Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

92

  • Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, prvo čiitanje, P.Z.E. br. 159
14.07.2021.
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:48 SATI

Evo poštovane kolegice i kolege, stanka nam je završila pa idemo na sljedeću točku, a to je:

- Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, prvo, P.Z.E. br. 159

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo te Odbor za zaštitu okoliša i prirode.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik Ivo MIlatić.
Izvolite.
Hvala g. potpredsjedniče HS-a.
Uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Iako je potpora razvoju obnovljivih izvora energije kroz niz podzakonskih akata uvedena još 2007.g. danas važeći Zakon o obnovljivim energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji stupio je na snagu 1. siječnja 2016.g. Njime je u zakonodavstvo RH prenesena između ostalih i Direktiva 2009/28 EU Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
Zakon je 2018.g. doživio izmjene i dopune, a najviše kako bi se omogućilo preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu te kako bi se omogućilo provođenje natječaja za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom i natječaja za dodjelu tržišne premije, a sve u skladu s važećim europskim smjernicama o državnim potporama.
Nastojanje EU za povećanjem uporabe energije iz obnovljivih izvora rezultiralo je donošenjem Direktive 2018/2001 EU parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Istom je određeno da države članice zajednički osiguravaju da udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji iznosi barem 32% obnovljivih izvora energije u 2030.g.
Direktivom su obuhvaćeni svi energetski sektori kao i sektori krajnje potrošnje u kojima se trebaju plasirati obnovljivi izvori pa su tako ciljevi vezani uz električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora kao i korištenje pa tako i ciljevi vezani uz električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora kao i korištenje obnovljive energije u prometu.
Dio direktive vezan uz promet ove godine je već ovaj cijenjeni dom usvojio u Zakonu o biogorivima za prijevoz dok ovim zakonom RH postavlja nacionalni cilj da do 2030.g. najmanje 36,6% obnovljive energije bude u konačnoj potrošnji.
Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji se stvara okvir za poticanje korištenja obnovljive energije na održiv način, o tome je ministarstvo dužno Europskoj komisiji podnositi izvješća te se zakonom propisuje sadržaj izvješća i obveza praćenja ciljeva utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom klimatskom planu za RH.
Naglašava se važnost informacija o mjerama potpore koje su na raspolaganju svim relevantnim akterima uključujući potrošače, ranjive potrošače s niskim prihodima, potrošače vlastite obnovljive energije, zajednicu obnovljive energije, graditelje, instalatere, arhitekte, opskrbljivače opreme sustava za grijanje i hlađenje te korisnike električne energije putem opskrbljivača u prijevoznim sredstvima koji upotrebljavaju obnovljivu energiju.
S obzirom na već ranije spomenuti cilj za 2030.g. kako bi se isti postigao ili premašio ovim zakonom je propisano da RH može primjenjivati programe potpora kao i do sada planira se nastaviti poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora putem zajamčene otkupne cijene i tržišne premije.
Zakonom će hrvatski operator tržišne energije HROTE se odrediti kao kontakt točka koja će pružati smjernice tijekom cijelog postupka podnošenja zahtjeva i postupka izdavanje dozvole vezanih uz korištenje obnovljivih izvora energije. HROTE kao kontakt točka dužan je na transparentan način usmjeravati podnositelja zahtjeva tijekom postupka izdavanja dozvola od trenutka podnošenja zahtjeva do trenutka donošenja jedne ili nekoliko odluka nadležnih tijela na kraju postupka, pružati podnositelju zahtjeva sve potrebne informacije te prema potrebi uključivati druga upravna tijela.
Isto tako operator tržišta je dužan izraditi priručnik o postupcima ishođenja dozvola za izgradnju poslovnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije te isti obavljati na svojim mrežnim stranicama.
Operator tržišta električne energije i dalje radi sve poslove koji su bili predviđeni i dosadašnjim zakonom. Osim dosadašnjih prihoda HROTE-a zakonom se predviđaju i nova sredstva financiranja proizvodnje iz obnovljivih izvora preko HROTE-a, a ona su predviđena u planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe u RH. Također iz prikupljenih sredstava i za naknadu za izdavanje energetskog odobrenja koje će biti u Zakonu o tržištu električne energije inaugurirano te potencijalno iz naknada za uvezenu energiju proizvedenu u trećim zemljama iz proizvodnih postrojenja koje koriste ugljen. Kao i prema trenutno važećem zakonu i ovaj prijedlog zakona omoguće preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu.
Razlika u odnosu na dosadašnji zakon je ta da će se ubuduće u to moći uključiti zajednica obnovljive energije, a postrojenja za samoopskrbu će moći imati i ustanove što je bitna novina zbog opće društvene i svake koristi.
Krajnji kupci imaju pravo sudjelovati u zajednici obnovljive energije zadržavajući pri tom prava ili obveze koje imaju kao krajnji kupci i ne podliježu neopravdanim ili diskriminirajućim uvjetima ili postupcima koje bi spriječili njihovo sudjelovanje u zajednici energije iz obnovljivih izvora.
To se prije svega odnosi na kupce iz kategorije kućanstva. Isto tako u tome mogu sudjelovati i privatna poduzeća pod uvjetom da njihovo sudjelovanje nije njihova primarna, komercionalna ili profesionalna djelatnost.
Zajednica obnovljive energije će imati pravo proizvodi, trošiti, skladištiti i prodavati obnovljivu energiju. Među ostalim putem Ugovora o kupnji obnovljive energije. Isto tako imat će pravo unutar zajednice obnovljive energije dijeliti obnovljivu energiju koja je proizvedena u proizvodnim jedinicama u vlasništvu te zajednice, a omogućit će se pristup svim prikladnim tržištima energije izravno ili putem agregacije na nediskriminirajući način.
Ovim prijedlogom zakona je propisano da će RH promicati uporabu obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja, te će sukladno tome nastojati povisiti udio obnovljive energije u tom sektoru okvirnu za 1,1%-tna boda kao godišnji prosjek izračunat za razdoblje od 2021. do 2025.. Zato je važno jučer zakon koji je ovdje raspravljen, a to je Zakon o agenciji za ugljikovodike koja će promicati geotermalni dio da bi se između ostalog ovi postoci mogli i postići.
Opskrbljivači toplinskom energijom dužni su osigurati krajnjim kupcima informacije o energetskoj učinkovitosti i udjelu obnovljive energije u njihovim centraliziranim sustavima za grijanje i hlađenje i to barem jednom godišnje uz račun odnosno uvijek na zahtjev krajnjeg kupca.
Korisnik sustava za grijanje i hlađenje koji nije učinkovit ili koji nema odobren plan da do 31. prosinca 2025. postane učinkovit ima pravo isključivanja iz tog sustava, a za stjecanje prava isključivanja iz sustava korisnik mora dokazati da planirano alternativno rješenje za opskrbu grijanjem ili hlađenjem rezultira znatno boljom energetskom učinkovitošću.
Također zakon sadrži i odrednice kojima se promovira korištenje obnovljivih goriva, posebice bioplina i vodika. Tako je propisano da su Operator transportnog sustava plina i Operator distribucijskog sustava plina dužni kad je to relevantno procijeniti treba li proširiti postojeću infrastrukturu plinske mreže radi lakšeg uključivanja plina iz obnovljivih izvora. Hvala vam na pažnji.
Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Dausa.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Ma iz zakona se da iščitati da sredstva prikupljena iz trgovanja CO2 emisijama planiraju se slijevati u HROTE.
I ako sam vas dobro razumio, kako ste zamislili sufinancirati programe onih malih građana i subjekata koji plaćaju obavezno naknadu? Čini se da će djelomično ili u potpunosti ponekad bit zakinuti i ta mogućnost da će do sredstava doći jako teško, nekako više izgleda da bi do njih trebali doći oni veliki investitori. Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Točno je da će se jedan dio sredstava potencionalno moći slijevati u HROTE temeljem ovog zakona, ali nije točno ovo što ste rekli da će onda ostali biti zakinuti. Pogledajte odluku koja je bila nedavno na vladi o raspodjeli emisijskih jedinica i tu je jasno vidljivo da je velika, velika većina, da ne kažem više od 90% sredstava i dalje funkcionira u tom, u tom, u ovoj raspodjeli za ove programe iz kojih se to inače funkcioniralo. Mi smo ovo ostavili ovdje kao jednu alternativu, a sve u cilju onoga da bi se u stvari rasteretilo građana da se ne opterećuje sa naknadama koje ionako su sada za pojedinu grupu odnosno jedan veći dio stanovnika dodatni teret na računu za struju. Zato je išlo se tom logikom obzirom da emisije inače rastu, da je tu i dovoljno sredstava da se jedan dio možda eventualno ovamo usmjeri.
Poštovana zastupnica Ahmetović ima repliku.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, u čl. 48. u st. 1. kažete da se naknadu za obnovljive izvore energije naplaćuje od strane i građana kao fiksnu naknadu, a predviđate pojedine skupine poduzetnika koji pripadaju sektorima čiji je konkurentni položaj izložen riziku zbog troškova proizašlih iz financiranja potpore za energiju iz obnovljivih izvora energije da se njima može naplaćivati umanjena ta naknada.
Zašto konstantno branite i čuvate od rizika velika poduzeća tipa mađarskog, grupacije, mađarske grupacije MOL-a koja troši puno električne energije, a ne branite i ne čuvate primjerice građane koji troše puno električne energije jer naprosto nemaju se čime drugime grijati osim električnom energijom, zašto za njih niste predvidjeli umanjenje ove naknade jer naprosto oni su ti koji su izloženi ovom riziku, a iz njihovih džepova se prikuplja naknada kojom se potiču onda poslije veliki?
Poštovani državni tajnik.
Hvala na vašoj replici.
Jasno da vodimo računa o građanima, al ne na takav način kako vi predlažete. Jednostavno svi moraju plaćati ono što je zakonom propisano, a građani koji su ugroženi oni imaju socijalne programe kroz Ministarstvo rada i socijalne skrbi, kroz općine, kroz regionalnu samoupravu i po svim europskim direktivama isključivo se na takav način rješava problem građanina koji ne može platiti račun za struju.
A što se tiče tih tvrtki koje smo oslobodili pod navodnike odnosno umanjili naknadu, prvo za to smo izradili program potpore u ministarstvu ovaj, program potpore u Ministarstvu financija i radi se o intenzivno, intenzivnim industrijama gdje je trošak električne energije više od 35% ukupnog troška. Znači imamo dva puta ili ubit našu vlastitu industriju ili joj napravit ono što radi cijela civilizirana Europa da jednostavno te firme imaju jeftiniju struju i one su to dobile na način da se umanjila naknada.
Hvala.
Poštovani zastupnik Totgergeli.
Hvala potpredsjednik.
Poštovani državni tajniče, krajem 2018. donijeli smo zadnje izmjene u kojima smo uveli i pojam „samoopskrbe“ odnosno omogućili onim proizvođačima električne energije koji to rade za vlastite potrebe da viškove mogu dat u mrežu, a kad imaju manjak svoje proizvodnje da onda iz mreže mogu povlačit električnu energiju.
E sad me zanima koliko je to što smo napravili 2018. utjecalo na povećanje jer prije svega se to odnosilo na sunčane elektrane, koliko je uzrokovao povećanje izgradnje sunčanih elektrana tijekom 2019. odnosno 2020.g.?
Moram još konstatirat da mi je i žao što nema kolege Bulja danas ovdje jer danas je upravo trenutak kad raspravljamo o tome što smo u zakonodavstvu napravili da bi potakli građane na ugradnju solarnih elektrana na svoje vlastite objekte. Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Hvala na vašoj replici i pitanju.
