Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

90

  • Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, prvo čitanje, P.Z. br. 160
13.07.2021.
Nemamo više iznošenja stajališta, prelazimo na slijedeću točku dnevnoga reda.

- Prijedlog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, prvo čitanje, P.Z. broj 160.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu je proveo Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja ministar gospodarstva i održivog razvoja g. Tomislav Ćorić uzeti riječ uvodno? Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS g. Radin, poštovane zastupnice i zastupnici u HS.
Zakon o HGK datira još iz 1991.g.. Tijekom njegove 30-godišnje primjene promijenile su se mnoge okolnosti kako na tržištu tako i u komorskom sustavu i upravo zbog toga gospodarsku komoru treba prilagoditi novim trendovima u gospodarstvu i potrebama poduzetnika koje su se tijekom vremena mijenjali.
Osnovni cilj donošenja ovog zakona je povećanje angažmana, proaktivnosti i kvalitete HGK odnosno njezine transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima. Osim toga, u proteklom razdoblju bilo je potrebno izvršiti usklađivanje još važeće no zastarjele terminologije izraza u ovom zakonu koji više ne korespondiraju s važećom legislativom u RH.
HKG samostalna je stručno poslovna organizacija gospodarskih subjekata koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa, te rješavanja njihovih sporova u zemlji i inozemstvu. Komora je ustrojena prema teritorijalnom principu na županijske komore uz mogućnost osnivanja predstavništava i ureda u inozemstvu uz suglasnost Vlade RH, te mješovitih komora sa stranim osobama sa sjedištem u zemlji ili inozemstvu. Članstvo u komori je obvezno, a članovi su pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u RH. Obveze koje proizlaze iz njihova članstva u komori moraju biti razmjerne njihovoj gospodarskoj snazi koja se određuje njihovim razvrstavanjem u skupine prema podacima u iznosu ukupne aktive, prihoda i prosječnom broju zaposlenih tijekom godine koji su sadržani u godišnjem financijskom izvješću svakog člana odnosno članice. Članovi na dobrovoljnoj bazi mogu biti ustanove i druge prave osobe koje obavljaju društvenu djelatnost, profesionalna i strukovna udruženja, znanstvene i obrazovne institucije, udruge, te druge pravne i fizičke osobe koje za to iskažu interes. Sredstva potrebna za rad HGK osiguravaju se iz članarina, naknada ostvarenih u obavljanju vlastite djelatnosti, prihoda od imovine, te drugih izvanrednih prihoda.
Većina članica komore odnosno 96,7% njih plaća članarinu u visini od 42 kune mjesečno za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga. Riječ je o bazama podataka, pravnim informacijama, logističkim i lobističkim i marketinškim uslugama, traženju partnera na inozemnim tržištima, organizaciji poslovnih susreta, konzultantskim uslugama za projekte financiranja iz eu fondova itd.
Razvijen je web portal digitalna komora koja pruža novu dimenziju e usluga svojim članicama. Sukladno modelu razvrstavanja sada prepoznajemo tri skupine članova HGK. Prva skupina obuhvaća članove komore koji ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija, da je ukupna aktiva do 7,5 milijuna kuna, da su ukupni prihodi do 15 milijuna kuna i da je broj zaposlenih do 50. Druga skupina obuhvaća članove komore koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija, da je ukupna aktiva 30 milijuna kuna, da su ukupni prihodi do 60 milijuna kuna te da je broj zaposlenih do 250. Treća skupina obuhvaća članove komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.
Razvrstavanje članova u skupine obavlja se svake godine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća, a visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova komore svake godine određuje Skupština komore posebnom odlukom. Visinu članarine za članove komore koji se dobrovoljno prijavljuju u članstvo svake godine određuje Skupština komore također posebnom odlukom.
Imajući u vidnu dugogodišnje izraženo nezadovoljstvo dijela članove komore koji članarinu doživljavaju kao parafiskalnih namet, a u cilju smanjenja i ukidanja parafiskalnih nameta u RH te rasterećenja gospodarskih subjekata i unapređenja poslovne klime odlučili smo se za model koja prvi skupinu članova oslobađa od članarine. Ova skupina je najbrojnija i uključuje oko 96% članova komore.
Uvođenje mogućnosti članstva bez plaćanja članarine ovim zakonskim prijedlogom za prvu skupinu članova koji ujedno predstavljaju najbrojnije članstvo, ima za cilj stimulirati i modernizirati komorski sustav i ponuditi nove usluge koje bi privukle novo članstvo i motiviralo staro za zadržavanje članstva. To je važno naročito za članove koji učinkovitu zaštitu svojih interesa žele ostvariti odgovarajućoj zastupljenosti u tijelima komore, a to su skupština, upravni odbor, nadzorni odbor te pozicija predsjednika.
Subjekti koji odluče zadržati članstvo dobili bi potrebnu reprezentativnost po veličini, prihodima i djelatnostima u tijelima upravljanja. Uz postojeće usluge i proizvode komora mora osmisliti u narednom razdoblju i lepezu novih usluga za dobrobit svojih članova i daljnje prepoznavanje komore u poslovnom svijetu kao pouzdanog partnera koji skrbi o interesima i dobrobiti svojih članova.
Krajnji cilj ovih izmjena zakona je unaprijediti poduzetničko okruženje i povećati kvalitetu pružanja javnih usluga, povećati konkurentnost hrvatskih poduzetnika na domaćem i inozemnom tržištu te doprinijeti stvaranju platforme e-poslovanje i povećati razinu digitalne internacionalizacije hrvatskog gospodarstva. Posljedično, ovaj će zakon poboljšati djelovanje komore i promijeniti percepciju komore od strane javnosti i dijela članova kao institucije koja je samoj sebi svrha, što smo više puta u proteklih mjeseci imali priliku za čuti te isto tako učiniti da ona bude u funkciji razvoja i dobrobiti gospodarstva i njegovih nositelja.
Predviđa se da će se poboljšanjem usluga koje će komora pružati postići bolji rezultati, veće koristi za gospodarske subjekte odnosno članove komore, a što će u konačnici odraziti se i na prihodovnoj strani hrvatskog proračuna.
Smatramo da se ovim zakonskim rješenjem približavamo postizanju takvog cilja i modelu poslovanja koji ujedno neće ugroziti opstojnost komorskog sustava. Neosporno je da HGK predstavlja jednu od najstarijih i najutjecajnijih organizacija koja je zagovarala model obveznog članstva propisanog zakonom jer je na taj način osiguravala svoju političku neutralnost i neovisnost kao i financijsku stabilnost.
Međutim, hrvatski komorski sustav postavljen na ovaj način prije 30 godina izazvao je, kako sam naglasio na početku, negodovanje i nezadovoljstvo odnosno više nije bio održiv u postojećoj formi. Upravo zbog toga vjerujemo da ćemo ovim izmjenama koje donosi prijedlog zakona uspjeti vratiti povjerenje gospodarstvenika u komorski sustav i HGK kao instituciju koja će hrvatske gospodarstvenike podupirati i pratiti na putu njihovog razvoja i ekspanzije. Reformski procesi koji se vežu uz ovaj Prijedlog zakona o HGK nosi financijsko rasterećenje kako sam već naveo, ali isto tako i funkcionalnu i organizacijsku reorganizaciju rada HGK.
Poštovane saborske zastupnice i zastupnici, nadam se da vam je ovaj Prijedlog zakona o HGK-u prihvatljiv i da ćete ga u svojim raspravama podržati i da ćemo u konačnici iz HS izaći s novim Zakonom o HGK-u koji će kako smo još jednom naglasili učiniti sve da HGK u hrvatskom gospodarstvu ima mjesto koje i zaslužuje.
Hvala vam lijepo.
Hvala i vama, ostanite ovdje jer ćete imati replike. Ali prije replika gospođa Marijana Puljak je tražila stanku.
Izvolite.
Poštovani.
Tražim stanku u ime kluba Centra i GLAS-a kako bi ne samo se konzultirali o ovom zakonu već i kako bi savjetovali ministru da povuče zakon iz rasprave, obzirom da nije poštovan čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama koji kaže da javno savjetovanje mora trajati 30 dana, a ovaj zakon je naprasno povučen iz javne rasprave i javnog savjetovanje i savjetovanje koje bilo prvo određeno 15 dana skraćeno na pet dana. Time se nije dala prilika svim zainteresiranim stranama, svim onim poduzetnicima koji su evo i čekali taj zakon i imali primjedbe na ovaj prijedlog zakona da daju svoje primjedbe.
Ima se dojam kad se osjetio ton primjedbi koje su početno pristigle da se osjetio i bijes poduzetnika i jednostavno to je savjetovanje prekinuto. Dakle, potpuno je nerazumljivo zašto se to napravilo, nije se poštovao zakon i evo predlažemo da ga povučete.
Hvala.
Hvala i vama, naravno odobrava se stanka i na osnovi Članka 293b. nastavljamo sa raspravom.
Replika sada, počinjemo sa replikama, prvi je gospodin Siniša Hajdaš Dončić.
Hvala lijepo.
Poštovani ministre u svom ste izlaganju spomenuli da je svrha obveznog članstva bila da komora bude dalje od političkog utjecaja bilo od kojih političkih dionika u hrvatskom društvu. Dakle, to se u HGK-u definitivno nije događalo. Mislim da ovdje svi koji sjede više-manje znaju da ona je oduvijek bila pod patronatom HDZ-a od Vidoševića do Burilovića, ali nevezano uz to nego mene zanima nešto drugo. Dolazite iz akademske zajednice, zašto ste dozvolili dvije ću reći proceduralne velike greške u donošenju ovog zakona. Prva vam je ova što vam je Marijana spomenula, a to je skraćivanje ne razumijem zašto samog nazovimo to instituta javnog savjetovanja, a druga koja je možda još gora, ne znam da li je to netko primijetio dakle vi ćete raditi naknadu, naknadnu procjenu učinaka ovog zakona, dakle niste ih radili unaprijed, dakle što je vrlo opasno.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa na opasci kako gospođi uvaženoj zastupnici Puljak, tako i vama gospodine zastupniče Hajdaš Dončić. Dakle, kraća javna rasprava po ovom zakonu uzrokovana je činjenicom da se Vlada RH odnosno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kao predlagatelja ovog zakonskog teksta obvezalo zaključkom Hrvatskog sabora od ranije, od ove godine da će ovaj zakonski prijedlog u saborskoj raspravi biti prije kraja zasjedanja odnosno ove ljetne stanke. Upravo je to razlog činjenici da smo morali skratiti proceduru javnog savjetovanja.
Gospodin Željko Pavić, izvolite replika, replika, molim.
Izvolite.
Poštovani tajniče vjerojatno ste svjesni da se s ovim zakonom ne mijenja ništa, apsolutno ništa. Članarine koje ste rekli da ćete ukinuti niste ih ukinuli. Jel tako? Rekli ste, rekli ste u zakonu da članarine neće plaćati oni najsiromašniji odnosno oni najmanji korisnici, mikro i ovoga mali poduzetnici. Međutim, njihova članarina je bila 42 kune i njima se ne isplati da ne plaćaju tu članarinu. Ako oni ne plate članarinu vama i dalje ostaje odnosno komori i dalje ostaje 65% sredstava jer ovih 10 i 6,7% članica plaća članarinu iznosu od 35%. Znači velika većina članarine ostaje, ali niste govorili ništa o kvaliteti. Ne govorite o kvaliteti usluga, niste ovim zakonom prisili komoru da radi kvalitetnije da nudi nešto novo …/nerazumljivo/… bolje, tu je problem.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Paviću ne mogu se složiti sa vašom uvodnom tezom budući je ovaj zakonski prijedlog jasno naglašava činjenicu ne obveze plaćanja članarina za preko 96% odnosno članica komore odnosno preko 133.000 pravnih subjekata. Činjenica da će HGK u narednom razdoblju kako ste i sami naveli u svom izlaganju ostati bez 35% prihoda od članarina sama po sebi je najjača pretpostavka za reorganizaciju rada HGK, daljnje smanjenje broja uposlenih, a u konačnici samim time i sve ostale racionalizacije u, povećanje efikasnosti njihovog djelovanja. To nije nešto što se propisuje zakonom, međutim jasno je naglašeno da će HGK u narednom razdoblju svoje izvore prihoda kao i do sada djelomično tražiti u apsorpciji europskih fondova, suradnji s gospodarstvom i u konačnici obavljanju javnih ovlasti za koje će biti plaćeni.
Gospođa Marijana Puljak, replika.
Poštovani ministre, vaš odgovor na to zašto je skraćeno javno savjetovanje je, a neću reći smiješan, ali zapravo skandalozan. Dakle, nije vam kriv zaključak sabora o tome kada treba zakon doći u javnu raspravu nego je krivo vaše ministarstvo koje nije na vrijeme pripremilo taj zakon. Dakle, ne možete poslati u saborsku proceduru nešto što nije odradilo prije toga procedure. Dakle, od toga procjene učinka propisa do evo javnog savjetovanja koje ste u početku definirali 15-tak dana do 17.7., a onda ste naprasno to brže bolje skratili je li kako bi ovo moglo, moglo doći u proceduru. Zapravo je zaista skandalozno i neprihvatljivo.
A evo htjela sam još reći da u samom ovom obrazloženju zakona kažete i rekli ste to u uvodu, dakle vi sami priznajete da je komora trenutno neučinkovita, neefikasna, da …/Upadica: Hvala lijepa, hvala, vrijeme./… je i samoj sebi svrha.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Dozvolite poštovana zastupnice Puljak da u nekoliko dijelova odgovorim na vaše replike. Dakle, prije svega činjenica da se nešto mijenja pretpostavlja i činjenicu da ne funkcionira optimalno. I prepoznali smo u konačnici činjenicu da HGK nije funkcionirala optimalno u proteklim godinama odnosno desetljećima.
Što se tiče vaše opaske na konto javnog savjetovanja imajte na umu činjenicu da je ovo prvo čitanje Zakona o HGK, da ćemo drugo imati priliku vidjeti tijekom jeseni i da će svi oni koji su zainteresirani za rad HGK, komorskog sustava u Hrvatskoj imati priliku vrlo agilno odgovoriti svojim protuprijedlozima, kritikama bilo pozitivnim, bilo negativnim. Ukoliko je vaša jedina opaska na ovaj prijedlog zakona činjenica da je javno savjetovanje trajalo kratko odnosno kraće nego što je bilo izvorno proklamirano, mislim da smo sadržajno onda pogodili.
Hvala vam lijepa.
Hvala.
Gospodin Dario Hrebak.
Poštovani uvaženi ministre, nakon 30 godina dobili smo priliku konačno reformirati gospodarsku komoru s kojom očito nitko nije zadovoljan. E sad, možemo se baviti sad ovim administrativnim, tehničkim stvarima ili ćemo se baviti reformom komore. Čuo sam sad dosta kritika o tome kako nema u biti nikakve reforme, pa mene zanima imate li vi podatak koliko ljudi je već napustilo gospodarsku komoru samo zbog činjenice što kreće reforma i samo zbog toga što znaju da će biti prekobrojni u toj istoj gospodarskoj komori, moje informacije govore da je to preko 250 ljudi u zadnjih nekoliko godina, a posebno otkako smo krenuli sa najavama da će se gospodarska komora ići reformirati. Dakle, ipak dolazi do određene reforme, manje ljudi će raditi, morati raditi efikasnije i manje ljudi će se morati okrenuti prema tržištu jer neće imati jednostavno drugi način sredstava da bi opstali na tom istom tržištu. Hvala.
Fala.
Odgovor izvolite.
Hvala vam lijepa g. zastupniče Hrebak.
Složit ću se dijelom s vašim konstatacijama, manji broj zaposlenih će sigurno značiti racionalizaciju povećanja efikasnosti ukoliko se želi dostići određena razina usluga.
Što se tiče odlazaka iz HGK treba imati na umu činjenicu da je HGK u razdoblju od 2015. odnosno '16. do danas o broju zaposlenih sa 560 se spustila na 384 osobe, to je zadnji podatak kojim raspolažem. To je samo po sebi značilo značajno umanjenje broja zaposlenih i racionalizaciju, međutim očito je da prostora ima još. Ja ću još jednom istaknuti činjenicu da je velik dio naših malih i mikro poduzetnika ovu članarinu 42 kune simbolički smatrao prevelikom, previsokom, prekomjernom, parafiskalnim nametom za koji nisu dobivali protuuslugu i upravo zbog toga smo ih te članarine odnosno njezina plaćanja oslobodili.
Fala.
Gospodin Marko Pavić.
Poštovani ministre, pa ne razumijem tu tugu kod oporbe, nisu uspjeli u uništavanju institucije, sad se love na administraciju, na administrativne i tehničke stvari, očito da je prijedlog zakona njima kvalitetan i dobar. A dobar je jel daje kompromis, daje s jedne strane budućnost HGK tradicije 170.g., koja i daje i dosta kvalitetnih usluga i koja i želi i ono što smo i zadnji put raspravljali postati poput austrijske gospodarske komore.
Druga stvar, možda objasnit kolegama iz oporbe da i u skupštini i u upravnom i nadzornom odboru sjede prvenstveno gospodarstvenici. Nije na saboru i vladi da njima nameće kolega Pavić bilo šta, na vladi je i saboru da regulira, a ovim zakonom ćemo regulirat 96% članova neće plaćat članarinu, a isto tako ovo što ste sami istaknuli već ova uprava je reducirala s gotovo sa 600 na 380 zaposlenih. Hvala.
Fala lijepa. Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče Paviću.
Složit ću se sa vašim tezama. Dakle, nije na hrvatskoj vladi odnosno HS kao zakonodavcu da utječemo na proces izbora unutar HGK, na nama je da uredimo zakonski okvir, a HGK je kako sam i u uvodnom dijelu obraćanja naglasio, komora koja obuhvaća sve pravne subjekte u RH, samim time gospodarstvenici kao članovi komore imaju mogućnost da u okviru tijela komore promišljaju najbolja moguća rješenja, pa i za funkcioniranje komore u narednom razdoblju. Hvala lijepo.
Fala.
Gđa. Jeckov.
Zahvaljujem.
Poštovani g. ministre, šta će biti sa ovih 11 javnih ovlasti koje HGK ima poput izdavanja raznih potvrda, vođenja registra nekretnina ili stalnog arbitražnog sudišta, na koji način će se one dalje ove obaveze ispunjavati?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Jeckov na vašem pitanju. Dakle, HGK kako ste i sami rekli obavlja niz javnih ovlasti, držim da ih obavlja uspješno i u tom kontekstu funkcioniranje HGK ne treba biti dovedeno u pitanje. Ono o čemu se promišlja je zapravo još javnih ovlasti koje bi HGK u narednom razdoblju obavljala. Ona za to treba biti i financirana upravo od strane tijela državne uprave odnosno resora za koje se te javne ovlasti obavljaju. Hvala vam lijepo.
Gđa. Rada Borić.
Poštovani g. ministre također bojim se da je malo neuvjerljiva teza u prijedlogu zakona da modelom obveznog članstva HGK osigurava svoju političku neutralnost i neovisnost. Pa stvarno vas realnost demantira. Znamo i za g. Vidoševića i Burilovića kako su sjedili u prvim redovima ili tko je sve iz vladajućih sjedio s njima u prvim redovima, a da ne kažemo kolika je povezanost, kako je moguće da g. Vidošević pod teškim sumnjama od još 11. studenoga i '13., prošlo je 7.g. i 8 mjeseci i nema nikakvih podignutih optužbi, pa ne bih rekla da nam je komora politički neutralna i neovisna, a posebice da će to biti ukoliko će biti obvezno članstvo.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Borić na vašem komentaru odnosno na replici.
Dopustite da vas teorijski povežem samo s konceptom nekih drugih institucija. Njihova politička, najčešće osobna neovisnost postiže se financijskom neovisnošću, a financijska neovisnost se u pravilu postizala kod HGK upravo obveznim članstvom.
Što se tiče osoba koje ste spomenuli odnosno bivših predsjednika komore nisam imao priliku upoznati g. Vidoševića, g. Burilovića znam kao predsjednika komore. Ja moram priznat da ne bih svodio raspravu na njih.
Što se tiče imenovanja predsjednika ove komore, kao i bilo koje druge komore u Hrvatskoj ili bilo koje druge institucije iz sustava to imenovanje je jasno propisano Pravilnikom o izborima. Nemojte da počnem povlačiti paralele sa nekim imenovanjima u Gradu Zagrebu proteklih dana, to ne bi imalo smisla.
Gđa. Romana Nikolić.
Zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Poštovani ministre, pozivate se na načelo solidarnosti, kao i na činjenicu da je dio europskih zemalja zadržao model obveznog članstva s kojima ne samo da se ne možemo mjeriti po ekonomskoj snazi i čak ni uređenju sustava potpore gospodarstvu, već isto tako ne želite uzeti vjerodostojan primjer naše susjedne Slovenije koja je uvela model dobrovoljnog članstva za sve ne samo za neke, a komora je ipak opstala bez ikakvih problema. Sustav funkcionira po načelu slobodne tržišne ekonomije i plaćanja cijene za zatraženu uslugu.
Kolega Pavić je također istaknuo i rekao vam je da komora ostaje bez, rekli ste vi da komora ostaje bez 35% prihoda, ali kolega Pavić vam je rekao zbog čega neće ostati bez toga iznosa jednostavno zbog toga što se članarina, što se članarina oslobodila i za najmanje od onih od 42 kune.
Odgovor izvolite.
Ja vam se zahvaljujem poštovana zastupnice Nikolić na vašim tezama. Međutim, ta zadnja vam je potpuno pogrešna. Ukoliko oslobodite nekog članstva on je taj koji odlučuje hoće li plaćati članstvo ili neće. Dakle, mi smo ovim oslobođenjem plaćanja članstva oslobodili 30% sredstava kao parafiskalnog nameta koji su bili plaćeni HGK. Vi i gospodin Pavić promovirate krive teze koje nemaju nikakvo uporište u logici, ali dopustite da odgovorim na drugi dio vašeg pitanja. Mogli ste kao primjer uspješne komore uzeti austrijsku gospodarsku komoru koja je obvezna, a ne slovensku. GDP per capita u Austriji je nešto veći od onog u Sloveniji pa ste možda mogli ići u tom smjeru. Komorski sustav kao takav ima svoje prednosti, naravno da ima i svoje nedostatke. Možemo govoriti iz potpuno liberalne pozicije da bi svaki gospodarstvenik svoje mjesto pod suncem trebao tražiti potpuno samostalno liše bilo kakvog udruživanja. Međutim u malim otvorenim ekonomijama na globalnom tržištu to baš tako najuspješnije i ne ide.
Hvala vam lijepa.
Gospođa Anka Mrak Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre, dakle nakon 30 godina dobivamo novi zakon o komori. Dakle, onaj stari je iz '91. godine bazični i bila je jedna izmjena. Ovaj zakon o komori koji je u raspravi je nekako isforsiran od vašeg koalicijskog partnera, ali o tom potom. Imamo ga tu gdje imamo. Mene zanima jedna stvar. Dakle, rasprava koja je imala na prijedlog Kluba MOST-a je između ostaloga se temeljila i na činjenici da probamo razmisliti da članstvo u HGK-u dakle nitko nije osporavao važnost HGK-a, ali da bude nekako fakultativno. Vi ste se i dalje odlučili za odredbu to je članak ako se ne varam 19., koji kaže da je članstvo u HGK-u i dalje obavezno. Zašto ste se odlučili za taj model obaveznog članstva? Zašto niste razmišljali da ipak probamo napraviti nakon 30 godina iskorak na koji su svi govorili da nam je potreban?
Hvala lijepa.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa gospođo Mrak Taritaš na vašoj replici. Dakle, da suprotno stavovima Kluba zastupnika MOST-a i njihovim prijedlozima odlučili smo se i dalje za obvezno članstvo u HGK jer mislimo da komorski sustav odnosno HGK kao institucija takvog prije svega, takve povijesti koja već desetljećima integrira gospodarstvenike u RH na jednom mjestu treba opstati i dalje. Negativne prije svega medijske okolnosti i zapravo jedna vrsta linča koja se stvorila oko pozicije HGK prije nekoliko mjeseci i u Hrvatskom saboru, a i šire nisu vodile za tim da bi HGK u slučaju fakultativnog članstva što ste vi i sami dali čini mi se promišljati da bi opstala. Upravo na ideji reforme, ideji pozitivne promjene mi gradimo i ovaj prijedlog zakona, ne na ideji rušenja institucija do čega bi možebitno u ovoj varijanti došlo.
Hvala.
Gospodin Bošnjaković.
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, doista mislim da ovaj zakon je potreban u ovom trenutku jer sami ste rekli da je unazad nekoliko mjeseci zaista smo svjedoci svojevrsnog linča u odnosu na HGK i stvoren je jedan dojam u javnosti kao da je to zaista jedna parazitska organizacija koja ne radi ništa. Zato mislim da za drugo čitanje treba možda staviti i više podataka koliko toga je komora obavila zapravo u korist gospodarstvenika. Pri gospodarskoj komori djeluje stalno arbitražno sudište, djeluje centar za mirenje, to su zapravo važne stvari kojima bismo prevenirali onaj veliki broj postupaka koji se nalazi pred sudovima putem kojih bi zapravo razvijali i jedan, jednu novu kulturu komunikacije unutar gospodarskih subjekata gdje ne bi išli na sud nego bi stvari rješavali arbitražom, stvari bi rješavali na ovom centru za mirenje. Stoga nadam se da vodite računa da ovi manji prihodi koji će …/Upadica: Hvala./… bit da neće utjecati na to.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Bošnjakoviću na vašoj replici. Doista javne ovlasti koje HGK obavlja, dio njezinih aktivnosti mogu se okarakterizirati kao više nego uspješne i upravo na valu odnosno na platformi tih aktivnosti HGK u narednom razdoblju treba dalje uz nužne racionalizacije kako smo rekli i funkcionalnu reorganizaciju koji izostanak dijela prihoda, a govorili smo i o tome u narednom razdoblju nosi.
Hvala vam lijepo.
Gospođa Marijana Petir.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Gospodine ministre nitko ne dvoji da je reforma HGK potrebna. Na tom tragu je ovaj zakon koji danas predlažete u Hrvatskom saboru, a kojim doslovce 133.000 gospodarstvenika oslobađate članarine. Naravno da će to uzročno posljedično dovesti i do smanjenja prihoda od nekih 35% što će komoru usmjeriti i prema nekim drugim izvorima, možda jednoj snažnijoj komunikaciji i uspostavi veza sa samim gospodarstvenicima, ali i prema Europskim fondovima. Rekli ste da javne ovlasti neće doći u pitanje. No, znamo da komora osim javnih ovlasti sa Ministarstvom vanjskih poslova radi na gospodarskoj diplomaciji, na otvaranju prostora za naše gospodarstvenike u drugim državama, da ima svoja predstavništva, ali isto tako komora je u stvari posjednik jednog registra robne razmjene koju Hrvatska ima sa drugim državama. Zanima me hoće li se u tom smislu nešto mijenjati i hoće li ona sa ovim jednim novim pogledom i drugačijim sustavom komora moći nastaviti i sa tim aktivnostima koje je do sada radila.
Hvala.
Odgovor izvolite.
Hvala lijepo poštovana zastupnice Petir. Prije svega i na ovom pojašnjenju doista čitavog niza dodatnih aktivnosti koja HGK uz svoje standardne obavlja i upravo mi tu vidimo snagu i važnost HGK, ne samo za dionike odnosno njezine članove već za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo od statistike koju ste naveli preko gospodarske diplomacije koja je danas neizbježan alat u promoviranju prije svega robne razmjene odnosno izvoza jedne zemlje i njezine proizvodnje. Upravo tu vidimo jačanje HGK u narednom razdoblju posebice na onim tržištima koja su u fazi velike ekspanzije u proteklih 10-tak godina. Vjerujem da će i naredno razdoblje upravo donijeti u onom trenutku kad se HGK konsolidira novim okolnostima, a njezin iskorak i na nova tržišta.
Hvala vam lijepo.
Gospođa Perić.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre, pa ja bih htjela podsjetiti javnost da sada se postavlja pitanje zašto je članstvo obvezno. Članstvo je obvezno u većini europskih država i u Francuskoj i u Španjolskoj i u Njemačkoj, Austriji, Crnoj Gori itd., dakle mislim da to ne bi trebala biti prepreka i razlog zbog čega se ne bi podržao ovaj zakon. Mislim da će puno važnije biti da komora toliko ojača i da producira svoje usluge one koje može dati poduzetnicima na način kao što je i do sada radila, a to da i sufinancira izlaske na međunarodna sajmove i na domaće sajmove, a isto tako da im bude podrška u ostvarivanju određenih evo upravo aspekata otvaranju tržišta u drugim državama i u Europi uopće i u svijetu.
Hvala.
Odgovor.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Perić na vašoj replici. Stavljanje u omjer broja zemalja u kojima postoji obvezan sustav članarine i onih koji ne postoji držim potpuno deplasiranim. Svaka zemlja odnosno svaki sustav s obzirom na svoje funkcioniranje i svoj razvoj sigurno zaslužuje promišljanje i o jednoj i o drugoj varijanti. Ono što u Hrvatskoj definitivno možemo očekivati od HGK u narednom razdoblju i trebamo je da se tradicionalni alati od kojih ste vi neke i spomenuli poput financiranja izlazaka na sajmove odnosno sufinanciranja i promidžbe u inozemstvu, da se kombiniraju sa novim iskoracima HGK prije svega u njezinoj aktivnosti na privlačenju europskih sredstava. Naravno u suradnji s drugim institucijama u RH. To je iskorak koji i očekujemo i naravno u novim usluga HGK.
Hvala vam lijepo.
Gospođa Maksimčuk.
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre HGK je organizacija sa dugom 170-to godišnjom tradicijom, stručna je naravno i poslovna. Postojeći zakon je iz 1991. godine što zasigurno iziskuje promjene, ali i dopune. Zakoni se donose naravno i mijenjaju i svaki novi donosi nešto novo, kvalitetnije i suvremenije što će zasigurno donijeti i ovaj novi Zakon o gospodarskoj komori. Znamo da su organizacije HGK podijeljene teritorijalno na županijske komore, širok im je spektar djelovanja. Osobno sam na mom starom radnom mjestu imala odličnu suradnju sa mojom županijskom komorom na usklađivanju voznih redova što je zasigurno jedan veliki posao koji obavljaju komore. Sigurna sam i naravno da ćemo novim zakonom transformirati našu HGK, da će ona biti još efikasniji servis svim našim gospodarstvenicima. No, po vašem mišljenju koliko brzo se mogu transformirati naša HGK samim time i hrvatske i komore po županijama, proširiti svoju lepezu usluga i naravno biti funkcionalniji.
Hvala lijepo, oprostite, oprostite.
Izvolite odgovoriti.
Hvala vam lijepa na vašoj replici poštovana zastupnice Maksimčuk. Transformacija je vrlo brza onda kada je potencirana izostankom financijskih sredstava. Budimo realni, činjenica da će HGK u narednom razdoblju izgubiti dio svojih prihoda koji su do sada bili neupitni sama po sebi je alarm da već sada prilikom predstavljanja ovog prijedloga zakona ljudi u HGK promišljaju kako i na koji način upravo o ovom smanjenju financijskih sredstava doskočiti, kako na razini županijskih tako i na razini gospodarskih komora, tako i na razini središnjice. Ta reorganizacija prije svega mora pretpostaviti i pretpostavljam da će pretpostaviti spajanje određenih funkcija na razini županijskih komora odnosno središnjice. Vidjet ćemo u kojem smjeru će to ići. Vjerujem da je taj iskorak moguće napraviti. Dijelom će se on osjetiti i u smanjenju broja ljudi i to je neupitno. Međutim, racionalizacija sama po sebi i nosi takve procese.
Gospodin Troskot.
Poštovani ministre, zbog čega diskriminacija srednjih i velikih poduzeća. Dakle, 17.-ti članak ovog vašeg prijedloga zakona kaže da će HGK da daje podršku internacionalizaciji te uključivanju u globalne lance vrijednosti. Pa je u Hrvatskoj, ako je to doista tako onda ću vas moliti da kažete hrvatskoj javnosti šta je to konkretno HGK učinila primjerice u spajanju One Equity Partners i ulaganju dakle u Infobip, što je konkretno napravila recimo u ulaganju …/Govornik govori stranim jezikom./… što je konkretno napravila za otvaranje novih tržišta ovim dvjema kompanijama primjerice u SAD-u i u Europi, dakle to je pitanje broj 1.
A pitanje broj 2, zašto javnosti ne kažete da je zapravo članarina HGK zapravo porez jer recimo ove ostale koje će morati plaćat tipa 1.083, 3.973 kune ukoliko neko poduzeće to ne plati, Porezna uprava šalje rješenje da postoji porezni dug i da se tad poduzeće ne može prijaviti u …/Upadica: Hvala lijepa./… dakle javnu nabavu.
Evo ga, hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa gospodine Troskot na vašoj replici. Ja ću pretpostaviti da vaše ekonomsko znanje seže toliko daleko da ste u stanju razlikovati članarinu u HGK od poreza koji su prema poreznom sustavu RH postoje u našoj zemlji. Pa onda taj drugi dio odgovora evo shvatite kao moj apel ukoliko niste, da to proučite, ekonomist ste završili ste Ekonomski fakultet ukoliko se ne varam.
Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, funkcioniranje HGK odnosno komorskog sustava u Hrvatskoj na promociji hrvatskog gospodarstva, na asistenciji hrvatskom gospodarstvu u inozemstvu je nešto što se događa kontinuirano. Slučajevi koje ste spomenuli najprominentniji slučajevi u proteklih nekoliko godina siguran da su bili daleko ispred svog vremena u reakciji, govorim o dionicima u tim procesima i da nisu zahtjeva asistenciju HGK. Ukoliko ste to tražili kao odgovor ja vam ga dajem.
Što se tiče HGK odnosno stavljanja …/Upadica: Hvala, hvala./… u negativan položaj srednjih ili velikih, ne oni nisu stavljeni u negativan položaj.
Hvala gospodine ministre.
Gospodin Bačić.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, smanjenje prihoda od 30% bilo kojoj organizaciji, tvrtci, poduzetniku je značajan zahvat i on će svakako podrazumijevat nekad novu prilagodbu, možda pružanje novih usluga HGK, korištenje i iznalaženje novih izvora financiranja jer činjenica je da je to ogromno smanjenje prihoda. I stoga ja podržavam upravo ovu intenciju koja je osmišljena Člankom 40. gdje se govori o naknadnoj procjeni učinka temeljem kojega bi se vršila evaluacija, valorizacija rada, rada komore nakon ovakvog novog zakona i nakon toga možda išlo u daljnja rasterećenja. Vidjet ćemo kako će se ove dvije godine koliko je predviđeno ovim člankom da ćemo vršiti tu procjenu učinka samoga zakona kako je i na koji način. Možda nakon 2 godine idemo u daljnju reformu, dalju reorganizaciju.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Poštovani zastupniče Bačiću, slažem se s vašim tezama i zapravo potrebno će biti vrijeme da se vidi koji su sve učinci koji proizlaze iz ovog novog modela funkcioniranja HGK samim, ne samo na komoru i njezino funkcioniranje već na čitavo gospodarstvo. Iskoristimo vrijeme, evaluirajmo te učinke i vjerujem da ćemo iz te evaluacije iznijeti, izaći sa određenim zaključcima za ubuduće.
Hvala vam lijepa.
Gospođa Andreja Marić.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre zašto mislite da će se ovim zakonom promijeniti percepcija da se komora bavi sama sa sobom, da je sama sebi svrha kako navodite tu obrazloženju zakona, da nije u funkciji gospodarstvenika i članova, da se ne radi o političkom kadroviranju itd.
Zbrzali ste donošenje zakona, vidjeli smo koliko se skratila javna rasprava. Puno je zamjerki na rad HGK, na komunikaciju s članovima, vodstvo odnosno broj trajanja mandata vodstvu se nije ograničio. Dakle, teško da ćete promijeniti i reformirati rad i ulogu komore. Ako se zakon donosi zbog percepcije, a ne zato da se HGK reformira, da bude funkcionalan i na pomoć gospodarstvenicima onda je stvarno pitanje što će ovaj zakon zaista dobroga donijeti gospodarstvenicima.
Izvolite odgovor.
Poštovana zastupnice Marić zahvaljujem se prije svega na vašoj replici. Teze koje ste iznijeli promovirane se u hrvatskoj javnosti u proteklih mjeseci više puta. Da, percepcija je jedan od razloga pristupa ovim promjenama. Percepcija javnosti odnosno dijela javnosti bila takva da mikro i mali poduzetnici, upravo ovi koji plaćaju članarinu 42 kune mjesečno ne dobivaju za tu svoju članarinu dovoljno od HGK odnosno ne dobivaju protuuslugu kakvu bi zaslužili, da HGK svojim dijapazonom usluga odnosno servisa njih nešto manje dotiče nego i srednje i velike koji se u pravilu ne žale na funkcioniranje HGK. I u tom kontekstu je upravo članarina za ovu prvu skupinu bila u našem fokusu u ovim izmjenama Zakona o HGK. Da li će se ta percepcija promijeniti ukoliko imate skupinu koja je cijelo vrijeme legirala ne plaćajmo više i ne želimo plaćati sad sa ne plaća …/Upadica: Vrijeme./… sad ne plaća pa vjerujemo da hoće jer im HGK više sada ne bi trebao smetati.
Hvala.
Gospođa Benčić.
Zahvaljujem se.
Poštovani ministre evo zanima me kada pristupamo inače reformi institucija kao što je HGK koja ipak ima nekakvu sad 30 godina tradicije iza sebe u, od kad smo neovisna država, mislim da bi bilo dobro upravo zbog svih problema o kojima smo ovdje govorili, a to je i pitanje kvalitete usluga, ali i cijena onda tih usluga napraviti vanjsku evaluaciju takve institucije i na temelju zaključaka te evaluacije krenuti u pripremu novog zakona. Dakle, govorimo o tome da nije dovoljno samo pitanje, riješiti pitanje naknada i plaćanja HGK-u nego i tom da li njihove usluge zadovoljavaju potrebe naših poduzetnika. To nismo nikada evaluirali koliko je meni poznato ili ako je vama poznato možete nam ovdje iznijeti.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Benčić na vašoj replici. Temeljita evaluacija, sustavna evaluacija koja bi sigurno uzela neko vrijeme bila bi dio jednog procesa koji bi trajao neko dulje vrijeme. Još jednom ću naglasiti činjenicu da je zaključkom Hrvatskog sabora, hrvatska Vlada bila do ljetne stanke obvezna pustiti ovaj prijedlog zakona i predstaviti vam ga ovdje u Hrvatskom saboru.
Što se tiče samog reformskog procesa, držim da je financijska racionalizacija odnosno smanjenje financija samo po sebi vrlo često, ako ne i u pravilu, ne znam za iznimke koje su išle u drugom smjeru, na najbolji mogući način da se procesi i dakle organizacijska i funkcionalna struktura neke institucije ili sustava protresu i na neki drugi način urede. I u ovom konkretnom slučaju vjerujem da će biti tako. Ukoliko ne bude, ukoliko buduće razdoblje pokaže da rezultati nisu optimalni, nema ni jednog jedinog razloga da ne pristupimo ponovno …/Upadica: Hvala./… izmjenama i na taj način pokažemo smjer.
I posljednja replika gospođa Urša Raukar Gamulin.
Hvala gospodine predsjedavajući.
Gospodine ministre portal Telegram je u veljači 2021. napravio istraživanje na uzorku od 500 poduzetnika iz raznih branši i poražavajući su rezultati. Bit ću vrlo kratka, 86% je protiv obaveznog članstva, 78% nije zadovoljno radom HGK, 60% gotovo je ocijenilo da uopće ne postoji zastupanje interesa članica pri donošenju izmjenama zakona, visoki postotak 60-70% je tvrdi da uopće ne postoji angažman HGK oko raznih njihovih potreba. Dakle, a vi ste skratili javnu raspravu na nekakvih 5-6 dana. Ne mislite li da je nakon 30 godina što nemamo novi Zakon o gospodarskoj komori osim što je trebalo poštivati zakon da je zaista bilo potrebno omogućiti široku i javnu i stručnu raspravu od 30 dana kako bi se doista donio …/Upadica: Vrijeme./… jedan kvalitetan zakon u tom smislu promjene.
Hvala lijepa.
Hvala lijepa.
Odgovor. jedan kvalitetan zakon u tom smislu promjena.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Odgovor.
Dozvolite poštovana zastupnice Raukar Gamulin da u dva dijela odgovor na vašu repliku. Dakle, prvo ću se referirati na zadnji dio. Dakle, ovaj Prijedlog zakona će u svom konačnom obliku pred Hrvatskim saborom biti negdje u rujnu odnosno listopadu mjesecu. Dakle, imamo tri mjeseca da hrvatska javnost zainteresirana na sve moguće načine promišlja ovaj Prijedlog zakona i u konačnici na njega se referira kako kroz saborske zastupnice i zastupnike iz pojedinih dijelova zemlje tako i kroz udruge raznog tipa.
Ako me tražite da komentiram anketu koju je proveo jedan portal odnosno istraživanje rekli ste, molim vas nemojte to tražiti od mene, nemojte tražiti od mene jer ste se referirali na to u prvom dijelu vašeg izlaganja. Prvo što bih vas trebao pitati je li taj uzorak reprezentativan, a onda dalje. Ali evo dopustite da tu stanemo i vi i ja.
Gospodine ministre vi ste za sada relativno slobodni.
Izvolite.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu.
Prvi je gospodin Zvonimir Troskot koji će govoriti u ime Kluba zastupnika Mosta.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane kolegice i kolege i poštovani građani Republike Hrvatske koji nas pratite putem ekrana.
Hrvatska gospodarska komora kako sama za sebe kaže na svojoj službenoj web. stranici samostalna je stručno-poslovna organizacija koja promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese svih svojih članica pred državnim i drugim tijelima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Također ona bi trebala pronalaziti dakle, našim članicama inozemne partnere poduzetnicima koji žele izvozno se orijentirati te tako pomagati pri izlasku na strana tržišta.
I postavlja se odmah pitanje ovdje. Ako je načelna uloga ove institucije tak pozitivna zašto većina njezinih prisilno učlanjenih članova čak i među srednjim i velikim poduzećima i dalje ne želi biti obvezna na to članstvo?
Točka broj 1 koju bih ovdje danas raspraviti jest zbog čega diskriminacija velikih i srednjih poduzeća ukoliko ne žele biti u samom članstvu. Dakle, članak 17. kao što sam i postavio pitanje kaže da Hrvatska gospodarstva, članak 17. stavak 1. točka 1. da Hrvatska gospodarska komora daje podršku u internacionalizaciji te uključivanju u globalne lance vrijednosti. Pa ako je to stvarno doista tako, ministar je i sam odgovorio primjerice Gideon Brothers, Rimac automobili, NANOBIT, Infobip, Q agency, Microblink sve su to kompanije koje su prisutne preko 10 godina na hrvatskom tržištu, ali i ostale uspješne kompanije koje su se uspjele profilirati na stranim i najzahtjevnijim tržištima sa svojim znanjima i vještinama bez ikakvog posredstva same Hrvatske gospodarske komore. Dakle nisu našli to novo tržište. Dva nisu našli te fondove rizičnog kapitala koji bi zapravo dokapitalizirale te kompanije. Nisu išli na pregovore sa One Equity Partnerst, nisu išli razgovarati sa … /govornik se ne razumije/ koji su onda uložili konzekventno, dakle Infobip i u Gideon Brothers.
Ako po opsegu djelatnosti HGK-a dakle u članku 16. sve ove kompanije, ali i druge koje su se javljale dakle rade zapravo njihovi interni odjeli i ako nisu zadovoljni sa tom uslugom koju niti ne primaju, zbog čega bi onda plaćali dakle obveznu članarinu bez obzira što se prema sustavu dakle ovom novom Prijedlogu zakona nalaze u srednjem, u kategoriji srednjih i velikih poduzeća?
Kaže ministar dakle da je to jednostavno tradicija od 170 godina. Jedan i drugi su se pozvali na to. Ima i drugih zemalja koje imaju dugoročnu tradiciju i dakle ovi prijedlozi ne rade na rušilačkim nekakvim postavkama i idejama, nego da se jednostavno pospješi poslovanje tako važne institucije unutar hrvatskog gospodarstva. Kako je to najbolje vidjeti? Pa kroz pokazatelje. Prvi je recimo robni izvoz kroz zaposlene. Dakle, Hrvatska gospodarska komora je tijekom 2020. godine uspjela smanjiti broj zaposlenih na 419. Dobro ali nedostatno. I uspjela je smanjiti troškove marketinga za 50%. Sada su na nekih 20 milijuna.
Međutim, usporedbom 9 zemalja Europske unije Estonija, Slovenija, Austrija, Njemačka, Danska, Finska, Italija, Belgija i Francuska Hrvatska i dalje ima najgore pokazatelje u smislu izvoza po zaposlenom u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje jedna Estonija stvara robni izvoz koji je jednak Hrvatskoj uz tri puta manje stanovnika i gdje estonska komora danas ima 30 zaposlenih u gospodarskoj komori za razliku od naše gdje je zaposleno 419 zaposlenih sa 31. 12. 2020. godine. Namjerno sam uzeo ove zemlje sve koje sam nabrojao jer su to i sustavi gdje je i obvezna i gdje je i dakle fakultativna dakle članarina.
Drugi pokazatelj je recimo broj zaposlenih na milijun stanovnika. Dakle, kada govorimo o broju zaposlenih komore na milijun stanovnika onda možemo ustanoviti da Slovenija ima 55 koeficijent, Estonija 24 zaposlenih u komorama, a ostale zemlje Europske unije imaju Francuska 16 a Austrija 90. Hrvatska ima više nego Austrija.
E sada upravo po tim pokazateljima zapravo se i nameće važan i najzanimljiviji zaključak u ovome svemu, a to je da najefikasnije komore su upravo one u malim državama poput Danske, Slovenije, Finske i Estonije u kojima članstvo u komorama nije obvezno, već je u potpunosti dobrovoljno za sve kategorije poduzeća.
Idemo dalje. Efikasnost poslovanja komore primjerice otvoreni uredi koji koštaju na godišnjoj razini milijun eura odnosno 7 i pol milijuna kuna. Korupcija kao takva ovdje nije samo davanje mita. Korupcija u širem smislu te riječi zapravo zapravo se je zapravo mjera efikasnosti javnog sektora kao takvog koji se najbolje očituje u recimo određivanju načina zapošljavanja, otvaranju nepotrebnih agencija ili recimo otvaranje ureda HGK u zemljama u koje imamo svoje veleposlanstvo, pod broj jedan, i odjel koji se unutar tog gospodarstva bavi niti manje niti više sa gospodarskom diplomacijom. Dakle, opet nepotrebno zapošljavanje ili zapošljavanje bez rezultata koje nema evaluacije.
U Šangaju imamo otvoren Ured HGH, dobro, ali u Kini imamo isto tako i svoje veleposlanstvo i ured koji se bavi sa gospodarskom diplomacijom koji jest kao takav odgovoran Upravi za gospodarske poslove i razvojnu suradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova.
Kad se usporedi izvoz predcovid, namjerno sam predcovid gledao, 2019. i '18., mi imamo pad u Kinu na drugo najveće tržište ili najveće tržište na svijetu od 20%. poduzetnici, ali svi do jednoga, bez obzira u kojoj kategoriji poduzeća se nalazi postavljaju pitanje, tko će biti odgovoran za pad tog izvoza od 20%, da li će to biti u ured u Šangaju jer je to zapravo i jedini zadatak koji trebaju raditi ili će to biti ured unutar samoga veleposlanstva u Kini koji bi to isto trebao radit?
Ipak je taj šangerski ured na kraju dana i općenito promocija hrvatskog gospodarstva financirana iz obveznih članarina i tih velikih poduzeća koji to moraju plaćat od strane tih članova. I s obzirom da nije problem tu ured Šangaj kao takav već je rad, odgovornost za rezultat i rezultat kao takav.
Da, studirao sam ekonomiju, da jesam i tu i vani i jasan mi je i porez i parafiskalni namet, ali nije očito ministru.
Čl. 31. Zakon i namjerno sam postavio to pitanje, Zakon o gospodarskoj komori članarina se uplaćuje na račun komore po zakonu prijedlogu zakona koji mi danas ovdje iščitavamo, međutim, članarinu poduzetnik plaća na račun, ali kontrolu te naplate vrši i verificira Porezna uprava.
Recimo da kao poduzetnik ne uplatim 1.083 kune kao u drugoj skupini poduzetništva ili 3.973 u trećoj skupini velikih poduzeća, poduzeće od Porezne uprave dobiva negativnu potvrdu da postoji porezni dug. Znači postoji potvrda gdje neplaćanjem članarine vama Porezna uprava izdaje rješenje da postoji porezni dug. I onda kakve veze ima članarina sa poreznim dugom? Pa svako postavlja, to sam i ja postavio pitanje pa je onda bilo dociranje.
U svakom slučaju kada to poduzeće želi ući u proces javne nabave, poduzeće mora dostaviti potvrdu, nešto slično kao ovo cijepljenje danas od porezne kako nema dugo. Ukoliko poduzeće nije platilo članarinu, automatski je diskvalificirano kao što će biti i velika većina hrvatskog građanstva u javnom natječaju jer ima porezni dug prema HGK-u.
Javne ovlasti, čl. 11. Prijedloga zakona o HGK govori da pri komori djeluju centri za mirenje stalno arbitrarno sudište i Sud časti i činjenica je da su na HGK prebačene određene javne ovlasti u vidu arbitražnog suda i centra za mirenje. No ta činjenica da zbog toga i te činjenice HGK kao takva ne može biti isključivi tržišni subjekt jednostavno ne pije vodu.
Prvi razlog tome jest da HGK može funkcionirat bez ovih tijela koje sam naveo jer su si sami ukinuli ta tijela tijekom korone u 10. mjesecu 2020.g. i navodim g. Burilovića jer nije bilo financijskih sredstava jer su bili recimo Sud časti financijski kao takvi neodrživi. I upitno je koliko sami članovi komore javnih ovlasti traže od HGK kad se zna da u slučaju ozbiljnih nesporazuma ili problema među poduzećima postoji trgovačko pravo i trgovački sudovi.
Taj argument Vlade toliko ne stoji da bi to značilo da svi onda trebaju biti članovi policijske, sudske ili učiteljske komore jer eto sudovi, policija i škola imaju javne ovlasti.
Hvala lijepa.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj SDP-a, a govorit će poštovani zastupnik Siniša Hajdaš Dončić.
Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege.
Poštovani potpredsjedniče Sabora.
Da komora zadnjih koliko je to 20-ak godina, 25 godina funkcionirala normalno i da zapravo nije bila pod pupoljcima HDZ-a koji su iz te komore stvorili instituciju koja ima javne ovlasti, ali koja je problematična mi danas možda uopće ovdje ne bi razgovarali jer ako gledamo suštinu udruživanja, spomenuo je to nešto g. Ćorić, dakle u ovom dijelu Europe je prisutan taj javnopravni model zapravo ovdje postoji obvezno članstvo i koje možda uopće ne bi bilo loše, malo vas iznenađujem, možda uopće ne bi bilo loše, ali opet zbog te vražje percepcije, a sve u Hrvatskoj nažalost u percepciji i uništavanju institucija se pokazalo da to nije dobro.
I što sad mi zapravo danas imamo ovdje? Mi nemamo zakon koji suštinski pokušava reformirat jednu instituciju koja je nekakvoj hrvatskoj gospodarskoj baštini vrijedna, koja ima desetine vrijednih nekretnina po Hrvatskoj, koja ima i nekakvo ono da tako kažemo, povijesno-intelektualno nasljeđe koja bi mogla raditi puno bolje nego što radi. Ali neko je uništio, netko je stvorio tu percepciju u javnosti.
I onda imamo 2020.-2021., dakle treći pokušaj da vas podsjetim, treći pokušaj reforme komore. Prvi je to sada možda sadašnji predstavnik HSLS-a sjeća bilo opet u vrijeme one Vlade SDP-a i HSLS-a 2007.-2008. ili nešto čak … s HDZ-om je već onda bila nebitno, znači gdje ste pokušali reformirati pa je došla kriza pa niste, pa niste, pa ste onda uhapsili Vidoševića pa se opet pokušala reformirat komora pa se nije reformirala. Evo sad ponovo vas i što radi vaš koalicijski partner hajmo nešto napraviti onako kao nešto radimo. Vi zapravo radite što? Ukidate jedan dio članarina, ništa drugo. Dakle, nema tu nekakve suštinske nemam pojma promjene, izmjene da će imati nekakve … da će komora nešto sada procjenjivati, da će sami poduzetnici reći ok nama je u redu ako idemo, nemam pojma u Moskvu na nekakav skup da smo povećali izvoz parketa, nebitno što sada pričam.
