Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

54; 55; 56

  • Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 145
  • Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu
09.06.2021.
Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u raspravi. Sada ćemo sukladno zaključku Odbora za financije i državni proračun koji je predložio na temelju čl. 247. Poslovnika da provedemo objedinjenu raspravu o sljedeće tri točke, dakle:

- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2021. i projekcija za 2022. i 2023. s prijedlozima izmjena i dopuna Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. i projekcija za 2022. i 2023., s obrazloženjem za:
- Hrvatske vode,
- Hrvatske ceste,
- Centar za restrukturiranje i prodaju,
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- HZZO,
- Hrvatske autoceste,
- HŽ Putnički prijevoz i
- HŽ Infrastruktura

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021., drugo čitanje, P.Z.E. br. 145 i

- Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2022.g.

Dakle, glasovat ćemo o tome da li ćemo provesti objedinjenu raspravu sukladno prijedlogu Odbora za financije i državni proračun.
Ima li netko protiv tog prijedloga? Ako nema onda ni nema potrebe za glasovanjem. Suglasili smo se, dakle provest ćemo objedinjenu raspravu za navedene tri točke.
Još jednom ću ponoviti, to je Prijedlog izmjene i dopuna Državnog proračuna RH za 2021. i projekcija za 2022. i 2023., Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021. I Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2022.g.
Predlagatelj akata je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH, čl. 39. Zakona o proračunu i čl. 211. Poslovnika HS-a te na temelju čl. 109. Zakona o proračunu.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika. Kod donošenja državnog proračuna primjenjuju se odredbe Članka 211. i 212. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za poljoprivredu i Odbor za gospodarstvo.
Podsjećam na Članak 38. Zakona o proračunu prema kojem sve izmjene i dopune koje sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun i projekcije ne smiju prijeći utvrđenu svotu dopuštenog manjka državnog proračuna i projekcije.
U tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i projekcija podeseni se amandmani kojima se predlažu povećanja proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna i projekcija mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanje drugih rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna.
Gore navedeni prijedlozi amandmana ne smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja.
S tim u svezi upozoravam da će u saborsku proceduru biti upućeni samo oni amandmani koji su sastavljeni u skladu sa Zakonom o proračunu.
Članak 212. Poslovnika određuje da se ne može glasovati o podnesenim amandmanima i proračunu u cjelini prije nego proteknu 3 dana od dana rasprave.
Sada bih molio predstavnika Vlade da dodatno obrazloži Prijedlog izmjena i dopuna državnog proračuna i ostale navedene akte, pozdravljam poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića.
Potpredsjedniče izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane dame i gospodo zastupnici, evo ja ću nastojati u predviđenom vremenu naravno pokriti sve točke kao što smo i rekli dakle objedinjeno, ali naravno najveći naglasak staviti ipak na rebalans državnog proračuna za ovu godinu i projekcije iduće dvije godine.
Dakle, jedan kratki uvod. Ova Vlada je na neki način navikla vas saborske zastupnike u prošlom mandatu da rebalans proračuna kojeg predlaže bude krajem godine koji je u pravilu bio tehnički rebalans, rebalans koji bi konstatirao više prihoda od onoga što smo planirali jer smo svake godine imali i bolju ja bih rekao izvršenje proračuna, a rashode u skladu s planom, a time i bolji rezultat. 4 godine za redom značajno bolji rezultat, 3 godine za redom čak i suficit proračuna i naravno kumulativnih 12, gotovo 12 postotnih bodova bruto domaćeg proizvoda smanjenje udjela javnog duga odnosno javnog duga kao takvog. Covid naravno okreće taj trend. Prošle godine smo po izbijanju Covida tamo već u 5. mjesecu imali rebalans proračuna i on je kao takav bio isključivo vezan sa pretpostavkom koja se nažalost naravno pokazala točnom, a to je da će uslijed Covida, uslijed zaključavanja gospodarstva doći do značajnijeg pada prihoda, da će biti velike potrebe za pojedinim rashodima poglavito onima koji se odnose na zdravstvo. I tu u tom trenutku smo govorili o respiratorima, govorili smo o dezinficijensima, govorili smo o zaštitim maskicama i rukavicama i opremi, nakon toga smo govorili o testovima, a danas govorimo i o cjepivima. U isto vrijeme naravno u tadašnjem rebalansu jako puno je bilo predviđeno da ćemo morati financira i želimo financirati naravno očuvanje radnih mjesta u gospodarstvu, sa današnjim danom preko 11 milijardi, znači već smo probili u onom neto iznosu 11 milijardi kuna što je do sada isplaćeno za mjere očuvanja radnih mjesta, pokrivanja fiksnih troškova i skraćenog radnog vremena. Ova godina, ovaj rebalans nije samo isključivo vezan uz Covid, on je prije svega vezan uz problematiku zdravstva. Dakle, mi smo u 4. mjesecu postigli dogovor sa predstavnicima veledrogerija kako ne bi došlo do obustave isporuke lijekova, medicinskog i inog materijala i potrepština za normalno funkcioniranje zdravstvenog sustava i prije svega tretman bolesnika. Do sada smo isplatiti već sukladno dogovoru transfere za 4. i 5. mjesec i dio 6.-toga još možemo pokriti zakonom predviđenim mogućnostima. Zakon o proračunu predviđa i daje mogućnost preraspodjela do 5% što smo i činili sve ovo vrijeme, međutim sada smo te zakonske mogućnosti iscrpili i jednostavno je potreba predložiti Hrvatskom saboru rebalans proračuna kako bismo mogli te transfere i dalje realizirati, ali naravno ne samo onaj dio koji se odnosi na zdravstvo. Sada ću elaborirati odnosno iznijeti koje su to ključne promjene koje predlažemo u ovom rebalansu proračuna.
Krenut ću ipak od samoga makrookvira, prije nekoliko tjedana hrvatska Vlada je usvojila i u Bruxelles poslala uobičajeni dokument krajem 4. mjeseca u okviru našeg dijaloga po pitanju europskog semestra. To je dokument koji se zove Program konvergencije. On je dokument koji ima jednu dosta zadanu, ja bih rekao i formu već smo ga navikli u pravilu Hrvatski sabor odnosno dva odbora, za financije i za europske poslove o tome raspravlja objedinjeno, svih ovih godina. I u njemu smo između ostaloga dali makro i fiskalni okvir za iduće 3 godine što se tiče ovog rebalansa u potpunosti se držimo njega. Dakle, makroekonomske projekcije pa niti nije bilo u mogućnosti da se nešto značajnije promjeni u ovih nekoliko tjedana. Dakle, procjena rasta za ovu godinu je 5,2% BDP-a. Originalna procjena je bila 5%, međutim nije nekakva značajnija korekcija niti nekakva velika promjena u odnosu na ovu godinu, ali ono što je važno za reći da smo u ovu procjenu 5,2 inkorporirali efekte Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Mi očekujemo da ćemo ove godine negdje oko 13% ukupne omotnice od 3,6 milijarde EUR-a dakle negdje oko 800 milijuna EUR-a predujma povući u proračun, ali isto tako naravno početi koristiti u skladu sa terminskim planom i svim onim mjerama koje su zapisane u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti. Dakle, ove godine efekt NPOO-a je procijenjen na nekakvih 0,3 postotna boda. Iduće dvije godine taj efekt na BDP je kudikamo značajniji i on je u prosjeku negdje oko 1,5 postotni bod svake godine. Međutim, ovo što mi u Vladi vidimo je još važniji efekt tog istog NPOO-a, dakle Nacionalnog programa otpornosti i oporavka na potencijali rast, dakle na stopu potencijalnog rasta. O tome smo nekoliko puta i u Hrvatskom saboru govorili, to je onako u prijevodu kako na koji način što efikasnije i produktivnije koristiti postojeće čimbenike proizvodnje. Dakle, bilo da govorimo o radu ili, i ljudskom kapitalu ili kapitalu općenito.
I to je ono što je zapravo na neki način i sukus i trebao bi biti sukus Nacionalnog programa oporavka s jedne strane koji je pogled više na kratki rok, ali i otpornosti koji će osigurati i trebao bi osigurati nekakvu srednjoročnu i, čak i dulje od toga održivost i otpornost našeg gospodarstva na bilo koje eventualne iduće krize. To je ono što ekonomisti vrlo često vole reći, svi se slažu da će iduća kriza isto doći, ne znamo u kojem području i ne znamo kada, ali u konačnici, morate biti spremni i za to.
Prihodna strana proračuna za ovu godinu se mijenja za negdje oko 3 milijarde kuna, povećava, od čega veći dio se odnosi na one izvore koji ne utječu na ukupni rezultat proračuna, dakle prije svega, UN fondove, ali isto tako i vlastite namjenske prihode. Onaj dio koji utječe na rezultat proračuna, dakle porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za negdje oko 700 milijuna kuna.
Kao i inače, kada imamo projekcije, kada imamo nekakve zadnje raspoložive podatke, radimo procjenu prihodne strane proračuna, dakle, ona je napravljena zaista temeljem svega onoga s čim raspolažemo, jučer smo imali jednu kvalitetnu raspravu na matičnom Odboru za financije i državni proračun i tada sam pojedinim zastupnicima, odnosno članovima Odbora pojasnio, između ostaloga, da Ministarstvo financija uvijek, što se tiče prihodne strane, planira realno. To je dakle bazni scenarij, s tim da uvijek zadržimo jednu dozu ovoga, i nekakav pristup konzervativan koji u konačnici, u ovim vremenima, ja mislim da je više nego dobar jer treba biti spreman i dalje obzirom na sve neizvjesnosti i okolnosti u kojima se nalazimo, prije svega vezano uz epidemiju i pandemiju, ako bude bilo potrebno, naravno, još na ovaj ili onaj način reagirati.
I onda dolazimo do rashodne strane proračuna koji je zapravo ključ i ovog rebalansa, ono što nam slijedi i u ostatku godine i u godinama koje slijedi. Mi vidimo Hrvatsku već ove godine da se vraća na onu putanju smanjenog javnog duga u BDP-u, dakle da bi efekt Covida bio jednokratan, dosta velik, ali jednokratan.
Međutim za taj bazni scenarij s kojima izlazimo, između ostaloga, pred vas, kao što je bio slučaj tamo na početku mandata još 2016. g. kad smo tadašnji proračun i rebalans za tu godinu, odnosno nakon privremenog financiranja, predlagali, da je ključ rashodna strana proračuna. Rashodna strana proračuna i dalje je dobrim dijelom pod dojmom i pod naravno pod utjecajem Covida, govorimo opet o zdravstvenom dijelu, govorimo o gospodarskom dijelu, ali postoje neki drugi segmenti koje bih sada ovdje pobrojao, odnosno elaborirao.
Dakle zdravstveni dio u ovome rebalansu, kada zbrojite, negdje 2 milijarde 800 milijuna kuna dodatnih sredstava za zdravstvo, jedan dio na HZZO, drugi dio direktno na Ministarstvo zdravstva, ja bih rekao manje važno, ali važno je da je ideja da se kroz te transfere do kraja godine održavaju rokovi plaćanja prema veledrogerijama, ja ću reći ipak na one okvire koji su van zakona i to nam, naravno, nije drago, ali puno puta smo o tome razgovarali i vjerujem i da će današnja rasprava dobrim dijelom se odnositi na zdravstvo, a to je da treba učiniti određene i mjere strukturne prirode, transformacijske koje će na rashodnoj strani učiniti određene racionalizacije, koje će prevenirati nastanak novih obveza. Dakle mi ne negiramo, dapače, mi se odnosimo prema postojećim obvezama i tu uopće nije kao takvo tema, mi ćemo njih podmiriti.
Bilo bi puno jednostavnije i svi bi bili puno sretniji da je problematika zdravstva se odnosi samo isključivo na stare obveze i dugove, koliko god oni visoki bili. Međutim problem novih dugova iz mjeseca u mjesec koji u proteklom razdoblju su evidentni, stvara dodatni pritisak. Dakle svi ovi transferi koje smo prepoznali i koje prepoznajemo u rebalansu bi trebali osigurati da se rokovi plaćanja bolnica drže unutar 180 dana, a ljekarni 120 dana. Ponovit ću još jedanput, mi smo u potpunosti svjesni da je to vanzakonskih okvira, ali opet ću vas isto tako podsjetiti da smo imali periode u proteklom razdoblju kada su rokovi plaćanja ili dospijeća bili preko 900 dana. Dakle treba evidentno učiniti određeni iskorak, značajni iskorak na rashodnoj strani.
Sve sanacije, sve ovo što smo činili na prihodnoj strani je doprinijelo određenoj stabilizaciji, ali ne može, to smo govorili od samog početka, riješiti kompletnu problematiku. S druge strane, predviđeno je i u odnosu na originalni plan dodatne 2 milijarde kuna za mjere za očuvanje radnih mjesta, pokrivanje fiksnih troškova i skraćenog radnog vremena. Tu najveći dio tog novca je već praktički potrošen, ja ću vam ponoviti da smo mi u originalnom proračunu imali za prva 2 i dio 3. mjeseca predviđena sredstva, a mjere i dan danas plaćamo.
Najavljeno je, između ostaloga i rečeno i za 6. mjesec, između ostaloga, što drugim riječima kaže da sada to sve skupa moramo prepoznati u rebalansu. Kratko ću odgovoriti, kao što su jučer i neki članovi, pa tako i vanjski članovi odbora postavili pitanje, kao što je bio slučaj od samog početka, mi pratimo razvoj situacije i Vlada sigurno neće okrenuti i nije nikada okretala leđa niti zdravstvenom sustavu, tako niti gospodarstvu. Međutim došli smo u situaciju da je praktički gotovo u potpunosti otvoreno gospodarstvo, dakle samo su mali segmenti gospodarstva i dalje pod, nazovimo tako, mjerama Stožera. S druge strane, unaprjeđuje se i popravlja se epidemiološka slika, ali i dalje postoji jako puno neizvjesnosti.
Ulazimo, dolazimo praktički kraju drugog tromjesečja, ulazimo u treće tromjesečje koje je u gospodarskom smislu, ne mislim samo na turizam, ali u gospodarskom općenito smislu, i najvažnije za naše gospodarstvo, kao što je bio slučaj i prošle godine, naravno da ćemo vidjeti i pratiti razvoj događanja i po potrebi reagirati, ali za sada, ovi novci koji jesu, oni zapravo u konačnici prepoznaju sve ovo što je do sada kao takvo plaćeno.
Potom 800 milijuna kuna dodatno za plaće. Vi se dobro sjećate svih onih rasprava, bilo je i u HS-u o tome govora, i svojedobno i štrajk taman prije Covida, obrazovnih djelatnika, rasprave koje su se vodile. Ja ću vam samo ponoviti, dakle dogovor o povećanju osnovice od 1.1. ove godine od 4% je funkcionalan, dakle on se primjenjuje. Vi kao i ja smo dužnosnici, na nas se to ne odnosi, ali naši službenici ovdje i u Saboru i ministarstvima i javni službenici, svi dobro znaju da je to već na snazi. Mi smo rekli već kod originalnog proračuna, vrlo jasno, bez ikakvih skrivanja da ta sredstva tada u tom trenutku nemamo planirana, ali kao što je bio slučaj 2018. da ćemo tijekom godine uštedama, preraspodjelama, internim preraspodjelama na razini pojedinih razdjela osigurati ta sredstva i to činimo sada sa ovih 800 milijuna kuna osiguravamo da taj tijek bude i u nastavku godine. Međutim, kod plaća moram staviti jednu napomenu, kao što sam maloprije rekao i kod očuvanja radnih mjesta obzirom da i dalje su u neizvjesnosti vezano za pandemiju, kod plaće imamo situaciju da unatoč činjenici da je ova vlada u svom mandatu osnovicu plaća javnih i državnih službenika povisila za 18,4% u 4.g., 18,4%, što je više od onoga što je svojedobno 2016.g. od strane sindikalnih čelnika bilo rečeno kao njihovo tumačenje onoga sporazuma iz 2009.g., za neke javne službe, pa tako za obrazovanje i zdravstvo i više od 20%, to je samo osnovica, da uopće ne spominjem porezne izmjene koje su svima nama utjecale na plaće, dakle ne samo javnim i državnim službenicima nego i dužnosnicima, a i gospodarstvu kao takvom, dakle svim zaposlenicima, ovdje govorim samo o osnovici. Unatoč tome određeni segment državnih i javnih službenika odnosno javnih službenika je pokrenuo određene sudske tužbe. To je na sudovima, neke su presude već donesene, dakle ne mogu u ovom trenutku decidirano reći da će ova sredstva biti dostatna za do kraja godine. Ali samo još jedanput napominjem jer znam da i brojni zastupnici iz različitih segmenata, što izravno vezani da pripadaju nekom od tih segmenata, što na ovaj ili onaj način zagovarali između ostaloga određene stvari da se evo učini ono što je potrebno što je ova vlada cijelo vrijeme i radila. Mi nismo okrenuli sindikatima i sindikalnim odnosno našim zaposlenicima leđa, vodimo dijalog, činimo povećanja, kao što vidite i sami, ne mala, usporedba s gospodarstvom se vrlo lako može napraviti, ali evo isto tako smo suočeni sa tim sudskim tužbama.
Također od ostalih stavki spomenut ću, evo jučer je bio prvi sastanak sa novo ili ponovno izabranim županima i predstavnicima udruge gradova ili općina i gradonačelnikom Zagreba. Između ostaloga naš regularni dijalog, tada smo im isto rekli, dakle u ovom rebalansu dodatnih 250 milijuna kuna za Fond sufinanciranja europskih projekata. Tu su još određena sredstva za sufinanciranja na razdjelu Ministarstva regionalnog razvitka, te jedna stavka koja se izravno veže za pojedine segmente gospodarstva, koji su ne de iure, dakle zatvoreni odlukama stožera, govorimo o tzv. industriji događanja, povremenom prijevozu i govorimo o putničkim agencijama koje su tražile da uđu u onaj režim pokrivanja fiksnih troškova. Tu se držimo naših principa da samo oni koji su odlukama stožera zatvoreni imaju pravo na to. U okviru resornih ministarstava kulture, prometa i turizma i sporta će se osnovati odnosno oformiti određeni programi koji će biti za njih na neki način pomoć u prevladavanju poteškoća ili možda još i značajnije, u pripremi na dolazeće turističke sezone. Ukupni iznos je u rebalansu planiran negdje na oko 150 milijuna kuna.
Što se tiče izvanproračunskih fondova, nema nekih značajnih izmjena. Najveća povećanja kako prihoda i rashoda je na HZZO-u, al ukupni rezultat manje-više je nepromijenjen i kada to sve skupa sumiramo korekcija deficita u odnosu na originalno planiranih 2,9% BDP-a ide na 3,8% BDP-a za ovu godinu.
Unatoč tome opća država i sve ono što je vezano na nju, dakle kada zbrojimo i državni proračun i izvanproračunske fondove i lokalnu samoupravu i napravimo sve one prilagodbe koje je potrebno, ponovit ću još jedanput, prema Zakonu o proračunu, materijal, dokumente i sve ono što je sastavni dio tih tablica i sve ono što je zapisano u Zakonu u proračunu. Ali naša obaveza je također i između ostaloga izvještavati i Europski statistički ured Eurostat odnosno Europsku komisiju, dakle Europska metodologija ESA 2010. Kada učinimo sve te korekcije dolazimo do te brojke od 3,8% BDP-a i tu se zahvaljujem i vama jer smo ja mislim prije nekog vremena razjasnili sve te potencijalne nejasnoće između jedne i druge metodologije i da brojke o kojima govorimo su uvijek međunarodno usporedive i kad uspoređujemo i razinu deficita ili suficita ili javnog duga RH da je on u potpunosti usporediv sa zemljama članicama EU.
Unatoč povećanom deficitu i deficitu od 3,8% BDP-a mi za ovu godinu vidimo javni dug ponovo kao što sam rekao na silaznoj putanji sa 88,7% prošle godine BDP-a na 86,6% BDP-a i to je dinamika kojom ga vidimo između 2 do 3 postotna boda godišnje u idućem srednjoročnom razdoblju. To je razlog zašto smo i kod predstavljanja na vladi, pa ću ponoviti i ovdje u HS i predsjednik vlade i ja rekli da nas ovakav rebalans i ovakva fiskalna politika i dalje drži u zoni financijske i fiskalne sigurnosti. I ja se ne samo iskreno nadam, naša je odgovornost držati se i dalje u tome, što u prijevodu znači ne otvarati potencijalno nekakve problematične situacije. Sjećamo se i sami, podsjetit ću vas, RH po ulasku u EU sredinom 2013. odmah je ušla u proceduru prekomjernog manjka, pa i u skupinu zemalja sa prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. 2017. smo izašli, kreditni rejting nam je vraćen u investicijsku zonu. Svi dobro znamo, jako dobro znamo i kao porezni obveznici koji participiramo u državnom proračunu, a tako i ponaosob kao eventualno gospodarstvenici ili individualno porezni obveznici što je to i kakve je to reperkusije imalo na kamatne stope. Kamatne stope su i dalje referentne na povijesnim minimumima, međutim premija rizika je ono što zemlju, od zemlje do zemlje se razlikuje i ovisno o vašem kreditnom rejtingu i o vašoj gospodarskoj i široj društvenoj i političkoj i slično stabilnosti i mislim da smo na tom području napravili puno. Taj status treba održavati, nikako ga ne pogoršavati i činit sve dalje, siguran sam da ste pročitali zadnja dva izvještaja SMP-a i RFI-a, pa tako između ostaloga vrlo eksplicitno i vrlo jasno kažu što će uvođenje EUR-a konkretno značiti za naš kreditni rejting, vrlo eksplicitno, dve stepenice gore, znači bolje u odnosu na ovo što trenutno imamo, dakle još veća sigurnost i stabilnost.
I na kraju, kratka samo rečenica za prošlu godinu, naravno ako bude kakvih replika i komentara vrlo rado ću odgovoriti, ali za prošlu godinu, dakle unatoč, dakle u potpunosti se potvrdila naša zadnja projekcija pada BDP-a od 8%, Državni zavod za statistiku brojka u decimalu se ovoga pogodila sa našom procjenom međutim ono što treba reći i HNB i naši vodeći analitičari i međunarodne institucije svi smo bili cijelo vrijeme vrlo, vrlo blizu sa procjenama.
Deficit prošle godine je izvršen na razini od 7,4% BDP-a dakle nešto bolje u odnosu na plan, međutim to je i dalje dosta, dosta visoki deficit koji je kao reperkusiju imao već spomenuti efekt na udio javnog duga u BDP-u od 88,7% BDP-a.
Ne volim što ako scenarij, da nije bilo covida mi bismo javni dug prošle godine imali ispod 70% BDP-a.
Hvala lijepo.
Hvala vam.
Idemo sada s replikama ima ih podosta. Prva je na redu poštovana kolegica Katarina Peović.
Izvolite.
Dobar dan ministre.
Rekla bih da postoji dobra i loša vijest u ovom proračunu. Dobra je da su još uvijek na snazi mjere EU Komisije relaksacije pravila pakta o stabilnosti eu semestra itd. no znači dozvoljen nam je deficit koji bi inače bio blokiran. No loša vijest o kojoj se slabo ovdje govori, da tako neće biti dovijeka kad se stvari vrate u normalu vratit će nam se neoliberalne mjere štednje i ono što naša Vlada uvijek radi kao jedan tip konvergencije odnosno konkurentnosti snižavanje cijene radne snage što je nama jedini oblik postizanja konkurentnosti.
Vi ste već govorili jednom o potrebi racionalizacije zdravstva, znači to ide u skladu s tim nastoji se i u … prikriti mitovima i bajkama neke negativne činjenice, ja bih rekla da su neke od njih horor bajke kao činjenica da su sredstva smanjena nezaposlenima, prekarnim radnicima …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… pomoćnicima u nastavi itd.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice, kada sam govorio o racionalizaciji zdravstva mislio sam sve osim na plaće, pa da pojasnimo to sve skupa. Što se tiče Vlade vrlo je jasan stav i ponovit ću još jedanput, 18,4% je samo osnovac povećana državnim i javnim službenicima, pojedinim kao zdravstvu i obrazovanju i preko 20, a uz to sve skupa smo imali i porezne izmjene gdje smo relaksirali i smanjivali stope poreza na dohodak, čak ukinuli dva doprinosa u smislu rasterećenja i opterećenja poslodavaca, proširili značajno neoporezive primitke kako bismo omogućili poslodavcima da povećaju izdvajanja odnosno plaćanja svojim zaposlenicima, dakle neto plaću bez ikakvih davanja sve kako bismo dali s naše strane doprinos rastu plaća.
Što će biti u mjesecima i razdoblju koje dolazi? Ja mislim da nas je ova kriza, ali i ona prethodna učinila ne samo nas u Hrvatskoj nego i šire vrlo svjesnima da mjere isključivo racionalizacije i štednje nisu u potpunosti polučile efekt …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… vidite i Hrvatska puno bolje brodi nego u prošloj krizi. Pardon.
Hvala.
Sve u redu.
Kolega Hajdaš Dončić, izvolite.
Krenut ću sa ovim završnim dijelom to je euro, dakle euro ne može riješiti hrvatske probleme, to je generalno da ne mislite da sam ja protiv … dapače, isto … područje zapravo to podržavamo, ali to neće riješiti naše krucijalne probleme.
Naši krucijalni problemi su da smo mi u dvije godine za 54 milijarde povećali javni dug i da lagano Hrvatska ulazi vi to znate, reći ću puzajuća inflacija neka koja će definitivno malo anulirati čak povećanje ove osnovice. Ona je na 2,1% koliko vidim u travnju, a isto tako i dalje rastu inflatorni pritisci osobito u građevini. A mi se generalno oslanjamo na plan oporavka koji opet se vraćamo u građevinu gdje više cijene nisu iste, čak nisu iste ni sada. Vi sada imate probleme sa aglomeracijama.
Ja bi zamolio samo nešto dakle ne trebate mi odgovoriti, više malo razgovaramo, dakle budite malo više ministar gospodarstva, a malo manje ministar financija.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Pa što se tiče eura, nikad nismo govorili niti ćemo govoriti da će riješiti sve naše problem, kao što ni ulazak u EU nije riješio sve probleme i izazove, ali je jako puno pozitivnih stvari donio pa tako će između ostaloga i uvođenje eura.
S druge pak strane tema koju ste otvorili mislim da je ne samo u Hrvatskoj nego i na europskoj pa i na globalnoj razini polako počiva biti sve aktualnija, nije to nikakvo iznenađenje. Svi mi ekonomisti jako dobro znamo u situacijama kada imate veliko monetarno otpuštanje, veliki priljev novca ako hoćete tiskanje novaca na globalnoj razini i onda kao takvo i određeni nesrazmjer vrijednosti realne ekonomije i financijske ekonomije da postoje i da se stvaraju određeni inflatorni pritisci. Mi smo toga u potpunosti svjesni.
U Hrvatskoj inflacija miruje dulji niz godina, međutim imamo mi svoja iskustva, ali isto tako i znanja i mislim da trebamo biti vrlo, vrlo odgovorni i jako odgovorno i govoriti jer inflacija između ostaloga sa sobom povlači …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i određena inflatorna očekivanja.
Hvala.
Kolega Lalovac, izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Uvaženi ministre.
Nakon što se plate ovi dugovi u zdravstvu molim vas možda da javno da kažete koliko je danas kad se ovo sve plati koliko je apsolutni iznos duga još uvijek, da li postoji dug u zdravstvu ili ne kada se ovo sve podmiri?
Dalje, do kraja godine ono što ste bili govorili oko 200 milijuna kuna radi se mjesečno novog duga, znači do kraja ove godine će biti ponovo milijarda i 200 novog duga, tu bi možda bilo bolje da je neko iz Ministarstva zdravstva da kaže kako će i šta će napraviti s ovim iznosima i možda u ovom kontekstu koliki su dugovi KBC-ova jer vidimo da je bio vrlo visoki pritisak i što se covida na naše KBC znači kakvo je i njihovo stanje i kakve su određene projekcije do kraja godine i za njih?
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, pa evo ono što sam rekao i tijekom mog uvodnog obraćanja, dakle varijabla koju smo predominantno uzeli u model razmatranja i svih ovih transfera se odnosi na rokove plaćanja, ali naravno to je usko vezano iz ukupne obveze i dugove. Dakle, ovdje kada govorimo o bolnicama, bolnice su krajem veljače imale ukupnih obveza od 4 milijarde i 700, to je na neki način bio evo i nakon što smo imali krajem prošle godine jednu sanaciju ponovno vraćanje na razine od prije prošlogodišnjeg ljeta. Nakon toga čak i blizu 5 milijardi u ožujku i nakon prve sanacije u travnju mjesecu ove godine zadnji podatak s kojim raspolažem je 4 milijarde 325, to su samo bolnice. Naravno tome treba pridodati i ljekarne, a isto tako kada gledamo ukupni dug cjelokupnog zdravstvenog sustava onda govorimo i kada dodamo tome i HZZO i ostale.
Ono što je važno za reći dakle od ovih ukupnih obveza 4,3 milijarde krajem travnja 3,3 milijarde su dospjele obveze …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i na to je stavljen fokus.
Hvala.
Kolega Bartulica izvolite.
Zahvaljujem poštovani ministre.
Svi smo svjesni da su javne financije u teškom stanju, to nije iznenađenje s obzirom na pad BDP-a u prošloj godini. Na ovoj famoznoj sjednici saborskog gdje ste bili zajedno sa ministrom Berošom on mi je priznao da zapravo i dalje vlada u zdravstvu socijalistički model upravljanja, nisu provedene reforme, vi ste usput sad spomenuli strukturne međutim oni se ne nalaze u Nacionalnom planu za oporavak za zdravstvo, ne nalaze se strukturne reforme. Želimo svi da dođe do racionalizacije troškova, do promjena u rashodima međutim ne vidim mehanizam koji će dovesti do toga, još ćemo i dalje stvarati nove dugove. Moje pitanje se odnosi na ovu praksu da HZZO na umjetan način određuje cijene. Dakle, sve naše bolnice ne mogu naplatiti stvarni trošak zahvata jer HZZO na umjetan način određuje cijene i kako ćemo …/Upadica: Hvala vam./… dobiti racionalizaciju ako se ta praksa nastavi.
Izvolite odgovor.
Ja i dalje smatram da je ona rasprava na Odboru za zdravstvo bila vrlo kvalitetna i različiti klubovi i oporbeni i pozicijski zastupnici doprinijeli ukupnom ovoga ukupnoj raspravi i mislim da nam kada gledamo i to što smo tada otvarali kao teme to je princip koji gleda između ostaloga i Vlada, a to je da se reformi zdravstva može samo isključivo pristupiti sveobuhvatno ne izdvajajući jedan ili pojedinačni ovaj ili onaj segment i na tome ovoga stvarajući nekakvu ja bih rekao temu, nego gledati sve skupa, zaista. Malo prije sam govorio prihodna strana je uvijek tu i bit će, međutim fokus zaista je na rashodnoj. E sada, ono što ste rekli u Nacionalnom programu oporavka je zdravstvo i dio tih reformi je predviđen što je dobro zato što su i osigurana određena sredstva bespovratna da se stimulira određena provedba, međutim reforma zdravstva ide i van tog okvira. Dakle, puno šira bi trebala biti pa tako između ostaloga da otvorimo i temu limita bolnica, strukture njihove, određivanja cijena i količina, ne samo cijena nego i količina lijekova.
Hvala.
Kolegice Vučemilović, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre jutros se već u sabornici govorilo o deratizaciji ali u figurativnom smislu vezano za uhićenje sudaca u Osijeku. Moje pitanje je vezano za jedna problem koji muči građane grada Osijeka, a uključuje konkretnu deratizaciju. Govorim naravno o komarcima koji su krenuli i novi gradonačelnik je krenuo žustro u borbu i kaže da će kroz onu čuvenu vertikalu i iz Vlade doći potrebna sredstva, radi se o milijunskim sredstvima nisu to mala sredstva. Ja sam stvarno detaljno pogledala proračun, ne vidim ta sredstva. Jesu li ovim rebalansom predviđena sredstva za pomoć gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji u rješavanju komaraca, gdje na kojoj stavci i ako nisu ja ću podnijeti amandman. Očekujem da kolege iz Osječko-baranjske županije također podrže moj amandman jer neće imati dovoljno sredstava, 3 milijuna kuna je predvidio grad Osijek, to definitivno nije dovoljno, a županija će im …/Upadica: Hvala vam./… možda priskočit, a možda neće.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, realan, stvaran problem i grada Osijeka i pojedinih gradova i općina u Osječko-baranjskoj, ali ne samo u toj županiji, ja mogu reći i za Brodsko-posavsku i slične županije, naravno tu su i župani i gradonačelnici i načelnici u okviru svojih sredstava Vlada je tu uvijek da na ovaj ili onaj način dodatno pripomogne ako je potrebno, a isto tako što je važno poglavito za problematiku komaraca, nisam stručnjak, ali koliko dovoljno znam da nije bitno samo osigurati sredstva nego pravovremeno osigurati sredstva i pravovremeno reagirati. Mi smo jučer imati taj već spomenuti prvi sastanak sa županima, ja sam izložio postojeći župani to dobro znaju, novim županima sve ono što nam stoji na raspolaganju i u komunikaciji po pitanju financija, osiguravanju sredstava, dakle ja sam siguran da će ta komunikacija biti i sa gradonačelnikom Radićem i sa županom Anušićem, ali i svim ostalim lokalnim čelnicima kako Osječko-baranjske tako i ostalih slavonskih županija, da se ta problematika prevenira i da nemamo problema ove godine.
Hvala.
Kolega Željko Pavić, izvolite.
Poštovani ministre, danas ste spomenuli povećanje plaća u javnim službama, međutim ne znam da li znate da je jedna dio tog obećanja zapravo deklarativan. Da se zapravo dio osnovica nije isplatio i da sada ljudi koji rade u javnim službama upravo tuže institucije u kojima rade, npr. srednjoškolski profesori tuže srednje škole koje su zapravo pred blokadama, svi redovno dobivaju te presude, onda osim što dobivaju onu osnovicu koju nisu, koja nije isplaćena za 2016. i 2017. godinu dobiva još i kamate i naravno treba platiti i troškove suda. Sličan problem je i sa nekim veleučilištima na taj problem sam upozorio na primjeru jednog veleučilišta kad smo donosili proračun. Isto tako veleučilišta su sad neka u blokadi zato što nisu dobili dovoljno novaca iz proračuna da bi isplatili dugove svojim profesorima. Profesori ih tuže i opet plaćaju se kamate, plaća se osnovica i plaćaju se troškovi suda, a rekli ste da radite na tome da se revidiraju troškovi …/Upadica: Hvala vam./… koji ne bi trebali nastajati.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče moram odmah reagirati na ovaj vaš prvi dio kad kažete deklaratoran, ne ni blizu, stvaran da ne može biti stvarniji. Osnovica plaća za državne i javne službenike 2016. 5.108, danas 6.044, dakle stvarnije da ne može biti. Brojke koje imate u proračunu i plaće svaki profesor, svaki liječnik, svaki državni službenik vidi na svojoj plaći, osnovicu, povećanje od 18,4%. Zašto su između ostaloga tužbe? Pa ja ću vas podsjetiti, sporazum još iz 2009. ima određene klauzule i određene osigurače, da ako gospodarstvo ide gore da dolazi do rasta, ali i ako pada, ali i ako pada da se osigura, provjerite sa vašim kolegama u klubu za vrijeme vlade SDP-a i koalicije taj osigurač nije aktiviran nažalost, a mogao se aktivirati i trebao se aktivirati. Tužba je došla i tužbe idu za ono razdoblje od kad smo mi krenuli sa povećanjem plaća za ono razdoblje tijekom 2016. godine, ali sredstva sve samo ne deklaratorna, vrlo stvarna.
Kolega Begonja, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre u uvodu ste rekli da se ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna osiguravaju sredstva za podmirivanje akumuliranog dijela duga u zdravstvenom sustavu, zatim poticaj i zadržavanje radnih mjesta, rješavanja problema nelikvidnosti gospodarskih subjekata čije poslovanje je otežano zbog epidemije, provedba daljnjih potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenih epidemijom, osiguravanja sredstava za rast osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama, isplate prekovremenog rada zdravstvenih radnika, itd., itd.
Mene zanima koliko je do sada, uključujući prošlu godinu i ovu, iz državnog proračuna nominalno cca isplaćeno za sve ono što je prouzrokovao Covid-19, računajući, naravno, i cjepiva, jasno, ono što nas čeka u vremenu pred nama i to je posebna priča u odnosu na priču koja je vezana za posljedice od potresa u prošloj godini, koje smo također, isplaćivali .../nerazumljivo/... .../Upadica: Hvala vam./...
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Pa mi smo prije nekog vremena izašli sa tim brojkama i ažuriramo ih kontinuirano. Dakle, što računamo? Računamo s jedne strane pad prihoda obzirom na pad BDP-a uzrokovan Covidom, također, i mjere koje smo stavili u funkciju tada još na početku pandemije, one 3 mjeseca kad su bile horizontalne mjere otpisa i odgode poreznih davanja, pa onda naravno, računamo mjere koje se tiču povećanog financiranja zdravstva, već spomenuti, ja bih rekao zaštitna oprema, cjepiva, testovi i sve ono što je slijedilo i na možda, i kad gledate nominalno najveći iznos je za radna mjesta.
Za radna mjesta, kao što sam rekao, već smo sada prešli granicu odnosno iznos od 11 milijardi. Vrlo vjerojatno sa isplatama za, do kraja ovoga, za isplate za svibanj i lipanj, doći ćemo i do 12 milijardi kuna. Naravno, tome treba također, pridodati i neke injekcije koje je državni centralni proračun davao, recimo, između ostaloga, HBOR-u, HZZO-u i lokalnoj samoupravi. Sve skupa već smo preko 33, 34 milijarde kuna.
Hvala vam. Kolega Ćelić, izvolite.
Hvala g. predsjedniče. Poštovani g. ministre, jedno od vječnih pitanja je kako izbalansirati javne financije i isto tako, kako izbalansirati odnos između javnog i privatnog u zdravstvenom sustavu za razliku od nekih koji u ovome sazivu promoviraju američki zdravstveni sustav, ja bih radije gledao prema nordijskom modelu koji je u ovome trenutku najbolji po pitanju održivosti javnog zdravstvenog sustava, a koji ima temeljna načela prema onome što je zacrtao dr. Andrija Štampar.
Činjenica je da je stanovništvo sve starije, da su troškovi sve veći i ako to stavimo u kontekst Covid krize, onda je to zasigurno veliki izazov za financije RH. Ovdje bih istaknuo da je prema podacima DZS-a plaća u zdravstvu porasla za 1200 kuna neto, što govori o tome kako se dobro upravlja i u ovome vremenu izazovne Covid krize u RH.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, pa evo, što se tiče pojedinih modela ili, ja nisam dovoljno, ja bih rekao verziran i dovoljno educiran da mogu nešto detaljnije govoriti o modelima zdravstvenih sustava, nisam zdravstveni djelatnik, ali opet, iz perspektive financije i gospodarstva gledam na tu sliku pa između ostaloga, i vidim da je kao što sam već nekoliko puta i danas spomenuo i potrebno učiniti određene korekcije i racionalizaciju na troškovnoj strani, dakle učinit i odnositi se pravednije i odgovornije prema novcu poreznih obveznika, ali u isto vrijeme ne zanemarujući ni u kojem slučaju, ono što također, trebamo vrlo jasno definirati, a to je dostupnosti i kvalitetu usluge koju želimo. Naravno da želimo za naše građane što kvalitetniju i što bolju uslugu i da i liječnici i medicinske sestre i tehničari i svi oni koji participiraju u zdravstvenom sustavu budu adekvatno i honorirani i da proizvode i daju takve vrste usluge.
Tako da, opet se vraćamo na istu temu kao što sam i maloprije rekao, sveobuhvatna reforma i tematika zdravstva.
Hvala. Kolega Marko Pavić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, poštovani predsjedniče Sabora.
Pa evo, zadovoljstvo je vidjeti, danas smo to i na Odboru za znanost raspravljali, planiranje proračuna u ovim situacijama i Covida i potresa je izuzetno teško, tako da čestitke na ovom rebalansu.
Dvije komponente bih se htio osvrnuti, jedno je zapošljavanje, dakle sada imamo više osiguranika i to za nekoliko desetaka tisuća više nego 2019. Nezaposlenost 132 tisuće, evo, pogledao sam jutros, ali ono što me posebice veseli su EU fondovi. Ovo je ja mislim prvi puta da smo podcijenili apsorpciju EU fondova, da raste za 1,2 milijarde kuna, to vidimo i prema brojkama preko 117% ugovorenosti, ali 250 milijuna kuna dodatno za fond za sufinanciranje. Moje pitanje je planirate li, a to ću vas pozvati u Sabor na odbor, nove mehanizme za sufinanciranje jer kako imamo 24,5 milijarde eura, sigurno će trebati velika i značajna sredstva našim korisnicima za pomoć.
Hvala.
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, odgovor je potvrdan, da, to smo jučer opet ponavljam, i sa županima i gradonačelnicima i načelnicima razgovarali. Mislim da tu treba ukazati na jednu jako, jako važnu stvar onih pregovora koje je prošle godine u ime RH bio naravno predsjednik Vlade na razini EU vijeća uz omotnicu Višegodišnjeg financijskog okvira, uz omotnicu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, jako važan segment za koji smo se izborili jer prijedlozi EU komisije pojedinih zemalja su išli u jednom smjeru koji smo mi uspjeli, za sada otkloniti, a to je da se poveća još onaj udio nacionalnog sufinanciranja sa prosječnih 15 na čak 30%, što bi stvorilo dodatni pritisak i na centralne javne financije, a još više, ja bih rekao na lokalne i to je po meni jedno od važnijih stvari.
A što se tiče zapošljavanja, kratko ću samo reći, evo još jedan dokaz da Hrvatska uči i napreduje. U odnosu na prošlu krizu, koliko smo se bolje podnijeli prema radnim mjestima i očuvanju radne snage, samo kad usporedite brojke gdje smo u prošloj i sadašnjoj krizi.
Hvala.
Hvala vam. Kolega Bakić, izvolite.
Hvala. Hvala vam g. predsjedniče.
Poštovani ministre, novac za posljepotresnu obnovu predviđen je u ovom rebalansu, naravno, na poziciji fonda za obnovu. Naravno, na poziciji Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u razdjelu Ministarstva znanosti i obrazovanja, u razdjelu Ministarstva kulture i medija sigurno još na više drugih pozicija u više razdjela.
Međutim ne vidimo cjelinu. Možete li molim vas, ne nužno naravno ovog trenutka ako taj čas nemate podatak kod sebe, možete li dakle reći koliki ukupni iznos, gdje je direktno namijenjen za post potresnu obnovu, kasnije eventualno dano u nekom odgovoru ili možda u završnom izlaganju, dakle koliki je ukupni iznos namijenjen za direktnu post potresnu obnovu i osim toga od tog iznosa koliki je dio namijenjen obnovi stanova i stambenih kuća naših građana? Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo, uvaženi zastupniče mogu vam reći ovaj dio koji se odnosi na Fond solidarnosti koji je RH povukla dakle 700 milijuna EUR-a krajem prošle godine, u originalnom proračunu taj iznos, za ovu godinu je bio planiran 200 milijuna EUR-a, dakle milijardu i pol, sve je bilo originalno planirano na razdjelu Ministarstva financija, već smo tad rekli sa intencijom da se to, neću reć decentralizira, ali rasporedi između resora koji ste upravo i rekli i to sad u rebalansu i činimo, dakle ali svi dobro znamo da tih 700 milijuna EUR-a je samo za javne, za ovoga zgrade javne namjene i da je to kudikamo manji iznos od ukupne procijenjene štete. Znamo i sami koliko je procijenjena šteta, samo Grad Zagreb i okolne dvije županije, dakle govorimo o onom tzv. zagrebačkom potresu, ovoga pa onda kada dodamo i Petrinjski i sve skupa ide na 18 milijardi EUR-a, ali u svakom slučaju dakle sredstava koja imamo na raspolaganju smo prepoznali. U svim ovim godinama, kako u ovoj godini tako i u idućim godinama po potrebi, po realizaciji naravno da ćemo planirati i sredstva.
Hvala vam.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS, poštovani ministre.
Ja ću se vratiti ponovo na temu zdravstva.
Dakle, cijela priča sa koronom je otvorila probleme i pojačala probleme koje imamo. Nedvojbeno je i svima jasno da su problemi u zdravstvu izuzetno veliki i da je to ja bih rekla rupa bez dna u koju bez obzira koliko stavljate nikad neće biti dovoljno. Bez jedne ozbiljne reforme zdravstva koja treba biti sigurna sam da nema ni proračuna ni jedne zemlje, a pogotovo proračuna ovakve zemlje kao što je Hrvatska koja to može otrpiti.
Ja imam jedno jednostavno pitanje za vas.
Do kad, do kad to može ići, koliko dugo to može ići bez jedne ozbiljne reforme, pri tom ne mislim da je samo korona ta koja je uzrokovala i koja je rezultat svih ovih problema koje imate na rashodovnoj strani nego su to i godine prije, ali do kad, koliko može proračun trpit, koliki mi moramo imat rast BDP-a da možemo trpiti stanje u zdravstvu bez ozbiljne reforme? Hvala lijepo.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, pa mislim da sam i kroz uvodni i pojedine replike odnosno odgovore na replike već dao do znanja dakle da je sada više nego jasno da je potrebno učiniti sveobuhvatnu reformu zdravstva sa posebnim naglaskom na troškovnoj strani. Na prihodnoj strani će se omogućiti i dati određeni doprinos kao i svih ovih godina. Netko je izbrojao 17 sanacija na prihodnoj strani zdravstva i ono što je zanimljivo za reći, kod svake te sanacije bilo je rečeno „ovo je zadnji puta“. E pa treba zaista učiniti konačno, ne samo vjerovati nego učiniti sve da dođemo do tog zadnjeg puta odnosno da se tom temeljitom i sveobuhvatnom reformu učini i financijska održivost tako jednog važnog sustava jer je korona samo dijelom utjecala na ovo o čemu govorimo. Nije korona prouzrokovala sve ove probleme, dapače ti problemi se vuku dulji niz godina, al je korona možda s druge strane otvorila oči kolko je uz hranu i energetiku zdravstvo važno kao esencijalno nužno dobro za svakog građanina. Hvala.
Hvala.
Kolegice Petir, izvolite.
Hvala vam lijepo g. predsjedniče, g. ministre.
Neki su danas ovdje osporavali vrijednost europskih sredstava koja su nam itekako potrebna za zatvaranje financijskih konstrukcija. I sami ste rekli da je i ovaj rebalans dijelom uvjetovan sredstvima koja trebamo izdvojiti i koja smo izdvajali za očuvanje radnih mjesta, ali i za pomoć općinama i gradovima za realizaciju europskih projekata. Naravno bila je planirana i revitalizacija slabije razvijenih područja od kojih su neka pogođena i potresom kao što je Banovina, tako da je nekako na vama da očigledno trebate biti čarobnjak da uspijete pokriti sve to financijski i naći sve izvore kako bi se zadovoljile one nužne potrebe za funkcioniranje određenih područja i određenih resora.
Obzirom da važan segment čini ruralni razvoj i neke mjere su sada raspisane, posebno za područja koja su stradala u potresu, mene zanima hoćete li ministre odobriti pred financiranje za te poljoprivrednike jer oni nemaju vlastitih sredstava za obnovu?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo, pa što se tiče mjera ruralnog razvoja od onih milijardu i 200 povećanja iz izvora europskih fondova, više od pola, 673 milijuna se odnosi upravo na mjere ruralnog razvoja. Dakle, ministrica i njen tim puno radi upravo na tome da ta sredstva što prije i na što bolji način dopru do onih koji će imati korist odnosno koji će ih iskoristiti na pravi način i doprinijeti i ruralnom razvitku, ali i ravnomjernijem gospodarskom odnosno regionalnom razvitku svih krajeva RH.
Što se tiče pojedinih dijelova i pred financiranja, o tome smo razgovarali, sve u skladu naravno i sa našim mogućnostima ćemo ovoga podupirati.
Također, kratko ću se samo referirati na ovo što ste rekli da su izazovna vremena. Ja mislim da smo i kroz ovu korona krizu zapravo vidjeli koliko je važno imati održive javne financije jer da ih nismo imali mi ne bismo ovako mogli reagirati, niti covid, niti potres nitko nije mogao pretpostaviti. Hvala.
Idemo dalje. Sada je kolegica Perić, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
U programu konvergencije naznačili ste i stavili ste 5,2% rast BDP-a.
Jučer je Svjetska banka objavila 5,5, što znači puno optimističnije od nas i to je povećanje u odnosu na prethodnu njihovu objavu. Isto tako u 2022. čak 6,2% naše nacionalne ekonomije. Dakle, što eventualno predviđate da može zaista doseći tu razinu i što smo eventualno podcijenili, dapače bolje je da podcijenimo pa ostvarimo nego da se precijenimo? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, da dobro ste se referirali. Svjetska banka je, evo zadnja međunarodna financijska institucija, sinoć objavila te projekcije. Ono što je važno za reći, dakle to je dobra sigurno vijest, da smo i evo i Europska komisija i Svjetska banka, rejting agencije, domaća stručna javnost i analitičari, HNB, Ministarstvo financija odnosno Vlada RH svi smo praktički na istom tragu, nema nekakvih velikih devijacija. I kada usporedite i u prošloj godini također. I to je ono što cijelo vrijeme volim isticati par puta sam u Hrvatskom saboru bio neću reći kritiziran, ali pojedini zastupnici su pročitali manjak ambicije i optimizma. Dakle, ovdje ne govorimo o ambicijama i optimizmu, moja je ambicija uvijek da Hrvatska ima čim višu stopu i od onoga što je, međutim ovo je realna procjena. Realna procjena koja je bazirana na svim čimbenicima s kojima raspolažemo i nekim očekivanjima. Dakle, imamo veliki pad prošle godine pa s te je strane razumno i za očekivati rast ove godine, međutim postoje određeni segmenti gospodarstva koji između ostaloga će dati jedan jači …/Upadica: Hvala vam./… zamašnjak u rastu kako ove tako i dolazećih godina.
Hvala.
Kolegica Jeckov, izvolite.
Poštovani gospodine ministre, manjak koji se očekuje u državnom proračunu, a koji će iznositi oko 17,1 milijardu odnosno 4,3% sigurno da je nešto što nas sve treba zabrinuti. Međutim, mene zanima vaše mišljenje hoće li ovaj očekivani manjak ugroziti tempo ulaska RH u eurozonu.
Izvolite odgovor.
Ja mislim da neće, mi mislimo da neće zato sam i istaknuo ovu, naše mišljenje da smo i dalje u zoni fiskalne i financijske sigurnosti i stabilnosti. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja, dakle sve zemlje EU vode brigu o zdravstvu i gospodarstvu, pa tako i Hrvatska ali za razliku od brojnih drugih zemalja mi još povrh toga naravno vodimo brigu i o fiskalnim ovoga pokazateljima, ne samo zbog EUR-a nego upravo zbog ovog što sam rekao na jednu od prethodnih replika da je ta održivost i stabilnost javnih financija preduvjet i za puno drugih stvari. Javne financije moraju biti u funkciji gospodarskog rasta. Dakle, ovaj deficit i ovaj, svi ovi pokazatelji i brojke unatoč njihovim visokim razinama one dalje zapravo podrazumijevaju smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u i to je zapravo najveći i najvažniji sukus i ovog rebalansa i svega onoga što vodimo. Fiskalna politika ima svoju odgovornost, mora biti tu, pokazala se i treba se i dalje pokazati da je tu u obrani i ljudskih života i zdravlja i gospodarstva.
Hvala.
Kolega Sačić, izvolite.
Poštovani ministre, potpredsjedniče, kao što ste upoznati Hrvatsko društvo političkih zatvorenika i njihov predsjednik gospodin Marko Grubišić su podnijeli prošle godine jedna, dali jedan poticaj meni da podnesem amandman na jedan izniman projekt, iznimno značajan projekt za RH da se u Hrvatskoj konačno nakon 30 godina formira memorijalni centar žrtava totalitarističkog komunističkog sustava. Od svih tranzicijskih država nažalost samo Hrvatska nema takav projekt, ne funkcionira, sve ostale države imaju i EU inicira ona zove zapravo naše društvo zašto se s tim stoji. Oni sad imaju na raspolaganju za to 10 miliona EUR-a. Naše društvo ima, država Hrvatska je već dala oko 2 miliona EUR-a u nekretnini, molim vas ta sredstva ste sad koliko vidim inicijalno rasporedili na Ministarstvo branitelja, to je dobro, međutim osim što izražavam zadovoljstvo ja vas na neki način obvezujem da taj proces …/Upadica: Hvala vam./… i u narednom, u narednim godinama dovršimo ga …/Upadica: Hvala vam./… izvučemo taj novac i da konačno na, na svijest naših mladih naraštaja učinimo to što se …/Upadica: Kolega Sačiću molim vas, 15 sekundi ste prešli./… očekuje.
Izvolite odgovor.
Hvala, evo ja ću se referirati, pa ću skratiti svoj dio pa ćemo biti na nuli. Ovog hvala vam na tome što ste prepoznali, kolega Medved naravno ovoga i u okviru svog resora, a i svi mi skupa ćemo voditi brigu da se i ti planirani aktivnosti i sve što je vezano uz tu tematiku naravno realizira.
Hvala.
Kolegice Vidović Krišto, izvolite.
Gospodine Mariću, u Kulmerovim dvorima u Zagrebu živi izvjesni Ivica Todorić vama bolje poznat nego običnim građanima, današnji gradonačelnik Tomašević se prije 10 godina lancima vezao ispred dvorca jer je građevinska dozvola izdana za hotel, a koristi se kao obiteljska kuća. Kao što je poznato kada se objekt gradi kao poslovni objekt, a koristi se kao kuća Porezna uprava naplaćuje PVD i porez na dobit, to bi prema tadašnjim stopama bilo nekakvih 43%. Jesu li na taj objekt naplaćeni navedeni porezi od 100 miliona kuna s obzirom na procijenjenu vrijednost objekta? Svi znamo koliko uporno, često i brutalno naplaćujete poreze od običnih građana te ih putem ovrha dovodite do ruba egzistencije. Odgovorite mi, jesu li se Todoriću naplatiti navedeni porezi te je li on Agrokoru uopće platio navedenu nekretninu. Hrvatski građani plaćaju nenormalno visoke poreze upravo zato što ih pojedinci uopće ne plaćaju.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice, znate da pojedinačne primjere iz poreznog djelokruga obzirom na poreznu tajnu ne mogu komentirati niti išta na tu temu reći. Ja mogu samo reći da Porezna uprava sigurno radi i postupa sukladno pozitivnim propisima RH pa tako i u svim pojedinačnim slučajevima. Referirat ću se na ostatak vaše replike kao i na našu zadnju komunikaciju za jedno vaše zastupničko pitanje odnosno pitanje prema meni. Naravno, različiti su pogledi tretmana poreznih tijela, ali porezne vlasti, Porezna uprava, Carinska služba naravno su zadužene provoditi zakone RH, ali u isto vrijeme i jednako tretirati sve porezne obveznike. I to je naš stav i princip i toga se držimo bez obzira što se nekad na ovaj ili onaj način prikazuje da to nije stanje, pa tako i kod onoga pitanja koje ste zadnji put postavili.
Hvala.
Kolegice Marić, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani …
Povreda Poslovnika, oprostite nisam vidio.
Kolegice Vidović Krišto, izvolite.
Naravno svjesno riskiram opomenu, povreda Poslovnika Članak 238., gospodin ministar govori neistine.
Ha, sami ste rekli, dobivate opomenu, to nije nikakva povreda Poslovnika i molim vas da to ne radite.
Sada izvolite kolegice Marić.
Hvala.
Poštovani ministre, svi se slažemo da je u središtu zdravstvenog sustava bolesnik koji ne smije biti zakinut u liječenju. Ovo sad što se radi preusmjeravanja sredstava u zdravstvo svjesni smo da je to krpanje rupa. Moje pitanje je kad namjeravate napraviti definitivnu stabilizaciju sustava? Znači veliki problem i veliki posao su limiti zdravstvenim ustanovama koji su neujednačeni, nerealni. Dok imate bolnicu na sjeveru koja prima po pacijentu nekih 8-9.000, a s druge strane imate na jugu bolnicu slične veličine, sličnog broja pacijenata koja ima 15.000 nije dobro. Ja sam slično pitanje vezano uz limite postavila maloprije na odboru, rekli su mi da ide novo ugovaranje u 10.mjesecu, međutim samo puko ugovaranje prema HZZO-u nije rješenje.
Dakle, dok imate HZZO koji podcjenjuje rad zdravstvenih ustanova, ne plaća ono što se odradi problem je. Dakle, kad će konačna financijska stabilizacija zdravstvenih ustanova?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice, limiti bolnica i određivanje i cijena i količina svega onoga što smo već spominjali ne samo vezano za lijekove nego i za pojedine usluge koje pojedine bolnice i ustanove zdravstvene isporučuju i poduzimaju je sastavni dio ukupne i sveobuhvatne reforme koju evo nekoliko puta i ja osobno i brojni vi zastupnici ste spomenuli, pa tako i na tom tragu mislim da treba stvarati jedan pozitivan pritisak na sve nas skupa koji smo na ovaj ili na onaj način involvirani u to da se naprave ti iskoraci i da se svi odgovorno u sustavu ponašaju, u konačnici da dovedemo do onoga što cijelo vrijeme zagovaramo i između ostaloga i financijsku stabilnost i održivost zdravstvenog sustava koji će garantirati prije svega i najvažnije adekvatnu i kvalitetnu uslugu našim sugrađanima odnosno bolesnicima koju kao takvu trebaju.
Hvala.
Kolega Vrkljan, izvolite.
Poštovani g. ministre.
Neću govoriti o zdravstvu mada mi je to draga tema, danas ste čuli u početku par savjeta kojih se morate čuvati u zdravstvu, ali nema potrebe da vam objašnjavam, mislim da vi to razumijete, zdravstvo je i socijalna kategorija.
Ja ću govoriti da je u Hrvatskoj naši poduzetnici izuzetno opterećeni porezno, mi smo među najopterećenijim poduzetnicima u EU tako u Hrvatskoj u parafiskalne troškove godišnje se slije 9 milijardi kuna od naših poreznih obveznika. Jedna od takvih je i da kad poduzetnici zapošljavaju deficitarna radna mjesta izvan RH moraju platiti u banci u ZAP-u i kod javnog bilježnika skoro tisuću kuna. Između ostalog recimo ZAP-u 300 kuna samo za izdavanje bon 1 i banci 300 kuna za izdavanje bona 2. Zašto? To je obični papir koji ne bi trebao biti naplativ.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Tematika parafiskalnih nameta je također jedna od sastavnica i prioriteta s kojima se bavimo i kojima ćemo se baviti zapisana i prepoznata i u pojedinim strateškim dokumentima Vlade i nekakvim terminskim planovima vezano za pristupanje Eurozoni, a tako isto i vezano za Nacionalni program oporavka i otpornosti.
I slažem se s vama u tom smislu da i parafiskalni nameti, ne porezni prihodi su integralno i sastavni dio kao i ukupni porezni sustav. Dakle, iz perspektive poduzetnika svejedno je kako se nešto zove tretira se kao trošak i kao što smo na poreznom planu učinili čitav niz iskoraka da se rastereti i smanji opterećenje kako plaća dobiti tako i neizravnih poreza, mislim da trebamo nastaviti i hoćemo kao Vlada nastaviti i sa rasterećenjem parafiskalnih i neporeznih davanja.
Inače samo ako mi vrijeme dopusti, dakle mi smo na vrhu broj 1 po udjelu neizravnih poreza u BDP-u, izravnim porezima bogatstvo drugi ili treći odozada, po doprinosima negdje u sredini.
Kolega Kirin, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre.
Gospodarstvo koje stvara nove vrijednosti je temelj punjenja proračuna, tu znamo gdje smo. Moramo realno razmišljati i ne zaboravljati na korona krizu. Da li uz elemente glede punjenja proračuna možemo razmišljati i o nekim neiskorištenim mogućnostima? Ja ću to pojednostaviti, dohodovni imovinski cenzus.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, jako ste dobru temu između ostaloga otvorili, cjelokupna problematika i tematika socijalne politike i socijalnih davanja. Ja vjerujem da nevezano na politička opredjeljenja da ćemo se dobrim dijelom složiti da u tom segmentu nije samo pitanje ukupnog volumena financijskih sredstava. Dapače, svi bismo htjeli da su ta sredstva i veća, međutim još važnije da ona stvarno ciljaju i pogađaju i dolaze do onih kojima je zaista to potrebno.
I zato ovi cenzusi koji ste rekli dohodovni, a još više, još više i pravi kao ideal bi bio imovinski cenzus kojeg mi imamo u dobrom dijelu naših socijalnih mjera. Naravno još u onim segmentima u kojima nema treba ići u tom smjeru, da se zaista sagleda kompletna imovina i da li netko ima ili nema pravo jer onda ćemo na taj način osigurati da zaista dopre do onih kojima, i kolegi Vrkljanu samo do sada milijarda parafiskalnih nameta i u planu dodatna milijarda rasterećenja u MPO-u.
Hvala lijepa.
Kolegice Juričev Martinčev, izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Kao što ste rekli ovim rebalansom proračuna osigurano će biti dodatnih 1,4 milijarde kuna za sanaciju zdravstvenih ustanova, isto toliko transfer HZZO-u znamo da bolnice ne plaćaju obveze za lijekove, da su ukupno dospjele obveze sad prelaze i 3 milijarde i svakim danom su sve veće.
U travnju ove godine je osigurano dodatnih 600 milijuna kuna za pravovremenu i optimalnu opskrbu zdravstvenog sustava lijekovima i potrošnim materijalom, može se vidjeti da neke ustanove imaju dospjele obaveze i kasnu sa 780 dana, neke čak 1330 dana. Opća bolnica Šibensko-kninske županije ja bi rekla kasni svega 230 dana i onda je dobila svega 6 milijuna kuna ili 1% od tih sredstava. Bilo bi dobro da tradicionalne neplatiše dalje ne dobijaju najviše, pa evo moj apel vama.
Hvala.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Ne mogu se više složiti od ovoga što ste vi rekli, o tome smo govorili na Odboru za zdravstvo, vi navodite primjer Šibensko-kninske bolnice, ja ću spomenuti i Brodsku bolnicu, slavonsko-brodsku bolnicu koja je pod tim kriterijima sa najmanjim rokovima plaćanja, doduše neki su u javnosti rekli da je to zbog mog podrijetla, ali to nema veze s tim. Ravnatelj se vrlo odgovorno kao i neki drugi ravnatelji odnosi za razliku od naravno nekih drugih i onda kada imamo tako veliki nesrazmjer, kada dođu sanacije i ako se gleda samo i isključivo ročnost, ti najbolji prođu najlošije i to nije svakako dobra ni poruka njima, u konačnici, negativna nagrada, nazovimo ju tako, tako da smo i u nekim prijašnjim sanacijama pokušavali inkorporirati da ne budu samo rokovi plaćanja nego i neki drugi parametri, ali mislim da je to isto jedan od razloga zašto sve ovo skupa evo, više od pola, ja bih rekao replika se odnosi na zdravstveni sustav, pa ponoviti još jednaput, sveobuhvatno gledati, sve.
Hvala.
Kolega Grmoja, izvolite.
Hvala.
Poštovani ministre, dakle neću puno o samom rebalansu, dakle jasno je da imamo velike probleme, da nažalost ključnih reformi, strukturnih reformi nije bilo, da niste iskoristili povoljno vrijeme prije ove korone i sad imamo situaciju će doći određeni novac, taj novac ne raste na grani, dakle jasno je da postoji mogućnost da će to u konačnici plaćati, vrlo vjerojatno hrvatski građani i što radi Vlada? Vi ćete taj novac ulupati u javnu infrastrukturu, bavim se pravosuđem pa evo, vidim ovdje dakle i taj plan je na nekakvih pola milijarde hrvatskih kuna uložite u „Trg pravde“, da centralizirate dakle sudove.
Koje probleme će to riješiti u hrvatskom pravosuđu? Neće se s time riješiti problemi. Nažalost novac se ulaže u krive stvari i to se ponavlja iz godine u godinu, a reforme izostaju. Hoćete li nešto promijeniti dakle u tom smislu?
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Pa samo kratka refleksija ili moja replika na vašu. Onaj prvi dio koji ste rekli, izostale su reforme, pa evo, mislim da trebamo još jedanput ponoviti da ključna reforma koju je ova Vlada učinila u prošlom mandatu je bila reforma javnih financija. Sveobuhvatno javnih financija jer da nismo to napraviti što smo učinili, stabilizirali i održivim učinili javne financije ni blizu ne bismo bili u stanju reagirati ovako kako smo reagirali kad je Covid kriza izbila.
S druge strane, što se tiče pojedinih u Nacionalnom planu oporavka naravno da je bilo između ostaloga intencija sukladno kriterijima i pravilima koje je EU odnosno Komisija postavila, kandidirati one projekte koje smatramo da će donijete određeni transformativni efekt, ali u isto vrijeme, ono što se može, između ostaloga i u relativno kratkom roku poduzeti. Pa tako već spomenuti Trg pravde, kako mi je i kolega Malenica jasno pojasnio, Upravni sud, Trgovački sud, njihovo objedinjavanje, veća efikasnost, manji troškovi, a skraćeni rokovi i dani obrade predmeta, to je nešto što je važno.
Hvala.
Hvala. Kolega Troskot, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, poštovani predsjedniče HS-a, vidio sam u ovom rebalansu da ste 200 milijuna kuna uplatili na ime presuda koje su dobili zdravstveni djelatnici protiv bolnica i zdravstvenih ustanova.
Imamo još i odluku Vrhovnog suda iz 9.12.2019. g. u kojem je dano jedno pravno shvaćanje zapravo koje ide u korist zdravstvenih djelatnika, što znači da bilo kakvo pokretanje drugostupanjskih postupaka, dakle su dodatni zapravo troškovi kamata, zateznih kamata, itd.
Moje pitanje je sljedeće. Ako se već zna, dakle i vrhovni sud je to potvrdio i to će biti sudska praksa zbog čega su bolnice i ostale zdravstvene ustanove ušle u te drugostupanjske presude koje će nam donijeti nove dugova, nova zaduženja koja vi administrirate i vodite i s druge strane ćemo već sad imati najavu novog rebalansa proračuna koja dolazi upravo i zbog tih troškova. Problem je što se iz tih kamata i tih zateznih kamata .../Upadica: Hvala./... dakle iziskuju troškovi za troškove operacije naših građana.
Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.
Hvala lijepa. Pa spominjao sam maloprije kod teme plaća i osnovica da ovo sve što smo preuzeli odnosno što smo prepoznali u rebalansu, po svemu sudeći, neće biti dovoljno do kraja godine. Mi ćemo morati i unutar resora jer, plaće su takva vrsta specifičnog rashoda državnog proračuna koju u pravilu rješavamo na način da internim preraspodjelama i uštedama drugih resora osiguravamo ta sredstva. Spomenute presude, odnosno pardon, spomenute tužbe pa potom i presude su jedno od stvari zbog kojih ćemo jako puno morati raditi u nastavku godine da se internim uštedama i preraspodjelama osiguraju ta sredstva.
Dobro ste rekli, dvjestotinjak milijuna više za konkretan slučaj liječnika i tužbe po pitanju prekovremenih sati, a ja sam već i spomenuo i tužbe što se tiču javnih službenika vezano za ovu samu osnovicu, ali još jedanput ću spomenuti i napomenuti, 18,4% u 4 godine je osnovica povećana, unatoč tome, sudske tužbe.
Hvala lijepo.
Kolega Bulj zatražio je stanku, izvolite.
.../Upadica se ne čuje. /... .../Upadica: Skinut masku, masku, masku./... Hvala lijepo. Tražim stanku u ime Kluba Mosta od 10 minuta po pitanju rebalansa. Naravno da o zdravstvu triba puno ozbiljnije razgovarati. 1,4 milijarde u sanaciju zdravstva je razlog zbog čega je to došlo.
Mi imamo županije. U mojoj Splitsko-dalmatinskoj županiji stižu decentralizirana sredstva iz blagajne koju vi vodite, kojom vi upravljate, ali to je jedan protočni bojler koji je uništio zdravstvo domova zdravlja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Otiđite u Dalmatinsku zagoru, dođite u Sinj, Vrgorac, Imotski pa ćete vidjeti kakve su zdravstvene usluge. Zbog toga nam ljudi i odlaze. Odlaze nam zbog toga i liječnici i stručni kadar.
Zbog manjka usluga ljudi odlaze u treće zemlje. Zbog čega? Zbog toga što te županije taj novac ne koriste transparentno za zdravstvo nego taj protočni bojler služi za uhljebljavanje njihove županije, u njihove ustanove, to su njihove županije, ne narodne županije. I još jednom bih vas upozorio, imamo jednu bolnicu, to sam govorio bezbroj puta, jedinu u Dalmatinskoj zagori, to je Veteranska bolnica u Kninu. Opća veteranska. Medicinsko osoblje koje putuje iz Sinja, znači u 2 smjera 150 km, iz Splita još dalje, iz Šibenika, 8 mjeseci donedavno nisu primili putne troškove u Covid krizi. Putne troškove. Ali znamo doći svi na taj Dan pobjede u Knin. Najveći dan naše povijesti, Dan pobjede, kada je se oslobodio grad Knin.
Znači ova sredstva koja dajete, imam bezbroj primjera, u Dom zdravlja Sinj svake godine se obnavlja krov na stacionaru, rade se nekvalitetno radovi, novac se baca, ulupava vašim poduzetnicima koji financiranju kampanje, niste transparentni, niste ozbiljni, uništili ste zdravstveni sustav i to je uzrokovalo ovu trenutnu situaciju. Hvala lijepo.
Hvala kolega Bulj.
Sukladno čl. 293.b. nećemo sada na stanku, ali ćemo otići na stanku nakon što završimo s replikama i onda ćemo nastaviti u 12 sati, tako da si možete planirati vrijeme. Imamo još jedno 20-tak minuta onda će biti stanka do 12 sati.
Idemo sada, kolega Škoro izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani g. ministre pažljivo sam slušao vaš govor i neplanirano sam se javio za repliku jer me je rastužila jedna vaša rečenica. Naime, ja znam, svi mi znamo da ovaj naš krhki hrvatski brod pluta na tom nemirnom financijskom moru, tu ga i tamo malo oplahnu prihodi, ali uglavnom udaraju ga valovi tih rashoda i vama će rebalans proći, imate dovoljno glasova i ruku u zraku. Međutim, ono što me je rastužilo, rastužila me je činjenica da eto te novce nećete vi kao neki ponosni zapovjednik tog broda koji je došao ovdje, ja bi to stvarno volio, vi slovite za elokventnog i sposobnog čovjeka, stručnog čovjeka i ja se s tim slažem, dakle vi nećete potrošiti njih na nešto što bi doprinijelo razvoju Hrvatske u budućnosti nego ćete nažalost i nek se vatrogasci ne uvrijede, to napraviti kao vatrogasac, pogasit ćete neke požare na tom brodu. A rastužila me rečenica da vi u budućnosti računate na potencijalni rast poduzetničkih aktivnosti. To me jako žalosti i to sam morao reći, evo hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na vašoj replici i na evo lijepim riječima koje ste mi osobno uputili, ali ja ću vam samo reći vezano za ovaj potencijalni rast, dakle to je ona kategorija ekonomska koja za razliku od one, znači uspoređujemo ono što imamo stvarni rast, a potencijalni rast kako efikasno koristite i koji je rezultat svega onoga što trošite, rad, kapital i nekakvu produktivnost njih istih. Dakle, u Hrvatskoj je situacija kao i u nekim drugim zemljama, da je potencijalni rast, stopa potencijalnog rasta ispod stvarnog rasta i zato i je nužda da se između ostaloga čine i određene reforme kako bi se ta efikasnost korištenja tih čimbenika s kojima raspolažemo, ali isto tako i ti čimbenici unaprijedili, tu prije svega mislim na radnu snagu, kako bi onda i stvarna stopa rasta bila čim veća.
Al ono što je također važno da i kroz ovaj rebalans, naravno naša je uloga i zadaća kada dođu i određene nužda da moramo i tako funkcionirati, pa tako sada i ovaj dio što se tiče zdravstvenog sustava. Nadamo se da neće u slijedećim krugovima biti previše odnosno ovoliko teme zdravstva, ali vidjet ćemo. Hvala.
Kolegice Orešković, izvolite.
Hvala.
Uvaženi ministre, kada govorimo o izvršenju proračuna svjedoci smo enormnih rashoda za koje se opravdano sumnja da su sredstva nesvrsishodno, neracionalno, a i koruptivno utrošena. S obzirom na brojne strateške dokumente u kojima se spominje riječ „digitalizacija“ ovim putem apeliram na vas i na vladu u cjelini da krenete sa procesom uvođenja informatičkih rješenja i aplikacija kojima se omogućava puna fiskalna transparentnost, dakle prikaz svih pojedinačnih uplata i isplata na državnoj razini svih državnih proračuna i izvanproračunskih korisnika. Ako mogu pojedine JLS-ovi može i država.
I drugo, pozdravljam ukidanje pojedinih parafiskalnih nameta, ali pozivam vas da do slijedećeg pojavljivanja u HS krenete sa ambicioznijim planom smanjivanja rashodovne strane koja proizlazi iz neracionalnog teritorijalnog ustroja, dakle pozivam vas na plan smanjivanja broja županija, gradova i općina i smanjenje javne administracije na pozicijama i radnim mjestima za koje ne postoji opravdana svrha.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo, evo u odnosu na prošli rebalans odnosno prošlu raspravu o proračunu, zdravstvo je valjda tolko dominantna tema da smo tek evo sad ne znam koja je već 20 i neka replika došli na temu transparentnosti proračuna, pa ću ponovit ono što sam prošli puta jako puno rekao, jučer je i na odboru bilo nešto govora o tome. Niko sretniji od mog tima i mene u Ministarstvu financija da tu transparentnost dižemo na još što je moguće viši nivo, dakle nema nikakvih potreba, niti ikakvih razloga za ikakvim skrivanjima, svi da imaju raspoloživost sve što im treba, svi smo porezni obveznici, svi participiramo i da imaju zaista uvidu u svaku moguću stavku prihodne i rashodne strane, svaku moguću razinu. Prošli puta, sjećate se, bilo je dosta rasprave i o toj razini konta oćemo li višu ili nižu razinu, koliko će detaljan bit proračun, svi dokumenti, svi papiri, sve ono što dobijete na tabletima odnosno u pretincima je u skladu sa Zakonom o proračunu, kako je definirano tamo. Mi ćemo Zakon o proračunu ove godine i to najavljujem doći u HS i mijenjati jedan drugi segment ako bude bilo potrebe i razloga za ovaj transparentnosti dio, hoćemo i to. Hvala.
Hvala.
Kolegice Antolić Vupora, izvolite.
Poštovani g. ministre, s obzirom da smo kao država tek na 60% prosjeka gospodarskog razvitka u EU, dakle bitno nam je da i rebalansom pokažemo taj razvojni potencijal i razvojne elemente našeg budućeg razvoja ne samo u gospodarstvu nego i razvoja unutar pojedinih sektora. Rekli ste da je dominantno i ono što je vidljivo iz samog rebalansa da je dominantno područje, pa i pokrivanja dugovanja u zdravstvu. To je činjenica.
Svjesni smo toga da je to bilo najpotrebnije. Međutim, što je sa nadolazećim zimskim mjesecima kada je moguća nova, novi val pandemije, kako je organizirano zdravstvo, govorim s aspekta i dolazim iz Varaždinske županije gdje smo vidjeli da bi drugačija organizacija posloženosti zdravstvenog sustava pridonijela smanjenju troškova koji bi bili potrebni, a da bi se pandemija zauzdala?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvažena zastupnice, pa mislim da zdravstveni sustav je pokazao i u totalno iznenadnim okolnostima koje su nas zadesile početkom prošle godine i pandemijom kada nitko nije mogao pretpostaviti ovakvu situaciju da se može i zna i kadar je organizirati i isporučiti ono sve skupa što i želimo od njega. Vidjeli smo u isto vrijeme nažalost u brojnim drugim zemljama gospodarski puno snažnijima od RH, tu se između ostaloga referiram i na onaj uvodni vaš dio replike da nije samo isključivo gospodarsko bogatstvo i snaga jamac da ćete između ostaloga evo i u ovakvim okolnostima adekvatno reagirati. Gospodarski puno razvijenije zemlje od RH i snažnije su imale puno veći problem sa njihovim bolničkim i zdravstvenim sustavom nego što je Hrvatska.
Kad smo uspjeli reagirati u iznenadnim okolnostima sa svim pretpostavkama i znanjima koje imamo, nadajmo se, daj Bože da ne bude, ali ako bude ponovno otvaranje nekih novih valova sigurno da zdravstveni sustav će bit tu. Hvala.
Kolegice Baričević, izvolite.
Hvala lijepa.
Evo uvaženi ministre Mariću, valja ovdje danas zaista pohvaliti povećanje prihoda u rebalansu proračuna u odnosu na planirano, a svakako i ovo zaduživanje koje nije zbog krivog planiranja već upravo zbog okolnosti na koje nismo imali utjecaj. S obzirom na današnji rebalans koji je najviše potaknut upravo povećanim troškovima u zdravstvu i to sa dodatnih 3 cijeli milijarde kuna prihoda, a ovamo 9,4 milijarde rashoda. Ono što je vrlo važno za pozdraviti ovdje što ste danas kazali da nam to neće ugroziti put prema Eurozoni, a i ovo valja pohvaliti i povećana izdvajanja za potpore u današnjem rebalansu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom u iznosu od 2,0 milijardi kuna i očekujem da će i ove intervencije potaknuti upravo što smo i danas čuli, što svi želimo, sustavno rješavanje problema u zdravstvu.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, pa evo ja ću onda samo ovaj dio vaše replike odnosno više komentara iskoristiti obzirom da ste i sami uvodno rekli dakle obzirom na povećani deficit imamo naravno i veću potrebu za zaduživanjem. Ukupno račun financiranja raste za 8,6 milijardi kuna, od čega 6,4 milijarde se odnosi na deficit, a 2,2 milijarde kuna na činjenicu da smo povukli više nego što smo mislili iz onog dobro znanog SUR programa. SUR program nisu bespovratna sredstva, to su kreditni aranžmani od Europske komisije odnosno unije, doduše po najpovoljnijim uvjetima, mi smo u originalnom proračunu bili planirali 750 milijuna EUR-a, a povukli smo negdje oko milijardu, dakle taj ukupni račun financiranja je i između ostaloga i zbog tog razloga povećan, ali u svakom slučaju komentar na zdravstvo već ostaje isti kao što je i do sada bio. Hvala.
Kolega Mandarić, izvolite.
Zahvaljujem.
Pa evo, jasno bilo je vidljivo da je zapravo odmah od početka ove krize sa koronom, ima tome već i više od godinu dana, vlada krenula jasno i nedvosmisleno u pomoć da ne kažem ne selektivno reći ću dosta široko, kako se gospodarstvo otvaralo zapravo sve preciznije i preciznije su bile vladine mjere samo najpogođenijim sektorima. I zadovoljan sam što i dalje vidimo da će vlada podupirati one koji su u poteškoćama iako je gospodarstvo gotovo otvoreno, nije u potpunosti i dalje ima onih sektora i dalje ima onih gospodarskih subjekata koji su u problemu. I evo ovim putem pozdravljam to jel borba za, za svaki zapravo napredak, za svako radno mjesto je ključna. A samo takvom borbom predanom zapravo ostvarit će se i oni projicirani planovi i povećanje BDP-a na 5,2%, ali uz to valja skrenuti pozornost i na poboljšane projekcije što se tiče pada stope nezaposlenosti i povećanja zaposlenosti, što je zapravo ključno.
Pa evo moje pitanje za kraj, do kad mislimo odnosno mislimo li i dalje sa preciznim mjerama pomagati najpogođenije?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, pa evo proteklih mjeseci naravno sve ovo vrijeme praktički isplaćujemo potpore i za očuvanje radnih mjesta i pokrivanje fiksnih troškova, naravno sve i u skladu sa razvojem događaja i situacije. Ono što je dobro, dobro ne samo iz perspektive javnih financija da ti iznosi iz mjeseca u mjesec padaju, što drugim riječima znači da se gospodarstvo i općenito otvara i situacija stabilizirava odnosno da u konačnici manji su ti padovi od onih kriterijima predviđenih. Ali što sam rekao i maloprije to ću reći i sada. Naša uloga i zadaća, kao što smo reagirali na početku pandemije, tako i u ovoj, svi se iskreno nadamo, završnoj fazi pandemiji, nadajmo se, vjerujmo u to, i činimo sve da to zaista tako i bude, da ne napravimo neku ajmo reć tako grešku u koracima u zadnjoj sekundi, u zadnjoj minuti utakmice. Dakle, tu je vlada u potpunosti svjesna toga i naravno sukladno i svim našim ovoga mogućnostima i okolnostima to je na vrhu naših prioriteta. Hvala.
Kolega Matula, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, niste nam odgovorili na pitanje, ja ću ponoviti možda još ovaj oštrijim i kraće. Znači godinu i dva mjeseca je prošlo od prvog razornog potresa u Zagrebu, zanima nas koliko novca ovim rebalansom je rezervirano za obnovu privatnih kuća i stanova u Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji?
Hvala lijepo.
Izvolite, izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, pardon.
Kao što sam i odgovarao maloprije na sličnu repliku, reći ću i sada. Dakle, dinamika pripreme i svega onoga što ide u smislu procedura za pokretanje kako obnove privatnih, tako i javnih, će diktirati između ostaloga i potrebita financijska sredstva i sukladno tome ćemo u državnom proračunu i planirati ista. Fond solidarnosti je jedna specifičnost obzirom da je on odma odobren i kao takav povučen. Doduše, Fond solidarnosti ima vremenski rok, 18 mjeseci. U isto vrijeme on je puno manji u odnosu na onoga ukupnoga efekta obnove, a i sami dobro znamo da obnova se neće dogoditi za vrijeme jednog ili 3-godišnjeg proračuna, trajat će kud i kamo dulje, dakle naša odgovornost sukladno procedurama koje će se, koje idu i koje ovoga se pokreću kada bude bilo i potrebe i kolika potreba, osigurati ta sredstva sukladno svim zakonima koje smo donijeli. Hvala.
Sada je na redu kolega Stier, izvolite.
Hvala g. predsjedniče.
g. Potpredsjedniče vlade, ja ću se kratko vratiti na pitanje koje je otvorila kolegica Peović, odluka EU o suspenziji pravila o deficitu i javnome dugu, koliko je meni poznato ta će se suspenzija produžiti i na 2022.g.. A nisam baš tako siguran kao kolegica Peović da će se nakon toga sve vratiti na staro. Čujemo neke takve glasove, npr. iz Njemačke, ali u Francuskoj, u Italiji, a čini mi se da taj trokut postaje sve važniji u Eurozoni, tamo se npr. čuju glasovi koji govore o nekoj reformi pakta stabilnosti i rasta, što bi možda Hrvatskoj i odgovaralo. U svakom slučaju, mislim da jedino odgovorno je u ovom trenutku voditi takvu politiku koja će iskoristiti sada relaksirana pravila da bi se moglo financirati ono što je potrebno i zdravstvo i pomoć gospodarstvu napraviti reforme koje su potrebne, ali ostati u zoni fiskalne sigurnosti kao što ste i najavili.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, moram reći da se u potpunosti slažem s vama i sve ovo što ste vi rekli to su na neki način i najave da tako kažem, već se i razgovara o toj mogućnosti razgovora o reviziji i pakta o stabilnosti i rastu, do tada suspenzija fiskalnih pravila i za ovu, a i za cijelu iduću je na snazi.
Međutim, s druge strane za nas ima i onaj drugi kut, a to su mastriški kriteriji i naš put prema euru, ali opet ponavljam ne samo zbog tih kriterija i vis a vis naše komunikacije sa Europskom komisijom i Unijom jer u konačnici opet ponavljam, mi smo pokazali i dokazali samima sebi zašto je potrebno uvoditi odgovornu fiskalnu politiku i zašto je odgovorno se odnositi prema novcu poreznih obveznika. Uz dužno poštovanje prema europskim izvorima i sada maloprije nekoliko puta spomenuti europski izvori i Nacionalnog programa oporavka i višegodišnjeg financijskog okvira iznos financijskih sredstava u proračunu od hrvatskih poreznih obveznika je puno veći. Odnosimo se i odnosimo se i prema njima odgovorno, ne samo prema europskom novcu.
Hvala lijepo.
Hvala.
Kolega Miletić, izvolite.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade g. Jandrokoviću, poštovani ministre.
…/Upadica predsjednik: Još sam uvijek u Saboru./…
Šta sam rekao Vlade? O čovječe. Možda proročki.
Poštovani predsjedniče HS-a g. Jandrokoviću i poštovani ministre Mariću sa suradnicima.
Ugostitelji su 16 mjeseci poslovali u gubitku evo tako oni službeno tvrde, iz ugostiteljstva oko 12.000 djelatnika je otišlo. Zanima me ministre hoćete li i dalje imati u fokusu naše ugostitelje, zanima me u usporedbi da nadolazećom turističkom sezonom? A onda isto tako me zanima budući da počinje Europsko prvenstvo u nogometu, možete li kao potpredsjednik Vlade utjecati da se radno vrijeme pomakne barem sat vremena još kasnije da svi građani RH koji prate hrvatsku reprezentaciju da nas se ne mora tjerati iz kafića 15 minuta nakon što završi utakmica?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, utjecat ćemo mi na sve što treba i da polučimo što je moguće bolji rezultat. Šalim se, moram se i ja malo našalit.
Što se tiče ugostitelja sve ovo vrijeme, zaista pa evo gledajte fakti su to jasni da ne mogu biti jasniji, ugostiteljstvo je baš onaj segment koji od prvog dana kada je još bilo razdoblje tri mjeseca horizontalno za sve, nakon toga kada smo se više sektorski fokusirali na pojedine segmente i dan danas ono koje je u potpunosti prepoznato mjerama i očuvanja radnih mjesta i pokrivanje dijela fiksnih ili svih fiksnih troškova.
Dakle, odgovor što se tiče ugostiteljstva naravno koje je jedno od onih koje je pretrpilo možda i najveći udar korona krize, ali u isto vrijeme nismo im i nećemo okretati leđa. Mi imamo kontinuirani dijalog, vi znate da predstavnici ugostiteljskih udruga između ostalog ja ću se s njima osobno sresti i idućih dana, mi uvijek dođemo na onu jednu temu u kojoj se razilazimo, prije svega vezano za PDV, ali ima i čitav niz drugih tema o kojima ćemo ja sam siguran pronaći određeni zajednički jezik.
Hvala.
Kolegice Glasovac, izvolite.
Hvala vam lijepo.
Gospodine predsjedniče HS-a, poštovani ministre.
Rekli ste evo vidite povećali smo u našem mandatu osnovicu za 18,4%, a imamo tužbe i imamo presude. Imamo, zato što u tih 18,4% je sadržano i 6% osnovice koje je država bila dužna isplatiti već u studenom 2015.g. kada su se stvorili preduvjeti za konzumaciju sporazuma potpisnog dodatka sporazuma potpisanog 2009.g. za javne službenike.
5,5 godina ta ugovorena obveza se zapravo ignorirala i javni službenici, liječnici, sustav socijalne skrbi, zdravstveni radnici nisu imale druge nego tužiti državu i sada vidimo da nam to dolazi na naplatu, samo u Ministarstvu obrazovanja umjesto planiranih 11,5 milijuna moramo sad ovim rebalansom povećati još za 10 milijuna kuna …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… kako smo do toga došli i zašto?
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo.
Pa trudim se u ovim replikama uvažena zastupnice, trudim se u replikama što je moguće više se držati i ne previše politizirati, ali mislim evo vi ste sami sad u ovoj replici rekli i spomenuli ste kraj 2015., znate i sami …/Upadica se ne razumije./… ali nije realizirano i nije ispunjeno.
Sjećate se sami u tom mandatu kakav i na koji način je tekao socijalni dijalog sa socijalnim partnerima, sa sindikatima. Ponovit ću još jedanput, bila je prilika vrlo jasna da se konzumiraju odnosno aktiviraju pojedine odredbe tog sporazuma i osigurači, ne zato da se nešto radi kontra javnih službeni i državnih službenika, nego da se učini ono što je.
Dakle, ako pad se nastavi, a nastavio se, šest godina za redom je Hrvatska imala negativnu stopu rasta da dođe do revizije između ostaloga. Mi nikad nismo dvojili i cijelo vrijeme to govorim unatoč brojnim kritikama iz privatnog sektora da mi isto se odnosimo prema našim zaposlenicima na način da treba povećavati i unapređivati prava i davati stimulans za njihov rad i to i činimo.
Hvala.
Hvala vam.
Idemo na zadnju repliku kolega Glavašević, izvolite.
Hvala vam predsjedniče Sabora.
Poštovani ministre.
Vlada je nedavno donijela odluku o nabavi višenamjenskih borbenih aviona koji će nas koštati 999 milijuna eura. Naš klub je protiv te nabave jer smatramo da ona u ovome trenutku naprosto neprimjerena. Borimo se sa pandemijom, borimo se sa obnovom od potresa, sa očuvanjem radnih mjesta, zelenom tranzicijom, sa smanjenjem siromaštva u Hrvatskoj. Ali najavljeno je da će se od iduće godine već ići u isplatu rata za taj nevjerojatan trošak.
Moje pitanje je, ako je već donesena odluka da se od iduće godine ide u taj trošak, gdje ćemo rezati odnosno ne vidimo u projekcijama za iduću godinu gdje se planira prikupiti? Ustvari to je milijarda i 875 tisuća kuna, milijun ispričavam se, 875 milijuna kuna.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala.
Uvaženi zastupniče, zaista vam hvala na ovom pitanju jer evo do sada ovo je zadnja replika pa je dobro da pojasnimo upravo jednu važnu temu, strateška odluka RH nemam vremena, ali čuli ste i predsjednika Vlada i ministra obrane i u konačnici naše vojnike odnosno ovoga, pilote i svi oni koji su vezani uz potrebu jačanja hrvatskog zrakoplovstva i prevencije bilo kakvih ne daj Bože situacija.
Ono što bi trebalo zapravo reći vi za vi rebalansa i da to pojasnimo vrlo jasno, ukupni trošak financijski koji je rečeni i koji ste vi sada ovdje spomenuli. Dakle, ovisno o tome kako će teći i kako će rezultirati tijek razgovora i dogovora potpisivanje Sporazuma, za pretpostaviti je da će od nas tražiti i plaćanje nekog predujma. Taj predujam, bilo ove već ili iduće godine ili koje god godine bio, za taj dio se morate zadužiti i ulazi u javni dug.
Što se tiče deficita i rezultata proračuna, on se knjiži onog časa kada prvi avioni pristignu, prema ovoj dinamici, računamo 2024., naravno sve sukladno Sporazumu i dogovoru.
Hvala.
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru financija g. Mariću.
Sada ćemo dakle napraviti stanku do 12 sati. Nastavljamo onda sa predstavnicima odbora koji će eventualno uzeti riječ i nakon toga idemo na raspravu klubova.
STANKA U 11,45 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,00 SATI.

Evo, poštovane kolegice i kolege, stanka nam je istekla i sada bih pitao žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Očito ne pa onda otvaram raspravu i prvi će govoriti u ime Kluba zastupnika Mosta poštovani zastupnik Zvonimir Troskot, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege i poštovani građani RH koji nas pratite putem ekrana.
Prije tjedan dana je bila zapravo Odluka Vlade o rebalansu Proračuna, ali i o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana HZZO-a za 2021. g. u kojem je isplaćeno 200 milijuna beskamatne pozajmice Ministarstvu financija.
Zapravo o čemu se tu radi? Riječ je o novcu kojim je podmiren dug zdravstvenih ustanova na temelju pravomoćnih presuda zbog prekovremenog rada, to je ono što sam i pitao samoga ministra koje su djelatnici vodili protiv bolnica i protiv ostalih zdravstvenih dakle ustanova i na kraju su tu dobili pravomoćnu presudu na temelju koje je Ministarstvo zdravstva moralo platiti i pokriti iznose dosuđenih dugova.
Građanski odjel Vrhovnog suda, to je ono što smo i postavljali pitanje je 9. prosinca 2019. g. donijelo dakle pravno shvaćanje što je zapravo i odluka, prema kojem zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora dakle imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada, to je ovo što je rekao g. ministar u ovih 18,4%, zatim za određene naknade za posebnu odgovornost što smo imali prilike vidjeti kod naših doktora i kod medicinskih sestara koje će po novim studijama koje će izaći van, zapravo uživaju najveći stupanj dakle povjerenja građana RH i na kraju dana, za dodatke odnosno ove kumulativne naknade za sate ostvarene u prekovremenom radu. E sad, ono što je tu problem je da je izvjesno da će drugostupanjski sudovi na temelju te odluke, a i samom činjenicom zbog te postavke, i sam Vrhovni sud, i dalje donositi presude u korist dakle zdravstvenih djelatnika, i to protiv dakle zdravstvenih ustanova i ono što se postavlja pitanje, ako je već takva postavka sada, dakle vođenje bilo kakvih postupaka nakon prvostupanjske presude donosi dodatne troškove kamata, dodatne troškove zateznih kamata, sudskih i ostalih dakle troškova.
I u tom se zapravo postavlja pitanje da je najžalosnija činjenica sljedeća, da se upravo iz tih kamata, iz tih zateznih kamata, pod broj 1, plaćaju dakle troškovi operacija. Dakle iz Fonda za zdravstvo se uzima novac gdje će se onda plaćati dakle sve te zatezne kamate i kamate zbog nerazboritog poslovanja zdravstvenih ustanova, a s druge strane dakle uzima novac koji je namijenjen zapravo za troškove bolničkog liječenja, odnosno primjerice za troškove operacija.
I postavlja se pitanje zbog čega takvo nerazborito poslovanje? Zbog čega takvo nerazborito upravljanje i zašto nikakve sankcije po tom pitanju? Dakle s obzirom na takvu sudsku praksu, dakle sad je vidljivo što će se događati, nas, dame i gospodo, čekaju dakle novi rebalansi proračuna, nekoliko dodatnih stotina milijuna kuna, bez obzira što je rast zdravstvenih djelatnika, što je pohvalno, rastao, dakle mi ćemo ovdje imati ponovno rebalans proračuna za nekoliko stotina milijuna kuna koje ćemo plaćati dakle kamate i zatezne kamate iz sudskih procesa dakle koje su pokrenule zdravstvene ustanove znajući unaprijed da će ih izgubiti.
E sad, mi nismo rušilačka stranka, kao što nas nekad g. Pavić zna potegnuti odnosno i optužiti, dakle imamo i prijedlog rješenja. Nismo ulazili u te neke fancy-schmancy termine kao nordijski modeli, američki modeli, dakle možemo naći i puno bliže modele, a recimo, to je sustav platnih razreda po uzoru recimo na jednu Sloveniju gdje bi se uveo zapravo jedan financijski red.
E sad, što je kod samih plaća zdravstvenih djelatnika? Dakle trebamo ući malo u analitiku da bismo vidjeli i cijelu problematiku. Dakle plaće zdravstvenih djelatnika se zapravo dijele na dvije komponente. Jedan je taj fiksni dio koji iznosi otprilike nekakvih 60-tak posto i s druge strane su dodaci što ispada nekakvih 40-tak posto same plaće. Što znači da recimo jedan stariji liječnik u našem sistemu zdravstvenom će iz fiksnog dijela otprilike dobiti nekih 11 tisuća kuna, a iz samih dodataka koje smo dotaknuli, će dobiti nekakvih 8, 9 tisuća kuna, što kad se to dvoje zbroji, otprilike stariji liječnik u našem zdravstvenom sustavu dobije nekih 20 tisuća kuna neto plaće.
Po meni bi trebao dobiti i više jer iz razloga, povjerenje koje oni uživaju dakle i s obzirom da im se nude velike prilike i po Dubaiju i po Švicarskama, itd. dakle ti ljudi zajedno sa medicinskim sestrama bi trebali dobiti više. Međutim ono što je problem je upravo taj dodatak iz razloga što se preko tih dodataka manipulira i oni se koriste zapravo za određene političke trgovine i dakle to sindikalisti također, koriste u svojim pregovorima i to je nešto što bi zapravo trebalo urediti. Zapravo i što se ti sindikalne igrice dakle preko tih dodataka zapravo idu nauštrb građana RH koji zbog toga moraju to plaćati, dakle samo rastu, je l', ti dodaci iz dana u dan samo rastu.
E sad, gdje je financijski red, evo, konstruktivni smo, jest da se uvede taj sustav platnih razreda kao i u Sloveniji koji bi taj sustav plaćanja zdravstvenih djelatnika učinio puno transparentnijim. Točno bi se znalo po razredima koliko tko zapravo treba zarađivati, dakle neovisno o ovim dodacima koje smo razgovarali.
Dakle, to bi značilo da bismo iz, ovaj izbjegavali dodatna zaduživanja, a samim time i dodatne rebalanse proračuna na isti način, dakle ove racionalizacije ovih dodataka kako je to riješila i sama Slovenija. E sad, građane RH isto volimo, kada razgovaramo o zdravstvu šta se događa sa nacionalnom bolnicom u Blatu. Dakle, to se već godinama razgovara o njom međutim nema nikakvog rješenja za tih 250.000 m2. Ok, možda sad nisam vidio da će ići u nekakvu izgradnju, ne vidim da Grad Zagreb u financijskim dugovima, vidim da i Vlada RH ništa ne govori o tome, ali isto građane onda interesira to je dobro postavio pitanje gospodin Grmoja, ako se već ne ide u izgradnju poduzetničkih zona zašto se ne bi išlo u izgradnju bolnice. Zašto, zašto građani Novoga Zagreba dakle moraju ulaziti u gužve, odlaziti do najbližih bolnica Sv.Duha, milosrdnica, Rebra, dakle ulazit u te gužve i možda dakle izgubit i život s obzirom da nismo tu dakle najefikasniji. E sad, pitanje da li smo trebali ulagati u taj Trg pravde pola milijarde kuna, jer to neće dovesti do reforme, dakle neće se poboljšati ročišta, neće se sa novim zgradama dakle pospješiti činjenica da nam procesi su nam zapravo i kazne za, za dakle optuženike.
Nadalje, dakle građani Grada Zagreba isto žele znati šta je sa bolnicom Dubrava. Dakle, prema HZZO-u dakle to je recimo bolnica koja pokriva istočni dio Grada Zagreba, ona je doduše prije par dana stavljena u funkciju, dakle počeli su se otvarat dakle kapaciteti, međutim i ona se polako dakle opet uvodi u sustav u onu prenamjenu koju je imala prije samoga Covida, međutim građani Grada Zagreba žele znati dakle koji će to period biti da se oni mogu naviknut i da znaju gdje će biti to mjesto gdje će oni moći dobivati dakle usluge zdravstvene zaštite. Najveći dio, evo 80% vremena sam iskoristio za bolnički dio, međutim moram otići i na poduzetnički dio. Dakle, nešto je dotaknuo sam gospodin Grmoja, dakle opet ćemo biti konstruktivni. Dakle, nismo ovdje samo za kritiziranje nego da vidimo šta možemo izvući iz ove situacije. Dakle, gospodin Grmoja je naveo nekakvih dakle pola milijarde kuna da će biti potrošeno na Trg pravde, nitko ne zna zapravo šta će se tamo graditi, jest da će se neki sudovi stavljat na taj trg, al zapravo to je opet potencijalna mogućnost izvlačenja javnih nabava, izvlačenja novaca i tko za i pitanje je da li ćemo mi stvarno imati nacionalni oporavak i otpornost na temelju Trga pravde koji ćemo financirat pola milijarde kuna. Ok, drugi apsurd tog programa koji smo imali prilike gledat je recimo vodootpadni odnosno kanalizacijski sustav gdje ćemo mi utrošiti iz gospodarstva dakle 6 milijardi kuna. E sad, pitanje na koji način ćemo mi vratiti gospodarstvu dakle takvo ulaganje kao što je kanalizacijski sustav. Ako već nismo bili iz tih novaca koje smo dobili iz EU dakle sposobni to uložiti primjerice u poduzeća, primjerice 6 milijardi kuna da se 300 poduzeća da svakome 20 miliona kuna nekakvih potpora, dakle ja nisam osobno za to jer sam za tržišni princip, ali s druge strane ako već EU daje taj novac zašto ih ne uložiti u sektore koji je davat dakle povrate. Ok, to smo već bili doticali, ali ono što je tu zapravo ključ jest da propustili smo priliku sa ovom, s ovim programom koji smo razgovarali i samo bismo htjeli dakle naglasiti činjenicu da bi ova pogreška zapravo se ne bi trebala dogoditi u višegodišnjem proračunu i da bi se stvarno u tu raspravu trebali dakle uključiti i ekonomisti i poduzetnici i financijski stručnjaci ili tko god. Dakle, znači van ekonomista koji su vezani na Vladu RH jer na kraju dana htjeli mi to ne htjeli dakle matematika je zapravo jednostavna jedino privatni sektor, dakle jedino privatni sektor dakle u dugoročnom razdoblju nas može učinit konkurentnim i pospješit gospodarski rast. Javne nabave, javni projekti to ne mogu.
Hvala lijepa.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj SDP-a, a vrijeme će podijeliti poštovani zastupnik Hajdaš Dončić i poštovani zastupnik Lalovac.
Prvo poštovani zastupnik Hajdaš Dončić, izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče sabora.
Kolegice i kolege, Vlada povećava rashode što smo već danas čuli par puta za 9,4 milijarde kuna, a dva su ključna razloga povećanja rashoda. Dakle, to prva sanacija zdravstva na koju odlazi 2,8 milijardi kuna te mjere očuvanja radnih mjesta i pokrivanja fiksnih troškova na što odlazi isto približno 2 milijarde kuna. No, međutim ovdje imamo i dodatnih 800 milijuna kuna za plaće što znači da je vjerojatno njihov ovogodišnji rast premašio očekivanja, a ono što je najvažnije da je već u trenutku usvajanja onog prvog originalnog proračuna dakle u zimi prošle godine već je postojala obveza povećane isplate ali se nisu osigurala sredstava. Dakle, to su samo neke činjenice.
Ono što nas u SDP-u zabrinjava je zapravo potpuna bezidejnost u rješavanju cjelokupne ekonomske situacije koja je samo djelomičan rezultat Covid krize, a više-manje je zapravo i posljedica Covid krize sanirana zahvaljujući interventnim sredstvima koje je EU osigurala pa zato možemo reći da ćemo imati samo djelomično razumijevanje za ove postupke Vlade.
Ono što nas dalje zabrinjava je rast deficita, dakle koji je porastao u 2 godine na preko 40 milijuna kuna što pokazuje zapravo jedno nesnalaženje Vlade da upravlja krizom na jedan prihvatljiv način. SDP spominje i stalno ponavlja da je upravo ovo višegodišnje, govorim o 3-4 zanemarivanje problema u zdravstvu zapravo dovelo i do nužnosti ili važnosti ovog rebalansa znači gdje trošimo 2,8 milijardi kuna zapravo na sanaciju zdravstvene politike. A s druge strane ne vidimo neki reći ću bar plan ili bar neku naznaku kako ćemo u budućnosti rješavati probleme u zdravstvu. Rekao sam na početku da bi ministar Marić trebao biti više potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, a manje ministar financija i da umjesto onih selektivnih vijesti koje on zna objaviti kao što je povrat poreza ili zadržavanje rejtinga ono što je ok generalno dakle u nekoj javnoj komunikaciji, trebao bi malo i više davati prijedloge kako rješavati probleme u oporavku gospodarstva, što za sad nije slučaj.
Svima je poznato da se vlada u svojim pričanjima o gospodarskom razvoju i o gospodarskom oporavku isključivo oslanja na Nacionalni program oporavka i otpornosti, na europska sredstva. No međutim ako se samo oslanjamo, dakle na programske dokumente oporavka, moramo znati da naši nacionalni programski dokumenti kasne, s time će vjerojatno kasniti i alavansi, to je povezano jedno s drugim, a samim time će kasniti provedba Nacionalnog plana oporavka.
E sad se tu javlja pitanje kolko će od ovih sačuvanih radnih mjesta za 3,4,5,6 mjeseci zapravo ostati stvarno očuvana radna mjesta, koliko će se nažalost izgubiti?
Još jednom ću ponoviti da su hrvatske slabosti koje se vide u ovom proračunu, dakle slabe institucije, korupcija, spora i komplicirana administracija, neučinkovito pravosuđe, relativno visoki porezi i doprinosi s obzirom na postignutu da tako kažem razinu gospodarskog razvitka, negdje smo na 65% prosjeka EU, a u konačnici jednom riječju slaba i neefikasna država.
Zaključno, u ovom dijelu rebalansom samo riješavamo nagomilane dugove zdravstva jer je veledrogerijama obećano da će se sanirati ti dugovi, a ne postoji razvojni moment proračuna već se on koristi za krpanje dugova.
Pitanje koje smo čuli danas samo površni odgovor, koliko su zapravo stvarni dugovi u zdravstvu, vidjet ćemo kako će i na koji način će ministar financija, potpredsjednik vlade za gospodarstvo na to odgovoriti.
I u konačnici, imamo još jednu primjedbu, veliku primjedbu, vidjet ćemo što je s tih 250 milijuna kuna manje, manje u Fondu za obnovu i vidjet ćemo kako će zapravo teći obnova.
Kolega Lalovac, izvolite.
Sad će govoriti poštovani zastupnik Lalovac, izvolite, u ime Kluba zastupnika SDP-a.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Kolko je zapravo teška kriza odnosno kolko god htjeli pokazivat da je hrvatsko gospodarstvo otporno pokazuje zapravo uvijek je, refleksija je u proračunu i struktura gospodarstva, ona koja je orijentirana uglavnom na turizam, na rentijerstvo je pokazala svoje zapravo odlike i kroz proračune jel i ministru ništa ovdje drugo nije ni moglo ovaj doći nego da pokaže znači jak udar krize na gospodarstvo. I kada vidite da smo relativno velike novce dali u gospodarstvo, stvarno velike novce gospodarstvu je li, preko 45 milijardi kuna su zapravo nekakvi troškovi zdravstva, a vidimo da je gospodarski pad jedan od najvećih, najvećih u Europi, uz Španjolsku, Grčku itd. na 8% jel. Znači vidite da ogromni novci su dani, a i gospodarski pad je isto, isto velik, znači nije on da je sad da bi bio negdje oko 3, 4 ili 5%, pa pokazuje zapravo struktura ekonomije zapravo na čemu se i temelji najveći dio proračuna i ono kako će zapravo izgledati proračun odnosno brojke nakon 9. mjeseca jel je činjenica da nama najveći dio prihoda dolazi ljeti, da nam sve ovisi o turističkoj sezoni, da je veliki dio gospodarstva orijentiran na turizam, tako da vjerujem i u ove određene ovdje projekcije kolko će zapravo stvarno deficit izgledati na kraju godine prvenstveno ovisi o turizmu, jel.
Građevina u jednom dijelu se dobro oporavlja, međutim, ja ću samo možda kratko i to je opasnost za slijedeće godine, ovdje je moj kolega Hajdaš Dončić govorio o tome, je problem inflacije. Kolko god, slažem se, ministar o tome ne može javno toliko puno govoriti, međutim činjenica je da su se cijene materijala, ulaznih materijala, uduplale, 100% je povećanje željeza, čelika, svih materijala se povećala za 100%. To je ono nešto što se događa u Americi, nešto što se događa u Europi, ulazne cijene materijala će tolko povećati, povećat će ovaj ulazne troškove, smanjit će se marže, jednostavno ne mogu ili marže ili jednostavno konkurencija je. To je ono što je opasnost i ono što se očekiva da li će ići kamatne stope gore jel. Za sad još uvijek tolko natiskani novac i što se tiče Amerike i što se tiče Europe pokušava se držati da neće, međutim pokazuje se da je to neko razdoblje ko prije 100.g. se ponavlja, prvo je bila španjolska gripa, pa velika inflacija i u Njemačkoj i svim onim zemljama, sad se ponovo događa da se događa covid i ponovo su opasnosti od inflacije velike i to je ono što. A zašto je još uvijek nema? Zato što građani još nisu počeli trošit. Kad počne ta percepcija, ono što je bilo govoreno da počnu trošit, da počnu percipirati, da će gubiti svoju vrijednost. A gledajte, samo sad kamatne stope su u Hrvatskoj nuli, a inflacija vam je preko 2%. Znači svi oni sad koji drže novac na računima koji nisu oročeni gube vrijednost novca, znači manje mogu kupiti za tu vrijednost novca i to je ona opasnost sigurno pred Hrvatskom, ne samo Hrvatskom nego i EU. Dobro je što smo pod kišobranom Europe jel se pokazuje da mi ne bi mogli izdržati, izdržati ovaj pritisak kolko god to izgledalo ne bi ga mogli izdržati da nema Europske komisije, da nema tih mehanizama. Europa je u ovu krizu ušla puno odgovornije nego što je to ušla u onu krizu 2013.-2014.g. i kolko god to izgledalo mi smo u tom klubu i koristimo sve benefite toga kluba i svakako je i ulazak u Europski monetarni mehanizam odnosno EUR-o sigurno će stabilizirati, dugoročno stabilizirat.
Međutim, ono što je, problem je što nema reformi. Ovdje su zapravo trebali sjediti ljudi iz Ministarstva zdravstva koji će reći kako zakrpati te rupe u sustavu zdravstva. Ovdje su trebali biti ljudi koji upravljaju sustavom plaća jel gledamo da se stalno povećavaju plaće. I nemojmo zaboraviti, ukoliko u javnom sektoru rastu plaće 20%, rastu duplo brže nego što raste produktivnost gospodarstva. To je opasno. To nam se već jednom dogodilo tamo 2005.-2006.g., duplo brže su rasle plaće. Nije problem kad rastu plaće ako raste produktivnost. Ako raste produktivnost gospodarstva je manja, a produktivnost javne uprave samo pumpamo plaće zato što ćemo pumpati potrošnju, to kad se jednom slomi, imali smo 6-godišnju recesiju ne zato što je došlo izvana nego zato što smo imali strukturne probleme u Hrvatskoj. I zbog toga još jednom opreznost, za smo za povećanje, ali ljudi moji moramo dizati i produktivnost i javnog sektora dižemo produktivnost i to ne smije teći brže od privatnog sektora jel kad privatni sektor vidi da rastu u javnom sektoru plaće brže nego njima koliko god ta bila rasterećenja to dovodi do disbalansa. I zbog toga u tom kontekstu svakako treba biti oprezniji kolikogod se želimo nekome dodvoriti da je to dobro, da su oni stupovi i privatni sektor i kako će teći restrukturiranje privatnog sektora, to još nitko ne zna. To je ono što Vlada i što očekujemo od Vlade kakvi su dugovi u privatnom sektoru.
Ovdje se govorilo da se mora restrukturirati iz te rentijerske ekonomije prema proizvodnoj ekonomiji, to je bio cilj, to je cilj zapravo ovog Nacionalnog oporavka i zbog toga ovdje uz ministra financija su drugi ministri koji trebaju braniti i govoriti na koji način će restrukturirati i sustav zdravstva. I mi smo se s time borili, dat ćemo podršku jel vidimo da jednostavno ovako krpanje rupa jednostavno više dolazi do svojih granica.
Zahvaljujem.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj zeleno-lijevog bloka u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Damir Bakić.
Izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovani kolega iz ministarstva, uvažene kolegice i kolege.
U Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva i državne imovine na poziciji administracije i upravljanje ministarstvom imamo povećanje rashoda za usluge za 5 milijuna i 600 tisuća kuna ili 25%. Na poziciji održavanje voznog parka imamo povećanje za milijun 230 tisuća kuna što je više nego dvostruko. Na poziciji administracije i upravljanje Fondom za obnovu administracija i upravljanje imamo povećanje ne za 5 milijuna kuna kako piše, već zapravo za 9 milijuna i 300 tisuća, skoro trostruko. Ništa od toga ne možemo podržati.
Ministarstvo financija na poziciji ulaganje u Investicijski fond triju mora imamo povećanje ne za 42 milijuna kako piše već za 85 milijuna. To je povećanje gotovo za faktor 6, šest puta. Na poziciji troškovi sudskih postupaka imamo povećanje sa 4 na zastrašujućih 74 milijuna kuna, sa 4 na 74. Imamo sasvim novu poziciju koja nije bila u originalnom izglasanom proračunu čiji naslov je Vrednovanje financijske imovine, a iznosi čak 445 milijuna kuna. Ništa ni od toga ne možemo podržati.
U Ministarstvu obrane na poziciji borbeno oklopno vozilo jedno, jedno borbeno oklopno vozilo imamo povećanje s 5 milijuna kuna na čak 12 milijuna i 800 tisuća kuna. To pogotovo ne možemo podržati.
U Ministarstvu hrvatskih branitelja na poziciji administracija i upravljanje i onako previsoki rashodi za usluge još su podignuti i iznose gotovo 11 milijuna kuna. Na poziciji prikupljanje i obrada projektne dokumentacije za financiranje sredstvima iz eu fondova iznos od 3 milijuna i 200 tisuća kuna podigao se za daljnjih milijun 235 tisuća kuna. Na poziciji jednokratna prava i ostale naknade hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata iznos od 46 milijuna kuna digao se na više od 80 od 46 na 80. Ništa od toga ne razumijemo niti se itko potrudio obrazložiti, pa pogotovo ne možemo podržati.
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja na poziciji poticanje rada s darovitim studentima imamo smanjenje za jednu trećinu. Na poziciji poticanje izvannastavnih aktivnosti u osnovnim školama imamo smanjenje za jednu polovinu 50%. Na poziciji poticanje izvannastavnih aktivnosti i u srednjim školama ista stvar, smanjenje za jednu polovinu. Zato na poziciji potpora Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu iznos od 25 milijuna i 700 tisuća kuna povećamo za daljnjih 700 tisuća. A onda opet na poziciji Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju imamo smanjenje za 50%. I konačno smanjuju se iznosi za natjecanja i u osnovnim i srednjim školama. To nikad nećemo podržati.
U Ministarstvu turizma i sporta pozicija izrada studije hrvatskog turizma kao i pozicija promocija sporta obje vrijedne po 2,5 milijuna ostale su netaknute, a niti lani kada smo proračun donosili, niti danas, niti tada nismo znali, niti danas znamo što je to i čemu to uopće služi.
Pozicija obvezni doprinosi vrhunskim sportašima smanjuje se s 4 milijuna kuna na nulu, anulira se. To je duboko uznemirujuće jel ako se obvezni doprinosi vrhunskim sportašima mogu smanjiti na nulu, ako to više sada ne treba onda je pravo pitanje je li to ikada i bilo potrebno?
I na kraju još dva podatka koja bih posebno želio komentirati. Ovim rebalansom se predviđa u Ministarstvu znanosti i obrazovanja iznos za srednjoškolsko obrazovanje povećati za 10%, a u Ministarstvu kulture i medija iznos za programe kazališne i glazbeno scenske djelatnosti smanjiti za 6,4%. Međutim, u stvarnosti niti se u prvom slučaju radi o povećanju, niti u drugom o smanjenj