Znači od 2018. kada smo imali negdje 55 megavata ukupno instaliranih svih solarnih elektrana u RH s krajem prošle godine na ODS-u je bilo priključeno više od 120 megavata. To sad vidite, razlika je znači 65. S time da u ovoj godini imamo podatke tu iz ODS-a ima oko 2500 zahtjeva za izgradnju novih elektrana za ovaj samoopskrbu. Znači potencijali u 2500, a od tih 120 megavata vam je 3687 elektrana. Sada računajte, znači da je u stvari već, taj trend je došo sada, toliko ide progresivno da će se vrlo, vrlo brzim postocima i dalje dizati temeljem ovog zakona.
Poštovani zastupnik Željko Pavić ima repliku.
Poštovani tajniče, ovo nije prvi zakon u kojem se spominju obnovljivi izvori energije i stvarno vidimo sad iz tih svih zakona koje smo ovdje čitali i koje smo dobili na uvid koliko je zapravo to kompleksna problematika.
S obzirom da i ovaj zakon zapravo govori o izvorima energije odnosno govori o tome odakle ćemo dobivati tu obnovljivu energiju, interesira me da li postoje neki planovi u ministarstvu u vezi postotaka, što smo planirali, što se u Hrvatskoj planira, kolko ćemo posto dobivati iz vjetro energije, kolko ćemo dobivati iz sunčane energije, koliko ćemo dobivati iz biomase, koliko ćemo dobivati iz bioplina i da sad ne nabrajam sve dalje, da li postoje ti planovi i da li možemo dobiti podatke ovoga o tim postocima?
Poštovani državni tajnik.
Hvala.
Sada konkretno da vam govorim o postocima to nema i smisla. U nacionalnom energetskom klimatskom planu se jasno vidi pravac u kojem smo i govorili o kakvoj vrsti obnovljive energije planiramo napraviti. Čak neke brojke ćemo sada u izmjeni i dopuni plana koji će se dogoditi kroz neko vrijeme još povećat u korist nekih, a eventualno smanjit u korist nekih drugih. A svakako ono što je nama sada forte, a to je solarizacija, solarizacija prvo ova krovna, a onda ova u smislu velikih elektrana jer mi još uvijek u Hrvatskoj nemamo službeno otvorenu nijednu elektranu veću od 10 megavata, očekujemo ove na Cresu. Znači očekujemo da je 2021.g. pripremna, a 2022.g. godina sunčanih elektrana koji će se počet otvarat, ovih velikih, a mali da ne govorim. Sunce je …/Govornik se ne razumije/….
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Brkana.
Poštovani državni tajniče, na Odboru za zaštitu okoliša i prirode iscrpno ste obrazlagali prijedlog ovoga zakona. Tada ste istakli jedan moment u biti koliko vam je bilo, koliki ste trud uložili u biti da ovaj zakon što prije dođe pred nas, da što prije dođe u HS. E sada, maloprije ste rekli da postoji 2500 zahtjeva za izgradnju postrojenja za energiju na obnovljive izvore.
Koja je sad korelacija ovaj zakon kad se donese šta će to značit za ovih 2500 zahtjeva koje imate sada već pred ministarstvom, dal će njima to olakšati dobijanje ili će im onemogućiti?
Poštovani državni tajnik.
Hvala na pitanju.
Ovaj nemamo mi nego ima ODS, HEP ODS ima te zahtjeve i to temeljem postojećeg zakona koji vrijedi. Znači ovaj zakon samo još dodatno širi to da recimo bolnice će moć imat samoopskrbu, vrtići će moć imat samoopskrbu. Znači kad smo rekli ustanove onda smo prvenstveno mislili na ustanove one koje su društveno korisne i jasno i građani će moć imati samoopskrbu kroz zajednicu građana, a oni koji neće imati zajednicu građana u zakonu kojega smo neki dan raspravili u prvom čitanju imat će energetsku zajednicu gdje će moći organizirati se u drugačijem poslovnom odnosu.
Svakako ovaj zakon doprinosi detaljnom još razvoju obnovljivih izvora energije zajedno sa Zakonom o električnoj energiji koji će ako sve bude ići po planu u 9. mjesecu zajedno doći na raspravu u konačnom prijedlogu i onda će se vidjet ta sinergija koliko je to sve usklađeno i harmonizirano.
Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će govoriti u ime Kluba zastupnika IDS-a poštovani zastupnik Emil Daus, izvolite.
Hvala lijepa g. potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče sa suradnicama.
Ovo su teme koje nas u IDS-u jako vesele. Napokon se sve više priča ne samo u javnom prostoru nego i ovdje u saboru o zelenim politikama, na dnevni red sabora dolaze zakoni koji izravno propisuju postupke, standarde, načine, kao i definiranje okvira i kriterija i taj smjer treba pozdraviti, ali ima i ovaj prijedlog zakona mnogo prostora za poboljšanje i nadam se da ćete u interesu hrvatskih građana, ali i onih generacija koje će tek doći s obzirom na ekspekt očuvanja okoliša prihvatiti dobronamjerne sugestije i prijedloge koje ćemo danas kroz raspravu iznijeti.
Tekst na više mjesta spominje dokidanje diskriminatornih praksi. Tu se posebno ističe pojam uvođenja energetskih zajednica koje najveću primjenu imaju u stambenim zgradama koje su dosad efektivno bile isključene iz procesa ugradnje fotonaponskih elektrana. Ovo je načelno prihvatljiv dodatak, ali još ostavlja dosta prostora za razne oblike diskriminatornih praksi. Npr. Hrvatska ima iznimno veliki broj zaštićenih zgrada koje nemaju mogućnost ugradnje fotonaponskih elektrana. Kako se vlasnicima takvih objekata osigurava pristup tržištu? Hoće li isti vlasnik moći proizvoditi električnu energiju na jednoj katastarskoj čestici na kojoj ima priključno mjesto, a koristiti je na drugoj katastarskoj čestici na kojoj ima drugo priključno mjesto? Može li se u takvim uvjetima onaj uvjet od 80% priključne snage koristiti na temelju zbroja više elektroenergetskih suglasnosti.
A kad smo već kod 80% priključne snage krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže koja je bila namjera zakonodavca? Je li u pitanju nekakav sigurnosni faktor iako bi limitator trebao tehnički je to bez problema, onemogućiti prijenos u mrežu preko 100%? Je li u pitanju tržišna zaštita operatera do neke mjere osiguravanja pozitivne bilance na svakom priključnom mjestu sredstava za održava sustava ili sl. ili jednostavno arbitrarno određen broj? Što nije jedino korektno da priključna snaga u smjeru isporuke električne energije u mrežu ne prelazi 100% priključne snage u smjeru preuzimanja energije iz mreže umjesto 80% odnosno koliko je zakupljena snaga priključka tolika je i snaga za samoopskrbu ili kupca sa vlastitom proizvodnjom.
U zakonu se izrijekom navode obnovljivi izvori energije značajni za RH u čl. 5. s obzirom na prirodni potencijal, ali i potencijalne potrošače pogotovo velike hotelske komplekse u jadranskim županijama. Bilo bi dobro razmisliti da se toplinska energija mora navede kao zasebni izvor s obzirom na konstantnu temperaturu mora, naravno uz prethodne stručne suglasnosti uvjet da niti jedan način ne utječe negativno na sam morski okoliš.
U čl. 6. navodi se da će se utvrditi način izračuna količine aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije zahvaćene dizalicama topline. Tu postoji opcija monitoringa ili prihvaćanja podataka proizvođača uređaja u ovisnosti s evidentiranom potrošnjom električne energije. U ovom slučaju bilo bi potrebno da svaki sustav ima kontrolno brojilo električne energije koje mjeri potrošnju sustava dizalice topline. Ovakvo rješenje bi to omogućilo bilo di dobro da električna energija koja se koristi za potrebe funkcioniranja dizalica topline bude oslobođena naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. S jedne strane to bi bila promotivna mjera, a s druge strane nema smisla da se penalizira potrošnja električne energije koja nastaje isključivo da bi se generirala proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.
Trebalo bi također razmisliti o ukidanju naknada za zahvat vode u sustavima dizalica topline vodovoda jer se ta voda vraća u istu akviferu u istoj količini i bez izmjene kemijskih svojstava.
Nadalje, u čl. 31. on definira maksimalne snage priključka kod postupka jednostavne obavijesti. U obrascu zahtjeva za izdavanjem elektroenergetske suglasnosti ne postoji predloženi minimalni trofazni priključak kao što nas i zbunjuje predložena snaga od 10,8 kW. Naime, minimalna snaga trofaznog priključka je 11,04 kW, 16 ampera puta 230 volti puta 3 je 11,04 pa zbunjuje.
Ne postoji ni jednako vrijedan monofazni priključak pa možda je ta mogućnost da je navedenih 10,08 kW greška u tekstu pa bi zamolio da se to provjeri ili barem argumentira zbog čega je tako.
U istom članku se navodi da operater ima rok od jednog mjeseca u kojem mora odobriti ili odbiti zahtjev za priključenjem proizvođača temeljen na jednostavnoj obavijesti.
Postoji realna mogućnost da ovaj članak u praksi bude gotovo neprovediv, pogotovo negdje jer spajanje na elektroenergetsku mrežu bez odobrenja je ilegalno, a čak ako postane legalno kroz ovaj nazovimo ga prešutni mehanizam ne isključuju se sigurnosni rizici spajanja na mrežu pod naponom, distributer mora isključiti napon na priključnom ormariću kojem investitor nema pristup jer samo distributer ima ključ.
U članku 48. u st. 4. ovakav način obračuna moguće da će dovest do situacije u kojoj će građani zbog povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora plaćati sve veću naknadu ili kaznu za korištenje energije iz obnovljivih izvora. Znači čak i oni koji imaju vlastitu proizvodnju i u mogućem su neto plusu u odnosu na povlačenje iz mreže će s vremenom plaćati sve veće naknade.
U čl. 43. to sam i u replici pitao i donekle ste pojasnili, ali ponovio bih definira se prikupljanje obračuna sredstava za isplatu poticaja u točki 6 se navodi da se novčana sredstva za isplatu poticaja prikupljaju iz sredstava prikupljenih iz trgovanja CO2 emisijama na način utvrđen planom korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe u RH. Nisam samo siguran jer nisam toliko unutra u samom sustavu, da li su do sad sredstva prikupljena iz trgovanja CO2 bila prihod praktički Fonda za zaštitu okoliša, a po prijedlogu zakona slijevaju se u HROTE? Zašto to navodim? Jer iz fonda su se financirali mnogi programi za građane i pravne osobe sa svim manama fonda, ali ipak jesu, trebali bi puno više, a upravo su građani ali i pravne osobe značajno opterećeni obvezom naknade za obnovljive izvore energije onih 10,5 lipa po kWh potrošene električne energije.
S druge strane imali bi tad alternativu u kojoj je povećanje cijene naknade i povećavanje računa svim građanima, dakle opet građani na još izravniji način financirali bi povlaštene proizvođače. CO2 naknade su uglavnom teret velikih zagađivača, vjerujem da se tu svi slažemo tako da je s te strane korektnije da oni snose taj trošak, općenito upitno je koliko je za tržišno zrele tehnologije potreban sistem poticaja i Europa načelno ne podržava poticanje tržišno isplativih postrojenja, pogotovo u Hrvatskoj koja ima potencijal za značajan broj tržišno isplativih malih sustava u sklopu kućanstava.
Da li će se ovim zakonom praktički ukinuti mogućnost sufinanciranja programa građanima, to sam i prije pitao, rekli ste da neće, ja se iskreno nadam, ali tu mislim i na one male jer naravno da nemamo ništa protiv velikih investicija. Na kraju krajeva vodimo liberalne politike one su potrebne, ali mjesta pod suncem mora biti za svih i za velike i za male.
Imam još nekoliko pitanja, prvo je da li se u pripremi prijedloga zakona razmišljalo o potrebi otvaranja tržišta što većem broju malih proizvođača, promociji sustava male snage koji imaju relativno nizak period povrata investicije? Pričamo o elektranama do približno 10 kW. Činjenica je da Hrvatska ima iznimno veliku dostupnu površinu krovova, znamo da je 95% Hrvatske ruralno, da ima obiteljskih kuća i da nisu toliko potrebni veći sustavi, a to bi uvelike doprinijelo ono čemu svi težimo, a to su zelene politike.
Da li se u izradi prijedloga zakona razmišljalo o mogućnosti plaćanja tarife za korištenje obnovljivih izvora energije isključivo za postotak električne energije koja dolazi, podvlačim iz neobnovljivih izvora jer ponekad se čovjek pita da li ima smisla da se naknada plaća i za energiju koja dolazi iz npr. hidroelektrana.
Zakonom se predviđa mogućnost ukidanja statusa povlaštenog proizvođača kod promjena vlasništva proizvodnog postrojenja. E ako je cilj povećanje udjela obnovljivih izvora zašto je status povlaštenog proizvođača vezan za fizičku ili pravnu osobnu, a ne za postrojenje koje proizvodi na istovjetan način bez obzira na vlasnika.
I bilo bi tu još tema možda i kod izdavanja građevinskih dozvola, kod nekih višestambenih zgrada da se, da se neki uvjeti vidi, model kako napraviti foto naponske ćelije ili slični oblici alternativnih izvora energije. Da ne pričamo o peletima i o njihovom zagađenju, ali da rezimiram za kraj. Podrška svakom nastojanju koji ima za cilj ubrzat postupke investiranja u obnovljive izvore energije, stvaranja zakonskog okvira koji će tome pridonijeti, ali to mora biti učinjeno na način da bude poticajno i prihvatljivo za sve građane i pravne subjekte u RH, da ih se ne obeshrabruje već motivira, potiče one male, ne samo velike i naravno da i zakon jer je to tako jer ne može se sve odmah pogotovo u prvom čitanju spremit do kraja. Ima još prostora za svoje poboljšanje, manjka mi u sadržajnom i tehničkom smislu. Zato apeliram još jednom da se uzme u obzir, prihvate prijedlozi i svih saborskih zastupnika bez obzira na boje. Pred nama je prilika generacije, nemojmo je propustiti neka prevlada razum.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Mirela Ahmetović. No, htio bih vam samo reći mi ćemo vjerojatno završiti možda i ranije od 1 sat pa samo da kažete i kolegama koji su zainteresirani onda odmah ćemo početi sa iznošenjem stajališta da ne čekamo sad, radimo opet stanku nekakvu itd. Evo tek toliko da obavijestite one koji su zainteresirani.
Poštovana zastupnica Ahmetović, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolegice i kolege, prvo grozim se Zakona o obnovljivim izvorima energije koji uopće spominju fosilne izvore energije pa makar i samo u onom dijelu terminološkog objašnjenja. A to ovaj zakon čini u stavku 4. zakona u kojem se pojašnjavaju pojmovi korišteni u zakonu i u Članku 5. u kojem se navodi klasifikacija obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva. Drugo ovaj zakon postavljen je na ovakav način na koji ne ispunjava niti ciljeve zakona, a suprotan je i direktivi EU koja želi građansku energiju. Zašto je suprotan? Zato što pogoduje velikima, a šteti malima. Kako? Prvo u nepovoljan položaj stavlja male obrte, OPG-ove, mikro i mala poduzeća jer oni ne mogu u mrežu dati onoliko viška energije iz obnovljivih izvora koliko imaju. Drugo traži ih se mjesečni obračun električne energije umjesto godišnji, a poznato je da je veća proizvodnja u sunčanim mjesecima kada je istovremeno i manja potrošnja u odnosu na one nesunčane, naravno govorim o energiji iz solara. I treće naplaćuje im poticajnu naknadu iako već proizvode energiju iz obnovljivih izvora. Pa oni su svoj doprinos dali upravo tom proizvodnjom obnovljivih izvora energije.
Dakle, predlagatelj ograničava proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora jer uvjetuje krajnjem kupcu koji na svojim instalacijama ima postrojenje za samoopskrbu da može prodati viškove proizvedene energije, ali pod uvjetom da je unutar kalendarske godine količina električne energije koju je predao u mrežu manja ili jednaka preuzetoj električnoj energiji. Na takav način ne potičemo nego ograničavamo proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a ona je već ionako ograničena priključnom snagom. Bilo bi pravedno pojam krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom integrirati u pojam korisnika postrojenja za samoopskrbu ako pod njime podrazumijevamo male proizvođače. U tom smislu je potrebno i u ostalim člancima zakona kojima se ne ostvaruje osnovni cilj zakona, a to je povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uskladiti terminologiju da udovoljava upravo tom cilju. Tu mislim i na Članak 51. stavak 1. podstavak 4. gdje se ograničava preuzimanje viškova električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora na krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom i one korisnike postrojenja za samoopskrbu čija priključna snaga u smjeru isporuke električne energije ne prelazi 80% priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije. I u tom članku je potrebno umjesto ovih 80% ostaviti odredbu koja stoji u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije iz 2018. godine, a koja je zapravo i isporuku i uzimanje energije izjednačila.
U cijelom zakonu ono što je najzanimljivije jeste dio zakona koji se odnosi naravno na program državnih potpora. A zanimljivim su ga učinili upravo rezultati dosadašnjih potpora koje smo imali priliku do sada vidjeti, a nisu išli in favorem građanima RH koji te potpore upravo i financiraju iz svojih džepova nego su išli in favorem pojedincima i to onim velikima koji ostvaruju velike projekte, visoko profitabilne projekte i naravno netko im je dozvolio da se dobro snađu i da omaste brk, a usput su i oni koji su to dozvolili omastili i svoj brk preko leđa naravno tih istih građana koji su sve to iz svojih džepova omogućili. Baš zbog toga na Odboru za zaštitu okoliša i prirode izrazila sam, a i ovdje izražavam skepsu po pitanju zakona, dijelova zakona koji su pisani preširoko, a koji se onda mogu tumačiti ovako ili onako kako kome kad zapravo odgovara.
U tom smislu jednako kao što sam rekla državnom tajniku, predlažem da se formulacija iz Članka 16. stavak 3. koja kaže da se programi potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora obliku tako da između ostalog osiguraju da proizvođači energije iz obnovljivih izvora uvećaju svoje tržišne prihode, preformulira pa da glasi tako da se ne može tumačiti da se novac građana RH koristi kako bi se pojedincima omogućilo uvećavanje tih prihoda, nego kako te potpore trebaju potaknuti što veću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali naravno uz što manje poticaja i što manje nameta građanima. Ovim zakonom mali plaćaju i naknadu za obnovljive izvore energije, a plaćaju i razvoj mreže za ove velike jer malima ni ne treba ulaganje u mrežu koliko treba velikima. Malima trebaju poticaji, ali ne u iznosu u kojima trebaju velikima. Malima treba samo pravedan sustav da se od njih ne uzima da bi se dalo velikima.
U Članku 18. ministarstvo se obvezalo da revizija potpore neće biti nauštrb prava koja su već dodijeljena niti nauštrb gospodarskoj održivosti projekta. Ja bih bila sretnija da se zakonom obvežemo da revizija potpore neće biti nauštrb onih koji te potpore osiguravaju, a to su građani RH, oni mali pod navodnicima. Dakle, kompromisno rješenje vidim u smanjenju vremenskog roka u kojem se program potpora revidira pa umjesto 5 godina neka se taj rok skrati, pa neka bude primjerice godišnje. Neka oni koji imaju visoku profitabilnost, izdašne potpore, imaju prihvatljiva sufinanciranja ovih projekata iz raznih vanjskih izvora preuzme, preuzmu barem neki rizik. Pa neka to bude rizik upravo ove konstantne revizije potpore.
Ono što je sporno u sustavu poticanja velikih postrojenja jest i činjenica da se takvi projekti de facto dvostruko potiču. Najprije se potiču na način da se sa u aranžmanu poslovnih banaka i HBOR-a ostvaruje vrlo niska kamatna stopa. A onda se potiču još i ovim poticajima, dakle iz džepova hrvatskih građana naknadom za obnovljive izvore energije. Do te mjere se to potiče da onaj tko je ostvario te poticaje može namiriti i par državnih tajnika i par predsjednika uprava državnih poduzeća i još mu ostaje dovoljno da živi par života. Dok građani zbog nameta koje moraju plaćati doslovno crkavaju.
U Članku 19. koji govori o potrebi da potpore budu transparentne, ne diskriminirajuće, troškovno učinkovite i omoguće kompetitivnost natjecatelja potrebno je ugraditi odredbu koja će osigurati da se iz sustava poticanja tržišnom premijom ili zajamčenom otkupnom cijenom izuzmu velika proizvodna postrojenja odnosno velike elektrane obuhvaćene uredbom o kvotama. Pa neka te velike elektrane ne budu na teret građana RH nego neka se izvole financirati na tržištu. Tako se to radi u zemljama EU. Pa neće valjda naši mali građani financirati velike tržišne igrače koji su se eto dosjetili da će biti veliki poduzetnici i ostvarivati velike ekstra profite, kako, tako što će im to omogućavati građani. Neka se bore na tržištu. Jesmo li za tržišnu ekonomiju ili za što? Ili smo za socijalizam. Idemo se jednom konkretno izjasniti.
Najvažniji izvor sredstava za isplatu poticaja po ovom zakonu je namjenska naknada za obnovljive izvore energije i kogeneracija. Naravno nju izravno plaćaju hrvatski građani koji bi zauzvrat trebali nešto dobiti, a ne dobivaju baš ništa. Građanima se treba vratiti to što su platili primjerice umanjenom cijenom postavljanja malih fotonaponskih elektrana za pokrivanje vlastitih potreba za energijom. E time bi se potakla proizvodnja fotonaponske opreme koju mogu proizvoditi hrvatska poduzeća i mogu se angažirati hrvatski radnici. Međutim meni se čini da ovdje nikoga nije briga niti za hrvatska poduzeća, ako govorimo o onim malim i srednjim poduzećima niti za hrvatske radnike. I nemojte mi se sada izmotavati da vas je briga za hrvatske radnike jer ste eto osigurali one Covid potpore za očuvanje radnih mjesta. Nije Vlada RH ništa svojega dala, dala je iz džepova hrvatskih građana da bi očuvali ono što ionako zaslužuju, svoje radno mjesto.
Ovim načina, putem ovog zakona osigurat će se samo radna mjesta i dodatni profiti kojekakvim državnim tajnicama koje su citiram uz posao eto uspjele i dodatno zaraditi jer se može. Da ima volje svaki hrvatski građanin koji je u opasnosti od siromaštva mogao bi plaćati rate za struje vlastitim mini elektranama. Građanska energija mogla bi pružiti novu perspektivu Hrvatskoj. Nažalost jedinu perspektivu koja se može vidjeti iz ovog zakona možemo vidjeti u punjenju džepova pojedinaca i to koje kakvih i koje čijih kumova i torbara. Povijest se ponavlja, a ako usmjerimo novac građana upravo tim građanima zapravo oduzeli bi onim torbarima i kumovima. I to je poanta ovog zakona i zato ovaj zakon Klub SDP-a neće podržati.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Miro Totgergeli.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege, Zakon o obnovljivim izvorima energije i visoko učinkovitoj kogeneraciji kao što smo već čuli u hrvatsko zakonodavstvo uveden je 2015. godine kojim je uređeno pitanje korištenja obnovljivih izvora u RH te stvarani preduvjeti za povećanje udjela obnovljive energije u krajnjoj potrošnji sukladno ciljevima energetske tranzicije na niskougljično gospodarstvo. U okviru tzv. zimskog paketa energetskih zakona s kraja 2018. Godine donesena je i direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora koja postavlja obvezujući cilj EU za ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji. Ujedno se propisuju i pravila o financijskoj potpori za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, o vlastitoj potrošnji takve električne energije, upotrebi energije iz obnovljivih izvora za sektore grijanja, hlađenja i prometa, regionalnoj suradnji država članica, međusobno i s trećim zemljama, jamstvu podrijetla električne energije, upravnim postupcima i informacijama i osposobljavanju. Također se utvrđuju kriteriji održivosti i uštede emisije stakleničkih plinova iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase. Određivanjem obvezujućeg cilja EU za obnovljivu energiju do 2030. od minimalno 32% udjela obnovljive energije, nastavlja se poticanje razvoja tehnologije za proizvodnju obnovljive energije i pruža se daljnja sigurnost ulagačima u sektoru. Mi smo u RH provođenjem energetske politike poticanja obnovljivih izvora, zacrtani cilj za 2020. g. ostvarili pa čak i premašili.
Trenutno smo na 28% obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj potrošnji energije, dok je zacrtani cilj bio postavljen na 20% u sustavu poticanja izgrađeno je 1030 megavata novih proizvodnih postrojenja, na obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
Međutim, još uvijek veliki udio obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje se temelji na korištenju ogrjevnog drva u kućanstvu i upravo je zato potrebno napraviti iskorak u većem korištenju novih tehnologija koje koriste obnovljive izvore energije, a mogu zadovoljiti i potrebe kada se radi o grijanju prostora ili tople vode, kao i kod hlađenja.
Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izborima energije i visokoučinkovitost kogeneracije iz 2018. g. postignut je bitan napredak u provođenju održivih energetskih politika, posebice kada se govori o proizvodnji elektronične energije za vlastite potrebe u distribuiranim proizvodnim postrojenjima.
Podsjetit ću, 2018. uveli smo i korisnika postrojenja za samoopskrbu gdje smo omogućili takvom korisniku da izgradi vlastito postrojenje za samoopskrbu i višak energije predaje u mrežu, a kad ima manjak, uzima iz mreže elektroničnu energiju. Praktički smo osigurali na neki način skladištenje energije takvim kupcima i pri tome se radi o obračunu unutar obračunskog razdoblja di korisnik plaća jedino razliku više preuzete energije iz mreže. Ovo je prije svega, napravljeno zbog solarnih postrojenja za proizvodnju elektronične energije. U ovom prijedlogu Zakona, naravno, usklađujemo se sa direktivama koje su donesene poslije zadnje izmjene, ali s već ovdje raspravljenim u prvom čitanju, Zakonom o tržištu elektronične energije te se uz već uvedeni pojam proizvodnih postrojenja, korisnika za samoopskrbu i kupaca za vlastite potrebe, proširuje na nove sudionike tržišta elektronične energije sukladno predloženom zakonu, a koji prepoznaje nove sudionike aktivnog kupca i energetske zajednice. Tako se definiraju potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora i potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički te se ovim Zakonom uređuje mogućnost sudjelovanja istih u programima potpore pod jednakim uvjetima s ostalim sudionicima.
U tu se svrhu omogućava poduzimanje mjera kao što su pružanje informacija, tehnička i financijska pomoć, smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući kriterije nadmetanja usmjere na zajednice, određivanje odgovarajućih razdoblja za nadmetanje, za zajednice obnovljive energije ili omogućavanje zajednicama obnovljive energije isplatu naknada izravnim potporom kada ispunjavaju zahtjeve za mala postrojenja. Kako je potrebno utvrditi regulatorni okvir koji bi omogućio potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora da proizvode, troše i skladište i prodaju elektroničnu energiju bez izlaganja nerazmjernim opterećenjima, postavljaju se jasni kriteriji za korištenje posebnih sustava vezanih za proizvodnju za vlastite potrebe.
U ovom smislu se dosadašnji zakon proširuje na način da će građani koji žive u stanovima moći iskoristiti te mogućnosti za potrošače u istoj mjeri kao i kućanstvo u obiteljskim kućama. Pri tome, nužno je razlikovati potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju pojedinačno i one koji djeluju zajednički zbog njihovih različitih karakteristika u onoj mjeri u kojoj je svako takvo razlikovanje proporcionalno i propisano utemeljeno vodeći računa o sigurnosti, stabilnosti i mogućnosti pojedinih sustava, odnosno osiguravanje tehničkih i financijskih održivosti elektroničnog sustava, ograničavanja potpore na ono što je objektivno potrebno i učinkovitu uporabu programa potpore.
Ovim Zakonom se osigurava da se tijekom postupka ocijene planiranja i izdavanja dozvola za proizvodna postrojenja za proizvodnju obnovljive energije, uzme u obzir pravo .../Govornik se ne razumije./... u području zaštite okoliša te doprinos energije iz obnovljivih izvora u ostvarivanju cilja zaštite okoliša i cilja u području klimatskih promjena, osobito u usporedbi s proizvodnim postrojenjima koja ne proizvode energiju iz obnovljivih izvora.
Prijedlogom zakona se osigurava nužno informiranje o upravnim procedurama i mogućnostima izrade priručnika radi olakšavanja razumijevanja postupaka za nositelje projekata i građenja, koji žele ulagati u obnovljivu energiju. Nadalje, jamstva podrijetla koja su trenutačno uvedena, za obnovljivu električnu energiju, proširuju se kako bi obuhvatila plin proizveden iz obnovljivih izvora. Novina u odnosu na postojeći zakon je i uvođenje mogućnosti da se s drugim državama članica dobrovoljno udružujemo tj. udružimo svoj nacionalni program potpora ili ga djelomično uskladimo. Uspostavlja se postupak jednostavne obavijesti za priključenje na mrežu proizvodnih postrojenja snage do 10,8 kilovata i fizičko priključenje na elektroničnu mrežu u roku od 1 mjesec.
Ministarstvo može tu maksimalnu snagu od 10,8 kilovata podići do 50 kilovata. Uvodi se kontakt točka u vidu operatora tržišta energije koja na zahtjev podnositelja zahtjeva pruža smjernice tijekom cijelog upravnog postupka podnošenja zahtjeva i postupka izdavanja dozvola pri gradnji postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Iz svega ovoga izrečenog, Klub HDZ-a podržat će ovaj Prijedlog zakona i to je jedan dobar smjer gdje vrlo brzo, nakon što smo ovdje imali u prvom čitanju Zakon o tržištu elektronične energije, sad imamo i ovaj prijedlog zakona i zaokružujemo tu cjelinu.
Hvala.
Sada idemo na pojedinačnu raspravu, a prvi će govoriti poštovani zastupnik Davor Bernardić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a.
Na početku, iz ovog Zakona je vidljivo, a to potvrđuje i analiza stručne javnosti ovih dana, da je cijeli zakon pisan tako da se pogoduje isključivo vjetroelektranama. Samo jedan primjer, citirat ću, a ime ih more, dakle citiram jedan medij, država je odlučila dati veliku prednost vjetroelektranama, u odnosu na ostale tehnologije jer je rekonstruiranim starim vjetroelektranama omogućuje da se nakon 15 godina rada ponovo jave na natječaj za tržišnu premiju, za razliku od drugih rekonstruiranih postrojenja koja trebaju imati starost od 20 do 30 godina. Dakle, hidroelektrana. Zašto to govorim? Zato jer se ne tako davno sjećamo afere vjetroelektrane u koje je direktno uključen resorni ministar Ćorić kojeg danas ovdje nema i koja još nije dobila svoj pravosudni epilog.
Podsjetit ću, tada je kao žrtveno janje uhićena Josipa Rimac, bivša HDZ-ova zastupnica i gradonačelnica Knina kao lobist izgradnje Krš-Pađene i vezu s kontroverznim bosanskohercegovačkim poduzetnikom Milenkom Bašićem. Citirat ću što je o dotičnom Milenku izjavio g. Radimir Čačić. Prijetio mi je vlasnik tvrtke kojeg nikad prije nisam vidio ni čuo g. Bašić, došao je i rekao da se zna obračunati s neprijateljima i nagraditi prijatelje, ustvrdio je Čačić. Ta je afera dakle, pokucala direktno na vrata premijer Plenkovića jer je uplela njegovog resornog ministra Ćorića, T.Ć. kojeg su mediji direktno povezali s ulogom njegove supruge u tom cijelom slučaju i sukobom interesa.
Citirat ću jedna medij od tada, Maja Pokrovac, predsjednica Gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije je ujedno i predsjednica Hrvatskog društva lobista, a potpredsjednica tog društva jest Dubravka Sinčić Ćorić. Supruga ministra energetike koji je odlučio promijeni tarifnog modela za obnovljive izvore energije ili pojednostavljeno, o tome hoće li se u Hrvatskoj lakše i jednostavnije razvijati posao s vjetroelektranama i hoće li vlasnici ubirati još veći profit. Podsjetit ću da je zbog potencijalnog sukoba interesa njegove supruge otišao biviši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Dakle, i u HDZ-u očito vrijede dvostruki kriteriji. Jedni vrijede za Karamarka, a drugi vrijede za Ćorića.
Postavlja se pitanje zašto je to tako. Vjerojatno zato jer je ta afera upala direktno i u Plenkovićev ured i uplela Plenkovićevu šeficu kabineta Tenu Mišetić koja se spominje u preslušanim transkriptima Josipe Rimac i koja također, trebala biti ispitana u USKOK-u. Na taj isti način Plenković je štitio i Martinu Dalić koja je nakon afere Agrokor odnosno Konzultanti, unaprijeđena u Podravku, postala je tamo predsjednica Uprave jer je zapravo zaštitom Dalić on štitio zapravo sebe.
To je sada i više nego jasno. To je samo dokaz da koruptivne afere idu do samog državnog vrha. Što se energetike u Hrvatskoj tiče, tu nedostaje itekako strateški pristup. U sklopu energetske politike, trebala bi postojati karta obnovljivih izvora energije, više puta smo o tome govorili u hrvatskom parlamentu te bi država trebala reći na kojim mjestima želi razvijati, npr. hidropotencijale, na kojima solare, a na kojima vjetar.
Na taj način država bi mogla upravljati procesom, a ovako je cijeli sustav prepušten špekulantima, odnosno o energetskoj politici ne odlučuje država ni narod već lobisti. Nadalje, korištenje obnovljivih izvora energije trebalo bi biti diversificirano. Dakle, ne može se preferirati samo vjetroelektrane jer je netko s nekim u „dealu“.
I za kraj, ono što je najveći problem kad su obnovljivi izvori energije u pitanju, za razliku od Njemačke i razvijenih nordijskih zemalja, kod se potiče prodaja struje u mrežu. Na taj način netko masno zarađuje na većoj cijeni struje, a krajnju cijenu te veće cijene struje upravo plaćaju građani i oni plaćaju više računa. Cijeli sustav trebao bi potaknuti proizvođače da proizvode struju za svoje potrebe. Za samoodržive objekte, za samoodržive pogone, to bi u Hrvatskoj trebala postati praksa. To nažalost danas zbog politike Vlade i resornog ministarstva i ministra nije slučaj. Hvala vam.
Imamo dvije replike, prva je poštovanog zastupnika Grmoje.
Hvala.
Poštovani zastupniče Bernardić, ne samo da krakovi ove afere vjetroelektrane idu u Banske dvore do premijera Plenkovića i gđice. Mišetić. Ti krakovi su zapravo zahvatili jedan dobar dio ovog Sabora. Sjećam se da dok smo bili dio Vlade, da su taj projekt koji je bio stopiran od strane ministarstva u kojem je Most, dakle imao ministra, da sam ovdje imao zahtjeve od razno raznih političara koji su dio vladajuće većine, pa čak me na hodnicima zaustavljao i Milorad Pupovac i lobirao za ovaj projekt vjetroelektrane. Dakle, to pokazuje da su mnogi upleteni u ovu aferu i bilo bi dobro istražiti sve oni koji su bili i dolazili dakle u onaj klub u Slovenskoj 9, dakle tu je bio, kao što sam mogao čuti i Milorad Pupovac, ali i Mario Kapulica, dakle bilo bi dobro da ih USKOK i DORH sve .../Upadica: Hvala./... ispita.
Poštovani zastupnik Bernardić.
Poštovani zastupniče Grmoja, kad je korupcija u pitanju, ja sam za potpuno raščišćavanje svih odnosa neovisno o kojoj je vladi riječi i koga je zahvaćala. Vaš Mostov ministar Slaven Dobrović, znam da je odbio sudjelovati u tome, toga se dobro sjećam, a ono što se sada događa u Hrvatskoj vezano za afere u gradu Zagrebu kazuje da prije ili kasnije u Hrvatskoj, s obzirom da je DORH ipak odlučio ne biti marioneta na daljinski ove vlasti, dolazi do pravosudnog epiloga svih aktera, tako da sam potpuno uvjeren da će ova afera vjetroelektrane, kao i afera Agrokor-Konzultanti dobiti svoj pravosudni epilog. Za to ćemo još možda malo pričekati, pričekat ćemo neko vrijeme da određeni ljudi ne budu na svojim pozicijama, ali sasvim sigurno, to je nešto što se u ovom trenutku iz aviona je vidljivo, ne može .../Govornik se ne čuje./...
Poštovani zastupnik Željko Pavić.
Poštovani zastupniče, nakon izlaganja g. tajnika, ja sam postavio pitanje ovdje koje je baš bilo vezano za jedan dio vašeg izlaganja, a to je da čujemo, ako se zna, ako nam se može reći što se planira, kakvi su planovi u Hrvatskoj, u kojem postotku će koji izvori energije biti zastupljeni do 2030. g., znači koliko će biti vjetroelektrana, koliko će biti izvora energije iz vjetroelektrana, iz sunčeve energije, iz biomase, itd., itd.
Evo, g. tajnik je rekao da ti planovi postoje, nije znao točne podatke, ali ja vjerujem da ćemo te podatke dobiti.
Vi ste sad postavili još jedno dodatno pitanje, a to je pitanje vezano za teritorijalni raspored tih elektrana. Znači, gdje će se koje elektrane favorizirati i gdje će se više toga odraditi i ono što je izuzetno važno pitanje za g. tajnika i ministra, to je zašto za vjetroelektrane 15 godina, a za ostale 20 i 30 godina?
Poštovani zastupnik Bernardić.
Poštovani g. Pavić, vi ste postavili pravo pitanje. Dakle, u kojem postotku vjetroelektrane, hidroelektrane, solari? U kojem postotku? To je ono što ni državni tajnik ni ministar u ovom trenutku ne mogu reći zato jer proces, kad su obnovljivi izvori energije u pitanju, ne vodi ministarstvo nego vode lobisti.
I zato nema karte obnovljivih izvora energije, država nažalost ne upravlja tim procesom, to je jasno, to je vidljivo, to je jednostavno činjenica, prema tome, dok se Hrvatska ne počne ponašati kao gospodar svojeg teritorija dok različiti lobisti budu nama upravljali zemljom, dotle u Hrvatskoj neće biti dobro i vi ste postavili ključno pitanje. Da, nema ni karte obnovljivih izvora energija, da, država ni ne zna u kojem postotku to postaviti, da, čak su, postoje špekulacije, medijske špekulacije u stručnoj javnosti da ovaj Zakon zapravo i nisu pisali predstavnici ministarstva nego upravo predstavnici lobista.
Sljedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Mire Totgergelija. Izvolite.
Hvala potpredsjedniče HS-a, ove rasprave SDP-a više su kao slobodni govor nego vezano uz zakon koji raspravljamo pred sobom i koji imamo pred sobom. Javio sam se za ovu pojedinačnu raspravu, prije svega, da se osvrnem detaljno na male solarne elektrane.
Dakle, prema podacima distribucijskog sustava, od ukupno u radu što ima 446 megavata obnovljivih izvora, na sunce otpada 120 megavata, na biplin 53, na biomasu 92, na vjetar 65, na hidro 76 i ostalo čine 37 megavata. Evo, to je neki omjer koji trenutno imamo priključeno na distribucijski sustav, a ako pogledamo sunčane elektrane, to smo već mogli malo i kod uvodne rasprave državnog tajnika vidjeti i odgovora na repliku, dakle zakon koji smo donijeli 2018. išao je u smjeru da pogoduje ugradnji malih sunčanih elektrana na obiteljske kuće i na privatne objekte. Sad to ovim Prijedlogom zakona idemo širiti na energetske zajednice, dakle omogućavamo i zgradama to, ali i na ustanove, državne ustanove i ostale ustanove, gradske, županijske, kako bi što više ustvari mogli ugrađivati solarnih elektrana, a da one funkcioniraju na način samoopskrbe.
Dakle da prije svega služe za opskrbu tog objekta na kojega instaliramo. Kad pričamo o samoopskrbi, samoopskrba ne znači da si proizvođač koji ide na tržište prodavati svoju električnu energiju i zato je upravo i uvedeno, mogli smo uvesti da to bude tijekom jednog dana, izračun koliko si proizveo, pa što si višak proizveo tijekom dana, tijekom noći koristiš i da obračunsko razdoblje bude 1 dan. Mogli smo da to bude jedan tjedan. Ne, mi smo u prijedlogu zakona iz 2018. stavili cijelu jednu kalendarsku godinu za privatne kupce dakle za naše građane da se gleda cijela kalendarska godina i tek ako u cijeloj kalendarskoj godini proizvodiš više nego što trošiš, onda moraš preći u kategoriju proizvođača elektronične energije jer onda više nisi za samoopskrbu, dakle vrlo se ustvari pogodovalo kupcima da bi se što više ih poticalo da što više ugrađuju solarne elektrane na vlastite objekte i da na taj način zadovolje potrebu za elektroničnom energijom.
U strukturi cijene je i distributivna i prijenosna i mrežarina + cijena elektronične energije, dakle onaj koji proizvodi tijekom dana puno više, a tijekom noći to koristi iz mreže, netko to u sustavu mora nadoknaditi i logično je ovo kako je napravljeno i vrlo pogodno za kupce, a da je to tako govore upravo ovi podaci kad pogledamo koliko je sunčanih elektrana bilo 2018., zakon smo donijeli u 12. mj., znači u 2018. nije mogao uopće djelovati na to, 2019. je još bila u onim prvim mjesecima praktički prilagodba da svi prepoznaju da taj zakon, a recimo kolega Bulj do dan danas nije ni shvatio da taj zakon postoji i svaki put kad je govorio o solarima, rekao je da nismo ništa napravili za mini solare, bez obzira što smo ovdje u Saboru 2018. donijeli taj zakon i kojim potičemo ugradnju malih elektrana na obiteljske kuće.
2019. je porast bio za nekih 300 u odnosu na 2018., a 2020. to raste čak do 2 797 priključenih sunčanih elektrana u odnosu na ove prijašnje godine kad je to bilo 1910 odnosno 1675. Dakle iz konkretnih brojki vidimo da zakon iz 2018. je imao efekt i da su ga ljudi počeli prepoznavati, možda smo i mi ovdje mogli više raspravljati o tome kako smo donijeli taj zakon i kako ima korisne strane tog zakona, nego pričati da nismo ništa napravili pa kad netko čuje, znači nema ništa o solarnim elektranama, neću se u to ni petljat.
Da je čuo svaki put od nas sa ove govornice, je, donijeli smo 2018. zakon, možete to, to i to, možda bi išao malo pogledati što mu to sve taj zakon donosi i odlučio se prije na ugradnju sunčane elektrane na svoju vlastitu kuću, a ovaj zakon sad to još proširuje .../Upadica: /... i omogućava puno više.
Imamo dvije replike, prva je poštovanog zastupnika Lenarta.
Poštovani kolega Totgergeli. Koliko vi u Bjelovarko-bilogorskoj županiji, odakle vi dolazite znate krovova fizičkih osoba da imaju instaliranu elektranu na sunce i koji prodaju višak struje u mrežu i da li biste vi uložili za jednu takvu elektranu od 10 kilovata 30 tisuća eura i čekali 20 godina da vam se to vrati ili znate mnogo više dobrih poslova gdje tih 20 tj. 30 tisuća eura možete barem 10 puta okrenuti u tih 30 godina. Ja mislim da nikako ne potičemo ljude da to stavljaju, osobno imamo krov koji je idealan za to, ali matematika jednostavno kaže da to nema smisla u ovome trenutku jer očito državi to nije interes. Umjesto da postavljamo po krovovima, mi dajemo ogromne novce u vjetroelektrane .../Upadica: Hvala./... i zadovoljavamo nečije interese.
Poštovani zastupnik Totgergeli.
Hvala na tom pitanju. Evo, imam pred sobom podatke za Bjelovarsko-bilogorsku županiju od, to su podaci za 2020., znači tijekom 2020. Bjelovarsko-bilogorska, ukupno 89, od toga poduzetništvo 75, samoopskrba 23, kućanstva-kupac s vlastitom proizvodnjom 1, s time da je Bjelovarsko-bilogorska među manje zastupljenim županijama, a što se tiče cijene, tih 30 tisuća eura koje ste rekli za 10 je puno puta precijenjeno u odnosu na stanje koje je trenutno i praktički iz dana u dan cijene, ta cijena investicije početka drastično pada. Kako ona pada, tako i ti zahtjevi i broj zahtjeva iz dana u dan sve više raste.
Poštovani zastupnik Željko Pavić.
Poštovani kolega, vjerujem da ćete se složiti sa mnom da je jako važno od kućanstva, kućnog savjeta, gradske četvrti grada odnosno lokalne samouprave pa skroz do države izuzetno važno imati planove i programe razvoja i programe da znamo kuda idemo i kud želimo doći. Ukoliko nemamo program, ukoliko nemamo plan, onda idemo pa kud dođemo da dođemo i svejedno vam je.
Međutim, ukoliko imamo plan i program i znamo da želimo postići toliko i toliko vjetroelektrana, toliko i toliko sunčanih elektrana, toliko i toliko .../Govornik se ne razumije./... u vlasništvu privatnih osoba, odnosno fizičkih osoba, onda znamo što nam je za činiti i ukoliko želimo da naši građani sudjeluju u tome, moramo ih sa time upoznati, moramo napraviti kampanju da ih upoznajemo sa time i moramo im dati do znanja da mogu u tome sudjelovati.
I naravno, moraju postojati natječaju na koje se oni mogu javiti za bespovratna sredstva.
Poštovani zastupnik Totgergeli.
Složit ću se s vama u onom dijelu kad ste maloprije govorili da je dobro što ovako često raspravljamo o energetskim zakonima i što ovako često energetski zakoni dolaze u naš Sabor. 2018. smo ovaj Zakon izmijenili u pozitivnom smjeru, vidimo brojke da to ide dobro. E sad, 2018. donijete su neke nove direktive i mi već sad idemo sa novim izmjenama, a prije mjesec ili dana ili koliko imali smo u prvom čitanju zakon za koji smo se složili da je skoro pa revolucionaran u odnosu na stanje koje sad je kad pričamo o Zakonu o tržištu elektronične energije i sve ono što sad otvara, malo nam čak djeluje i futuristički jer se mnogi od vas su pitali hoćemo to i ostvariti.
Ali, isto tako je djelovalo prije 10-tak ili 15 ili 20 godina da uopće nećemo krenuti u obnovljive izvore energije i kad su poticaji za obnovljive izvore bili najveći, najmanje je bilo onih koji su .../Upadica: Hvala./... bili zainteresirani da se uopće za to prijave. .../Upadica: Hvala. Sad će završno…/... Sad se to sve lagano mijenja u pozitivnom smjeru.
… u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Mirela Ahmetović, izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a, kolegice i kolege.
Kolega zastupnik Totgergeli kaže da SDP govori ovdje o ovom Zakonu kao da govori zapravo u slobodnim govorima. Pa nema dovoljne minutaže slobodnih govora kako bismo prokazali sve slučajeve gdje vi pogodujete velikima na štetu malih, na štetu građana RH i zato se tako vama čini, takav dojam ostavljaju naše rasprave jer naprosto moramo mi progovarati kad vi to želite sakriti, ali sakriti ne možete, vi to ozakonjujete i ovim Zakonom.
Dakle, postavila sam pitanje državnom tajniku Milatiću zbog čega se predviđa mogućnost umanjenja naknade za obnovljive izvore energije za pojedine skupine poduzetnika koji su, eto, pred svojevrsnim rizikom, a ne predviđa se umanjenje te iste naknade za građane koji su pod istovjetnim rizikom, rizikom od gubitka prihoda ili rizikom od nemogućnosti preživljavanja, pa sam dobila odgovor da, eto, država tim građanima pomaže kroz socijalne mjere. Dakle, poruka državnog tajnika Milatića, poruka zastupnika iz redova HDZ-a građanima RH, ako ste onaj kojeg država dere, da bi omogućila odnosno tutnula u torbu svom kumu ili pajdašu, onda će vam općina u kojoj živite ponovno iz vaših džepova pomoći.
Iz vaših džepova zbog toga što i sredstva općina i gradova jesu sredstva hrvatskih građana, baš onih kojih već država dere. Dakle za njih država ne mari, ona mora brinuti o velikim poduzetnicima, o poduzetnicima koji grade velike elektrane, koji ostvaruju ekstra profite, koji imaju mogućnost tutnut nekom u torbu da bi i taj uz svoj posao dodatno zaradio, kako kaže državna tajnica Josipa Rimac, a koliko je takvih još dodatno zaradilo uz svoj posao i to na leđima hrvatskih građana.
E pa Europa potiče građansku energiju. Ovo nije poticaj, ovo je ponovo zaštita i poticanje velikih. Kada biste shvatili da hrvatski građani već plaćaju i energiju koju troše i energiju odnosno naknadu za proizvodnju energije onih velikih koji će tom proizvodnjom ostvarivati ekstra profite, a plaćaju im i ulaganje u mrežu da bi uopće mogli prodavati tu energiju da bi ostvarivali ekstra profite onda bi shvatili da kako god okreneš sa svih strana hrvatski građani, mali ljudi, tzv. mali ljudi, a veliki su plaćaju, ne bi li se pojedinci obogatili da li pojedinci u poduzetničkim strukturama oni koji su bliže kotlu ili pojedinci u političkim strukturama. O tome govorim. I to ne bi trebao biti cilj ovog zakona jer zakon mora služiti da bi zaštitio one najranjivije, da bi potaknuo proizvodnju električne energije ali na način da si hrvatski građanin može priuštiti potrošnju te energije, da može platiti ratu struje. Zamislite građanina koji troši struju jedva da ima svjetlo recimo na Baniji danas, koji će plaćati uz to što koristi svjetlo poticaj nekom velikom poduzetniku da proizvodi obnovljive izvore energije, a on nema ni za grijanje nema se ni na šta grijati, nema jer živi u kontejneru, a ako uključi električnu grijalicu onda će potrošiti još više kilovata pa će još više naknade za obnovljive izvore energije potrošiti. I sad ćete mi reći to će država za njih riješiti oni neće morati rješavati struju odnosno plaćati struju, ali nema takvih građana samo na Baniji, ima ih širom Hrvatske. Ima ih u sredinama gdje vam naizgled izgleda dobro, tamo gdje i ja živim. Ima ih onih koji si ne mogu baš priuštiti plaćati struju koliko god država kaže, a država kaže da naknada mora biti takva da može omogućiti pokrivanje svih ovih naknada koje ste predvidjeli, a koje idu u korist samo i isključivo velikima i zbog toga je ovaj zakon potpuno neprihvatljiv.
Hvala lijepa.
Hvala, evo ja sam se nadamo da ćemo mi završiti i prije s ovom točkom i prije 1 sat, međutim evo 1 sat je pa ćemo ići na iznošenje stajališta, a onda ćemo nastaviti s točkom.
Mi se sada vraćamo na našu točku o Prijedlogu Zakona o obnovljivim izvorima energija i visokoučinkovitoj kogeneraciji pa će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Miro Totgergeli.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Pa za ovu završnu raspravu u ime kluba javio sam se prije svega da istine radi ostane u zapisniku po ovom zakonu konstatirano potpuno suprotno od onoga što su danas iznosili prije svega u ime kluba Mirela Ahmetović u ime Kluba SDP-a i kolega Bernardić. Po njihovim raspravama ispada kao da netko tko sudjeluje u nekom kriminalu isključivo treba biti obojen bojom nečije stranke. Pri tome zaboravljaju da se upravo trebamo boriti protiv svih koji sudjeluju u nekoj korupciji i pri tome prozivaju i DORH što radi svoj posao itd., itd., a naravno da u tome zaboravljaju da upravo i sutra skidamo imunitet jednom članu njihovog kluba baš zbog nekih radnji koje nisu baš primjerene ni saborskom zastupniku, a ni nekom čelniku lokalne samouprave zbog sumnji na te radnje. Dakle, kao da kriminal ima boju. Protiv kriminala se trebamo boriti bez obzira na boju i bez obzira na pripadnost bilo kojoj stranci. Kad gledamo one koji su priključili svoje elektrane kao sunčane, kao bioplin, biomase u ovim brojkama ja stvarno ne znam koliko ovdje ima pripadnika bilo HDZ-a ili SDP-a ili neke treće opcije političke, niti znam tko je kome ovdje prijatelj ili neprijatelj ili kum ili nešto takvog tipa. Ali moram konstatirati da s obzirom da Klub SDP-a neće podržati ovaj prijedlog zakona dakle oni protiv toga da samoopskrba bude dostupna i onim građanima koji su, koji žive u obiteljskim zgradama. Oni su protiv toga da kad govore o naknadi da upravo se proširi krug skupljanja naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i na otkup električne energije gdje će se ubuduće prikupljati i sredstva iz trgovine CO2 emisijom iz naknade za uvezenu energiju proizvedenu u trećim zemljama iz proizvodnih postrojenja koja koriste ugljen te će dodatna sredstva uplatiti budući nositelji projekta ovi za energetska odobrenja. Dakle, širi se krug skupljanja novaca upravo kako bi kroz buduće vrijeme naknade za ovo građanima bile što manje. A moram podsjetiti da upravo taj sustav naknada je doveden u potpuni kolaps upravo za vrijeme SDP-ove vlade i nakon što je SDP izgubio izbore poslije toga smo morali brzim intervencijama uopće taj sustav napraviti održivim, sad smo tu gdje jesmo, sustav funkcionira, kroz ovaj zakon želimo poticat da imamo što više obnovljivih izvora energije, a s druge strane da u budućnosti praktički dođemo do toga da se što manje direktno potiče, a što više da se stvore uvjeti kako bi izgradnja tih obnovljivih izvora energije bila svima pristupačnija, jednostavnija i bolja.
U završnom obraćanju ipak se odustalo od one teze da i ova samoopskrba u stvari nije nešto što potiče ljude da ugrađuju solarne elektrane, što je naravno potpuno okrenuta teza jer i brojke potvrđuju da već 2018. kad smo donijeli zakon i uveli samoopskrbu da sad imamo sve više onih koji ugrađuju solarne elektrane i naravno možda nakon ove moje završne rasprave promijeni se teza i o nekim drugim stajalištima pa još do sutra kad budemo glasali o ovom zakonu i Klub SDP-a shvati da je zakon koji se nastavlja na zakon gdje smo se svi složili da je dobar o tržištu električne energije i da je nužno donijeti ovakve zakone i promjene za budućnost i za opstojnost obnovljivih izvora energije odnosno za stvaranje uvjeta kako bi što više tih obnovljivih izvora energije se ugrađivalo u elektroenergetski sustav ali i ostalo.
Evo, toliko hvala.
Zastupnica Ahmetović je digla povredu Poslovnika. U čem je povrijeđen Poslovnik?
Hvala lijepa povrijeđeni potpredsjedniče.
Kolega zastupnik Totgergeli povrijedio je Poslovnik Članak 238. jer je iznio notornu laž o skidanju imuniteta članu Kluba zastupnika SDP-a, a govorimo o Vinku Grgiću. Vinko Grgić nije član Kluba zastupnika SDP-a i nemojte obmanjivati javnost niti manipulirati. Prestanite manipulirati jer vama nitko više ne vjeruje. Nitko više ne vjeruje. A ovakav zakon donosite samo kako biste mogli osigurati budućnost HDZ-a jer je budućnost HDZ u ovim crnim torbama koje ćete omogućiti ovim zakonom.
Dakle kolegice Ahmetović, prvo nemojte se derati, prestanite se, prestanite se derati prvo, premašili ste vrijeme, zlorabite Poslovnik i dobijate opomenu, ali ne trebate se derati tu svi mi dobro čujemo. Sasvim dobro čujemo. Ovaj treba se primjereno ponašati ovdje u saboru jel.
Kolega Totgergeli nemojmo sa povredama Poslovnika, molim vas. Može ajd.
Hvala potpredsjedniče.
Kolegica je povrijedila Poslovnik 238., prvo zato što laže našoj javnosti, laže hrvatskim građanima da ovaj zakon ne valja i da ovaj zakon je protiv toga da oni dobiju veću mogućnost ugradnje solarnih elektrana na vlastite kuće. Mislim praktički radi diskriminaciju između, ovaj zakon sad ide ka tome da netko tko živi u stanu bude izjednačen sa onim tko je kući. Ona je protiv toga, ona želi tu diskriminaciju, želi da ti građani budu različito tretirani.
Kolega Totgergeli vi znate jako dobro da to nije povreda Poslovnika, laganje u saboru nije nažalost povreda Poslovnika, a niti sam ja taj tko može procijeniti da li netko laže ili ne laže prema tome i vi dobijate opomenu i prestanimo s tim bedastoćama.
Sad će u ime, stanku, zastupnica Mirela Ahmetović je u ime Kluba SDP-a zatražila stanku.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba zastupnika SDP-a kako bi dodatno ukazala na naprosto notorne laži koje su iznesene ovdje za govornicom od strane zastupnika Totgergelia. Ne samo da je obmanuo javnost i izmanipulirao javnost jer nema čime obraniti ovakav zakon iznijevši da je sutra skidanje imuniteta Vinku Grgiću koji nije zastupnik Kluba zastupnika SDP-a, nego je na taj način obmanjujući i lažući javnost pokušao prikriti činjenicu da Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji zahvaljujući HDZ-ovoj Vladi i Klubu zastupnika HDZ-a ponovo pogoduje velikim poduzetnicima, velikima koji će ostvarivati ekstra profite, a iz tih ekstra profita, dakle budućih ekstra profita će se namirivati kojekakve državne tajnice, sjećamo se Josipe Rimac, njezini odnosno njihovi prijatelji predsjednici uprava javnih društava, sve redom članovi vladajuće stranke. Dakle, to je cilj i to je bila namjera zastupnika Totgergelia, ali najtužnija od svega je to što je pokušao to opravdati na način da još dodatno obmane javnost i iznese notornu laž. Ono što je sramota, sramota je da očito u ovoj sabornici nitko dobro ne čuje pa ja moram podignuti glas jer ponavljanjem, ponavljanjem samo da se koruptivne radnje ozakonjuju pod vašim mentorstvom, pod vašim patronatom, pod patronatom Andreja Plenkovića možda Hrvatsku izvedemo na pravi put.
Hvala lijepo.
Naravno da ću odobrit stanku. Sukladno Članku 293b. mi ćemo nastaviti sa radom pa će sada u ime predlagatelja govoriti poštovani državni tajnik Ivo Milatić.
Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene saborske zastupnice i zastupnici, HR4 je upravo se isključio tako da ovaj sad ja mogu reći ono što u ime Vlade trebamo reći. Drugi put ću se javiti na svaku raspravu jer pokušavao sam pričekati kraj, ali od sad na dalje obečajen na svaku ovakvu raspravu kao što je danas bila javljam se pa makar ovdje stajao do 24 sata navečer. A tema je slijedeća. Prvo tihim glasom ću pokušati sve to reći, da imputirati ovom ministarstvu, meni kao članu tog ministarstva, ministru, premijeru Andreju Plenkoviću da mi tu nekakve lobije, lobiste, nekoga čuvamo ne čuvamo apsolutno kategorički odbijam. Kada je predsjednik SDP-a uvaženi saborski zastupnik Bernardić rekao ovdje da smo stavili vijek trajanja 15 godina za elektrane, vjetroelektrane, 20 za solarne i već kako ide vijek trajanja, podsjećam toga gospodina to je zakon koji je donijela njegova vlada i njegov premijer sadašnji predsjednik države 2015. I to nije 2018. mijenjano niti je tko od opozicije niti od vlasti to postavljao u pitanje. Nikakvo pogodovanje taj članak nema prema nikomu niti je nama ideja da se neko sutra kad revitalizira elektranu može prije javiti. Ovdje svečano obečajen na ovom cijenjenom domu da nikakav problem nije da vjetroelektrane budu isto, da se smatraju nove nakon 20 godina. Meni samo netko u struci mora dokazati zašto je 15 bolje od 20. Ali između 2 čitanja zato i služi ova rasprava da se ovdje iznesu stanovišta, ali nemojmo okretati pilu naopako. Znači to je donijela jedna vlada i možda je pobuda istog člana stranke kad je ta vlada bila na čelu ove države da je on svjestan toga koliko je to možda bilo koruptivno pa je sada to odlučio spriječiti, a nama se to imputira kao sadašnjoj administraciji. To što se toga tiče.
Što se tiče građana i opetovanog ponavljanja kako smo mi te pijavice koji pijemo krv građanima. Ja vas molim da s time prestanete. Šta je kolega Totgergeli rekao bilo bi pristojnije i puno ljepše i bolje za te iste građane da ovdje govorimo o tome koja je dobrobit ovog zakona, koja je dobrobit samoopskrbe koju smo uveli i rezultate polučili velike i isticati tu temu da oni ne mogu prodavati više nego što proizvode je sada već pomalo deplasirano, moglo se to govoriti dok nismo donijeli u prvo čitanje Zakon o tržištu električne energije jer je bila samo institut samoopskrbe gdje je praktično bila samoopskrba i mogli ste isporučiti koliko unutar svoje snage, unutar potrošnje, ali kad imamo institut agregiranja koji se uvodi sada kroz, kroz nove, nove zakonske okvire, a to je Zakon o tržištu električne energije koji je preuzeo dosta stvari iz ovog zakona kojih ovdje sada nema nego su tamo onda je apsolutno dokaz da građanin se sada može putem agregiranja izbora opskrbljivača unutar 24 sata, da ne govorim da mož ga stalno mijenjat, doći da mu struja bude jeftinija. Nemojte se opterećivati sa fiksnim dijelom od nula 10 i po lipa. On neće spasit struju, nit će je poskupit, nit će je pojeftinit, on je tu. Mi smo se ko Hrvatska opredijelili da ćemo radit obnovljive izvore i već davno znači još za vrijeme vlade ovoga Zorana Milanovića smo rekli da će se to jednim dijelom odnosno tada jedino financirati iz ove fiksne naknade koju se plaća. I normalno da se ta naknada plaća i morati će se plaćati jer smo preuzeli ugovore. Sve države EU to rade, nemojte nas, nemojte govoriti da smo mi ti koji smo pijavice svoga naroda jer mi smo po cijeni naknade u EU odozada šesti, odozada šesti, znači od 27 mislim da smo negdje na 20 mjestu znači odozada smo. Volimo se uspoređivati s Njemačkom oni, oni piju svojim građanima pod navodnike 6 možda 5-6 puta nego što je to u Hrvatskoj, a nije standard u Njemačkoj veći nego u Hrvatskoj jer jednostavno pitanje politike i opredjeljenja. Naša, naši svi zakonski akti idu u pravcu da sutra hrvatski građanin dobije svoje obeštećenje jer su to direktive EU, mi smo potpisali ugovor o pristupanju EU i moramo poštivati direktive i uredbe EU. Sve uredbe, direktive govore ne može se građaninu koji nije sposoban nažalost plaćati svoju električnu energiju zato što je socijalno i u svakom pogledu ugrožen, to plaćati na uštrb električne energije same odnosno distributera bilo HROTE-a bilo nekoga tko je u tom sustavu napravit, nego se ta sredstva moraju osigurati u proračunu nekoga, jel to RH, regionalne samouprave ili općine. I to je zlatno pravilo koje je EU uvela i koje je po pošteno, osobno tako mislim, a i da ne mislim tako moram ovdje u zakonu predlagati i pisati i jednostavno tu nema nikakvog zbora. To što se u Hrvatskoj događa da građani koji dobijaju vaučere trguju s vaučerima, a kažu da su socijalno ugroženi, to se u Hrvatskoj događa, ali sama ideja vaučera i sutra ideja plaćanja struja, struje dobra i ona morati izdašnija i ja se s vama tu mogu složiti da trebamo imati što više sredstva da bismo što veći broj potencijalno ugroženih građana mogli financirati da oni nemaju taj problem. Ali nemojmo govorit o ukidanju, ukidanju naknade jer onda smo srušili sustav, srušili smo svoje ciljeve, srušili smo svoju energetsku neovisnost, srušili smo svoju proizvodnju buduću koja jedino može biti obnovljiva i ta priča da mi sada samo kroz tih 10 i po lipa samo dajemo velikima. Ona je takva da dajemo onima kojima smo ugovorom potpisali, ali ovaj model koji u ovom zakonu inagurira to je …/nerazumljivo/… on ide u pravcu da se tim tzv. velikima daje puno, puno manje nego što se davalo prije, a prateći trendove koji se danas događaju u Europi i u svijetu, a tako i u Hrvatskoj i cijeni na tržištu električne energije, dogodit će se to da i kad damo premijske ugovore kroz nekih 5, 6, 7 godina vjerojatno te ugovore više nećemo ni trebati plaćati. I obrnuta je teza tu ste vi na odboru uvažena zastupnice Ahmetović rekli oko onog tržišta i onog članka da vi ste mislili da mi idemo u pravcu da oni još tržišno budu bolji u smislu da im dajemo više novaca. Ne, mi smo išli u pravcu da oni tržišno budu prediktibilniji i bolji da bi im premija bila manja jer ćemo mi pratiti to i cijena premije će biti što je moguće manja. I u tom smislu smo to u zakonu napisali, ali sam vam rekao na sjednici da ako trebamo to još detaljno detaljizirati da bi bilo jednoznačnije nikakav problem to ćemo napraviti.
Što se tiče ostalih zastupnika koje ovdje posebno evo mogao bih pohvaliti osim Totgergelia koji je uvijek, uvijek u energetskom smislu potkovan ovaj i gospodina iz IDS-a gdje evo ću se potruditi da sve ono što je on ovdje izrekao, a po mogućnosti ako nam mogu dostaviti i u pismenom dijelu ono što su imali, jer vidio sam da su pogledali zakon i sve to vidjeli i da očito žele da im se, da se neke stvari razjasne. Mi pokušavamo i ovaj zakon i Zakon o tržištu električne energije detaljno obrazložiti u smislu da se svaki članak bude jednoznačan svjesni činjenice da su se dogodile neke loše stvari, a koje sigurno nije odgovorna ni vlast, ni stranka, ni pojedinci koji su bili na čelu nečega, nego odgovorni isključivo baš pojedinci imenom i prezimenom kao što je gospodin Totgergeli rekao. Mi želimo napraviti zakone da oni budu efikasni, da funkcioniraju, da se procesi budu transparentni, da se događaju na vrijeme i to je naša ideja. I ja vas tu molim stvarno da nemojte mi imputirati da su nam neki lobisti pričali, pisali zakon. Mi smo ga pisali, evo ovdje, ako mi troje ovdje i još nekolicina naših kolega dolje lobisti, onda, onda, onda smo, ja ne znam onda kako bi možemo biti lobisti kad radimo, radimo svoj posao i trudimo se da se ovo napravi. Mi smo ga pisali, imali smo javnih rasprava dovoljan broj. Sve sudionike koji su bitni u ovoj državi, a posebno one koje su od državnog interesa, a to su HERA, HOPS, HROTE i ODS itekako konzultiramo. Ako je to lobiranje što se mi razgovaramo sa tim subjektima, onda neka to bude lobiranje za hrvatsku državu jer to mi je i posao na kraju, za to plaću, plaću primam. Ali nemojte nam govoriti da nama netko drugi piše zakone. U tome i je problem što su se uznemirili lobisti, što su se uznemirili lobisti što smo detaljno i precizno propisali procedure, što smo uveli energetsko odobrenje, što smo uveli prostorni plan da se ne hoda po brdima i planinama i izmišlja nekakve elektrane nego da se sve unaprijed predvidi. Što smo uveli da se plaća energetsko odobrenje, što smo uveli rokove do kad energetsko odobrenje traje, kad se mora sagraditi, kad ćeš izgubiti zemlju od države ako to nisi napravio. To je, to lobistima smeta. I žalosti me da na HRT-u uvaženi novinar Merlić napiše, napravi reportažu i ode u Sloveniju i zapita slovenskog državljana da mu objasni opskrbu za samopotrošnju i to hrvatska televizija objavi i plati, a da nitko ne dođe u ministarstvo i pita šta ste vi Hrvati, jel očito smo neki drugi narod ako se ide u Sloveniju, a nas se ne pita, napravili u ovih nekoliko godina, a mi smo napravili 60-70 megavata u samoopskrbi i treba u Sloveniju poć taj primjer snimiti i na hrvatskoj televiziji to objaviti. O tome vam ja pričam. Ne voli se svoju zemlju strašeći ljude da smo mi ovdje korumpirani i da mi ovdje šta, da mi ovdje nešto radimo protiv države i protiv tih ljudi. Ne radimo, ja to odbijam. Od svoje 27 godine sam na čelu lokalne samouprave i na državnim položajima i odgovorno tvrdim da svoj posao uvijek radim odgovorno i u interesu onoga koga zastupam, a to je država ili općina di sam radio. I tu vas molim ovo nije Hrvatski sabor koji, u kojem se vodi bitka 2 stranke dok u 1 i po ne isključi hrvatska televizija. Ovo je Hrvatski sabor gdje bi se trebalo za taj narod koji, kojima svima nam ga je puna usta nešto mu reći, reći mu da su agregatori njegova šansa, da su energetske zajednice njegova šansa, da su ove kako bi rekao zajednice obnovljivih izvora njegova šansa, da ono što je gospodin tamo fino elaborirao to je ono što bi ja, to je moja želja, nemojte sad da vam ja dociram, moje je pravo da ja kažem, to je ono što ja volim da mi kao izvršna vlast od vrhovne, zakonodavne vlasti u Hrvatskoj dobijemo, a ne samo prozivke. Prozivke, stalno taj neću spominjat uopće o tome o čemu vi pričate jer to mi se već neću to reći sad jer je ovo govornica iz koje se takve riječi ne govore. Jednostavno molim vas budimo kooperativni, sutra će nama nas naša djeca pitat gdje vam je bila pamet, zašto su vas prestigli svi, dok ja ovdje nešto predlažem zajedno sa mojim ministrom i mojim premijerom mi ćemo predložiti da Hrvatska cijeli NPO potroši, napravi sve te megavate i sve to učini da bude lider. I mi ćemo to napraviti bilo to komu drago ili ne i neka nas prozivaju koliko god hoće i šta god hoće, mi od toga odustati nećemo ali jednostavno me žalosti da se okreće pila naopako. Ja nikad nisam prozvao ni jednu grašku nikoga od prethodnih administracija jer mislim da kad se radi da se može i pogriješiti. Ali je činjenica u ministarstvu u kojem sam ja radio bila u mandatu Zorana Milanovića u jednom mjesecu 3 puta se promijenio Pravilnik o obnovljivim izvorima energije i ja u tome nisam sudjelovao, ja u tome nisam sudjelovao. I mene to ne interesira tko je to radio, zna se, netko je to radio. Da li je iz toga izašlo neki problem, možda je, na 31. onog kad prozivate onaj datum kad je donešeno nešto, pa šta mislite da tamo samo jedan ministar bio mađioničar i samo je on nešto napravio što nitko drugi nisu znali, a ovi su drugi svi bili opčinjeni, očarani s njime i onda su oni samo to donijeli tu odluku o ničega ne znajući. Pa dajmo počnimo se razgovarati ko ljudi, ko građani ove zemlje kojima je stalo da se neke stvari koje možda nisu bile dobre, možda nisu bile pametne, promišljene, možda su i bile stvarno ovo što vi govorite i koruptivne i to, da se to više ne događa. Ali nemojte samo onda na nas pucat, pucat samo vi ste takvi, takvi, takvi nego pomozite nam da bude i ovo što ja mislim da je dobro, ovaj zakon jasno da će u drugom čitanju biti još bolji jer ćemo svi u tome sudjelovati da on bude još bolji, ali ja vas molim nemojmo to tako. Nemojmo, to me stvarno žalosti me ko poreznog obveznika. Ja sam ozbiljan porezan obveznik. Stvarno ja sam ozbiljan porezni obveznik ove zemlje i godinama plaćam ozbiljan porez i sretan sam zbog toga zato što hvala Bogu mogu to sebi priuštiti da imam dobre prihode i da privređujem i nešto i proizvodim i radim ovaj posao i sve to, ali eto ja bi vas molio nemojmo to tako. Slažem se kritika uvijek, kritika uvijek evo vi ste x puta rekli neke stvari koje ovaj tražili i ovo ono, kad god možemo ja sam uvijek za to, ono što se ne može, ne može se, ali nemojmo ići tako ad hominem i to mi se jednostavno meni osobno ne sviđa i mislim da ne doprinosi svemu ovome. Ovo što sam vam imao sada reći možda je bilo malo emotivno, ali evo nemojte mi zamjeriti ja sam sa juga iz Dalmacije, u nas se može to drugačije nego ovako, ali evo svih vas molim da neovisno o ovoj raspravi koju ste ovdje sada danas imali, ako imate nešto što mislite da bi u ovom zakonu trebalo biti kao klubovi mi vas molimo da našim službama dostavite, imamo sada preko ljeta dovoljno vremena da to sve napravimo i pokušati ćemo da otprilike u isto vrijeme Zakon o tržištu električne energije i Zakon o obnovljivim izvorima bude u saboru i da pokušamo od ovoga stvarno napraviti dobar zakon. Vi gospođo Ahmetović dolazite iz kraja koji je za diku Hrvatske, koji je lider u ovome o čemu mi ovdje pričamo. I ljudi iz vašeg kraja kojih ja puno njih znam, mi s njima smo i u komunikaciji, a to nisu nikakvi lobisti, to su normalni ljudi, građani, udruge, gradonačelnici, donačelnici i zato radi njih bi vas ja molio da ovu našu političku ovdje borbu možda svedemo na jedan, uvijek će biti političke borbe, ali ja vas molim jer onda se kontaminira jedan odličan, odlična jedna ideja da se od ovih zakona napravi stvarno nešto dobro. I to eto, to je ono što sam vam htio reći i ispričavam se ako, ako ste me krivo shvatili ali evo imao sam potrebu da reagiram obzirom da se lomimo već nekoliko mjeseci, vi ne znate koji je to posao. Zakon o tržištu električne energije, pa mi smo potrošili sate i sate, još ih trošimo da ga dovedemo do savršenstva jer smo svjesni činjenice da postoje određene prakse koje treba promijeniti. Nije lako prakse promijeniti. A građanin jednostavno ne trpi to zašto ja to nisam dobio u 30 dana. I mi to moramo napraviti da građanin to dobije u 30 dana, ali za to moramo imati savršene zakone i izvršne i svake druge akte koji će nam pomoći i onda za to trebamo, ne očekujem jedinstvo, ali bar razumijevanja, a ne onda udri po dvije teme, evo ga srećom da je Bulj postao gradonačelnik inače bi sada bila i Karakašica i Dinara i sve to svaki put bi to bilo isto. Pa dajte već jedanput, pa prošli smo valjda to.
Eto, hvala vam.
Imamo 3 replike, prva je poštovane zastupnice Ahmetović.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, pa nisam ja vas osobno prozivala …/Upadica: Ma razumijem, da niste./… dakle nije bilo ad hominem …/Upadica: Državni tajniče samo malo./… sami ste rekli da su se stvari događale od strane pojedinaca, a kažete nije za to kriva vlast. Pa što je državna tajnica nego de facto vlast? A bogami je vlast. Josipa Rimac je upravo na velikim projektima pala pod istražne radnje USKOK-a, upravo na energetskim projektima, upravo zbog velikih igrača i to neću prešutjeti, to ću stalno ponavljati. I zato sam vas tražila ono što ste prečuli, izbacite velike projekte iz ovog zakona. Neka idu u direkt na tržište i nigdje više. A što se tiče građana pa nemojte mi govoriti o građanima u Omišu, ja zastupam i građane ostalog dijela RH. Njima je 10 lipa po kilovatu u Lici ili u Slavoniji za obnovljive izvore energije za koje ne mogu staviti fotonaponsku ćeliju itekako veliko. Oni ne žive od novaca koje vi i ja dobivao pod 15 ili 20 tisuća kuna. U tome je problem.
Hvala lijepa, odgovor poštovanog državnog tajnika, hvala vam lijepo.
Ja se s vama slažem da se radi o pojedincima i tu smo se složili, ali ja nikada radi pojedinaca ne bi etiketirao cijelu vlast, to je vaše pravo, ali ja sam rekao da se s time ne slažem. Tako se, tako se …/Upadica: Nemojmo s mjesta./… a šta se tiče građana da oni ne mogu staviti svoje solare, pa ne ne mogu, rekao sam vam, mogu imaju samoopskrbu, imaju agregatore, može im ga i netko drugi staviti, oni mogu staviti te panele i na tome treba raditi i zato su svi ovi zakoni tu gdje jesu. A veliki idu, idu, idu u potporu jer su dobili kroz program potpore određene ugovore, ali to ne znači da mali isto tako direktno ne izlaze na tržište putem agregata. Samo to nije u ovom zakonu nego u onom prije. Znači nije točno da nisu veliki i mali izjednačeni, samo velik je veliki, a mali je mali.
Repliku ima i poštovani zastupnik Totgergeli.
Hvala potpredsjedniče.
Pa evo s obzirom da Klub HDZ-a je protiv ovog zakona ja želim vjerovati da je to iz neznanja, a ne iz zloće, SDP-a da, Klub SDP-a protiv ovog zakona da je to iz neznanja, a ne iz zloće. Međutim zločesto je tvrditi da je ovaj prijedlog zakona takav da nekome očigledno pogoduje. Kroz raspravu smo sad došli do toga ako je netko nekad proizvođačima obnovljivih izvora na vjetar pogodovao onda je to upravo vlada Milanovića od 2011. do 2015. godine i te neke probleme kao što smo i čuli imamo i dan danas i kusamo i dan danas. I na kraju možda sam i pogriješio jer stvarno je više teško znati tko je od SDP-a više član SDP-a, a tko nije kad svaki drugi dan raspuste negdje članstvo.
Poštovani državni tajnik.
Što van imamo tu odgovorit, sami ste to sve rekli što imali.
Poštovani zastupnik Brkan ima repliku.
Zahvaljujem se.
Poštovani državni tajniče kao što ste i sami rekli od ovih svih ovdje napada i neke i demagogije nažalost hrvatski građanin ne zna koja su njegova prava i šta u biti može iskoristiti vezano za ovaj zakon ili prethodni o električnoj energiji. Postoji li mogućnost da ministarstvo uradi jednu promidžbenu kampanju? Da uradi jednu reklamu, da kaže, da obavijesti hrvatsku javnost, hrvatsko građanstvo od danas vi možete agregirati i vi se možete udružiti u energetske zajednice, vi možete iskoristiti to, to, to i to kako bi demantirali upravo ovu demagogiju koja dolazi iz redova oporbe. Da li postoji ta mogućnost u ministarstvu?
Poštovani državni tajnik.
Apsolutno postoji mogućnost da li u ministarstvu, fondu ili negdje drugo, postoji. Znači naša je ideja kad ovaj zakon i Zakon o tržištu električne energije predmnijevamo tamo negdje oko 1.10. stupi na snagu moramo se strpiti jer je to puno posla jedno 6 mjeseci sigurno da se donesu podzakonski akti, a najveći od tih akata mora donijeti HER-a koji su dosta komplicirani ti akti i naši distributeri odnosno operater prijenosnog sustava i ovaj priručnik da se napravi u HROTE koji će već, ta kampanja o kojoj vi govorite u stvari u zakonu piše. Mi ako imamo priručnik i ako imamo hotspot tvrtku, koju tvrtku, nije lobistička nego tvrtka RH HROTE d.o.o., HROTE d.o.o. koja će na jednom mjestu ažurirati i sve podatke prikazivati i imati u smislu i prezentacije i svega ostaloga, to je ta naša ideja kako da građani doznaju kako da budu obnovljivi.
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

92

  • Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, prvo čiitanje, P.Z.E. br. 159
15.07.2021.
Prijedlog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, prvo čitanje, P.Z. br. 159.
Predlagatelj je vlada. Rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
1. Prihvaća se prijedlog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 119 zastupnika i zastupnica, 77 za, 6 suzdržanih i 36 protiv, te je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF