Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

91

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, drugo čitanje, P.Z. br. 142
13.07.2021.
NASTAVAK NAKON STANKE U 17,56 SATI

Poštovane kolegice i kolege, evo istekla nam je stanka, prelazimo na slijedeću točku, to je:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, drugo čitanje, P.Z. br. 142.

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u svezi s čl. 190. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijet do kraja rasprave.
Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik Ivo Milatić, izvolite.
Hvala g. potpredsjedniče HS, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Pred vama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike.
Obzirom na nedavno vođenu raspravu u prvom čitanju dopustite da se samo ukratko podsjetimo.
Agencija za ugljikovodike osnovana je 2014.g. temeljem Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je po prvi puta donesen iste te godine. Agencija je osnovana kao regulatorno tijelo zaduženo za nadzor aktivnosti prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika sukladno izmjenama i dopunama tog zakona i izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata. Hrvatska agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata je 1. rujna 2017.g. pripojena Agenciji za ugljikovodike čime je Agencija za ugljikovodike stekla nove obveze i područje djelovanja.
Nadalje, 2018.g. donesen je novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je ove godine usklađen s relevantnim direktivama EU kao i najboljim svjetskim praksama zemalja koje imaju dugogodišnje iskustvo u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, ali koje u energetskoj tranziciji žele naglasak staviti na obnovljivu energiju.
Cilj izmjena i dopuna ovoga zakona je dakle osnažiti agenciju u dva smjera. Prvi da se njena aktivnost usmjeri prema razvojnim projektima niskougljične tranzicije, drugi da se osiguravaju svi mehanizmi kako bi agencija i nadalje ispunjavala zadaće vezane za uspostavljanje, čuvanje i obnavljanje hrvatskih zaliha nafte i naftnih derivata. Tako se zakonom usklađuju poslovi agencije koji se odnose na istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda i skladištenje CO2 u podzemnim strukturama. Proširuju se djelatnosti agencije u vidu sudjelovanja u postupku izmjena i dopuna prostornih planova, ovlasti izvođenja naftno rudarskih radova za potrebe procjene geotermalnog potencijala, te kao predlagatelja za osnivanje razvojnoga društva u Vladi RH. Uvodi se djelatnost trgovina na veliko naftnim derivatima radi upisa u sudski registar. Predlaže se novi sastav upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike, te uz članove državne dužnosnike tijela državne uprave nadležnih za poslove energetike, financija i prostornog uređenja. Dva člana mogu biti iz reda rukovodećih državnih službenika sa odgovarajućim stručnim znanjima iz područja energetike i gospodarstva. Produžuju se i primjereni rokovi podnošenja izvješća Vladi RH jer su dosadašnji rokovi bili prekratki, te se zakon terminološko usklađuje sukladno Zakonu o sustavu državne uprave.
U ovom zakonu u prvom čitanju provedena je opsežna saborska rasprava i temeljem iste u konačnom prijedlogu u odnosu na rješenja iz prijedloga je dodatno proširenje čl. 3. Zakona o osnivanju agencije na način da se daje ovlast Agenciji za razvoj i primjenu novih održivih tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije.
Smatramo da je ovako rješenje dobro jer pred nama je intenzivan period u kojem će se zahtijevati brza implementacija određenih tehnologija za koje nužno nisu stvoreni svi preduvjeti, posebice kada se radi o uključivanju, o uključivanju istih u prostorne planove kao novih inovativnih tehnologija.
Naime, agencija raspolaže bazom geoloških i geofizičkih podataka, kao i podataka o bušotinama odnosno o cjelokupnoj infrastrukturi koja se trenutno koristi u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda, te podzemno skladištenja plina i u tom smislu mjerodavno je upravljati resursima i potencijalima. Koristeći se s tim podacima može se maksimizirati iskoristivost energetskog potencijala i u svrhu utvrđivanja potencijala novih održivih tehnologija, te novih izvora energije za konkretnu proizvodnju.
U kontekstu donošenja ovog zakona, a vezano za nedavni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je prošlog tjedna donijela pozitivnu ocjenu Europske komisije na hrvatski Nacionalni program za oporavak i otpornost, potrebno je naglasiti i ovo. Komisija aktivno prati nastojanje RH da iskoristi svoj potencijal geotermalnih izvora u funkciju ne samo za proizvodnju električne već i toplinske energije, te jednako tako omogući niskougljičnu tranziciju mehanizmima skladištenja i pohrane CO2 u geološke strukture.
Tako je prepoznata i aktivnost agencije koja je u posljednje 3.g. intenzivno radila na aktivaciji ovog vrijednog resurstva, te je uložila znatni napor u promicanju potencijala geotermalne energije. Nastojanja da se kroz europske inicijative ostvare ulaganja u geotermalnu energiju, a koja će biti usmjerena prema aktivaciji projekata lokalnih zajednica koje su pokazale interes za ove projekte pokazale su se ispravnima.
U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti odobrena su sredstva u iznosu od blizu 30 milijuna EUR-a za ispitivanje 6 od promatranih 9 lokacija za koje će se pripremiti kompletna dokumentacija, a na dvije lokacije će se provesti i istražna bušenja, jasno na trošak agencije. Pri tome naglasak će biti na povezivanju postojećih toplinskih sustava ili izgradnji novih obzirom da je obveza RH podizati udio obnovljivih izvora u Toplinarstvu po stopi od 1,1% godišnje do 2030.g.. Nositelj ovih aktivnosti kao što sam rekao bit će agencija. Također aktivnosti se planiraju nastaviti kroz kohezijske fondove koji imaju dulji vremenski rok provedbe.
Predložene lokacije su Velika Gorica, Zaprešić, Osijek, Vukovar, Požega, Vinkovci, Donji Miholjac, Đurđenovac i Sisak. Ovo je rezultata predanog i kontinuiranog rada Vlade RH, ovog Ministarstva i Agencije, koja je procjenama na temelju dostupnih bušotinskih podataka izolirala predložene projekte, ali svakako i novih usklađenih zakonskih prijedloga sa stečevinom EU, koju su, jasno, to također, potakli.
Ovim korakom RH bi mogla postati jedna od prvih zemalja unutar EU koja će na takav način otvoriti geotermalni potencijal kroz sinergiju državne agencije i lokalnih tijela. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike doprinijet će bržoj i efikasnijoj provedbi koraka nužnih za .../Govornik se ne razumije./... navedenih projekata. Stoga Vlada RH predlaže da se usvoje predmetne izmjene i dopune Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Totgergelija.
Hvala potpredsjedniče. Uvaženi državni tajniče, osvrnut ću se na ovaj dio što je izmijenjeno od prvog do drugog čitanja gdje sad u drugom čitanju imamo ovaj dodatak u čl. 3 te u poslovima vezanim uz razvoj i primjenu novih održivih tehnologija, korištenja obnovljivih izvora energije.
S obzirom da se već geotermalne vode spominju kao područje s kojima se treba Agencija baviti, nekako sve ovo navlači na vodik pa onda, gledajući u budućnosti ovu Agenciju, ona umjesto da se zove Agencija za ugljikovodike, za desetak i više godina nekako bi se mogla zvat agencija za vodik i geotermalne vode. Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Hvala na vašem pitanju. Jasno da i ta vaša ideja stoji, ovaj i sigurno je to da će Agencija u idućim godinama ići u tom pravcu, da će se više baviti obnovljivim izvorima i tehnologija nego samim ugljikovodičnim ovaj, poslom jer jednostavno to proces koji će ići, a kako će se zvati, nemojmo sada biti ovaj, preveliki optimisti, to će već u nekom vremenu, samo neka mi napravimo to sve što smo zacrtali pa je onda lako i ovaj, i dati, ako treba i novo ime.
Poštovani zastupnik Dretar.
Hvala lijepa poštovani g. predsjedavajući, poštovani g. državni tajniče.
Budući da dolazim iz Krapinsko-zagorske županije koja je eto, polako tek počela prepoznavati svoje geotermalne potencijale, svjesni smo da nećemo moći proizvoditi elektroničnu energiju, jednostavno nemamo dovoljno visoku temperaturu na tome području, ali možemo ju koristiti za grijanje, odnosno za neke komunalne stvari, no ipak, želio bih još jednom sve vas podsjetiti i vas, poštovani državni tajniče pitati, vidimo i sami da imamo jednu izuzetno uspješnu granu naše autoindustrije, poštovanog g. Rimca i sve uspjehe koje je postigao.
Možemo li na tren skrenuti pozornost sa eksploatacije ugljikovodika i okrenuti se nekim drugim vrstama energije, bila ona iz obnovljivih izvora ili iz bilo kakvih drugih?
Hvala vam na odgovoru.
Poštovani državni tajnik.
Pa ovo sve što, hvala na vašoj replici.
Ovo sve što sam ja govorio ustvari je to što ste vi sada meni rekli, jasni, ono što se tiče ugljikovodika, moramo držati u pravcu da zadržimo nekakav, nekakvu razinu jer jednostavno od tih proizvoda, odnosno derivata će trebati još neko vrijeme, ali naši svi napori u smislu, ne samo pogleda na budućnost nego i realnog sada djelovanja i promišljanja i organiziranja je u pravcu obnovljivih izvora.
Tako da toplinarstvo koje će biti jako zahtjevno za prebacivanje na obnovljive izvore energije je u velikom dijelu ova Agencija i ovaj Zakon i sve što proizlazi iz ovoga nam može pomoći, tako i oni izvori koji su i manje gradijenta za tolinarstvo će itekako biti pogodni.
Poštovani zastupnik Stier.
Hvala potpredsjedniče, državni tajniče.
Pa u kontekstu ovog proširenja čl. 3 i ovlastima Agencije, pogotovo u razvoju novih tehnologija na području biotermalne energije, ja bih samo ponovio onošt smo i prilikom prvog čitanja spomenuli, a to je ova dimenzija međunarodne suradnje odnosno ovlasti koje Agencija ima i u razvoju takve međunarodne suradnje po pitanju razvoja novih tehnologija, s obzirom da imamo dosta nekih zemalja partnera koji su spremni zajedno sa našom Agencijom dodatno istraživati ovo područje u RH.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Hvala. To je ono, kao što sam i prošli put vam odgovorio, apsolutno nema nikakve zapreke za to, s time da, evo, sutra kad dan za dan, i kad dođemo na dnevni red sa Zakonom o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneracija, kako se radi o geotermalnoj energiji, koja je isto obnovljiva, tamo ćete vidjeti da smo u nekim člancima prenijeli direktivu, a ne samo Direktivu, nego i naše mišljenje da možemo i surađivati sa pojedinim zemljama i raditi zajedničke projekte i raditi statističke prijenose i sve to, ali to je sve u pravcu ovoga što vi sada govorite.
Hvala lijepo. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram onda raspravu. Prvi će u ime Kluba zastupnika Mosta govoriti poštovani zastupnik Marin Miletić, nema ga, gubi pravo na raspravu. Pa će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Josip Đakić, izvolite.
Hvala lijepo potpredsjedniče. G. državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike kojega je potrebno terminološki i sadržajno uskladiti sa Zakonom o osnivanju Agencije za ugljikovodike te prošiti poslove Agencije.
Kao što smo već čuli, Agencija postaje važan čimbenik u energetskoj tranziciji na način da se aktivno uključuje u istraživanje i razvoj projekata geotermalne energije, kako za proizvodnju električne, tako i toplinske energije te se prati razvoj projekata pohrane i zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama.
Ovim Zakonom uskladit će se poslovi Agencije koja se odnose na istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda i potrebno skladištenje plina. U prvom čitanju naglasak je bio na usvojene dokumente Nacionalne strategije energetskog razvoja i .../Govornik se ne razumije./... nacionalnoga energetskoga i klimatskoga plana kojim RH jasno i nedvojbeno usvaja te fokus svoju energetske politike stavlja ciljeve europske zelene politike, razvoja nisko ugljičnog društva u vidu potenciranja razvoja novih obnovljivih energije i novih tehnologija pa se čl. 3. konačnoga prijedloga zakona prošio i unio ovlast Agencije za razvoj novih tehnologija u području održivih i obnovljivih izvora energije.
Također agencija je prepoznala i obradila podatke koji govore o velikom geotermalnom potencijalu RH, a koji do sada nije bio dovoljno prepoznat i nije bio dovoljno iskorišten i kroz europske inicijative omogućit će se buduća ulaganja u geotermalnu energiju kao jedni stabilni obnovljivi izvor energije.
RH i dalje ulaže velike napore u razvoj poslovne klime i poboljšavanja cjelokupnog investicijskog okruženja tako da istraživanje i eksploatacija ugljikovodika je korak naprijed u gospodarskom razvoju naše zemlje i djelatnosti istraživanja eksploatacije daje snažan poticaj kako izravno povezanim tako i popratnim industrijama te uslužnim djelatnostima.
Gospodarenje ugljikovodicima podupire i razvoj novih industrija te djelatnosti usmjerenih na izvoz robe i usluga. Sve to dovest će do otvaranja novih radnih mjesta, ali i razvoja akademskih i znanstvenih institucija RH kroz potrebe za novim stručnim kadrovima različitih profila.
Investicije u istražne radnje RH ništa neće nas koštati, a iskustva iz drugih zemalja pokazuju kako 60% takovih investicija ostaje u državi u kojoj se to događa.
Možemo vidjeti koliko se u ovoj covid krizi moderna društva oslanjaju na energiju, tako se i posljedice krize osjete značajno i u energetskom sektoru. Oporavak od krize mora biti usmjeren na ulaganja koja moraju pokrenuti novi europski ekonomski model otporniji, zaštićeniji, suvremeniji, učinkovitiji.
U travnju je u EU Parlamentu u svojoj Rezoluciji o koordiniranom djelovanju EU za borbu protiv pandemije covida i njezinih posljedica pozvao Komisiju da predloži paket za obnovu i razvoj koji bi u osnovi trebao imati zelenu komponentu prateći smjernica Green Deal-a. Zeleni oporavak nije samo moguć već je presudan jer bi Europa dva puta izgubila ako mobiliziramo ulaganja za obnavljanje stare ekonomije prije nego što je učinimo zelenom i održivom.
Trebamo dati prednost onome što bi moglo biti značajno doprinijeti strukturnim promjenama. Prema nekim procjenama u 2020.g. udio energije je iz obnovljivih izvora rastao je za 5% što čini gotovo 30% potražnje za električnom energijom u svijetu. Projekti poput europskog zelenog dogovora i drugih nacionalnih planova za razvoj imaju veliki potencijal ojačati naše gospodarstvo i doprinijeti ostvarenju novog modela gospodarskog napretka.
RH kao zemlja velikih prirodnih bogatstava prepoznaje važnost ovoga ambicioznoga plana. U njemu su istaknuti ciljevi koji su već velikim dijelom obuhvaćeni Strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030.g. sa pogledom na 2050. integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom do 2030.g.
Nafta će još dugo biti globalno najvažniji energent, a plin svakako ostaje važan prijelazni energent prema potpuno obnovljivim izvorima energije. Nakon nekoliko desetljeća ponovno smo pokrenuli istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj. Privukli smo renomirane investitore i nakon dugo vremena su pronađene nove zalihe plina čime će se povećati domaća proizvodnja. Nafta i plin zamjenjivat će se u idućim desetljećima i moramo smanjiti trenutnu ovisnost istraživanjem i eksploatacijom potencijala koja imamo.
No po prvi puta smo počeli koristiti cjelokupnu energiju zemlje uključujući njezin održivi dio. Naša znanja i iskustva usmjerili smo prema geotermalnoj energiji, čistom i održivom izvoru energije koji je u potpunosti na liniji sa ciljevima Europske komisije i ideje zelene Europe.
Trenutno se odvija globalna potraga za novim obnovljivim izvorima koji se mogu iskoristiti za konkurentnu proizvodnju energije. Geotermalna energija pri tom ima veliki potencijal jer se koriste ista znanja i tehnologije kao u pronalasku ostalih ugljikovodika.
Hrvatska tu ima odlične startne pozicije, naš panonski bazen ima čak 60% više geotermalni gradijent od europskih prosjeka, a cjelokupni potencijal je 500 megavata iz geotermalne energije. Geoterme nude stvarnu tranziciju, a potencijalni projekti u Hrvatskoj počivaju na bušotinama inicijalno izrađenim za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Sada te bušotine dobivaju drugu namjenu te omogućavaju proizvodnju električne energije, grijanje domova i plastenika te hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida u kontekstu obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
Strategijom smanjenja količina obveznih zaliha koje se drže u nematerijalnom obliku u korist povećanja fizičkih materijalnih količina obaveznih zaliha osigurava se sigurnost opskrbe RH.
Agencija za ugljikovodike ispunjuje najefikasnije i najisplativije modele potencijalnih geotermalnih razvojnih projekata koje će u konačni lokalnim zajednicama donijeti višestruke koristi te ponuditi bolje i kvalitetnije življenje.
I na kraju možemo zaključiti da istraživanje i eksploatacija donose brojne koristi, otvorit će se nova radna mjesta i omogućiti održivi razvoj domaće industrije pa se znanje i resursi agencije trebaju upotrijebiti za razvoj novih tehnologija vezanih uz nove izvore energije odnosno razvoj novih oblika obnovljivih izvora koji se mogu koristiti za konkurentnu proizvodnju energije.
Stoga je Klub zastupnika HDZ-a pozdravlja, podržava ove izmjene i dopune zakona i smatramo da će ovo biti vrlo dobro za RH.
Sljedeći klub zastupnika je onaj SDP-a, a govorit će poštovani zastupnik Branko Grčić.
Izvolite.
Slušajući, o pardon, slušajući kolegu Đakića u jednom trenutku sam osjetio kao da sam u bestežinskom stanju onog, onog kako bi to nazvao svemirskog broda jučer koji se vinuo u orbitu, Virgin ili ovako nekako , znači tako je to uvjerljivo izgledalo da će to sve biti lijepo i krasno da ste me oduševili. Sve će biti zeleno, sve će biti vrlo produktivno, čak i potpredsjednik se danas obukao u tom stilu, zeleni sako, znači opće veselje. Dobro. U ovo vrijeme dobro je da se malo i našalimo. Dakle, u prvom čitanju o ovom zakonu iznio sam nekoliko ključnih primjedbi, neću ih danas previše ponavljati, ali vrlo je važno s obzirom da u ovom drugom čitanju ne vidimo bitne promjene zakona vrlo je važno da ta pitanja na neki način budu riješena. Znači i pored propitivanja na prvom čitanju i pored toga ovaj što smo inzistirali na nekim odgovorima nismo ih dobili nažalost. Jedno pitanje je vezano za prostorno uređenje za prostorne planove i mogućnost intervencije i agencije kojoj se dodjeljuje ovim zakonom između ostalog i sudjelovanje u prostorno planskom rješavanju pretpostavki za provedbu projekata u okviru obnovljivih izvora energije, postavlja se pitanje koja je to, koja je to granica utjecaja? Dakle, to je ono što je ostalo nerazjašnjeno, da li agencija, posebno agencija preko ministarstva nadležnog za prostorno uređenje može nametati određena rješenja lokalnim jedinicama vlasti kada je riječ o prostorno planskim dokumentima? Dakle, to pitanje je ostalo neodgovoreno.
Mi smo ovdje spominjali mogućnost da se strateški projekti ugrade u državni prostorni plan koji donosi HS i to bi dalo jednu snagu prostorno planskom, vrhovnom da tako kažem prostorno planskom dokumentu i na taj način bi se i riješilo, riješilo to sporno pitanje.
Druga, druga ovaj, druga priča koja je bila vezana je za zakon koji dodjeljuje mogućnost angažiranja određene kompanije, ne kaže se je li javne ili privatne, onda znači ili javne ili privatne koja bi mogla sudjelovati u upravljanju zalihama, dakle naftnih prerađevina. Tamo se spominje još i da to je moguće da bude u nekakvim izgrađenim kapacitetima u vlasništvu države. Dakle, mi angažiramo vanjsku kompaniju, dakle nekakva vrsta otusorsinga da bi upravljao državnim rezervama u državnim objektima. Malo nelogično, nelogično u najmanju ruku zbog činjenice da mi takvu firmu već imamo, imamo Janaf. Šta će nam ko pored Janafa. Ovdje je jedino pitanje kapaciteta, ima li Janaf dovoljno kapaciteta da ponudi državi uz svoje redovne potrebe da skladišti jedan dio zaliha. Ako ne onda mu država kao javnom poduzeću može pomoći financijski da investira i da osigura te kapacitete i da upravlja s njima. Nema razloga da se tu uvede neki treći subjekt, uopće nema razloga za to. Prema tome, na moje pitanje o tome nažalost prošli put nisam dobio odgovor, vjerojatno ga neću dobit ni danas, ali upozoravam na to jer kako bih rekao gledat ćemo kako taj proces teče, pa ćemo vidit šta će biti za godinu, dvije, tri, četiri, da li će uopće taj dio zakona biti apliciran u određenoj situaciji, jel.
I ono na kraju što bi htio spomenuti, ovo u samom tekstu drugog čitanja zakona stoji nekakav osvrt na to što se zapravo u zakonu mijenja, a temeljem rasprave u prvom čitanju i navodi se ta promjena koja agenciji daje ovlasti da sudjeluje u razvoju novih tehnologija u ovom području jel. Ne znam, iskreno ne znam kako će agencija sudjelovat u jednom takvom poslu. Nove tehnologije zna se na koji način se razvijaju, koliko se ulaže u takve projekte, tko su obično nositelji tih projekata, znači nekakve institucije koje imaju PayPlajn, koje imaju dakle duboku povijest i jaku, snažnu povijest u razvoju određenih tehnologija. Agencija tu može bit suport, al nikako ne može bit, po meni, možda krivo gledam, ali agencija ne može biti ključni nositelj posla razvoja novih tehnologija. Tako da mislim da je to potpuno bespotrebno. Pretpostavljam da ste to stavili zato što je trebalo barem nešto staviti eto da se pokaže da ta rasprava u prvom čitanju nije bila bespotrebna i beznačajna, jel.
Evo, toliko od mene za danas, hvala.
Hvala.
Sada će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit poštovani zastupnik Davor Dretar, izvolite.
Hvala lijepa poštovani g. predsjedavajući, poštovani g. državni tajniče sa suradnicima, uvažene i poštovane kolegice i poštovani kolege.
Eto sada stvarno ja izgledam kao onaj koji na kraju partija još ostaje sa mikrofonom, pa eto dozvolite evo stvarno neću dugo.
Činjenica jest da ova tema zaslužuje puno bitniju, puno širu, puno trajniju i puno sadržajniju raspravu nego što ju, što ju mi ovdje trenutno vodimo. Činjenica jest da oko osnivanja Agencije za ugljikovodike odnosno proširenja njezinih ovlasti nitko razuman nema ništa protiv. No kao što smo eto nedavno ovdje raspravljali o nekim novim pomacima na tržištu internetskih usluga pa na tržištu energetskih usluga, evo i sada. Svi moramo biti svjesni da je pred nama jedno potpuno novo vrijeme, svi moramo biti svjesni da se nalazimo ovdje u srpnju 2021.g. u trenutku i vremenu koje će netko za 20-ak do 30-ak godina nazivati kamenim dobom, bilo to informatičkog, bilo to energetskog razvoja civilizacije.
Sasvim je sigurno da imamo problema sa implementiranjem najmodernijih tehnoloških rješenja jer ona jednostavno još uvijek nemaju kapacitet ili su preskupa da bi se mogla koristiti u svakodnevnom životu.
Dakle, ugljikovodici htjeli ili mi to ili ne i kao veliki zagađivači i vrlo skupi u eksploataciji pa onda naravno kasnije i u primjeni, ostaju još uvijek jedno, neću reći jedino, energetsko rješenje za gospodarstvo cijelog našeg planetarnog sustava.
Što se tiče samoga prijedloga zakona o tome eto mogu samo dodati nekoliko rečenica, govorimo o geotermalnim vodama ovdje i proširenju ovlasti agencije, nesumnjivo da to jest tako. Imam čast doći iz Krapinsko-zagorske županije gdje smo evo nedavno raspravljali i o izvješću naše REGE-e tamo gdje se radi izvanredno ne mogu ništa reći, iako sam član oporbenog dijela županijske skupštine, naš župan radi izvanredno, naša REGE-a radi odlično. Nemamo dovoljno, ne zna se stručno izraziti, tih temperatura da proizvodimo električnu ali imamo sasvim dovoljno da možemo grijati, ako ništa drugo za početak škole, vrtiće, županijske ili općinske zgrade, a kasnije tko zna kako, nadam se sve bolje i bolje.
No, dozvolite da samo na tren krenemo malo u povijest, od 2014.g. sa ciljem istraživanja novih nalazišta nafte i plina ondašnja vlada Zorana Milanovića, sjećate se svi novine su bile pune, govorilo se Hrvatska će biti nova Norveška. Ima nafte, ima plina u Jadranu, odustalo se naravno, agencija je ostala, cilj odnosno fokus prebacio se na Slavoniju.
No opet moramo podsjetiti bez obzira na činjenicu da priznajem da bez ugljikovodika gospodarstvo cijele ove planete neće moći još dugo. Njihova eksploatacija kao bazičnog energenta u gospodarstvu mora doći tamo gdje bi ovo doba ovog stoljeća i bila, na začelje. U tome kontekstu traganja za ugljikovodicima kao energentima ne bi nužno trebao biti i prioritet nego poznata ili dobro prepoznata rezerva koja kao takva neće nestati nigdje te će uvijek dobro doći, no naravno sve manje kao energent, a sve više kao sirovina za organsku kemijsku industriju.
Proširenje djelatnosti agencije na geotermalne vode i skladištenje plina najavljeno je još 2017., istaknuto je kako će država od bušenja nafte samo u Slavoniji uprihoditi 7 milijardi kuna godišnje. Te milijarde eto još uvijek čekamo.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već je dodijelilo dozvole za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe, za 4 istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja. Dozvole za istraživanje na prostoru „Legrad 1“ dovela je tvrtka „Go Power Energy development“, tvrtka „ENSOL“ iz Zagreba dobila je dvije dozvole na istražnim prostorima Ernestinovu i Merhatovec, dozvolu za istraživanje geotermalnih voda na istražnom prostoru Lunjkovec-Kutnjak dobila je tvrtka „Bukotermal“ u vlasništvu Varaždinske županije Općine Mali Bukovec.
Doduše dozvolite samo da upozorimo, u isto vrijeme su u strateškim projektima u pripremi u pet slavonskih županija odjednom iskrsnuli projekti geotermalnih potencijala, Osječko-baranjska županija 75 milijuna kuna, Požeško-slavonska županija 88 milijuna kuna, Virovitičko-podravska 20 milijuna kuna, Vukovarsko-srijemska 180 milijuna kuna.
Očigledno je kako se iz raznih izvora i temeljem različitih osnova intenzivira istraživanje i korištenje geotermalnih voda za različite namjene. No dozvolite da upitam bez zle namjere, čemu toliki fokus na geotermalne potencijale, a u našim strategijama piše nešto posve drugo?
Geotermalna energija takva kakva jest očigledno nije u fokusu niti u našim strateškim planovima za 2030.g. Dozvolite mi da vas ipak pitam kao jedan kratko jasno rečeno Zagorec, zakaj ne? Mi ako ništa drugo u Zagorju to možemo dobro napraviti i dobro razviti.
Vratimo se još jednom i na već stotinu puta u ovome poštovanom domu spomenute solarne panele kako su ih nazivali mnogi zastupnici ovdje. Trenutno Krapinsko-zagorska županija vrši jedan izvanredan projekt ugradnje solarnih panela na krovove osnovnih, srednjih škola i ostalih zgrada u vlasništvu županije, razvijamo taj projekt na jednom izvanrednom nivou i ide nam jako dobro.
U EU trenutno je 70% solarnih panela na krovovima stambenih objekata, zato ću se i dalje zalagati. No dozvolite da upitam, što je sa direktivom o obnovljivim izvorima energije koja za cilj ima osnažiti manje proizvođače energije iz obnovljivih izvora i osnažiti energetsko zadrugarstvo? O tome smo nedavno pričali, a pričat ćemo i sutra. Ta direktiva naime traži od država članica da svi stanovnici neovisno o tome stanuju li u obiteljskim kućama ili zgradama dobiju pravo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora što trenutno moramo priznati zakonskom regulativom još nije ili će tek biti dozvoljeno.
Još bih jednom podsjetio da je energetska neovisnost jedna od najvažnijih komponenti neovisnosti svakog naroda na prostoru na kojem živi. Činjenica jest da imamo naše vode, da imamo naše rijeke i da možemo, znamo i da proizvodimo 90% komponenata da gradimo hidroelektrane.
Nisam stručnjak, neću nikome reći da nije sposoban to napraviti, samo ću kao eto laik, kao saborski zastupnik pitati možemo li više koristiti naše vodene tokove, a eto, na neki način razmisliti i pričekati modernije tehnologije i onda ih iskoristiti jednoga dana. Zašto ne idemo u pravcu malih hidroelektrana, reverzibilnih hidroelektrana koje bi mogle postati poprilično bitne u budućem sustavu proizvodnje energije o kojemu svi sanjamo?
Što reći na kraju? Puno pitanja, malo odgovora, kao i obično. Za kraj, eto, zaključno, još ću jednom ponoviti, činjenica jest, nalazimo se u vremenu u kojem su možda bili naši djedovi kada su vidjeli prve mobilne telefone, a naši djedovi su imali 60, 70 godina, nisu vjerovali da se nekoga može nazvati pomoću malog komada plastike, danas je to normalno i djeci od 2, 3 godine. Vjerujem da će i moderni sustavi proizvodnje energije, gospodarenje energijom, pa i distribucije iste te energije svima nama pokazati da ćemo moći jednoga dana ući i stvoriti, prvenstveno ravnopravno tržište energije, kvalitetne energije koje će koristiti nekoj budućnoj proizvodnji za koju nažalost, dragi kolega Đakić, trenutno gotovo da nemamo potrebe stvarati energiju.
Proizvodnju smo nažalost poprilično utišali, nadam se da ćemo ju uskoro imati sposobnosti prvenstveno, dignuti iz pepela, a za energiju ćemo lako. U svakome slučaju, ove dodatne ovlasti Agencije za ugljikovodike Klub zastupnika Domovinskog pokreta ne vidi apsolutno upitnicima te ćemo ih, naravno, u glasovanju i podržati, a budući da mi je pripala čast da završim ovo, evo, zahvalio bih se svima vama na slušanju.
Hvala lijepa.
Hvala. Time zaključujem raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

91

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, drugo čitanje, P.Z. br. 142
15.07.2021.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, drugo čitanje, P.Z. br. 142.
Predlagatelj je vlada. Rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 119 zastupnika i zastupnica, 81 za, 37 suzdržanih i 1 protiv, pa je na taj način donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike.
PDF