Dakle, toga nema u tom zakonu. To vam je jednostavno administriranje i zadovoljavanje vjerojatno manjinskog koalicijskog partnera. Ja ponavljam dakle redefiniranje uloge komore da i čak ne treba biti niti obvezno članstvo na papiru da ili ne i o tome se može razgovarati, a to treba biti suštinski dokument koji je prošao široku javnu raspravu. Jer da vas podsjetim, podsjetit ću i gospodina Ćorića da moguće je javna rasprava prije drugog čitanja. O tome se jako, jako rijetko primjenjuje i do sada se primjenjivalo jako, jako rijetko. I onda imate još ovo što ja spominjem, to je netko spominjao. Pa da po nama treba imati nekakva procjena na učinke što će se dogoditi sa tim zakonom. Ovdje vam piše na prvoj stranici obrazloženja vam piše da će to raditi naknadno. Dakle, vi nešto radite a imate vremena. Imate vremena. Imali ste koliko? Tri mjeseca, četiri mjeseca kada smo o tome pričati. Imali ste vremena to pripremiti puno bolje i imati zapravo nekakvo suštinsko vrijeme za dobru transformaciju.
Dakle iz toga da zaključim jer nema potrebe da trošim vrijeme vaše ili svoje, ni vaše. Dakle mi to nećemo podržati. Taj zakon sigurno nećemo podržati.
Hvala vam lijepo.
Sljedeći Klub zastupnika bit će onaj Domovinskog pokreta, a govorit će poštovani zastupnik Daniel Spajić.
Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Nedavno se ministar financija slavodobitno puku hrvatskom pohvalio kako će Hrvatska iduće godine naravno ako sve bude u redu sa turizmom rasti stopama od 5 do 6% godišnje.
Ono što je propustio naglasiti jest činjenica kako je u 2020. pad hrvatskog BDP-a bio rekordan u Europskoj uniji, pa ćemo ovim rastom krajem 2022. jedva nadići BDP-e iz 2019. godine. Znači još tri izgubljene godine za gospodarski razvoj Hrvatske kao i onih proteklih 20-tak.
Čak se u Vladinoj strategiji u uvodnom dijelu jasno navodi kako je Republika Hrvatska početkom stoljeća bila jedna od razvijenijih u srednjoj i istočnoj Europi dok se danas sa Bugarskom grčevito borimo za zadnje mjesto po gospodarskom razvoju. Jedan od krivaca za ovakve katastrofalne gospodarske trendove koji su se kasnije pretočili u još gore demografske trendove je Hrvatska gospodarska komora. Najveća šteta koju je HGK-a nanijela Hrvatskoj nije taj budžet kojeg su trošili kroz plaće, putovanja, korupciju i raznorazne bakanalije već propuštene prilike i doprinos kojeg je morala dati gospodarskom razvoju Hrvatske.
Također HGK-a je služila vladajućima kao sredstvo dodatnog uništenja Republike Hrvatske jer su u HGK-a imali skloništa za uhljebljivanje svojih kadrova. Iz niza razloga situacija u HGK-a je neodrživa i treba ju hitno mijenjati kao što je navedeno u Prijedlogu zakona o HGK-a važeći zakon je na snazi ni više, ni manje već 30 godina što je dovoljan poticaj za hitnu i konkretnu izmjenu naslijeđenog sustava koji nikako nije prilagođen tekovinama modernog gospodarstva, a posebice Ustavom Republike Hrvatske članak 49. proklamiranim temeljima gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, a to su poduzetnička i tržišna sloboda.
Sam predlagatelj ovoga Zakona navodi da Hrvatska gospodarska komora zagovara model obveznog članstva, jer na taj način osigurava, pazite ovo, svoju političku neutralnost i neovisnost te da je analiza pokazala da članstvo u komori poduzetnicima osigurava korištenje niza usluga i ostvarenje ciljeva koje ne bi mogli ne bi mogli ostvariti samostalno bez institucionalne podrške komore, a koja se koristi načelu solidarnosti.
I onda je došao svizac i zamotao je čokoladu u papir poslije ove rečenice. Činjenica jest da je aktualni predsjednik Hrvatske gospodarske komore ujedno i član aktualne vladajuće stranke te uz to i član nadzornog odbora INA-e, Podravke, Badela a što je informacija dostupna iz javnog registra. Zar sama činjenica da osoba ovlaštena za zastupanje Hrvatske gospodarske komore ima interes u spomenutim trgovačkim društvima ne dovodi u pitanje nespojivost s proklamiranom političkom neutralnošću i neovisnošću. Činjenica jest i da je glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore ujedno i posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za ekonomska pitanja bez radnog odnosa.
Da li iz slijedom svega navedenoga zaista možemo govoriti o političkoj neutralnosti? Smatramo da su takve funkcije nespojive.
Predlagatelj zakona navodi načelo solidarnosti i poziva se na činjenicu da je dio europskih zemalja zadržao model obveznog članstva. Jest ali samo 8 zemalja to su Austrija, Francuska, Grčka, Italija, Luxemburg, Nizozemska, Njemačka i Španjolska. Dakle, govorimo o samo 8 zemalja, a s kojima je gotovo nemoguće povlačiti bilo kakve paralele u smislu ekonomske snage i uređenja sustava potpore gospodarstvu.
Međutim, nigdje se ne spominje da je nama u susjednoj Sloveniji uveden model dobrovoljnog članstva te da sustav funkcionira puno bolje, jer funkcionira upravo na načelu tržišne slobode, ekonomije i plaćanja cijene za zatraženu uslugu.
Kada govorimo u solidarnosti nameće se pitanje pravednosti kriterija podjele gospodarskih subjekata u tri kategorije ovisno o njihovoj gospodarskoj snazi kao i pitanje ogromne razlike u propisanim iznosima obvezne članarine.
Druga skupina članova ima matematički gledano 4 puta veću gospodarsku snagu od prve skupine. Međutim, plaća članarinu koja je 25 puta veća od članarine prve skupine.
Tijekom rasprave o izmjeni Zakona čuli su se mnogi komentari usmjereni na plaćanje najniže članarine. Pa ne gospodo nije problem u plaćanju 42 kune mjesečno, već je problem u činjenici da za plaćeni iznos ti subjekti ne dobivaju proklamirani pristup informacijama i uslugama i upravo je to razlog inzistiranja na sustavu dobrovoljnosti članstva u komori.
Kada se iznosu obvezne članarine dodaju ostali nameti zaista je upitno da li je cilj države stimuliranje gospodarstva i poduzetništva ili a priori diskriminacija? Osnovni razlog zagovaranja obveznog članstva navodi se u javnopravnoj prirodi komore. Stoga postavljamo pitanje. Da li je analiza poslovanja pokazala da komora zaista svojim postavljenim ciljevima i propisanim djelovanjem djeluju u javnopravnom interesu? Te da li je takvo djelovanje iznad pojedinačnih interesa pojedinih članova kao i na koji konkretan način se štite članovi?
Predloženom izmjenom Zakona članak 39. koji je sadržan u prijelaznim i završnim odredbama određenoj kategoriji članstva 1. skupina ostavlja se rok od 30 dana od dana stupanja zakona na snagu u kojem se roku ti subjekti moraju izjasniti žele li koristiti mogućnost članstva bez plaćanja članarine. Nejasno je kome i u kojem obliku se moraju izjasniti te kako će postupati subjekti koji će se tek upisivati u sudski registar. Ukoliko iskoriste tu mogućnost članstva bez plaćanja članarine svako korištenje usluge će im se naplatiti po važećem cjeniku. Dakle, prema tim članovima će se postupati po načelu tržišne ekonomije te će se njihova prava i interesi štititi kada plate tu uslugu. Dakle komora neće postupati jednako prema svima, već će određenoj kategoriji članstva uvjetovati korištenje zakonom zajamčenih prava i usluga plaćanjem istih, a imajući na umu načelo da nepoznavanje propisa ne ispričava činjenica da nitko nije znao za taj 30-dnevni rok nikome neće pomoći.
Osim toga bitno je upravo na ovom mjestu napomenuti da komora za naplaćene članarine ne izdaje račun.
Predloženom izmjenom Zakona uvodi se vrlo malo promjene glede načina biranja tijela internog funkcioniranja. Komora i dalje ostaje zatvorena i netransparentna. Članovi Gospodarskog vijeća i članovi Skupštine se ne biraju, već se imenuju podobni kandidati koji potvrđuju svoje odluke bez pitanja. Upravo je na način kako se bira rukovodstvo HGK-a i kako se tom institucijom upravlja glavni razlog svih problema o kojima govorimo.
Jedan od mogućih uzora nama puno bliži od i navedenih zemalja je što je rekao kolega Troskot to bi mogla biti Estonija čija je Gospodarska razvojna agencija jedan od ključnih razloga velikog gospodarskog rasta i skoka u konkurentnosti na 31. mjesto, dok je Hrvatska podsjećamo na 63. mjestu. Ta agencija ima budžet od 91 milijun eura. Ima predstavništvo u 17 zemalja te konkretne ciljeve čija se realizacija provjerava na kvartalnoj razini. Ciljevi su vezani uz rast gospodarstva u sljedećim područjima: gospodarski rast i rast inovativnosti, rast izvoza, rast stranih investicija u zemlji, privlačenje stranih talenata i rast turizma. U svakoj kategoriji zadaju se konkretni i mjerljivi ciljevi, a ciljeve realizira i nadzire uprava i nadzorni odbor koji su sastavljeni od poduzetnika i predstavnika vlasti. O dobrim svjetskim praksama možemo još dugo pričati, ali te se primjere ne želi razmotriti niti slijediti, jer HGK-a već dugi niz godina je bankomat i spremište za stranačke uhljebe. To je samo jedan ali vrlo značajan segment mozaika našeg ekonomskog nazadovanja.
Domovinski pokret ne može podržati ovakav prijedlog izmjene Zakona jer on nije usmjeren k rješavanju stvarnih problema u HGK-a, niti mu je intencija od HGK-a stvoriti jedan od zamašnjaka gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Na ovaj način uz kozmetički alibi izmjene nužne za umirenje javnosti HGK-a će ostati na žalost ono što je i do sada bio.
Kako se HGK-a zalaže za rad poduzetnika, kako štiti poduzetnike najbolje govori podatak da je Hrvatska država sa najvećim udjelom u BDP-u u Europi. To je samo u komunističkim zemljama. To više nema nigdje gdje je slobodno tržište. To sve pokazuje koliko nama vrijedi HGK-a.
Hvala.
Sljedeći Klub zastupnika bit će onaj Centra i Glasa, a govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, drage kolegice i kolege.
Na prvom aktualnom prijepodnevu u ovom mandatu Sabora i mom prvom aktualnom prijepodnevu postavila sam sasvim pristojno pitanje predsjedniku Vlade kada će Vlada krenuti ukidati obavezno članstvo ili članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori i turističkim zajednicama. Tada umjesto pristojnog odgovora hoćemo li ukinuti, nećemo ili ukinut ćemo tada i tada dakle dobila sam … /ne razumije se/… napada predsjednika Vlade jer ga očito ova pitanja jako nerviraju. Dakle, jako ga nerviraju prijedlozi da neka od učmalih institucija u ovoj državi čiji se članovi pitaju čemu služi prijeđe na dobrovoljno članstvo. Dakle, ne da se institucija ukine, već da članstvo bude dobrovoljno.
Ovdje ću ja sada o Gospodarskoj komori pročitati i iznijeti rezultate istraživanja koja su objavljena na jednom portalu o kojima je ministar ovdje rekao da su nereprezentativni ili je insinuirao da su možda nereprezentativni, a zapravo ih je radila Agencija koja se bavi istraživanjem tržišta na uzorku od 500 poduzetnika, članova Gospodarske komore iz različitih djelatnosti i kategorija, dakle na jednom reprezentativnom uzorku. I što rezultati kažu? Dakle, čak 82,4% je reklo da ne bi plaćali članarinu HGK-u u slučaju da se ukine obveza, a svega 17,6% bi članarinu nastavilo plaćati.
Što se tiče ocjene kvalitete rada 77,4% ispitanih uopće nije zadovoljno ili nije zadovoljno radom HGK što navodi na zaključak da HGK nikako ne bi opstala u ovom obliku da nema obvezne članarine. Ovo je istraživanje bilo važno i zbog toga što pokazuje i ukazuje na ono na što upozoravamo već dugo da poduzetnici koji su članovi ove institucije i financiraju je nemaju osjećaj da ona ima koristi u poslovanju već služi samoj sebi, to smo već rekli nekoliko i bezbroj zapravo puta, dakle služi samoj sebi, stranci koja je na vlasti da zadrži moć i da ovu instituciju koristi za zapošljavanje podobnih na visoke funkcije i dobro plaćena radna mjesta.
86,8% oni koji plaćaju članarinu HGK smatra da članstvo ne bi trebalo biti obvezno i ovako visok postotak nezadovoljnih radom jedne institucije ni u kojem sustavu ili državi ne bi mogao biti toleriran, osim evo ako ta institucija ne služi vladajućima.
Dakle, ključni nalazi istraživanja osnovni je problem nerazumijevanje uloge i usluga Gospodarske komore, angažman ne prepoznaje dvije trećine malih i srednjih poduzetnika, mali i srednji poduzetnici nemaju kontakt sa Gospodarskom komorom, čak 91% ne zna ima referenta kome da se obrate uopće u toj komori, 87% nitko iz HGK nikad nije kontaktirao, samo 7% malih i srednjih poduzetnika se ikad obratilo HGK. Razlog obraćanja je rješavanje hitnih problema koji nisu dio poslovne svakodnevnice, a gotovo nitko se ne obraća HGK radi unapređenja poslovanja.
Iznos članarine se uopće ne percipira kao problem, već je ključan problem vrijednost usluga, dakle citat ispitanika evo kaže, „ako ne postoji odnos svaka cijena je previsoka“. Dakle, stvar nije 42 kune nego je li išta dobijete za te 42, tri kune.
Dakle, da bi povećao vrijednost i opravdao svoju svrhu Gospodarska komora bi morala povećati poznatost usluga kroz interakciju s poduzetnicima, primarno poboljšati razumijevanje usluga poslovnih savjetovanja i zastupanja i prilagoditi usluge potrebama djelatnosti.
Dakle, one optužbe koje smo iz oporbe dobivali da destruktivnim prijedlozima rušimo instituciju poput HGK evo u ovom istraživanju se pokazuje potpuno jasno da se ta institucija već urušila sama od sebe, urušila je zapravo stranka koja upravlja s njom svojim parapolitičkim utjecajem.
Kad se govori o nekakvim o strateškom razvoju HGK 2017.-2022. koji još uvijek je li na snazi, vidljivo je iz te strategije dakle nisu ispunjeni nikakvi strateški ciljevi koji su postavljeni pred HGK. I Vlada je sama minimalizirala ulogu komore razvijajući niz paralelnih institucija koje su obavljale i preuzele ulogu komore npr. HAMAG-BRICRO-a.
Da više od 51% korisnika usluga bilo koje kompanije ili ustanove smatra da od te kompanije ne dobiva nikakvu podršku ona bi na tržištu vrlo brzo propala. Takvi nezdravi subjekti propadaju svuda u svijetu osim u zemlji koja na umjetan način štiti i održava sustav u koji građani nemaju povjerenja.
Evo ovdje smo sad ispred sebe dobili zakon koji evo kao što sam rekla i u traženju stanke i u replici, dakle nije slijedio zakonsku proceduru o javnom savjetovanju. Ministar kaže, pa žurili smo radi zaključka Sabora koji je kazao da zakon mora doći prije ljeta, eto kriv nam je zaključak Sabora zašto smo požurili i skratili javno savjetovanje. Dakle nije kriv ministre zaključak Sabora nego krivi vi i vaše ministarstvo što niste počeli na vrijeme.
Dakle, dobili smo zakon koji ima evo kad prebrojite svega nekih 12 stranica, od tih 12 stranica gotovo 10, 11 isto kao u prethodnom zakonu. Znači četiri mjeseca je trebalo ministarstvu da napiše zakon sa jednom novom jednom stranicom teksta, dakle četiri mjeseca. Kažem, evo po Zakonu na pristup informacijama čl. 11. javno savjetovanje mora trajati 30 dana, mi smo dobili pet dana, a u tih pet dana dva čovjeka su uspjela nekih 25 primjedbi dati i kad se vidjelo valjda kako idu u kojem smjeru idu te primjedbe, niti jedna nije prihvaćena, neke su primljene na znanje, evo reklo se ajmo to skratiti na pet dana i evo zaustavit ćemo sve te primjedbe.
Drugo, dakle ovo prvo čitanje zapravo je potpuno nerazumljivo i podložno raznim tumačenjima. Evo ja sam se u čitanju samog zakona konzultirala s raznim ljudima, ne znam troje, četvero ljudi daju tri, četiri tumačenja u kojem smjeru ovaj zakon ide. Dakle, tko je odgovoran za ukidanje članarine jel to Skupština HGK ili ovaj zakon propisuje ukidanje? Dakle, nije jasan onaj članak čini mi se 30., 31., 32. nekako se pozivaju se jedan na drugi i nije sasvim jasno ko tu koga zapravo koje su ovlasti čije, dakle može li skupština odlučiti da ukine Skupština HGK odlučiti da ukine članarinu? Zašto se ne ukida članarina svima?
Osim toga u čl. 39. članovi moraju podnijeti zahtjev za oslobađanjem članarine 30 dana od donošenja ovog zakona. Dakle jel to obaveza svih ili je samo do kraja ove godine? Hoće li se onda oni trajno osloboditi? Što ako promaše taj rok? Što ako se pojave novi pravni subjekti što je s njima, moraju li oni svaki put podnosit zahtjev za ukidanjem članarine? Dakle, to su stvari koje su nejasne iz ovog prijedloga zakona i kažem evo sa svim ljudima s kojim sam se konzultirala svako od njih ima neko svoje tumačenje toga. Dakle, to bi trebalo svakako pojasniti.
Ono što želim reći na kraju, dakle zalažemo se za ukidanje obaveznog članstva ne članarine nego članstva u HGK.
Prema tome bi zapravo jedan jedini amandman ili prijedlog kojega treba ovdje za promjenu implementirati da u članku 4. ovo članstvo koje se u članku 4. definira kao obvezno kaže evo: „Članstvo u komori je obavezno za sve pravne osobe“ da zapravo treba promijeniti da je članstvo dobrovoljno za sve pravne osobe. Dakle onaj tko želi koristiti usluge Hrvatske gospodarske komore slobodan je prijaviti se u njeno članstvo i onda plaćati i koristiti sve usluge u punoj mjeri.
Dakle evo za kraj ovakav Prijedlog zakona sigurno nećemo podržati ne samo radi formalnih razloga kako je netko htio ovdje imputirati da su formalni razlozi sada važni. Važni su. Dakle, nije omogućeno svim onim zainteresiranim stranama koje žele dati primjedbe na ovaj zakon nije im to omogućeno. Ali i ovaj Prijedlog zakona je kažem dosta nejasan, podložan različitim tumačenjima, a i ono za što se zalažemo je ukidanje obaveznog članstva u samoj komori.
Evo hvala.
Sljedeći Klub zastupnika bit će onaj SDSS-a, a govorit će poštovana zastupnica Dragana Jeckov.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Gospodine ministre sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Čitajući ovaj Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori vratile su mi se nemile scene od zimus sa rušenjem kvoruma i medijskim prepucavanjima koja su okončana usvajanjem zaključka, kojim je zadužena Vlada odnosno Ministarstvo da u roku od 6 mjeseci predloži Saboru reformu sustava Hrvatske gospodarske komore.
Najspornija stvar tih dana nije bilo visina obvezne članarine od 42 kune mjesečno, već pitanje što se za taj iznos konkretno dobija od HGK-a i je li ona postala sama sebi svrha. Zajednički zaključak svakako je bio da Hrvatska gospodarska komora može bolje raditi, da može biti korisnija, bolja i dostupnija gospodarskim subjektima, a da su ove 42 kune mjesečno u doba teških gospodarskih uvjeta samo okidač za promjene.
Nije ovo prvi put da se o obaveznoj članarini u Hrvatskoj gospodarskoj komori govori. Neke političke ideje su se rađale i ranije i 2008. godine se vrlo ozbiljno o tome govorilo da bi se, ali onda se dogodila ekonomska kriza i recesija i nekako je ta tema stavljena u zapećak. Tako da je danas nakon 30 godina pred nama novi prijedlog o Hrvatskoj gospodarskoj komori i nije na odmet spomenuti da se naš zakonodavac prije 30 godina odlučio na tzv. javnopravni kontinentalni model koji svoje korijene vuče još iz srednjovjekovnih cehovnih udruženja i ovakav komorski model obilježava obveznost članstva i reguliranje rada komore na razini nacionalnog zakonodavstva i to je zapravo ovaj model je najkarakterističniji za prostor kontinentalne Europe. Čak 9 zemalja Europske unije ima obavezno članstvo u gospodarskim komorama. Čini mi se da je netko od kolega već sve ih pobrojao. Neke od tih zemalja su najvažniji trgovinski partneri Hrvatske u izvozu. Čak 6 ima obvezno članstvo u gospodarskim komorama.
U slučaju izglasavanja ovog Prijedloga zakona svrstat ćemo se u taj svojevrsni kombinirani model odnosno kombinaciju javnopravnog kontinentalnog modela i privatnopravnog anglosaksonskog modela jer su u tom slučaju komore dakle ustanovljene nacionalnim zakonodavstvom iako djeluju po modelu dobrovoljnog članstva.
Kao što smo čuli Vlada se obvezala da će do 15. 07. dostaviti Prijedlog zakona koji ima za cilj osigurati reformu Hrvatske gospodarske komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih gospodarstvenika i osnaživanje njihovog tržišnog položaja. Najvažnije novine koje donosi predloženi zakon tiču se primjene modela utvrđivanja članarine prema kojem su članovi razvrstani u tri grupe. O tome je naravno sve što se trebalo reći rekao gospodin ministar. Tako po ovom novom Prijedlogu zakona članovi komore iz 1. grupe neće imati obvezu plaćanja članarine, ali će posebne usluge i proizvode HGK-u plaćati po cjeniku posebnih usluga i proizvoda. Samo je ostalo nejasno i ne navodi se koji bi to usluge bile i koje bi zapravo trebala ponuditi u toj prijelaznoj godini dana nakon donošenja Zakona.
Prva grupa članova do sada je plaćala članarinu u visini od 42 kune mjesečno za što je imala pravo na neograničeno korištenje većine usluge: baze podataka, pravnih informacija, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge i dr. Treba reći da je u proteklom periodu značajan dio članica HGK-a bio oslobođen plaćanja članarine. U tom su prednjačile novoosnovane tvrtke kojih je lani bilo 32 hiljade 264, dok je dodatnih više od 22 hiljade članica oslobođeno članarine u sklopu mjera za ublažavanje štete nastalih uslijed pandemije korona virusa. Privremeno je naravno obustavljeno plaćanje članarina za poslovne subjekte sa sjedištem na području pogođenim potresima kojima je zbog posljedica potresa onemogućeno redovno poslovanje što je također potpuno razumljivo.
Međutim, članovi 2. i 3. grupe ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine pri čemu visinu članarine za svaku pojedinu grupu članova određuje svake godine Skupština Hrvatske gospodarske komore posebnom odlukom, dok su do sada plaćali hiljadu 83 kune ili 3 hiljade 973 kune mjesečno.
Ono od čega strahujem je činjenica da oslobođenje od plaćanja obveze plaćanja članarine u iznosu od 42 kune odnosno 500-njak kuna godišnje za mikro i male poduzetnike neće imati prevelik pozitivan utjecaj na njihovo poslovanje i time sigurno neće postati konkurentniji jer taj iznos ni do sad nije predstavljao neko značajno opterećenje.
Ovim zakonom također ukinuli bismo obvezno plaćanje članarine, ali ostaje mogućnost dobrovoljnog plaća i plaćanja po cjeniku posebnih usluga i proizvoda, pa mi se nameće pitanje koliko će te usluge koštati i koliko će više koštati od prosječne 42 kune odnosno hoće li ih se sada moći priuštiti mikro i mali poduzetnici?
Kad bi svoje prihode HGK ostvarila na tržištu u punom smislu riječi onda bi i usluge koje pruža morale biti po tržišnim cijenama, a samim tim bi postale nedostupne mnogima koji ih danas možda i koriste.
Možda treba vidjeti kakve su posljedice izazvale ukidanje obveznih članstava u nekim susjednim državama. Tako imamo primjere zemalja u kojima se obvezno članstvo u gospodarskoj komori ukinuli, a s obzirom na brojne negativne posljedice koje je ta odluka imala za gospodarstvo obavezno članstvo je vraćeno kako bi se pružila jača podrška gospodarstvenicima.
Sve u svemu HGK je morala doživjeti reformu, ali je pitanje je li problem bila samo obvezna članarina. 30 godina je dovoljno dug period da procijenimo je li nešto dobro ili nije, je li funkcionalno ili nije.
Ove promjene moraju razbuditi vodstvo HGK i pozicionirati je na mjesto vodećeg servisa za poduzetnike u svakom smislu jer će sad HGK na neki način se boriti za poduzetnike na tržištu u isto vrijeme cjenovno biti prihvatljiv poduzetnicima.
Hvala.
Sljedeći klub zastupnika biti će onaj HSLS-a i Reformista, a govorit će poštovani zastupnik Dario Hrebak.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani uvaženi ministre, kolegice i kolege zastupnici.
HGK je jedna od najstarijih institucija Hrvatske države, čuli smo 180 godina stara, zadnjih 30 godina mnogobrojne afere su se vezale za HGK i ona je hrvatskoj javnosti predstavljala simbol uhljebništva, nerada, nepotizma, a bila je nažalost i sad predmetom istraživanja raznih institucija. Svih tih 30 godina od komore su većina poduzetnika imala malu ili nikakvu korist, a svi su morali plaćati članarinu. Godinama su vladajuće i lijeve i desne vlade obećavale reformu i ništa.
Ono što je ključno da danas možemo na to utjecati i da je reforma upravo na saborskim klupama pred nama. Danas ćemo raspravljati o prvom čitanju ovog zakona i znam da stvari vrlo vjerojatno neće biti savršene, kao što smo mogli čuti kroz raspravu do sada i da se zakon sigurno može dodatno još poboljšati, što ćemo vrlo vjerojatno svi učiniti kroz javnu raspravu, kroz upravo ovdje raspravu u HS-u i svjestan sam, a i sam ću osobno slušati sve dobre prijedloge i pokušati dati neki svoj doprinos kao saborski zastupnik da se još bolji zakon nađe na čitanju u rujnu.
Tema ukidanja obveznog plaćanja članarina uvijek je i uoči svakih izbora bila tema koja se nudila na političkim menijima mnogih stranaka, al se nikada ništa nije dogodilo po pitanju same reforme i promjene zakona.
Naglašavam da HSLS nikad nije bio za ukidanje ove institucije, ali smo zadnjih barem 20 godina inzistirali na temeljitoj reformi i ukidanju obvezne članarine.
Kada smo u HS-u prije nekoliko mjeseci zajedno s našim partnerima pokrenuli inicijativu oko reforme komore učinili smo to zbog iskrene želje da se komora nakon 30 godina konačno reformira i nismo htjeli podlegnuti političkom populizmu stranaka kojima je ova tema isključivo služila za hvatanje političkih poena. Dokaz da sam ja danas u pravu je da tih predstavnika koji su tada i mene osobno vrijeđali danas ih nema, toliko o tome koliko je njima tada bila važna reforma HGK kad danas kad je ovaj zakon na snazi nisu došli ovdje u HS barem izraziti neslaganje s ovim prijedlogom zakona, nije ih bilo briga. Nit ih je bilo briga tad, nit ih je briga danas, ali su zato znali tad koristiti to za hvatanje svojih uobičajenih populističkih poena.
Čujem danas zamjerka je i kolege Hajdaš Dončića i još nekih drugih kolega vezano za administriranje, vezano za javno savjetovanje zašto smo to do 15.7., zašto se to nije napravilo još već u savjetovanju, ali gospodo licemjeri nije vam problem to da smo tad prije tri mjeseca trebali cijeli zakon promijeniti u jednom danu, jednom rečenicom bez ikakvog savjetovanja. Toliko o demokraciji i demokratskim procesima i postupcima. Dakle, u jednom danu smo trebali kompletno sve promijeniti, a zašto sad ne govorite zašto tad nije bilo javnih savjetovanja? Nakon 30 godina danas imamo priliku kompletno reformirati HGK.
Rekao je jedan kolega, nema ništa o kvaliteti i unapređivanju funkcije, pa zar bi se kvaliteta zakonom trebala postizati? Kvaliteta se može postići na onaj način da HGK reformirate, da im kažete imate toliko novca, 35% sredstava je manje dakle morat ćete rezati sami sebe, morat ćete biti bolji, brži, efikasniji, digitaliziraniji inače nema para, inače nećete moći opstati kao što ne mogu opstati možda ni neke firme, dakle morat ćete dijeliti sudbinu onih za koje bi se trebali brinuti i to je sasvim u redu.
Danas imamo kažem zakonski prijedlog, prije nekoliko mjeseci osobno sam bio verbalno izvrijeđan od istih tih kolega iz oporbe, …/Govornik se ne razumije. vidim danas ih nemamo, samo zbog toga što smo kao stranka htjeli zajedno sa svojim partnerima sjesti mirno, trezveno razgovarati i usuglasiti se da nakon 30 godina trebamo ići u ovu reformu.
Mnogi znaju rušiti pogotovo kada su u oporbi jer nemaju nikakve odgovornosti, no graditi društvo u liberalnoj demokraciji nije lako, često je to mukotrpno, nailazi na nerazumijevanje okoline, ali od građenja društva i njegovih institucija HSLS sigurno nikad neće odustati. Nama cilj nije nikad bio rušenje HGK i danas nam je cilj reforma HGK.
Nažalost u javnoj saborskoj raspravi kako sam već kazao moglo se čuti mnogo jeftinog i neracionalnog populizma, a vidjeti malo odgovornog pristupa. I volio bih da i danas u raspravi puno više se baziramo ne na hvatanju nekih političkih poena nego da se stvarno uhvatimo u koštac i da HGK nakon 30 godina doslovce promijenimo.
Jedna od točaka kritika tiče se obveznog članstva u komori, u tom smislu valja kao prvo istaknuti da HGK na temelju ovoga, ali i niza drugih posebnih zakona obavlja brojne javne zadaće i ovlasti, što smo već i čuli, te ima status predstavnika interesa svojih članica pri državnim i drugim tijelima u tuzemstvu i inozemstvu.
Danas je pred nama zakon kojim se nakon 30 godina pričanja konkretno reformira HGK i ukida obveza plaćanja članarine za 96% poduzetnika u RH, 96%. Neko će reć, ali zašto nije 100%? Ne znam, nakon 30 godina kao liberal, kao osoba kojoj je stalo do donošenja ovog zakona zadovoljan sam sa 96% jer nikada nećemo moći postići takav konsenzus da svi apsolutno budemo zadovoljni.
Mi imamo koalicijske partnere koji se sastoji i od HDZ-a i od klub manjina, i od reformista, i od HNS-a i od drugih stranaka i svi zajedno samo se dogovorili zajednički dakle kompromisom da je ovo jedino racionalno zdravorazumsko rješenje i neće nikada ako se doista želi nešto reformirati i ako se doista želi nešto postići nikada nećemo svi biti zadovoljni, ali ključno je da nakon 30 godina neko se pozabavi i sva ovom problematikom.
I zato sam ponosan da ono što je HSLS tražio ono što smo razgovarali sa našim koalicijskim partnerima na čemu smo inzistirali da ćemo to na kraju i isporučiti svojim biračima. Nekome se to ne sviđa, nekome se ne sviđa ovaj pragmatični model, ali osobno sam takav političar da mi je uvijek svakog dana na meniju ono što se treba složiti da se to i napravi, a ne da se samo priča, filozofira, da godine prolaze i da se ništa na kraju krajeva ne dogodi.
Naravno, bit će uvijek onih koji kritiziraju, bit će onih koji će u vijek reći kad nešto nije pozlaćeno zašto nije posrebreno, ali takvi će uvijek biti protiv svega, takvi ne grade društvo, takvi ga uvijek rastaču.
Istina uvijek dođe na vidjelo, sada vidimo kako se stvari mijenjaju, prije tri mjeseca bio sam praktički osobno razapet na križ, vidjeli smo kako je to teško kada se preuzme vlast i odgovornost, s tim nemamo problema u HSLS-u, ali kada se stvari u kampanji obećavaju to je uvijek lako, međutim promijeniti nešto nije tako jednostavno.
U svakom slučaju HGK će se reformirati, unaprijediti kao institucija i tako poboljšana će sigurno biti od koristi svojim članicama, morat će se okrenuti tržištu to je neminovno, nakon ukidanja obveznog plaćanja članarine, ali to i treba biti, treba dijeliti sudbinu sa svima onima koje zastupa, sa svojim poduzetnicima, morat će se više upravo baviti njima, morat će se baviti svojim članicama ili će ih njihovi članovi, dakle poduzetnici kazniti za to.
Ovaj zakon će dobiti našu podršku, glasat ćemo za njega jel ponavljam, njime se ukida obvezno plaćanje članarine za 96% poduzetnika u Hrvatskoj.
Hvala.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj zeleno-lijevog bloka, a govorit će poštovana zastupnica Rada Borić.
Izvolite.
Poštovani predsjedavajući.
Kolegice i kolege.
10.814 dana ili 29 godina 7 mjeseci i 9 dana prošlo je od kada je Sabor RH donio na sjednicama Vijeća udruženoga rada, Vijeća općina i Društvenopolitičkog vijeća 4. prosinca '91. Zakon o HGK. Stoga je velika odgovornost i Vlade i Sabora i vladajuće koalicije i koalicija u proteklih 30 godina prema dosadašnjim ishodima takvog 30 godina zacementiranog zakona, kao dakako i prema odgovoru na pitanje da li sada uvodimo tek određene promjene u sustavu citat „kako u prijedlogu navodi Vlada ili doista je vrijeme za dubinske promjene u djelovanju HGK“.
Čini se bez obzira što je drugačije to htio pokazati g. Hrebak da ćemo ponovo dobiti tek kozmetičku promjenu jer se Vlada poziva samo na dva cilja, po Vladi prvi cilj donošenja ovoga zakona je citat „prilagođavanje novim trendovima u gospodarstvu“, sa drugi cilj citat „usklađivanje izričaja terminologije sukladno nomotehničkim smjernicama“. Kako neambiciozna ako hoćete osim što je formalno čak je i samo optužujuće. Po ovom zakonskom prijedlogu Vlada priznaje da nove trendove u gospodarstvu i novu terminologiju jedva poznaje i ništa drugo u tom dugom periodu od 30 godina da se nije bilo vrijedno mijenjati.
Još jednom moram reći da upravo i neuvjerljiva teza Vlade iz njenog prijedloga da modelom obveznog članstva HGK osigurava svoju političku neutralnost i neovisnost. Pa stvarno, šalite se. Realnost to demantira i svjedočili smo ko god je ikada gledao i g. Vidošević i g. Burilović na svim kongresima stranke su sjedili uvijek u prvome redu, a dakako i vidjeli smo kako neki procesu traju prema g. Vidoševiću.
Ali ta vladina samohvala o uspjesima HGK izgleda doista kao uvreda svima koji su 30 godina uredno plaćali komorski doprinos i dok se ta samohvala nastavlja riječima, citiram, analize su pokazale da članstvo u komori poduzetnicima osigurava korištenje niza usluga i ostvarivanje ciljeva koje ne bi mogli ostvariti samostalno bez institucionalne podrške komore. Ovdje ministar se usudio govoriti da kakva su to je li istraživanja, a ovdje se lijepo Vlada govori analize su pokazale, pa koje to analize. Koje istraživanje možete pokazati, kolegica Raukar je rekla, ali je kolegica Puljak kasnije dodala to što je Telegram napravio istraživanje kao časopis on ga nije radio kao novinar i novinarsko istraživanje. To je radila agencija, kolegica Puljak mi rekla pa provjerite, agencija Masmi Adriatica, dakle netko tko se godinama bavi upravo istraživanjem tržišta. I tih 500 poduzetnika pa dođite kao Vlada i recite koju analizu je sama komora radila i evaluaciju svojih vlastitih usluga i zadovoljstvo članova komore uslugama koje komora, koje komora daje. Kolegice su već i ovdje i navele što vam znači ako vam 86,8% poduzetnika je protiv obaveznog članstva. Da, dat ćemo sada da i 96% ga ne mora platiti, ali činjenica da su plaćali i činjenica da su oni protiv toga i to nije naša velikodušna odluka ovdje, nego je valjda rezultat toga da je ipak netko svjestan što znači takvo nezadovoljstvo. Ako ogroman postotak poduzetnika od 54 do 93% tvrde da ne postoji angažman HGK oko, reći ću vam čega, pa to bi trebala biti reforma komore, olakšavanja pristupa financiranju kroz edukacije i individualne konzultacije, lobiranje i pružanje potpore pri izlasku na nova tržišta, poticanje istraživanja, razvoj inovacija, osnivanja novih i transformacija postojećih poduzeća. Reći ćete to nije u ingerenciji komore, pa želite nešto modernizirati u 30 godina. Pa kažu poticanje razvoja tehnološke infrastrukture i bolja informatizacija gospodarstva. Pa npr. da, gospodarska komora bi mogla biti to srce koje bi informatiziralo naše gospodarstvo ako već ne znam tko nam informatizira naše pravosuđe. 87 poduzetnika tvrdi da ih nitko, to je navela i kolegica Puljak nikada nije kontaktirao u posljednje godinu dana vezano je naravno uz istraživanje i 93 je reklo da nikada znajući kako ništa ne mogu dobiti u komori nisu tu komoru ni molili za pomoć. Dakako za informacije smo uvijek je li jedna i druga strana su odgovorne i ne tražiti pomoć netko bi rekao pa sami su krivi što nisu pitali komoru, pa koja su iskustva neki drugi imali ako su rezultati s obje strane jednaki. A evo što kaže Vlada u svom prijedlogu zakona. Veli iz navedenoga je razvidno da je komora razvijanjem svojih djelatnosti i osmišljavanjem usluga i proizvoda u proteklom vremenu postala ozbiljan partner svim članovima i da je kao takva spremna davati podršku poduzetnicima u njihovom rastu i pozicioniranju na tržištu. Iza komore stoje brojni uspjesi. To je citat. Sve ovo gore što su bile sugestije što im treba od poticanja istraživanja da podrške u razvoju tehnološke infrastrukture usudi se Vlada reći da je iz navedenog razvidno da je komora razvijala djelatnosti, osmišljavala usluge i proizvode u proteklom vremenu. Pa da je u tom proteklom vremenu ih razvijala pa sigurno ne bi toliki postotak pa na kraju i mi se ipak odlučili da neće za sve biti obavezna, obavezni komorski namet. U redu i mi se slažemo i mi smo za jačanje institucija, ali ovo bi treba biti tek prvi korak da se započne dubinska reforma, a vidjeli smo i ovdje da je do tog koraka došlo zbog pritiska koalicijskog partnera. I na tome mu hvala je li imamo je ipak neku, neku vrstu moći. Dakako da kao zeleno-lijevi klub pozdravljamo i činjenicu da se upravo to uvodi mogućnost članstva bez plaćanja, ali i to je uvjetovano. Dakle, za one koje obuhvaća najbrojniji dio članstva tih 96%, a to su trgovačka društva s ukupnom aktivom ispod 7,5 miliona kuna, s ukupnim prihodima manjim od 15 milijuna kuna i s manje od 50 zaposlenih. Dakle i to smo ograničili. No, slažemo se to bi trebao biti tek prvi korak, ali se onda taj prvi korak ne radi s ovakvom prinudom vezano uz dakako političko pozicioniranje bez obzira kako je tko priču započeo. 30 godina se stvari nisu mijenjale, 5 dana ste dali za javnu raspravu. Pa hoćete li i sutra kod prijedloga nekog drugog zakona nam također dati kao građanima ove države da imamo ravno 5 dana da se očitujemo što mislimo o nekim izuzetno važnim zakonima.
Ne uspije li HGK kao i HOK o kome treba razgovarati, osmisliti, prvo se i osamostaliti od političkog utjecaja i poboljšati dakle kvalitetu usluga, rješenje ne treba tražiti u povećanju broja javnih ovlasti koje je netko da ih možemo dati tim komorama ili njihovom izravnom financiranju onda iz državnog proračuna jer ako nećemo, neće dobiti sredstva iz, od članarine dakako onda će i država morati pripomoći jer će nekome biti u interesu da ima komoru. Mislimo suprotno, pravi je put da se javne ovlasti oduzmu HGK-u i HOK-u i da se te ovlasti transferiraju drugim tijelima javne vlasti koje će to možda i bolje znati raditi. Ali nadamo se da ovaj proces koji smo otpočeli neće trajati 30 godina.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj HDZ-a, a govorit će poštovani zastupnik Branko Bačić.
Izvolite.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
Klub zastupnika HDZ-a podržat će Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prije nego što kažem nekoliko riječi o samom zakonu, ja bih se složio sa konstatacijom g. Hrebaka koji je, koji se prisjetio da smo 5. veljače u HS-u glasovali o prijedlogu izmjene i dopuna Zakona o HGK koji je bio, a tada sam govorio isto, na .../Govornik se ne razumije./... način nepromišljen, nedorađen, prijedlog izmjena zakona o hrvatskoj komori koji se sastojao u jednom članku sa jednom rečenicom i ja mogu razumjeti da je oporba u samom raspravi govorila o potrebi reorganizacije HGK, da je oporba govorila o potrebi donošenja novog zakona, ali da je oporba prilikom glasovanja o tom jednom nepromišljenom, nedorađenom aktu glasovala kao malo kada u proteklih godinu dana, .../Govornik se ne razumije./... 11 mjeseci od kada je ovaj saziv Sabora konstituiran sa 65 glasova, o nečemu što niti na zakon ne liči, meni je, moram reći, neprihvatljivo sada u kontekstu ove rasprave jer se osporava, ovaj Zakon osporava zbog 5 dana, svega 5 dana javne rasprave.
Ja se slažem da je 5 dana malo, da je Zakon o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću rekao .../Govornik se ne razumije./... drugačije rokove i zato mislim da bi Vlada i samo ministarstvo trebali iznaći do drugog čitanja koje će biti na jesene načina da se u ovaj Zakon uključe poduzetnici, svi zainteresirani kako bi još dodatno mogli svojim sugestijama doprinijeti kvalitetnijem tekstu zakona.
Dakle, meni je neprihvatljivo da se može podržati jedna rečenica koja bi u bitnome riješila ili ne riješila status HGK, a ovdje se u jednom cjelovitom, kvalitetnom, dobrom zakonu polemizira na ovaj način, tako da mi je to jedno s drugim apsolutno, nije u skladu. Druga stvar što bih htio reći, to je da je, da je sama Komora koja ima gotovo 170 g. svoje tradicije nešto, institucija koja je na sličnim osnovama organizirana i u razvijenijim državama snažnih gospodarstava kao što je Francuska, Njemačka i Austrija, gdje također, jest obvezna članarina za tamošnje poduzetnike i ja držim da je Komora u proteklih 5 godina pokrenula određene inicijative, svakako da bi se složio da većina značajan broj hrvatskih poduzetnika nije zadovoljan radom Komore i mislim da ovim prijedlogom Zakona mi na određeni način ulazimo u određen, reformu ili reustroj, reorganizaciju same Komore.
Pa bih podsjetio da je u posljednjih 5 godina Komora kroz svoju Strategiju razvoja HGK do 2022. provela određene reforme, određene korake, a koji se u značajnoj mjeri očituju i u smanjenju broja zaposlenih i gotovo 300 manje zaposlenih u Komori u odnosu na 2014. g., što ipak govori da je Komora od jednog glomaznog spore institucije, polako se prilagođava današnjim uvjetima tržišta, brzine, aktivnosti, reakcije, itd., tako da je osim, ali osim smanjenja broja zaposlenih, tu se govori o digitalizaciji, internacionalizaciji poslovanja, uvođenja dualnog sustava obrazovanja, preuzimanja i vođenja Sudskog registra, itd., itd.
Ovdje ne treba smetnuti s uma da osim poslova koje su Zakonom predviđene u čl. 16 i 17 koji jesu djelatnosti Komore, postoji 11 značajnih javnih ovlasti koje Komora radi, da ih sad ne nabrajam, nemam niti dovoljno vremena, ali to su iznimno važne javne ovlasti koje Komora kao institucija, organizacija provodi i omogućava, jasno, poslovanje svojim članicama odnosno članovima.
Komora je, isto tako treba reći, u početku korona krize reagirala na način da je oslobodila plaćanja članarine, smanjila je visinu članarine, itd., i tako da je u tom dijelu Komora ipak dobro reagirala. Da se sada vratim Zakonu koji je pred nama. Dakle, ovim se Zakonom, ono što je najvažnije, ukida članarina za preko 95% poduzetnika i njih milijun i 334 tisuće gotovo, koji plaćaju godišnje 504 kune na godišnjoj razini Komore uprihode oko 67 milijuna kuna. Prema podacima za 2019. g., što znači da, ako znamo iz Izvješća o poslovanju komore, da je članarina više od 70% ukupnih prihoda same Komore, ovakvim prijedlogom Zakona Komora ostaje bez 30% sveukupnih prihoda. To je vrlo važno.
Za bilo kakvu raspravu o ovome Zakonu je činjenica da Komori se, da se Komori praktično oduzima 30% cjelokupnih prihoda. Ovdje treba reći dakle da je njih, da su to poduzetnici koji, čija aktiva ne prelazi 7,5 milijuna kuna, koji nemaju, ima manje od 15 milijuna kuna godišnje prihode, imaju manje od 50 zaposlenika.
Druga skupina čine, recimo srednji poduzetnici koji moraju ispuniti, koji prelaze 2 od ta 3 kriterija koja sam maloprije rekao, ali im aktiva ne prelazi 30 milijuna, ukupni prihodi 60 milijuna i broj zaposlenika 250. Oni plaćaju na godišnjoj razini ukupno 13 tisuća kuna. Njih ima 3 306 i oni svojom članarinom uprihode Komori 43 milijuna kuna i treća skupina, to su oni veliki poduzetnici kojih ima u Hrvatskoj 1418. Oni godišnje plate oko 47 tisuća i 640 kuna članarine i njihova je, njihov doprinos članarini Komore je 38% odnosno 67 milijuna kuna.
Ono šta bih svakako htio reći, dakle da i to sam podržao u replici u početku, da sam suglasan sa jednim posmakom koji je predviđen Člankom 40. u kojemu će se utvrditi učinak, procjena učinka samoga zakona i koji će 2 godine praktično omogućiti da i Vlada, ali da i komora bude, krene u transformaciju i doista postane efikasan servis okrenut gospodarstvenicima. Vjerojatno ćemo iz 2 godine iskustva moći dodatno promišljati nova oslobađanja, nove pogodnosti za hrvatske poduzetnike jer komora će zahvaljujući činjenici da smo značajno smanjili prihode biti u poziciji da se reorganizira, da potpuno izmijeni svoj način poslovanja i da se okrene novim izvorima financiranja, da se okrene Europskim fondovima, da bude bolji, kvalitetniji servis samim poduzetnicima. Ja iz ovog zakona iščitavam upravo želju Vlade da se komora apsolutno prilagodi novim, novom načinu poslovanja, novim uvjetima, a ti uvjeti su bitno definirani samom korona krizom koja je promijenila poslovanja i prije svega u trgovini, u načinu rada, rad iz kuće itd., rad iz doma, tako da je, da i sama komora u takvom novom načinu poslovanja mora se, mora se dobro prilgoditi.
Dakle, da završim mi ćemo u Klubu zastupnika HDZ-a podržati ovakav, ovakav, ovakav prijedlog izmjena zakona. Očekujemo da će do drugog čitanja Vlada obaviti dodatne konzultacije i sa zainteresiranom javnošću i sa poduzetnicima i da ćemo nakon toga donijeti upravo onakav zakon kojega smo i predvidjeli kada smo planirali i donijeli zaključak kojim smo obvezali Vladu da do 15. srpnja izradi prijedlog izmjena zakona koji će ići ka financijskom rasterećenju hrvatskih poduzetnika, koji će ići ka reustroju same, same HGK kako bi postala doista pravi servis domaćem poduzetništvu.
Hvala.
Hvala.
Prije nego što pređemo na pojedinačnu raspravu htio bih vas samo izvijestiti da ćemo o raspravljenim točkama glasovati u četvrtak 15. srpnja u 10 sati, pa vas molim da to, svi klubovi će dobit obavijesti, ali molim vas da to prenesete i kolegama. A također ćemo sutra osim planiranih točaka raspraviti još jednu točku, a to je izbor, imenovanja i razrješenja. Pa evo, samo kao obavijest, a sad idemo na pojedinačnu raspravu i prvo će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice i kolegice i kolege, ja sam jedna od onih saborskih zastupnica koja zaista dosta uredno raspravljam o točkama, čitam prijedloge zakona, interesiram se oko svega toga i nije mi problem ostati ni do kasnih večernjih sati ako sve to zajedno ima smisla. Zašto smo mi danas ovdje i zašto mi danas raspravljamo o ovom zakonu? Samo zato što je jedan klub iz oporbe, dakle Klub MOST-a nije nikakva tajna išao sa prijedlogom zakona vezano uz HGK i vidi čuda tada je jedan vladajući klub rekao mi ćemo podržati taj prijedlog zakona. To je izrekao s ove govornice u ime kluba taj vladajući klub. Naravno kad imate 76 ruku u saboru da se nalazite u velikim problemima i onda morate ne podržati prijedlog oporbe, a probati ja bih tu zaista ima jedan, Zvonimir Majdak ima jednu odlučnu knjigu koja je napisana i mogao bi se citirati naziv te knjige, ali to neću činiti jer bi se moglo zaista bit neprimjereno vezano uz ovu raspravu i samo zato mi danas raspravljamo tu o zakonu o komori. Ni jedan, ni jedan drugi razlog nema. U nekoliko navrata se je već raspravljalo da li, da li obavezno članstvo u komori, da li neobavezno članstvo u komori, da li ovako, da li onako i onda zašto je bila rasprava tako kratka. Iz jednostavnog razloga što se je došlo u cajtnot. S 15.-tim prestaje rad sabora, desilo se to da se znalo da se mora ići iz obaveze prema koalicijskom partneru i danas mi raspravljamo o ovom zakonu samo iz tog razloga. Inače uvaženi gospodin Bačić ima nekako običaj za neke prijedloge koje su strane oporbe reći uradak. Koristi riječ uradak. Ja tu riječ ne koristim nikad, nikad ne koristim ni tu riječ niti za prijedlog nekakvog zakona, ali sad stvarno doživljavam kao jedan uradak gdje mi sad, hoćete pokazati vladajući da je riječ o nekakvoj reformi. Ma nema reforme, nema ničega. Ja i dalje mislim da Hrvatska treba imati HGK, mislim da je tradicija komora na ovim područjima izuzetno važna. Pri tom recimo prvi ceh je bio zagrebačkih krojača iz 1447. godine, dakle mi imamo dugu tradiciju, ali jedna jedina odredba kojom ste trebali reći, a to je da je članstvo u HGK dobrovoljno. I onda više nemamo ničeg ovog iza, ali nek ona bude dobra, nek bude uspješna, neka bude to da se ja želim učlaniti u HGK. Ja ću vas samo dati usporedbu s ne tako davnim događajem. Iz komore građevinara je u jednom trenutku još uvijek meni apsolutno nepoznatog razloga, je rečeno da se voditelji gradilišta i sve što je vezano uz gradilište da je članstvo u komori dobrovoljno, a ne obvezno. Ja sam mislila da treba biti tad iz različitih razloga da to treba drugačije definirano. Znate što se desilo? Nije se smanjio broj članova on se povećao zato što vam to članstvo u komori nešto znači. Da ste član u komori kao prvo morate znati zašto jeste, morate imati razloge zašto ste se učlanili u toj komori i morate znati što vi tom članstvom dobivate.
Ako tim članstvom nešto dobivate vi ćete to članstvo dakle na određeni način kao i kad ste član ribičkog društva pa znate da ste član nekakvog ribičkog društva zbog dozvole ili nekakvih drugih razloga ili dobrog društva i plaćat ćete tu članarinu na razini godinu dana 200 kuna, sad stvarno govorim iz rukava.
Prema tome, nitko nije protiv gašenja HGK. Članstvo u, dakle interes HGK treba biti da ima što više članova, da bude uspješna, da im pomaže, a ne da mi izmišljamo poslove zašto bi oni tamo trebali biti. I zaista ja vrlo rijetko koristim neke malo teže riječi, ali mi smo danas samo tu zbog koalicije koja je bila 76 ruku i jedan koalicijski partner došao za ovu govornicu i jasno rekao ja ću taj zakon podržati i sve se zajedno urušilo. Mogla je biti opcija i drugačija. Moglo je biti rečeno ok, nek ide u drugo čitanje pa ćemo između prvog i drugog čitanja, kao što nam sad govorite ok bila je javna rasprava 5 dana, ali i tu ćete nešto reći pa će biti nekakva javna rasprava jesen. Zašto nismo mi svi zajedno u saboru spremni za takav jedan iskorak, ajdemo se svi zajedno zapitati to.
Hvala.
Imamo 2 replike, prva je poštovanog zastupnika Bačića.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolegice Mrak Taritaš, dva puta ste u Hrvatskom saboru glasovali za zakon kojim bi se ukinulo, ukinula obveza članarine u HGK. Ja ću vas podsjetiti 2017. godine kada je SDP u oporbi i vi kao …/nerazumljivo/… predlagali da se ukine obvezna članarina i drugi puta ove godine u siječnju. No znakovito je kad ste bili u mogućnosti to doista provesti, bili ste protiv vi kao tada članica HNS-a čiji je ministar bio ministar gospodarstva, sjećate se, a ministar SDP-ov koji je bio ministar obrta je predlagao ukidanje odnosno da se utvrdi da članarina bude neobvezna tada ste vi kao ministrica i vaša stranka tada HNS izričito bili protiv ovakvog zakona da se ukine članarina. Pa prema tome …/Upadica: Hvala./… kad već govorite meni ili nama onda ja vas podsjećam kako to djeluje vjerodostojno kada vi nastupate.
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Hvala lijepo gospodine Bačiću.
Da, djelomično ste u pravu, dakle kad ste član pojedine stranke onda kad izađete za ovu govornicu onda govorite uvijek ono što je dogovoreno na stranačkim tijelima. Možete u kuloarima govoriti neke druge stvari i zalagati se za neke druge stvari, ali vi kao odgovoran član bilo koje stranke vrlo rijetko ćete ići kontra, skoro nikad, pokažite nekog tko će ići kontra onog što je dogovoreno. Ukazivat ćete i, zato stranke i postoje da ukazujete na to da neke stvari nisu dobre i jednako tako sam ja i ukazivala na to da neke stvari nisu dobre i otišla iz HNS-a, kao što i vi i ja dobro znamo iz jednostavnog razloga što ne možete sebe svaki put pogledati u oči i do nečeg možete ići, a do nečeg ne. Ali sam i tad bila za opciju da HGK treba doživjeti nekakve promjene i da te promjene trebaju biti. Kao što sam bila tad i sad sam. Mislim da nikad nije dobro da idemo sjekirom, mislim da to idemo, da to treba ići …/Upadica: Hvala./… postepeno.
Imamo repliku poštovanog zastupnika Grmoje.
Poštovana kolegice Taritaš, dakle svima je jasno da mi o ovom zakonu raspravljamo zbog pritiska udruge Glas poduzetnika ali i zbog zakona koji je u proceduru uputio naš kolega Troskot kada se podijelila bila vladajuća koalicija i kada je gospodin Hrebak rekao da podržava ovaj naš prijedlog da bi se kasnije povukao i da nekako opere svoj obraz onda imamo ovakav djelomičan prijedlog gdje zapravo se ne ide u smjeru kojeg vi zagovarate, a s kojim se ja slažem dakle da članstvo u HGK bude dobrovoljno i da onda oni poduzetnici koji to žele i koji od toga imaju koristi plaćaju tu članarinu. Nego se ide u ovom smjeru da se dijelu oprašta, da ponovno se odlučuje arbitrarno gdje vi morate podnijeti zahtjev za oslobođenje pa je pitanje što će od toga biti, gdje imamo situaciju da ove velike tvrtke neće biti oslobođene pa će možda prebijati to preko leđa ovih manjih svojih kooperanata itd.
Hvala.
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Hvala lijepo.
Dakle, kolega Grmoja ja tu uvijek znam koristiti jednu rečenicu koju koriste informatičari. Znate sad imate kompjuter i sad vam tu nešto s kompjuterom ne štima pa vam se pale ove ikonice, pa one i onda nazovete onog koji vam održava vaš kompjuter i onda vam je obično riječ daj sad ugasi i upali. Ja isto tako mislim, dakle ova priča s HGK nije ekskluzivno pravo ni kolege Troskoga nije on jedanput se toga sjetio. Dakle, rasprava o tome kakvu HGK hoćemo, kakvo članstvo u HGK hoćemo traje već dugi niz godina. Tu, ajmo biti pošteni pa jasni do kraja, znate što je problem kod HGK kod naše, vlasništvo koje ona ima, vlasništvo na nekretninama što u Zagrebu, što negdje drugdje. Ako postajete da je članstvo dobrovoljno, ako se sve to zajedno smanji onda će biti problem i tko će biti vlasnik tih nekretnina. Da li je vlasnik RH ili neko drugo …/Upadica: Hvala./… pa ovakve rasprave se vode već godinama.
Hvala vam lijepa.
Slijedeći će govorit poštovani zastupnik Josip Borić.
Izvolite.
Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvažena državna tajnice, kolegice i kolege, evo želim i ja nešto reći o ovom Zakonu o HGK jer ono što mi se svakako iz ove rasprave jasno čini je da nitko nije za ukidanje HGK i tu smo svi složni. Sad kad nismo za ukidanje znači da joj moramo omogućiti određeni način života i da to ona može nekako funkcionirati u vremenu ispred nas jer očito da ta institucija ima svoju dugu povijest pronašao sam negdje 1952. godina osnivanje tada trgovačko obrtničke komore koja je bila preteča i Gospodarske, a očito i Obrtničke komore, da je to nekih 169 godina, starija i od mene i od kolege Bauka i od Hajduka i od Grmoje i treba nastaviti živjeti. Mislim da smo se tu složili. I sad, reformski potencijal, pokazao se i u ovom vremenu, znači ima reformatora koji kreću u reforme, koji završe s kaznenim prijavama ili reformiraju sa jednom riječju, kroz jedan članak, a ima onih koji se tome ipak daju malo više i pokušaju to riješiti s, da to može funkcionirati i osigurati život jer, da smo prihvatili neku reformu kroz jednu riječ, pitanje je bilo gdje bi mi danas razgovarali i na koji način bi razgovarali upravo o toj Komori koja može živjeti, što ona radi i zašto je uopće važna.
Zašto su ljudi 1852. g. imali potrebu da iz nekakvih cehova se udruže na veću razinu Komore i da pokušavaju ostvariti neka svoje interese, poslovne interese u nekakvim državama ili tvorevinama tadašnjim, itd., a da nam to danas ne treba u ovom vremenu koje je puno dinamičnije, brže, bolje, itd. Znači da, niti smo novi niti smo nešto izmislili nego je toga bilo i davno prije.
E sad, što smo mi već proživjeli kroz ovih 30 godina? Očito da je ovo prvi pokušaj da mijenjamo konačno taj prijedlog zakona iz '91., što ne znači da ih nije bilo, ali što je falilo kad je već bilo tih pokušaja? Falilo je nekakvih dogovora i hrabrosti, upravo onih koji kritiziraju. 2014., imate jednog ministra u naletu, g. Marasa, ako se sjećate, koji je bio ministar poduzetništva, i s druge strane, ministar gospodarstva. Oni su se posvadili. Imali su prijedlog zakona koji je trebao izaći na javnu raspravu koji je bio, pa, kad pogledamo, malo drugačiji od ovoga danas. Imao je određene aktivnosti, ali ni u jednom trenutku nije bio ono što govori gđa. Taritaš, da nema obveznog članstva. Barem za neke skupine. Za neke skupine, znači ni u jednom trenutku, ni tada.
Ali danas, evo, zastupamo sasvim drugačije stajalište kao oporbeni zastupnik možemo i drugačije misliti i to je dozvoljeno. Znači, što se desilo 2014.? Desile su se smjene na određenim funkcijama i netko se jako naljutio na tadašnjeg izabranog člana, što je bio potez, idemo odmah reformirati cijelu tu Komoru na način, to ćemo mi propisati tko će bit dobrovoljno, tko će biti obvezno, kako ćemo birati predsjednika, koliko će biti njegov mandat, itd. Znači ne da nije bilo pokušaja, nije bilo hrabrosti, a onda, lako da nije bilo hrabrosti nego su se posvadili.
E to je razlika u odnosu na ovo što danas imamo, tako da te reforme i te reformiste, narod je smijenio. Jednostavno, nije im vjerovao da oni mogu nešto riješiti kako treba. I danas smo čuli podatke, znači, čuli smo da imamo ukupno negdje u prvoj skupini do negdje ukupno 133 378 poslovnih subjekata koji plaćaju 42 kune mjesečno ili 504 kune godišnje. Tu se vrsti nekih 67 milijuna kuna koje će se ovim prijedlogom zakona otpustiti prema poslovnim subjektima. Ostaje 2. i 3. skupina sa onome što imamo od podataka, gdje imamo u drugoj 3 306 i 1 418 poslovnih subjekata u 3. skupini, to su oni najjači koji imaju više od 250 zaposlenih, jednostavno koji plaćaju najviše, tamo će se negdje zadržati nekih 110 milijuna kuna.
I što onda mi radimo? Idemo se uspoređivati. Koga stavimo na prvo mjesto? Estoniju. Čujemo, 90 milijuna eura proračun. Pa mi smo loši na 110 ili 150 troška ili što god će se već dešavati kroz taj sustav i, kažemo, nema država koje imaju obvezno. Ima država koje ima obveznu članarinu, i Austrija i Francuska i Grčka, Italija, Nizozemska, Luksemburg, Njemačka, Španjolska. Nisu nam dovoljno dobre da se usporedimo sa njima. Uvijek smo mi nešto drugačiji ili posebniji od svih njih i nikako da složimo svoju, ajmo reći, svoje samoodređenje, samobitnost i da sami kažemo što želimo, evo, sad smo rekli, za prvu skupinu članstvo obavezno, a nećete plaćati .../Upadica: Hvala./... i to ne valja.
Imamo nekoliko replika. Prva je poštovanog zastupnika, kolega Grmoja, zakasnili ste, poštovanog zastupnika Marka Pavića.
Hvala lijepa poštovani kolega Borić. Pa evo, mislim da ste dobro uvidjeli. Jedna rečenica, iako se još dobro sjećam vašeg tumačenja, jedna neprecizna rečenica koja u biti ne mijenja ono to su kolege mislili da mijenja je reforma po hitnoj proceduri, a cjelovit zakon u 2 čitanja, to nije reforma. Ali upravo ste dobro rekli, ako gledamo tradiciju s obzirom da je Komora stala 170 godina, pogledajmo se na Austriju, na kraju, prije 170 g. bili smo ista i država.
Osobno sam dosta bio i u Beču, posjetio i njihove gospodarske komore, posjetio WIFI institut, ono što HGK i smjer koji, posebice pri dualnom obrazovanju gdje oni godišnje obrazuju 15 do 20 tisuća ljudi, taj je smjer u kojem bi, isto tako trebali ići. Pa zašto gledati Estoniju, gledajmo u Austriju.
Kolega Grmoja dignuo je povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik? Izvolite.
Povrijeđen je čl. 238 jer se govori o jednom prijedlogu zakona koji je potaknuo znači vladajuće da uopće idu s ovom svojom mini reformom, kao jednom nepreciznom rečeničnom konstrukcijom. Dakle ta neprecizna rečenična konstrukcija je vas potaknula da barem nešto predložite, eto vidite koliko je to bilo ovaj, dobro da se išlo s tom nepreciznom rečeničnom konstrukcijom.
Kolega Grmoja, to je krajnje nekorektno od nas što ste sad napravili. Zakasnili ste dignuti pločicu replike i onda ste zlorabili svjesno instituciju povrede Poslovnika. Ja vam naravno, izričem slijedom čl. 239 opomenu, ali nemojte to raditi ubuduće, molim vas. .../Upadica se ne čuje./... Da? Ponovno ste digli? U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Povrijeđen je čl. 8, dakle poštovani predsjedavajući. Ne možete vi tumačiti motive mog dizanja povrede Poslovnika. Ja nisam dizao jer sam zakasnio nego sam digao povredu Poslovnika da ispravim kolegu Pavića, a vi meni možete dati opomenu i to je sve što možete, a ne možete komentirati moje motive i nemojte to više sebi dopuštati.
Dopustit ću si itekako i sad ću vam temeljem čl. 240 st. 1 izreći opomenu s oduzimanjem riječi. Izvolite kolega Borić na odgovor na ovo, na repliku.
Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Kolega Grmoja, .../Upadica se ne čuje./... .../Upadica: Znači ne možete mi napraviti, izreći, niste mi dali drugu opomenu./...
Kolega Grmoja. Ovo vam je bila druga opomena, da znate Poslovnik, da imate pojma o tome što piše u Poslovniku .../Upadica: Dobio sam jednu opomenu./... znali biste da čl. 240 st. 1 znači samo opomenu s oduzimanjem riječi tog časa. Ali, vi se sad svadite sa predsjedavajućim pa vam sad temeljem čl. 240. st. 2 izričem opomenu s oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi.
Izvolite kolega Borić.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, to je i najbolje rješenje jer kolega Grmoja .../Upadica: Znam da Boriću da tebi ne odgovara da sam ja tu, Boriću, da ne možeš raspravljati Boriću/... Kad malo evo, odgovorim .../Upadica: … jer znam ja Boriću da tebi, da ti najradije mene ušutkao potpuno, ali neće ići, Boriću./... Ja sam jedini kolega Grmoja koji .../Govornik se ne razumije./... .../Upadica: Neće ići, neće ići Boriću./... .../Upadica: Kolega Grmoja/... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Molim vas, dajte se upristojite, molim vas, dajte se upristojite, ne vičite sa mjesta. .../Upadica: Ne vičem ja, samo pričam, ja uopće ne vičem./...
Otišlo mi vrijeme, halo. .../Upadica: Izvolite./... Pa evo, otišlo mi, otišlo mi je pola minute na kolegu Grmoju, ja sam jedini koji njega brani kad ga napadaju iz zeleno-lijevog bloka, ali htio sam reći, kolega Pavić, kad malo vratimo vrijeme unazad i drugi mjesec predizborne aktivnosti i sve, sjetio se g. Grmoja koga će gurnuti u prvi red, to je bio g. Troskot i završio je na 4%, koliki je rejting i gospode iz Mosta trenutačno i zato će biti i niži s obzirom na njihov reformski potencijal.
Ali kad se vraćamo nazad na Gospodarsku komoru, imamo situaciju da očito želimo svi da ta institucija opstaje. Mi smo ponudili rješenje o kojem danas raspravljamo. Oni koji su odustali od svojih mišljenja, mogu se pridružiti, oni koji žele doprinijeti, neka pomognu da izglasamo ovo u drugom čitanju još bolje, ako imaju prijedloge ili nek se pridruže i nek doprinose upravo našim poslodavcima koje jako vole i u koje se uvijek kunu, da i oni ostvare svoj interes upravo kroz ovu Komoru o kojoj danas govorimo, ali i kroz onu drugu, Obrtničku.
Sljedeća replika poštovane zastupnice Vučemilović.
Hvala lijepa. Poštovani kolega Boriću, u javnosti se dosta ova rasprava htjela prikazati kao da ima netko nešto protiv institucije, odnosno Komore kao institucije, a uistinu mislim da to nema nitko i svi se slažemo da Komora kao takva treba ostati. Ali, način rada Komore je nešto o čemu vrijedi raspravljati.
Ono što je ovdje, što će se ovdje desiti ovim prijedlogom Zakona, to je da će Komora ostati bez 60 milijuna kuna, odnosno 1/3 prihoda i posve je izvjesno da će doći do povećanja visine naknada za određene usluge koje Komora isključivo i jedino kao monopolist pruža na tržištu, što definitivno nije dobro i mislim da se tu možemo i složiti.
Poštovani zastupnik Borić.
Hvala lijepo kolegice Vučemilović.
Ne možemo se složiti jer to, ovaj Zakon ne govori da će doći do ovoga ili do onoga, znači to su vaša razmišljanja koja trebaju ići in favore vaše nekakve rasprave ovdje, ali nije baš tako kako ste vi napisali jer jednostavno ovdje je jasno postavljeno tko nešto treba i tko ne treba. Ako ne želiš, očito će biti neka druga pravila pa ćeš razmišljati o tome jer mislim da je to u redu, ali da razgovaramo o tome da li je nešto dragovoljno ili dobrovoljno u odnosu na obvezno, tu se vodi rasprava .../Govornik se ne razumije./... Mi smo rekli da ćemo otpustiti članarinu u ovoj prvoj skupini gdje ima najviše njih, 96% i mislim da taj trošak od 67 milijuna kuna o kojima se stalno govori, nije beznačajna pomoć onda ako o tome govorimo.
To je ipak 130 tisuća poslovnih subjekata. Žele li oni i dalje koristiti usluge Komore? Ja mislim da da, da su oni i te usluge i sada dobivali. E sad, postoje puno tih institucija koje se zovu Komora, ja sam ih pronašao negdje 14 u različitim oblicima, gdje se ljudi udružuju kroz komore da rješavaju neke svoje usluge i pitanja zajednička, od šumarak, geodeta, ne znam, liječnika, itd. i oni imaju određena pravila zašto to rade, ja ne znam da li je kod njih sve besplatno recimo. Ne znam kako uopće funkcioniraju.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, kolega Borić.
Postoji ono nikad nije kasno ili tko čeka, dočeka. Dalo bi se zaključiti iz vaše rasprave da ste vi željno čekali 2014. i 2015. da dođe jedan novi zakon o hrvatskoj komori i da možete podržati u tom času .../nerazumljivo/... kao oporba prijedlog vladajućih i da bi sa srcem glasali oko tog zakona i dapače, bili bi vrlo afirmativno vezani uz to što bi bilo veliko iznenađenje, pa pretpostavljam da je i vaša rasprava bila samo iz tog razloga što vam je bilo žao što to niste imali prilike 2014. i 2015., ali evo, 2021. ste dočekali pa ćete imati priliku.
Hvala.
Poštovani zastupnik Borić.
Hvala lijepo kolegice. Mi smo tada čekali, ali nismo dočekali jer ste se posvadili 2 ministra koja su bila nadležna za gospodarstvo i za poduzetništvo, posvadili su se jer su napravili prijedlog u kojem jedan ministar se zalagao za dobrovoljno članstvo prve skupine, a drugi se zalagao za obvezno i tu je nastao problem u koaliciji, ako se ja, evo, kolega Bauk je bio ministar, on je svjedok tu, ne. Vjerojatno je on to rješavao na nivou Ministarstva uprave i nije riješio i na kraju se odustalo. Odustalo i došlo je vrijeme kada oni koji su odgovorni, a to je ova Vlada, želi riješiti i to pitanje, ali opet ponavljamo, ne na način mijenjamo jednu riječ i napravili smo reformu nego pokušavamo posložiti sustav da on ima svoju funkciju u budućnosti jer tih desetak javnopravnih ovlasti nisu beznačajne u poslovnom svijetu, po nama.
Ako ih želite raditi u nekom drugom tijelu, onda to opet nešto košta i moramo to govoriti, a ne .../nerazumljivo/... tamo nešto samo naplaćuje, nitko ništa ne dobiva i to narod sluša i misli da je to tako, a nije baš to tako. .../Upadica: Hvala./... Zato je to vaše rješenje .../Upadica: Poštovana zastupnica Petir./... bilo slično, a sad ste protiv njega.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, kolega Boriću. Argumentirajući važnost Komore, govorili ste koliko godina ona postoji pa ste čak usporedili i sa Hajdukom, rekli ste da je starija od Hajduka, a zaboravili ste reći da Hajduk živi vječno, ali Komora umalo da nije preživjela te neke reforme i reformiste, pa, ja bih samo htjela podsjetiti da poduzetnici kad su apelirali na reformu Komore, oni nisu bili za njeno ukidanje, oni su htjeli bolju uslugu.
bolju uslugu. Kroz neke rasprave nisam sigurna u stvari kakve bi zaključke izvela danas kad slušam, jer imam dojam da bi neki najradije da Komore nema jer se ona spominje kao izvor svih zala u Hrvatskoj. Pa me zanima je li ta Komora nešto dobro napravila i može li ona u budućnosti nakon što se ovaj zakon promijeni i dalje raditi neke dobre stvari?
Poštovani zastupnik Borić.
Hvala vam lijepo kolegice Petir.
Vi i ja znamo da to što mi imamo imaju i mnoge druge zemlje. Znači da, evo govori se o onima koji imaju obvezno članstvo i ne znam što smo mi slabiji od neke Njemačke ili Francuske ili Austrije ili bilo koje druge države. To imaju kao obvezno članstvo i nema nikakvih problema. Oni rade svoj posao.
Mi stalno propitujemo pogotovo ako je nešto ovakvog oblika, a kažem pored toga postoji još nekih 14 ili više Komora koji udružuju mnoge druge stručnjake u pojedinim granama ili u pojedinim profesijama i oni između sebe rješavaju pitanja određenih usluga koje daju i na to imaju pravo i nitko o njima ne raspravlja. Kao što nitko ne raspravlja niti recimo o udrugama koje troše također silni novac. Neki su na tome napravili doktorate, a nitko ih ne propituje na koji način recimo funkcioniraju, na koji način biraju tijela itd. A i oni su u funkciji hrvatskih građana i rade programe i doprinose itd.
Znači uvijek nađemo nešto. Ovo je po meni bilo više-manje kad vidim sada rekli su kolega Grmoja predizborno da on gurne jednog kandidata ali nije prošao.
Hvala.
Poštovana zastupnica Maksimčuk.
Hvala lijepo.
Uvaženi kolega, upravo danas raspravljamo o organizaciji koja ima dugu tradiciju to ste i vi u vašoj raspravi naravno spomenuli. Svi se možemo složiti da zasigurno reforma ovoga zakona nakon 30 godina je dobro došla, ali ono s čim se ja ne mogu složiti, a to je kriva percepcija u javnosti. Mogli smo i danas čuti iz nekih rasprava, a spominje se ponovno uhljebništvo.
Mislim da je to zasigurno kriva percepcija. Možda i komora dovoljno dobro nije isprezentirala svoje usluge, a ja ću samo napomenuti nešto što sam i u prethodnoj replici rekla, a ono što je pozitivno i dobro u onom dijelu posla koji sam obavljala i koji sam zajedno sa svojom županijskom komorom radila mi smo na godišnjoj razini imali na županijskim linijama usklađivanje oko tisuću voznih redova, oko dvije i pol tisuće bilo je prigovora naravno na te vozne redove.
Prije ulaska u EU 6000 …
Hvala.
Poštovani zastupnik Borić.
Hvala lijepo kolegice Maksimčuk.
Razumio sam što hoćete. Znači i da nismo ništa napravili sa ovim zakonom u tom sustavu se nešto događa i već evo nekoliko godina, pa kad gledamo i to razdoblje 2013., 2020. Samo u broju zaposlenih od 640 na kraju 2020. 390. Znači gotovo 250 ljudi manje radi u tom sustavu. Nešto se događa. Racionalizira se poslovanje. Vjerojatno će i ovaj zakon doprinijeti da se i taj sustav još dodatno posloži, racionalizira i nametne sa određenim novim aktivnostima.
Na nama je da im pomognemo da opstanu, da imaju koliko toliko siguran izvor financiranja koji se ovdje rješava na način koji je predložen i da to ne bude kraj načina koji su osmislili drugi, da to njima uopće nije potrebno. I kad stavimo riječ dragovoljno ili dobrovoljno da to se uruši samo od sebe i da nitko više nema nikakve odgovornosti.
To nismo htjeli. To je bio prijepor politika koje su se ovdje vodile prije pet ili šest mjeseci. A sad vidimo da su to u stvari bile od strane MOST-a s obzirom na način na koji raspravljaju predizborne aktivnosti u cilju nekom sasvim drugom.
Hvala.
Poštovani zastupnik Bačić.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolega Borić, na početku vašeg izlaganja spomenuli ste nitko nije za ukidanje Hrvatske gospodarske komore, ali ovdje možemo lako donijeti zaključak da nitko od oporbe neće ni podržati ovaj prijedlog zakona van ove stavke.
Van ove rečenice uvođenja dobrovoljne članarine nismo čuli za nikakvi drugi prijedlog reforme HGK bez obzira na prijedlog ukidanja 95% obvezne članarine. Opet nema podrške, niti ćemo je dobiti. Sad s jedne strane imamo inicijativu oporbe koja je počela ima nekih godinu dana kada su bili izbori. Imamo na stolu rješenje Vlade, ali opet imamo jedno veliko nezadovoljstvo oporbe i u njihovim nastupima danas i sutra ispast će kao da nismo ništa riješili i opet smo na početku.
Hvala.
Poštovani zastupnik Borić.
Poštovani kolega Bačić, pa ne znam, slušao sam kolegu iz SDP-a u njegovom govoru u ime kluba. Imao sam osjećaj da je to njemu bez veze u stvari ovaj zakon i rekao je da će biti protiv.
Kada je bila jedna riječ svi su bili za i to su se okupljali da budu za. Kad su predložili oni kao vlast ili opcija kad su imali priliku onda su predložili slično i bili su za vjerojatno ali su se posvadila dva ministra. Tako da mi danas teško možemo biti, shvatiti što oni žele u biti kad govorimo o ovom prijedlogu zakona i uopće o toj Gospodarskoj komori.
Znači to je taj nejasan stav. A onda i svi ostali se uklope u tu priču, zaborave što su bili, što su predlagali i naravno kao oporba su protiv. Mi ćemo ovo izglasati, poslati u drugo čitanje. Nadam se da će ako bude nekih prijedloga dobrih da se to uvaži, pa da raspravimo još jedanput u drugom čitanju i da to bude dobro, kako treba, da ne budemo ni Njemačka, ni Austrija, ni Estonija, da budemo Hrvatska, da osiguramo instituciju i njezino normalno funkcioniranje, da im dodamo ovlasti ako mislimo da trebamo i da onda to ima svoj smisao.
A ne ono, evo vam jedna riječ, mi smo reformisti, a vi ostali ne znate ništa.
Hvala lijepa.
Sada će govoriti poštovani zastupnik Arsen Bauk.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege.
Jedna od najzanimljivijih stvari u ovome zakonu je koji je na snazi je sam njegov naslov Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori zagrada Narodne novine broj 66/91 i 73/91. Dakle, Ustav je promijenjen nekoliko puta, ukinut je Županijski dom, ušli smo u NATO i EU, vlast se promijenila nekoliko puta, u Hrvatskoj su se dogodile mnoge promjene ali zakon od HGK je ostao isti 30 godina. Tako da se u stvari postavlja ono pitanje je li Hrvatska gospodarska komora gospodarska komora RH ili je RH država od Hrvatske gospodarske komore, a one su država u državi.
To se može vrlo, vrlo otvoriti jedna vrlo zanimljiva filozofska rasprava.
A sad nešto o zakonu. O tome da nije bilo dovoljno javne rasprave govorili su neke kolege. To se može popraviti u drugom čitanju da se tad napravi jedna javna, jedno dulje savjetovanje sa zainteresiranom javnošću obzirom da imamo dva mjeseca ljetne stanke i vjerojatno još nekih prijedloga koji će biti više na razini prioriteta nego Zakon o HGK.
Ali članak 2. stavak 1. je malo nepotpun. Ja ću ga pročitati i pročitat ću ono što fali. Dakle, Komora je samostalna stručno-poslovna organizacija gospodarskih subjekata koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa, te rješavanja njihovih sporova u zemlji i inozemstvu. A ono što nedostaje na čijem se čelu uvijek nekako nađe član Hrvatske demokratske zajednice. To nedostaje.
I mislim da bi zbog kompletnosti zakona to trebalo u drugom čitanju svakako dati, pri čemu onaj predzadnji koji je bio član predsjednik iz, istaknuti član HDZ-a dok se nije kandidirao na predsjedničkim izborima mimo HDZ-a, gospodin Vidošević je još k tome imao i određenih doticaja sa organima gonjenja zbog djelatnosti na čelu HGK zajedno sa određenim brojem zaposlenika HGK.
To je jedna stvar koja nedostaje. Sad malo ozbiljnije. U članku 5. stavak 2. Statut Komore donosi se uz prethodno mišljenje ministarstva nadležno za gospodarstvo. Evo moj prijedlog je da bude prethodno mišljenje nadležnog radnog tijela Hrvatskog sabora. Dakle, pokušat ću objasniti. HGK ima dosta javnih ovlasti. I ja nisam sklon da institucije kojima se zakonom propisuje da imaju javne ovlasti, da samo donošenje tog zakona kojim se propisuje javne ovlasti bude jedini doticaj Hrvatskog sabora sa tom institucijom, a kao što vidite 30 godina se zakon nije mijenjao nego da i prilikom organizacije, načina izbora itd. kad već imaju javne ovlasti, dakle oni ako se žele slobodno organizirati mogu se isti ljudi i grupacije organizirati u Udrugu građana temeljem slobode udruživanja kad već imaju javne ovlasti i određene prihode od toga da se onda i malo više o tome njihovom radu raspravlja u Hrvatskom saboru.
Što se tiče onoga što je najinteresantniji dio i zbog čega je bila i jedna rasprava, a tiče se članarine ja bih to rekao ovako. Dakle, ja nisam nikada pristalica one maksime i ideje naše, a benzin vaš. Dakle, mi zakonom obavezujemo određene subjekte, gospodarske subjekte da budu članovi nečega, da obavezno plaćaju određenu članarinu, a da se onda u potpuno i autonomno prepusti nekome drugome da to organizira i da u stvari odlučuje na koji će način biti utrošena sredstva onih koji plaćaju za to članarinu, dakle ne dobrovoljnu.
I zbog toga ja mislim da je ovaj prijedlog u tom smislu također neću ga nazvati uratkom ali također nepotpun. Dakle, da bi u tom slučaju trebalo propisati i određene mehanizme kontrole, redovite mehanizme kontrole, vanjske kontrole rada Hrvatske gospodarske komore u onoj mjeri u kojoj su joj povjerene javne ovlasti.
Inače druga je mogućnost da se te javne ovlasti koje se zakonima povjeravaju HGK-u provjere kao redovne poslove tijela državne uprave koje također su pod kontrolom Hrvatskog sabora i Vlade, ali se barem za njih provode demokratski izbori svake četiri godine ili češće ako se posvađate.
Hvala.
Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Borića.
Hvala lijepa.
Kolega Bauk, vi da li namjerno ili nenamjerno uvijek zaboravite jednog kolegu iz svog kluba koji je također dao doprinos u toj Hrvatskoj gospodarskoj komori. Mislim da je i sada zastupnik u ovom klubu i uvijek navodite neke druge i kažete HDZ je iza nečega.
Pa ima tamo i nešto SDP-ovaca. Ali nije to bit. Mene drugo nešto interesira. Interesira me zašto kada je došao prijedlog na raspravu u Hrvatski sabor od uvaženog gospodina Grmoje u jednoj riječi nije bilo javne rasprave i to nije bio problem.
Kada Vlada raspiše rok pet dana to je kratko, ne može se nitko javiti itd. Ovdje se nitko nije uspio javiti osim nas ovdje u sabornici i raspravljali smo. Što sad je to toliko problematično u odnosu na ono što imamo ovdje u direktnoj nekoj proceduri. Znači možemo raspravljati, nije to najveći problem, ali eto to vam smeta.
A drugo, nisam razumio …
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…
Svejedno, prošlo je vrijeme.
Izvolite kolega Bauk.
Da parafraziram ministra Beroša, hvala vam na tim pitanjima. Dakle, što se tiče kolege zastupnika kojeg ste spomenuli ja sam govorio o predsjednicima Komore. Naravno da se svugdje pa čak i u nogometnom savezu ponekad pronađe i članova drugih stranaka, pa tako i članova moje stranke.
Ponekad oni pomognu da baš sve ne ode kako ne treba, pa malo poprave ono što vaši stranački kolege pokvare, pa se ja nadam da je to bilo i ovaj slučaj. A što se tiče javne rasprave, da ja ne mislim da je neki veliki problem da javnana rasprava, da savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za zakon koji ide u prvo čitanje traje pet dana. Uostalom bolje da to ja kažem, nego da vi negdje iskopate ili netko vam to da. I neke zakone koje sam predlagao kad sam bio ministar u prvo čitanje došli su bez ikakve javne rasprave, a nakon toga je provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za drugo čitanje, pa nadam se da će to biti i slučaj sa ovim zakonom. Pa tako u tom smislu moja primjedba bila je samo to da fali ovo da …/Govornik se ne razumije./…
Hvala.
Sada će govoriti poštovana zastupnica Vesna Vučemilović.
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Domovinski pokret, a i ja osobno koja često govorim o ovim gospodarskim temama ukazujem na to da je naša država preskupa poduzetnici su jednostavno preopterećeni sa velikim brojem razno raznih nameta i mi jesmo imali ta porezna rasterećenja ali ona idu uglavnom, to su te horizontalne mjere koje se jednako odnose na sve. Ovih vertikalnih nema i njih još uvijek čekamo.
Nije to samo moje mišljenje. Velik je broj dokumenata u kojima smo se mi prema raznim europskim institucijama obvezali ukinuti i smanjiti broj parafiskalnih nameta i to značajno i to još očekujemo. Činjenica je da ova rasprava oko gospodarske komore i prijedloga koji je došao od kolega iz MOST-a se stalno pokušavala nekako u javnosti predočiti kao rasprava koja je udar na institucije, pa se čak govorilo što je sljedeće. Hoćemo sada i porez ukinuti? Znači uspoređivalo se komoru sa porezom. Nitko nema ništa protiv Komore kao institucije.
Sve države u EU imaju komorski sustav koji je najnormalniji. Ono što je zasmetalo oporbi i što je oporba htjela kada je podržala taj prijedlog je jednostavno reći način na koji radi Komora je nešto što se mora preispitati. Uostalom evo i kolega Bauk je rekao taj zakon se nije mijenjao već 30 godina od '91.
Naglasit ću još da predizborno vrijeme nije dobro za ovakve inicijative. I mislim da koristiti to u svrhu pozicioniranja jednog kandidata kao Robin Huda koji se bori za poduzetnike nije dobro i ni u kojem slučaju ne doprinosi kvaliteti rasprave i kvaliteti rješenja koja mi kao Hrvatski sabor ćemo morati donijeti.
Jer sad je pred nama jedan zakonski prijedlog koji je takav kakav je. Ono što mene ovdje najviše smeta to je da članstvo ostaje obavezno. Znači, ono što je moje osobno mišljenje to je da članstvo u Komori mora biti na dobrovoljnoj bazi. I isto tako sam uvjerena da se apsolutno ništa spektakularno nebi desilo, a sada ću vam to i dokazati tako što preko dvije stotine obrta, OPG-ova, zadruga i udruga se odlučilo dobrovoljno učlaniti u Komoru jer su prepoznali akciju Kupujmo hrvatsko. Znači oni nemaju obvezu, velika većina njih oni ne moraju biti članovi Komore, ali oni jesu članovi Komore jer su u akciji Kupujmo hrvatsko prepoznali nešto što je njima korisno.
Znači dobrovoljno članstvo bi potaknulo Komoru da ona na tržištu nastupa tako da razvija programe koji su poduzetnicima korisni i gdje će oni prepoznati nekakav interes. Ova sad podjela na tri grupe koja je de facto prepisana iz Zakona o računovodstvu, kada dijelimo tvrtke na male, srednje, velike, pa ovima ćemo kao oprostiti, ovima nećemo.
Vjerojatno će prouzročiti to da će jedan veliki dio se povući, ali onda kada vidi da mora platiti ovo, pa ovo a te cijene će vrlo, vrlo vjerojatno otići gore jer Komora negdje mora nadoknaditi taj prihod koji čini trećinu.
Znači je to preko 90% članova, ali to je trećina prihoda. Nemojmo brkati babe i žabe. Znači, ja znam da mi svi u raspravama volimo koristiti one brojke koje nekako daju više argumenata za ono za što se mi zalažemo. Ali to je trećina prihoda od članarine.
Ono što je meni tu malo sporno su članci 31. i 32. Znači visina članarine će se određivati svake godine i isto tako može se desiti da ovi koji imaju obvezu moraju plaćati višu članarinu, a i usluge Komore će onda vrlo vjerojatno po tom cjeniku doživjeti promjene na više jer Komora mora negdje nadoknaditi tih 60 milijuna kuna koliko će ovim zakonskim prijedlogom u stvari ostati bez.
Imamo nekoliko replika.
Prva je poštovanog zastupnika Troskota.
Poštovana kolegice Vučemilović, jedno pitanje.
Istraživanja u Europi pokazuju da su upravo zemlje koje su bile u tranziciji, primjerice jedna Poljska, Slovačka, Mađarska, koji su prešli na sustav dobrovoljnog članstva i dobrovoljnog plaćanja članarine zapravo postale i najefikasnije Komore.
Iz pozicije vladajućih se često čuje taj jedan rušilački argument da je to rušilački, da postoji bojazan da se uništi naša Komora. Kako vi to vidite i da li smatrate da bi takav jedan iskorak ka tržištu, kao orijentaciji prema tržištu da li bi to bilo stvarno nešto što bi nas trebalo brinuti ili smatrate da bi Hrvatska gospodarska komora mogla isto tako postavit se kao jedna Estonija, dakle kao jedna Poljska dakle i ostale komore koji su napravili jedan iskorak i dakle sada su jako tržišno aktivne.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepa na pitanju.
Kolega Troskot, vi znate da mi dijelimo isto mišljenje. Što se tiče Komore po meni članstvo treba biti dobrovoljno. Ono što bi bilo dobro, mi nismo u brojnim segmentima napravili, nije samo Komora u pitanju.
Znači jedan dio poduzetnika Komoru doživljava kao jedan dio nekakvog jugo komunističkog nasljeđa jer je i tamo to članstvo bilo obavezno kao i brojna druga članstva. I zbog toga ja apeliram još jednom da članstvo bude na dobrovoljnoj bazi, a Komora će definitivno i na taj način zaraditi na tržištu dovoljno sredstava da može normalno funkcionirati.
I mi kad smo ušli u tranziciju mi smo bili drugo gospodarstvo po snazi. Sada smo na začelju i to nam jako puno govori. Znači, nije Komora jedina institucija koja se mora reformirati. Naslijedili smo mi još puno institucija iz onih vremena koja su zadržala status kakav su imali.
Hvala.
Poštovana zastupnica Drven Budinski.
Hvala lijepa potpredsjedniče, kolegice ovako.
Mi smo danas i u jutro na Odboru za gospodarstvo o toj temi razgovarali. Evo ga, imam priliku se, potrebu javiti da velim samo nakon 30 godina nekakav zakon koji na neki način ipak 96% malih privrednika oslobađa, znači može se odlučiti da ne plaćaju tu članarinu.
A i kao što sam rekla i na odboru mislim da bi trebalo sa tim iskomunicirati da oni vide što dobivaju, a što gube sa tim neplaćanjem članarina u toj Gospodarskoj komori. Ali mislim da i članak 40. Nam govori da ministarstvo nadležno za gospodarstvo, da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona provesti naknadu procjena učinka ovog zakona jer mislim da je nakon dvije godine se bude vidjelo da li su neke odluke ovog zakona dobre, koje treba mijenjati, koje treba prilagoditi i na kraju krajeva nadam se da će biti i iskomunicirane sa velikim i malim poduzetnicima.
Hvala.
Hvala.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepa poštovana kolegice.
Pa imali smo tu raspravu na odboru jutros i kažem svi se slažemo da Komora kao institucija i dalje naravno da je treba zadržati. Ako je ovo nekakav međukorak to je dobro. Mi smo mišljenja da nije dovoljno na žalost jer prošlo je previše vremena kad nije bilo nikakvih promjena.
I on što bi Komora definitivno trebala, jer vidimo da se, stvorila se u javnosti nekakva slika da je to hrpa ljudi koji ne rade ništa što isto ne stoji i nije istina budimo realni. Ali ono što bi Komora trebala definitivno to je raditi i nekakvu anketu među svojim članovima koliko su oni zadovoljni. I to ne bi bilo loše da naprave svake godine, pa svi oni koji imaju normu ISO9001 rade mjerenje zadovoljstva kupaca svake godine.
Ako to mogu tvrtke raditi, ne vidim zašto to ne bi radila Komora a za sve one koji koriste usluge Komore.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana kolegice.
Dakle, zaista rasprava koja je bila ne tako davno se pretvorila u to da se želi ukinuti Hrvatska gospodarska komora. Ni u jednom trenutku nitko nije rekao da želi ukinuti Hrvatsku gospodarsku komoru, ali je reklo da je došlo vrijeme da se i tu stvari postave na drugačiji način.
Dakle, od srednjeg vijeka su se ljudi, odnosno obrtnici udruživali u cehove da štite svoje interese. Oni su se udruživali dobrovoljno zato što su to htjeli, zato što su tu vidjeli svoju priliku.
I ja nekako sam zaista uvjerena da ono što bi imalo smisla sad 30 godina nakon što imamo ovaj zakon iz '91. da je došlo vrijeme da bude dobrovoljno članstvo, a da se Komora potrudi da usluga koje ima budu takve da se članovi žele učlaniti, da kroz to dobrovoljno članstvo i naknadu koju za to plaćaju dobiju puno više nego neki. I to bi bio smisao i ovog zakona i ove rasprave.
Hvala lijepo.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepa kolegice Mrak-Taritaš.
U potpunosti se slažem. Činjenica je da predugo mi čekamo reformu Hrvatske gospodarske komore, a ono što najviše naše poduzetnike u stvari pati, ja sam sa puno njih razgovarala. To je da Komora nema problema sa naplatom potraživanja.
Znači to je obavezno i vi to morate, vi ne možete u vašoj kartici to stoji. Vi kad idete, znači kad poduzetnik ide u banku po kredit ako ima neko neriješeno dugovanje, u ovom slučaju prema Komori on ga mora riješiti.
Znači zakonom je to poprilično dobro uređeno što se tiče Komore. Ali ono što moram napomenuti i naglasiti to je činjenica da bi bilo dobro kad bi mi čekali samo reformu Hrvatske gospodarske komore. Čekamo mi već dugi niz godina i reformu javne uprave, reformu pravosuđa, reformu zdravstva, reformu obrazovanja i cijeli niz reformi. Ali evo kažu da ih ima preko 100 i nešto u ovom novom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost, pa živi bili pa vidjeli. Nadajmo se da će neka i zaživit konačno.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Kolegice Vučemilović, govorili ste o tome da smatrate da članstvo u Komori treba biti dobrovoljno. Ja se sjećam tih procesa i pokušaja reformi 2012. godine kad se ipak odustalo od ideja za Gospodarsku i Obrtničku komoru, ali se zato u stvari to primijenilo na Poljoprivrednu komoru jer nikog nije bilo briga, pa od članstva 176000 poljoprivrednika koliko su tada bili upisani u članstvo Komore to članstvo je postalo dobrovoljno i svelo se na svega nekoliko stotina poljoprivrednika.
Možemo reći da je tog trenutka Hrvatska poljoprivredna komora doslovce šapatom pala, jer tadašnjoj vlasti nije odgovaralo da ima jake poljoprivrednike, njihova jaka udruženja koji bi artikulirali njihove probleme i njihove stavove.
I od tog trenutka nije se nikad oporavila. Ja mislim da bi nama trebao biti uzor u drugim državama članicama koje imaju jake poljoprivredne komore jer se pokazalo da upravo te komore su pregovarači koji omogućavaju bolji položaj poljoprivrednika na tržištu.
Hvala.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepo kolegice Petir, ali iskreno mislim da ne možemo mi sve komore baš podvesti pod isti nazivnik. Znači, ako sve Komore imaju naziv Komora u svom imenu nije isto. Tako na primjer Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora uopće nisu usporedive jer imaju potpuno različit djelokrug i dijapazon djelovanja.
Slično je i sa Poljoprivrednom komorom, ali s druge strane uvijek imate nekakve kontra argumente gdje imate Hrvatsku udrugu poslodavaca i cijeli niz strukovnih komora koje jako dobro egzistiraju i upravo na toj dobrovoljnoj bazi.
Uvijek treba odvagati što je plus, što je minus. Osobno mišljenja sam da Hrvatska gospodarska komora ne bi izgubila apsolutno ništa, jer evo vidite da ima cijeli niz OPG-ova, obrta koji su članovi a ne moraju to biti. Ali isto tako i kad se povela ova javna rasprava velik broj velikih tvrtki koje će i dalje ostati, koje će morati plaćati članarinu se nisu bunile. Dapače su se zalagale da ostane obavezno članstvo i nisu vidjele u tome neki problem.
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvažena kolegice Vučemilović u svom izlaganju ste rekli da se zauzimate da podržavate stav da bude dobrovoljno članstvo za sve poduzetnike u Hrvatskoj gospodarskoj komori i da vjerujete da se nebi ništa bitno promijenilo jer postoje čak obrtnici koji se rado uključuju i plaćaju članarinu i dio su Hrvatske gospodarske komore jer pružaju neke specifične usluge.
Nadalje kad ste govorili o ovom našem prijedlogu zakona gdje više od 90% će biti dobrovoljnog članstva izražavate strah za gubitak više od 60 milijuna kuna prihoda. Zašto mislite da će baš svi ovi koji mogu biti dobrovoljno članovi odustati od članstva u Komori kad s druge strane smatrate da postoje neke beneficije zbog kojih se i obrtnici učlanjuju u samu Komoru.
Ja vjerujem da neće doći do smanjenja prihoda upravo iz ovih razloga koje ste i vi naveli.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepa kolegice.
Znači članstvo ostaje obvezno, članstvo za ni jednu kategoriju nije dobrovoljno. Ono temeljem ovog prijedloga zakona ostaje obvezno samo su određene kategorije poduzetnika koje idu u ovu kategoriju malih i srednjih imaju tu mogućnost da plaćaju, da budu članovi i plaćaju članarinu, odnosno da ne budu članovi. Ali onda će plaćati te usluge koje Komora njima nudi po nekakvoj tržišnoj cijeni.
Osobno mislim, znači da će doći kao što sam i rekla do povlačenja, a onda kad vide da moraju daleko više plaćati vjerojatno će se vraćati. Tako da bit će jedan prvotni udar i bit će naravno smanjenja prihoda u startu. Da li će to biti 60, 50, 40, 30 milijuna kuna to će pretpostavljam da su neke projekcije i napravljene u ministarstvu, a i u Komori jer ne vidim s druge strane nikakve racionalizacije da će zatvoriti recimo ured u Shangaju ili negdje dalje.
Hvala lijepa.
Sljedeći će govoriti poštovani zastupnik Mišel Jakšić.
Izvolite.
Hvala kolega Reiner.
Kolegice i kolege, kolega Bauk je u svojoj raspravi spomenuo 30 godina u kojima se ništa nije diralo u Zakonu o gospodarskoj komori i zato je definitivno ostala ta jedna sumnja što je to sad toliko bitno da ćemo zapravo pokušat to riješiti pod okriljem noći i ostvariti kao veliku reformu Hrvatske gospodarske komore.
Mi smo jedino napravili onih nekoliko koraka da velimo zašto smo danas dovedeni u ovu situaciju. Zato jer smo imali onu zanimljivu raspravu prije nekoliko mjeseci kad je očito došlo, e sad dal' zbog predizbornog ili zbog ideološkog pucanja u vladajućoj koaliciji koju je tadašnji prijedlog MOST-a očito zatekao nespreman ili nisu to dovoljno iskomunicirali među sobom.
I postavilo se pitanje da li u tom trenu HDZ-ova vladajuća većina može odbiti prijedlog MOST-a koji je podržala cijela oporba. Danas taj problem vjerojatno nakon kolege Hrelje i potencijalnih novih žetončića nemamo, pa sad idemo brže bolje ostvariti ono što smo tada nemušto obećali, a to je da ćemo prije ljetne stanke iliti do ljetne stanke napraviti veliku reformu Hrvatske gospodarske komore.
E sad, spomenuto je nekoliko puta da imamo povijest u sustavu Gospodarske komore koja traje 170 godina. Pitanje koje si svatko od nas mora postaviti ako nešto funkcionira 170 godina u godinama u kojima je nastojalo je bilo jednim dijelom i zidanje ili stvaranje temelja hrvatskog identiteta.
Što smo svi zajedno napravili da imamo nikad niže povjerenje u tu instituciju i da uopće smo se doveli u raspravu da li je potrebna članarina, pa da li je netko za ukidanje. Da li uopće Hrvatska gospodarska komora ima svoj smisao? E sad sa ovim zakonom mijenjanja nekih budimo realni kozmetičkih stvari sigurno je da nećemo vratiti povjerenje u Hrvatsku gospodarsku komoru.
Isto tako postavimo si pitanje zašto ta Hrvatska gospodarska komora osim analiza koje su obično rađene u smjeru vladajućih politika nikad u ovih 30 godina nije dala jasne odgovore što to u hrvatskom gospodarstvu se u ovih 30 godina radi i radilo krivo i što je to što bi hrvatsko gospodarstvo, pa i politika sa svojim prijedlozima zakona trebala raditi u nekih narednih 30 godina.
Jer bojim se da kada bi sad zagrebli po Rimcu i ostalim novim tvrtkama i jednorozima koji su nastali u RH mislim da je Hrvatska gospodarska komora u tome svemu imala najmanje upliva i najmanje doticaja sa njihovim uspjesima. E sad, možda bi trebali se vratiti u onu suštinu koji su to rezultati koje očekujemo od Hrvatske gospodarske komore? Što to je da bi Hrvatska gospodarska komora trebala nositi gospodarstvo, a naravno samim time i svima nama i građanima ove zemlje kako jedanput za sva vremena raščistiti sa time da Hrvatska gospodarska komora ostavlja onaj opori okus u ustima da je zapravo samo jedno mjesto gdje se uhljebljuju ražalovani kadrovi iz nekih politika proteklih vremena i koji su to novi ljudi nevezano sad uz stranke, iako je kolega Arsen tu rekao kako to obično završi, koji mogu donijeti taj jedan novi duh i jedan novi dah.
Sve ovo što gledamo u ovih 30 godina nije dovoljno i nije dobro. I mogu reći da izgleda tragikomično kad znamo koja je percepcija Hrvatske gospodarske komore, znamo što se sve ispreplelo sa prijašnjim, pa i sadašnjim predsjednikom Gospodarske komore, a da onda ispada da je Hrvatska gospodarska komora glavni kadrovik po nadzornim odborima nama važnih hrvatskih tvrtki.
Mi danas iz Hrvatske gospodarske komore oko koje se danas sporimo koja je njezina uopće svrha i smisao, što znači da ljudi tamo ne rade dobro posao imamo čak dva predstavnika u Nadzornom odboru Podravke koja je navodno jako važna tvrtka za RH, za razvoj naše prehrambene i poljoprivredne industrije.
E sad, ako ti ljudi nisu u stanju voditi jednu komoru da ima bolju percepciju postavlja se pitanje kako oni točno mogu doprinijeti radu Podravke. I ono što je rekla kolegica Petir u jednoj od svojih replika Hajduk živi vječno, a Komora će isto valjda živjeti vječno ako je preživjela SDP-ovu Vladu.
Ja ću reći ako je preživjela i Vidoševićevo uhićenje i Burilovićevu diplomu i Burilovićevu zdravstvenu ugroženost i cijepljenje preko reda svih normi, tada sada stvarno možemo reći da će živjeti vječno.
Hvala lijepo.
Poštovani zastupnik Troskot ima repliku.
Poštovani kolega Jakšić, moje pitanje je slijedeće. Spominjali ste jednoroge, ovim prijedlogom zakona diskriminiraju se zapravo srednja i velika poduzeća iz razloga što ona će i dalje morati odnosno bit će obvezna plaćat članarinu. Kad ste spomenuli jednoroge dakle to su sve momci i djevojke koje su kretali iz samih garaža, stvorili su firme, sami su sa svojim znanjima i vještinama dakle došli do najzahtjevnijih tržišta, upoznali su dakle i stvorili su si kontakte sa fondovima rizičnog kapitala i pod tim pretpostavkama, dakle tu im komora apsolutno ništa nije pomogla, a s druge strane oni moraju i dalje plaćat dakle tu naknadu mjesečnu. Kako gledate na to i na takav jedan tretman i diskriminaciju velikih poduzeća?
Poštovani zastupnik Jakšić.
Pa to je klasična hrvatska priča, ništa vam nismo pomogli, vi ste putem iskočili pa sad ćemo vas malo obgrliti, ako vam možemo još nešto uzeti da bi servisirali svoje parafiskalne namete mi ćemo to napraviti. To je priča sa hrvatskim jednorozima, ali tu ću sad opet spomenuti Podravku. Podravka je tvrtka čija međunarodna mreža podružnica je sigurno nešto što može koristit RH što nam svima treba biti ponos. E sad se postavlja pitanje ta Podravka koja ima toliko gospodarskih diplomata na neki način u zemljama ne samo Europe nego i svijeta će isto ostati u paketu onih koji će morati plaćati masnu lovu HGK kao što je i radila do sada. A smisao i pomoć koju HGK daje je dao direktor jedne snažne koprivničke tvrtke, nije Podravka u korona krizi kad je rekao čuj zvali su me iz Glasa poduzetnika, zvali su me iz HUP-a, zvali su me čak iz nekih drugih granskih organizacija, stalno su nam slali što se u koroni mijenja, iz HGK su nas nazvali nakon mjesec dana …/Upadica: Hvala./… i pitali mali jel vi još delate.
Hvala.
Sad će govoriti poštovani zastupnik Marko Pavić.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege, pa evo u Hrvatskom saboru svjedoci smo sustavnog populizma i slabljenja institucija. Prije dvije, nekoliko mjeseci usred kampanje bili smo izloženi linču, krenulo je sa HGK, pa HOK, pa turistička zajednica gdje je cilj slabiti institucije i dobiti političke poene. To vidimo i sada. Sjećam se rasprave ovdje, sjećam se obrednog slikanja u 2 ujutro, borimo se za poduzetnike, a evo prazna sabornica, oporbe gotovo i nema. HGK vrijedan je subjekt, postoji 170 godina, ono što zaboravljamo, a to oporba zaboravlja da s jedne strane tu se žale da treba u potpunosti maknut članarine, a s druge strane govore o dodatnoj regulaciji zaboravljajući da je to udruženje, cehovsko udruženje gospodarstvenika gdje većina gospodarstvenika sama o sebi odlučuje. Sve se svelo nekako na članarine, a uopće se zaboravlja šta gospodarska komora osigurava gospodarstvenicima, tradicija. Da li može bolje, uvijek može bolje. Osobno sam govorio i u drugom dijelu govora ću malo se referirati na austrijski model. Najmodernistificirati te članarine, ovim zakonom neće ih plaća 96% korisnika. No, ne možemo reći da sadašnja uprava nije napravila veliku reformu od 2014., članarina je padala sa 75 na 56 na 42 kune, nitko to nije rekao. Članarine ne plaćaju nove tvrtke prve dvije godine, a članarine su oslobođene tvrtke koje su morale obustavit djelatnost usred Covida. Smanjen je broj zaposlenih sa 640 na 380 gotovo prepolovljen. I tko god kaže da apsolutno ukidanje članarina i obvezatnog članstva nije u ovoj Covid krizi de facto ukidanje gospodarske komore taj laže, taj govori krivo i taj na valu populizma želi slabit institucije. U Članku 39. jasno se propisuje 30 dana, dakle moći će se u 30 dana odlučit oni koji će plaćat, ali ajmo malo razgovarat o kvaliteti i šta sve komora pruža. Od 12 delegiranih ovlasti, gospodin Bošnjaković je u svojoj izlaganju i replici govorio i o centru za mirenje, sudu časti i koliko to rasterećuje pravni sustav. Nitko u današnjoj raspravi nije spomenuo digitalnu komoru, nitko. Kroz nju se osigurava e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi, e-financiranje, e-gospodarske informacije članice, svi podaci, makro podaci i tražilica poslovnih subjekata koja će biti besplatna svim članovima i dalje. A vizija onako kako ja osobno vidim kroz suradnju koju imao kao ministar rada i zadužen za Europski socijalni fond je upravo austrijska gospodarska komora. Kada netko kaže koju bi trebali, pa tradicijski pripadamo tom krugu tada smo čak u zajedničkoj državi bili prije 170 godina kada su krenuli i mene fasciniralo komorino djelovanje na dualnom obrazovanju. Već sada, dakle u prošloj Covid godini su imali 15.000 obrazovanja. 15.000 ljudi je prošlo obrazovanje. Pred Covid godina 20.000. 300 do 400 tvrtki na inozemnim sajmovima su svake godine vodili, 700 do 800 tvrtki na sajmovima u Hrvatskoj. Ono što bi ja volio vidjeti iskoraka, a to sam rekao, plakat ćete ako ukidamo sve ove institucije, a to sam govorio zato što glavni problem danas kada slušamo poduzetnike je nedostatak radne snage. Oporavlja se gospodarstvo, nedostatak radne snage nam je problem, dohvat te radne snage, dohvat novih tržišta i edukacija bit će ključ u rješavanju tog problema. Imamo sustav koji omogućuje 15 do 20.000 edukacija godišnje i sad ga treba uništiti. Ova reforma omogućit će upravo to da 96% članova ne plaća članarinu, ali ono što gospodin Hajdaš Dončić ne razumije bit će i nešto što se zove institut, postoji naknadna procjena učinka dakle da vidimo što se za dvije godine desilo. A kolegama iz SDP-a imali ste i vi dva amandmana. Plačete da nije ništa od devedesetih napravljeno. Imali ste dva mandata da i vi nešto napravite, pa su vam se ministri svađali.
I evo trebalo je doći do HDZ-ove Vlade da napravimo iskorak u tom smjeru.
Hvala vam lijepa.
Imamo nekoliko replika.
Prva je poštovanog zastupnika Bačića.
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolega Pavić, imamo s jedne strane vapaj oporbe za reformama, evo danas je na tapeti Hrvatska gospodarska komora i gledamo što ćemo postići ovim zakonom.
Ako samo pogledamo ovo što stalno na neki način govorimo, a to je ukidanje članarine za 95% članova slabo pričamo ali vratimo se na ovaj postotak da ćemo sa ovim zakonom smanjiti prihod Hrvatske gospodarske komore za trećinu, za nekakvih 30, preko 30%. I to je veliki iznos kada gledamo u milijunima kuna, ali to je jedan početak reforme te ustanove.
Jer da bi nadoknadila taj iznos od trećine svog proračuna Hrvatska gospodarska komora upravo će morati poboljšati kvalitetu svojih usluga, možda navesti neke dodatne usluge, izaći možda jače na tržište i to će na jedan način biti početak upravo te reforme.
Unapređenje kvalitete određene institucije ne možemo riješiti zakonom, nego upravo ovakvim mjerama.
Hvala vam.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepa.
Pa ja gledam na ovaj zakon kao kontinuitet reforme koje je sama Komora provodila do sada. Rekao sam da su i sami smanjivali broj zaposlenih, ali su se otvarali novim tržištima. Oporba je kritizirala otvaranje ureda u Shangaju. Dakle, imamo situaciju velikih investicija kineskih tvrtki u hrvatsko tržište, imamo otvaranje, imamo kineskog premijera na formatu Kina +17 u Dubrovniku, imamo veliko otvaranje tom tržištu i veliki zahtjev njihovih kompanija da uđu na hrvatsko tržište i onda netko ima protiv da otvorimo ured u Shangaju gdje samo evo Pelješki most koji vidimo da se sad završava je jedna velika investicija.
A na kraju krajeva i putem Kine smo dobili na poziv premijera Plenkovića kineskom premijeru sve maske i respiratore. Naravno da su tu bile i gospodarska suradnja itekako, tako da ne vidim u ovom smjeru …
Hvala.
Kolega Troskot je digao povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Članak 238. Dakle kada je gospodin Pavić govorio o Kini samo bih se htio referencirati, dakle nije kritika išla u smislu otvaranja ureda, nego duplanja administrativnih troškova, jer tamo postoji i veleposlanstvo sa uredom gospodarskim. I pitanje je više bilo usmjereno za konkretan pad izvoza prema Kini, a govorimo o padu od 20% u pred covidskom periodu. Tko će biti odgovoran?
Dapače ta trebamo imami ured. Mi smo ga mogli otvoriti i u SAD-u s obzirom da prodiremo i na to tržište sada, ali nitko kao ured kao takav nije kritizirao.
Znate da to nije bila povreda Poslovnika.
…/Troskot: Evo povlačim./…
…/Pavić: Šta si potrošio replike?/…
Znate da to nije bila povreda Poslovnika, nego je bila replika, pa vam sukladno članku 239. izričem opomenu.
Imamo repliku poštovane zastupnice Nikolić.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Sabora.
Poštovani kolega Pavić, pa ja ću eto malo podrobnije protumačiti, odnosno objasniti ovu vašu reformu. Reformirali niste ništa. Poduzetnike ste još jednom izigrali u ovih 18 mjeseci, a skraćivanjem javne rasprave ste opet ponizili struku i time okrenuli leđa poduzetnicima. Eto tako ste reformirali ovim prijedlogom.
Poštovani zastupnik Pavić.
Upravo suprotno. Vi ste poduprijeli inicijativu kolege Troskota kojem je jedna rečenica trebala biti u hitnoj proceduri, mi idemo u dva čitanja. A poduzetnici dobro znaju koliko imaju potporu ove Vlade sa 11,7 milijardi kuna covid potpora i zato smo mi više nego dvorstruko jači od vas.
Vox populi, hvala.
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Pa uvaženi kolega Pavić kao što ste rekli danas uglavnom govorimo o članarinama, a jako malo se govori o tome što Komora može. Zaboravili smo da je u biti 96% poduzetnika upravo su mali poduzetnici, znači to su oni sa svega par zaposlenika koji ne mogu u svom sastavu, svojoj firmi imati financijskog i poreznog stručnjaka i kadrovnika i pravnog savjetnika i slično. I sve to može i mora im pružiti Hrvatska gospodarska komora.
Sigurna sam da upravo ovaj prijedlog zakona će tako nešto omogućiti i da Hrvatska gospodarska komora napravi iskorak i poboljša kvalitetu svojih usluga, a s druge strane svaki onaj mali poduzetnik da zna zašto plaća tu uslugu i zbog onih 42 kune koje je imao do sada mjesečno sigurno će više puta i mjesečno okrenuti taj broj i dobiti uslugu, odnosno informaciju koja mu treba, a može se odnositi od ugovaranja trošarina, potpora, minimalnih tehničkih uvjeta i drugo što treba ispunjavati.
Hvala.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepa.
Pa u potpunosti ste u pravu i mislim da je tu pitanje sada balansa. S jedne strane najveće kritike i prije nekoliko mjeseci su bili na male koji ne dobivaju nužno protuvrijednost usluge koje plaćaju jer se tek razvijaju. S druge strane veliki, srednji su rekli da su zadovoljni pogotovo i sajmovima, obrazovanjima i svemu ostalom i ova reforma ide u tom smjeru. 96% malih neće plaćati članarinu, ali će imati pristup svih uslugama. Većina usluga će biti besplatna, a ja vjerujem da će jedan i dobar dio njih ovo što ste vi u svojoj replici rekli odlučiti se biti članovi na dobrovoljnoj bazi, a to je i poticaj Hrvatskoj gospodarskoj komori baš da za njih formuliraju paket usluga, da privuku što više članova.
Istodobno ne radimo šokove Gospodarskoj komori da u krizi ukidamo instituciju koja vrijedi i koju vrijedi sačuvati i razvijati zadnjih 170 godina.
Poštovani zastupnik Kliman.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolega Pavić, dakle dobro ste rekli da institucije treba sačuvati i treba ih razvijati. Mi danas pričamo samo o tome kako ćemo ukinuti za male i srednje više-manje članarinu. Ali ja vas pitam tko će organizirati, dakle za jedno ovakvo naše malo i otvoreno gospodarstvo sve one aktivnosti i promovirati naše gospodarstvo na vanjskim tržištima, to je ključ te cijele priče. Dakle, veliki će se snaći oni već imaju svoje kanale funkcioniranja na vanjskim tržištima, ali mali će trebati jednu snažnu organizaciju da ih se promovira na, na ovaj vanjskim tržištima. Mi ovisimo o pružanju naših usluga i proizvoda na europskom tržištu i mislim da je uloga HGK značajna u tom pogledu ali isto tako kako danas krešemo ove, ova sredstva da će biti puno zahtjevnije radit nego što je to moglo biti da se …/Upadica: Hvala./… takvi, dakle da se takvi iznosi ipak zadrže u portfelju komore.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepa na replici i komentaru, mislim da upravo sve stoji ovo što ste rekli. Pitanje tko će to organizirati. Kada govorimo recimo o jednorozima osobno sam bio i na projektu britanskog veleposlanstva koje 2010. 20 najvećih hrvatskih startup-ova odvelo u London da nađe financijere, među njima je bio i gospodin Rimac koji se tek razvijao, gospodin Samodol koji ima Fotoma, dakle 20, gospodin Prpić, dakle Cvetojević, dakle sve velika imena koja su danas vrijede. Uloga je upravo komore da takve stvari radi, a podsjetio bi da smo trenutačno članica EU i da nam je tržište u biti tržišta 500 milijuna ljudi plus sva treća tržišta koja imamo i koja žele s nama trgovati jer smo zemlja članica i jel to. I upravo zato treba osigurati razvoj gospodarske komore i mislimo da je ovo dobar balans zakona ali nikako ova kritika i ukidanje komore …/Upadica: Hvala./… ne bi smjelo biti …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…
Poštovana zastupnica Perić.
Hvala lijepo.
Poštovani kolega pa više je nego jasno da je tada kada je inicirana zapravo izmjena zakona bilo više govora o samom uništavanju ili osporavanju vrijednosti institucija, a ne o samom sadržaju i vrijednosti koje komora svih ovih 170 godina radi. Ono što jako dobro možemo vidjeti kad pregledavamo stranice komore i upravo ta digitalizacija i mogućnost da se vidi koliko je proizvoda kroz izvorno hrvatsko, kroz hrvatsku kvalitetu zaista brendirano i kolika je zapravo važnost upravo te institucije da se probijamo na sva svjetska tržišta. A sigurno da ta upravo ekonomska diplomacija je jako važna da se njeguje kroz instituciju komore.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala vam lijepa, pa evo ja sam osobno ostajao i do 2 ujutro i raspravljao i kad je bilo pitanje HGK i HOK-a i svih ostalih institucija jer mislim da ih trebamo sačuvati. Da ih trebamo sačuvati, ojačat, reformirat da ali ne ukidat na valu populizma neću lijepit etikete kolega Troskot ovaj put, ali ne trebamo ih ukidati. I upravo ovo što ste rekli, evo nitko nije danas spomenu akciju Kupujmo hrvatsko. Dakle, osvještavanje naših građana o lancu vrijednosti i da ulažemo u vlastite proizvode, da stvaramo nove proizvode koji donose vrijednost da idemo u IT industriju, dodatne vrijednosti i iskorake o tome nitko nije danas ništa govorio. A vrlo vrijedna, vrlo vjerna kampanja koja na kraju je privukla veliku količinu i OPG-ova dobrovoljno u HGK.
Poštovani zastupnik Cappelli.
Poštovani predsjedavajući, kolega Paviću danas možda nije toliko spominjan turizam, ali o važnosti komore recimo reći ću vam da udruženje zajednice koje djeluje dakle pri odjelu za turizam pokrivaju gospodarstvenike turističkog sektora, ukupan broj članica u tom sektoru je 16.700. Dakle, govorimo i pitam se da li netko osim komore u ovom trenutku se bavi recimo zajednicom pustolovnog turizma, riječnog turizma, ronilačkog turizma, wellness turizma, kulturnog turizma nego ta upravo gospodarska komora. Iz iskustava koje sam imao u Ministarstvu turizma mi smo zajedno sa gospodarskom komorom organizirali i dane hrvatskog turizma i ocjenjivanja i Zeleni cvijet, Plavi cvijet itd., itd., dakle od zakonodavstva kojega smo zajedno sjedali i pripremali i analize i zakonodavstvo, dakle daleko širok krug koji smo zajedno sa komorom i HOK-om odrađivali. Pa evo u tom smislu vidi se vrijednost i važnost suradnje s gospodarskom komorom.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala kolega Cappelli, pa evo zajedno smo sjedili u Vladi, sjećam se mnogih tih aktivnosti i vaše inicijative upravo za promociju i hrvatskog turizma i na EU tržištima i na trećim tržištima. Naravno da je tu Hrvatska i gospodarska komora, a i turistička zajednica odigrala određene ključne poene. Teško da bi pogotovo bilo tko manji mogao si priuštiti takva putovanja, ne samo financijski već kontakt. I žao mi je da ona recimo onda ovakve susrete organiziraju strana veleposlanstva koja onda imaju, koja imaju i jasan interes, a taj interes da ti naši jednorozi i startup-ovi koji kad startaju da svoje poslovanje presele u njihove države. Tako da ja čestitam gospodinu Rimcu i Infobipu i svima ostalima da ostaju u Hrvatskoj i da čuvaju radna mjesta ovdje. A akcija Kupujmo hrvatsko upravo je to, čuvajmo radna mjesta ovdje i razvijajmo radna mjesta dodane vrijednosti koje mogu plaćati velike plaće …/Upadica: Hvala./… da mladi ostaju u Hrvatskoj.
Poštovana zastupnica Maksimčuk.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi kolega vi ste u vašoj raspravi govorili koliko je bitno i važno sačuvati institucije što se naravno u potpunosti slažem sa vama, najlakše je i najjednostavnije nešto ukidati. Sačuvati institucije naravno uz reformu i danas smo se svi mogli složiti da je reforma nakon 30 godina potreba i ovog zakona, ali ono s čim se ne mogu složiti to je kriva percepcija i upravo evo i u ovim raspravama prije toga gdje se govorilo o nekakvom uhljebništvu, pa ću pokušati nabrojati u ovom kratkom vremenu samo u jednoj maloj županijskoj komori koliko toga se odrađuje. Znači usklađivanje voznih redova na županijskim linijama prije uvođenja javne usluge do 1000 usklađivanja, 205 prigovora, prije ulaska u EU izdavalo se preko 6000 dozvola, ponovno govorim na županijskoj razini, sad je to oko 2000 i još preko 100 centova, potvrde o podrijetlu robe, unos ovrha u očevidnik, nekretnina, pokretnina, obrada statističkih podataka, gospodarskih kretanja prema djelatnosti naravno i broju. Nadalje promocija …/Upadica: Hvala./… naravno i organizacija i puno …/Govornici govore istovremeni, ne razumije se.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepa, pa nabrojali ste jako puno funkcija koje jedna županijska komora, evo sjetit će se i kolega Cappelli kada smo pokretali centre kompetencije ideja je bila da se radna snaga obrazuje na radnom mjestu. I tu su ključni, tu su ključni gospodarstvenici, a ključne su onda komore koje će osigurati sustav za to. Povezati buduće djelatnike odnosno mlade ljude koji žele steći određenu struku i obrazovat se na radnom mjestu to je koncept dualnog obrazovanja i upravo mislim da komora tu može veliki iskorak napravit posebice u nedostatku radne snage. Podsjetio bi da smo 2019. skoro 100.000 ljudi uvezli da je sada nezaposlenost 125.000 jučer bila, 16.000 oglašenih radnih mjesta i upravo ti koncepti koje se financira EU fondovima, evo nitko nije rekao da HGK ima par desetaka miliona kuna aktivnih EU projekata.
Hvala.
Sada će govoriti poštovana zastupnica Romana Nikolić.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Poštovani ministri, ministre sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege zastupnici, danas raspravljamo o Prijedlogu Zakona o HGK, a trebao bi se odnositi na ukidanje obvezne članarine za komoru, također se propisuje i nova primjena modela utvrđivanja članarine prema kojem su članovi razvrstani u 3 skupine. Prema ovom prijedlogu prva skupina je oslobođena plaćanja za razliku od druge i treće skupine. Postavlja se pitanje zašto se samo male tvrtke, zašto će samo male tvrtke biti oslobođene plaćanja članarine i zašto se ne uvede u potpunosti ne ukine članarina ili ne uvede dobrovoljno članstvo za sve. Međutim, kako je do sada i u nekoliko navrata rečeno ovim izmjenama zakona uvodi se samo mogućnost da skupština HGK eventualno ukine članarine, ali ne svima već samo nekima. Ako im se i ukine članarina moraju za to podnijeti zahtjev u roku od 30 dana. Prijedlog zakona je prema svemu ovome je zbunjujući i nedorečen. Pa tako imamo sporan Članak 38. prema kojem članovi komore prve skupine iz Članka 30. stavka 2. koji koriste mogućnost članstva bez plaćanja članarine dužni su o tome izjasniti se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Smatram da je potrebno ili izbaciti ovu obvezu izjašnjavanja u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu ili je bolje definirati. Konkretno iz navedenog nije jasno što se dogodi onima koji se ne izjasne u tome roku od 30 dana i što će biti sa svakim novim malim poduzetnikom koji otvori firmu nakon isteka 30 dana od stupanja zakona na snagu. Stoga je potrebno ili revizija ovog članka ili njegovo potpuno ukidanje. Predloženom izmjenom zakona uvodi se vrlo malo promjena glede načina biranja tijela internoga funkcioniranja, komora i dalje ostaje zatvorena i netransparentna. Članovi gospodarskog vijeća i članovi skupštine se ne biraju već se imenuju podobni kandidati koji potvrđuju sve odluke bez pitanja.
Smatram da bi prijedlog ovog zakona trebao ići u smjeru oslobađanja od parafiskalnih nameta hrvatskim poduzetnicima. Kriza koja je hrvatsko gospodarstvo pogodila zbog epidemije korona virusa dodatno je naglasila potrebu za troškovima rasterećenjem hrvatskih poduzetnika od nameta. Početkom ove gospodarske krize potvrdu da obvezno članstvo u HGK nije potrebno pokazuje i ponašanje same HGK te pojava alternativnih udruga koje su puno bolje artikulirale potrebe poduzetnika nego što to radi sama HGK. Po izjavama samih poduzetnika udruge koje su se pojavile kao reakcija na sporu reakciju Vlade RH vezano uz gospodarske mjere puno su više ispunile svoju svrhu nego HGK koja je očito postala svrha sama sebi. Također obvezno članstvo nije potrebno jer postoji veliki interes hrvatskih poduzetnika za udruživanjem na bazi dobrovoljnoga članstva. Imamo primjer u Hrvatskoj gdje je jedna od udruga u samo nekoliko mjeseci postojanja uspjela okupiti nekoliko tisuća članova koji u ovo teško vrijeme dobrovoljno plaćaju članarinu ukoliko za to vide svrhu. Monopoliziranje predstavljanja poduzetnika koje to u stvari i nije od strane HGK nema smisla i treba prepustiti hrvatskim poduzetnicima mogućnost da odluče za koga i žele li uopće da ih se zastupa te shodno tome i plaćaju ili ne plaćaju članarinu. HGK na ovaj način godišnje naplati oko 300 milijuna kuna te smatram da poduzetnici itekako imaju pravo odlučivati što će s tim novcem napraviti. Hoće li ga sačuvati za svoje poslovanje ili investirati u udruživanje. Ovakav primjer uživa veliku podršku hrvatskih poduzetnika te dugogodišnja praksa djelovanja HGK koja pokazuje da od njihovog rada nema pretjerane koristi za poslovanje naših poduzetnika. Nažalost, HGK se više pretvorio u političku organizaciju nego je potpora hrvatskom gospodarstvu. Nedovoljna transparentnost rada, kriminalne aktivnosti unutar same HGK te političko uhljebljivanje također su doprinijeli takvom statusu te institucije u javnosti. Stoga smatram da bi tu instituciju trebalo reformirati u smjeru dobrovoljnog članstva i veće funkcionalnosti, a sukladno zdravim tržišnim principima.
Slijedeći će govoriti poštovani zastupnik Davor Bernardić, pardon Marijana Puljak, oprostite.
Poštovana zastupnica Marijana Puljak će govoriti.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Drage kolegice i kolege evo samo ću iskoristiti ovu raspravu za par komentara na izlaganja koja smo ovdje čuli. Žao mi je evo što nema kolege Bačića koji je problematizirao to što je oporba u veljači podržala prijedlog zakona uvaženog zastupnika Troskota ovdje kao, evo citirat ću ga koji je rekao koji na zakon ne sliči. I dakle ujedinila se oporba, 65 glasova je bilo za kao nikad kaže do sada, a sada evo imamo zakon koji tu reformu predlaže i oporbu koja kritizira zakon. Pa ja ću samo reći evo taj, imao je, taj prijedlog u veljači dakle imao je široku podršku i zastupnika i javnosti jer je zapravo vrlo jednostavno riješio onaj problem, a to je problem obveznog članstva u odnosno obavezne članarine u ovoj komori. To je isto tako bilo prvo čitanje, mogli ste ga prihvatiti, pa možda ako je bilo nekih prijedloga za ažuriranje dodati amandmane u drugom čitanju, međutim evo odigrala se kao što je neko već rekao, odigrala se zanimljiva igra sa tom, balansiranjem na toj većini 76, dakle nije se smjelo dopustiti da netko iz većine podrži jedan oporbeni prijedlog.
No dobro, evo sad ovdje ispred sebe imamo zakon kojega nazivate da je reformski zakon, kao što sam rekla u uvodnom izlaganju, zakon je nedorečen i postavila sam evo dosta i pitanja, nerazumljiv je različitim ljudima, različito ga tumače. Dakle tko ima ovlasti za ukidanje članarine , može li skupština HGK svojom odlukom o visini članarine kazati da je članarina nula ili ovaj zakon to propisuje, zašto ne za sve kategorije svojih članova, ali prije svega dakle ono što nas zanima je ne ukidanje članarine već ukidanje obaveznog članstva i to je ono što je problematično.
Ovdje smo sad čuli i zastupnike većine koji su se nizali u tome i ovdje evo i maloprije kolega Pavić, nizali su se u iznošenju dobrih, kao dobrih stvari i dobrih uloga HGK, ne znam „Digitalna komora“, „Kupujmo hrvatsko“, „Zeleni cvijet“, „Plavi cvijet“ itd., jel, sve neki dobri primjeri i dobre aktivnosti te gospodarske komore. Međutim, evo jedino ozbiljno istraživanje koje je do sada provedeno među članovima gospodarske komore, dakle među pravnim subjektima koji bi trebali koristiti te javne usluge i sve usluge gospodarske komore ono kaže da 77,4% članova nije zadovoljno, uopće nije zadovoljno ili samo nije zadovoljno radom HGK. I dakle s ovim uslugama je li koje su toliko hvaljene jednostavno nisu zadovoljni, da ponovo ne spominjem to da ih skoro 90% nikad nije bilo kontaktirano od strane komore, 91% ih ne zna ime svoga referenta, dakle jednostavno nisu zadovoljni uslugama koje ta komora pruža, da su zadovoljni dakle ne bi bilo ni problema sa dobrovoljnom članarinom niti sa dobrovoljnim članstvom. Ljudi evo vidjeli smo u doba ove krize kako je kolegica prije rekla hrle u organizacije kad su zadovoljni njihovim uslugama. Pa tako kažem ima i spomenula je, kažem kolegica ima te udruge koje su u nekoliko mjeseci prikupile gotovo 20.000 članova jer su vidjele, dobrobit, vidjele su da se ta organizacija bori za njihova prava i njihovu dobrobit.
Spominjao se, jedna od usluga je bila evo i sud časti, sud časti je komora ukinula prošle godine od 1. prosinca 2020.g., sud časti ne djeluje radi štednje u korona krizi, jel se ponovo vratio, jel sam krivo ja nešto rekla, vratio se al 1. prosinca je ukinut radi štednje, tako je bilo objašnjenje iz gospodarske komore jel.
Dakle evo da ne, da ne duljim dalje ono što smatramo i za što se zalažemo, zalažemo se za dobrovoljno članstvo. Ako su članovi zadovoljni uslugama koje primaju od neke komore oni će pohrliti i rado će biti članovi te i takve komore, ne. Hvala.
Sada će govorit poštovani zastupnik Davor Bernardić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče sabora, uvažene kolegice i kolege.
Prije svega na početku ja mislim da ne možemo raspravu o HGK isključivo svesti na plaćanje članarine i razgovor o tome da li članstvo treba biti dobrovoljno ili ne. Mislim da je cijela dimenzija ovog problema šira i da ju treba tako gledati.
Ja sam jedan od onih koji je protiv rušenja da bi se gradilo. Dakle, najlakše je srušiti i onda reći izgradit ćemo nešto ponovno, no takva politika je Hrvatsku puno stajala, pogotovo na početku '90.-tih godina. Mnoge stvari kad je HGK u pitanju nisu bile dobre, ali nisu ni sve bile baš tako loše. Dakle, HGK je institucija koja je stara preko 180.g. sa svojom tradicijom, sa svojom svrhom, sa ciljem da se povežu poduzetnici i da im se olakša pristup i kao takvi moramo o tome odlučivati odgovorno. No vratimo stvar u suštinu, a ono što mislim da je suština i što mi se čini da je danas izostalo je zašto je HGK danas slaba. Dakle, ne može komora biti jaka ako je gospodarstvo slabo, a hrvatsko gospodarstvo je jedno od najslabijih gospodarstava u EU. Dakle, neke zemlje kojima smo nekad, koje su nam gledale u leđa poput Rumunjske, poput Mađarske, sada su po GDP per capita daleko ispred Hrvatske. Iza nas je u europskih 27 još samo Bugarska i to vjerojatno ne već slijedeće godine. Prema tome, hrvatsko gospodarstvo je najslabije u EU i to je ključni problem dimenzije onoga o čemu danas raspravljamo. A zašto je to tako? Prvenstveno zato jer su naše najbolje tehnološke perjanice, naše tehnološke tvrtke koje su bile prestižne uništene u pretvorbi i privatizaciji. Jedan od razloga je sasvim sigurno korupcija koja je u Hrvatskoj među najvišima u EU. Sasvim sigurno još jedan od razloga je taj što postoje tvrtke koje su doslovno sisači javnog novca, koje egzistiraju u Hrvatskoj pod patronatom državnog koruptivnog mehanizma koji 80 do 90% prihoda ostvaruju isključivo od javnog novca i takve tvrtke uništavaju i guše zdrave pokušaje malih tvrtki da se probiju na tržište. Također gospodarstvo je slabo jer smo previše ovisni o turizmu, dakle nije diversificirano, a u vrijeme pandemije itekako se pokazalo koliko je to volatilno.
Gospodarstvo je slabo jer je sustav osiguranja poduzetničkog rizika, dakle osiguranja poduzetničkog pothvata u Hrvatskoj nikakav. Vi sami znate kako je teško dobiti poduzetnički kredit kod poslovnih banaka i to je jedan od razloga zašto je naše gospodarstvo slabo. Gospodarstvo je slabo jer je tu neko rekao, a i imamo nedostatak radne snage. Da, ali zašto ga imamo? Zato jer obrazovana struktura narušena, devedesetih godina pola je bilo STEM područje, pola društvene znanosti, danas je to 80, 85% na stranu društvenih znanosti, različitih privatnih fakulteta s kojima nažalost mnogi ljudi ne mogu pronaći adekvatno zaposlenje.
Da, gospodarstvo je slabo i između ostalog i zato jer nacija stari, jedna smo od najstarijih zemalja u EU odmah praktički iza Italije i gospodarstvo je zato slabo jer su tvrtke poput INFOBIP-a ili NANOBIT-a nažalost iznimka u Hrvatskoj, a ne pravilo i to je onaj temeljni problem hrvatskog gospodarstva. I zato je i komora u tim uvjetima jedna drugačija institucija.
No što se tiče konkretnog zakona za razliku od vremena kada su rubrike dnevnih novina punile preparirane životinje po ljetnikovcima brdsko-planinska područja u Hrvatskoj, ipak je napravljen neki pomak. Ono što ja vidim, vidim smanjenje broja zaposlenih u HGK-u i ono što pozdravljam je prijedlog odluke da se praktički za 97% poslovnih subjekata oni koji imaju manje od 30 milijuna kuna i manje od 50 zaposlenih, članstvo praktički komorski doprinos ukine i to je ono što je dobro.
No ono što mislim da mora biti glavni fokus je kako u sljedećem razdoblju pomoći izvozu, pogotovo u zemljama s kojima imamo najveću robnu razmjenu. Dakle, to nije Kina nemojmo se zavaravat, to su Njemačka, Italija, Austrija i tu treba biti isključivi fokus i HGK i mislim da se tu trebaju upravo uložiti i najveći napori.
Hvala vam.
Sljedeća će govoriti poštovana zastupnica Grozdana Perić.
Evo poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
Pa više nego očito je da tadašnja namjera onih koji su htjeli mijenjati upravo ovaj zakon, ali ne samo ovaj Zakon o HGK-u nego i o turističkim zajednicama i o Obrtničkoj komori je bio više pitanja trenutka predizborne kampanje nego da su se bavili samim sadržajem i kvalitetom institucije.
Institucije postoje evo skoro dva stoljeća i to nije izmišljotina naša nego Europe i svijeta. Što sama Gospodarska komora kao takva nam može dati? Pa govori se da je zapravo su tri zadatka komora, a to je unapređenje razvoja poduzetništva, zatim uspostavljanje i razvoj svih vrsta poslovnih odnosa sa inozemstvo i poticanje istraživanja razvoja i inovacija.
Evo to je upravo, jedan je kolega već spominjao dakle smisao same Gospodarske komore mora biti prvenstveno evo ova zadnja dva, a to je poticanje i razvoj poslovnih odnosa sa inozemstvom i poticanje istraživanja razvoja i inovacija.
Ono što sada Gospodarska komora nudi, dakle kada je motiv bio snižavanje i smanjivanje članarina onda sigurno nitko od tada predlagača nije razmišljao o onima koji npr. srednji plaćaju 1.083 kune ili oni najjači koji plaćaju 3.973 kune mjesečno i vidi čuda nisu se ti i takvi pobunili nego upravo je to ispalo kao nekakva masovna odnosno više populistička mjera kojom se htjelo udovoljiti većini.
Ja sam zato da se u svakom slučaju i svaka institucija profilira da se razvija, da daje što kvalitetnije usluge, ali isto tako i dobro je da se preispituje koliko je ona kvalitetna.
Ako pogledamo da je svaka treća država u Europi ima obvezno članstvo u komorama, onda isto tako moramo reći da upravo tih recimo u našem okruženju Austrije, Francuske, Grčke, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke i Španjolske da su upravo iz ove grupacije upravo naši najveći trgovinski partneri.
U samog Gospodarskoj komori vidjeli smo da su se dogodile promjene pa je došlo i do smanjivanja broja zaposlenika, ali ono što je još jako važno je upravo mreža županijskih komora koje itekako puno znače malim i srednjim poduzetnicima u našim županijama.
Isto tako ono što sam spomenula, jako je važno da upravo te županijske komore daju podsticaj i daju podršku poduzetnicima kod organiziranja različitih sajmova, da postoji mogućnost subvencioniranja upravo u nastupu na unutarnjim i vanjskim tržištima i to je ona kvaliteta koja će itekako ovim mjerama biti prepoznata kod naših poduzetnika. Nemojmo zaboraviti i njihove javne ovlasti.
Ja bi se isto referirala, evo još je malo vremena, upravo na ovaj čl. 39. gdje bi možda ga trebalo urediti na neki drugi način, s obzirom da ovdje nije jasno ukoliko se članstvo izjasni odnosno ne izjasni u roku od 30 dana. Što to znači za neko buduće razdoblje, da li se može opozvati ili ne ili normalno novi poduzetnici imaju pravo oslobođenja od godine odnosno dvije godine sada? Dakle možda bi tu trebalo taj članak modificirati da bi bilo jasnije što to znači inače u kojem roku, do kojeg roka, do kraja godine ili već prema tome kada se onda sam član može prijaviti ili odjaviti iz članstva.
Imamo više replika, poštovani zastupnik Borić ima prvu.
Hvala lijepo.
Kolegice Perić, govorili ste o tome da li je bio razlog predizborno vrijeme ili nije, sada iz ove rasprave danas jasno ko dan bilo je to vrijeme predizbornih aktivnosti, Most je htio nominirati svog gradonačelničkog kandidata, on je bio taj koji je to iznosio trebalo se tu uhvatit narod da on bude protiv svega toga, da se to sve sruši i da na kraju onda evo dobili rezultat koji su dobili i u biti tako završava svaka njihova reforma kada govorimo o Mostu.
Ono što je važno, mi smo poručili kroz ovo prvo čitanje nismo čuli ništa novo, ako ste vi uspjeli ja nisam ništa, osim opet smo na obvezno ili dragovoljno, dobrovoljno kako god hoćete, iako dajemo primjere i mješovitih sustava ili obveznih sustava, ne valja. Znači ne možemo nagovoriti nikoga da budu za ovo, znači na nama je da pokušamo riješiti ovo pitanje i osiguramo opstojnost ove Gospodarske komore da mogu funkcionirati da se ne financiraju ako nema ničega iz proračuna, što rade druge države, i da nastave raditi svoje poslove na korist poslodavaca.
Poštovana zastupnica Perić.
Hvala lijepo.
Da, upravo tako, dakle sad je vrijeme da se onda i sve ono što je ovdje predloženo da se onda modificira i ima vremena do drugog čitanja sigurno dati svak svoj prijedlog i viziju onoga što bi trebalo popraviti, ali svakako da je cilj svih nas da ove institucije budu kvalitetne, da budu prepoznate od javnosti, od poduzetnika da one ne budu same sebi svrha, ali da kao takve moraju isto tako isporučivati što bolje rezultate i biti podrška upravo poduzetništvu.
Poštovana zastupnica Puljak.
Poštovana kolegice.
Evo pozdravljam vašu namjeru odnosno zato što se zalažete za pojašnjenje ovog čl. 39. koji je zaista nejasan i otvara puno pitanja, a da ne ulazim sad u raspravu što je bilo prije je li bila predizborna kampanja ili sve to, htjela bih vas zamoliti da komentirate kako je to 77,4% članova komore nezadovoljno radom te komore i njihovim uslugama. Dakle, uz sve ono što smo čuli ovdje da je nabrojano taj niz dobrih usluga koje komora pruža ipak je velik, dakle skoro tri četvrtine članova nezadovoljno tim uslugama, dakle kako vi to komentirate.
Poštovana zastupnica Perić.
Ja ne znam iz tog istraživanja ko ga je radio da li su bili zaista obuhvat svi članovi Gospodarske komore ili samo jedan segment. Ako su svi dakle ako je svaki poduzetnik morao i bio zamoljen da glasuje, da li je zadovoljan ili ne onda možemo o tome raspravljati. Ali ukoliko je to bio jedan uzorak na kojemu se radilo istraživanje onda smatram da to nije mjerodavno da bi mogli na takav način raspravljat.
A mislim ako je 500 bilo jedinica onda je to stvarno premali uzorak da bi mogli reći evo posao ne valja.
Poštovani zastupnik Bačić.
Hvala g. potpredsjedniče.
Kolegice Perić započeli ste upravo vašu raspravu vezano za ukidanje inicijative za ukidanje pojedinih institucija koje smo ovdje imali u HS-u i od TZ i HGK, ali ste spomenuli usluge koje pruža HGK i sad kad pogledamo sve te javne usluge da se sve prebace na samu državnu upravu koliko bi to bilo opterećenje i trošak RH i onda gledamo s druge strane upravo ovu inicijativu i zašto je ona potekla od prošle godine i gledamo ovo sve ide u smjeru zapravo smjene određene garniture.
Ali kada pogledamo i sagledamo sve radi smjene bilo koga, da uništavamo cijelu instituciju gdje ćemo tako završiti?
Hvala.
Poštovana zastupnica Perić.
Da, nema smisla ukoliko nam ne pašu neke osobe onda nema smisla ukidati institucije. Da treba tražiti bolje rezultate u svakom slučaju, ali samu instituciju koja uz to možemo nabrojati niz pozitivnih poslova i inače ono što sama Gospodarska komora radi onda je to nešto što zaista je vrijedno i treba zaista prepoznati sve ove kvalitete koje je ona stvorila. I sigurno kroz daljnju i promociju i hrvatskog proizvoda i hrvatskog brenda, a isto tako i poticanja poduzetništva mislim da može puno više dati nego da predstavlja teret koji mislim da nikako nije …/Upadica Reiner: Hvala./…
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Kolegice Perić, spomenuli ste značaj županijskih komora, pa ja bi evo tu dvije crtice o svojoj županijskoj komori u Šibeniku.
Naime, u Šibensko-kninskoj županiji preko 82% osiguranika je zaposleno upravo kod pravnih osoba. U 2020.g. za koju znamo kakva je bila po pitanju gospodarstva imali smo naravno smanjenje broja osiguranika, ali povećanje broja zaposlenika i osiguranika kod obrtnika, što govori da smo imali jako puno i da još uvijek imamo jako puno malih poduzetnika. Upravo to su oni mali poduzetnici o kojima sam i ranije govorila, koji u HGK, pogotovo u županijskoj, mogu naći svog pravnog savjetnika i financijskog stručnjaka i slično.
U vašoj županiji pretpostavljam da su slične djelatnosti kao kod nas, trgovina, turizam, graditeljstvo i upravo zato imamo i strukovne grupacije koje su bliže putničkim agencijama i slično.
Fala.
Poštovana zastupnica Perić.
Da, hvala lijepo.
Kolegice nisam se stigla dotaknuti upravo i moje županije i županijske komore. Zaista mi u proteklom razdoblju, u protekloj godini i godinu prije imamo povećanje broja zaposlenih u odnosu na najbolje godine kada je bilo u Hrvatskoj. Prema tome, to je dokaz da unatoč evo i koroni i svemu ostalome, nedaćama koje jesu, ipak je učinak malog poduzetništva itekako značajan.
A ono što bi voljela još reći da u našoj, u mojoj županiji isto tako imamo i vrlo značajne upravo sektore koji su proizašli iz metaloprerađivačke industrije, koji su vrlo kvalitetni i koji su se razvijali kao velike, velike, zapravo sad su već i značajne tvrtke ne po broju zaposlenika koliko po, po prometima koje rade.
Hvala.
Sad će govoriti poštovana zastupnica Majda Burić, izvolite.
Hvala vam poštovani potpredsjedniče HS, poštovana državna tajnice Mikuš Žigman, poštovani zastupnici i zastupnice.
Dakle, HGK u svakom slučaju je potrebna i vrijedna institucija koja prati potrebe poduzetnika, ali to praćenje treba biti optimalnije. Nakon 30.g. nužna je transformacija i modernizacija te institucije koja se u stvari unatrag nekoliko godina i provodi, od racionalizacije i reorganizacije poslovanja, pa do novih usluga prema potrebama gospodarstvenika, o čemu ću nešto kasnije govoriti.
Cilj zakona kao što je već navedeno jest povećanje kvalitete i proaktivnosti HGK, te njezine transformacije u učinkovitiji i efikasniji servis koji je okrenut gospodarstvenicima. Dakle, postojeći sustav mijenja se i uvodi se mogućnost dobrovoljnog članstva za prvu skupinu članova koja čini gotovo 97% svih članica HGK, uvodi se mogućnost izbora, žele li članice prve skupine plaćati te 42 kune ili ne žele. A tko su članice prve skupine o tome je već sve rečeno, pa to ne bih dodatno pojašnjavala.
Ono što želim reći jest da kad govorimo o plaćanju članarine da je komora uslijed pandemije, ali i potresa oslobodila svoje članice koje su pogođene posljedicama koronavirusa i potresa komorskog doprinosa, a što se tiče novoosnovanih poslovnih subjekata oni ne plaćaju članarinu u prvoj, a često i u drugoj godini poslovanja. Osim toga novim subjektima osiguravaju se sva potrebna, sva potrebna podrška i pomoć od pisanja poslovnog plana, savjetovanja vezana uz zakone itd.
Što se tiče samog proračuna komore on se temelji na članarinama, udio planiranih rashoda za radnike je 32% manji za razliku od prijašnjih proračuna kad je taj udio bio znatno veći, a smanjenje tog udjela je posljedica već započetog procesa transformacije komore i racionalizacije poslovanja. Jako je važno još jedanput naglasiti da je broj zaposlenih od 2014. na ovamo se smanjio sa 670 na 380 zaposlenih, dakle smanjeno je za više od 40% broj zaposlenih. S druge strane razvijaju se i dalje sve usluge u skladu sa potrebama. Posebice naglašavam edukacije, tečajeve, predavanja, konferencije HGK. Broj edukacija u '19.g. bio je 504. Ljudi koji su to pratili bilo ih je 21.000. U prošloj 2020.g. unatoč korona krizi 15.500 ljudi je sudjelovalo na edukacijama HGK.
Treba spomenuti i nove usluge koje komora pruža, a to je izrada boniteta, VEP platforma, digitalna komora koja pruža potpuno novu dimenziju e-usluga od e-učenja, e-zakonodavstva, e-sajmova, e-financiranja itd., a komora obavlja kao što se već danas u raspravi nekoliko puta naglasilo i javne ovlasti, njih je 15 i propisane su posebnim propisima. Jedna od njih jest i osnivanje i djelovanje suda časti, stalnog arbitražnog sudišta i centra za mirenje.
Posebno želim naglasiti važnost stalnog arbitražnog sudišta koje je arbitražna ustanova koja organizira i osigurava djelovanje arbitražnih sudova. Sudište je jedno od vodećih arbitražnih ustanova u regiji sa velikim iskustvom u rješavanju i međunarodnih i domaćih poslovnih sporova i to iz različitim gospodarskih sektora.
Ono što je veliki benefit odnosno prednost arbitražnog rješavanja sporova jest upravo brzina procesa koji u procesu na arbitražnom sudištu traje izmešu 4 i 10. mjeseci. Također veliki benefit jest autonomija stranaka i učinkovitost. Arbitražni postupak je u stvari način alternativnog rješavanja sporova u kojem jedan ili više arbitara odlučuju o sporu i to pravomoćnom odlukom, upravo zbog toga je samo vrijeme suđenja vrlo vrlo skraćeno i prosjek je između 4 i 10 mjeseci.
I za kraj „Kupujmo hrvatsko“, hvalevrijedna akcija koja traje već 24. godinu …/Upadica Reiner: Hvala./… sudjeluje 10.000 tvrtki.
Poštovani zastupnik Brkan, izvolite replika.
Zahvaljujem se.
Poštovana zastupnice Burić.
Evo kao što ste nabrojali maloprije velike koristi koje članstvo u HGK-u donosi, po vašem mišljenju prva skupina koja će biti oslobođena obavezanog plaćanja članarine, da li mislite da će se odjednom sad svi prestati plaćati iz te prve skupine ili će neko ipak za tu članarinu nastaviti plaćati s obzirom kakve koristi sve ima od nje, članstvom u HGK-u?
Poštovana zastupnica Burić.
Poštovani g. Brkan.
Dakle, kao što sam već i navela, jedna od izmjena odnosno od novosti u ovom novom Zakonu o HGK-u jest i mogućnost dobrovoljnog članstva isključivo u prvoj skupini članica HGK.
Hoće li one zaista nastaviti plaćati te 42 kune mjesečno i nastaviti koristiti onda sve benefite cijelog kataloga usluga i javnih ovlasti HGK ili neće pa će koristiti samo dio tih usluga, to je zaista na izbor članicama koje su dio te prve skupine pod posebno propisanim uvjetima, dva od tri moraju zadovoljiti. Dakle, ja ovdje zaista ne mogu uopće spekulirat o tome tko hoće, tko neće, međutim za pretpostaviti je da mnogi od njih zaista cijene usluge javne ovlasti koje pruža HGK jer su …/Upadica Reiner: Hvala./… prema mojem osobnom iskustvu …/Upadica Reiner: Hvala lijepa./… na visokoj razini.
Hvala vam.
Zastupnica Perić ima repliku.
Evo samo kratak komentar, bilo je spomena o tome kako članarine odnosno dug za članarinu je porez koji se onda evidentira i onemogućuje javnoj nabavi pristupanje javnoj nabavi. Dakle, to je ugovor između HGK i Porezne uprave kojim oni prate njihove uplate i vode evidenciju, ali nikako nije dug za članarinu HGK taj faktor i element kojim se nekome osporava mogućnost sudjelovanja u javnoj nabavi.
Poštovana zastupnica Burić.
Poštovana gospođo Perić.
Dakle, članarina je članarina, porez je porez, jako dobro znamo razliku između jedne i druge kategorije.
Poštovani zastupnik Troskot je opet dignuo povredu Poslovnika.
Povreda Poslovnika čl. 238. mislim da je svakom jasna činjenica šta je porez, a šta je parafiskalni namet. Mogu vam osobno pokazati imam rješenja ovdje kompanija koje ne mogu sudjelovati u javnom natječaju iz razloga što ili mogu, ali rješenje glasi dakle potvrđen je ili podmiren je porezni dug. I u tom smislu da zbog neplaćanja članarine određenim poduzećima ne može uć u javni natječaj. A vezano za definiciju poreza i parafiskalnih nameta itekako …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Kolega Troskot zašto to opet radite, zašto zlorabite instituciju povrede Poslovnika? Ja vam moram dati temeljem čl. 240. st. 1. opomenu s oduzimanjem riječi, a ne možete to raditi. …/Upadica se ne razumije./… Da, javnost gleda i to kako se vi ponašate, mimo Poslovnika.
Sada će u ime zeleno-lijevog bloka završno govoriti poštovana zastupnica Sandra Benčić.
Zahvaljujem se.
Evo pošto kolega Troskot nije mogao do kraja izreći što je rekao, a zapravo je rekao u cilju boljeg informiranja javnosti, moram potvrditi da da, vi ne možete dobiti potvrdu o nepostojanju poreznog dugovanja ako ste dužni HOK ili HGK-u jel, to znate? Valjda znate toliko ne.
Isto tako da, ako nemate tu potvrdu ne možete se javljati na natječaje, a isto tako će vam Porezna uprava taj dug i izraziti i naplatiti i u ovršnom postupku kada postoji to dugovanje i izražavam se i možete ga vidjeti. Dakle, da, dakle zove se drugačije međutim način naplate i posljedice neplaćanja članarine su iste kao i kada ne platite porez kada se traži potvrda o nepostojanju poreznog dugovanja. Dakle, to je prva stvar.
Druga stvar, mi smo već u prvoj onoj raspravi koju smo imali o HGK-u istakli jednu stvar, a to je da institucija sama i ono što je njen smisao i svrha se ne bi smjela uništavati zbog toga što su uz nju bile vezane afere, to je činjenica i zbog toga što je bila percipirana u javnosti kao zapravo mjesto za uhljebljivanje određenih kadrova.
Da instituciju treba reformirati, da ju treba prilagoditi 21. stoljeću i zahtjevima o poslovanju u 21. stoljeću, ali isto tako da moramo omogućiti ovo što se u jednom manjem dijelu sada radi, a to je da zapravo se radi o dobrovoljnom članstvu odnosno o plaćanju onih usluga koje sami poduzetnici žele platiti.
Da bi HGK to mogla raditi na taj način ona se naravno mora modernizirati. Moramo biti opet fer i reći da su neke stvari napravljene, primjerice ja sam prije nekih mislim godinu i pol dana, ne znam da li je više, čak sudjelovala u testiranju digitalne komore. Digitalna komora je dobar projekt, dobro je osmišljen i ona, ali sad ću reći ali, dakle daje podatke koje smo odavna trebali omogućiti besplatno svim gospodarskim subjektima u RH. To su podaci o poslovanju pojedinačnih tvrtki, ali isto tako podaci o trendovima, znači o izvozu, uvozu itd., dakle svi oni podaci koji vam nekad trebaju u poslovanju da bi mogli raditi analitiku i da bi mogli na temelju te analitike donositi poslovne odluke.
Dakle, imamo 30 godina HGK, zadnjih 10, 15 godina građani odnosno naši poduzetnici to moraju tu uslugu plaćati privatnim tvrtkama poput „Poslovne Hrvatske“ jer im mi tu uslugu nismo omogućili bilo kroz HOK ili HGK do nedavno, a i ovo što ima na Digitalnoj komori nije u potpunosti isto ono što možete dobiti kod privatnog provajdera te usluge. To su bitne informacije. Sve te informacije su javne informacije, znači nije potrebno da idete od firme do firme ih prikupljat, niti nekakvi posebni obrasci. Dakle, to smo mogli imati odavno i to bi zapravo omogućilo puno kvalitetnije poslovanje svim našim gospodarskim subjektima jel bi znali kao prvo da li oni s kime posluju, da li je solventan, kakav mu je bonitet itd., jel, ne, to se moralo plaćat. Ta usluga kada plaćate privatnom provajderu je izuzetno skupa, jel, daleko skuplja od članarine HGK. Dakle, to je dobar projekt, dobar iskorak, treba ga još, treba ga još unaprijediti.
Međutim, ono što sam danas govorila u replici ministru, ako idemo, a mislim da trebamo ići u smjeru transformacije HGK da bude zaista servis poduzetnicima za one potrebe koje imamo kao potrebe u poslovanju u 21. stoljeću. Onda zbilja moramo evaluirati proteklih 30.g. i vidjeti koje od tih usluga zaista trebaju naši poduzetnici, a koje od tih usluga možda i ne trebaju više ili trebaju u puno manjoj mjeri, jel. Isto tako koje su to nove vrste usluga koje bi mogli pružati našim poduzetnicima, posebno u ovom vidu izlaska na strana tržišta.
Ja vam mogu reći kao neko ko je pokušao koristiti neke, neke od usluga nekada, posebice za izlazak na strana tržišta, vi nemate jedan na jedan nekoga ko bi se bavio, ko je neki akant menadžer, dakle ko bi imao za svakog korisnika dakle svoj, svoj neki portfelj i bavio se njime da mu omogući zaista da ga pospari sa vanjskim dobavljačima itd., dakle to nismo omogućili u ovih 30.g.. To je šteta.
S time, hvala lijepa, time zaključujem raspravu o ovom točci, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti. Kako je sad već prošlo dosta vremena i više nego što je predviđeno napravit ćemo jednu stanku do 17 i 55 minuta.
STANKA U 17,43 SATI

90

  • Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, prvo čitanje, P.Z. br. 160
15.07.2021.
Prijedlog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, prvo čitanje, P.Z. br. 160.
Predlagatelj je vlada. Rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
1. Prihvaća se prijedlog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori i
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 118 zastupnika i zastupnica, 77 za i 11 suzdržanih i 30 protiv, pa je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF