Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

54; 55; 56

  • Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 145
  • Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu
09.06.2021.
Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u raspravi. Sada ćemo sukladno zaključku Odbora za financije i državni proračun koji je predložio na temelju čl. 247. Poslovnika da provedemo objedinjenu raspravu o sljedeće tri točke, dakle:

- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2021. i projekcija za 2022. i 2023. s prijedlozima izmjena i dopuna Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. i projekcija za 2022. i 2023., s obrazloženjem za:
- Hrvatske vode,
- Hrvatske ceste,
- Centar za restrukturiranje i prodaju,
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- HZZO,
- Hrvatske autoceste,
- HŽ Putnički prijevoz i
- HŽ Infrastruktura

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021., drugo čitanje, P.Z.E. br. 145 i

- Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2022.g.

Dakle, glasovat ćemo o tome da li ćemo provesti objedinjenu raspravu sukladno prijedlogu Odbora za financije i državni proračun.
Ima li netko protiv tog prijedloga? Ako nema onda ni nema potrebe za glasovanjem. Suglasili smo se, dakle provest ćemo objedinjenu raspravu za navedene tri točke.
Još jednom ću ponoviti, to je Prijedlog izmjene i dopuna Državnog proračuna RH za 2021. i projekcija za 2022. i 2023., Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021. I Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2022.g.
Predlagatelj akata je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH, čl. 39. Zakona o proračunu i čl. 211. Poslovnika HS-a te na temelju čl. 109. Zakona o proračunu.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika. Kod donošenja državnog proračuna primjenjuju se odredbe Članka 211. i 212. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za poljoprivredu i Odbor za gospodarstvo.
Podsjećam na Članak 38. Zakona o proračunu prema kojem sve izmjene i dopune koje sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun i projekcije ne smiju prijeći utvrđenu svotu dopuštenog manjka državnog proračuna i projekcije.
U tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i projekcija podeseni se amandmani kojima se predlažu povećanja proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna i projekcija mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanje drugih rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna.
Gore navedeni prijedlozi amandmana ne smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja.
S tim u svezi upozoravam da će u saborsku proceduru biti upućeni samo oni amandmani koji su sastavljeni u skladu sa Zakonom o proračunu.
Članak 212. Poslovnika određuje da se ne može glasovati o podnesenim amandmanima i proračunu u cjelini prije nego proteknu 3 dana od dana rasprave.
Sada bih molio predstavnika Vlade da dodatno obrazloži Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna i ostale navedene akte, pozdravljam poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića.
Potpredsjedniče izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane dame i gospodo zastupnici, evo ja ću nastojati u predviđenom vremenu naravno pokriti sve točke kao što smo i rekli dakle objedinjeno, ali naravno najveći naglasak staviti ipak na rebalans državnog proračuna za ovu godinu i projekcije iduće dvije godine.
Dakle, jedan kratki uvod. Ova Vlada je na neki način navikla vas saborske zastupnike u prošlom mandatu da rebalans proračuna kojeg predlaže bude krajem godine koji je u pravilu bio tehnički rebalans, rebalans koji bi konstatirao više prihoda od onoga što smo planirali jer smo svake godine imali i bolju ja bih rekao izvršenje proračuna, a rashode u skladu s planom, a time i bolji rezultat. 4 godine za redom značajno bolji rezultat, 3 godine za redom čak i suficit proračuna i naravno kumulativnih 12, gotovo 12 postotnih bodova bruto domaćeg proizvoda smanjenje udjela javnog duga odnosno javnog duga kao takvog. Covid naravno okreće taj trend. Prošle godine smo po izbijanju Covida tamo već u 5. mjesecu imali rebalans proračuna i on je kao takav bio isključivo vezan sa pretpostavkom koja se nažalost naravno pokazala točnom, a to je da će uslijed Covida, uslijed zaključavanja gospodarstva doći do značajnijeg pada prihoda, da će biti velike potrebe za pojedinim rashodima poglavito onima koji se odnose na zdravstvo. I tu u tom trenutku smo govorili o respiratorima, govorili smo o dezinficijensima, govorili smo o zaštitim maskicama i rukavicama i opremi, nakon toga smo govorili o testovima, a danas govorimo i o cjepivima. U isto vrijeme naravno u tadašnjem rebalansu jako puno je bilo predviđeno da ćemo morati financira i želimo financirati naravno očuvanje radnih mjesta u gospodarstvu, sa današnjim danom preko 11 milijardi, znači već smo probili u onom neto iznosu 11 milijardi kuna što je do sada isplaćeno za mjere očuvanja radnih mjesta, pokrivanja fiksnih troškova i skraćenog radnog vremena. Ova godina, ovaj rebalans nije samo isključivo vezan uz Covid, on je prije svega vezan uz problematiku zdravstva. Dakle, mi smo u 4. mjesecu postigli dogovor sa predstavnicima veledrogerija kako ne bi došlo do obustave isporuke lijekova, medicinskog i inog materijala i potrepština za normalno funkcioniranje zdravstvenog sustava i prije svega tretman bolesnika. Do sada smo isplatiti već sukladno dogovoru transfere za 4. i 5. mjesec i dio 6.-toga još možemo pokriti zakonom predviđenim mogućnostima. Zakon o proračunu predviđa i daje mogućnost preraspodjela do 5% što smo i činili sve ovo vrijeme, međutim sada smo te zakonske mogućnosti iscrpili i jednostavno je potreba predložiti Hrvatskom saboru rebalans proračuna kako bismo mogli te transfere i dalje realizirati, ali naravno ne samo onaj dio koji se odnosi na zdravstvo. Sada ću elaborirati odnosno iznijeti koje su to ključne promjene koje predlažemo u ovom rebalansu proračuna.
Krenut ću ipak od samoga makrookvira, prije nekoliko tjedana hrvatska Vlada je usvojila i u Bruxelles poslala uobičajeni dokument krajem 4. mjeseca u okviru našeg dijaloga po pitanju europskog semestra. To je dokument koji se zove Program konvergencije. On je dokument koji ima jednu dosta zadanu, ja bih rekao i formu već smo ga navikli u pravilu Hrvatski sabor odnosno dva odbora, za financije i za europske poslove o tome raspravlja objedinjeno, svih ovih godina. I u njemu smo između ostaloga dali makro i fiskalni okvir za iduće 3 godine što se tiče ovog rebalansa u potpunosti se držimo njega. Dakle, makroekonomske projekcije pa niti nije bilo u mogućnosti da se nešto značajnije promjeni u ovih nekoliko tjedana. Dakle, procjena rasta za ovu godinu je 5,2% BDP-a. Originalna procjena je bila 5%, međutim nije nekakva značajnija korekcija niti nekakva velika promjena u odnosu na ovu godinu, ali ono što je važno za reći da smo u ovu procjenu 5,2 inkorporirali efekte Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Mi očekujemo da ćemo ove godine negdje oko 13% ukupne omotnice od 3,6 milijarde EUR-a dakle negdje oko 800 milijuna EUR-a predujma povući u proračun, ali isto tako naravno početi koristiti u skladu sa terminskim planom i svim onim mjerama koje su zapisane u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti. Dakle, ove godine efekt NPOO-a je procijenjen na nekakvih 0,3 postotna boda. Iduće dvije godine taj efekt na BDP je kudikamo značajniji i on je u prosjeku negdje oko 1,5 postotni bod svake godine. Međutim, ovo što mi u Vladi vidimo je još važniji efekt tog istog NPOO-a, dakle Nacionalnog programa otpornosti i oporavka na potencijali rast, dakle na stopu potencijalnog rasta. O tome smo nekoliko puta i u Hrvatskom saboru govorili, to je onako u prijevodu kako na koji način što efikasnije i produktivnije koristiti postojeće čimbenike proizvodnje. Dakle, bilo da govorimo o radu ili, i ljudskom kapitalu ili kapitalu općenito.
I to je ono što je zapravo na neki način i sukus i trebao bi biti sukus Nacionalnog programa oporavka s jedne strane koji je pogled više na kratki rok, ali i otpornosti koji će osigurati i trebao bi osigurati nekakvu srednjoročnu i, čak i dulje od toga održivost i otpornost našeg gospodarstva na bilo koje eventualne iduće krize. To je ono što ekonomisti vrlo često vole reći, svi se slažu da će iduća kriza isto doći, ne znamo u kojem području i ne znamo kada, ali u konačnici, morate biti spremni i za to.
Prihodna strana proračuna za ovu godinu se mijenja za negdje oko 3 milijarde kuna, povećava, od čega veći dio se odnosi na one izvore koji ne utječu na ukupni rezultat proračuna, dakle prije svega, UN fondove, ali isto tako i vlastite namjenske prihode. Onaj dio koji utječe na rezultat proračuna, dakle porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za negdje oko 700 milijuna kuna.
Kao i inače, kada imamo projekcije, kada imamo nekakve zadnje raspoložive podatke, radimo procjenu prihodne strane proračuna, dakle, ona je napravljena zaista temeljem svega onoga s čim raspolažemo, jučer smo imali jednu kvalitetnu raspravu na matičnom Odboru za financije i državni proračun i tada sam pojedinim zastupnicima, odnosno članovima Odbora pojasnio, između ostaloga, da Ministarstvo financija uvijek, što se tiče prihodne strane, planira realno. To je dakle bazni scenarij, s tim da uvijek zadržimo jednu dozu ovoga, i nekakav pristup konzervativan koji u konačnici, u ovim vremenima, ja mislim da je više nego dobar jer treba biti spreman i dalje obzirom na sve neizvjesnosti i okolnosti u kojima se nalazimo, prije svega vezano uz epidemiju i pandemiju, ako bude bilo potrebno, naravno, još na ovaj ili onaj način reagirati.
I onda dolazimo do rashodne strane proračuna koji je zapravo ključ i ovog rebalansa, ono što nam slijedi i u ostatku godine i u godinama koje slijedi. Mi vidimo Hrvatsku već ove godine da se vraća na onu putanju smanjenog javnog duga u BDP-u, dakle da bi efekt Covida bio jednokratan, dosta velik, ali jednokratan.
Međutim za taj bazni scenarij s kojima izlazimo, između ostaloga, pred vas, kao što je bio slučaj tamo na početku mandata još 2016. g. kad smo tadašnji proračun i rebalans za tu godinu, odnosno nakon privremenog financiranja, predlagali, da je ključ rashodna strana proračuna. Rashodna strana proračuna i dalje je dobrim dijelom pod dojmom i pod naravno pod utjecajem Covida, govorimo opet o zdravstvenom dijelu, govorimo o gospodarskom dijelu, ali postoje neki drugi segmenti koje bih sada ovdje pobrojao, odnosno elaborirao.
Dakle zdravstveni dio u ovome rebalansu, kada zbrojite, negdje 2 milijarde 800 milijuna kuna dodatnih sredstava za zdravstvo, jedan dio na HZZO, drugi dio direktno na Ministarstvo zdravstva, ja bih rekao manje važno, ali važno je da je ideja da se kroz te transfere do kraja godine održavaju rokovi plaćanja prema veledrogerijama, ja ću reći ipak na one okvire koji su van zakona i to nam, naravno, nije drago, ali puno puta smo o tome razgovarali i vjerujem i da će današnja rasprava dobrim dijelom se odnositi na zdravstvo, a to je da treba učiniti određene i mjere strukturne prirode, transformacijske koje će na rashodnoj strani učiniti određene racionalizacije, koje će prevenirati nastanak novih obveza. Dakle mi ne negiramo, dapače, mi se odnosimo prema postojećim obvezama i tu uopće nije kao takvo tema, mi ćemo njih podmiriti.
Bilo bi puno jednostavnije i svi bi bili puno sretniji da je problematika zdravstva se odnosi samo isključivo na stare obveze i dugove, koliko god oni visoki bili. Međutim problem novih dugova iz mjeseca u mjesec koji u proteklom razdoblju su evidentni, stvara dodatni pritisak. Dakle svi ovi transferi koje smo prepoznali i koje prepoznajemo u rebalansu bi trebali osigurati da se rokovi plaćanja bolnica drže unutar 180 dana, a ljekarni 120 dana. Ponovit ću još jedanput, mi smo u potpunosti svjesni da je to vanzakonskih okvira, ali opet ću vas isto tako podsjetiti da smo imali periode u proteklom razdoblju kada su rokovi plaćanja ili dospijeća bili preko 900 dana. Dakle treba evidentno učiniti određeni iskorak, značajni iskorak na rashodnoj strani.
Sve sanacije, sve ovo što smo činili na prihodnoj strani je doprinijelo određenoj stabilizaciji, ali ne može, to smo govorili od samog početka, riješiti kompletnu problematiku. S druge strane, predviđeno je i u odnosu na originalni plan dodatne 2 milijarde kuna za mjere za očuvanje radnih mjesta, pokrivanje fiksnih troškova i skraćenog radnog vremena. Tu najveći dio tog novca je već praktički potrošen, ja ću vam ponoviti da smo mi u originalnom proračunu imali za prva 2 i dio 3. mjeseca predviđena sredstva, a mjere i dan danas plaćamo.
Najavljeno je, između ostaloga i rečeno i za 6. mjesec, između ostaloga, što drugim riječima kaže da sada to sve skupa moramo prepoznati u rebalansu. Kratko ću odgovoriti, kao što su jučer i neki članovi, pa tako i vanjski članovi odbora postavili pitanje, kao što je bio slučaj od samog početka, mi pratimo razvoj situacije i Vlada sigurno neće okrenuti i nije nikada okretala leđa niti zdravstvenom sustavu, tako niti gospodarstvu. Međutim došli smo u situaciju da je praktički gotovo u potpunosti otvoreno gospodarstvo, dakle samo su mali segmenti gospodarstva i dalje pod, nazovimo tako, mjerama Stožera. S druge strane, unaprjeđuje se i popravlja se epidemiološka slika, ali i dalje postoji jako puno neizvjesnosti.
Ulazimo, dolazimo praktički kraju drugog tromjesečja, ulazimo u treće tromjesečje koje je u gospodarskom smislu, ne mislim samo na turizam, ali u gospodarskom općenito smislu, i najvažnije za naše gospodarstvo, kao što je bio slučaj i prošle godine, naravno da ćemo vidjeti i pratiti razvoj događanja i po potrebi reagirati, ali za sada, ovi novci koji jesu, oni zapravo u konačnici prepoznaju sve ovo što je do sada kao takvo plaćeno.
Potom 800 milijuna kuna dodatno za plaće. Vi se dobro sjećate svih onih rasprava, bilo je i u HS-u o tome govora, i svojedobno i štrajk taman prije Covida, obrazovnih djelatnika, rasprave koje su se vodile. Ja ću vam samo ponoviti, dakle dogovor o povećanju osnovice od 1.1. ove godine od 4% je funkcionalan, dakle on se primjenjuje. Vi kao i ja smo dužnosnici, na nas se to ne odnosi, ali naši službenici ovdje i u Saboru i ministarstvima i javni službenici, svi dobro znaju da je to već na snazi. Mi smo rekli već kod originalnog proračuna, vrlo jasno, bez ikakvih skrivanja da ta sredstva tada u tom trenutku nemamo planirana, ali kao što je bio slučaj 2018. da ćemo tijekom godine uštedama, preraspodjelama, internim preraspodjelama na razini pojedinih razdjela osigurati ta sredstva i to činimo sada sa ovih 800 milijuna kuna osiguravamo da taj tijek bude i u nastavku godine. Međutim, kod plaća moram staviti jednu napomenu, kao što sam maloprije rekao i kod očuvanja radnih mjesta obzirom da i dalje su u neizvjesnosti vezano za pandemiju, kod plaće imamo situaciju da unatoč činjenici da je ova vlada u svom mandatu osnovicu plaća javnih i državnih službenika povisila za 18,4% u 4.g., 18,4%, što je više od onoga što je svojedobno 2016.g. od strane sindikalnih čelnika bilo rečeno kao njihovo tumačenje onoga sporazuma iz 2009.g., za neke javne službe, pa tako za obrazovanje i zdravstvo i više od 20%, to je samo osnovica, da uopće ne spominjem porezne izmjene koje su svima nama utjecale na plaće, dakle ne samo javnim i državnim službenicima nego i dužnosnicima, a i gospodarstvu kao takvom, dakle svim zaposlenicima, ovdje govorim samo o osnovici. Unatoč tome određeni segment državnih i javnih službenika odnosno javnih službenika je pokrenuo određene sudske tužbe. To je na sudovima, neke su presude već donesene, dakle ne mogu u ovom trenutku decidirano reći da će ova sredstva biti dostatna za do kraja godine. Ali samo još jedanput napominjem jer znam da i brojni zastupnici iz različitih segmenata, što izravno vezani da pripadaju nekom od tih segmenata, što na ovaj ili onaj način zagovarali između ostaloga određene stvari da se evo učini ono što je potrebno što je ova vlada cijelo vrijeme i radila. Mi nismo okrenuli sindikatima i sindikalnim odnosno našim zaposlenicima leđa, vodimo dijalog, činimo povećanja, kao što vidite i sami, ne mala, usporedba s gospodarstvom se vrlo lako može napraviti, ali evo isto tako smo suočeni sa tim sudskim tužbama.
Također od ostalih stavki spomenut ću, evo jučer je bio prvi sastanak sa novo ili ponovno izabranim županima i predstavnicima udruge gradova ili općina i gradonačelnikom Zagreba. Između ostaloga naš regularni dijalog, tada smo im isto rekli, dakle u ovom rebalansu dodatnih 250 milijuna kuna za Fond sufinanciranja europskih projekata. Tu su još određena sredstva za sufinanciranja na razdjelu Ministarstva regionalnog razvitka, te jedna stavka koja se izravno veže za pojedine segmente gospodarstva, koji su ne de iure, dakle zatvoreni odlukama stožera, govorimo o tzv. industriji događanja, povremenom prijevozu i govorimo o putničkim agencijama koje su tražile da uđu u onaj režim pokrivanja fiksnih troškova. Tu se držimo naših principa da samo oni koji su odlukama stožera zatvoreni imaju pravo na to. U okviru resornih ministarstava kulture, prometa i turizma i sporta će se osnovati odnosno oformiti određeni programi koji će biti za njih na neki način pomoć u prevladavanju poteškoća ili možda još i značajnije, u pripremi na dolazeće turističke sezone. Ukupni iznos je u rebalansu planiran negdje na oko 150 milijuna kuna.
Što se tiče izvanproračunskih fondova, nema nekih značajnih izmjena. Najveća povećanja kako prihoda i rashoda je na HZZO-u, al ukupni rezultat manje-više je nepromijenjen i kada to sve skupa sumiramo korekcija deficita u odnosu na originalno planiranih 2,9% BDP-a ide na 3,8% BDP-a za ovu godinu.
Unatoč tome opća država i sve ono što je vezano na nju, dakle kada zbrojimo i državni proračun i izvanproračunske fondove i lokalnu samoupravu i napravimo sve one prilagodbe koje je potrebno, ponovit ću još jedanput, prema Zakonu o proračunu, materijal, dokumente i sve ono što je sastavni dio tih tablica i sve ono što je zapisano u Zakonu u proračunu. Ali naša obaveza je također i između ostaloga izvještavati i Europski statistički ured Eurostat odnosno Europsku komisiju, dakle Europska metodologija ESA 2010. Kada učinimo sve te korekcije dolazimo do te brojke od 3,8% BDP-a i tu se zahvaljujem i vama jer smo ja mislim prije nekog vremena razjasnili sve te potencijalne nejasnoće između jedne i druge metodologije i da brojke o kojima govorimo su uvijek međunarodno usporedive i kad uspoređujemo i razinu deficita ili suficita ili javnog duga RH da je on u potpunosti usporediv sa zemljama članicama EU.
Unatoč povećanom deficitu i deficitu od 3,8% BDP-a mi za ovu godinu vidimo javni dug ponovo kao što sam rekao na silaznoj putanji sa 88,7% prošle godine BDP-a na 86,6% BDP-a i to je dinamika kojom ga vidimo između 2 do 3 postotna boda godišnje u idućem srednjoročnom razdoblju. To je razlog zašto smo i kod predstavljanja na vladi, pa ću ponoviti i ovdje u HS i predsjednik vlade i ja rekli da nas ovakav rebalans i ovakva fiskalna politika i dalje drži u zoni financijske i fiskalne sigurnosti. I ja se ne samo iskreno nadam, naša je odgovornost držati se i dalje u tome, što u prijevodu znači ne otvarati potencijalno nekakve problematične situacije. Sjećamo se i sami, podsjetit ću vas, RH po ulasku u EU sredinom 2013. odmah je ušla u proceduru prekomjernog manjka, pa i u skupinu zemalja sa prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. 2017. smo izašli, kreditni rejting nam je vraćen u investicijsku zonu. Svi dobro znamo, jako dobro znamo i kao porezni obveznici koji participiramo u državnom proračunu, a tako i ponaosob kao eventualno gospodarstvenici ili individualno porezni obveznici što je to i kakve je to reperkusije imalo na kamatne stope. Kamatne stope su i dalje referentne na povijesnim minimumima, međutim premija rizika je ono što zemlju, od zemlje do zemlje se razlikuje i ovisno o vašem kreditnom rejtingu i o vašoj gospodarskoj i široj društvenoj i političkoj i slično stabilnosti i mislim da smo na tom području napravili puno. Taj status treba održavati, nikako ga ne pogoršavati i činit sve dalje, siguran sam da ste pročitali zadnja dva izvještaja SMP-a i RFI-a, pa tako između ostaloga vrlo eksplicitno i vrlo jasno kažu što će uvođenje EUR-a konkretno značiti za naš kreditni rejting, vrlo eksplicitno, dve stepenice gore, znači bolje u odnosu na ovo što trenutno imamo, dakle još veća sigurnost i stabilnost.
I na kraju, kratka samo rečenica za prošlu godinu, naravno ako bude kakvih replika i komentara vrlo rado ću odgovoriti, ali za prošlu godinu, dakle unatoč, dakle u potpunosti se potvrdila naša zadnja projekcija pada BDP-a od 8%, Državni zavod za statistiku brojka u decimalu se ovoga pogodila sa našom procjenom međutim ono što treba reći i HNB i naši vodeći analitičari i međunarodne institucije svi smo bili cijelo vrijeme vrlo, vrlo blizu sa procjenama.
Deficit prošle godine je izvršen na razini od 7,4% BDP-a dakle nešto bolje u odnosu na plan, međutim to je i dalje dosta, dosta visoki deficit koji je kao reperkusiju imao već spomenuti efekt na udio javnog duga u BDP-u od 88,7% BDP-a.
Ne volim što ako scenarij, da nije bilo covida mi bismo javni dug prošle godine imali ispod 70% BDP-a.
Hvala lijepo.
Hvala vam.
Idemo sada s replikama ima ih podosta. Prva je na redu poštovana kolegica Katarina Peović.
Izvolite.
Dobar dan ministre.
Rekla bih da postoji dobra i loša vijest u ovom proračunu. Dobra je da su još uvijek na snazi mjere EU Komisije relaksacije pravila pakta o stabilnosti eu semestra itd. no znači dozvoljen nam je deficit koji bi inače bio blokiran. No loša vijest o kojoj se slabo ovdje govori, da tako neće biti dovijeka kad se stvari vrate u normalu vratit će nam se neoliberalne mjere štednje i ono što naša Vlada uvijek radi kao jedan tip konvergencije odnosno konkurentnosti snižavanje cijene radne snage što je nama jedini oblik postizanja konkurentnosti.
Vi ste već govorili jednom o potrebi racionalizacije zdravstva, znači to ide u skladu s tim nastoji se i u … prikriti mitovima i bajkama neke negativne činjenice, ja bih rekla da su neke od njih horor bajke kao činjenica da su sredstva smanjena nezaposlenima, prekarnim radnicima …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… pomoćnicima u nastavi itd.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice, kada sam govorio o racionalizaciji zdravstva mislio sam sve osim na plaće, pa da pojasnimo to sve skupa. Što se tiče Vlade vrlo je jasan stav i ponovit ću još jedanput, 18,4% je samo osnovac povećana državnim i javnim službenicima, pojedinim kao zdravstvu i obrazovanju i preko 20, a uz to sve skupa smo imali i porezne izmjene gdje smo relaksirali i smanjivali stope poreza na dohodak, čak ukinuli dva doprinosa u smislu rasterećenja i opterećenja poslodavaca, proširili značajno neoporezive primitke kako bismo omogućili poslodavcima da povećaju izdvajanja odnosno plaćanja svojim zaposlenicima, dakle neto plaću bez ikakvih davanja sve kako bismo dali s naše strane doprinos rastu plaća.
Što će biti u mjesecima i razdoblju koje dolazi? Ja mislim da nas je ova kriza, ali i ona prethodna učinila ne samo nas u Hrvatskoj nego i šire vrlo svjesnima da mjere isključivo racionalizacije i štednje nisu u potpunosti polučile efekt …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… vidite i Hrvatska puno bolje brodi nego u prošloj krizi. Pardon.
Hvala.
Sve u redu.
Kolega Hajdaš Dončić, izvolite.
Krenut ću sa ovim završnim dijelom to je euro, dakle euro ne može riješiti hrvatske probleme, to je generalno da ne mislite da sam ja protiv … dapače, isto … područje zapravo to podržavamo, ali to neće riješiti naše krucijalne probleme.
Naši krucijalni problemi su da smo mi u dvije godine za 54 milijarde povećali javni dug i da lagano Hrvatska ulazi vi to znate, reći ću puzajuća inflacija neka koja će definitivno malo anulirati čak povećanje ove osnovice. Ona je na 2,1% koliko vidim u travnju, a isto tako i dalje rastu inflatorni pritisci osobito u građevini. A mi se generalno oslanjamo na plan oporavka koji opet se vraćamo u građevinu gdje više cijene nisu iste, čak nisu iste ni sada. Vi sada imate probleme sa aglomeracijama.
Ja bi zamolio samo nešto dakle ne trebate mi odgovoriti, više malo razgovaramo, dakle budite malo više ministar gospodarstva, a malo manje ministar financija.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Pa što se tiče eura, nikad nismo govorili niti ćemo govoriti da će riješiti sve naše problem, kao što ni ulazak u EU nije riješio sve probleme i izazove, ali je jako puno pozitivnih stvari donio pa tako će između ostaloga i uvođenje eura.
S druge pak strane tema koju ste otvorili mislim da je ne samo u Hrvatskoj nego i na europskoj pa i na globalnoj razini polako počiva biti sve aktualnija, nije to nikakvo iznenađenje. Svi mi ekonomisti jako dobro znamo u situacijama kada imate veliko monetarno otpuštanje, veliki priljev novca ako hoćete tiskanje novaca na globalnoj razini i onda kao takvo i određeni nesrazmjer vrijednosti realne ekonomije i financijske ekonomije da postoje i da se stvaraju određeni inflatorni pritisci. Mi smo toga u potpunosti svjesni.
U Hrvatskoj inflacija miruje dulji niz godina, međutim imamo mi svoja iskustva, ali isto tako i znanja i mislim da trebamo biti vrlo, vrlo odgovorni i jako odgovorno i govoriti jer inflacija između ostaloga sa sobom povlači …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i određena inflatorna očekivanja.
Hvala.
Kolega Lalovac, izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Uvaženi ministre.
Nakon što se plate ovi dugovi u zdravstvu molim vas možda da javno da kažete koliko je danas kad se ovo sve plati koliko je apsolutni iznos duga još uvijek, da li postoji dug u zdravstvu ili ne kada se ovo sve podmiri?
Dalje, do kraja godine ono što ste bili govorili oko 200 milijuna kuna radi se mjesečno novog duga, znači do kraja ove godine će biti ponovo milijarda i 200 novog duga, tu bi možda bilo bolje da je neko iz Ministarstva zdravstva da kaže kako će i šta će napraviti s ovim iznosima i možda u ovom kontekstu koliki su dugovi KBC-ova jer vidimo da je bio vrlo visoki pritisak i što se covida na naše KBC znači kakvo je i njihovo stanje i kakve su određene projekcije do kraja godine i za njih?
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, pa evo ono što sam rekao i tijekom mog uvodnog obraćanja, dakle varijabla koju smo predominantno uzeli u model razmatranja i svih ovih transfera se odnosi na rokove plaćanja, ali naravno to je usko vezano iz ukupne obveze i dugove. Dakle, ovdje kada govorimo o bolnicama, bolnice su krajem veljače imale ukupnih obveza od 4 milijarde i 700, to je na neki način bio evo i nakon što smo imali krajem prošle godine jednu sanaciju ponovno vraćanje na razine od prije prošlogodišnjeg ljeta. Nakon toga čak i blizu 5 milijardi u ožujku i nakon prve sanacije u travnju mjesecu ove godine zadnji podatak s kojim raspolažem je 4 milijarde 325, to su samo bolnice. Naravno tome treba pridodati i ljekarne, a isto tako kada gledamo ukupni dug cjelokupnog zdravstvenog sustava onda govorimo i kada dodamo tome i HZZO i ostale.
Ono što je važno za reći dakle od ovih ukupnih obveza 4,3 milijarde krajem travnja 3,3 milijarde su dospjele obveze …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i na to je stavljen fokus.
Hvala.
Kolega Bartulica izvolite.
Zahvaljujem poštovani ministre.
Svi smo svjesni da su javne financije u teškom stanju, to nije iznenađenje s obzirom na pad BDP-a u prošloj godini. Na ovoj famoznoj sjednici saborskog gdje ste bili zajedno sa ministrom Berošom on mi je priznao da zapravo i dalje vlada u zdravstvu socijalistički model upravljanja, nisu provedene reforme, vi ste usput sad spomenuli strukturne međutim oni se ne nalaze u Nacionalnom planu za oporavak za zdravstvo, ne nalaze se strukturne reforme. Želimo svi da dođe do racionalizacije troškova, do promjena u rashodima međutim ne vidim mehanizam koji će dovesti do toga, još ćemo i dalje stvarati nove dugove. Moje pitanje se odnosi na ovu praksu da HZZO na umjetan način određuje cijene. Dakle, sve naše bolnice ne mogu naplatiti stvarni trošak zahvata jer HZZO na umjetan način određuje cijene i kako ćemo …/Upadica: Hvala vam./… dobiti racionalizaciju ako se ta praksa nastavi.
Izvolite odgovor.
Ja i dalje smatram da je ona rasprava na Odboru za zdravstvo bila vrlo kvalitetna i različiti klubovi i oporbeni i pozicijski zastupnici doprinijeli ukupnom ovoga ukupnoj raspravi i mislim da nam kada gledamo i to što smo tada otvarali kao teme to je princip koji gleda između ostaloga i Vlada, a to je da se reformi zdravstva može samo isključivo pristupiti sveobuhvatno ne izdvajajući jedan ili pojedinačni ovaj ili onaj segment i na tome ovoga stvarajući nekakvu ja bih rekao temu, nego gledati sve skupa, zaista. Malo prije sam govorio prihodna strana je uvijek tu i bit će, međutim fokus zaista je na rashodnoj. E sada, ono što ste rekli u Nacionalnom programu oporavka je zdravstvo i dio tih reformi je predviđen što je dobro zato što su i osigurana određena sredstva bespovratna da se stimulira određena provedba, međutim reforma zdravstva ide i van tog okvira. Dakle, puno šira bi trebala biti pa tako između ostaloga da otvorimo i temu limita bolnica, strukture njihove, određivanja cijena i količina, ne samo cijena nego i količina lijekova.
Hvala.
Kolegice Vučemilović, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre jutros se već u sabornici govorilo o deratizaciji ali u figurativnom smislu vezano za uhićenje sudaca u Osijeku. Moje pitanje je vezano za jedna problem koji muči građane grada Osijeka, a uključuje konkretnu deratizaciju. Govorim naravno o komarcima koji su krenuli i novi gradonačelnik je krenuo žustro u borbu i kaže da će kroz onu čuvenu vertikalu i iz Vlade doći potrebna sredstva, radi se o milijunskim sredstvima nisu to mala sredstva. Ja sam stvarno detaljno pogledala proračun, ne vidim ta sredstva. Jesu li ovim rebalansom predviđena sredstva za pomoć gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji u rješavanju komaraca, gdje na kojoj stavci i ako nisu ja ću podnijeti amandman. Očekujem da kolege iz Osječko-baranjske županije također podrže moj amandman jer neće imati dovoljno sredstava, 3 milijuna kuna je predvidio grad Osijek, to definitivno nije dovoljno, a županija će im …/Upadica: Hvala vam./… možda priskočit, a možda neće.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, realan, stvaran problem i grada Osijeka i pojedinih gradova i općina u Osječko-baranjskoj, ali ne samo u toj županiji, ja mogu reći i za Brodsko-posavsku i slične županije, naravno tu su i župani i gradonačelnici i načelnici u okviru svojih sredstava Vlada je tu uvijek da na ovaj ili onaj način dodatno pripomogne ako je potrebno, a isto tako što je važno poglavito za problematiku komaraca, nisam stručnjak, ali koliko dovoljno znam da nije bitno samo osigurati sredstva nego pravovremeno osigurati sredstva i pravovremeno reagirati. Mi smo jučer imati taj već spomenuti prvi sastanak sa županima, ja sam izložio postojeći župani to dobro znaju, novim županima sve ono što nam stoji na raspolaganju i u komunikaciji po pitanju financija, osiguravanju sredstava, dakle ja sam siguran da će ta komunikacija biti i sa gradonačelnikom Radićem i sa županom Anušićem, ali i svim ostalim lokalnim čelnicima kako Osječko-baranjske tako i ostalih slavonskih županija, da se ta problematika prevenira i da nemamo problema ove godine.
Hvala.
Kolega Željko Pavić, izvolite.
Poštovani ministre, danas ste spomenuli povećanje plaća u javnim službama, međutim ne znam da li znate da je jedna dio tog obećanja zapravo deklarativan. Da se zapravo dio osnovica nije isplatio i da sada ljudi koji rade u javnim službama upravo tuže institucije u kojima rade, npr. srednjoškolski profesori tuže srednje škole koje su zapravo pred blokadama, svi redovno dobivaju te presude, onda osim što dobivaju onu osnovicu koju nisu, koja nije isplaćena za 2016. i 2017. godinu dobiva još i kamate i naravno treba platiti i troškove suda. Sličan problem je i sa nekim veleučilištima na taj problem sam upozorio na primjeru jednog veleučilišta kad smo donosili proračun. Isto tako veleučilišta su sad neka u blokadi zato što nisu dobili dovoljno novaca iz proračuna da bi isplatili dugove svojim profesorima. Profesori ih tuže i opet plaćaju se kamate, plaća se osnovica i plaćaju se troškovi suda, a rekli ste da radite na tome da se revidiraju troškovi …/Upadica: Hvala vam./… koji ne bi trebali nastajati.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče moram odmah reagirati na ovaj vaš prvi dio kad kažete deklaratoran, ne ni blizu, stvaran da ne može biti stvarniji. Osnovica plaća za državne i javne službenike 2016. 5.108, danas 6.044, dakle stvarnije da ne može biti. Brojke koje imate u proračunu i plaće svaki profesor, svaki liječnik, svaki državni službenik vidi na svojoj plaći, osnovicu, povećanje od 18,4%. Zašto su između ostaloga tužbe? Pa ja ću vas podsjetiti, sporazum još iz 2009. ima određene klauzule i određene osigurače, da ako gospodarstvo ide gore da dolazi do rasta, ali i ako pada, ali i ako pada da se osigura, provjerite sa vašim kolegama u klubu za vrijeme vlade SDP-a i koalicije taj osigurač nije aktiviran nažalost, a mogao se aktivirati i trebao se aktivirati. Tužba je došla i tužbe idu za ono razdoblje od kad smo mi krenuli sa povećanjem plaća za ono razdoblje tijekom 2016. godine, ali sredstva sve samo ne deklaratorna, vrlo stvarna.
Kolega Begonja, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre u uvodu ste rekli da se ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna osiguravaju sredstva za podmirivanje akumuliranog dijela duga u zdravstvenom sustavu, zatim poticaj i zadržavanje radnih mjesta, rješavanja problema nelikvidnosti gospodarskih subjekata čije poslovanje je otežano zbog epidemije, provedba daljnjih potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenih epidemijom, osiguravanja sredstava za rast osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama, isplate prekovremenog rada zdravstvenih radnika, itd., itd.
Mene zanima koliko je do sada, uključujući prošlu godinu i ovu, iz državnog proračuna nominalno cca isplaćeno za sve ono što je prouzrokovao Covid-19, računajući, naravno, i cjepiva, jasno, ono što nas čeka u vremenu pred nama i to je posebna priča u odnosu na priču koja je vezana za posljedice od potresa u prošloj godini, koje smo također, isplaćivali .../nerazumljivo/... .../Upadica: Hvala vam./...
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Pa mi smo prije nekog vremena izašli sa tim brojkama i ažuriramo ih kontinuirano. Dakle, što računamo? Računamo s jedne strane pad prihoda obzirom na pad BDP-a uzrokovan Covidom, također, i mjere koje smo stavili u funkciju tada još na početku pandemije, one 3 mjeseca kad su bile horizontalne mjere otpisa i odgode poreznih davanja, pa onda naravno, računamo mjere koje se tiču povećanog financiranja zdravstva, već spomenuti, ja bih rekao zaštitna oprema, cjepiva, testovi i sve ono što je slijedilo i na možda, i kad gledate nominalno najveći iznos je za radna mjesta.
Za radna mjesta, kao što sam rekao, već smo sada prešli granicu odnosno iznos od 11 milijardi. Vrlo vjerojatno sa isplatama za, do kraja ovoga, za isplate za svibanj i lipanj, doći ćemo i do 12 milijardi kuna. Naravno, tome treba također, pridodati i neke injekcije koje je državni centralni proračun davao, recimo, između ostaloga, HBOR-u, HZZO-u i lokalnoj samoupravi. Sve skupa već smo preko 33, 34 milijarde kuna.
Hvala vam. Kolega Ćelić, izvolite.
Hvala g. predsjedniče. Poštovani g. ministre, jedno od vječnih pitanja je kako izbalansirati javne financije i isto tako, kako izbalansirati odnos između javnog i privatnog u zdravstvenom sustavu za razliku od nekih koji u ovome sazivu promoviraju američki zdravstveni sustav, ja bih radije gledao prema nordijskom modelu koji je u ovome trenutku najbolji po pitanju održivosti javnog zdravstvenog sustava, a koji ima temeljna načela prema onome što je zacrtao dr. Andrija Štampar.
Činjenica je da je stanovništvo sve starije, da su troškovi sve veći i ako to stavimo u kontekst Covid krize, onda je to zasigurno veliki izazov za financije RH. Ovdje bih istaknuo da je prema podacima DZS-a plaća u zdravstvu porasla za 1200 kuna neto, što govori o tome kako se dobro upravlja i u ovome vremenu izazovne Covid krize u RH.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, pa evo, što se tiče pojedinih modela ili, ja nisam dovoljno, ja bih rekao verziran i dovoljno educiran da mogu nešto detaljnije govoriti o modelima zdravstvenih sustava, nisam zdravstveni djelatnik, ali opet, iz perspektive financije i gospodarstva gledam na tu sliku pa između ostaloga, i vidim da je kao što sam već nekoliko puta i danas spomenuo i potrebno učiniti određene korekcije i racionalizaciju na troškovnoj strani, dakle učinit i odnositi se pravednije i odgovornije prema novcu poreznih obveznika, ali u isto vrijeme ne zanemarujući ni u kojem slučaju, ono što također, trebamo vrlo jasno definirati, a to je dostupnosti i kvalitetu usluge koju želimo. Naravno da želimo za naše građane što kvalitetniju i što bolju uslugu i da i liječnici i medicinske sestre i tehničari i svi oni koji participiraju u zdravstvenom sustavu budu adekvatno i honorirani i da proizvode i daju takve vrste usluge.
Tako da, opet se vraćamo na istu temu kao što sam i maloprije rekao, sveobuhvatna reforma i tematika zdravstva.
Hvala. Kolega Marko Pavić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, poštovani predsjedniče Sabora.
Pa evo, zadovoljstvo je vidjeti, danas smo to i na Odboru za znanost raspravljali, planiranje proračuna u ovim situacijama i Covida i potresa je izuzetno teško, tako da čestitke na ovom rebalansu.
Dvije komponente bih se htio osvrnuti, jedno je zapošljavanje, dakle sada imamo više osiguranika i to za nekoliko desetaka tisuća više nego 2019. Nezaposlenost 132 tisuće, evo, pogledao sam jutros, ali ono što me posebice veseli su EU fondovi. Ovo je ja mislim prvi puta da smo podcijenili apsorpciju EU fondova, da raste za 1,2 milijarde kuna, to vidimo i prema brojkama preko 117% ugovorenosti, ali 250 milijuna kuna dodatno za fond za sufinanciranje. Moje pitanje je planirate li, a to ću vas pozvati u Sabor na odbor, nove mehanizme za sufinanciranje jer kako imamo 24,5 milijarde eura, sigurno će trebati velika i značajna sredstva našim korisnicima za pomoć.
Hvala.
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, odgovor je potvrdan, da, to smo jučer opet ponavljam, i sa županima i gradonačelnicima i načelnicima razgovarali. Mislim da tu treba ukazati na jednu jako, jako važnu stvar onih pregovora koje je prošle godine u ime RH bio naravno predsjednik Vlade na razini EU vijeća uz omotnicu Višegodišnjeg financijskog okvira, uz omotnicu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, jako važan segment za koji smo se izborili jer prijedlozi EU komisije pojedinih zemalja su išli u jednom smjeru koji smo mi uspjeli, za sada otkloniti, a to je da se poveća još onaj udio nacionalnog sufinanciranja sa prosječnih 15 na čak 30%, što bi stvorilo dodatni pritisak i na centralne javne financije, a još više, ja bih rekao na lokalne i to je po meni jedno od važnijih stvari.
A što se tiče zapošljavanja, kratko ću samo reći, evo još jedan dokaz da Hrvatska uči i napreduje. U odnosu na prošlu krizu, koliko smo se bolje podnijeli prema radnim mjestima i očuvanju radne snage, samo kad usporedite brojke gdje smo u prošloj i sadašnjoj krizi.
Hvala.
Hvala vam. Kolega Bakić, izvolite.
Hvala. Hvala vam g. predsjedniče.
Poštovani ministre, novac za posljepotresnu obnovu predviđen je u ovom rebalansu, naravno, na poziciji fonda za obnovu. Naravno, na poziciji Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u razdjelu Ministarstva znanosti i obrazovanja, u razdjelu Ministarstva kulture i medija sigurno još na više drugih pozicija u više razdjela.
Međutim ne vidimo cjelinu. Možete li molim vas, ne nužno naravno ovog trenutka ako taj čas nemate podatak kod sebe, možete li dakle reći koliki ukupni iznos, gdje je direktno namijenjen za post potresnu obnovu, kasnije eventualno dano u nekom odgovoru ili možda u završnom izlaganju, dakle koliki je ukupni iznos namijenjen za direktnu post potresnu obnovu i osim toga od tog iznosa koliki je dio namijenjen obnovi stanova i stambenih kuća naših građana? Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo, uvaženi zastupniče mogu vam reći ovaj dio koji se odnosi na Fond solidarnosti koji je RH povukla dakle 700 milijuna EUR-a krajem prošle godine, u originalnom proračunu taj iznos, za ovu godinu je bio planiran 200 milijuna EUR-a, dakle milijardu i pol, sve je bilo originalno planirano na razdjelu Ministarstva financija, već smo tad rekli sa intencijom da se to, neću reć decentralizira, ali rasporedi između resora koji ste upravo i rekli i to sad u rebalansu i činimo, dakle ali svi dobro znamo da tih 700 milijuna EUR-a je samo za javne, za ovoga zgrade javne namjene i da je to kudikamo manji iznos od ukupne procijenjene štete. Znamo i sami koliko je procijenjena šteta, samo Grad Zagreb i okolne dvije županije, dakle govorimo o onom tzv. zagrebačkom potresu, ovoga pa onda kada dodamo i Petrinjski i sve skupa ide na 18 milijardi EUR-a, ali u svakom slučaju dakle sredstava koja imamo na raspolaganju smo prepoznali. U svim ovim godinama, kako u ovoj godini tako i u idućim godinama po potrebi, po realizaciji naravno da ćemo planirati i sredstva.
Hvala vam.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS, poštovani ministre.
Ja ću se vratiti ponovo na temu zdravstva.
Dakle, cijela priča sa koronom je otvorila probleme i pojačala probleme koje imamo. Nedvojbeno je i svima jasno da su problemi u zdravstvu izuzetno veliki i da je to ja bih rekla rupa bez dna u koju bez obzira koliko stavljate nikad neće biti dovoljno. Bez jedne ozbiljne reforme zdravstva koja treba biti sigurna sam da nema ni proračuna ni jedne zemlje, a pogotovo proračuna ovakve zemlje kao što je Hrvatska koja to može otrpiti.
Ja imam jedno jednostavno pitanje za vas.
Do kad, do kad to može ići, koliko dugo to može ići bez jedne ozbiljne reforme, pri tom ne mislim da je samo korona ta koja je uzrokovala i koja je rezultat svih ovih problema koje imate na rashodovnoj strani nego su to i godine prije, ali do kad, koliko može proračun trpit, koliki mi moramo imat rast BDP-a da možemo trpiti stanje u zdravstvu bez ozbiljne reforme? Hvala lijepo.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, pa mislim da sam i kroz uvodni i pojedine replike odnosno odgovore na replike već dao do znanja dakle da je sada više nego jasno da je potrebno učiniti sveobuhvatnu reformu zdravstva sa posebnim naglaskom na troškovnoj strani. Na prihodnoj strani će se omogućiti i dati određeni doprinos kao i svih ovih godina. Netko je izbrojao 17 sanacija na prihodnoj strani zdravstva i ono što je zanimljivo za reći, kod svake te sanacije bilo je rečeno „ovo je zadnji puta“. E pa treba zaista učiniti konačno, ne samo vjerovati nego učiniti sve da dođemo do tog zadnjeg puta odnosno da se tom temeljitom i sveobuhvatnom reformu učini i financijska održivost tako jednog važnog sustava jer je korona samo dijelom utjecala na ovo o čemu govorimo. Nije korona prouzrokovala sve ove probleme, dapače ti problemi se vuku dulji niz godina, al je korona možda s druge strane otvorila oči kolko je uz hranu i energetiku zdravstvo važno kao esencijalno nužno dobro za svakog građanina. Hvala.
Hvala.
Kolegice Petir, izvolite.
Hvala vam lijepo g. predsjedniče, g. ministre.
Neki su danas ovdje osporavali vrijednost europskih sredstava koja su nam itekako potrebna za zatvaranje financijskih konstrukcija. I sami ste rekli da je i ovaj rebalans dijelom uvjetovan sredstvima koja trebamo izdvojiti i koja smo izdvajali za očuvanje radnih mjesta, ali i za pomoć općinama i gradovima za realizaciju europskih projekata. Naravno bila je planirana i revitalizacija slabije razvijenih područja od kojih su neka pogođena i potresom kao što je Banovina, tako da je nekako na vama da očigledno trebate biti čarobnjak da uspijete pokriti sve to financijski i naći sve izvore kako bi se zadovoljile one nužne potrebe za funkcioniranje određenih područja i određenih resora.
Obzirom da važan segment čini ruralni razvoj i neke mjere su sada raspisane, posebno za područja koja su stradala u potresu, mene zanima hoćete li ministre odobriti pred financiranje za te poljoprivrednike jer oni nemaju vlastitih sredstava za obnovu?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo, pa što se tiče mjera ruralnog razvoja od onih milijardu i 200 povećanja iz izvora europskih fondova, više od pola, 673 milijuna se odnosi upravo na mjere ruralnog razvoja. Dakle, ministrica i njen tim puno radi upravo na tome da ta sredstva što prije i na što bolji način dopru do onih koji će imati korist odnosno koji će ih iskoristiti na pravi način i doprinijeti i ruralnom razvitku, ali i ravnomjernijem gospodarskom odnosno regionalnom razvitku svih krajeva RH.
Što se tiče pojedinih dijelova i pred financiranja, o tome smo razgovarali, sve u skladu naravno i sa našim mogućnostima ćemo ovoga podupirati.
Također, kratko ću se samo referirati na ovo što ste rekli da su izazovna vremena. Ja mislim da smo i kroz ovu korona krizu zapravo vidjeli koliko je važno imati održive javne financije jer da ih nismo imali mi ne bismo ovako mogli reagirati, niti covid, niti potres nitko nije mogao pretpostaviti. Hvala.
Idemo dalje. Sada je kolegica Perić, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
U programu konvergencije naznačili ste i stavili ste 5,2% rast BDP-a.
Jučer je Svjetska banka objavila 5,5, što znači puno optimističnije od nas i to je povećanje u odnosu na prethodnu njihovu objavu. Isto tako u 2022. čak 6,2% naše nacionalne ekonomije. Dakle, što eventualno predviđate da može zaista doseći tu razinu i što smo eventualno podcijenili, dapače bolje je da podcijenimo pa ostvarimo nego da se precijenimo? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, da dobro ste se referirali. Svjetska banka je, evo zadnja međunarodna financijska institucija, sinoć objavila te projekcije. Ono što je važno za reći, dakle to je dobra sigurno vijest, da smo i evo i Europska komisija i Svjetska banka, rejting agencije, domaća stručna javnost i analitičari, HNB, Ministarstvo financija odnosno Vlada RH svi smo praktički na istom tragu, nema nekakvih velikih devijacija. I kada usporedite i u prošloj godini također. I to je ono što cijelo vrijeme volim isticati par puta sam u Hrvatskom saboru bio neću reći kritiziran, ali pojedini zastupnici su pročitali manjak ambicije i optimizma. Dakle, ovdje ne govorimo o ambicijama i optimizmu, moja je ambicija uvijek da Hrvatska ima čim višu stopu i od onoga što je, međutim ovo je realna procjena. Realna procjena koja je bazirana na svim čimbenicima s kojima raspolažemo i nekim očekivanjima. Dakle, imamo veliki pad prošle godine pa s te je strane razumno i za očekivati rast ove godine, međutim postoje određeni segmenti gospodarstva koji između ostaloga će dati jedan jači …/Upadica: Hvala vam./… zamašnjak u rastu kako ove tako i dolazećih godina.
Hvala.
Kolegica Jeckov, izvolite.
Poštovani gospodine ministre, manjak koji se očekuje u državnom proračunu, a koji će iznositi oko 17,1 milijardu odnosno 4,3% sigurno da je nešto što nas sve treba zabrinuti. Međutim, mene zanima vaše mišljenje hoće li ovaj očekivani manjak ugroziti tempo ulaska RH u eurozonu.
Izvolite odgovor.
Ja mislim da neće, mi mislimo da neće zato sam i istaknuo ovu, naše mišljenje da smo i dalje u zoni fiskalne i financijske sigurnosti i stabilnosti. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja, dakle sve zemlje EU vode brigu o zdravstvu i gospodarstvu, pa tako i Hrvatska ali za razliku od brojnih drugih zemalja mi još povrh toga naravno vodimo brigu i o fiskalnim ovoga pokazateljima, ne samo zbog EUR-a nego upravo zbog ovog što sam rekao na jednu od prethodnih replika da je ta održivost i stabilnost javnih financija preduvjet i za puno drugih stvari. Javne financije moraju biti u funkciji gospodarskog rasta. Dakle, ovaj deficit i ovaj, svi ovi pokazatelji i brojke unatoč njihovim visokim razinama one dalje zapravo podrazumijevaju smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u i to je zapravo najveći i najvažniji sukus i ovog rebalansa i svega onoga što vodimo. Fiskalna politika ima svoju odgovornost, mora biti tu, pokazala se i treba se i dalje pokazati da je tu u obrani i ljudskih života i zdravlja i gospodarstva.
Hvala.
Kolega Sačić, izvolite.
Poštovani ministre, potpredsjedniče, kao što ste upoznati Hrvatsko društvo političkih zatvorenika i njihov predsjednik gospodin Marko Grubišić su podnijeli prošle godine jedna, dali jedan poticaj meni da podnesem amandman na jedan izniman projekt, iznimno značajan projekt za RH da se u Hrvatskoj konačno nakon 30 godina formira memorijalni centar žrtava totalitarističkog komunističkog sustava. Od svih tranzicijskih država nažalost samo Hrvatska nema takav projekt, ne funkcionira, sve ostale države imaju i EU inicira ona zove zapravo naše društvo zašto se s tim stoji. Oni sad imaju na raspolaganju za to 10 miliona EUR-a. Naše društvo ima, država Hrvatska je već dala oko 2 miliona EUR-a u nekretnini, molim vas ta sredstva ste sad koliko vidim inicijalno rasporedili na Ministarstvo branitelja, to je dobro, međutim osim što izražavam zadovoljstvo ja vas na neki način obvezujem da taj proces …/Upadica: Hvala vam./… i u narednom, u narednim godinama dovršimo ga …/Upadica: Hvala vam./… izvučemo taj novac i da konačno na, na svijest naših mladih naraštaja učinimo to što se …/Upadica: Kolega Sačiću molim vas, 15 sekundi ste prešli./… očekuje.
Izvolite odgovor.
Hvala, evo ja ću se referirati, pa ću skratiti svoj dio pa ćemo biti na nuli. Ovog hvala vam na tome što ste prepoznali, kolega Medved naravno ovoga i u okviru svog resora, a i svi mi skupa ćemo voditi brigu da se i ti planirani aktivnosti i sve što je vezano uz tu tematiku naravno realizira.
Hvala.
Kolegice Vidović Krišto, izvolite.
Gospodine Mariću, u Kulmerovim dvorima u Zagrebu živi izvjesni Ivica Todorić vama bolje poznat nego običnim građanima, današnji gradonačelnik Tomašević se prije 10 godina lancima vezao ispred dvorca jer je građevinska dozvola izdana za hotel, a koristi se kao obiteljska kuća. Kao što je poznato kada se objekt gradi kao poslovni objekt, a koristi se kao kuća Porezna uprava naplaćuje PVD i porez na dobit, to bi prema tadašnjim stopama bilo nekakvih 43%. Jesu li na taj objekt naplaćeni navedeni porezi od 100 miliona kuna s obzirom na procijenjenu vrijednost objekta? Svi znamo koliko uporno, često i brutalno naplaćujete poreze od običnih građana te ih putem ovrha dovodite do ruba egzistencije. Odgovorite mi, jesu li se Todoriću naplatiti navedeni porezi te je li on Agrokoru uopće platio navedenu nekretninu. Hrvatski građani plaćaju nenormalno visoke poreze upravo zato što ih pojedinci uopće ne plaćaju.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice, znate da pojedinačne primjere iz poreznog djelokruga obzirom na poreznu tajnu ne mogu komentirati niti išta na tu temu reći. Ja mogu samo reći da Porezna uprava sigurno radi i postupa sukladno pozitivnim propisima RH pa tako i u svim pojedinačnim slučajevima. Referirat ću se na ostatak vaše replike kao i na našu zadnju komunikaciju za jedno vaše zastupničko pitanje odnosno pitanje prema meni. Naravno, različiti su pogledi tretmana poreznih tijela, ali porezne vlasti, Porezna uprava, Carinska služba naravno su zadužene provoditi zakone RH, ali u isto vrijeme i jednako tretirati sve porezne obveznike. I to je naš stav i princip i toga se držimo bez obzira što se nekad na ovaj ili onaj način prikazuje da to nije stanje, pa tako i kod onoga pitanja koje ste zadnji put postavili.
Hvala.
Kolegice Marić, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani …
Povreda Poslovnika, oprostite nisam vidio.
Kolegice Vidović Krišto, izvolite.
Naravno svjesno riskiram opomenu, povreda Poslovnika Članak 238., gospodin ministar govori neistine.
Ha, sami ste rekli, dobivate opomenu, to nije nikakva povreda Poslovnika i molim vas da to ne radite.
Sada izvolite kolegice Marić.
Hvala.
Poštovani ministre, svi se slažemo da je u središtu zdravstvenog sustava bolesnik koji ne smije biti zakinut u liječenju. Ovo sad što se radi preusmjeravanja sredstava u zdravstvo svjesni smo da je to krpanje rupa. Moje pitanje je kad namjeravate napraviti definitivnu stabilizaciju sustava? Znači veliki problem i veliki posao su limiti zdravstvenim ustanovama koji su neujednačeni, nerealni. Dok imate bolnicu na sjeveru koja prima po pacijentu nekih 8-9.000, a s druge strane imate na jugu bolnicu slične veličine, sličnog broja pacijenata koja ima 15.000 nije dobro. Ja sam slično pitanje vezano uz limite postavila maloprije na odboru, rekli su mi da ide novo ugovaranje u 10.mjesecu, međutim samo puko ugovaranje prema HZZO-u nije rješenje.
Dakle, dok imate HZZO koji podcjenjuje rad zdravstvenih ustanova, ne plaća ono što se odradi problem je. Dakle, kad će konačna financijska stabilizacija zdravstvenih ustanova?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice, limiti bolnica i određivanje i cijena i količina svega onoga što smo već spominjali ne samo vezano za lijekove nego i za pojedine usluge koje pojedine bolnice i ustanove zdravstvene isporučuju i poduzimaju je sastavni dio ukupne i sveobuhvatne reforme koju evo nekoliko puta i ja osobno i brojni vi zastupnici ste spomenuli, pa tako i na tom tragu mislim da treba stvarati jedan pozitivan pritisak na sve nas skupa koji smo na ovaj ili na onaj način involvirani u to da se naprave ti iskoraci i da se svi odgovorno u sustavu ponašaju, u konačnici da dovedemo do onoga što cijelo vrijeme zagovaramo i između ostaloga i financijsku stabilnost i održivost zdravstvenog sustava koji će garantirati prije svega i najvažnije adekvatnu i kvalitetnu uslugu našim sugrađanima odnosno bolesnicima koju kao takvu trebaju.
Hvala.
Kolega Vrkljan, izvolite.
Poštovani g. ministre.
Neću govoriti o zdravstvu mada mi je to draga tema, danas ste čuli u početku par savjeta kojih se morate čuvati u zdravstvu, ali nema potrebe da vam objašnjavam, mislim da vi to razumijete, zdravstvo je i socijalna kategorija.
Ja ću govoriti da je u Hrvatskoj naši poduzetnici izuzetno opterećeni porezno, mi smo među najopterećenijim poduzetnicima u EU tako u Hrvatskoj u parafiskalne troškove godišnje se slije 9 milijardi kuna od naših poreznih obveznika. Jedna od takvih je i da kad poduzetnici zapošljavaju deficitarna radna mjesta izvan RH moraju platiti u banci u ZAP-u i kod javnog bilježnika skoro tisuću kuna. Između ostalog recimo ZAP-u 300 kuna samo za izdavanje bon 1 i banci 300 kuna za izdavanje bona 2. Zašto? To je obični papir koji ne bi trebao biti naplativ.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Tematika parafiskalnih nameta je također jedna od sastavnica i prioriteta s kojima se bavimo i kojima ćemo se baviti zapisana i prepoznata i u pojedinim strateškim dokumentima Vlade i nekakvim terminskim planovima vezano za pristupanje Eurozoni, a tako isto i vezano za Nacionalni program oporavka i otpornosti.
I slažem se s vama u tom smislu da i parafiskalni nameti, ne porezni prihodi su integralno i sastavni dio kao i ukupni porezni sustav. Dakle, iz perspektive poduzetnika svejedno je kako se nešto zove tretira se kao trošak i kao što smo na poreznom planu učinili čitav niz iskoraka da se rastereti i smanji opterećenje kako plaća dobiti tako i neizravnih poreza, mislim da trebamo nastaviti i hoćemo kao Vlada nastaviti i sa rasterećenjem parafiskalnih i neporeznih davanja.
Inače samo ako mi vrijeme dopusti, dakle mi smo na vrhu broj 1 po udjelu neizravnih poreza u BDP-u, izravnim porezima bogatstvo drugi ili treći odozada, po doprinosima negdje u sredini.
Kolega Kirin, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre.
Gospodarstvo koje stvara nove vrijednosti je temelj punjenja proračuna, tu znamo gdje smo. Moramo realno razmišljati i ne zaboravljati na korona krizu. Da li uz elemente glede punjenja proračuna možemo razmišljati i o nekim neiskorištenim mogućnostima? Ja ću to pojednostaviti, dohodovni imovinski cenzus.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, jako ste dobru temu između ostaloga otvorili, cjelokupna problematika i tematika socijalne politike i socijalnih davanja. Ja vjerujem da nevezano na politička opredjeljenja da ćemo se dobrim dijelom složiti da u tom segmentu nije samo pitanje ukupnog volumena financijskih sredstava. Dapače, svi bismo htjeli da su ta sredstva i veća, međutim još važnije da ona stvarno ciljaju i pogađaju i dolaze do onih kojima je zaista to potrebno.
I zato ovi cenzusi koji ste rekli dohodovni, a još više, još više i pravi kao ideal bi bio imovinski cenzus kojeg mi imamo u dobrom dijelu naših socijalnih mjera. Naravno još u onim segmentima u kojima nema treba ići u tom smjeru, da se zaista sagleda kompletna imovina i da li netko ima ili nema pravo jer onda ćemo na taj način osigurati da zaista dopre do onih kojima, i kolegi Vrkljanu samo do sada milijarda parafiskalnih nameta i u planu dodatna milijarda rasterećenja u MPO-u.
Hvala lijepa.
Kolegice Juričev Martinčev, izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Kao što ste rekli ovim rebalansom proračuna osigurano će biti dodatnih 1,4 milijarde kuna za sanaciju zdravstvenih ustanova, isto toliko transfer HZZO-u znamo da bolnice ne plaćaju obveze za lijekove, da su ukupno dospjele obveze sad prelaze i 3 milijarde i svakim danom su sve veće.
U travnju ove godine je osigurano dodatnih 600 milijuna kuna za pravovremenu i optimalnu opskrbu zdravstvenog sustava lijekovima i potrošnim materijalom, može se vidjeti da neke ustanove imaju dospjele obaveze i kasnu sa 780 dana, neke čak 1330 dana. Opća bolnica Šibensko-kninske županije ja bi rekla kasni svega 230 dana i onda je dobila svega 6 milijuna kuna ili 1% od tih sredstava. Bilo bi dobro da tradicionalne neplatiše dalje ne dobijaju najviše, pa evo moj apel vama.
Hvala.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Ne mogu se više složiti od ovoga što ste vi rekli, o tome smo govorili na Odboru za zdravstvo, vi navodite primjer Šibensko-kninske bolnice, ja ću spomenuti i Brodsku bolnicu, slavonsko-brodsku bolnicu koja je pod tim kriterijima sa najmanjim rokovima plaćanja, doduše neki su u javnosti rekli da je to zbog mog podrijetla, ali to nema veze s tim. Ravnatelj se vrlo odgovorno kao i neki drugi ravnatelji odnosi za razliku od naravno nekih drugih i onda kada imamo tako veliki nesrazmjer, kada dođu sanacije i ako se gleda samo i isključivo ročnost, ti najbolji prođu najlošije i to nije svakako dobra ni poruka njima, u konačnici, negativna nagrada, nazovimo ju tako, tako da smo i u nekim prijašnjim sanacijama pokušavali inkorporirati da ne budu samo rokovi plaćanja nego i neki drugi parametri, ali mislim da je to isto jedan od razloga zašto sve ovo skupa evo, više od pola, ja bih rekao replika se odnosi na zdravstveni sustav, pa ponoviti još jednaput, sveobuhvatno gledati, sve.
Hvala.
Kolega Grmoja, izvolite.
Hvala.
Poštovani ministre, dakle neću puno o samom rebalansu, dakle jasno je da imamo velike probleme, da nažalost ključnih reformi, strukturnih reformi nije bilo, da niste iskoristili povoljno vrijeme prije ove korone i sad imamo situaciju će doći određeni novac, taj novac ne raste na grani, dakle jasno je da postoji mogućnost da će to u konačnici plaćati, vrlo vjerojatno hrvatski građani i što radi Vlada? Vi ćete taj novac ulupati u javnu infrastrukturu, bavim se pravosuđem pa evo, vidim ovdje dakle i taj plan je na nekakvih pola milijarde hrvatskih kuna uložite u „Trg pravde“, da centralizirate dakle sudove.
Koje probleme će to riješiti u hrvatskom pravosuđu? Neće se s time riješiti problemi. Nažalost novac se ulaže u krive stvari i to se ponavlja iz godine u godinu, a reforme izostaju. Hoćete li nešto promijeniti dakle u tom smislu?
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Pa samo kratka refleksija ili moja replika na vašu. Onaj prvi dio koji ste rekli, izostale su reforme, pa evo, mislim da trebamo još jedanput ponoviti da ključna reforma koju je ova Vlada učinila u prošlom mandatu je bila reforma javnih financija. Sveobuhvatno javnih financija jer da nismo to napraviti što smo učinili, stabilizirali i održivim učinili javne financije ni blizu ne bismo bili u stanju reagirati ovako kako smo reagirali kad je Covid kriza izbila.
S druge strane, što se tiče pojedinih u Nacionalnom planu oporavka naravno da je bilo između ostaloga intencija sukladno kriterijima i pravilima koje je EU odnosno Komisija postavila, kandidirati one projekte koje smatramo da će donijete određeni transformativni efekt, ali u isto vrijeme, ono što se može, između ostaloga i u relativno kratkom roku poduzeti. Pa tako već spomenuti Trg pravde, kako mi je i kolega Malenica jasno pojasnio, Upravni sud, Trgovački sud, njihovo objedinjavanje, veća efikasnost, manji troškovi, a skraćeni rokovi i dani obrade predmeta, to je nešto što je važno.
Hvala.
Hvala. Kolega Troskot, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, poštovani predsjedniče HS-a, vidio sam u ovom rebalansu da ste 200 milijuna kuna uplatili na ime presuda koje su dobili zdravstveni djelatnici protiv bolnica i zdravstvenih ustanova.
Imamo još i odluku Vrhovnog suda iz 9.12.2019. g. u kojem je dano jedno pravno shvaćanje zapravo koje ide u korist zdravstvenih djelatnika, što znači da bilo kakvo pokretanje drugostupanjskih postupaka, dakle su dodatni zapravo troškovi kamata, zateznih kamata, itd.
Moje pitanje je sljedeće. Ako se već zna, dakle i vrhovni sud je to potvrdio i to će biti sudska praksa zbog čega su bolnice i ostale zdravstvene ustanove ušle u te drugostupanjske presude koje će nam donijeti nove dugova, nova zaduženja koja vi administrirate i vodite i s druge strane ćemo već sad imati najavu novog rebalansa proračuna koja dolazi upravo i zbog tih troškova. Problem je što se iz tih kamata i tih zateznih kamata .../Upadica: Hvala./... dakle iziskuju troškovi za troškove operacije naših građana.
Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.
Hvala lijepa. Pa spominjao sam maloprije kod teme plaća i osnovica da ovo sve što smo preuzeli odnosno što smo prepoznali u rebalansu, po svemu sudeći, neće biti dovoljno do kraja godine. Mi ćemo morati i unutar resora jer, plaće su takva vrsta specifičnog rashoda državnog proračuna koju u pravilu rješavamo na način da internim preraspodjelama i uštedama drugih resora osiguravamo ta sredstva. Spomenute presude, odnosno pardon, spomenute tužbe pa potom i presude su jedno od stvari zbog kojih ćemo jako puno morati raditi u nastavku godine da se internim uštedama i preraspodjelama osiguraju ta sredstva.
Dobro ste rekli, dvjestotinjak milijuna više za konkretan slučaj liječnika i tužbe po pitanju prekovremenih sati, a ja sam već i spomenuo i tužbe što se tiču javnih službenika vezano za ovu samu osnovicu, ali još jedanput ću spomenuti i napomenuti, 18,4% u 4 godine je osnovica povećana, unatoč tome, sudske tužbe.
Hvala lijepo.
Kolega Bulj zatražio je stanku, izvolite.
.../Upadica se ne čuje. /... .../Upadica: Skinut masku, masku, masku./... Hvala lijepo. Tražim stanku u ime Kluba Mosta od 10 minuta po pitanju rebalansa. Naravno da o zdravstvu triba puno ozbiljnije razgovarati. 1,4 milijarde u sanaciju zdravstva je razlog zbog čega je to došlo.
Mi imamo županije. U mojoj Splitsko-dalmatinskoj županiji stižu decentralizirana sredstva iz blagajne koju vi vodite, kojom vi upravljate, ali to je jedan protočni bojler koji je uništio zdravstvo domova zdravlja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Otiđite u Dalmatinsku zagoru, dođite u Sinj, Vrgorac, Imotski pa ćete vidjeti kakve su zdravstvene usluge. Zbog toga nam ljudi i odlaze. Odlaze nam zbog toga i liječnici i stručni kadar.
Zbog manjka usluga ljudi odlaze u treće zemlje. Zbog čega? Zbog toga što te županije taj novac ne koriste transparentno za zdravstvo nego taj protočni bojler služi za uhljebljavanje njihove županije, u njihove ustanove, to su njihove županije, ne narodne županije. I još jednom bih vas upozorio, imamo jednu bolnicu, to sam govorio bezbroj puta, jedinu u Dalmatinskoj zagori, to je Veteranska bolnica u Kninu. Opća veteranska. Medicinsko osoblje koje putuje iz Sinja, znači u 2 smjera 150 km, iz Splita još dalje, iz Šibenika, 8 mjeseci donedavno nisu primili putne troškove u Covid krizi. Putne troškove. Ali znamo doći svi na taj Dan pobjede u Knin. Najveći dan naše povijesti, Dan pobjede, kada je se oslobodio grad Knin.
Znači ova sredstva koja dajete, imam bezbroj primjera, u Dom zdravlja Sinj svake godine se obnavlja krov na stacionaru, rade se nekvalitetno radovi, novac se baca, ulupava vašim poduzetnicima koji financiranju kampanje, niste transparentni, niste ozbiljni, uništili ste zdravstveni sustav i to je uzrokovalo ovu trenutnu situaciju. Hvala lijepo.
Hvala kolega Bulj.
Sukladno čl. 293.b. nećemo sada na stanku, ali ćemo otići na stanku nakon što završimo s replikama i onda ćemo nastaviti u 12 sati, tako da si možete planirati vrijeme. Imamo još jedno 20-tak minuta onda će biti stanka do 12 sati.
Idemo sada, kolega Škoro izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani g. ministre pažljivo sam slušao vaš govor i neplanirano sam se javio za repliku jer me je rastužila jedna vaša rečenica. Naime, ja znam, svi mi znamo da ovaj naš krhki hrvatski brod pluta na tom nemirnom financijskom moru, tu ga i tamo malo oplahnu prihodi, ali uglavnom udaraju ga valovi tih rashoda i vama će rebalans proći, imate dovoljno glasova i ruku u zraku. Međutim, ono što me je rastužilo, rastužila me je činjenica da eto te novce nećete vi kao neki ponosni zapovjednik tog broda koji je došao ovdje, ja bi to stvarno volio, vi slovite za elokventnog i sposobnog čovjeka, stručnog čovjeka i ja se s tim slažem, dakle vi nećete potrošiti njih na nešto što bi doprinijelo razvoju Hrvatske u budućnosti nego ćete nažalost i nek se vatrogasci ne uvrijede, to napraviti kao vatrogasac, pogasit ćete neke požare na tom brodu. A rastužila me rečenica da vi u budućnosti računate na potencijalni rast poduzetničkih aktivnosti. To me jako žalosti i to sam morao reći, evo hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na vašoj replici i na evo lijepim riječima koje ste mi osobno uputili, ali ja ću vam samo reći vezano za ovaj potencijalni rast, dakle to je ona kategorija ekonomska koja za razliku od one, znači uspoređujemo ono što imamo stvarni rast, a potencijalni rast kako efikasno koristite i koji je rezultat svega onoga što trošite, rad, kapital i nekakvu produktivnost njih istih. Dakle, u Hrvatskoj je situacija kao i u nekim drugim zemljama, da je potencijalni rast, stopa potencijalnog rasta ispod stvarnog rasta i zato i je nužda da se između ostaloga čine i određene reforme kako bi se ta efikasnost korištenja tih čimbenika s kojima raspolažemo, ali isto tako i ti čimbenici unaprijedili, tu prije svega mislim na radnu snagu, kako bi onda i stvarna stopa rasta bila čim veća.
Al ono što je također važno da i kroz ovaj rebalans, naravno naša je uloga i zadaća kada dođu i određene nužda da moramo i tako funkcionirati, pa tako sada i ovaj dio što se tiče zdravstvenog sustava. Nadamo se da neće u slijedećim krugovima biti previše odnosno ovoliko teme zdravstva, ali vidjet ćemo. Hvala.
Kolegice Orešković, izvolite.
Hvala.
Uvaženi ministre, kada govorimo o izvršenju proračuna svjedoci smo enormnih rashoda za koje se opravdano sumnja da su sredstva nesvrsishodno, neracionalno, a i koruptivno utrošena. S obzirom na brojne strateške dokumente u kojima se spominje riječ „digitalizacija“ ovim putem apeliram na vas i na vladu u cjelini da krenete sa procesom uvođenja informatičkih rješenja i aplikacija kojima se omogućava puna fiskalna transparentnost, dakle prikaz svih pojedinačnih uplata i isplata na državnoj razini svih državnih proračuna i izvanproračunskih korisnika. Ako mogu pojedine JLS-ovi može i država.
I drugo, pozdravljam ukidanje pojedinih parafiskalnih nameta, ali pozivam vas da do slijedećeg pojavljivanja u HS krenete sa ambicioznijim planom smanjivanja rashodovne strane koja proizlazi iz neracionalnog teritorijalnog ustroja, dakle pozivam vas na plan smanjivanja broja županija, gradova i općina i smanjenje javne administracije na pozicijama i radnim mjestima za koje ne postoji opravdana svrha.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo, evo u odnosu na prošli rebalans odnosno prošlu raspravu o proračunu, zdravstvo je valjda tolko dominantna tema da smo tek evo sad ne znam koja je već 20 i neka replika došli na temu transparentnosti proračuna, pa ću ponovit ono što sam prošli puta jako puno rekao, jučer je i na odboru bilo nešto govora o tome. Niko sretniji od mog tima i mene u Ministarstvu financija da tu transparentnost dižemo na još što je moguće viši nivo, dakle nema nikakvih potreba, niti ikakvih razloga za ikakvim skrivanjima, svi da imaju raspoloživost sve što im treba, svi smo porezni obveznici, svi participiramo i da imaju zaista uvidu u svaku moguću stavku prihodne i rashodne strane, svaku moguću razinu. Prošli puta, sjećate se, bilo je dosta rasprave i o toj razini konta oćemo li višu ili nižu razinu, koliko će detaljan bit proračun, svi dokumenti, svi papiri, sve ono što dobijete na tabletima odnosno u pretincima je u skladu sa Zakonom o proračunu, kako je definirano tamo. Mi ćemo Zakon o proračunu ove godine i to najavljujem doći u HS i mijenjati jedan drugi segment ako bude bilo potrebe i razloga za ovaj transparentnosti dio, hoćemo i to. Hvala.
Hvala.
Kolegice Antolić Vupora, izvolite.
Poštovani g. ministre, s obzirom da smo kao država tek na 60% prosjeka gospodarskog razvitka u EU, dakle bitno nam je da i rebalansom pokažemo taj razvojni potencijal i razvojne elemente našeg budućeg razvoja ne samo u gospodarstvu nego i razvoja unutar pojedinih sektora. Rekli ste da je dominantno i ono što je vidljivo iz samog rebalansa da je dominantno područje, pa i pokrivanja dugovanja u zdravstvu. To je činjenica.
Svjesni smo toga da je to bilo najpotrebnije. Međutim, što je sa nadolazećim zimskim mjesecima kada je moguća nova, novi val pandemije, kako je organizirano zdravstvo, govorim s aspekta i dolazim iz Varaždinske županije gdje smo vidjeli da bi drugačija organizacija posloženosti zdravstvenog sustava pridonijela smanjenju troškova koji bi bili potrebni, a da bi se pandemija zauzdala?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice, pa mislim da zdravstveni sustav je pokazao i u totalno iznenadnim okolnostima koje su nas zadesile početkom prošle godine i pandemijom kada nitko nije mogao pretpostaviti ovakvu situaciju da se može i zna i kadar je organizirati i isporučiti ono sve skupa što i želimo od njega. Vidjeli smo u isto vrijeme nažalost u brojnim drugim zemljama gospodarski puno snažnijima od RH, tu se između ostaloga referiram i na onaj uvodni vaš dio replike da nije samo isključivo gospodarsko bogatstvo i snaga jamac da ćete između ostaloga evo i u ovakvim okolnostima adekvatno reagirati. Gospodarski puno razvijenije zemlje od RH i snažnije su imale puno veći problem sa njihovim bolničkim i zdravstvenim sustavom nego što je Hrvatska.
Kad smo uspjeli reagirati u iznenadnim okolnostima sa svim pretpostavkama i znanjima koje imamo, nadajmo se, daj Bože da ne bude, ali ako bude ponovno otvaranje nekih novih valova sigurno da zdravstveni sustav će bit tu. Hvala.
Kolegice Baričević, izvolite.
Hvala lijepa.
Evo uvaženi ministre Mariću, valja ovdje danas zaista pohvaliti povećanje prihoda u rebalansu proračuna u odnosu na planirano, a svakako i ovo zaduživanje koje nije zbog krivog planiranja već upravo zbog okolnosti na koje nismo imali utjecaj. S obzirom na današnji rebalans koji je najviše potaknut upravo povećanim troškovima u zdravstvu i to sa dodatnih 3 cijeli milijarde kuna prihoda, a ovamo 9,4 milijarde rashoda. Ono što je vrlo važno za pozdraviti ovdje što ste danas kazali da nam to neće ugroziti put prema Eurozoni, a i ovo valja pohvaliti i povećana izdvajanja za potpore u današnjem rebalansu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom u iznosu od 2,0 milijardi kuna i očekujem da će i ove intervencije potaknuti upravo što smo i danas čuli, što svi želimo, sustavno rješavanje problema u zdravstvu.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, pa evo ja ću onda samo ovaj dio vaše replike odnosno više komentara iskoristiti obzirom da ste i sami uvodno rekli dakle obzirom na povećani deficit imamo naravno i veću potrebu za zaduživanjem. Ukupno račun financiranja raste za 8,6 milijardi kuna, od čega 6,4 milijarde se odnosi na deficit, a 2,2 milijarde kuna na činjenicu da smo povukli više nego što smo mislili iz onog dobro znanog SUR programa. SUR program nisu bespovratna sredstva, to su kreditni aranžmani od Europske komisije odnosno unije, doduše po najpovoljnijim uvjetima, mi smo u originalnom proračunu bili planirali 750 milijuna EUR-a, a povukli smo negdje oko milijardu, dakle taj ukupni račun financiranja je i između ostaloga i zbog tog razloga povećan, ali u svakom slučaju komentar na zdravstvo već ostaje isti kao što je i do sada bio. Hvala.
Kolega Mandarić, izvolite.
Zahvaljujem.
Pa evo, jasno bilo je vidljivo da je zapravo odmah od početka ove krize sa koronom, ima tome već i više od godinu dana, vlada krenula jasno i nedvosmisleno u pomoć da ne kažem ne selektivno reći ću dosta široko, kako se gospodarstvo otvaralo zapravo sve preciznije i preciznije su bile vladine mjere samo najpogođenijim sektorima. I zadovoljan sam što i dalje vidimo da će vlada podupirati one koji su u poteškoćama iako je gospodarstvo gotovo otvoreno, nije u potpunosti i dalje ima onih sektora i dalje ima onih gospodarskih subjekata koji su u problemu. I evo ovim putem pozdravljam to jel borba za, za svaki zapravo napredak, za svako radno mjesto je ključna. A samo takvom borbom predanom zapravo ostvarit će se i oni projicirani planovi i povećanje BDP-a na 5,2%, ali uz to valja skrenuti pozornost i na poboljšane projekcije što se tiče pada stope nezaposlenosti i povećanja zaposlenosti, što je zapravo ključno.
Pa evo moje pitanje za kraj, do kad mislimo odnosno mislimo li i dalje sa preciznim mjerama pomagati najpogođenije?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, pa evo proteklih mjeseci naravno sve ovo vrijeme praktički isplaćujemo potpore i za očuvanje radnih mjesta i pokrivanje fiksnih troškova, naravno sve i u skladu sa razvojem događaja i situacije. Ono što je dobro, dobro ne samo iz perspektive javnih financija da ti iznosi iz mjeseca u mjesec padaju, što drugim riječima znači da se gospodarstvo i općenito otvara i situacija stabilizirava odnosno da u konačnici manji su ti padovi od onih kriterijima predviđenih. Ali što sam rekao i maloprije to ću reći i sada. Naša uloga i zadaća, kao što smo reagirali na početku pandemije, tako i u ovoj, svi se iskreno nadamo, završnoj fazi pandemiji, nadajmo se, vjerujmo u to, i činimo sve da to zaista tako i bude, da ne napravimo neku ajmo reć tako grešku u koracima u zadnjoj sekundi, u zadnjoj minuti utakmice. Dakle, tu je vlada u potpunosti svjesna toga i naravno sukladno i svim našim ovoga mogućnostima i okolnostima to je na vrhu naših prioriteta. Hvala.
Kolega Matula, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, niste nam odgovorili na pitanje, ja ću ponoviti možda još ovaj oštrijim i kraće. Znači godinu i dva mjeseca je prošlo od prvog razornog potresa u Zagrebu, zanima nas koliko novca ovim rebalansom je rezervirano za obnovu privatnih kuća i stanova u Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji?
Hvala lijepo.
Izvolite, izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, pardon.
Kao što sam i odgovarao maloprije na sličnu repliku, reći ću i sada. Dakle, dinamika pripreme i svega onoga što ide u smislu procedura za pokretanje kako obnove privatnih, tako i javnih, će diktirati između ostaloga i potrebita financijska sredstva i sukladno tome ćemo u državnom proračunu i planirati ista. Fond solidarnosti je jedna specifičnost obzirom da je on odma odobren i kao takav povučen. Doduše, Fond solidarnosti ima vremenski rok, 18 mjeseci. U isto vrijeme on je puno manji u odnosu na onoga ukupnoga efekta obnove, a i sami dobro znamo da obnova se neće dogoditi za vrijeme jednog ili 3-godišnjeg proračuna, trajat će kud i kamo dulje, dakle naša odgovornost sukladno procedurama koje će se, koje idu i koje ovoga se pokreću kada bude bilo i potrebe i kolika potreba, osigurati ta sredstva sukladno svim zakonima koje smo donijeli. Hvala.
Sada je na redu kolega Stier, izvolite.
Hvala g. predsjedniče.
g. Potpredsjedniče vlade, ja ću se kratko vratiti na pitanje koje je otvorila kolegica Peović, odluka EU o suspenziji pravila o deficitu i javnome dugu, koliko je meni poznato ta će se suspenzija produžiti i na 2022.g.. A nisam baš tako siguran kao kolegica Peović da će se nakon toga sve vratiti na staro. Čujemo neke takve glasove, npr. iz Njemačke, ali u Francuskoj, u Italiji, a čini mi se da taj trokut postaje sve važniji u Eurozoni, tamo se npr. čuju glasovi koji govore o nekoj reformi pakta stabilnosti i rasta, što bi možda Hrvatskoj i odgovaralo. U svakom slučaju, mislim da jedino odgovorno je u ovom trenutku voditi takvu politiku koja će iskoristiti sada relaksirana pravila da bi se moglo financirati ono što je potrebno i zdravstvo i pomoć gospodarstvu napraviti reforme koje su potrebne, ali ostati u zoni fiskalne sigurnosti kao što ste i najavili.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, moram reći da se u potpunosti slažem s vama i sve ovo što ste vi rekli to su na neki način i najave da tako kažem, već se i razgovara o toj mogućnosti razgovora o reviziji i pakta o stabilnosti i rastu, do tada suspenzija fiskalnih pravila i za ovu, a i za cijelu iduću je na snazi.
Međutim, s druge strane za nas ima i onaj drugi kut, a to su mastriški kriteriji i naš put prema euru, ali opet ponavljam ne samo zbog tih kriterija i vis a vis naše komunikacije sa Europskom komisijom i Unijom jer u konačnici opet ponavljam, mi smo pokazali i dokazali samima sebi zašto je potrebno uvoditi odgovornu fiskalnu politiku i zašto je odgovorno se odnositi prema novcu poreznih obveznika. Uz dužno poštovanje prema europskim izvorima i sada maloprije nekoliko puta spomenuti europski izvori i Nacionalnog programa oporavka i višegodišnjeg financijskog okvira iznos financijskih sredstava u proračunu od hrvatskih poreznih obveznika je puno veći. Odnosimo se i odnosimo se i prema njima odgovorno, ne samo prema europskom novcu.
Hvala lijepo.
Hvala.
Kolega Miletić, izvolite.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade g. Jandrokoviću, poštovani ministre.
…/Upadica predsjednik: Još sam uvijek u Saboru./…
Šta sam rekao Vlade? O čovječe. Možda proročki.
Poštovani predsjedniče HS-a g. Jandrokoviću i poštovani ministre Mariću sa suradnicima.
Ugostitelji su 16 mjeseci poslovali u gubitku evo tako oni službeno tvrde, iz ugostiteljstva oko 12.000 djelatnika je otišlo. Zanima me ministre hoćete li i dalje imati u fokusu naše ugostitelje, zanima me u usporedbi da nadolazećom turističkom sezonom? A onda isto tako me zanima budući da počinje Europsko prvenstvo u nogometu, možete li kao potpredsjednik Vlade utjecati da se radno vrijeme pomakne barem sat vremena još kasnije da svi građani RH koji prate hrvatsku reprezentaciju da nas se ne mora tjerati iz kafića 15 minuta nakon što završi utakmica?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, utjecat ćemo mi na sve što treba i da polučimo što je moguće bolji rezultat. Šalim se, moram se i ja malo našalit.
Što se tiče ugostitelja sve ovo vrijeme, zaista pa evo gledajte fakti su to jasni da ne mogu biti jasniji, ugostiteljstvo je baš onaj segment koji od prvog dana kada je još bilo razdoblje tri mjeseca horizontalno za sve, nakon toga kada smo se više sektorski fokusirali na pojedine segmente i dan danas ono koje je u potpunosti prepoznato mjerama i očuvanja radnih mjesta i pokrivanje dijela fiksnih ili svih fiksnih troškova.
Dakle, odgovor što se tiče ugostiteljstva naravno koje je jedno od onih koje je pretrpilo možda i najveći udar korona krize, ali u isto vrijeme nismo im i nećemo okretati leđa. Mi imamo kontinuirani dijalog, vi znate da predstavnici ugostiteljskih udruga između ostalog ja ću se s njima osobno sresti i idućih dana, mi uvijek dođemo na onu jednu temu u kojoj se razilazimo, prije svega vezano za PDV, ali ima i čitav niz drugih tema o kojima ćemo ja sam siguran pronaći određeni zajednički jezik.
Hvala.
Kolegice Glasovac, izvolite.
Hvala vam lijepo.
Gospodine predsjedniče HS-a, poštovani ministre.
Rekli ste evo vidite povećali smo u našem mandatu osnovicu za 18,4%, a imamo tužbe i imamo presude. Imamo, zato što u tih 18,4% je sadržano i 6% osnovice koje je država bila dužna isplatiti već u studenom 2015.g. kada su se stvorili preduvjeti za konzumaciju sporazuma potpisnog dodatka sporazuma potpisanog 2009.g. za javne službenike.
5,5 godina ta ugovorena obveza se zapravo ignorirala i javni službenici, liječnici, sustav socijalne skrbi, zdravstveni radnici nisu imale druge nego tužiti državu i sada vidimo da nam to dolazi na naplatu, samo u Ministarstvu obrazovanja umjesto planiranih 11,5 milijuna moramo sad ovim rebalansom povećati još za 10 milijuna kuna …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… kako smo do toga došli i zašto?
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Pa trudim se u ovim replikama uvažena zastupnice, trudim se u replikama što je moguće više se držati i ne previše politizirati, ali mislim evo vi ste sami sad u ovoj replici rekli i spomenuli ste kraj 2015., znate i sami …/Upadica se ne razumije./… ali nije realizirano i nije ispunjeno.
Sjećate se sami u tom mandatu kakav i na koji način je tekao socijalni dijalog sa socijalnim partnerima, sa sindikatima. Ponovit ću još jedanput, bila je prilika vrlo jasna da se konzumiraju odnosno aktiviraju pojedine odredbe tog sporazuma i osigurači, ne zato da se nešto radi kontra javnih službeni i državnih službenika, nego da se učini ono što je.
Dakle, ako pad se nastavi, a nastavio se, šest godina za redom je Hrvatska imala negativnu stopu rasta da dođe do revizije između ostaloga. Mi nikad nismo dvojili i cijelo vrijeme to govorim unatoč brojnim kritikama iz privatnog sektora da mi isto se odnosimo prema našim zaposlenicima na način da treba povećavati i unapređivati prava i davati stimulans za njihov rad i to i činimo.
Hvala.
Hvala vam.
Idemo na zadnju repliku kolega Glavašević, izvolite.
Hvala vam predsjedniče Sabora.
Poštovani ministre.
Vlada je nedavno donijela odluku o nabavi višenamjenskih borbenih aviona koji će nas koštati 999 milijuna eura. Naš klub je protiv te nabave jer smatramo da ona u ovome trenutku naprosto neprimjerena. Borimo se sa pandemijom, borimo se sa obnovom od potresa, sa očuvanjem radnih mjesta, zelenom tranzicijom, sa smanjenjem siromaštva u Hrvatskoj. Ali najavljeno je da će se od iduće godine već ići u isplatu rata za taj nevjerojatan trošak.
Moje pitanje je, ako je već donesena odluka da se od iduće godine ide u taj trošak, gdje ćemo rezati odnosno ne vidimo u projekcijama za iduću godinu gdje se planira prikupiti? Ustvari to je milijarda i 875 tisuća kuna, milijun ispričavam se, 875 milijuna kuna.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala.
Uvaženi zastupniče, zaista vam hvala na ovom pitanju jer evo do sada ovo je zadnja replika pa je dobro da pojasnimo upravo jednu važnu temu, strateška odluka RH nemam vremena, ali čuli ste i predsjednika Vlada i ministra obrane i u konačnici naše vojnike odnosno ovoga, pilote i svi oni koji su vezani uz potrebu jačanja hrvatskog zrakoplovstva i prevencije bilo kakvih ne daj Bože situacija.
Ono što bi trebalo zapravo reći vi za vi rebalansa i da to pojasnimo vrlo jasno, ukupni trošak financijski koji je rečeni i koji ste vi sada ovdje spomenuli. Dakle, ovisno o tome kako će teći i kako će rezultirati tijek razgovora i dogovora potpisivanje Sporazuma, za pretpostaviti je da će od nas tražiti i plaćanje nekog predujma. Taj predujam, bilo ove već ili iduće godine ili koje god godine bio, za taj dio se morate zadužiti i ulazi u javni dug.
Što se tiče deficita i rezultata proračuna, on se knjiži onog časa kada prvi avioni pristignu, prema ovoj dinamici, računamo 2024., naravno sve sukladno Sporazumu i dogovoru.
Hvala.
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru financija g. Mariću.
Sada ćemo dakle napraviti stanku do 12 sati. Nastavljamo onda sa predstavnicima odbora koji će eventualno uzeti riječ i nakon toga idemo na raspravu klubova.
STANKA U 11,45 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,00 SATI.

Evo, poštovane kolegice i kolege, stanka nam je istekla i sada bih pitao žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Očito ne pa onda otvaram raspravu i prvi će govoriti u ime Kluba zastupnika Mosta poštovani zastupnik Zvonimir Troskot, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege i poštovani građani RH koji nas pratite putem ekrana.
Prije tjedan dana je bila zapravo Odluka Vlade o rebalansu Proračuna, ali i o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana HZZO-a za 2021. g. u kojem je isplaćeno 200 milijuna beskamatne pozajmice Ministarstvu financija.
Zapravo o čemu se tu radi? Riječ je o novcu kojim je podmiren dug zdravstvenih ustanova na temelju pravomoćnih presuda zbog prekovremenog rada, to je ono što sam i pitao samoga ministra koje su djelatnici vodili protiv bolnica i protiv ostalih zdravstvenih dakle ustanova i na kraju su tu dobili pravomoćnu presudu na temelju koje je Ministarstvo zdravstva moralo platiti i pokriti iznose dosuđenih dugova.
Građanski odjel Vrhovnog suda, to je ono što smo i postavljali pitanje je 9. prosinca 2019. g. donijelo dakle pravno shvaćanje što je zapravo i odluka, prema kojem zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora dakle imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada, to je ovo što je rekao g. ministar u ovih 18,4%, zatim za određene naknade za posebnu odgovornost što smo imali prilike vidjeti kod naših doktora i kod medicinskih sestara koje će po novim studijama koje će izaći van, zapravo uživaju najveći stupanj dakle povjerenja građana RH i na kraju dana, za dodatke odnosno ove kumulativne naknade za sate ostvarene u prekovremenom radu. E sad, ono što je tu problem je da je izvjesno da će drugostupanjski sudovi na temelju te odluke, a i samom činjenicom zbog te postavke, i sam Vrhovni sud, i dalje donositi presude u korist dakle zdravstvenih djelatnika, i to protiv dakle zdravstvenih ustanova i ono što se postavlja pitanje, ako je već takva postavka sada, dakle vođenje bilo kakvih postupaka nakon prvostupanjske presude donosi dodatne troškove kamata, dodatne troškove zateznih kamata, sudskih i ostalih dakle troškova.
I u tom se zapravo postavlja pitanje da je najžalosnija činjenica sljedeća, da se upravo iz tih kamata, iz tih zateznih kamata, pod broj 1, plaćaju dakle troškovi operacija. Dakle iz Fonda za zdravstvo se uzima novac gdje će se onda plaćati dakle sve te zatezne kamate i kamate zbog nerazboritog poslovanja zdravstvenih ustanova, a s druge strane dakle uzima novac koji je namijenjen zapravo za troškove bolničkog liječenja, odnosno primjerice za troškove operacija.
I postavlja se pitanje zbog čega takvo nerazborito poslovanje? Zbog čega takvo nerazborito upravljanje i zašto nikakve sankcije po tom pitanju? Dakle s obzirom na takvu sudsku praksu, dakle sad je vidljivo što će se događati, nas, dame i gospodo, čekaju dakle novi rebalansi proračuna, nekoliko dodatnih stotina milijuna kuna, bez obzira što je rast zdravstvenih djelatnika, što je pohvalno, rastao, dakle mi ćemo ovdje imati ponovno rebalans proračuna za nekoliko stotina milijuna kuna koje ćemo plaćati dakle kamate i zatezne kamate iz sudskih procesa dakle koje su pokrenule zdravstvene ustanove znajući unaprijed da će ih izgubiti.
E sad, mi nismo rušilačka stranka, kao što nas nekad g. Pavić zna potegnuti odnosno i optužiti, dakle imamo i prijedlog rješenja. Nismo ulazili u te neke fancy-schmancy termine kao nordijski modeli, američki modeli, dakle možemo naći i puno bliže modele, a recimo, to je sustav platnih razreda po uzoru recimo na jednu Sloveniju gdje bi se uveo zapravo jedan financijski red.
E sad, što je kod samih plaća zdravstvenih djelatnika? Dakle trebamo ući malo u analitiku da bismo vidjeli i cijelu problematiku. Dakle plaće zdravstvenih djelatnika se zapravo dijele na dvije komponente. Jedan je taj fiksni dio koji iznosi otprilike nekakvih 60-tak posto i s druge strane su dodaci što ispada nekakvih 40-tak posto same plaće. Što znači da recimo jedan stariji liječnik u našem sistemu zdravstvenom će iz fiksnog dijela otprilike dobiti nekih 11 tisuća kuna, a iz samih dodataka koje smo dotaknuli, će dobiti nekakvih 8, 9 tisuća kuna, što kad se to dvoje zbroji, otprilike stariji liječnik u našem zdravstvenom sustavu dobije nekih 20 tisuća kuna neto plaće.
Po meni bi trebao dobiti i više jer iz razloga, povjerenje koje oni uživaju dakle i s obzirom da im se nude velike prilike i po Dubaiju i po Švicarskama, itd. dakle ti ljudi zajedno sa medicinskim sestrama bi trebali dobiti više. Međutim ono što je problem je upravo taj dodatak iz razloga što se preko tih dodataka manipulira i oni se koriste zapravo za određene političke trgovine i dakle to sindikalisti također, koriste u svojim pregovorima i to je nešto što bi zapravo trebalo urediti. Zapravo i što se ti sindikalne igrice dakle preko tih dodataka zapravo idu nauštrb građana RH koji zbog toga moraju to plaćati, dakle samo rastu, je l', ti dodaci iz dana u dan samo rastu.
E sad, gdje je financijski red, evo, konstruktivni smo, jest da se uvede taj sustav platnih razreda kao i u Sloveniji koji bi taj sustav plaćanja zdravstvenih djelatnika učinio puno transparentnijim. Točno bi se znalo po razredima koliko tko zapravo treba zarađivati, dakle neovisno o ovim dodacima koje smo razgovarali.
Dakle, to bi značilo da bismo iz, ovaj izbjegavali dodatna zaduživanja, a samim time i dodatne rebalanse proračuna na isti način, dakle ove racionalizacije ovih dodataka kako je to riješila i sama Slovenija. E sad, građane RH isto volimo, kada razgovaramo o zdravstvu šta se događa sa nacionalnom bolnicom u Blatu. Dakle, to se već godinama razgovara o njom međutim nema nikakvog rješenja za tih 250.000 m2. Ok, možda sad nisam vidio da će ići u nekakvu izgradnju, ne vidim da Grad Zagreb u financijskim dugovima, vidim da i Vlada RH ništa ne govori o tome, ali isto građane onda interesira to je dobro postavio pitanje gospodin Grmoja, ako se već ne ide u izgradnju poduzetničkih zona zašto se ne bi išlo u izgradnju bolnice. Zašto, zašto građani Novoga Zagreba dakle moraju ulaziti u gužve, odlaziti do najbližih bolnica Sv.Duha, milosrdnica, Rebra, dakle ulazit u te gužve i možda dakle izgubit i život s obzirom da nismo tu dakle najefikasniji. E sad, pitanje da li smo trebali ulagati u taj Trg pravde pola milijarde kuna, jer to neće dovesti do reforme, dakle neće se poboljšati ročišta, neće se sa novim zgradama dakle pospješiti činjenica da nam procesi su nam zapravo i kazne za, za dakle optuženike.
Nadalje, dakle građani Grada Zagreba isto žele znati šta je sa bolnicom Dubrava. Dakle, prema HZZO-u dakle to je recimo bolnica koja pokriva istočni dio Grada Zagreba, ona je doduše prije par dana stavljena u funkciju, dakle počeli su se otvarat dakle kapaciteti, međutim i ona se polako dakle opet uvodi u sustav u onu prenamjenu koju je imala prije samoga Covida, međutim građani Grada Zagreba žele znati dakle koji će to period biti da se oni mogu naviknut i da znaju gdje će biti to mjesto gdje će oni moći dobivati dakle usluge zdravstvene zaštite. Najveći dio, evo 80% vremena sam iskoristio za bolnički dio, međutim moram otići i na poduzetnički dio. Dakle, nešto je dotaknuo sam gospodin Grmoja, dakle opet ćemo biti konstruktivni. Dakle, nismo ovdje samo za kritiziranje nego da vidimo šta možemo izvući iz ove situacije. Dakle, gospodin Grmoja je naveo nekakvih dakle pola milijarde kuna da će biti potrošeno na Trg pravde, nitko ne zna zapravo šta će se tamo graditi, jest da će se neki sudovi stavljat na taj trg, al zapravo to je opet potencijalna mogućnost izvlačenja javnih nabava, izvlačenja novaca i tko za i pitanje je da li ćemo mi stvarno imati nacionalni oporavak i otpornost na temelju Trga pravde koji ćemo financirat pola milijarde kuna. Ok, drugi apsurd tog programa koji smo imali prilike gledat je recimo vodootpadni odnosno kanalizacijski sustav gdje ćemo mi utrošiti iz gospodarstva dakle 6 milijardi kuna. E sad, pitanje na koji način ćemo mi vratiti gospodarstvu dakle takvo ulaganje kao što je kanalizacijski sustav. Ako već nismo bili iz tih novaca koje smo dobili iz EU dakle sposobni to uložiti primjerice u poduzeća, primjerice 6 milijardi kuna da se 300 poduzeća da svakome 20 miliona kuna nekakvih potpora, dakle ja nisam osobno za to jer sam za tržišni princip, ali s druge strane ako već EU daje taj novac zašto ih ne uložiti u sektore koji je davat dakle povrate. Ok, to smo već bili doticali, ali ono što je tu zapravo ključ jest da propustili smo priliku sa ovom, s ovim programom koji smo razgovarali i samo bismo htjeli dakle naglasiti činjenicu da bi ova pogreška zapravo se ne bi trebala dogoditi u višegodišnjem proračunu i da bi se stvarno u tu raspravu trebali dakle uključiti i ekonomisti i poduzetnici i financijski stručnjaci ili tko god. Dakle, znači van ekonomista koji su vezani na Vladu RH jer na kraju dana htjeli mi to ne htjeli dakle matematika je zapravo jednostavna jedino privatni sektor, dakle jedino privatni sektor dakle u dugoročnom razdoblju nas može učinit konkurentnim i pospješit gospodarski rast. Javne nabave, javni projekti to ne mogu.
Hvala lijepa.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj SDP-a, a vrijeme će podijeliti poštovani zastupnik Hajdaš Dončić i poštovani zastupnik Lalovac.
Prvo poštovani zastupnik Hajdaš Dončić, izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče sabora.
Kolegice i kolege, Vlada povećava rashode što smo već danas čuli par puta za 9,4 milijarde kuna, a dva su ključna razloga povećanja rashoda. Dakle, to prva sanacija zdravstva na koju odlazi 2,8 milijardi kuna te mjere očuvanja radnih mjesta i pokrivanja fiksnih troškova na što odlazi isto približno 2 milijarde kuna. No, međutim ovdje imamo i dodatnih 800 milijuna kuna za plaće što znači da je vjerojatno njihov ovogodišnji rast premašio očekivanja, a ono što je najvažnije da je već u trenutku usvajanja onog prvog originalnog proračuna dakle u zimi prošle godine već je postojala obveza povećane isplate ali se nisu osigurala sredstava. Dakle, to su samo neke činjenice.
Ono što nas u SDP-u zabrinjava je zapravo potpuna bezidejnost u rješavanju cjelokupne ekonomske situacije koja je samo djelomičan rezultat Covid krize, a više-manje je zapravo i posljedica Covid krize sanirana zahvaljujući interventnim sredstvima koje je EU osigurala pa zato možemo reći da ćemo imati samo djelomično razumijevanje za ove postupke Vlade.
Ono što nas dalje zabrinjava je rast deficita, dakle koji je porastao u 2 godine na preko 40 milijuna kuna što pokazuje zapravo jedno nesnalaženje Vlade da upravlja krizom na jedan prihvatljiv način. SDP spominje i stalno ponavlja da je upravo ovo višegodišnje, govorim o 3-4 zanemarivanje problema u zdravstvu zapravo dovelo i do nužnosti ili važnosti ovog rebalansa znači gdje trošimo 2,8 milijardi kuna zapravo na sanaciju zdravstvene politike. A s druge strane ne vidimo neki reći ću bar plan ili bar neku naznaku kako ćemo u budućnosti rješavati probleme u zdravstvu. Rekao sam na početku da bi ministar Marić trebao biti više potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, a manje ministar financija i da umjesto onih selektivnih vijesti koje on zna objaviti kao što je povrat poreza ili zadržavanje rejtinga ono što je ok generalno dakle u nekoj javnoj komunikaciji, trebao bi malo i više davati prijedloge kako rješavati probleme u oporavku gospodarstva, što za sad nije slučaj.
Svima je poznato da se vlada u svojim pričanjima o gospodarskom razvoju i o gospodarskom oporavku isključivo oslanja na Nacionalni program oporavka i otpornosti, na europska sredstva. No međutim ako se samo oslanjamo, dakle na programske dokumente oporavka, moramo znati da naši nacionalni programski dokumenti kasne, s time će vjerojatno kasniti i alavansi, to je povezano jedno s drugim, a samim time će kasniti provedba Nacionalnog plana oporavka.
E sad se tu javlja pitanje kolko će od ovih sačuvanih radnih mjesta za 3,4,5,6 mjeseci zapravo ostati stvarno očuvana radna mjesta, koliko će se nažalost izgubiti?
Još jednom ću ponoviti da su hrvatske slabosti koje se vide u ovom proračunu, dakle slabe institucije, korupcija, spora i komplicirana administracija, neučinkovito pravosuđe, relativno visoki porezi i doprinosi s obzirom na postignutu da tako kažem razinu gospodarskog razvitka, negdje smo na 65% prosjeka EU, a u konačnici jednom riječju slaba i neefikasna država.
Zaključno, u ovom dijelu rebalansom samo riješavamo nagomilane dugove zdravstva jer je veledrogerijama obećano da će se sanirati ti dugovi, a ne postoji razvojni moment proračuna već se on koristi za krpanje dugova.
Pitanje koje smo čuli danas samo površni odgovor, koliko su zapravo stvarni dugovi u zdravstvu, vidjet ćemo kako će i na koji način će ministar financija, potpredsjednik vlade za gospodarstvo na to odgovoriti.
I u konačnici, imamo još jednu primjedbu, veliku primjedbu, vidjet ćemo što je s tih 250 milijuna kuna manje, manje u Fondu za obnovu i vidjet ćemo kako će zapravo teći obnova.
Kolega Lalovac, izvolite.
Sad će govoriti poštovani zastupnik Lalovac, izvolite, u ime Kluba zastupnika SDP-a.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Kolko je zapravo teška kriza odnosno kolko god htjeli pokazivat da je hrvatsko gospodarstvo otporno pokazuje zapravo uvijek je, refleksija je u proračunu i struktura gospodarstva, ona koja je orijentirana uglavnom na turizam, na rentijerstvo je pokazala svoje zapravo odlike i kroz proračune jel i ministru ništa ovdje drugo nije ni moglo ovaj doći nego da pokaže znači jak udar krize na gospodarstvo. I kada vidite da smo relativno velike novce dali u gospodarstvo, stvarno velike novce gospodarstvu je li, preko 45 milijardi kuna su zapravo nekakvi troškovi zdravstva, a vidimo da je gospodarski pad jedan od najvećih, najvećih u Europi, uz Španjolsku, Grčku itd. na 8% jel. Znači vidite da ogromni novci su dani, a i gospodarski pad je isto, isto velik, znači nije on da je sad da bi bio negdje oko 3, 4 ili 5%, pa pokazuje zapravo struktura ekonomije zapravo na čemu se i temelji najveći dio proračuna i ono kako će zapravo izgledati proračun odnosno brojke nakon 9. mjeseca jel je činjenica da nama najveći dio prihoda dolazi ljeti, da nam sve ovisi o turističkoj sezoni, da je veliki dio gospodarstva orijentiran na turizam, tako da vjerujem i u ove određene ovdje projekcije kolko će zapravo stvarno deficit izgledati na kraju godine prvenstveno ovisi o turizmu, jel.
Građevina u jednom dijelu se dobro oporavlja, međutim, ja ću samo možda kratko i to je opasnost za slijedeće godine, ovdje je moj kolega Hajdaš Dončić govorio o tome, je problem inflacije. Kolko god, slažem se, ministar o tome ne može javno toliko puno govoriti, međutim činjenica je da su se cijene materijala, ulaznih materijala, uduplale, 100% je povećanje željeza, čelika, svih materijala se povećala za 100%. To je ono nešto što se događa u Americi, nešto što se događa u Europi, ulazne cijene materijala će tolko povećati, povećat će ovaj ulazne troškove, smanjit će se marže, jednostavno ne mogu ili marže ili jednostavno konkurencija je. To je ono što je opasnost i ono što se očekiva da li će ići kamatne stope gore jel. Za sad još uvijek tolko natiskani novac i što se tiče Amerike i što se tiče Europe pokušava se držati da neće, međutim pokazuje se da je to neko razdoblje ko prije 100.g. se ponavlja, prvo je bila španjolska gripa, pa velika inflacija i u Njemačkoj i svim onim zemljama, sad se ponovo događa da se događa covid i ponovo su opasnosti od inflacije velike i to je ono što. A zašto je još uvijek nema? Zato što građani još nisu počeli trošit. Kad počne ta percepcija, ono što je bilo govoreno da počnu trošit, da počnu percipirati, da će gubiti svoju vrijednost. A gledajte, samo sad kamatne stope su u Hrvatskoj nuli, a inflacija vam je preko 2%. Znači svi oni sad koji drže novac na računima koji nisu oročeni gube vrijednost novca, znači manje mogu kupiti za tu vrijednost novca i to je ona opasnost sigurno pred Hrvatskom, ne samo Hrvatskom nego i EU. Dobro je što smo pod kišobranom Europe jel se pokazuje da mi ne bi mogli izdržati, izdržati ovaj pritisak kolko god to izgledalo ne bi ga mogli izdržati da nema Europske komisije, da nema tih mehanizama. Europa je u ovu krizu ušla puno odgovornije nego što je to ušla u onu krizu 2013.-2014.g. i kolko god to izgledalo mi smo u tom klubu i koristimo sve benefite toga kluba i svakako je i ulazak u Europski monetarni mehanizam odnosno EUR-o sigurno će stabilizirati, dugoročno stabilizirat.
Međutim, ono što je, problem je što nema reformi. Ovdje su zapravo trebali sjediti ljudi iz Ministarstva zdravstva koji će reći kako zakrpati te rupe u sustavu zdravstva. Ovdje su trebali biti ljudi koji upravljaju sustavom plaća jel gledamo da se stalno povećavaju plaće. I nemojmo zaboraviti, ukoliko u javnom sektoru rastu plaće 20%, rastu duplo brže nego što raste produktivnost gospodarstva. To je opasno. To nam se već jednom dogodilo tamo 2005.-2006.g., duplo brže su rasle plaće. Nije problem kad rastu plaće ako raste produktivnost. Ako raste produktivnost gospodarstva je manja, a produktivnost javne uprave samo pumpamo plaće zato što ćemo pumpati potrošnju, to kad se jednom slomi, imali smo 6-godišnju recesiju ne zato što je došlo izvana nego zato što smo imali strukturne probleme u Hrvatskoj. I zbog toga još jednom opreznost, za smo za povećanje, ali ljudi moji moramo dizati i produktivnost i javnog sektora dižemo produktivnost i to ne smije teći brže od privatnog sektora jel kad privatni sektor vidi da rastu u javnom sektoru plaće brže nego njima koliko god ta bila rasterećenja to dovodi do disbalansa. I zbog toga u tom kontekstu svakako treba biti oprezniji kolikogod se želimo nekome dodvoriti da je to dobro, da su oni stupovi i privatni sektor i kako će teći restrukturiranje privatnog sektora, to još nitko ne zna. To je ono što Vlada i što očekujemo od Vlade kakvi su dugovi u privatnom sektoru.
Ovdje se govorilo da se mora restrukturirati iz te rentijerske ekonomije prema proizvodnoj ekonomiji, to je bio cilj, to je cilj zapravo ovog Nacionalnog oporavka i zbog toga ovdje uz ministra financija su drugi ministri koji trebaju braniti i govoriti na koji način će restrukturirati i sustav zdravstva. I mi smo se s time borili, dat ćemo podršku jel vidimo da jednostavno ovako krpanje rupa jednostavno više dolazi do svojih granica.
Zahvaljujem.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj zeleno-lijevog bloka u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Damir Bakić.
Izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovani kolega iz ministarstva, uvažene kolegice i kolege.
U Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva i državne imovine na poziciji administracije i upravljanje ministarstvom imamo povećanje rashoda za usluge za 5 milijuna i 600 tisuća kuna ili 25%. Na poziciji održavanje voznog parka imamo povećanje za milijun 230 tisuća kuna što je više nego dvostruko. Na poziciji administracije i upravljanje Fondom za obnovu administracija i upravljanje imamo povećanje ne za 5 milijuna kuna kako piše, već zapravo za 9 milijuna i 300 tisuća, skoro trostruko. Ništa od toga ne možemo podržati.
Ministarstvo financija na poziciji ulaganje u Investicijski fond triju mora imamo povećanje ne za 42 milijuna kako piše već za 85 milijuna. To je povećanje gotovo za faktor 6, šest puta. Na poziciji troškovi sudskih postupaka imamo povećanje sa 4 na zastrašujućih 74 milijuna kuna, sa 4 na 74. Imamo sasvim novu poziciju koja nije bila u originalnom izglasanom proračunu čiji naslov je Vrednovanje financijske imovine, a iznosi čak 445 milijuna kuna. Ništa ni od toga ne možemo podržati.
U Ministarstvu obrane na poziciji borbeno oklopno vozilo jedno, jedno borbeno oklopno vozilo imamo povećanje s 5 milijuna kuna na čak 12 milijuna i 800 tisuća kuna. To pogotovo ne možemo podržati.
U Ministarstvu hrvatskih branitelja na poziciji administracija i upravljanje i onako previsoki rashodi za usluge još su podignuti i iznose gotovo 11 milijuna kuna. Na poziciji prikupljanje i obrada projektne dokumentacije za financiranje sredstvima iz eu fondova iznos od 3 milijuna i 200 tisuća kuna podigao se za daljnjih milijun 235 tisuća kuna. Na poziciji jednokratna prava i ostale naknade hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata iznos od 46 milijuna kuna digao se na više od 80 od 46 na 80. Ništa od toga ne razumijemo niti se itko potrudio obrazložiti, pa pogotovo ne možemo podržati.
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja na poziciji poticanje rada s darovitim studentima imamo smanjenje za jednu trećinu. Na poziciji poticanje izvannastavnih aktivnosti u osnovnim školama imamo smanjenje za jednu polovinu 50%. Na poziciji poticanje izvannastavnih aktivnosti i u srednjim školama ista stvar, smanjenje za jednu polovinu. Zato na poziciji potpora Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu iznos od 25 milijuna i 700 tisuća kuna povećamo za daljnjih 700 tisuća. A onda opet na poziciji Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju imamo smanjenje za 50%. I konačno smanjuju se iznosi za natjecanja i u osnovnim i srednjim školama. To nikad nećemo podržati.
U Ministarstvu turizma i sporta pozicija izrada studije hrvatskog turizma kao i pozicija promocija sporta obje vrijedne po 2,5 milijuna ostale su netaknute, a niti lani kada smo proračun donosili, niti danas, niti tada nismo znali, niti danas znamo što je to i čemu to uopće služi.
Pozicija obvezni doprinosi vrhunskim sportašima smanjuje se s 4 milijuna kuna na nulu, anulira se. To je duboko uznemirujuće jel ako se obvezni doprinosi vrhunskim sportašima mogu smanjiti na nulu, ako to više sada ne treba onda je pravo pitanje je li to ikada i bilo potrebno?
I na kraju još dva podatka koja bih posebno želio komentirati. Ovim rebalansom se predviđa u Ministarstvu znanosti i obrazovanja iznos za srednjoškolsko obrazovanje povećati za 10%, a u Ministarstvu kulture i medija iznos za programe kazališne i glazbeno scenske djelatnosti smanjiti za 6,4%. Međutim, u stvarnosti niti se u prvom slučaju radi o povećanju, niti u drugom o smanjenju.
Naime, izmjene koje se predlažu povećanje za 10% odnosno smanjenje za 6,4% dakle izmjene koje se predlažu ne referiraju se na originalno izglasani proračun nego na iznose dobivene preraspodjelama koje su u nadležnosti ministra i koje su u međuvremenu načinjene.
Ako na ove iznose koji se sada predlažu usporedimo sa originalnima iz izglasanog proračuna onda se vidi da srednjoškolsko obrazovanje de facto ostaje na istoj visini, a iznos za programe kazališne i glazbeno scenske djelatnosti ne da je pao nego zapravo narastao za 7,7%. Zato je ova diskusija teška ako ne i nemoguća kad govorimo o postotnim smanjenjima i povećanjima jer mi misleći da uspoređujemo novopredložene odnosno rebalansirane iznose sa originalnim podacima iz izglasanog proračuna smo u krivu. Mi u tabličnom pregledu koji nam je dan zapravo te nove iznose uspoređujemo sa nekim trećim iznosima nastalima preraspodjelama, a da nam pritom nitko nije rekao kolika je i na kojim pozicijama su te raspodjele načinjene. Do kojih to apsurda može dovesti najbolje pokazuje slijedeći primjer. Na poziciji A579007 pravomoćne sudske presude u razdjelu Ministarstva znanosti i obrazovanja piše da smo imali iznos 21 milijun 460 tisuća kuna i sad se predlaže isti iznos 21 milijun 460 tisuća kuna. Promjena 0%. Tko uopće u rebalansu gleda pozicije kod kojih promjene nema? Ovdje je kao nema. A prava istina je međutim frapantno drugačija. U originalnom proračunu na toj poziciji je pisalo ne 21 milijun nego 1, 1, od 1 na 21 došli smo ne znajući preraspodjelu. I sad u rebalansu taj 21 ostaje 21 i naravno svima je to ravnodušno. A da u dokumentu kojim donosimo rebalans imamo priloženi i originalno izglasani proračun onda nitko i nipošto ne bi bio ravnodušan prema povećanju s 1 na 21 iz prostog razloga što bi to onda bilo vidljivo kao što je sada nevidljivo. Tako da za čitanje povećanja i smanjenja u odnosu na originalni proračun skoro da trebate biti forenzičar osobito kad dobijemo dokument u nepretraživom obliku. Zato ćemo kao klub predložiti saboru u okviru ove točke zaključak i pozivam vas kolegice i kolege da taj zaključak podržite. Zaključak kojim ćemo tražiti da se ubuduće pri usvajanju proračuna i rebalansa proračuna, da se ubuduće daju na uvid nama zastupnicima u istoj tablici i originalni izglasani prethodni proračun i stvarni prethodni odnosno važeći proračun koji je rezultat u međuvremenu načinjenih preraspodjela. Da još jedanput naglasim razumljivo je da su u realnom životu te preraspodjele potrebne čak i nužne osobito nužne u ovakvim vremenima poput ovoga kad su nas zadesili potres i pandemija, to ne dovodimo u pitanje. U pitanju je međutim to da, u pitanju je međutim izgled dokumenata koje dobivamo, u pitanju je međutim naša mogućnost da na temelju dostavljenih podataka analiziramo, ocjenjujemo i raspravljamo o kako predloženom proračunu tako u ovom slučaju i o predloženim izmjenama i dopunama.
Evo, hvala vam lijepa.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj Domovinskog pokreta u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Vesna Vučemilović.
Izvolite.
Hvala lijepa potpredsjedniče Hrvatskog državnog sabora.
Poštovane kolegice i kolege ne želim biti advokat Ministarstva financija ali Ministarstvo financija je nadležni odbor obavijestilo o preraspodjelama. Nadležni odbor znači za financije i državni proračun obavještava nas sve članove svakih 14 dana tako da imamo uvid u sve, uglavnom ni nije bilo, bilo je nešto čini mi se prije 2-3 tjedna ovaj preraspodjela. A do 5% sukladno Zakonu o proračunu znači može bez rebalansa ministarstvo raditi i to su činjenice, to je zakon, mi smo legalisti i zakona se trebamo držati. Ne treba to isticati kao nekakav problem.
Ono što je bilo evidentno kod usvajanja proračuna za ovu godinu i što sam ja i naglašavala je da nas očekuje barem jedan, a vjerojatno će biti još jedan rebalans ove godine. Toplo se nadam da će taj biti tehničke naravi. Za to nije trebalo biti vidovit, bilo je nekako previše optimizma u tim makroekonomskim projekcijama i nije loše biti optimist, ali malo previše optimizma nas može dovesti u zabludu, a Hrvatska koja je ušla u područje izraženih makroekonomskih neravnoteža kako je ustvrdila i Europska komisija uistinu to ne treba. Ove korekcije su uistinu bile očekivane još onda kada smo usvajali proračun ali ne treba zaboraviti da smo mi još uvijek u području kada je neizvjesnost dominantna kategorija i u prvom kvartalu te brojke nisu baš sjajne i ono što je Državni zavod za statistiku objavio je nekako prošlo ispod radara vezano jel za BDP u ovoj šumi veznoj za lokalne izbore. Ono što je bilo krajnje nerealno očekivati ja sam i ta pitanja postavljala na odboru državnom tajniku, a to je bilo vezano za deficit koji je trebao biti 2,9 a sada vidimo da to definitivno nije ostvario, ostvarivo u ovako kratkom razdoblju. Znam da su ti ciljevi dominantno vezani uz želju i očekivanja da se EUR-o uvede što prije, ali mislim da će to ipak ostati još neko vrijeme na čekanju. Ono što je interesantno to je ono što ističe Europska komisija u ovom zadnjem izvješću, a to da kao prepreku gospodarskom rastu vide nedostatak radne snage i radno sposobnog stanovništva. O tim poraznim demografskim pokazateljima sam ja već više puta ovdje govorila i interesantno je da to ističe i Europska komisija koja to vidi iz Bruxellesa, a ja se evo nadam da će te informacije nekako i doći preko puta u Banske dvore jer izgleda da se iz Bruxellesa to bolje vidi nego iz Banskih dvora.
Kao što sam rekla očekuje nas još jedan rebalans sa, to je istaknuo i ministar financija. Ja se uistinu nadam da će biti samo tehničke naravi zato što će prihodi biti daleko bolji nego što je to planirano i ovo govorim zato što volim Hrvatsku i nadam se da ćemo ovu krizu u koju smo ušli prebroditi čim prije.
Ono što želim istaknuti to je da su određene djelatnosti imale solidne rezultate u ovoj krizi i tu ponajprije mislim na poljoprivredu, na industriju, na građevinarstvo, IT sektor i što je najvažnije robni izvoz koji nije zabilježio pad ni približno kao uslužni sektor. I to bi nam trebale biti nekakve smjernice za budući razvoj, to bi trebala biti područja gdje bi trebalo daleko najviše ulagati kako bi naše gospodarstvo bilo što otpornije prilikom svake nove krize koja, koja će definitivno prije ili kasnije opet doći. To je jedna lekcija koju mi moramo usvojiti i to čim prije to bolje, pokretanje industrije, pokretanje poljoprivredne proizvodnje je ključno i to mora biti strateški interes svih vlada, a ne samo ove sada. Da je to moguće svjedoče brojni primjeri kako novih, ali isto tako i kompanija koje postoje već godinama.
Ono što ostaje glavna okosnica našeg BDP-a je i dalje osobna potrošnja i najviše se očekuje od Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. To će uvelike ovisiti o ministarstvu koje vodi ministrica Tramišak i mi jesmo malo ubrzali povlačenje sredstava ali pitanje je koliko mi žurno možemo povući sve ovo što nam je na raspolaganju, a to su ta nepovratna sredstva jer su tu rokovi uistinu kratki.
Ono što je znakovito to je oprezno planiranje rezultata u turizmu koje za sobom povlači pad uvoza roba i to nam ukazuje da ta zeleno plava transverzala ne funkcionira. Turizam nažalost nije kanal za prodaju domaćih proizvoda već je on po nekom čistom rentijerskom modelu posložen i to će biti sve više problem.
Temelji razlog je kao što su svi do sada istaknuli znači rebalans ovog proračuna povećani rashodi zdravstvenog sustava 4,2 milijarde i ova rasprava se onako baš lijepo nadovezuje na raspravu od prošlog tjedna kada je na prijedlog oporbe bila rasprava vezana uz opoziv ministra Beroša. Nema nekih naznaka da će doći do promjena u tom sektoru i to je ono što sve nas zabrinjava, a mora doći do racionalizacije troškova, bolje kontrole troškova jer, a naravno da to ne bude na uštrb pacijenata. Neki će reći nije to moguće, ali dosta smo mi slušali o neki IT cvjećarkama, platformama koje ne rade, koštale su pozamašne iznose, a to je uistinu vrh ledene sante jer moramo postaviti pitanje što je sa cijenama lijekova, vidimo da ovi brzi kućni testovi su 3-4 puta skuplji u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Zatim, provođenje postupaka javne nabave koji često završe tako da DKOM ponuđači, se ponuđači žale zbog nepravilnosti u vođenju postupaka i onda klinički bolnički centri moraju svakom plaćati na 10-tke tisuća kuna. Opet slušamo jadikovke i negodovanja obiteljskih liječnika zadnjih dana da ne mogu obavljati svoj posao kvalitetno zato što platforma Cijepi se opet ne radi kako treba, pa to povlači za sobom problem izdavanja Covid putovnica, slobode kretanja. I sad ako tome pridodate da će turisti iz Slovačke dolaziti sa nekim papirom na slovačkom onda se moramo mi zapitati jesmo li mi državljani RH građani drugoga reda u odnosu na turiste koji nam dolaze iz drugih države i naravno slijedeće pitanje je hoće li granični policajci na brzi tečaj slovačkoga. Kako će oni znati je li na tom papiru recept za polesnjake ili potvrda o cijepljenju? Ono što zabrinjava činjenica je da se smanjuju sredstva predviđena za hrvatske branitelje i to program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i društveno poduzetništvo hrvatskih branitelja.
Još ću navesti neke stavke koje se smanjuju. Znači za povećanje konkurentnosti u resoru Ministarstva poljoprivrede se također smanjuju sredstva, zatim sredstva za povrće i voće te mlijeko u školama i to za 31,6 miliona kuna, sredstva za osiguranje pomoćnika u nastavi za djecu sa teškoćama u razvoju sve su to stavke na kojima se ne bi smjelo štedjeti, a povećavaju se sredstva za vodoopskrbu, odvodnju isto u Ministarstvu poljoprivrede kao i u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja što znači da će bageri i dalje raditi punom parom.
Zanimljive su najave o ulaganju u Imunološki zavod pa čak i izgradnja novog, ali nema ništa u ovom rebalansu pa čak ni nekakva izrada projektne dokumentacije ili idejnog rješenja što ukazuje da je to ipak bilo u svrhu predizborne promidžbe.
Povećanje rashoda će naravno ministar braniti kao posljedicu epidemije i povećanih troškova zdravstva, ali evidentno je da ovo ministarstvo koje vodi ministar Beroš ne funkcionira kako treba, problemi se guraju pod tepih, a s tim onda i nepravilnosti i afere. I dok se nadležno ministarstvo ne uhvati s tim problemima pomaka nema i neće ga biti i to su eto naveli i ostali kolege nisam ja izuzetak.
Moram priznati da ovaj rebalans održava takvo stanje gdje mi ne znamo kako će ta crna rupa zvana Ministarstvo zdravstva i dalje funkcionirati tako da Domovinski pokret ovo neće podržati. Mišljenja smo kako treba krenuti s provođenjem reformi i to ne samo u zdravstvu nego i u javnoj upravi, pravosuđu i u drugim segmentima, a ponajviše treba krenuti sa strukturnim reformama kako bi naše gospodarstvo bilo daleko otpornije na sve nove buduće krize.
Hvala lijepa.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj Centra i GLAS-a, a vrijeme će podijeliti poštovane zastupnice Mrak-Taritaš i poštovana zastupnica Puljak, najprije poštovana zastupnica Ana Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajnici, kolegice i kolege.
Ne tako davno u ovom Saboru sam u slobodnom govoru govorila o tome da kad neke teme dođu na dnevni red sjednice imaju dvije različite stvari koje jedna s drugom nema baš puno veze. Jedna od tih stvari je saborska većina. Saborska većina može odlučiti kako hoće, što hoće i zato se i zove većina pa onda mi tu danima i noćima raspravljamo o interpelacijama i zahtjevima za smjenu nekih ministara, a saborska većina odluči da je sve okej i da oni rade dobro.
Tako je bilo i u slučaju Ministarstva zdravstva i nadležnog ministra Beroša. Razne stranke i razni zastupnici potrudili su se nekoliko puta pripremiti obrazložene i argumentirane prijedloge o tome zašto i kako bi tamo trebale se stvari raditi drugačije, uključujući i kadrovski odabir na samom čelu ministarstva.
Ali, kao što znamo, ne tako davno većina je odlučila svoje i još jedanput ponavljam, to što većina odluči nema baš nužno veze s istinom jer sad kad imamo pred sobom brojke, kad imamo pred sobom rebalans proračuna, onda vidimo kakvo je stvarno stanje u zdravstvu. Naravno, brojke i iznosi, iako se njima može svakako ih i tumačiti i činiti, ipak su neusporedivo bolja stvar i preciznija stvar od ruku saborske većine i onda iz vlastitog proračuna Ministarstva financija vidi se ono što sam evo, uvodno i naglasila kako većina nema veze s istinom jer ono što se iz ovog rebalansa jasno vidi i resorni ministar ni ne skriva, a to je da nam je zdravstvo u velikim problemima i zaista predlagatelj ni na jedan način nije pokušao skriti taj problem, čak imam dojam da nije pokušao ni uljepšati.
Ministar je jutros i na radiju vrlo iskreno rekao da su iscrpljeni svi zakonom omogućeni transferi novca za zdravstvo. To drugačije rečeno znači pred zidom smo, odnosno bit će najbolje da citiram nekoliko rečenica obrazloženja, pa tako, gledano kroz funkcijsku klasifikaciju rashodi državnog proračuna povećaju se za 9,4 milijarde kuna, najvećim dijelom uslijed povećanih izdvajanja za zdravstvo u iznosu od 4,2 milijarde kuna, socijalnu zaštitu u iznosu od 2,4 milijarde kuna i opće javne usluge u iznosu od 1,3 milijarde kuna, s tim da su ovo socijalna zaštita uglavnom potpore za radna mjesta pogođena koronom, a opće javne usluge su plaće za zaposlene i obveze iz kolektivnih ugovora.
Drugim riječima, potpore za radna mjesta ugrožena pandemijom i kolektivni ugovori javnih službenika zajedno ne povećavaju proračun niti blizu kao samo zdravstvo i to ne može biti samo zbog korone i svi znamo da to nije samo zbog korone. Korona je zakomplicirala stvari, ali razmislimo svi zajedno, nekim drugim raspravama i podacima koje smo ovdje čuli. Pa ajmo uključiti i podatke koje smo čuli od pučke pravobraniteljice, u posljednjih godinu dana naš zdravstveni sustav obavio je na tisuće i desetke tisuća manje preventivnih dijagnostičkih i svih drugih pregleda i zahvata nego što je to uobičajeno.
Pa valjda se to negdje moralo vidjeti na troškovima. Ali ne, dugovi galopiraju i eksplodiraju. To je zato što ministar ne radi dobro. Cijela ekipa očito ne radi dobro. Ja razumijem da je korona svima zakomplicirala život i nisam nerazumna da za sve probleme zdravstva krivim ministra Beroša, iako da ne bi bilo zabune, odgovornost je ove Vlade na čelu sa HDZ-om i g. Plenkovićem.
Ali bez obzira na sve ograde, dobru volju i razumijevanje, s našim zdravstvom nešto ozbiljno ne štima, a ministar Beroš i ekipa nisu prašinu ni pobrisali već dvije godine, a kamoli da su išta drugo činili da se stvari promijene i opet Vlada najavljuje reformu zdravstva i smanjivanje dugova pod kontrolu, opet će HZZO bolje raditi i sve jedno te isto te isto godinama, a rebalans o kojem raspravljamo pokazuje pravo sliku i mi ga ne možemo prihvatiti.
Hvala lijepo.
Nastaviti će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite, u ime kluba.
Zahvaljujem predsjedavajući. Drage kolegice i kolege.
Ukratko, gledajući ove točke danas pred nama, rebalans Proračuna i Izvještaj o izvršavanju proračuna za prošlu godinu, dakle u 2, 3 rečenice. Dug državnog proračuna je eksplodirao, dosegnuo je 88,7% BDP-a. Pali smo gospodarski 8%, a predviđa se i hvali rast od 5,2%. Bez novaca iz EU kroz, evo, razne fondove oporavka, ne možemo dosegnuti potreban rast od najmanje 3,5% i uhvatiti korak s EU. Pandemija nam izvrsno dođe kao oporavdanje za sve reforme koje se dugi niz godina nisu provodile i zbog tog neprovođenja smo u ovu krizu ušli kao najsiromašnija zemlja EU, a iz te krize ćemo se i najduže izvlačiti, dakle to je ukratko pregled ovoga. Citirat ću stajališta i prenositi stajališta i Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je za izvršenje proračuna u 2020. utvrdilo da je to značajno pogoršanje stanja javnih financija u 2020. godini. Kažem opet opravdanje za sve to je pandemija, globalna kriza koja je evo idealno došla da bude nekakvo generalno opravdanje za prikrivanje svih strukturnih problema ove države.
Rashodi državnog proračuna su veći za skoro 10% u odnosu na 2019. godinu. Dug je evo kao što smo rekli dosegnuo 87.7 ili skoro 90% BDP-a. Porast deficita opće države u 2020. iznosio je čak 7.4% BDP-a, dakle ovo su iznosi koji značajno i premašuju referentne vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu. Premašena su dakle oba kriterija javnih financija, iako je čak i Europska komisija utvrdila da su ova prekoračenja iznimna radi evo iznimnih okolnosti.
Međutim temeljem projekcija za slijedeću godinu oni su zaključili da ovakva prekoračenja što se tiče Hrvatske nisu privremena. Unatoč svemu tome možemo biti sretni što Europska komisija nije odlučila pokrenuti korektivnu proceduru prekomjernog proračunskog manjka. Povjerenstvo je, samo još jednu stvar da napomenem, predložilo je dakle Vladi da napravi evaluaciju prijašnjih i sadašnjih aktivnosti u zdravstvu i gospodarstvu kako bi se utvrdili njihovi stvarni fiskalni učinci na razvoj gospodarstva.
Dakle evo, imamo pandemiju kao opravdanje, imamo europska sredstva i Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji će nam biti melem da sve ove cifre ne padnu i da gospodarski pad ne bude još gori. Strukturne reforme koje se ne provode, dakle u ovoj krizi pokazali su se da jedna od najvažnijih su reforme u zdravstvu. Sam ministar Marić je rekao evo i na nekim odborima, vidjeli smo, da ovako više ne može. To nam je crna rupa u koju konstantno ulijevamo nova i nova sredstva, a dugova se ne rješavamo.
Vlast dakle gasi požare u zdravstvu ali nikako da proizvede neki protupožarni sustav. Takvog dakle sustava nema na vidiku, čak i evo premijer Plenković da ga citiram prije nekog vremena kaže „reformu zdravstva trebaju poduzeti prije svega oni koji rade u zdravstvu da učine napore u smanjivanju rashoda i mislim da se treba učiniti napor većom centralizacijom, funkcionalnim povezivanjem, boljom organizacijom javne nabave na taj način bi se mogli napraviti iskoraci.“ Dakle, kaže sam Andrej Plenković, a onda dođe ovdje u Sabor i brani ministra koji ne izlazi s prijedlozima za reformom svog sustava.
Procjena rasta za ovu godinu je 5,2%, pad nam je bio.
Hvala lijepo.
Dosta ste premašili vrijeme, ja sam vas pustio ali.
…/Upadica se ne razumije./…
A oprostite, moja greška.
Još desetak sekundi, dobro, ok imam …/Upadica Reiner: imate i bonus./… ok, nema veze, ali uglavnom i pojedinačnu raspravu pa mogu nastaviti.
Uglavnom, reforme koje nam trebaju dakle reforma javnog sektora, prestanak državnih intervencija u gospodarstvo, političko kadroviranje u državnim kompanijama, reforma pravosuđa, reforma zdravstva, reforma lokalne i područne samouprave olakšavanje uvjeta poduzetnicima da stvaraju nove vrijednosti.
Zahvaljujem.
Hvala lijepa.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj SDSS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Dragana Jeckov.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, uvaženi predstavniče ministarstva, kolegice i kolege.
Dakle, kao što smo imali prilike više puta čuti pred nama je prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna, prve karte su se promiješale imamo određeni vremenski odmak i možemo vidjeti gdje smo i kako stojimo kada je u pitanju državni proračun.
Ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2021. ukupni prihodi iznose 150,3 milijarde kuna odnosno povećavaju se za 3 milijarde kuna u odnosu na inicijalni plan za 2021. S druge strane ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 9,4 milijarde kuna.
Sukladno planiranim prihodima i rashodima očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3% BDP-a.
Brojke smo kao što smo imali prilike čuti više puta neumoljive i one su upravo ovakve. Spomenuti manjak možda bi u nekom drugom kontekstu i vremenu izgledao opasno i zastrašujuće, ali s obzirom da treba imati u vidu sve nedaće koje su nas našle u posljednje vrijeme usudila bih se reći da je ovakav manjak prihvatljiv i da je on u prihvatljivim gabaritima. Ovome u prilog govori i činjenica da bi naš deficit trebao biti na nivou drugih članica EU koje su se borile s koronom, ali ne i sa potresima.
Ovo kao ako ništa drugo predstavlja pozitivnu referencu u kontekstu daljeg pristupanja Eurozoni, kao što smo imali priliku čuti od uvaženog ministra u replikama.
U svjetlu loših okolnosti koje nas pogađaju u vidu potresa i korone ne treba zanemariti ni činjenicu da je u odnosu na projekcije iz 10.mjeseca prošle godine kada je projiciran rast BDP-a za 2021.od 5% došlo do minimalnog rasta od 0,2% što dakle budimo realni nije neki rast, ali s obzirom na sve navedene okolnosti ipak je rast.
Ovaj rebalans odnosi se u prvom redu na saniranje negativnih posljedica u području zdravstva odnosno u pravilu za podmirenje dugova zdravstvenog sustava prema veledrogerijama, a osigurana su i dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 1,4 milijarde kuna.
Bez obzira što se situacija s koronavirusom popravlja iz dana u dan, pa se kolokvijalno kaže da se otvaramo i popravlja nam se krvna slika društva, dobro je da država ima sluha, pa su povećana izdvajanja za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom u iznosu od 2 milijarde kuna, te su osigurana dodatna sredstva za dodjelu potpora sektorima u kulturi, turizmu i prijevozu i naravno to sve uglavnom iznosi oko 150 milijuna kuna, toliko je u tim stavkama predviđeno.
Ono što je za moj klub zabrinjavajuće i zbog čega svakako izražavamo zabrinutost jeste činjenica, a i vrijeme će pokazati je li povećanje sredstava na stavci Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje koje iznosi 70% od ukupnog nešto preko 150 milijuna kuna, je li dovoljno da se sufinancira obnova? Konkretno, na stavci obnove stambenih jedinica nakon potresa na području gdje je proglašena katastrofa iznosi skoro 117 milijuna.
Krajem 11. mjeseca prošle godine sam govorila o proračunu za ovu godinu i tada o prijedlogu tog proračuna govorila sam sa aspekta pripadnice nacionalne manjine i smatram da iz te perspektive treba nešto učiniti i sada još uvijek ima se prilika nešto konkretno reći, a što se odnosi prije svega na financiranje i rad Hrvatskih voda.
Prema procjenama s terena na područjima na kojima uglavnom žive pripadnici srpske nacionalne manjine, a koje uglavnom čine, su uglavnom u toj prvoj skupini, uglavnom jedan ozbiljan problem predstavlja izgradnja, sanacija i obnova vodovoda u gotovo 100-tinjak sela u cijeloj RH. Radi se o naseljima koja još uvijek nisu spojena na vodoopskrbni sustav, neka su sela potpuno bez vode, nekima su vodovodi uništeni tokom rata, negdje postoje lokalni vodovodi dotrajalih cijevi gdje dolazi do velikih gubitaka, te vodovodi sa azbestnim cijevima čija je kvaliteta svakako upitna.
Poseban problem koji dakle dobijemo s terena od konkretno dakle od rukovodstava tih općina jeste financiranje vodovoda upravo u tim općinama koje su u prvoj i drugoj skupni razvijenosti kada oni imaju obavezu da osiguraju 10% vlastitih sredstava.
Tako recimo jedan plastičan primjer, ukoliko je vrijednost projekta recimo 25 milijuna kuna kroz 3.g., što je godišnje nešto oko milijun 250, što je otprilike negde oko milijun 250 hiljada, taj iznos je nekim od tih proračuna JLS-ova koje pripadaju prvoj skupini gotovo nedostižan i čini više od 70% proračuna JLS-a.
Zato bih ovom prilikom predložila jedan od već postojećih modaliteta, a to je da se prilikom osiguravanja vlastitih sredstava za vodovode u općinama prve skupine razvijenosti primijeni ona odluka koja najviše sliči odluci upravnog vijeća voda da se u 100%-tnom iznosu sufinanciraju takvi projekti, kao što je to recimo u slučaju, učinjeno u slučaju Banije.
U pravilu, nešto ću još o stavkama koje se tiču pripadnika nacionalnih manjina, ona su ostala na istom nivou, posebno kada govorimo o stavkama poticanja obrazovanja nacionalnih manjina, posebnim programima obrazovanja za provođenje programa nacionalnih manjina, te odgoja i obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Međutim, i dalje ostajem pri stavu da bi bilo neophodno povećati sredstva namijenjena predškolskom odgoju za djecu pripadnike nacionalnih manjina. Međutim, o tome vjerojatno više riječi eventualno u slijedećem rebalansu ili u slijedećem proračunu.
Ponovit ću kako su programi poboljšanja infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina veoma važni i stvaraju pretpostavke za ostanak na područjima na kojima tradicionalno žive pripadnici nacionalnih manjina. Zbog toga svakako pozitivnim ocjenjujem činjenicu da je na stavci razvoja potpomognutih područja odnosno poboljšanja infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, a u okviru Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU došlo do povećanja u iznosu od 5 milijuna kuna. To je svakako činjenica koju treba pozdraviti i sigurna sam da će ona, da će upravo ta sredstva biti iskorištena, kao što rekoh, za poboljšanje infrastrukture na područjima na kojima tradicionalno žive pripadnici nacionalnih manjina. Zahvaljujem se.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj HDZ-a u ime kojeg će govorit poštovana zastupnica Grozdana Perić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama su tri važna dokumenta, a to je izmjena i dopuna proračuna RH za 2021. sa projekcijama '23.-'24. izmjenama i dopunama planova izvanproračunskih korisnika te Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2021. i Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2020. godinu, dobro je to raspravljamo objedinjeno iz razloga što se najbolje može vidjeti zapravo utjecaj upravo ove korona krize i sve poduzete mjere koje su napravljene od početka 2020.-te na ovamo i koliko je efekata i koliko su same mjere koje je poduzela Vlada utjecale na očuvanje kako radnih mjesta tako i očuvanje inače cijelog gospodarstva.
Kada pogledamo makroekonomski okvir koji je sastavljen u travnju 2001. godine i taj tzv. program konvergencije za razdoblje 2022. do '24. vidimo da je upravo u tim projekcijama razvoj pandemije itekako utjecao na dinamiku i na sam proračun, ali isto tako on govori o tome koliko zapravo očekivana dinamika procjepljivanja stanovništva može utjecati pozitivno i na gospodarske izglede. U samom programu konvergencije predviđen je rast BDP-a od 5,2% i u njemu je uključen i utjecaj Nacionalnog programa otpornosti i oporavka koji će utjecati na sam oporavak odnosno na rast BDP-a u iznosu od 0,3 postotna boda u 2021.
Isto tako osobna potrošnja je glavni pokretač rasta domaće potražnje, a isto tako utjecat će i bruto investicije u fiksni kapital. Dakako dijelom je tu utjecaj i državne potrošnje i promjene kategorije zaliha. Ono što treba od početka i uvijek reći da je zaista u prethodne 3 godine i 4 godine RH i Vlada poduzela sve da se stabiliziraju javne financije i ostvarivao se višak na godišnjim razinama i upravo je Vlada iskoristila taj sav stvoreni fiskalni prostor za fiskalnu potporu u svrhu kako očuvanja života i zdravlja, a isto tako i održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti. Tako da je ukupan financijski efekat korona krize do sada preko 32 milijarde kuna što je iznimno zahtjevno u odnosu na ukupne mogućnosti proračuna. Tu se dakako ubraja sve ono, svi oni gubici od ostvarivanja prihoda do stvarnih mjera koje su poduzete u okviru javnih financija. U okviru toga vodilo se upravo računa da rast zaposlenosti i plaća i poreznog i neporeznog rasterećenja bude što veće i u svim tim teškoćama uspjela se u srpnju 2020.-te zapravo pokrenuti i pristupiti europskom tečajnom mehanizmu. Sve to je prepoznato i od strane međunarodnih institucija, pa evo kao što sam i spomenula i sama Svjetska banka je u zadnjim prognozama povećala naš rejting.
Ono što treba podsjetiti svakako da je u tim scenariju od 1. siječnja 2021. došlo do smanjivanja dobiti za poduzetnike dakle one koji ostvaruju do 7,5 milijuna kuna pa je tako stopa smanjenja sa 12 na 10%. Isto tako porezne stope na dohodak su snižene sa 36 na 30 odnosno 24 na 20, a isto tako se od srpnja 2021. ukida oslobađanje od PDV pri uvozu dobara male vrijednosti. Tako i ovim izmjenama predviđeni ukupni prihodi državnog proračuna iznose 15,3 milijarde kuna i time se povećavaju za oko 3 milijarde kuna u odnosu na 2021.
Rezultat je to povećanja prihoda od pomoći iz EU fondova od 1,4 milijarde te poreznih prihoda i doprinosa za oko 751 milijun kuna.
S druge strane rashodi su, se povećavaju za 9,4 milijarde i one sada se planiraju u visini od 167,4 milijarde kuna čime moramo odvojiti onaj dio koji utječe na rezultat proračuna od 7,1 milijardu kuna i onaj dio koji iz izvora koji ne utječu od 2,3 milijarde kuna to su europski izvori. Time se očekuje manjak od 17,1 milijardu kuna i to je 4,3% BDP-a. Sve ovo kada se pogleda u strukturi prihoda vidljivo je da je na takav način zaista se utjecalo na to da sve ono što je bilo potrebno osigurati i u preraspodjelama, a sada i u konačnim izmjenama zapravo omogućava funkcioniranje zdravstva, socijalnu zaštitu te doprinosi općim javnim uslugama odnosno potrebe sredstava za rashode za zaposlene.
Ono što svakako treba reći da je, a to smo i kroz mišljenja Povjerenstva za fiskalnu politiku kazali da je sve ovo što je napravljeno i način na koji je napravljeno što se tiče samog zaduživanja bilo nužno s obzirom da je na taj način su se postigli oni efekti, a to je prvenstveno očuvanje radnih mjesta i zaštita od upravo ove epidemije.
Ono što će svakako i što se napomenulo da su sve ove zahvati i mjere koje su napravljene, zapravo put kojim se želi iskoristiti za konsolidaciju javnih financija u 2022. i na taj način je i projicirana dakle i Zakon o izmjenama Zakona o izvršavanju državnog proračuna gdje se formaliziraju zapravo u pravno svi ovi postupci koji su napravljeni u ovom rebalansu.
Kada govorimo o 2020., onda je isto tako u izvršenju bitno da je zaista došlo do pada od 8% realnog domaćeg proizvoda i da je pokazalo se zaista utjecaj i ovisnost našeg gospodarstva o turizmu, što će sigurno se morati i mora se mijenjati ukoliko želimo dočekati spremno u bilo koju drugu krizu. Međutim ono što treba istaknuti da je anketna stopa nezaposlenosti recimo bila u 2020. 7,5%, što je više za 0,9 u 2019., ali nije došlo do puno veće erozije i utjecaja na nezaposlenost u privredi.
Ono što svakako treba istaknuti da je taj negativan utjecaj pandemije u 2020. bio naglašen kroz značajno smanjivanje prihoda, ali isto tako na strani, rashodovnoj strani rashoda koji su povezani sa borbom protiv pandemije i ovo je zapravo prijelazni period i korištenje svih onih mogućnosti koje su zagarantirani da se ostvareni taj manjak zapravo može opravdati i čini se nužnim, ali na ovaj način će se isto tako poduzeti sve mjere kojim će daljnje prelijevanje i daljnja erozija samog proračuna, ali i eventualno bilo čega što bi se moglo .../Upadica: Hvala./... utjecati, zapravo itekako voditi računa da se do toga ne dogodi i Klub HDZ-a će podržati sve ove navedene dokumente.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj IDS-a, a odgovorit će poštovani zastupnik Marin Lerotić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, državni tajniče, kolegice i kolege.
Nažalost ovaj rebalans koji je pred nama je samo konačna potvrda loših gospodarskih politika i pokazatelj da nema političke volje da se riješe strukturni problemi hrvatskih javnih financija.
Već prilikom donošenja Proračuna za 2021. u studenom prošle godine jasno smo ukazali da tako sastavljen proračun sigurno neće dati nikakav napredak i neće dovesti do nikakvog značajnijeg pomaka, što se i vidi sada kad pogledamo u ovih 6 mjeseci. Podnosili smo amandmane kao cjelokupna oporba, mogu reći, predlagali konkretne projekte koji bi jačali gospodarstvo, obrazovanje, zdravstveni sustav, ali nije bilo sluha od strane vladajućih i sada smo u situaciji da moramo krpati rupe jer ovaj rebalans nažalost je baš to. Krpanje rupa na način da se povećava i onako ogromni javni dug.
Posebno je to izraženo u zdravstvu gdje rebalans predstavlja, ne samo krpanje u financijskom nego i u operativnom smislu rada vlade koja se ne zna ili ne može uhvatiti ukoštac sa problemima koje imamo u zdravstvenom sustavu. Već smo kod preraspodijele potrošili 2 milijarde kuna za veledrogerije, a sada imamo rebalans koji nam povećava deficit, a to jasno znači novo zaduživanje. Gotovo 3 milijarde kuna predviđene su ovim rebalansom za plaćanje dugova veledrogerijama, što sad to znači ukupno gotovo 5 milijardi kuna koje smo bacili u vjetar zbog neodrživog zdravstvenog sustava.
Nama trebaju ozbiljne reforme u zdravstvu koje će sustav učiniti održivim, a ne kozmetičke promjene koje samo produžuju postojeću agoniju zdravstvenog sustava i jednostavno, generiranje novih dugova. Na ovaj problem upozorava se godinama i naprosto je nevjerojatno da do sada apsolutno ništa nismo učinili.
Mi danas moramo potaknuti potrošnju ozbiljnim poreznih reformama i omogućiti brži rast BDP-a jer da bi Hrvatska počela gospodarski sustizati razvijenije zemlje odnosno zemlje članice EU, naš BDP mora rasti minimalno 3,5% godišnje. U samom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti piše da prema projekcijama s učinkom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđa se rast u 2021. 5,2%, u 2022. 6,6%, u 2023. 4,1% i onda dolazimo do 2024. gdje smo već ispod tih 3,5% odnosno na 3,4, a 2025. na tek 2,7%, čime se priznaje da Hrvatska nije sposobna sama održavati godišnji rast BDP-a nakon inicijalnog oporavka od epidemije i da bi bez novca od EU on već 2023. pao na mizerni rast od 2,7% BDP-a, a to nije dovoljno da Hrvatska sustigne gospodarski najbogatije države članice EU.
Čak i s izdašnim sredstvima EU rast BDP-a će prema projekcijama pasti ispod 3,5% kao što sam napomenuo, već 2024. Tako niskim stopama rasta mi ćemo i dalje gubiti korak za razvijenijim zemljama EU, i dokazati da smo bez financijske pomoći Europe osuđeni na samo začelje kada govorimo u ekonomskim pogledima.
A kako bi ostvarili visoke godišnje stope gospodarskog rasta, potrebno je stvarati poticajnu pozitivnu investicijsku klimu, sustav koji će privlačiti inozemna ulaganja. Nužno je uklanjati birokratske prepreke, smanjiti državnu administraciju kako bi Hrvatska postala zemlja poželjna za ulagače. Pravna sigurnost i poslovna klima u Hrvatskoj su također, na niskim granama, a država mora biti servis poduzetnicima i obrtnicima, a ne da im stvaramo prepreke u poslovanju.
Jer, ovaj rebalans nažalost povećava rashode za 9 milijardi kuna u odnosu na prvotni planirani plan za 2021., što znači da ćemo imati deficit od 17 milijardi kuna krajem ove godine, ako ne bude još i veći i to građani moraju čuti, to građani moraju znati i mislim da je zaista vrijeme da svi skupa napokon shvatimo da ovako jednostavno više ne ide jer prelijevanje iz šupljeg u prazno već predugo traje.
Sljedeći klub .../nerazumljivo/... sad smo završili sa klubovima pa idemo na pojedinačnu raspravu i prva će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege.
Dakle, tema današnje rasprava objedinjen je rebalans Proračuna, uvodno nam je ministar rekao da je tema i to smo imali raspravu i na odborima zapravo, rashodovna strana. Ne čudi nakon godine u kojoj je bila korona, ne čudi nakon potresa koji su zadesili Hrvatsku da se moralo ići u rebalans i svakom razumnom koji to gleda rebalans, jasno je da je to nešto što se moralo napraviti.
Ali ono što ću ja u ovoj pojedinačnoj raspravi naglasiti, ona tema koja je meni izuzetno na srcu je obnova. Obnova od potresa i Zagreba, a i prostora Banije, kosa crta, Banovine. Da vas podsjetim, još za 13 dana bit će 15 mjeseci od onog prvog zagrebačkog potresa i onda kad pogledate malo što se u Zagrebu događa, ostajete u čudu, ali kad pogledate i rebalans proračuna, jednako tako ostajete u čudu. Umjesto da se iz rebalansa proračuna i da se iz aktivnosti vidi da su krenule aktivnosti, da je krenula obnova, da je krenula nada za sve te ljude da se je nešto događa jer ako se neće ništa događati, mi, tko će puniti proračun? Kako ćemo puniti proračun? Dakle, da je krenula obnova, sustavna, cjelovita onako kao što je zakon rekao, u Zagrebu bi bile građevinske aktivnosti, postavljalo bi se pitanje tko će to, tko bi to radio, ali imali bi apsolutno mogućnosti da znamo da se nešto događa i da je nekakva nada.
Ali, ono kad pogledate rebalans vezano uz stavke Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, tu imamo minus od skoro 250 milijuna kuna i smanjenje šteta uzrokovanih je za više od 180 milijuna kuna. Zašto, zbog čega? Zašto se nije počelo? Ravnatelj Fonda kao da je kroničar vremena pa onda on kaže da evo, odluke se dugo donose, on sam ne vjeruje da se obnova, oće se ubrzati, on kaže da institucije trebaju raditi svoj posao, da je zakon tehnički i pravno kompleksan. To je istina koju on daje u celofanu jer istina kad maknete taj celofan da je zakon tehnički i pravno kompleksan je da je zakon loš i neprovediv.
I umjesto da se to prizna, da se naprave izmjene i dopune zakona, da se krene konačno nešto raditi, mi se ponašamo, odnosno ja neću mi, nego zaista vladajući, oni samo konstatiraju situacija koja je. A situacija je da evo, nakon 15, otprilike mjeseci od potresa u Zagrebu, vjerovali ili ne, izdana u 3 rješenja o rušenju 3 kuće. Tim tempom za jedno 116 godina, eto nas i izdali smo sva rješenja, a kad će obnova krenuti, to mi ne znamo.
I ovaj rebalans zaista kad gledate u kontekstu pratećih komentara ravnatelja Fonda govori da je tome tako. Ministar u replikama koje je imao, odgovara onako, vrlo u rukavicama i naravno da nije ni spreman do kraja reći što i kako će biti, ali, ajdemo pogledati istini u oči. Na stavci Ministarstva financija, odnosno na proračunu, krajem prošle godine je uplaćena su sredstva za obnovu zgrada javne namjene.
Ta sredstva se moraju iskoristiti u roku od 18 mjeseci. Zamislite, što će se dogoditi i koja slika će biti ako mi to ne iskoristimo? Osramotit ćemo se, pokazat ćemo zapravo da ne znamo ni s onim što dobijemo, upravljati, da ne znamo ni ono što imamo raditi. Ova država može imati najboljeg, najpristojnijeg, najsposobnije ministra financija, ali on ne može ništa, ako drugi rade loše, aljkavo i bez pogleda u budućnost.
Postoje dva primjera koja o tome govore i ona govore sve. Jedan primjer je zdravstvo, a drugi primjer je nažalost, obnova. Kad imate priliku, tu priliku trebate iskoristiti, a prilika je obnova za razvoj Hrvatske .../Upadica: Hvala./... ali nažalost po svemu sudeći, tu priliku iskoristiti nećemo.
Sljedeća rasprava bit će poštovane zastupnice Marijane Petir. Izvolite.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče HS, g. državni tajniče, zastupnice i zastupnici.
Svima je jasno da je ovaj rebalans bio nužan obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo, ali i posljedice koje je izazvala covid kriza. Njime su povećane potpore za očuvanje radnih mjesta, osigurana su dodatna sredstva za zdravstvo, te je povećano sufinanciranje europskih projekata za lokalnu i regionalnu samoupravu.
Posebno se želim osvrnuti na proračun Ministarstva poljoprivrede koji je povećan i to u segmentu mjera ruralnog razvoja zajedničke poljoprivredne politike za 839 milijuna kuna, a napravljena je preraspodjela na drugim stavkama ministarstva u skladu sa aktualnim trenutkom i potrebama poljoprivrednika.
Od početka izbijanja pandemije Covid-19 nizom hitnih interventnih mjera i aktivnosti nastojalo se doprinijeti normalizaciji stanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda, a dodjelom potpora osigurala se i likvidnost hrvatskih poljoprivrednika i očuvanje radnih mjesta, te na taj način ublažila posljedica koju je pandemija prouzročila. U sklopu tih interventnih mjera osigurano je preko milijardu i 23 milijuna kuna, u sektoru poljoprivrede isplaćeno je do sada preko 488 milijuna kuna za 11.000 korisnika.
Također ću podsjetiti da je gotovo milijardu kuna osigurano za poljoprivredu u Nacionalnom mehanizmu za oporavak i otpornost. Taj novac trebamo iskoristiti do 2026.g., u rebalansu je sada od tog novca predviđeno 13 milijuna kuna za digitalnu transformaciju poljoprivrede, za unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju i za unapređenje sustava doniranja hrane.
Obzirom da smo u okviru NPO-a osigurali novac za izgradnju 7 distributivnih centara za voće i povrće svakako potiče ministarstvo da što prije planira ta sredstva u proračuna i krene sa realizacijom navedenih projekata.
Pozitivnim ocjenjujem u ovom rebalansu povećanje sredstava za državne i de minimis potpore. Također povećanje sredstava za veterinarstvo i sigurnost hrane kojima je više sredstava planirano za monitoring programe, zdravstvenu zaštitu životinja i biljaka, kao i za održivu upotrebu pesticida, što je važno i zbog zelene tranzicije kojoj težimo. Proračunom su bila predviđena i sredstva za dodjelu potpora male vrijednosti za sanaciju od potresa u drvnom sektoru i to onih subjekata koji posluju na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, potpisano je 11 ugovora i dodijeljeno je 5,1 milijun kuna. Ukupno planirani iznos za ovu aktivnost se rebalansom smanjuje, kako smo čuli obrazloženje, zbog problema sa ishođenjem potrebne dokumentacije potencijalnih korisnika potpora. To upućuje na našu dobro znanu staru priču da moramo pojednostaviti zahtjeve koje stavljamo pred naše korisnike proračuna jer su očigledno ti zahtjevi još uvijek prekomplicirani i onda nam se može dogoditi da novac koji smo osigurali će ostati neiskorišten, a potreban je u sektoru.
Tu bih posebno apostrofirala mjeru ruralnog razvoja koja je sada u natječaju 5.2.1. za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala za koju velik problem predstavlja značajan broj dokumenata koji se traži od poljoprivrednika, ali isto tako problem je i pretfinanciranje koje se traži od njih. Mislim da je svima jasno da oni poljoprivrednici koji su stradali u potresu teško mogu pronaći inicijalna dostatna sredstva za ulaganje u obnovu svojih gospodarstava. Stoga bih ovdje apelirala na Ministarstvo financija i Ministarstvo poljoprivrede da pokušaju nać zajedničko rješenje za ovakve situacije i da na neki način omoguće to pretfinanciranje.
Također kad smo usvajali i slušali ovdje prezentaciju programa Vlade RH prepoznat je problem slabo razvijenih područja Banovine, Like, Gorskog kotara i Dalmatinske zagore. Za to je osigurano 2 milijarde kuna. Obzirom na potres koji je pogodio Banovinu ja bih se založila da se projekt „Banovina“ zasebno izdvoji jer su potrebe jako velike i moramo hitno djelovati kako bi zadržali stanovništvo na tom području.
Hvala.
Imamo dvije replike, prva je poštovanog zastupnika Ivanovića, izvolite.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice, da većina ovih izmjena je vezano naravno uz covid i sve ono što se dogodilo i najveći dio naravno novca će otići ovaj u zdravstvo. No ono što raduje i što možda daje nekakvu nadu ljudima koji se bave poljoprivredom i domaćom proizvodnjom je upravo ovo povećanje. Smatram da je vlada i Ministarstvo financija prepoznalo u biti koliko je u ovim teškim vremenima biti samoodrživ, biti samodostatan, o tome se dosta priča, smatram da ovim povećanjem evo skoro od milijardu kuna samo kroz ovaj jedan segment se upravo da naslutiti da nešto što će i doći u proračun za 2022. će otvoriti tu priču koju skroz pričamo, a nikako da se u biti dogodi.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepo.
Kolega Ivanoviću, pa svakako mislim da je jako važno ulagati u poljoprivredu kako bi postigli konkurentnost naših poljoprivrednika na zajedničkom europskom tržištu. Nije to lagan zadatak za njih zbog konkurencije koja je neumoljiva i koja je bila puno bolje pripremljena od nas zato što već duže godina koriste europska sredstva. Ali isto tako ako želimo ovu situaciju u kojoj smo se svi našli, a i poljoprivredni sektor je pogođen covid krizom uz mnogobrojne izazove na neki način ublažiti onda sigurno da moramo reagirati. Naravno, tu su po srijedi financijska sredstva jer danas razgovaramo o rebalansu proračuna ali bih podsjetila i na niz zakona koje smo u proteklom razdoblju raspravili u Hrvatskom saboru, neke i usvojili i u drugom čitanju koji imaju za cilj poboljšati stanje u poljoprivredi i ojačati položaj poljoprivrednika.
Repliku ima poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolegice Petir, potaklo me na repliku ono kad ste spomenuli dokumentaciju koju, koja se treba dostaviti. Ja, bez obzira s koje strane sabornice sjedimo, bez obzira koji klub pripadamo ja mislim da nam je svima zajedničko to da moramo napraviti nešto da bude bolje ljudima, da im omogućimo rad, da im omogućimo kad je riječ o poljoprivredi da se bave s time, da im omogućimo uvjete za stanovanje, obrazovanje i sve ostalo. Imam osjećaj često kao da se netko igra s ljudima, kao da izmišlja koju dokumentaciju je još potrebno dostaviti i da se domislimo taman kad su ljudi shvatili što treba, kako treba i krenu, ajdemo sad izmisliti još dodatno jedan papir jer će taman taj papir iz zbuniti. Ja ne razumijem zašto. Dakle, imamo e-građane, imamo podatke koje možemo imati, do podataka možemo doći ali i onda kad netko skupi 8 kg dokumentacije ne pretjerujem onda jedan ministar kaže pa vidite da se može.
Hvala.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepa.
Zastupnice Mrak Taritaš slažem se s vama da administrativne zahtjeve trebamo smanjiti. U tom smislu ide i nova zajednička poljoprivredna politika koja je prepoznala taj problem jer se vidi u konačnici kada i revizorski sud da svoja izvješća da stvari zapinju na dokumentaciji i na papirima kojih ima puno i previše u tim zahtjevima. Konkretno za ovu mjeru o kojoj sam ja govorila za potresom stradala područja znam da je Ministarstvo poljoprivrede tražilo pojednostavljenje zahtjeva natječaja od Europske komisije no očigledno dok se zajednička poljoprivredna politika na europskoj razini ne usuglasi u novom formatu ćemo morati robovati ovakvim nekim pojačanim zahtjevima koji su po meni neopravdani i teško ih je ispoštivati posebno u ovim okolnostima. Naravno da sam upoznata s tim da je i potpredsjednik Medved uložio velike napore zajedno sa drugim resorima da se upravo u Petrinji otvori jedan ured za obnovu gdje bi i sva druga ministarstva bila prisutna i pomogla …/Upadica: Hvala./… ljudima u ispunjavanju zahtjeva.
Hvala lijepa.
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Sandre Benčić.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, dakle govorit ću o aspektu proračuna koji se tiče obrane i sigurnosti jer vrlo često kažem i zapravo se pokazuje istinitim da zapravo jedini polisi koji imamo je onaj koji možemo iščitati iz proračuna, a sve ostalo su ovako lijepe priče. Čega nema u proračunu zapravo neće toga ni biti. I međutim to ne vrijedi za jednu stvar, a to je da u proračunu nema najveće stavke za koju je i sam ministar danas rekao da ne zna da li dio dolazi na naplatu ove godine ili slijedeće, a to je kupovina borbenih aviona. Dakle, mi smo kupili odnosno kupit ćemo avione četvrte generacije ili četvrte čak plus, plus generacije i to za ukupno 999 miliona EUR-a, ovako Todorićeva cijena 999. Mi smo dakle kao Klub zeleno-lijevog bloka naš stav o kupnji borbenih aviona već iznosili. Svjesni smo da postoji potreba, smatramo da u nekom narednom, doglednom periodu to treba riješiti, ali isto tako smatramo da su ove godine i naredne godine financijski prioriteti trebali biti postpotresna obnova i oporavak gospodarstva i građana i zdravstvenog sustava od pandemije. To je jednostavno dakle imali smo 2 ogromne ugroze, 2 ogromna rizika koja su se ostvarila i za njih ne vidimo značajna povećanja u proračunu, a za neke potencijalne buduće rizike izdvajamo milijardu EUR-a.
Dakle, ja ću ponoviti ono što je već uvaženi brigadir Selak sam rekao oko nabavke ovih aviona. Rekao je da nemamo ni infrastrukturu za te avione, nemamo pilote obučene za te avione i nemamo tehničare. Dakle, naveo je da avioni takve četvrte generacije moraju imati uvjete za boravak uopće tih aviona, dakle da trebamo napraviti hangare, radionice, kondicionirana armirano betonska skloništa i da je najgori i najskuplji mogući način nabave aviona taj da se nabavi avion koji je skup i onda tek da se na njemu uspostavlja sustav održavanja. Sam je predlagao da pregovaramo sa saveznicima da u početnoj fazi dok u narednih 5 do 10 godina ne uspostavimo tu infrastrukturu i sustav da ispregovaramo, uzmemo jeftinije avione, da ih uzmemo na leasing da bi naši piloti mogli trenirati, da bi mogli imati određeni broj sati leta, a da onda kad se infrastruktura postavi da onda idemo, idemo u kupnju i to suvremenih aviona.
Također, mora se postaviti pitanje da ako smo zaista nabavljali te avione radi Air Policing-a što je bio vrlo često argument koji smo mogli čuti zašto se moraju nabavljati onda zaista nismo trebali nabavljati jedne od najboljih borbenih aviona na svijetu jer za Air Policing smo mogli imati daleko jeftinije avione.
Međutim, taj trošak o kojem govorim od milijardu EUR-a nije sav trošak koji ćemo imati na te avione. Dakle, sat leta nabavljenih aviona tj. one koje nabavljamo košta od 17 do 18.000 EUR-a, a ako ga se želi maksimalno iskoristiti oni bi trebali unutar 10 godina dati svoj maksimum od 8000 sati leta. To znači da će nas samo sati leta bez infrastrukture, bez održavanja, bez ičega u narednom desetljeću koštati još po milijardu kuna po avionu odnosno 6 milijardi kuna samo u troškovima leta.
U isto vrijeme mi smanjujemo već ionako minoran budžet za sajber sigurnost i to kao mala zemlja koja ima visoke rizike u tom području. Idemo u digitalizaciju, idemo u digitalizaciju, a ne izdvajamo i smanjujemo troškove za sajber sigurnost, dakle bedastije od toga ne može. Isto tako kad bi ulagali u sajber sigurnost koristili bi domaću pamet i tehnologiju jer je u tom području imamo, a ovo je čisti uvoz i davanje drugim državama milijardi EUR-a.
Želim naglasiti da sve to radimo u godini kada nam ministar Marić ne može odgovoriti koliko je novaca dano, rezervirano u proračunu za obnovu privatnih stanova i kuća na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije jer zašto nam ne želi odgovoriti, odgovor je takav da potreba nema jer se ne stvaraju naravno jer nemamo rješenja. Zašto nemamo rješenja? Da ne bi imali stavke u proračunu. Dakle, sve što ovaj proračun pokazuje …/Upadica: Hvala./… je da se prednost dala da izvozimo lovu umjesto da investiramo u ono što su realizirani rizici na području Hrvatske.
Hvala lijepo, imamo nekoliko replika prva je poštovanog zastupnika Pavića.
Izvolite.
Poštovana zastupnice, nažalost nisu to jedini podaci koje nemamo. Vi ste se referencirali na probleme u zdravstvu. Skrenut ću pozornost da zapravo mi nemamo prave podatke o tome koliko je zdravstvo dužno. Mi znamo koliko je zdravstvo dužno trećim osobama, međutim koliko su stvarni dugovi u zdravstvu to ne znamo. Zašto to ne znamo? Zbog toga što su bolnice otišle u minuse, pogotovo ako govorimo o specijalnim bolnicama. Zašto su otišle u minuse? Zbog toga što su ionako imale premalo novaca, a sad su imali Covid, kad je bila Covid kriza nisu mogli primati pacijente i nisu mogli imati vlastite prihode. Nakon toga što se desilo, nisu mogli ispunjavati obveze u skladu s onim što im je HZZO dao, pa su išli i u minus prema HZZO-u. Ostali su im dugovi prema radnicima , ostali su im dugovi za opremu koju trebaju imati i mi stvarno ne možemo znati koliko je stvarno zdravstvo dužno. I kako ćemo onda donositi nekakve prijedloge i davati nekakve ovoga prijedloge ovdje prema ministru i prema ovoga Vladi ako ne znamo koje su prave brojke.
Poštovana, mogu vam ja dati riječ ili sam suvišan tu?
Izvolite, poštovana zastupnice Benčić.
Hvala.
Pa hvala vam na ovom komentaru zastupniče, smatram da je jedan od problema da nam je generalno proračun koji kod nas dolazi i kada dolazi sam proračun originalni i kada dolazi proračunska dokumentacija za rebalans nije dovoljno transparentan kao prvo. To je prva stvar. Stavke su napravljene tako da zapravo ne znamo šta iz njih kuda ide, a vidjeli smo danas naš zastupnik Bakić je govorio o tome da mi zapravo u onom dijelu koji je originalni proračun ne dobijemo originalni proračun koji smo ovdje izglasali nego onaj koji je već pute preraspodjela na koje apsolutno Ministarstvo financija ima pravo, gdje su već stavke promijenjene, a mi to ne možemo niti vidjeti. Da, ne možemo ni vidjeti koji su stvari dugovi zdravstva, pa kako ćemo onda odlučivati šta su nam prioriteti za financiranje. Prioritete, prioritete se određuje u jednom uskom krugu ljudi unutar Vlade, o tome se ovdje ne raspravlja i onda evo imamo ovo za prioritete. Imamo za prioritete avione koje ćemo dobiti za ne znam koliko godina …/Upadica: Hvala./… i na kojima prvih 3, 4, 5, možda nećemo moći letjeti.
Hvala.
Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Stiera.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Kolegice Benčić mi se politički naravno ne slažemo, razlikujemo ali priznajem vašu dosljednost još dok ste bili u Centru za mirovne studije ste bili protiv ulaska Hrvatske u NATO, tražili ste demilitarizaciju Hrvatske. Naravno, realnost je međutim da živimo u svijetu i u okruženju takav kakav jest. I investiranje u obranu, možemo se, možemo diskutirati da li je ovaj najbolji oblik ili drugi, ali investirati u obranu je nužnost. Srbija je npr. imala rebalans proračuna u travnju, naravno su prošli i oni kroz pandemiju, a znate koliko su povećali obrambeni proračun 44% u tom rebalansu. Dakle, to je realni svijet u kojem se mi danas krećemo i zbog toga jasno je da moramo i investirati u našu sigurnost, u obrambeni sektor jer je i to pretpostavka za mir i za sigurnost svih naših građana.
Poštovana zastupnica Benčić.
Hvala vam kolega Stier. Ja apsolutno ne sporim da mi u obranu moramo investirati. Ja sam samo rekla da smatram da u ovom vremenu 2021. godine isključivo investirati u kinetičke elemente obrana, a ne u ono što su zapravo nove i vrlo realne i vrlo visoke ugroze kao što je sajber sigurnost mi se ne čini pametno. Osim toga da taj novac ne ostaje u Hrvatskoj nego on uvijek kada kupujemo, nabavljamo oklopna vozila kao što imamo ovdje avione, on ide van. U sajber sigurnosti bi mogli razvijati i vlastite kapacitete.
Drugo, ovo što ste rekli da je Srbija povećala, ja zaista evo na ovom mjestu želim reći, da ako će naše investicije u obranu diktirati Vučićeva vlada, zaista da li ćemo si mi to dopustiti, mi jesmo u NATO-u, oni nisu, pa da li nam taj NATO išta donosi od te obrane i sigurnosti ili će nama naš proračun …/Upadica: Hvala lijepo./… diktirati Vučić, pa neće nam ga diktirati Vučić.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Glavaševića.
Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče sabora.
Kolegice Benčić, kada ste govorili o avionima koje nabavljamo, u odgovoru na moje ranije pitanje ministar Marić je zapravo rekao nešto što mi se čini vrijednim propitivanja. Dakle, mi ćemo početi plaćati u nekome trenutku kada se taj sporazum sklopi, ali ti troškovi će se zapravo knjižiti tek nekada kasnije. Dakle, to su, onda imamo jedan skriveni trošak, mislim postavlja se pitanje zapravo uopće računovodstva i transparentnosti tih troškova. Tako da smatram da je to vrlo problematično.
Poštovana zastupnica Benčić.
Zahvaljujem se, ja se ispričavam.
Da, to je još jedan problem dakle da ne znamo kada će se knjižiti, mislim nadam se da to nije neki ovaj defetizam sadašnje Vlade da misli da će izgubiti slijedeće izbore pa ostaviti narednoj vladi da plaća troškove aviona, ali da generalno imamo problem sa razinom podataka, proračunskih podataka koji ovdje dolaze. Mi smo na to već upozoravali, da, dakle saborski zastupnici mi svi koji ovdje sjedimo neki možda jesu, ali velika većina nismo dakle stručnjaci za financije ili ljudi koji znaju dobro baratati proračunskim podacima i da bi ti podaci trebali biti jasni, transparentni i na drugi način možda prikazani. Isto tako da znamo točno kada nam je ako se sad za nešto zadužujemo, kada nam se, u kojoj godini nam se to počne bilježiti kao dug. Da, to su sve stvari koje bi mi trebali znati da bi donijeli kompetentnu odluku. Nažalost, nemamo takav sustav izvještavanja sabora o proračunskim pitanjima.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Vučemilović.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Benčić, jednom prilikom ste izjavili kad je bio Domovinski rat, bili ste klinka, pa se toga baš i ne sjećate, da ste ga proveli u Osijeku sa mnom koja sam bila djevojka u to vrijeme, onda bi bili jako sretni sa odlukom što naša vlada kupuje avione. Mi tada nismo imali ni kalašnjikove, a kamoli avione, pa smo prošli kako smo prošli. Pitajte ljude u Vukovaru kako su oni prošli.
Nisam baš najsretnija odabirom dobavljača, ali činjenica je da Hrvatska ne proizvodi avione, to bi bilo sjajno da mi proizvodimo avione, ali ih ne proizvodimo.
A što se tiče knjiženja i financijske pismenosti, postoje brojni seminari, ko god želi može se u relativno kratkom, imate financije za ne financijaše, to vam je vrlo jedan kratak seminar, naučite osnove relativno brzo, a avioni nisu štruca kruha, dobar dan, 4 kune štruca kruha. Znači ne možete očekivati da će se jedan tako kompleksan posao knjižiti sada i ne znam zašto uopće raspravljate o tome kada to uopće nije u ovom rebalansu …/Govornik se ne razumije/….
Hvala.
Poštovana zastupnica Benčić.
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Evo, zastupnice Vučemilović ja ću vam sad odgovoriti. Ja nisam rekla da se ne sjećam rata, itekako se sjećam, dakle ja sam provela ratno vrijeme u đačkom domu sa 3 cimerice iz 3 različita ratnog područja i jako dobro znam šta se njima događalo jer 3.g. nisu mogle kući, niti su mogle stupiti u kontakt sa svojim roditeljima. Tako da nemojte govoriti o stvarima o kojima ne znate ili nemate punu informaciju.
Drugo, da ja se slažem da je potrebno i to sam govorila da je potrebno investirati u obranu, govorila sam i o alternativama da smo možda trebali nabaviti jeftinije avione koje bi mogli odmah početi koristiti i za koje bi naši piloti bili obučeni.
Treća stvar, danas dakle mi smo isto '91. svi koji nismo živjeli na ratnom području bili solidarni sa onim područjima koja su bila ratna. Ja zaista očekujem od vas da danas 2021. vi budite solidarni sa ¼ stanovništva koje živi u kućama kao da je rat bio jučer jer je bio potres, ¼ stanovništva Hrvatske.
Hvala.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Kolegice Benčić, dakle vi ste pri kraju svog izlaganja spomenuli obnovu. Zakon o obnovi je bio ne tako davno i mi iz našeg kluba smo glasali protiv, ne zato što smo htjeli biti zločesti ili bilo što drugo, nego smo naglašavali da zakon nije provediv, što se i pokazalo, što se pokazuje i danas. I logično je da ministar Marić ne može odgovoriti na to jer mi u ovom trenutku još uvijek ne znamo kakove će se kuće zamjenske gradit, kad će se graditi, da li će se gradit, to čak ne zna ni čovjek iz Zagreba kojeg smo imali prilike čuti i kojem će se kuća u kojoj živi rušit, on ne zna kad će dobiti zamjensku, a tempom kojim ide, nema ove godine niti jedne kuće, dakle u građevini imate apsolutno jasne pokazatelje, morate nešto srušit, morate nešto raditi, možete raditi u ljeto i jesen, u zimu ne možete i ovo je zapravo ta obnova koja nema je, sramota ove vlade.
Poštovana zastupnica Benčić.
Poštovana zastupnice Taritaš, apsolutno se s vama slažem da je to sramota ove vlade.
Isto tako slažem se s tim, vi se sjećate da smo mi i u raspravama o Zakonu o obnovi govorili i upozoravali upravo na dijelove za koje smo smatrali da će biti teško provedivi, davali smo alternative, vlada ih nije usvojila i većina ovdje jer ste govorili da će se to riješiti u implementaciji. Ništa se nije riješilo, dakle ministarstvo nije sposobno bilo u ovih 9 mjeseci koliko je prošlo od donošenja zakona ili 8, donijeti više od, kolko, 18 rješenja, 20, da je 50, da ih je 100, a nije toliko. Dakle, to je nevjerojatno, ali to se po meni ne radi slučajno i to čak nije zakonski problem, to je problem političke volje jer mi se čini da se to namjerno radi kako se ne bi morala rezervirati sredstva u proračunu za obnovu privatnih kuća i stanova zato što su Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija prema ovom rebalansu proračuna ostavljeni na cjedilu i to je jasno.
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Bojana Glavaševića, izvolite.
Hvala g. potpredsjedniče.
Sklapanje proračuna nije jednostavan i lak posao, svaki proračun odražava prioritete vlade, a ti prioriteti morali bi biti u skladu i s potrebama koje su aktualne poput obnove nakon potresa ili borbe s posljedicama pandemije u svim sferama života i s dugoročnim ciljevima i investicijama u razvoju društva. To je i u normalnim okolnostima u ovoj zemlji ogroman izazov, a u okolnostima u kakvima se trenutno nalazimo, koji su toliko daleko od normalnog da se u jeziku leksikalizirao koncept „novog normalnog“, to je gotovo nemoguće. I zato je izrazito važno paziti na prioritete.
Moja uloga kao zastupnika opozicije nije da hvalim vladu, nego da je konstantno propitujem i zato želim progovoriti o nečemu što smatram vrlo problematičnim, prije svega iz perspektive prioriteta, potom iz perspektive dugoročnih političkih ciljeva i konačno iz perspektive metodologije.
Kolega Bakić je u svom izlaganju u ime našeg kluba zastupnika spomenuo stavku koja se zove „ulaganje u investicijski fond inicijative triju mora“. U proračunu koji je ovaj sabor usvojio za tu je stavku bilo predviđeno 15 milijuna kuna. Potom je ministarstvo preraspodjelom taj iznos podiglo na 54 milijuna kuna, što je samo po sebi iznimno problematično jer predstavlja ogromno povećanje da bi sada u prijedlogu rebalansa taj iznos bio povećan za dodatnih 42 milijuna kuna na iznos od 96 milijuna kuna. Od 15 milijuna do 96 milijuna je poprilično velik skok, zar ne, a sve u tišini bez obrazloženja i bez da je u dokumentu koji je ovom saboru poslan prikazan originalni iznos koji je sabor izglasao. To čak nije netransparentno. Kolegice i kolege, to je mutno i zaplotnjački. Koristim te riječi jer u okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi trenutno još više nego inače svaka kuna poreznih obveznika mora biti potrošena namjenski i na njihovu dobrobit, a kamoli iznos od 96 miliona kuna. Dublji problem ipak leži u tome za što se ti novci zapravo daju. Inicijativa triju mora je propali za Hrvatsku potpuno beskoristan projekt koji je gurala bivša predsjednica. Ne samo da je gotovo beskoristan nego je i izgubljen i lišen ozbiljnije podrške u međunarodnoj zajednici …/Govornik govori stranim jezikom./… rekao bi Colregs u jednoj od svojih najpoznatijih pjesma.
Na političkoj razini ta inicijativa isključuje zemlje s kojima Hrvatska ima dugogodišnja partnerstva i gura nas prema zemljama poput Poljske koja je trenutno glavni zagovornik te inicijative.
Idemo dalje, naš Ustav predviđa se premijer i predsjednik mora usklađivati oko ovakvih stvari. Predsjednik Milanović je u više navrata javno govorio da nije suglasan sa participacijom Hrvatske u ovom projektu. Možda u tome leži razlog zašto se 96 miliona kuna ispod žita troši na ovaj način. Ako oko ovoga ne postoji suglasnost ovaj i ovakav trošak nema politički legitimitet. Politički legitimitet nema ni zbog činjenica da je ovaj fond orijentiran na investicije na fosilna goriva. Zbog toga između ostaloga ima upitan moralni legitimitet. Umjesto da 96 milijuna kuna dajemo za domaću proizvodnju energije iz održivih izvora i opreme za to poput solara Vlada ove novce daje za pazite u najboljem slučaju proizvodnju energije iz fosilnih goriva. Gdje je nestala priča o zelenoj tranziciji o kojoj smo toliko slušali? A s obzirom na to koliko je priča o Trimariumu politički mrtva bojim se da je istina nažalost mnogo jednostavnija. Na ovaj način građani i građanke Hrvatske financirat će nekakvo tajništvo tog fonda inicijative gdje će po dobrom starom običaju HDZ uhljebiti nekoliko partijskih zaslužnika iz premijerova bedema ljubavi samo da bi ti ljudi radili na nečemu što Hrvatskoj neće donijeti nikakve koristi i što je, što danas jedino može poslužiti ako smo si iskreni kao šahovska ploča za ekonomski hladni rat velikih sila.
Za to ova Vlada želi dati 96 milijuna kuna i to nakon što su prošle godine za ovu istu priču već dali 20 milijuna EUR-a ili 150 milijuna kuna. A Zagreb i Banija su razrušeni nakon potresa, a ljudi su ostali bez posla, a zdravstveni sustav pred pucanjem kao i mnogi poduzetnici, siromaštvo koje je uvijek rak rana u Hrvatskoj. Popularnim rječnikom rečeno, jesmo li se za to borili.
Imamo dvije replike, prva je poštovanog zastupnika Stiera.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega puno puta smo raspravljali o ovoj inicijativi, ali nećemo sad to ponoviti, međutim mislim da moramo činjenice ipak utvrditi. Dakle, tu inicijativu koju ja podržavam i poštujem vaše mišljenje ili druga mišljenja da mogu biti protiv, ali ona je započeta i dobila je snažnu potporu Obamine administracije i nova Bidenova administracija ju je isto tako snažno podržala. Prije par dana je i državni tajnik Antony Blinken dao snažnu potporu toj inicijativi. Naravno možemo raspravljati da li nama treba ili ne treba jak odnos sa SAD-om, ja mislim da je to dobro za hrvatske nacionalne interese, ali već kada pričamo o toj inicijativi onda moramo ipak naglasiti ove točke jer to su činjenice …/Upadica: Hvala./… dakle ona ima potporu i sadašnje američke administracije.
Hvala na komentaru kolega Stier, ali mislim da vi ste bili i ministar vanjskih poslova, mislim da znate jako dobro što znači s jedne strane deklarativna podrška nekoga kao bravo ekipica samo vi odite ovaj suprotstavite se Rusima to nama skroz odgovara, a šta znači prava podrška. Pravu podršku ovoj inicijativi SAD je dao isključivo u trenutku Trumpove administracije kada je Mike Pompeo u jednome trenutku obećavao određeni iznos novaca za priču. Sve ovo ostalo kolega Stier, možda se nećemo složiti ali iz moje perspektive je tapšanje po ramenu, od toga nema ništa.
Repliku ima i poštovani zastupnik Ćelić.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Glavaševiću, europski put Hrvatske kao zemlje članice NATO-a je naš mainstream što ne prijeći bilateralnu suradnju i jačanje bilateralnih odnosa sa drugim zemljama uključivo i one koje ste dotaknuli, možda ne izravno nego neizravno. Ne bi se složi s vama da Inicijativa tri mora ne bi donijela dobroga Hrvatskoj, tu bi spomenuo definitivno jačanje i lučke i željezničke i cestovne infrastrukture, jačanje vanjsko političke i strateške pozicije Hrvatske u odnosu na zemlje Srednje Europe. A čini mi se ipak da je u podtekstu vaše ideološko sukobljavanje odnosno na neki način konfrontacija što je u ovome trenutku na vlasti u Poljskoj i Mađarskoj. Mislim da je to ipak …/nerazumljivo/… vašega današnjeg nastupa.
Poštovani zastupnik Glavašević.
Hvala kolega Ćelić, moram se ne složiti s vama, mene je, ja imam, u nekoliko točaka kao prvo ovo nije bilateralna suradnja ovo je multilateralna suradnja, ovo je izgradnja kako se to popularno voljelo reći uspravnice dakle broj jedan. Broj dva, gledajte Mađarska, Poljska danas imaju režime kakve imaju, sutra će imati neke druge uopće nije stvar u tome. Dakle, to nema veze s ideologijom, to ima veze s time šta Hrvatska od toga je dobila i može dobiti. Trenutno potpuno neovisno o toj priči Hrvatska ima LNG nekakva, jedan sličan postoji i gore u Poljskoj, to je to što se tiče energije. Što se tiče prometne infrastrukture da jesu tu ideje nekakvog prometnog povezivanja ali opet mislim gdje je u toj priči Hrvatska. Dakle, šta smo mi od toga dobili, gdje su te pare što se isto popularno voljelo reći. Dakle, mi od te priče nismo vidjeli ništa, a do sada smo skoro 250 milijuna kuna dali u tu priču. Dakle, šta smo mi od toga dobili?
Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Vilima Matule.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče, ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
14 mjeseci je prošlo od potresa u Zagrebu i u replici to sam rekao gospodinu ministru. 28% je smanjen taj novac koji je bio predviđen za obnovu barem po onome što tvrdi gospodin Vanđelić u fondu, jer nije to lako sve iščitati kako je ali on tvrdi da je to sveukupno toliko. Vi mi niste htjeli reći konkretan broj i ja mogu razumjeti to da vi držite taj novac na kupu za tko zna što će se dogoditi, a da imate podatke da vam neće trebati za obnovu.
14 mjeseci nakon potresa samo 3 obiteljske kuće u Markuševcu su sada na redu. U petak je potpisano sa izvođačem i negdje sljedeći tjedan bi se trebalo početi rušiti do kraja te već ionako gotovo srušene kuće i kretat u obnovu, 3 obiteljske kuće u Markuševcu, a znamo kako je prošao i Čučerje, Medvedski breg, Markuševac, Kašina sve to znamo.
Stambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade sve ono za što je zadužen fond niti blizu, niti blizu i sada mi pokušavamo iščitavati koja vrsta politika je u tome, koji je razlog da se u obračunu za neku instancu da se daje milijun kuna a da se odmah u prenamjeni ta stvar skoči na 21 milijun, pa sada onda evo dobro sada to je kolega Bakić rekao sada se nije puno promijenilo. Ali je meni potpuno nevjerojatno što se tiče obnove od potresa da se nije moglo naći novaca za to da se pomogne. Evo tu tvrdi gospodin Vanđelić da je stvarno kompleksno i da je samo 11 tisuća i 100 zahtjeva završilo na ministarstvu. Ministarstvo ih obrađuje i zamislite, obratilo je 18. 18 do danas od 11 tisuća i 100, 18. 155 akata je došlo, međutim samo 18 a 3 smo rekli su u evo gradonačelnik Zagreba tvrdi da će sve što može od pravnih stručnjaka se pokrenuti da se pomogne ljudima i da u onome što gospodin Vanđelić s pravom kaže da je to vrlo zahtjevno tehnički i vrlo zahtjevno pravno. Pa zašto im ne pomognemo? Pa kako je moguće da onda od ovog silnog novca od ove silne prenamjene i svega toga što se tu nađe kako je moguće da se ne može naći novac između ostalog da se pomogne ljudima da to napišu nakon godinu i 2 mjeseca? Potpuno kažem meni nedokučivo. Pogotovo zato što recimo jedan od dobrih primjera oko prenamjene na dosta pozicija sa tih 5% vidimo koliko se tu može stvari iznenađujuće velikih cifri naći na nekim mjestima.
Ali ono što je kolega Bakić u govoru u ime kluba rekao jedna stvar je vrlo zanimljiva, da se između ostalog neke male cifre koje su recimo potrebne za nadarene učenike, studente za njihova natjecanja, ali pazite to uopće nisu velike cifre. Međutim, ipak se zaključuje da su ta djeca ionako nadarena i da će se oni nekako snaći. Ja nemam drugo objašnjenje da se toliki novac odjednom podiže recimo za ovu poziciju triju mora o kojoj se već govorilo a da za ovo novaca nema.
Hvala.
Imamo dvije replike.
Prva je poštovanog zastupnika Pavića.
Poštovani zastupniče mislim da moramo svi biti svjesni da su problemi vezani za obnovu nakon potresa jako veliki, ali da će biti još veći. Zašto? Imamo kuća koje nisu bile ako oštećene, a ipak nisu obnovljene. Krovovi propadaju, atmosferalije znači imao kišu, imamo snijeg, imamo vjetar kuće propadaju. Znači propada i ono što nije bilo uništeno i troškovi za obnovu tih kuća će biti daleko veći za godinu dana, nego što su trebali biti kada se zapravo desio potres da se to desilo nakon par tjedana i nakon par mjeseci. To je jedna stvar.
Druga stvar, htio bih vam skrenuti pozornost na to da su zapravo i mnoge lokalne samouprave blokirane u svom radu, da su mnogi projekti blokirani jer nema novaca jer novac iz proračuna nije došao za te projekte. Evo jedan primjer, 6. 12. 2019. godine održana je sjednica Vlade u Krapini i obećano je 3,6 milijardi kuna za projekte u Zagorju. Neki su projekti pokrenuti. Sada su zaustavljeni i stoje jer novaca nema.
Hvala.
Poštovani zastupnik Matula.
Zahvaljujem.
Da kolega Paviću, da mislim da ste tu potpuno u pravu. Grad Zagreb što god o njemu ljudi mislili ali pogotovo taj donji grad je trošan istina već desetljećima i dosta tih zgrada je u takvom stanju.
Velika je sreća da nije bio potres te snage kao što je nažalost razorno ono na Baniji i u Petrinji i u Glini i u Sisku i okolo ostavio tu štetu. Ja stvarno ne razumijem, evo, g. Vanđelić, između ostalog kaže, mi u ovom trenutku nemamo čak niti potrebu za novcem pa se onda on slaže i sa ministrom Marićem, valjda su zato to i donijeli, takvu odluku, al velim, nadam se da će do kraja godine nam trebati novac, a onda će se kaže zaduživati kod banaka. Zanimljivo.
Sljedeća replika je poštovane zastupnice Vučemilović.
Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Matula, vi ste redovno prisutni na sjednicama HS-a, što je uistinu pohvalno, pa ne znam kako vam je promaklo da izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi je fond za izravnanje jednostavno ostao Gradu Zagrebu na raspolaganje. To nisu mala sredstva, to je 900 milijuna kuna. Znači kad govorite o nekakvoj solidarnosti i proziva se cijelu Hrvatsku da nije .../nerazumljivo/... što bi trebalo sad, samodoprinos nekakav? 900 milijuna kuna je Gradu Zagrebu ostalo što je do donošenja tog Zakona, prije išlo u fond za izravnanje kao pomoć jedinicama lokalne samouprave, koje su manje i slabije razvijena. Znači Grad Zagreb nije općina Tompojevci ili Čeminac, znate? Tu su milijarde proračunske,.../Upadica: Hvala./... tako da ne trebate baš za sve upirati prstom u državni proračun.
Poštovani zastupnik Matula.
Kolegice Vučemilović, ja nisam ovdje zazivao solidarnost, to ste mi stavili u usta, cijele Hrvatske, ja itekako dobro znam i slažem se da je Slavonija u katastrofalnom stanju. To da se potres ovako jezovit morao desiti da bi se otkrilo da je Banija, Banovina u užasnom stanju, to je, mislim, to je stvarno šteta.
Osobno znam da je Gorski kotar uz svu svoju divotu, ali potpuno zapušten, potpuno, potpuno izvan svih stvari i ništa se tamo bitno ne događa. Tako da ja ne razumijem, naravno da se ovaj tu jedan dio vraćam, međutim čujete i sami kakva je situacija i nakon 20 godina što se dogodilo u Gradu Zagrebu. Ja samo govorim o onome .../Upadica: Hvala./... zašto bi trebao ovaj proračun dati novac.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Rade Borić, izvolite.
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege, poštovani g. ministru sa suradnikom.
Kakve će reperkusije i što nam govori smanjivanje proračuna u razdjelu za promicanje ljudskih prava? Zanimljivo je da je od 23 milijuna 795 tisuća i nešto sitno, smanjeno dakle smanjena je pozicija za ljudska prava na 10 milijuna 445, dakle smanjena je za 13 milijuna. Dakle, za 13, i to jako neobično pri čemu se samo simbolično, smanjuju se rashodi za administraciju i za upravljanje. Npr. ono, za 10 tisuća kuna, ponegdje materijalni troškovi ili se nespomenuti rashodi povećavaju za 20 tisuća kuna.
Što zabrinjava i zašto ovdje zabrinjava da se smanjuju sredstva za promicanje ljudskih prava? Upravo na toj poziciji, dakle ne na drugim pozicijama, bilo je, je li, u kampanju priče oko isisavanja proračuna, pa kako je moguće i tko će isisati proračun vezan uz ljudska prava ukoliko već sada imamo takvo strašno smanjenje? Naime, zabrinjava zato što smo ovdje govorili i mnogi su govorili i zašto je vezan ovaj rebalans, dakle i ljudska prava ovdje smo govorili, su se kršila upravo zbog toga kako nismo znali upravljati Covid krizom, što se dogodilo sa ljudima koji su izgubili svoje poslove. Govorili smo ovdje i o tome da smo već i prešli rub siromaštva gdje je i to kršenje ljudskih prava, govorili smo o kršenju, od radnih prava, govorili smo o kršenju prava da li tražitelja azila, da li se ovdje govorilo uz kršenje prava također, ljudi, vezano, evo sada smo vidjeli u protupotresnoj obnovi.
Znači, kako je moguće da upravo ako ništa drugo nego zbog same pandemije u kojima smo posebno vidjeli kršenje ženskih ljudskih prava, to vam ne govore ženske udruge iz Hrvatske, to vam govore u EU kako se povećalo nasilje nad ženama zbog same pandemije i kako je moguće da baš eto, našli smo ovdje 60% smanjiti sredstva. Ono što, naravno, zabrinjava je, također, svjedočimo širenju i povećaju zločina iz mržnje.
Ako se sjećate, raspravljali smo i kod proračuna kolika se smiješna sredstva osiguravaju za nešto što bi trebale biti nacionalne strategije ili što bi trebalo biti upravo promoviranje tih ljudskih prava. Recite mi, kakvu ćete to kampanju raditi za, ne biste li spriječili govor mržnje za godišnje 60 tisuća kuna. Mimo dakle udruga, ovdje govorim od onoga što je zadaća onoga što je preuzela Vlada.
Dakle ono što stvarno treba istaknuti, da npr. mi ne možemo, imate jedan dio koji govori, ne znam, o socijalnom uključivanju najranjivijih skupina i tu imamo iznos od 2 000 361 kune, on se nije povećao ni za lipu. A dakle, govori se o osiguravanju socijalne uključenosti najranjivijih skupina. Pa jesam li sada, jesmo li svi govorili da za vrijeme pandemije su se pojavile i nove ranjive skupine? Znamo li uopće točno koliko beskućnika u ovom trenutku ima da bismo dakle nijednu lipu nismo dodali na taj proračun. Pa da li je doista Hrvatskoj stalo voditi brigu u ovakvom dokumentu oko promicanja ljudskih prava i posebice u ovakvoj situaciji?
Dakle, na proračunu smo stvarno govorili npr. da je apsurdno da je za Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije izdvojeno 46.720 kuna, dakle za Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije, ništa za promociju te borbe se nije moglo možda učiniti niti se učinilo. Možemo reći da zbog pandemije eto nisu se mogle raditi kampanje, da se možda zbog pandemije nije mogla posvetiti veća pažnja tome, ali recite što možete inače učiniti na promociju borbe protiv diskriminacije za 46.000 kuna i onda se ne čude oni koji su govorili da neke dakle s jedne strane netko govori da udruge isisavaju proračun, pa onda neka se ne čude udruge …/Upadica Reiner: Hvala./… traže sredstva iz vanjskih fondacija.
Hvala.
Imamo više replika, prva je poštovane zastupnice Jelkovac.
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice.
Mene je zaista iznenadila ova vaša rasprava u ovom dijelu gdje se osvrćete da se ne vodi računa o ljudskim pravima. Pa ja ne znam da li je ikoja vlada više od Vlade Andreja Plenkovića polagala upravo računa na promicanje ljudskih prava. A svjesni ste u kojoj situaciji jesmo i koje su nas ugroze pogodile, pa i kod kuće u vlastitom proračunu kad imate različite rashode prvo rješavate one koji su bitni za preživljavanje, a to je znači, mi smo spašavali radna mjesta u to su uložena ogromna sredstva, borili smo se pandemijom, u to su otišla sredstva iz proračuna i pitanje je još do kraja koliki će biti troškovi za sprečavanje svih negativnih posljedica i pandemije i potresa. A vi govorite da se ne ulaže odnosno da se ne cijeni promocija ljudskih prava.
Hvala.
Poštovana zastupnica Borić.
Poštovana kolegice, ja samo govorim o činjenicama. Ako mi pokažete u kom drugom razdjelu je od 23 milijuna kuna oduzeto 13 milijuna kuna, pa ako mi pokažete da da naravno da znamo što su prioriteti, ali prioritet demokracije je poštivanje ljudskih prava, briga za to kako ćemo pomoći u pandemiji sačuvati radnih mjesta je bila i vezana uz poštivanje ljudskih prava.
Dakle, ne možete govorit ovo nije svjetonazorsko pitanje, ovo je pitanje da tih sredstava u proračunu nema, a da su bila i da je zanimljivo da u najvećem trenutku krize mi ne potičemo dakle promociju ljudskih prava da bi upravo možda i poboljšali kvalitetu života naših građana.
Poštovani zastupnik Glavašević.
Hvala g. potpredsjedniče.
Kolegice Borić, vrlo često ćemo čuti tu ideju kao da su ljudska prava nekakav trošak koji je besmislen i kao nešto što je ekstra, ali ljudska prava su i vrlo konkretne stvari kao što su seksualna i reproduktivna prava.
Nedavno sam prošli tjedan govorio o tome do kakvog pada je došlo u zdravstvenim uslugama za žene i rodilje koliko je pristup otežan, pogotovo u onim najranjivijim krajevima i moram priznati da kada vidim ove brojke o kojima sam maloprije govorio znači 96 milijuna kuna za nekakvu boza limunadu da prostite, a za povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga koja jesu prava nema ništa, mislim da to jako puno govori o prioritetima. Meni je to zapravo tragično jer nisam siguran da postoji nekakva svijest kod onih koji donose te odluke o tome što rade ili im to naprosto nije visoko na listi prioriteta.
Poštovana zastupnica Borić.
Pa nisam htjela ovdje govoriti da ne bi bilo da sam ja samo advokatkinja samo za ženska ljudska prava, trebalo bi vidjeti što od svih silnih obećanja u ne promociji koju smo zapustili nego u provedbi onoga i što je obećano oko provedbe i Istambulske konvencije vezano npr. uz osiguravanje skloništa za djecu koji smo čuli početkom godine pa ja znam kakvo je stanje i što se događa.
Kao što ste sami rekli kada govorimo naravno da će nam trebati bar 20-ak godina da možemo govoriti o nečem što bi bio rodni proračun pa da vidimo u zdravstvu koje su usluge i koje diskriminacije žena u ovom trenutku u zdravstvu. Vi ste govorili i žene i muškaraca npr. muškarac da prisustvuju eto situacija je covida pa muškarci ne mogu prisustvovati porodu. Njima se to mora omogućiti kao što je nedopustivo u ovom trenutku da žene ne mogu dobiti neke od usluga koje su doista samo specifične i vezane uz njih.
Hvala.
Sljedeća replika poštovanog zastupnika Ćelića.
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Borić.
O ljudskim pravima treba ne samo govoriti nego se treba uistinu i zalagati i definitivno gdje god se nalazili uvijek ima prostora za poboljšanje. Spomenut ću samo jedan europski projekt Interlive koji sada provodi zajednica Susret koja je upravo vezana za jednu vulnerabilnu skupinu žena ovisnica koje su pretrpjele rodno uvjetovano nasilje. Dakle, to je jedna također vulnerabilna skupna danas je povodom Dana prava osoba s duševnim smetnjama u Klinici za psihijatriju Vrapče održan i simpozij u tom kontekstu, dakle treba neprestano govoriti.
Razumijem vaše zalaganje za veća sredstva ima tu puno posla, ali kaže evo i ova covid kriza jednostavno nam daje na promišljanje kako unaprijediti ta ljudska prava i žena i muškaraca.
Poštovana zastupnica Borić.
Hvala vam kolega ovo je odličan primjer. Upravo je to ono čemu moramo težiti da najranjivije skupine kao što je recimo skupina upravo žena ili liječena od alkoholizma, ovisnosti bilo koje vrste, dakle treba vidjeti imamo li ta sredstva u proračunu ili ih ljudi moraju projektno nabavljati.
Zamislite udruge sa invaliditetom ili autonomnu žensku kuću koja svake godine, koja nema sredstva iz proračuna pa nema čak ni iz grada osigurana trajna sredstva svake godine iz početka piše projekte. Pa zar mislite da žene ukoliko ne dobe sredstva ili sredstva vrlo često kasne na natječajima da ćete žene ostaviti i djecu na ulici?
Mi moramo urediti neki sustav bez obzira što kolege tu misle i što čine udruge. Pa većina udruga, ovdje smo govorili o volonterstvu, rade one stvari koje bi trebale raditi uljuđenja država, znači brinuti se ne znam za djecu s invaliditetom, podržavati roditelje koji pomažu toj istoj djeci i mi se uvijek sporimo oko toga, samo izgleda da su sporne udruge koje se bave ljudskim pravima.
Hvala.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Marka Pavića.
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice Borić, pa htio sam reći da je upravo suprotno. Nikad više sredstava za ljudska prava, samo se to ovdje toliko ne iščitava iz razloga što se sve mogući programi pokušavaju prebaciti na europska sredstva. Europska sredstva idu na 7-godišnji proračun, projekti su najčešće 3 ili 4.g..
Evo dat ću vam primjer. U ovoj godini imate dokument koji je popis europskih projekata ovaj u proračunu. Recimo …/Govornik se ne razumije/…STEM-a koje je za civilno društvo, program je 150 milijuna kuna na 3.g., al u ovoj godini će se potrošit 39 milijuna kuna. Isto tako Ministarstvo rada, mirovinske i socijalne politike preko dvije milijarde kuna aktivnih EU projekata. Dobar dio ide na socijalne usluge, samo su ta sredstva raspodijeljena na više godina i ne možete iz ovog proračuna dobiti cijelu sliku koliko je ugovoreno i za ljudska prava, pogotovo za zapošljavanje i socijalno uključivanje, nikad više sredstava za socijalno uključivanje u Hrvatskoj.
Hvala.
Poštovana zastupnica Borić.
Ali vi ste nam i sami otkrili tajnu, dakle većina tih sredstava nije u proračunu, nije legitimno, dakle ljudska prava, vi govorite o sredstvima iz europskih fondova. Pa ovdje tako imate Europski socijalni fond milijun 366 koji je sada nula jer vjerojatno to nismo uspjeli povući, a u proračunu je bio predviđen. Dakle, hoću vam reći govorimo ovdje da smo svi mi ko građani plaćamo i poreze i prireze i svako ima pravo valjda da neki postotak ulaganja u nešto što bi bilo u promoviranje ljudskih prava. Mi stalno govorimo što ćemo povući ili smo povukli iz EU. Zamislite da ne možemo povući ništa iz EU, što bi iz hrvatskog proračuna se bilo dalo za promociju ljudskih prava i da li bi nam ona bila važna ili bismo dakako ljudska prava ili slobodu medija sve vrlo rado orbanizirali jer to nam izgleda nije potrebno.
Slijedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Ivana Ćelića, izvolite.
Hvala g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče.
Nakon tema sigurnosti i obrane ljudskih prava ja ću se vratit na ono o čemu se danas ipak najviše govorilo, a to je tema zdravstva. Dakle, stanovništvo u EU, pa tako i u RH je sve starije, prihodi u korona krizi su bili evidentno manji, troškovi u zdravstvu su sve veći ne samo zbog epidemije Covid-19 nego i zato što moderna dijagnostička oprema i posebno skupi lijekovi neprestano generiraju dugove u zdravstvu.
Finska slovi kao model uspješnog obrazovnog i zdravstvenog sustava, međutim premijer Juha Sipila je morao podnijeti ostavku jer nije uspio uvjeriti javnost kako zdravstvene usluge na regionalnoj osnovi nisu održive. Mislim da to predstoji i RH kada govorimo o kontekstu nužne zdravstvene reforme jer ne mogu biti županijske bolnice pod upravom županija, a onda da dugove mora sanirati država. Čast iznimkama, međutim čini mi se da većina županijskih bolnica u ovome trenutku funkcionira na taj način i možda je Grad Zagreb jedina iznimka, što smo vidjeli kada je bila politička, tzv. politička sanacija određenih dugova, kada su imenovana sanacijska upravna vijeća, a dugovi su zapravo nakon povećanja javnog duga bili na kraju 2015. za vrijeme Vlade SDP-a veći. Kako izbalansirati javne financije, kako izbalansirati odnos javnog i privatnog da bi liste čekanja bile što manje, da bi zdravstvene usluge bile adekvatno plaćene, a kvaliteta zdravstvene zaštite ostala na zadovoljavajućoj razini, to je vječno pitanje.
U SAD-u koje su također danas bile spominjane, velik broj građana nema zdravstveno osiguranje jer ga nažalost oni ne mogu priuštiti iako se smatra da su tamo zdravstvene usluge visokokvalitetne, zdravstveni sustav ipak ima problema i tamo. Dovoljno je samo spomenuti i rastuće troškove i neosigurane građane.
Današnji model u RH je po obilježjima najsličniji Bizmarkovom modelu financiranja. Također smo čuli jako puno problema i čini mi se da i sredstva koja možemo dobiti iz europskih fondova, ne samo koja su vezana za potres, ona su specificirana i ona trebaju služiti osnaživanju javnozdravstvenog sustava, a taj koncept javnoga zdravstva zagovarao je još davno Andrija Štampar i taj koncept primjenjuju nordijske zemlje u svome modelu koji je učinkovit, ali koji također kao i svaki drugi ima određene probleme.
U Hrvatskoj je nedovoljan broj onih koji plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje, sa starenjem populacije će ih biti sve manje zbog smanjenja radno aktivnog stanovništva i potrebno je pronaći ravnotežu da bi se riješile postojeće poteškoće i izbjeglo stvaranje novih odnosno da bi se ostvario napredak u općem blagostanju.
Njemačka nam je puno puta primjer, 2019.g. u Njemačkoj su zdravstveni osiguravatelji dakle prije covid krize pretrpjeli gubitke od jednu milijardu EUR-a. Oni se zalažu za manje utjecaja države u zdravstvenoj skrbi i više prostora privatnim osiguravateljima. Poznato je kako je u Hrvatskoj samo jedan zdravstveni osiguravatelj kada govorimo o obveznom zdravstvenom osiguranju. Spomenuo sam već na samome početku dakle današnje rasprave prema podacima Državnog zavoda za statistiku unatoč poteškoćama kroz koje smo prolazili kao i ostale zemlje članice Europske unije plaćaju zdravstvo svu u komparaciji siječnja 2020. sa siječnjom 2021. neto poraslo za tisuću 200 kuna. Dakle, Vlada Republike Hrvatske je u vrijeme pandemijske krize se primarno opredijelila za zdravstvenu sigurnost građana vodeći računa o očuvanju radnih mjesta i u javnom i u privatnom sektoru. Dovoljno je spomenuti samo dakle kako je za plaće 215 tisuća radnika u Zagrebu Vlada osigurala 2 milijarde i 900 milijuna kuna.
U ovoj krizi kako je rekao ministar Marić nismo zabilježili porast nezaposlenosti. Nisu se povisivali porezi i zapravo vidimo da ova Vlada ima znanje uspostaviti kvalitetan balans ne zanemarujući fiskalnu odgovornost i odgovornost prema poreznim obveznicima to su činjenice i to je temeljni razlog zašto treba podržati izmjene i dopune Zakona Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Hvala.
Imamo nekoliko replika.
Prva je poštovane zastupnice Marić.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Sabora.
Uvaženi kolega vi znate da se mi slažemo oko nekih ključnih stvari koje ste spomenuli. Jedno je ovo što ste rekli da su županije osnivači, država s druge strane određuje limite koji su nerealni. HZZO određuje cijene lijekova, propisuje država prava, kategorije osiguranika itd. Znači jedan nakaradni sustav, tu se slažemo.
Druga stvar koju ste spomenuli posebno skupi lijekovi. Da, ulaže se više ali nema praćenje ishoda liječenja i to je također ministarstvo dužno.
A treća stvar na koju bih vas molila vaš komentar da se evo fokusirate. Gledala sam tu znači za ortopedske uređaje i pomagala. Nije se uopće mijenjao iznos. Znači 940 milijuna kuna kako je predviđeno, tako i je. Vaš komentar kao liječnika u prvom redu. Da li je vrijeme da država sada smanjuje broj trakica za oboljele od šećerne bolesti koje nisu na injektivnoj terapiji? Dakle u ovo vrijeme kada je tako važna samokontrola bez da su se konzultirala krovna stručna društva i bez da su se konzultirale udruge pacijenata je li to u redu po vama, a nemamo cost-benefit analizu toga što se radi?
Hvala.
Poštovani zastupnik Ćelić.
Hvala vam.
Poštovana kolegice Marić, apsolutno se slažem sa vama da treba pratiti ishode liječenja i to je također jedan od razloga jedna od važnih stavki kako možemo racionalizirati troškove odnosno rashode u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
Što se tiče trakica, kao i kod svega drugoga, kao i kod svih lijekova ja ću vam, vi znate da ja dolazim iz Klinike za psihijatriju Vrapče rekao bih da su osobe s duševnim smetnjama stigmatizirane i da su druga i niža klasa ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelome svijetu, pa je dolazak određenih lijekova koji su skuplji puno teže dobiti da dođu na listu nego recimo kardiološke lijekove.
Što se tiče trakica apsolutno zna se kakav je postupnik. Treba prije svega tražiti mišljenje stručnih društava i onda da stručna društva na temelju te ekspertize se donose određeni zaključci od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Poštovani zastupnik Marko Pavić.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Ćelić evo vidjeli smo da unatoč Covid krizi i unatoč i gubicima koji postoje u zdravstvu da nije bilo raspada zdravstvenog sustava, nitko nije ostao bez skrbi, bez lijeka, a veličine troškova osobno sam isto tako se spoznao kada smo nabavljali zaštitnu opremu preko 615 milijuna kuna zaštitne opreme koja je stigla iz Kine plaćena je europskim fondovima.
Znamo isto tako da troškovi za specijalizirane lijekove itekako rastu. Sada imamo povećanje izdvajanja za zdravstvo. Do sada je iz europskih fondova uloženo preko milijardu i pol kuna u zdravstvene ustanove. Samo iz plana oporavka je 2 i pol milijuna kuna na raspolaganju. Bit će još dodatnih EU fondova. Kako to komentirate i kako vidite posebice vi ste stručnjak za i mentalno zdravlje? Znamo da je u ovoj krizi pogođeno to. Mislim da će trebati jako puno programa, a tu se mogu europski fondovi dobro iskoristiti za … /ne razumije se/ … odnosno za oboljenje.
Hvala.
Poštovani zastupnik Ćelić.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Paviću vi ste bili ministar i dobro znate kao tadašnji predstavnik izvršne vlasti koliko je ova Vlada ulagala od samoga početka, koliko je sustavno radila ali i koristila osobnu komunikaciju da onoga trenutka kada je to bilo potrebno dođemo i do medicinske zaštitne opreme, i do testova, i do cjepiva. Dakle, svi oni porođajni problemi koji su se događali oni se nisu događali izolirano u Hrvatskoj, nego su se događali u cijelome svijetu i mi možemo biti sretni što smo zemlja članica Europske unije koja nam je pomogla da budemo na neki način u egalu sa ostalim zemljama članicama koje su povremeno bile ispred nas ili iza nas.
Što se tiče mentalnoga zdravlja, tu ću spomenuti dakle da je i Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje od samoga početka počeo financirati telepsihijatrijsku skrb koja je bila prijeko potrebna za vrijeme potresa i za vrijeme epidemije Covida-19.
Sljedeća replika je poštovane zastupnice Makšimčuk.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi kolega nakon godina pozitivnih, kretanja vraćanja kreditnog rejtinga, povećanja broja zaposlenih, socijalnih naknada evo zadesila nas je i ova nesretna Covid kriza. Da, država i ministar financija nisu dobro gospodarili proračunom zasigurno bi sve ovo bilo teže, bilo bi teže sačuvati ova radna mjesta i naravno zdravstveni sustav.
Vidimo da se i ovo povećanje rashoda u proračunu odnosi jednim dijelom na to. No, vratimo se na zdravstveni sustav ono o čemu ste vi najviše u vašoj raspravi govorili, koje je naravno trebalo sačuvati i u ovim teškim vremenima, a sačuvali su ga zdravstveni i nezdravstveni naravno djelatnici i svi su dobili svoju skrb. Tu se naravno uključila država kako bi zadržala jednake razine zdravstva, zdravstvenih usluga za sve naše građane. Tu prvenstveno mislim na rješavanje problema vezanih uz dospjele nepodmirene obveze u zdravstvenom sektoru.
No, na svu sreću tu još uvijek ima bolnica koje dobro izvršavaju svoje obveze u onom roku od 30 dana. Tu naravno moram pohvaliti opću bolnicu Doktor Josip … /ne razumije se/ u Slavonskom Brodu.
Hvala lijepa. Zastupnik Ćelić, ja vas molim svi premašujemo vrijeme, tako ćemo ostati do jako sitnih sati. Ajmo, jer malo po malo, 10 sekundi ovdje, 10 sekundi ondje, pa kad nas ima 50 ili 100 sa replikama, onda je to poprilično.
Ajmo se držati vremena, molim vas, poštovani zastupnik Ćelić.
Hvala g. potpredsjedniče, poštovana kolegice Maksimčuk. Cilj ove Vlade u 2021. g. je svesti sve dugove sustava na primjerene rokove, dakle 180 dana za bolnice, 120 dana za ljekarne. Vi ste spomenuli Opću bolnicu dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu koju uspješno vodi docent Samardžić, ja ću spomenuti i svoju bolnicu dakle isto tako koja plaća, koja nema nikakve dugove. Nažalost te bolnice su u manjini, moramo, dakle tu su najveći gubitaši su, naravno, KBC-ovi što je dijelom razumljivo, ali kao što je i kolegica Marić rekla, dakle Nacionalni strateški okvir za borbu protiv raka planira i predviđa ishode liječenja. Onoga trenutka kada uvedemo varijablu ishoda liječenja, onda ćemo puno bolje moći mjeriti dakle rashode troškova i bolje upravljati pojedinim zdravstvenim ustanovama.
Sljedeća rasprava bit će poštovane zastupnice Vesne Vučemilović, izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče hrvatskog državnog Sabora, poštovane kolegice i kolege.
Kako smo objedinili ove tri točke danas dnevnog reda, onda ću se u pojedinačnoj raspravi osvrnuti malo na Izvješće vezano za ispunjenje proračuna 2020. g.
Godina je bila teška, bremenita, brojnim problemima, nepredviđenim situacijama, ali isto tako i znakovita po pitanju određenih stvari koje su izašle na vidjelo i iz kojih bi trebali izvući određene pouke. Znači ono što želim naglasiti, to je ono što su brojne kolege rekle, a to je ta naša pretjerana ovisnost o turizmu. Nama je prošle godine robni iznos pao svega 0,8%, a izvoz usluga 45,2%. Znači ta naša pretjerana ovisnost o turizmu nas vodi u jedan vid rentijerskog gospodarstva koji definitivno nije dobar, čini nas vrlo ranjivim na sve buduće krize i to je nešto što mi moramo uzeti u obzir u našim promišljanjima, strateškim planovima, ali isto tako i sljedećim dokumentima vezano i za državni proračun koji kao jedan cjeloviti dokument isto ukazuje dosta na to kojim putem ide dalje naše gospodarstvo.
Kriza koja nas je pogodila prošle godine je bila po mnogo čemu specifična, ja se osobno nadam da je to iza nas, ali to uistinu ne ovisi o nama koji ovdje sjedimo već o Stožeru i epidemiološkim mjerama i ako pogledamo malo konjunkturu, znači obično sva ekonomska znanost kaže da građevinarstvo kao djelatnost, kao gospodarska grana prvo ulazi u krizu i prvo izlazi iz nje. Ovaj put se to nije dogodilo. Znači građevinarstvo i građevinski sektor bilježio rast, zajedno sa poljoprivredom, IT sektorom, industrijom i vidimo da se i dalje nastavlja ta ekspanzija u građevinskom sektoru i puno je tu projekata, poput vodoopskrbe, odvodnje, brojnih tih aglomeracija, novih objekata poput Trga pravde koji je predviđen Nacionalnim planom za oporavak i otpornost, obnove nakon potresa, prometne infrastrukture, sve su to veliki projekti gdje će nam, već sad nam nedostaje radne snage i tu definitivno ćemo imati problem i postoji nam objektivna opasnost da građevinski sektor preuzme tu ulogu koju je do sada imao turizam kao gospodarska grana.
Znači ono što je ključno i što mi moramo promišljati strateškim dokumentima, pa tako i svim proračunima koji nam dolaze, to je diversifikacija, razvoj koji će se temeljiti na prerađivačkoj industriji, na poljoprivredi, novim tehnologijama, to je definitivno zahtjevnije, ali jedino to nam može jamčiti stabilan gospodarski rast i razvoj koji će bilježiti te stope o kojima je i kolega Lerotić govorio, koji će biti više od 3,5%, a vidjeli smo i u projekcijama da, mislim, mi smo to i govorili u raspravi kada nam je na plenarnoj sjednici bio Nacionalni plan za oporavak i otpornost, nema on dugoročno te mjere koje su tamo, nemaju dugoročni utjecaj na visoke stope rasta, one su u narednih nekoliko godina, a nakon toga mi opet padamo ispod 3% i teško ćemo tim tempom dostignuti razvijenije članice EU.
Isto tako, moram naglasiti da prošlu godinu obilježio taj rast državne potrošnje od 3,4%. Ono što nama treba, to je manje države, više privatnog kapitala, poduzetničkih sloboda i definitivno moramo smanjivati utjecaj države u gospodarstvu, a ne ga povećavati.
Ono što je ključno, to je ta reforma javne uprave koja se definitivno čega već jako dugo i još ću naglasiti, samo taj javni dug koji je u apsolutnom iznosu eksplodirao i moram priznati da ne dijelim mišljenje da će se to tako brzo svesti u nekakve razumne okvire. Isto tako, deficit od 7,4% BDP-a koji je doveo do tih makroekonomskih neravnoteža o kojima i EU komisija izvijestila su stvari o kojima uistinu treba ozbiljno povesti računa i to je ono na što se moramo osvrnuti u svim dokumentima i dovesti to u nekakve normalne okvire.
Hvala. Imamo jednu repliku poštovane zastupnice Petir.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Kolegice Vučemilović, rekli ste jednu zanimljivu rečenicu, da bi se moglo dogoditi da nam građevinski sektor zamijeni turizam i da će se tu moći govoriti o nedostatku radne snage te stoga mislite da je potrebna diversifikacija aktivnosti i djelatnosti i više se usmjeriti prema poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Moje pitanje je kako ustvari vidite taj proces usmjeravanja prema nekim novim aktivnostima koje bi ušle u prvi plan? Premda mi imamo i znanje, ja bih rekla da imamo znanje i kapacitet za poljoprivrednu proizvodnju, ali isto tako i za prerađivačku industriju.
Sasvim sigurno ta dva sektora mogli bi pripomoći opstanku ruralnih područja, osiguranju dovoljnih količina kvalitetne hrane za naše stanovnike i pristojnu zaradu za sve one koji se bave poljoprivredom i koji žele otvarati radna mjesta i u preradi.
Hvala.
Poštovana zastupnica Vučemilović.
Hvala lijepa.
Kolegice Petir kao što vi dobro znate mi smo samodostatni samo u temeljnim ratarskim kulturama i mislim da su mandarine sljedeće zahvaljujući Metkoviću i okolici gdje se one uzgajaju. Ono što nama nedostaje to su definitivno ti prerađivački kapaciteti kako bi mogli izvoziti proizvode više dodane vrijednosti.
I mi smo u prošlosti imali u gotovo svim malo većim urbanim sredinama te prerađivačke kapacitete koje sada nema i mi nemamo tu vertikalu koja nama nedostaje i koju moramo izgraditi. U Nacionalnom planu za oporavak i otpornost ima dosta tih elemenata koji su dobri i taj dio koji se odnosi na poljoprivredu je dobro posložen. Treba pratiti naravno realizaciju jer može to sve otići u nekim drugim smjerovima, ali možda bi trebali krenuti i reformu poticaja koji bi onda bili vezani uz minimalne prinose, a ne samo uz zemljište kao takvo.
Hvala lijepa.
Kako je prošlo sad već tri sada praktički, napravit ćemo jednu stanku pa ćemo se vidjeti ponovo u 15,00 sati.


STANKA U 14:42 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,00 SATI

Poštovane kolegice i kolege, evo nastavljamo sa radom pa će sada govoriti poštovani zastupnik Marko Pavić.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče sabora, ministre Marić, državni tajniče, zadovoljstvo je upravo smo danas i na Odboru za znanost komentirali koliko je izazovno planiranje proračuna prošle i ove godine i koliko je isto tako pohvalno da je ministarstvo odnosno Vlada da su uspjeli zatvori ovaj rebalans i da na kraju krajeva niti je bilo nestašice lijekova, niti imamo masovnu nezaposlenost kao što su neki govorili da ćemo imati 400.000 nezaposlenih. Okolnosti u kojima se dešava ovaj rebalans i ovaj proračun svakako su izvanredne, iznenadne, ali kada usporedimo sa krizom 2008. gdje smo se oporavljali punih 10 godina, a sada kada vidimo da imamo drugi najveći rast BDP-a u prvom kvartalu jučer je izašla statistika 5,8% to samo znači da članstvo u EU i pametno upravljanje odnosno sav kredibilitet koji smo dobili da se 3 godine za redom imao suficit, da su se odgovorno vodile javne financije dovodi do toga da imamo povjerenje kreditnih institucija, da smo zadržali kreditni rejting, da smo ušli u ERM II mehanizam, da smo i prije ulaska dobili 2 milijarde EUR-a prošle godine kredit swap-a odnosno da smo 15 milijardi kuna deponirali i dobili 2 milijarde EUR-a keša. To su sve uspjesi ove Vlade i ministra vaših i upravo sve procjene govore da ćemo do kraja slijedeće godine izaći iz ove krize koja je bez presedana. Kada gledamo sam ovaj rebalans prihodi rastu preko 3 milijarde kuna od čega me veseli da 1,4 milijarde su pomoći odnosno dobar dio su europski fondovi. Mislim da je ovo prvi proračun koliko ja pratim da smo europske fondove podcijenili odnosno da njihova apsorpcija ide bolje nego što smo procjenjivali u proračunu. I upravo u svojoj raspravi ću se zadržati na dvije komponente, jedno je zapošljavanje i drugo su EU fondovi. Kod zapošljavanja i ministar Marić je izjavio 11 milijardi kuna i 700.000 radnih mjesta spašeno. Čisto za stavit u kontekst tu cifru u prethodnom vladi, vladi SDP-a uloženo je ukupno u mandatu Milanovićeve vlade 3,5 milijarde kuna u zapošljavanje. Mi smo samo u Covid mjere 11 milijardi kuna. Dakle, što članstvo u EU znači, što znači pristup europskim fondovima i jeftinom kapitalu. Sada imamo 132.000 nezaposlenih, a ono što još više veseli da je preko 20.000 otvorenih radnih mjesta i da imamo trenutačno više zaposlenih nego 2019.-te i upravo zato dodatnih 2 milijarde kuna u rebalansu za mjere zapošljavanja, 300 miliona kuna za vaučere za obrazovanje puno znače za programe zapošljavanje.
Druga komponenta koja se vidi u ovom rebalansu su EU fondovi. Kao što sam rekao po prvi puta milijardu i 200 miliona EUR-a više i brža apsorpcija EU fondova nego planirano za ovu godinu. To vidimo i po brojkama preko 117% ugovoreno, 54% već isplaćenih sredstava i 39 milijardi kuna više primljeno iz Bruxellesa nego što smo platili članarinu. Žao mi vidjet u sabornici žao mi je da nema kolegice Rade Borić ovdje nerazumijevanje kako se europski fondovi transponiraju u proračun. Europski fondovi se na sedmo godišnjoj razini planiraju, programi se planiraju na 3 godine i onda recimo program Zaželi koji zapošljava 6.000 žena i osigurava skrb za 30.000 starih kućanstava u ovom rebalansu je 290 miliona kuna, ali ukupno program Zaželi je vrijednosti milijardu i pol. Zato što se on transponira na više godina i nikad više sredstava za socijalno uključivanje, apsolutno nikad više za programe zapošljavanja mladih osoba sa invaliditetom, starijih, aktivno starenje. Prema tome, ovaj rebalans pokazuje da je razvojni, pokazuje da Vlada zna šta radi i naravno da će dobiti našu potporu.
Hvala vam lijepo.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Borića.
Hvala lijepa.
Kolega Pavić evo iz vaše rasprave samo dio o tome koliko je važno da smo u članstvu EU i što to doprinosi našim proračunima, ali to se po meni jednako odnosi ne samo na državu nego i na lokalne sredine. I sad gledamo što imamo, znači evo dana iskustava novih ljudi koji su ušli u određene lokalne samouprave i Vladu koja je tu evo u drugom mandatu u sličnom odnosu. Što mi radimo u ovoj godini uz brojne kritike koje idu prema Vladi? Gledamo recimo glavni grad RH, najave da će se rebalansirati proračun za minus nekih 3,6 milijardi to je gotovo 25% nekog proračuna, ambicioznost ljudi koji su ušli i žele raditi i ono što radi Vlada. Možemo li mi zaključiti da smo na istoj razini znači s obzirom da se ovdje govori o povećanju prihoda i želimo biti ambiciozni, želimo to ostvariti, što se onda poručuje s druge strane na nekakvim lokalnim samoupravama sa takvim odnosom prema ajmo reći proračunu kojeg si naslijedio …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…
Hvala.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepa, pa mislim opservacija jako na mjestu. Unutar ovog rebalansa dodatno je stavljeno 250 miliona kuna na Fond za sufinanciranje europskih projekata koji je sada 450 miliona kuna. Imat ćemo zasebnu raspravu i ministre Marić pozvat ćemo vas na jednu tematsku sjednicu kojoj ćemo upravo raspraviti dodatne vidove sufinanciranja EU projekata s obzirom i na ovih 24,5 milijarde kuna. Tako da ambicioznost nekih koji preuzimaju lokalne sredine, naravno to će birači suditi, ali ono što vidimo da i poreznom reformom i eu fondovima da su proračuni značajno rasli jedinicama lokalne samouprave, da su projekti u tijeku uvelike povećani i da u biti sad treba raditi na mehanizmima sufinanciranja projekata predfinanciranja kako bi se omogućilo da i ovih 24,5 milijarde eura koje nam dolaze u potpunosti budu apsorbirane.
Replika poštovane zastupnice Perić.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Pavić.
Dobro je da ste spomenuli upravo to naše članstvo jer kada es pogleda samo iz Fonda solidarnosti koliko je predviđeno preko 5 milijardi kuna i koje su sada od toga preko 2 milijarde raspoređene po pojedinim ministarstvima od čega najviše zapravo ide u Ministarstvo znanosti, onda je to itekako značajna pomoć i značajna uloga time da možemo iz ovih sredstava zaista napraviti velike, velike pomake i puno pomoći na kraju krajeva vlastitom gospodarstvu.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepa.
Kolegice Perić pa u potpunosti ste u pravu, jutros smo imali odbor gdje je bila i ministrica Obuljen Koržinek i državni tajnik iz Ministarstva znanosti, koliko se sjećam Ministarstvo znanosti u ovom rebalansu raste za milijardu i pol proračun, a Ministarstvo kulture za 400 milijuna.
Ono što je sad, pogotovo za jedno malo ministarstvo odnosno mali proračun to je rast od 30% za Ministarstvo kulture, a to je upravo radi europskih fondova i Fonda solidarnosti gdje obnova, dakle ne samo da imamo krizu već smo imali i dva razorna potresa da uspijevamo osigurati sredstva za njihovu obnovu i zadržati sva ulaganja i sve projekte.
Mnoge druge države koje su van članova kluba moraju u biti ubijati projekte da bi imali sredstva za liječnike, da bi imali sredstva za najosnovnije potrebe. Mi zadržavamo sve programe i osiguravamo dodatne programe kao …/Upadica Reiner: Hvala./… što je u Ministarstvu kulture za recimo kreativne industrije.
Hvala.
Poštovani zastupnik Vidović.
Poštovani kolega Pavić.
Izbori su sljedeći za tri godine prvi, nema potrebe za bilo kojom vrstom lakirovki, gubimo na ozbiljnosti. Hoću reć, spominjete najveći rast BDP-a, jutros sam slušao ministra Marića koji je upozorio da skromno i racionalno objasnio da je razlog tome što smo imali najveći pad BDP-a, tako da to i nije neki rast. Spominjete to da nećemo imati deficita. Nije točno, imat ćemo deficit, nećemo sad … razloge. Kriza 2008. je nešto potpuno drugo od krize izazvane covidom, uzroci, razlozi, način izlaska itd. I najzad, nemojte više spominjat Milanovića i njegovu vladu, pa kad je to bilo, tko se toga sjeća još, tko se toga sjeća?
Poštovani zastupnik Pavić.
Pa kolega Vidović ja se sjećam. Sjećam se kad je nesposobnošću ministra Mrsića blokiran Europski socijalni fond toga se sjećam, ali čisto sam htio staviti u kontekst. Nisam govorio o tome da je nešto kriva prethodna vlada, samo sam stavljao u kontekst što članstvo u EU nosi i da upravo radi članstva u EU koje nismo bili 2008.član, a sada jesmo, da radi toga što sada jesmo u … dva proceduri i u pristupu Eurozoni da nam je pristup kapitalu puno lakši, da imamo pristup puno većim europskim fondovima. 2008. smo imali IPA-u pretpristupne fondove koji su bili otprilike 150 milijuna eura, sada imamo milijardu i pol eura. Drugim riječima, sve ovo što su benefiti članstva doveli su do toga da možemo danas imati.
Prema tome, nije mi bila ideja politikantstvo koliko mi je bila ideja objasniti važnost članstva EU i na pristupu 2008. i sada objektivno pokazati što to članstvo nosi.
Hvala lijepo.
Sljedeća rasprava biti će poštovanog zastupnika Davorka Vidovića.
Izvolite.
Stari grčki filozof Heraklit je rekao i glavni filozofom je njegov je bio zapravo „Panta rei“, sve teče, sve se mijenja to je bila suština njegove filozofije. Ja bih rekao da ipak ima nešto što se ne mijenja i što je kontinuitet ove Vlade i one prošle vlade zapravo sa identičnim premijerom, a to je način na koji se reagira kada je riječ o rebalansima proračuna koji odražava, ja bih rekao u velikoj mjeri i filozofiju vrijednosti prioritete te vlade.
Naime, prošle godine u ovo vrijeme negdje isto početkom 6.mjeseca kada su sve druge vlade u Europi donosile programe, donesno je 508 mjera u europskim vladama socijalne pomoći različitim ranjivim kategorijama ljudi zbog covida, mi smo rebalansom skinuli oko 350 mislim 400 milijuna kuna iz Fonda za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Ja razumijem ministra financija, uzeo je tamo gdje je bilo novaca. Nije problem ministra financija, problem je zašto je tamo bilo novaca, zašto je tamo bilo novaca koji su nepotrošeni, a uzimalo se zapravo najranjivijoj skupini?
Što se događa s ovim rebalansom? Na poziciji obitelji djeca minus 324 milijuna kuna, na poziciji socijalna skrb 335 milijuna kuna manje, na poziciji Fond za obnovu Zagreba, Zagrebačke županije itd. skoro 250 milijuna kuna manje. To je filozofija, to je već stav. Uzmi onima koji su najranjiviji. Problem je ne opet kaže ministar financija.
Zašto i kako je moguće da u zemlji koja je doživjela dva katastrofalna potresa, gdje su štete procijenjene na 128 milijardi kuna, mi ne možemo, mi ne možemo potrošiti u fondu, ovaj Fondu za obnovu, moramo uzet 250 milijuna jer se oni ionako ne bi potrošili? To dramatično govori o tome, o važnosti da se vlada skupi, stavi glavu na hrpu i kažu šta tu ne valja. Ako smo planirali obnoviti i rezervirali 900 milijuna kuna za obnovu, zašto se to ne događa? Pa to nije više pitanje mistenčarenja, niti, niti nekakve politike. To je elementarno pitanje elementarne odgovornosti države za najranjivije skupine svojih ljudi.
Ljudi ja živim u Sisku, ja živim u Sisku, pozivam sve članove vlade, dođite i provedite 5, ne 5 mjeseci, 5 dana u kontejneru, provedite 5 dana u kontejneru, pa ćete vidjet što znači, što znači takav život. Mi se ne možemo ponašat kao da se ta katastrofa nije dogodila, to ne funkcionira, ne možemo bit toliko licemjerni pa govorit o brizi za djecu, za natalitet, za demografsku obnovu itd., a onda i ono što je bilo rezervirano i osigurano kao novac kao da ga nije bilo uzet i potrošit za nešto drugo, nema veze što u ovom slučaju za zdravstveni sustav o kojem bi također konačno ljudi trebalo porazgovarat.
Hrvatska ima jednu od najviših stopa izdvajanja za zdravstveno osiguranje, veću od izdvajanja za mirovinsko osiguranje. U većini država je omjer 2:2,5 mirovinski i zdravstveni sustav. Ta mi ogromne novce izdvajamo za zdravstveni sustav. Problem je na troškovnoj strani, nitko to ne dira 30.g., to nije samo priča za ovu vladu. Zašto? 3.g. imate mira, nema izbora, nema dodvoravanja, daj se uozbiljimo i napravimo red u sustavu koji toliko uzima novca sa vrlo neizvjesnom budućnošću.
Slušajući jutros ministra koji je rekao da su problem stari dugovi, ni po muke. Problem je što mi znamo da će se generirat novi dugovi. Problem je što mi znamo da sustav ne funkcionira i da ćemo svake godine morat rebalansom osiguravat, uzimat djeci i najsiromašnijima i najjadnijima i najzakinutijima da se sanira taj sustav.
Slijedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Josipa Borića, izvolite.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, uvaženi ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Evo želim i ja nešto reći o ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna zajedno sa financijskim planovima izvanproračunskih korisnika za 2021.g.
Ja smatram da bez obzira na primjedbe koje dolaze iz oporbe da kao vlada, kao ministarstvo koje je zaduženo upravo za financije, najvažniji dokument koji oslikava određene politike vlade, činimo ono što trebamo da bi zadržali stabilnost sustava, ali i svih sektora tog sustava u ovoj godini i naravno projicirali nekakve moguće završetke same ove godine koja je opet izazovna ne manje-više nego i prošla 2020.g.
I sad kad se tu odemo uspoređivati, kad gledamo što se to događa u 2021. u odnosu na 2020. vidljivo je iz svih ovih pokazatelja makroekonomskih, ali i proračunskih da smo poprilično puno bolji nego prošle godine u mnogim segmentima i to jasno pokazuje i sam prijedlog rebalansa ovog proračuna. I zaista možda nema onda mjesta ovakvim raspravama koje se pokušava na određenim detaljima na neki način osvrnuti na određene moguće aktivnosti u proračunu da bi se onda reklo da ovo što radimo nije dobro ili da smo nešto loše napravili, čisto samo da ostane na tome ili da se stvori razlog zašto ovo ne podržati jer uvijek se traži razlog zašto ne biti na poziciji da se podrži nešto za što smatramo svi da je dobro i da rješava određene probleme i tu je uvijek odnos oporbe i vlasti različit i naravno on ni nakon ovih lokalnih izbora nije stao iako danas moram reći da je ova rasprava puno bolja nego sve one koje su prethodile lokalnim izborima i mislim da ćemo ući u jedno drugačije malo vrijeme gdje će do pomalo sada do izražaja dolaziti i određena znanja. Zato sam i pitao u svojoj replici što nam se to događa u najvećem gradu RH kad država ide sa ovakvim svojim rebalansom proračuna, a iz tog grada idu sasvim drugačije najave mi ćemo sve to smanjiti gotovo za 25% u smislu određenih stavki proračuna i kakve su to onda ambicije da se uopće završi 2021.g. u najvećem gradu, o kojem onda ovisi i ovaj proračun i određene aktivnosti i ovog proračuna. Tako da će tu bit poprilično posla i zanimljivo gledati što će se tu događati. Znači nije Grad Zagreb neka mala općina od 1.000 ljudi koja na proračun utječe minimalno. To je ono što vidimo. I sad ako ćeš biti protiv ovoga jasno je da moraš imati argumente. Svi primjećujemo da u zdravstvenom sustavu imamo problem i brojne kritike idu prema vladi, niste riješili određene aktivnosti tj. niste u tom sustavu riješili kroz reforme njegove probleme u smislu da on stvara dugove. Pokušavamo riješiti kroz ovaj rebalans proračuna dodatnim prihodima određene probleme koji su primijećeni i do kraja godina vjerojatno će se riješiti jedan dio, ali je to sigurno početak i osnova moguće i buduće reforme zdravstva koja mora smanjiti rashode u tom sustavu. I tu nije beznačajno kada se za to namijeni 2,8 milijarde kuna, što HZZO-u, što za sanaciju ustanova u zdravstvu. Svakako da nije beznačajno ni ovaj dio koji opet ide za jednom politikom vlade, a to je da se omogući normalno funkcioniranje pravnim osobama privatnim znači kojima se omogućava da se kroz mjeru sufinanciranja prihoda tj. plaća u tom sektoru jednostavno omogući nastavak aktivnosti i zapošljavanja. Tu govorimo o milijardama kuna koje su već isplaćene i što će se isplatiti do kraja godine. Pa ako smo za to da sačuvamo recimo svako radno mjesto koja je to onda politika koja kaže nećemo mi podržati ovaj rebalans koji upravo nudi upravo tako nešto u smislu zadržavanja radnih mjesta? Ili želimo veće plaće u sustavu obrazovanja ili itd. upravo ovaj rebalans to podiže za još dodatnih gotovo 800 milijuna kuna i mi kažemo mi smo protiv toga svojim glasovanjem o ovom rebalansu jer on jednostavno nije dobar po tom pitanju.
Ono što je meni važno što se tiče otoka to je da smo zadržali znači u prometu subvencije prometa na istoj razini. Znači da možemo nesmetano putovati i da tu neće biti nikakvih problema. Ono što je važno da se primijeni ovaj Zakon o otocima tj. izmjene određenih drugih zakona iz Ministarstva mora pa će jedan dio javnog cestovnog otočnog prijevoza prijeći u drugi razdjel tj. u Ministarstvo mora i ta sredstva su tamo prebačena.
Ono što je još važno, da želimo pomoći i javnom željezničkom prometu gotovo 475 milijuna kuna kako bi se nadomirili problemi koji su nastali upravo vis a vis ove Covid krize.
Hvala.
Sljedeća rasprava bit će poštovane zastupnice Grozdane Perić.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, rizničaru.
Evo ja bih još jedanput htjela istaknuti sve ono i činjenice koje nas prate od početka 2020. godine. Naime, često se zanemaruje da ovo vrijeme Koronavirusa je vrijeme kada su se dogodile i određene mjere olakšice dakle povećavanja različitih olakšica, a što je utjecalo i na smanjivanje prihoda državnog proračuna. A u isto vrijeme su se donosile mjere kako pomoći građanstvu, kako pomoći zaposlenosti, kako pomoći poduzetnicima.
Prema tome, kada pogledamo da je Vlada upravo iskoristila ovaj fiskalni prostor iz prethodnih godina da bi itekako poslala snažnu fiskalnu potporu upravo za održavanje gospodarske aktivnosti i zaposlenosti onda moramo se vratiti na činjenicu da je preko 32 milijarde do sada koštalo upravo taj cijeli proces. Prema tome, preko 13 milijardi kuna je pad prihoda koji se dogodio u ovom periodu pandemije, a preko 19 milijardi su izravni rashodi koji su uvjetovani pandemijom.
Nemojmo zaboraviti da je odmah se reagiralo sa izmjenom poreznih propisa poduzetnicima gdje su oni koji su imali pad prihoda veći od 20% omogućena beskamatna odgoda i obročna otplata izravnih poreza i doprinosa. U travnju smo imali paket mjera gdje su poduzetnici koji su imali prihod manji od 7 i pol milijuna kuna i s padom prihoda većim od 50% bili u potpunosti oslobođeni izravnih poreza i doprinosa koji su trebali dospijevati tijekom travnja, svibnja i lipnja 2020.
Isto tako sve one tvrtke koje su imale prihod veći od 7 i pol milijuna kuna, a pad prihoda veći od 50% su imali isto tako oslobođenja od navedenih davanja ovisno o padu prihoda. Dakle, kada se pogleda da je od izravnih poreza i doprinosa tako otpisano preko 3,1 milijarda kuna za oko 130 tisuća poreznih obveznika onda vidimo da Vlada nije stajala skrštenih ruku. Osim toga za najugroženije sektore se sufinancirao trošak plaće u visini od 3 tisuće 250 kuna po zaposlenom, a kasnije povećan na 4 tisuće kuna. S tim da je trošak mirovinskog i zdravstvenog išao na teret državnog proračuna. Uz to ono što sam spomenula u 2021. je smanjen dakle paralelno se išlo sa smanjivanjem prihoda odnosno omogućavanjem što lakšeg poslovanja poreznih obveznika gdje je porez na dobit smanjen za sve one koji imaju promet manje od 7 i pol milijuna kuna na 10%, a uz snižavanje stopa poreza na dohodak.
Prema tome, jako je važno napomenuti da unatoč svim problemima, svim očekivanjima i teškoćama Vlada je nalazila načina kako poštivati upravo one predložene zakone koji su stupali na snagu sa siječnjem 2020. odnosno 21. i iznalazila načina kako će pomoći gospodarstvu.
Moramo napomenuti činjenicu da je mirovinski sustav isto tako vrlo zahtjevan, da tu imamo preko 42 milijarde kuna troška, a da je prihod oko 22 od doprinosa. Činjenica da je javni dug isto tako tijekom 2015. do 19. smanjivan za oko 12%-tnih bodova i da je on naglo eksandirao upravo u 2020. Međutim, postoje projekcije da će se on smanjivati za oko 2%-tna, preko 2%-tna boda.
Dakle, kada pogledamo upravo sve to, onda vidimo da je ovo, ovaj način financiranja i uskakanja i preveniranja svega onoga što se događalo zaista bilo pravovremeno i da su mjere pogođene bez obzira što tko o tome mislio.
Imamo dvije replike.
Prva je poštovane zastupnice Baričević.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Uvažena kolegice Perić jako ste dobro istaknuli u svojoj raspravi kako je zapravo uloga država ovdje bila nezamjenjiva, kako se pravodobno reagiralo i pravovremeno i treba zaista ovdje još jedanput napomenuti u brojkama vi ste to jako dobro istakli ja bi samo kazala kako se osiguralo plaće za 680.000 radina i za 120.000 poslodavaca, 10,5 milijardi kuna i svakako jedno pitanje. Imate li vi saznanja da li su zemlje u okruženju isto tako napravile za svoje, za svoje radnike s obzirom na, da smo unazad 15 mjeseci svi u istoj krizi?
Poštovana zastupnica Perić.
Hvala lijepa.
Da, ovdje je svaka država je projecirala to prema vlastitim mogućnostima, bilo je država koje su drugačije reagirale, međutim zaista tu je bilo bitno u pravo vrijeme intervenirati sa onim jer smo se oslonili upravo na vlastite izvore, najprije na vlastite izvore ne čekajući zapravo odluku Europske komisije odnosno Europe na koji način raditi bilo kakve iskorake. Prema tome, u onom momentu kada smo vidjeli da treba reagirati vrlo brzo i efikasno onda se prvenstveno išlo na taj način da se pronađu najprije unutarnji izvori, a ona sve ono što dođe izvan toga će biti dobrodošlo.
Repliku ima poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepo gospodine potpredsjedniče.
Zastupnice Perić, posljednjih 15 mjeseci Vlada je svojim interventnim mjerama pomagala očuvanju radnih mjesta, za to je izdvojeno preko 10,5 milijardi kuna, ako tome dodamo i one porezne olakšice to se penje iznad 12 milijardi kuna. Sve to je omogućilo naravno da se u ovako jednoj teškoj situaciji pokušava držati glava iznad vode, ali i da se ne povećava broj nezaposlenih. U zadnje vrijeme su se pojavile neke špekulacije u javnosti kako ta pomoć države u lipnju neće biti isplaćena premda mislim da je ministar Marić danas jasno to rekao, pa bi voljela čuti i vaša saznanja koja imate o tome da li će se nastaviti i u lipnju sa isplatom pomoći gospodarstvenicima za očuvanje radnih mjesta.
Poštovana zastupnica Perić.
Hvala lijepo na pitanju, da ove mjere se nastavljaju i uzrok između ostalog i ovog rebalansa je i to da se one kao takve ugrade u cijeli sustav da bi se moglo intervenirati jer je dosadašnji, dosadašnja razina preraspodijele zapravo iskoristila sve one mogućnosti financiranja koje je prema Zakonu o proračunu bilo omogućeno Ministarstvu financija i ostalim ministarstvima. Prema tome, ona će se nastaviti ovisno o tome kakve budu odredbe i naputci i odluke sigurno epidemiološka situacija, a ovisno o tome u kojem opsegu i u kojoj mjeri će biti dozvoljen odnosno nedozvoljen rad možda u pojedinim segmentima i na taj način će se nastaviti i financiranje.
Hvala.
Slijedeća rasprava bit će ona poštovanog zastupnika Davora Ive Stiera.
Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Gospodine potpredsjedniče Vlade sa suradnicima, kao što je već rečeno Zakon o proračunu pa tako i rebalans jedna je od najvažnijih odluka koje donosimo u Hrvatskom saboru uzimajući u obzir uvijek i unutarnje i vanjske okolnosti, a ja bi upravo o tim vanjskim okolnostima ponudio nekoliko misli. U prvom redu mislim naravno svjesni smo da se i ovaj rebalans donosi u kontekstu globalne krize izazvane pandemijom i svjesni na odgovor koji je EU dala i daje i mislim da bi trebali se i podsjetiti ipak kako ovaj odgovor EU ovoga puta je vrlo različit od onoga odgovora na prijašnju krizu iz 2008. što je već neko spomenuo i prije. Tada, 2008. bila je još dominantna njemačka pozicija koja je bila za stroge fiskalne kontrole, puno restriktivnija, ako hoćete konzervativniji pristup monetarnoj politici. Taj pristup ipak je možda predugo produžio krizu Eurozone, povećao se jaz između sjevera i juga, pojavile su se i antisistemske stranke odnosno pokreti diljem kontinenta čak su se i pogoršali transatlantski odnosi do mjere da su i američki saveznici još za vrijeme Obame sugerirali promjenu pristupa, a onda dolaskom Maria Drage na čelo Europske centralne banke su se te promjene počele i događati u smjeru jedne ekspanzivnije monetarne politike. Danas Christine Lagarde nastavlja tim stopama, a Dragi preuzeo talijansku, odgovornost za talijansku vladu i ono što možemo vidjeti je pojačana suradnja između Pariza i Rima kao neki svojevrsni kontrapunkt jednom restriktivnijem ili konzervativnijem pristupu Berilna.
Dakle, sada kao odgovor na ovu pandemijsku krizu EU ide ipak sa suspenzijom pravila o proračunskom deficitu, o javnom dugu i unatoč čak i opiranju njemačke centralne banke se odlučilo po prvi puta ovlastiti komisiju da u ime cijele EU izađe na tržišta kapitala za financiranje fonda buduće generacije što ipak u prijevodu moramo priznat znači jedno povećano njemačko financiranje oporavka i razvoja drugih članica EU. Dakle, to je tak kontekst u Europi i o takvim okolnostima danas raspravljamo u ovom rebalansu koji po meni uzima u obzir dvije vanjskopolitičke situacija, prva da će ta suspenzija strogih pravila o deficitu i dugu biti produžena na 2022.g. što odražava sadašnju europsku ravnotežu moći među velikim članicama, pogotovo na tom trokutu Berlin-Pariz i Rim, ali uz diskretnu, ali ipak važnu potporu i Bidenove administracije.
Drugi element je da ipak postoje granice dokle i koliko se dugo može ići relaksiranim fiskalnim pravilima i ekspanzivnom monetarnom politikom. I u tom pogledu mislim da treba pozdraviti i podržat napore Vlade da unatoč vrlo zahtjevnoj zdravstvenoj i gospodarskoj situaciji koja naravno traži povećanja rashoda da se ipak drži pod kontrolom proračunski deficit i javni dug opće države. Tim više dok raspravljamo o ovom rebalansu, moramo voditi računa da i u toj ravnoteži moći o kojem sam prije govorio, da ona nije dugoročno fiksirana već je prilično dinamična.
Dakle, hoće li se npr. ta privremena suspenzija sutra pretvoriti u neka nova stalna pravila reformom pakta stabilnosti i rasta ili će se neki kompromis oko toga dogoditi. To u značajnoj mjeri ovisi i o ishodu izbora u Njemačkoj u rujnu, ali onda i predsjedničkih izbora u Francuskoj u proljeće 2022. Moramo vidjeti isto tako da li će talijanska vlada odraditi mandat do kraja do 2023. ili će prije biti izbora.
No u tim okolnostima ono što je danas ministar najavio, a to je napraviti sve potrebne reforme, ali isto tako ostati u zoni fiskalne sigurnosti čini mi se da je jedina moguća odgovorna politika i zbog toga mislim da trebamo podržati ovaj prijedlog rebalansa proračuna.
Imamo dvije replike, prva je poštovane zastupnice Peović.
Dobar dan.
Moram reći da gotovo ugodno zvuči ono što smo čuli od vas, no stvarno me zanima odgovor na pitanje zašto i kako baštinite taj tip optimizma da bi pakt o stabilnosti bio na neki način suspendiran i nakon korona krize? Zašto mislite da bi pravila dakle ta fiskalna restriktivna pravila koja očekujemo nakon na što se vrati da tako kažem uobičajeno normalno uopće se pojavila u nekom drugom obliku?
Naime, ono što nama fali je uistinu mogućnost da odgovorimo na krizu restrukturiranjem te okoštale strukture privrede koja se oslanja na turizam i uslužne djelatnosti u prevelikoj mjeri i da odgovorimo sa nekom razvojnom privrednom politikom koju ovdje bez obzira znači na krpanje rupa ne vidimo. Vidimo samo očuvanje statusa quo dok nekakvu revoluciju stvarno ne …
Poštovani zastupnik Stier.
Da, pa upravo zbog toga što danas taj odnos geostrateški ako hoćete među nekim ključnim zemljama u Eurozoni je pogotovo nakon dolaska Draghi na čelo talijanske vlade gdje Italija počela puno aktivnije možda igrati u toj geostrateškoj sceni i to podržavajući poglede Pariza i na taj način stvaraju jedan malo kontrabalans ovom pristupu koji je tražio povratak nekim restriktivnim mjerama.
O tome se danas raspravlja kao i uvijek u europskoj politici, vjerojatno će se tražiti neki kompromis ili neki dogovor. Fali sigurno dosta vremena i elemenata da bi mogli dati neki konačni sud o tome, ali rasprava očito ide u tom smjeru.
Repliku ima i poštovana zastupnica Orešković.
Hvala predsjedavatelju.
Ja sad neću ulaziti u moj osobni okršaj s vama izlazim ja nekad izvan teme dnevnog reda u svojim izlaganjima i u svojim govorima, nego ću se baš obratiti g. Ivu Stieru. Dakle, dobro da ste nam maloprije kazali taj jedan geostrateški okvir u okviru Eurozone, no međutim pažljivo sam slušala vaše izlaganje i voljela bih da malo detaljnije pojasnite na koji način to Bidenova administracija ima veze sa objedinjenim točkama današnjeg dnevnog reda u kojemu razgovaramo o rebalansu proračuna, o Konačnom prijedlogu Zakona o izvršenju proračuna i o svim ostalim temama o kojima su govorili ostali zastupnici? A onda vas molim da mi to nekako prokomentirate sa dvostrukim kriterijima u upravljanju sjednicom koju ima trenutno predsjedavajući g. Reiner.
Hvala.
Poštovani zastupnik Stier.
Da, pa uvodno sam i rekao da kad se donosi takav važan zakon gdje se uzimaju u obzir i unutarnje i vanjske okolnosti moramo se referirati i na ove potonje. Ja sam pokušao dati jedan prikaz, ponuditi nekoliko misli, nadam se da sam time pridonio raspravi. Naravno da je ona puno bogatija i mora se baviti s nekim drugim temama.
A kada govorimo o situaciji u Europi s obzirom na povezanost europskog gospodarstva sa transatlantskim partnerima i znamo da je upravo taj dijalog imao itekako utjecaja na solucije koje su pomogle da se izađe iz krize iz one prošle, a naravno da je ta suradnja nužna i dobra i pozitivna da se možemo u duhu dijaloga transatlantskoga bolje suočiti i sa izazovima ove krize izazvane pandemijom.
Hvala.
Sljedeća rasprava biti će poštovane zastupnice i potpredsjednice ovog Visokog doma Sabine Glasovac.
Izvolite.
Hvala vam lijepo.
Gospodine potpredsjedniče HS-a, poštovani ministre, poštovane kolegice i kolege.
Ja ću se u svojoj današnjoj pojedinačnoj raspravi držati samo sustava obrazovanja. Kolega Pavić prije mene je slavodobitno ovdje sa govornice rekao kako je sjajan primjer zapravo Ministarstvo znanosti i obrazovanja jer se ovim rebalansom proračuna jamči čak 1,5 milijardi kuna više.
Nitko sretniji od mene kada bi to zaista bilo tako.
Međutim, on je možda prespavao jedan dio na odboru gdje je vrlo jasno rečeno da od ovih 1,5 milijarde zapravo 701 milijun kuna je odnosno u ovom dijelu odnosno da je 563 milijuna kuna je vračanje tzv. pozajmice koja je posuđena iz Ministarstva zdravstva kada smo morali promptno rješavati probleme u zdravstvu i dugove prema dobavljačima što bi realno značilo da ako izuzmemo 893 milijuna kuna namijenjenih obnovi odnosno saniranju šteta nastalih potresom rezerviranih u Fondu solidarnosti i mehanizmu za oporavak i otpornost zapravo da je onaj nekakav kor povećanje ovog razdjela koji se tiče Ministarstva znanosti i obrazovanja 137 milijuna kuna.
Ono što se vidi također da je značajnije povećanje kada govorimo o Ministarstvu znanosti i obrazovanja to je negdje oko 798 milijuna kuna 440 u osnovnom, 260 u srednjem i nešto malo u visokom obrazovanju koje se zapravo odnosi na povećanje osnovice zaposlenima u osnovnim i srednjim školama.
Kada smo već kod osnovice onda je upravo neizvršavanje preuzetih obveza države koje je trebalo podmirivati od kraja 2015. godine, ovdje ću odmah reći nakon provedenih parlamentarnih izbora da se ne bismo vraćali u povijest, znači kada su se stekli uvjeti da se konzumira jedan dodatak sporazuma potpisan 2009. godine gdje se zapravo prosvjetare stavilo u poziciju da se moraju odreći boljeg života, boljih plaća i tada je rečeno da ukoliko kada se steknu uvjeti da BDP raste 3 puta za redom iznad 2% da će se steći ti uvjeti. Ti uvjeti su se stekli znači krajem studenog 2015. godine. Međutim, od kraja 2015. godine do prosinca 2017. godine zaposlenima u obrazovnom sustavu obračunavale su se osnovice koje nisu bile u skladu s tim ugovorom. Znači, Vlada je to naprosto zanemarila i poslije se dogodilo to da su zaposlenici u osnovnim i srednjim školama dizali tužbe. Dobivali su te presude. Evo Vrhovni sud je u siječnju ove godine rekao da su potpuno u pravu i dolazimo do situacije da neodgovornošću i neispunjavanjem obveza mi u ovom rebalansu proračuna zbog nečijeg nečinjenja odnosno ignoriranja preuzetih obveza morat ćemo platiti 11,5 odnosno 21,5 milijuna kuna u ovoj godini pravomoćne sudske presude u osnovnom i srednjem školstvu i 3 milijuna u visokom obrazovanju. Što je povećanje u osnovnom i srednjem školstvu skoro za duplo. Znači imali smo planirano 11,5 milijuna kuna. Sada moramo osigurati još 10 milijuna kuna samo da bismo osigurali obeštećenje tih ljudi vezano uz pravomoćne sudske presude i tu je par exellance nešto što se moglo i moralo izbjeći.
Idemo dalje. Dobro je to što se u ovom proračunu povećavaju primjerice sredstva za prevenciju nasilja i ovisnosti. Ona su zaista znatno uvećana. Jednako tako povećanje od 6 milijuna kuna za odgoj i naobrazbu djece s teškoćama u razvoju i stipendije za učenike i studente slabijeg socioekonomskog standarda. Međutim, ono što nije dobro kada pogledamo kapitalne projekte i korištenje fondova. Znači OP učinkoviti ljudski potencijali i OP konkurentnost i kohezija je da će da se nisu koristila sredstva i da se uzimaju sredstva recimo za učenike s teškoćama u razvoju 11 milijuna kuna, sufinanciranje troškova uključivanje djece u socioekonomskoj nepovoljnoj situaciji u predškolske ustanove. Kada govorimo o kapitalnim investicijama veliki projekt Dječji centar za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak nešto tu je u zaostatku i to je nešto što ne ulijeva povjerenje i to je nešto zbog čega ne mogu podržati ovaj proračun u dijelu obrazovanja.
Hvala.
Sljedeća rasprava bit će poštovane zastupnice Katarine Peović.
Izvolite.
Dobar dan svima.
Znači u izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu ponovimo to planiran je manjak Državnog proračuna u iznosu 17,1 milijardu kuna što je za 6,4 milijardi kuna više u odnosu na iznos manjka planiranog u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 22., 23. godinu. Dakle, očekuje se manjak, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak od kako smo već rekli a valja ponoviti 4,3% BDP-a.
Ono što sam postavila u samoj replici je pitanje. Zašto nam Vlada pokazuje samo pozitivnu stranu ove priče? Pozitivna strana je spomenuta i ovdje nekoliko puta da EU Komisija gleda manje restriktivno, nego prije korone na takav tip politika. Prije bi tako nešto bilo, tako nešto EU Komisija sigurno reagirala negativno jer je riječ o kršenju pravila Pakta o stabilnosti EU semestra itd. Europska komisija jest dakle ukinula ta rigidna pravila za zaduživanje države odnosno povećanje javnog duga. No, ono što nam Vlada ne govori da će se te restriktivne mjere vratiti. I ne postoji nikakav mislim optimizam, razlog za optimizam koji je ovdje istaknut da ne vjerujemo drugačije.
Dakle, kasnije će se opet inzistirati na mjerama štednje, uravnotežu proračuna odnosno uvjetovat će se čak i proračunske suficite kao u Grčkoj da bi se javni dug smanjio. Možemo očekivati i scenarij dakle kao u Grčkoj koja nije smanjila javni dug sa uravnoteženjima proračuna odnosno proračunskim suficitima, već je smanjila agregatnu potražnju i Grčku bacila u spiralu duga i deflacije. U tom svjetlu može se očekivati dakle ono što uvijek što od naše Vlade dobivamo, a to je a to je postizanje konkurentnosti kroz tzv. internu devalvaciju, znači snižavanje cijene radne snage, ukidanje odnosno zatvaranje radnih mjesta itd.
Već je ministar Marić najavljivao ono što sam postavila kao pitanje, racionalizaciju u zdravstvu i onda je rekao ne mislim na plaće, drago mi je to čuti, ali postoje drugi oblici racionalizacije u zdravstvu, a to je dakle povećavanje participacije, daljnja privatizacija zdravstva, sve nedostupnije zdravstvene usluge itd.
Deficit u proračunu znak je svakako za alarm i nužnost propitivanja sadašnjih navodno razvojnih strategija koje počivaju dakle prije svega, skratit ću, ali više puta sam o tome govorila, o neoliberalnim strategijama na temelju, o razvoju na temelju privatne inicijative kroz snižavanje poreza i na bazi slobodne tržišne utakmice, a kako su već neki drugi ovdje upozorili na bazi okoštale privredne strukture koja se temelji na turizmu i uslužnim djelatnostima koje nemaju mogućnost proizvodnja više dodane vrijednosti. Dakle, takva opklada da tako kažem na najbogatije koji će navodno investirati ako ih se oslobodi nameta se ne zbiva i opet nakon 5 poreznih reformi to možemo vidjeti. Gušenje industrije dakle je u tijeku, pa i najava u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti vidimo daljnju privatizaciju. E sad da bi se prikrila ta činjenica da ćemo doći u situaciju vraćanja dugova, a da imamo takvu okoštalu strukturu privrede temeljene na uslužnim djelatnostima, rebalans proračuna prikriva to nekim bajkama i mitovima u kojoj su stvarno neke horor bajke, pa ću navesti samo neke.
Crkvi kao što su neki već rekli, ništa ili je zbilja malo smanjeno, potpore vjerskim zajednicama, međunarodni sporazumi sa Svetom Stolicom ništa nije smanjeno, nekakva duhovna skrb progonjenim kršćanima ništa nije smanjeno. Vojsci, NATO integrirani sustav protuzračne obrane minimalno smanjeno, opremanje daleko topničkim sustavom ništa nije smanjeno, opremanje borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama neznatno. Troškovi osoblja su nešto smanjeni, to je prema upucima NATO-a da previše koristimo na radnike odnosno na ljude u tom sustavu, a premalo na opremu. Aktivnosti u okviru NATO-a i EU čak je povećano s 58 milijuna na 59 milijuna, ništa nije smanjeno niti za UN misiju operacije, NATO misiju operacije, EU misiju operacije, ali zato je smanjenje pretrpjelo pomoćnici u nastavi kako su neki spomenuli, pomoćnici u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju kojima je, da samo još napomenem, već smanjen iznos od 13% u proračunu da bi sad dakle rebalansom bila još smanjena ta sredstva, civilno društvo, promicanje ljudskih prava, suzbijanje diskriminacije, itd.
Ali da skratim priču jer vrijeme teče, ono što me stvarno zanima kako je moguće da su rebalansom smanjena sredstva za subvencije i državna jamstva za stambene kredite, a Radničkoj fronti kad je to amandmanom tražila u proračunu je rečeno da krši Zakon o proračunu, očito se neke stvari ipak mogu.
Hvala lijepa.
Slijedeća rasprava bit će poštovane zastupnice Dalije Orešković, izvolite.
Uvažene zastupnice i zastupnici, slušajući današnja izlaganja moglo bi se sažeto zaključiti kako vladajući smatraju da vlada fantastično radi svoj posao i mi što se tiče proračuna njegovih prihoda, rashoda i izvršenja živimo u bajci, slušajući oporbu oporba ukazuje na doista zabrinjavajuće stanje deficita, na nebuloze u pojedinim stavkama proračuna, a tako i potpuno poremećenom sustavu prioriteta. Prema tome, u suštini o ovoj temi možemo samo zaključiti da se ni o čemu ne možemo složiti. A s obzirom da je moj motiv bavljenja politikom silna želja da se Hrvatska korjenito mijenja i pri tome imam vrlo jasan i detaljan i plan i stav o tome kako bi redizajn Hrvatske trebao izgledati.
Ja ću se osvrnuti na onaj mini dijalog u replici između mene i resornog ministra zato što smatram da javno izrečena riječ obvezuje, kako mene, tako i njega. I riječ je zapravo o famoznoj transparentnosti proračuna o kojoj danas ipak nismo dovoljno govorili. Dakle, to je nešto za što se ja zalažem od 2019.g. i to ne na razini puke priče ili ideje nego kroz konkretno sročenu dokumentaciju. Započela sam sa Strategijom suzbijanja korupcije, smatram da to mora biti jedno od temeljnih poglavlja. Više puta sam u HS za ovom govornicom pojašnjavala i izlaganja što bi ta transparentnost trebala biti, a to nije transparentnost onakva kakvom se hvale pojedine JLS iako i to što one imaju poput primjerice Bjelovara, Rijeke i nekih drugih je više i bolje nego što to ima sama država. Dakle, ukoliko je ministar bio iskren u svojoj namjeri da uvede punu fiskalnu transparentnost državnog proračuna i ako drži do svoje riječi vjerodostojno kao uostalom i svaki drugi HDZ-ovac onda će nastojati da ta transparentnost bude stvarno takva da našim građanima, našim korisnicima, omogući da se na svoje oči uvjere kako se troše novci koje naši građani i naši poduzetnici zarađuju i uplaćuju u državni proračun. A to bi zapravo značilo uvođenje jedne informatičke aplikacije i sva sreća da su nam strateški dokumenti puni famozne digitalizacije o kojoj slušamo još od vremena Tomislava Karamarka. Dakle, transparentnost nije tražilica u koju se upisuje naziv tvrtke ili OIB, pa se pretražuje neki podatak za kojeg korisnik već zna da unaprijed postoji. Puna fiskalna transparentnost za koju ja smatram da ju pod hitno moramo uvesti na državnoj razini, dakle za sva ministarstva, za sve javne ustanove, za sve bolnice za apsolutno sva državna tijela uključujući Hrvatsku banku na obnovu i razvoj i sva druga koja raspolažu sa ogromnim financijskim sredstvima je to da mi u svakom trenutku imamo jedan preglednik kroz koji se može šetati u apsolutno svim pravcima u kojima se, kao da gledate svoj vlastiti bankovni izvadak, vide uplate s jedne strane, a isplate s druge. Komplementarno sa takvim jednim sustavom treba razviti aplikacije dakle koje međusobno komuniciraju i baze podataka i javne registre koji međusobno komuniciraju pa se primjerice sa pojedinom financijskom transakcijom može povezati ugovor dostupan primjerice u PDF formatu u kojem točno piše o kakvom pravnom poslu se radi, tko ga je sklopio, na temelju kojeg pravnog akta, ovlasti, procedure postupka, je li bilo konkurencije, koliko je u konačnosti sve to skupa koštalo javni proračun. Ono što je zapravo dobra vijest, dobra vijest je da su sa takvim aplikacijama krenule pojedine jedinice lokalne samouprave što znači da ovog trena ne postoji zapreka, pitanje je samo postoji li politička volja. A druga dobra vijest je ta da sve to skupa provedbeno nije teško provesti, dovoljno je nekoliko mjeseci i ono za što se ja zalažem i to sam čak navela u strategiji suzbijanja korupcije koja nikako da dođe na dnevni red i u raspravu je to da država napravi jedan jedinstveni program jer složit ćete se svi sa mnom kad napravimo jedan program i jednom ga platimo …/Upadica: Hvala./… onda nećemo doći u situaciju da različita državna tijela naručuju i plaćaju svako svoj, evo nam uštede.
Hvala lijepa.
Slijedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Gorana Ivanovića.
Izvolite.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre, državni tajniče, uvažene kolegice i kolege, evo počet ću izvan teme nadam se da me neće ovoga potpredsjednik kazniti žao mi je što gospođa Orešković u svom životu upoznala samo loše HDZ-ovce, a ovdje sjedi toliko dobrih i poštenih ljudi pa možda bolje da se zbližite s nama pa ćete vidjeti da HDZ nije nikakva baba roga nego da je to stranka koja radi u interesu hrvatskog naroda i hrvatske države i to već punih 30 godina.
A što se tiče ovih izmjena proračuna malo ću se nadovezati na gospodina Borića koji je dobro dotakao neke, neke teme koje mislim da su vrlo, vrlo, vrlo bitne. Ako malo pratimo unazad ono što se događa sa financijama proteklih 5 godina onda ćemo vidjeti da smo bitno ojačali ono što o čemu smo cijelo vrijeme govorili, a to su lokalne i regionalne samouprave. I u ovim izmjenama su lokalne i regionalne samouprave postavljene na dobrom mjestu jer jednostavno mislim da tu leži ključ uspjeha razvoja Hrvatske u svim segmentima. Ako ne budemo ojačavali lokalnu samoupravu naravno fiskalno i ne budemo te njihove kapacitete stavljali u funkciju, a budimo iskreni bez pomoći države oni ne mogu riješiti kapitalne infrastrukturne projekte, onda nećemo napraviti apsolutno, apsolutno ništa. Bilo je ovdje govora o aglomeracijama, aglomeracije su dobra stvar, to je nešto što je pokrenulo i građevinski sektor na područjima aglomeracija, a s druge strane rješavamo problem prvozamjene dotrajalih cjevovoda, bilo riječ da je o sustavu odvodnje ili dovođenju pitke vode i rješavamo pitku vodu i odvodnju u krajevima koji to nisu ni mogli zamisliti do prije 5 ili 6 godina i povećanje u tom dijelu je vrlo, vrlo bitno to mogu svjedočiti kroz aglomeracije koje se događaju na prostoru Osječko-baranjske županije, a ima ih negdje, mislim da ih ima 5 ukupno, vrijednosti skoro 2 milijarde kuna. Zamislite sada 2 milijarde kuna samo na jednom tom malom prostoru.
Treća bitna stvar koja se da iščitati iz ovih izmjena je poljoprivreda. Uvijek se ovdje govori o poljoprivredi i poljoprivreda mora biti strateška grana gospodarstva, tu nema, nema uopće govora oko toga. I ovo povećanje na poziciji poljoprivrede zasigurno ljudima koji se bave proizvodnjom hrane daje taj optimizam koji im je potreban da bi se poljoprivreda postavila na mjesto kojoj pripada. Možda nas je i ova korona naučila nečemu da samodostatnosti i samoodrživost mora biti ne samo neka paradigma o kojoj će se govoriti nego da to mora biti habitus našeg gospodarstva u narednih 5, 10 ili 15 godina. I bez ulaganja u poljoprivredu nešto je o tome govorila i gospođa Vučemilović, bez postavljanja infrastrukturnih kapaciteta gdje će poljoprivrednici skladištiti svoju hranu i čekati neku bolju cijenu koja će se prije ili kasnije dogoditi na svjetskom ili europskom tržištu sasvim je svejedno, mislim da je nešto dobro. U jednom ću se dijeli složiti sa gospođom Orešković apsolutno, tu nema govora, a to su transparentni lokalni, regionalni proračuni na kraju krajeva i Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi je već dao određene smjernice čelnicima lokalnih i područnih samouprava i mislim da tu nema nikakvih problema. Ja smatram da ni ministar s tim apsolutno nema nikakvih problema kao ni predsjednik Vlade da građani imaju pravo vidjeti kako se troši novac, način na koji se taj novac troši klikom miša da može pogledati da li je gradonačelnik ili načelnik općine danas popio kavu ili nije, mislim da to i njima ide na kraju krajeva u prilog. No, puno je lokalnih samouprava u biti koje se samo kriju iza te transparentnosti, a onda čak i kad na gradskom ili općinskom vijeću postavite pitanje da vam se dostavi četvrta ili peta ili treća ili četvrta razina lokalnog proračuna, ne možete doći do tog podatka mjesec, mjesec dana.
Prema tome, da bi došli do ovoga o čemu govorimo bit će potrebno vremena što smatram da je i dobro u tom smislu. No, općenito gledano ovdje ja nisam financijski stručnjak niti se želim udvarati za to, ali iščitavam jednu politiku Vlade RH i ministra financija, da idemo ka onom …/Upadica Reiner: Hvala./… zadanom cilju kojeg smo si zadali prije pet godina i nešto malo više od pet godina.
Hvala.
Imamo više replika, prva je poštovane zastupnice Orešković.
Evo uvaženi zastupniče prozvali ste me da sve HDZ-ovce prikazujem kao korumpiranje, da evo ima među vama i poštenih pa da bi se s vama trebala podružiti. Da vas osobno ne dovodim u neugodnu situaciju, evo nema puno HDZ-ovaca trenutno u sabornici, ali vi koji ste tu pozivam vas da ustanete svi vi koji se sramite činjenice da ste članovi političke stranke koja je osuđena za korupciju. Pozivam vas da ustanete pojedinačno svaki od vas koji se ograđuje od Josipe Rimac od Barišića i od svih inih drugih da ih sada ne nabrajam poimenično koji su nekoj fazi postupka vezanog za tešku korupcijsku aferu.
Evo g. Borić hoćete barem vi ustati kao znak podrške nama koji eto smatramo da ste svi vi HDZ-ovci manje-više isti jer držite lojtre jednoj te istoj koruptivnoj vlasti ili ćete ostati ovako sjediti u znak podrške vlastitoj političkoj stranci, da znam s kim to trebam sjesti i popiti kavu.
Poštovana zastupnice Orešković, ja znam da ćete vi opet naricati da ja nešto imam protiv vas, što nije točno nego vi ste sad prekršili Poslovnik. Apsolutno, apsolutno ništa niste govorili o proračunu nego isključivo se vezali uz jednu rečenicu govornika, a onda zapravo replicirali kolegi Boriću koji je govorio znatno prije i ja vam stoga dajem opomenu.
Sljedeća će biti. Kolega Borić to nema potrebe ja sam već jasno rekao da je bio povrijeđen poslovnik.
Uvaženi potpredsjedniče.
Čl. 238. gospođa omalovažava zastupnike HDZ-a već po ne znam koji puta i uredu je da ste dali opomenu, ali ja nisam znao da ćete dati pa sam i dignuo povredu poslovnika jer bi na isti način ja nju mogao pitati kao što je ona nas pitala …/Govornici govore u isto vrijeme./… da li joj smeta sukob interesa jedne gospođe koja je u vašem klubu, a bili ste predsjednica Povjerenstva za sukob interesa. Hoćete li se sada ustati? Ne smeta vam, meni ste rekli da vam ne smeta i da to tolerirate i da je to vama normalno.
Dobro, ovako kolega Borić i vi dobivate opomenu jer ne ide to tako. Ja vas lijepo molim ajmo prestat s tim bedastoćama. Stvarno je do sada bila rasprava na jednoj razini i ja mislim da je bila konstruktivna, ja mislim da je bila dobra i onakva kakva treba biti kada se raspravlja o tako važnoj temi kao što je rebalans proračuna. Ajde nemojmo je vulgarizirati sada.
Ako postoji potreba za odgovorom izvolite, poštovani zastupnik Ivanović.
Pa iskoristit ću, hvala potpredsjedniče, iskoristit ću naravno ovo vrijeme za odgovor. Ne znam zašto imate taj permanentni zanos i svaki put vas ponese u tom smislu.
No, ja znam da bi vi htjeli gospođo Orešković biti i kadija i sudija i nas sve pozatvarati u istom trenutku i globalno nas okriviti za nešto, nema potrebe za tim. Rekao sam da ovdje sjede krasni ljudi i držim do toga, to je moje mišljenje, moj stav i apsolutno tu ne bi uzmaknuo i zato bi ustao, za te dobre ljudi bi naravno ustao. To što je bilo nekakvih lopova, kriminalaca, pa ne bavi se s tim Klub zastupnika HDZ-a niti će se ikada baviti. Bave se organi koji su zaduženi u RH za te stvari pa to vidimo i danas kod ovoga što se desilo sa sucima na Osječkom sudu. Prema tome, dajte molim nas više tu.
Hvala lijepa.
Kolega Ivanović, vi ste ga sad isto zabrazdili, o čemu ćemo sad sve počet pričati. Ja vas lijepo molim to je krenulo u jednom smjeru koji nije onakav kakav bi trebao biti.
Izvolite u čemu je povrijeđen poslovnik? Poštovana zastupnica Orešković.
Uvaženi predsjedavatelju.
Povreda poslovnika čl. 238., a i 235. koji se odnosi na repliku. I ovo puta povredu poslovnika je napravili ste vi jer ako ste meni izrekli opomenu tvrdeći da ono što sam ja rekla nije bila replika onda niti g. Ivanović nije mogao davati odgovor na repliku koja to nije.
g. Reineru vi ne znate voditi sjednicu.
Odlično i zato budući da ne znam temeljem čl. 240. st. 1. izričem vam opomenu s oduzimanjem riječi.
Poštovana zastupnica i potpredsjednica doma Sabina Glasovac.
Poštovani potpredsjedniče HS-a.
Mislim da ste propustili reagirati na isti način temeljem čl. 238., točno je ovo da ste kolegici Orešković izrekli opomenu jer u svojoj replici kako ste rekli, citiram „nije replika imala veze s proračunom“. Nakon toga g. Ivanoviću koji je također odgovarao na repliku na način da njegova replika nije imala nikakve veze s proračunom, temom proračuna prošao je bez opomene. To nisu baš kriteriji za sve isti i ja vas molim da sudite na isti način.
Kao što ste vidjeli ja sudim na isti način, ja sam i kolegi Boriću dao opomenu jer je govorio isto potpuno izvan teme, ovo je bio odgovor. Ovo je bio odgovor, a ne replika. Pardon. …/Upadica Glasovac: Ali je bio van teme./…
Molim vas, ajmo sad svi se uozbiljiti, sad ćemo se svi uozbiljiti i idemo se vratiti na temu, a to je prijedlog izmjene i dopuna državnog proračuna.
Lijepo smo cijeli niz sati o tome raspravljali ne vidim razloga zašto bi sad u popodnevnim satima krenuli u nekakve, ne znam kako bih to uopće i nazvao.
Sljedeća replika poštovane zastupnice PUljak.
Evo zahvaljujem.
Ja ću se pokušati vratiti na temu odnosno replicirat na nešto što je o čemu je kolega govorio u svom izlaganju, a to je o lokalnim samoupravama i podsjetit na to da su i evo neki vrli HDZ-ovci, vrli premijeri HDZ-a još 2015.g. govorili kako treba smanjiti broj gradova i općina, kako treba reformirati lokalnu samoupravu, kako je treba smanjiti u svrhu toga dakle da se sredstva preusmjere u realni sektor, kako će se provesti reforma čim prije, davali nekakve rokove, evo do danas te reforme lokalne samouprave nema, nema smanjivanja broja gradova, općina, županija, pa evo možda vi znate bliži ste možda oltaru pa znate kad će to, kad će do toga doći.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo.
Nemam taj podatak kada će to doći, zasigurno će na dnevni red doći, ali ne u smislu onoga kako se zaziva ovdje u Hrvatskom saboru pogotovo od nekih zastupnika da lokalne samouprave treba apsolutno ukinuti, da treba objediniti ih i privući ih k velikim gradovima, pogrešno po meni. Ne bi danas bili ovdje gdje jesmo da smo imali takvu lokalnu, lokalnu samoupravu. Racionalnu lokalnu samoupravu apsolutno da, to je vrlo kompleksno pitanje šta je mala općina, šta je velika općina, šta je uspješna, šta je neuspješna. Mislim da tu ima dovoljno prostora, neke smo stvari već promijenili u ovom Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi i ja sam zagovornik toga da male općine ne smijemo ni po koju cijenu ukinuti, trebamo vidjeti kakav ćemo im status dati, ali ukidanjem općina apsolutno ne bi napravili dobro Hrvatskoj i sigurno neću biti zagovornik toga.
Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Bulja.
Hvala lijepo.
U ovome proračunu najveći iznos se daje za zdravstvo, za probleme koje imamo u zdravstvu, oni su ogromni. Ja mogu govoriti vama kolega o svojoj županiji, o domu zdravlja. Decentralizirana sredstva koje daje Ministarstvo financija tj. država županijama u mojoj županiji se ne koriste za ono što su namijenjena, da se osiguraju zdravstvene usluge našim građanima da budu na cijelom teritoriju RH jednake, a nisu. Evo u mome Sinju sve godine, doslovno svake godine na domu zdravlja mijenja se krov i svake godine prokišnjava i na taj način propada u stacionaru dijagnostička oprema, u rodilištu, na svim u ordinacijama i ostalim. Kako vi to tumačite odljev naših liječnika iz domova zdravlja poglavito u ruralnim područjima i sve veće gubitke i što naši ljudi nemaju usluge zdravstva na tim područjima.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Zasigurno jedan od velikih problema, bio sam zamjenik župana pa znam točno o čemu govorite. Osječko-baranjska županija je promijenila Zakon o sustavu domova zdravlja na području naše županije objedinila ih je u jedan jedinstveni Dom zdravlja Osječko-baranjske županije i na taj način smanjila onaj dio ravnatelje i administracija koji je bio u tom dijelu, no imamo tu jednu stvar o kojoj se možda rijetko i govori. Liječnik u sustavu doma zdravlja ima plaću negdje oko 10.000 kuna, a liječnik znači obiteljski liječnik koji je u koncesiji može doći do toga da je njegova plaća negdje 25 ili 30.000 kuna i jednostavno je teško liječnike staviti u funkciju domova zdrava, a pogotovo kad im želimo staviti i mrežu, proširiti što više vi jednostavno ne možete u svakom mjestu imati liječnika jer se na taj poziv neće apsolutno nitko javiti …/Upadica: Hvala./… vidjeli ste što se događa i na otocima da se daju i kuća i bilo što, a opet neće nitko doći.
Slijedeća replika je poštovane zastupnice i potpredsjednice Sabine Glasovac.
Izvolite.
Hvala.
Gospodine Ivanoviću, rekli ste ovo da podržavate transparentnost proračuna, doduše govorim o državnom proračunu, ali kao i da ta transparentnost je nekad samo poza. Dobro, ali ja bih isto voljela da među ovim gradovima i općinama koje su krenule s transparentnošću kao što su Trogir, Primošten, Omiš, Kastav, Labin, Bjelovar, Zlatar da se nalazi bar jedna općinica ili grad koja je za koju je odgovornost preuzeo HDZ, ali vama očito ta transparentnost ne odgovara jer je tu puno teže raditi u stranačkom i u privatnom interesu što se u prijevodu zove sukob interesa. I zato vjerojatno kolegica ovaj Orešković i ima negativna iskustva jer su HDZ-ovci bili česti gosti dok je ona bila na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Tako da i vaš jedan bivši predsjednik je završio karijeru nažalost ondje, a drugi predsjednik na hrvatskim sudovima. I to su eklatantne činjenice, ali ne vidim u čemu vidim problem kod te transparentnosti. Što vam to smeta?
Poštovani zastupnik Ivanović.
Ne, obrnuta teza, ja sam zagovornik transparentnosti, a ne da mi ona, ona smeta. Gospođa Orešković ima fobiju prema nama, to je nešto drugo, ali evo navest ću vam jedan grad koji će među prvima, a spada u 4 velika grada, grad Osijek, novi gradonačelnik grada Osijeka Ivan Radić će zasigurno biti gradonačelnik koji će uvesti transparentni proračun koji će svaki građanin grada Osijeka klikom moći provjeriti što je gradonačelnik danas platio, kome je platio i koliko je platio. Prema tome, nemojmo dijeliti da su HDZ-ovci su netransparentni, a svi ovi ostali su transparentni. Puno je tu sada primjera da ih izvlačimo na površinu i nabrajamo. Ja sam za transparentnost apsolutno srcem i dušom da svaki građanin zna gdje se troši javni novac.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Vlašić Iljkić.
Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče, spomenuli ste i sustav odvodnje i ulaganje višemilijunskih sredstava u sustav odvodnje diljem gradova i općina. Nažalost kvaliteta radova je upitna, utrošena sredstva su uzalud utrošena jer primjerice radovi u Požeštini nakon 10. mjeseca kada je bila velika poplava su imali svoj test već evo ovaj vikend. Svi radovi koji su odrađeni pokazali su svoje manjkavosti, brane su popucale, nogostup koji je odrađen u selu Drškovcima je pokazao da neviđenu poplavu, a isto tako znači tu su bili, bila je puno veća šteta nego što je to nekada bilo i u ranijim poplavama. Do kada će građani znači plaćati te duple radove …/Upadica: Hvala./… i do kad će građani plaćati nečiju nesposobnost.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo.
Da, sada smo malo to otvorili dublje i šire. Naravno da ima loših izvođača radova. Uvijek će ih biti u građevini. No, budimo iskreni, Vlada je ovdje da se brine o tome da osigura sredstva sustavom javne nabave da najbolji dobije posao i da ne radi ovakve stvari. No, budimo iskreni netko je ovdje i spomenuo mi ćemo u nekom vremenu imati problema s tim da nemamo dovoljno građevinske operative. No smatram da su ovakvi slučajevi vjerojatno nešto što se može dogoditi. Od 100 dogodit će se možda jedan ovakav. Ali to je prije svega do čelnika lokalnih samouprava da javnom nabavom dođu do najboljeg, najkvalitetnijeg i sustavima osiguranja pokriju sve ono što se eventualno može dogoditi lošem izvođenjem radova.
Sljedeća replika poštovanog zastupnika Borića.
Hvala lijepo.
Kolega Ivanović čuli smo evo iz vaše raspravne transparentnost, otvorenost proračuna. Svi sve moraju znati. Pa smo čuli i replike. Od ovih koji su sada preuzeli dužnost i već su zgriješili na prvom koraku ali zaborave da su zgriješili, to su moji frendovi, oni mogu u upravno vijeće bez natječaja iako smo rekli da ćemo s natječajem itd. Znači da imamo transparentnost opet je važan moment nastajanja neke obveze koje ćete vi vidjeti tamo kao rezultat nekog procesa. To ovdje govorila kolegica Orešković. Vjerojatno bi tada i mi saznali kako je došlo do onog famoznog ugovora u onom javnom poduzeću i to bi trebalo pozdraviti na taj način.
Ali sada dolazi vrijeme kušnje, pregleda i svega što ćemo gledati kroz najveći grad, kroz drugi veliki grad itd. da vidimo kako to funkcionira. Evo ja isto želim znati kako će moj kolega Bulj riješiti bazne stanice u Sinju kao novi gradonačelnik. Ja mu čestitam. Očekujem i taj rezultat do kraja mandata da vidimo kako to ide, kako ide sa odvodnjom itd. To je to.
Ali da li smo mi sve kada smo rekli mi smo transparentni riješili problem? Ne, jer mi još uvijek ne znamo onda kako nastaje ona obveza koju vidimo kroz OIB ili naziv neke tvrtke ili osobe.
Hvala.
Kolega Bulj u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Hvala lijepo predsjedavajući.
Kolega Borić je povrijedio članak 238. Ja ne znam nalazim li se ja u proračunu da li … /ne razumije se/… pod Mirom Buljom. On mene spominje svaki put. Očito mu je problem što sam ja pobijedio na ovim izborima i što sam potaracao vašu stranku po prvi puta od 90. … /ne razumije se/… na taj način. Očito je povrijedio Poslovnik, pa molim vas da mu date opomenut.
Hvala lijepo.
Dobro.
Ja procjenjujem da nije povrijeđen Poslovnik.
Ali ja vas sve lijepo molim s jedne strane, s druge strane, u sredini, u sredini je samo kolega Bulj sjedi hajmo se vratiti ponovo kažem dakle od 9.30 do 4 smo popodne raspravljali po meni uistinu konstruktivno, uistinu dobro o izmjenama i dopunama Državnog proračuna sa raznih aspekata. Neki su imali ozbiljnih prigovora, neki su to hvalili ali to je normalno.
Idemo se vratiti na temu. Nemojmo sada sve ovo što se ozbiljno radilo satima baciti u vjetar, ispasti opet neozbiljnim kao što na žalost često ispadamo.
Kolega Ivanović ako mislite da treba što odgovoriti izvolite. Ne.
Replika poštovanog zastupnika Begonje.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolega Ivanoviću spomenuli ste da je Vlada kroz niz krugova porezne reforme i drugim mjerama pomogle jedinicama lokalne samouprave da im proračuni znatno porastu i to je točno. Ali i kroz ovaj rebalans državnog proračuna također vidimo da se osiguravaju sredstva za Fond za sufinanciranje EU projekata što je važno za jedinice lokalne samouprave pogotovo one manje razvijene jer na taj način će im se olakšati sufinanciranje EU projekata kroz ovu novu višegodišnju financijsku perspektivu.
Pa molim vas vaš komentar još jednom o značaju ovih izmjena u ovom segmentu sufinanciranja iz Fonda za sufinanciranje EU projekata.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo na pitan