Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

48

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem, kojim se primjenjuje članak 17. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, drugo čitanje, P.Z. br. 141
28.05.2021.
Sada ćemo krenuti sa radom kako je i najavljeno:

- Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje čl. 17. Konvencije UN-a protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, drugo čitanje, P.Z. br. 141

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 207.a Poslovnika Hrvatskog sabora. Navedenim člankom propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Molio bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, s nama je poštovani državni tajnik u MUP Žarko Katić.
Izvolite.
Hvala vam lijepo g. predsjedniče.
Poštovane gospođe zastupnice i gospodo zastupnici.
Proizvodnja, promet i uporaba odnosno zlouporaba opojnih droga je svakako jedno od najvećih zala suvremenog svijeta, možemo generalno reći da se proizvodnja, promet i zlouporaba droga generalno u svijetu povećavaju dakle ne smanjuju se i unatoč svim naporima policije, nacionalnih zemalja i međunarodna zajednica čini s tim u svezi rezultat još uvijek nije zadovoljavajući i mora se još puno raditi da se iskorijeni ili barem znatno smanji ovo zlo.
U tom smislu je i točka dnevnog reda koja je pred vama pa mi dopustite da vam na nju dam kratki osvrt. RH je 8. listopada 1991.g. notifikacijom o sukcesiji postala strankom Konvencije UN-a protiv nezakonitog prometa opojnim drogama i psihotropnim tvarima iz 1988.g. Svrha ove konvencije je unapređenje suradnje između država stranka u borbi protiv nezakonitog prometa opojnim drogama i psihotropnim tvarima.
Međutim, države članice Vijeća Europe koja je ujedno i sama potpisnica konvencije sporazumjele su kako će čl. 17. Konvencije koji se odnosi na nezakoniti promet morskim putem nadopuniti regionalnim sporazumom, dakle sporazumom zemalja Vijeća Europe kojim bi se provela i povećala učinkovitost odredbi toga članka.
Naime, taj članak o postupanju na moru je specifičan što velik dio mora čini međunarodno more, otvoreno more koje nije pod jurisdikcijom nijedne zemlje i na tim dijelovima oceana i mora potrebno je posebno urediti postupanje policije.
Stoga je 31. siječnja 1995. sastavljen Sporazum o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje i detaljnije razrađuje čl. 17. Konvencije, a koji je potom otvoren za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe koje kao što sam rekao i sama stranka ove Konvencije.
Odredbama sporazuma je između ostalog su propisane konkretne mjere koje svaka država stranka može poduzeti u svrhu osnovane sumnje da je na plovilu počinjeno relevantno kazneno djelo ili da je plovilo korišteno u te svrhe, dakle u svrhe nezakonite trgovine drogama.
Sporazum je uz uvjet ratifikacije u ime Vlade RH potpisan 7. studenog 2007.g. u Strasbourgu potpisao je ga je tadašnji veleposlanik i predstavnik RH u Vijeću Europe g. Danijel Bučan.
U ovom trenutku sporazum broji 15 država stranaka, neko će reći da je to možda malo u odnosu na broj država Vijeća Europe koji je negdje 50-ak, međutim sporazum su potpisale sve relevantne države koje imaju morsku granicu i koje imaju slobodan pristup otvorenom moru. Tako da i one države koje ga i mogu relevantno provoditi potpisale su sporazum i njegove su stranke.
U skladu s odredbama sporazuma prilikom polaganja isprave o … RH će na sporazum priopćiti četiri izjave i jednu rezervu. Naime, RH će kao države zastave ocjenjivati i odobravati pojedinačno svaku radnju iz zaprimljenog zahtjeva države koja poduzima mjere u odnosu na plovilo u vodama izvan teritorijalnog mora bilo koje stranke, dakle države stranke.
Nadalje, RH će kao država koja poduzima mjere svoje poduzimanje mjera činiti podložnim uvjetu da osobe koje su njezini državljani i ujedno osuđeni u državi zastave plovila, imaju mogućnost transfera u RH radi izdržavanja izrečene kazne. Uz to RH će odrediti tijela odgovorna za slanje i odgovaranje na zahtjeve kao i obavijesti o provođenju preferencijalne nadležnosti i za sva ostala priopćenja i obavijesti koja se zaprimaju temeljem sporazuma. To tijelo je Ravnateljstvo policije u okviru MUP-a.
Jednako tako RH će izjaviti kako se podaci razmijenjeni između država stranaka temeljem sporazuma mogu isključivo koristiti u svrhu zbog kojih su dostavljeni. RH će izjaviti temeljem Članka 31. ovog sporazuma i rezervu kojom pridržava pravo da zahtjevi, ostala priopćenja i popratni dokumenti koji joj se šalju temeljem sporazuma budu prevedeni ili popraćeni na prijevod na hrvatski ili engleski jezik. Evo sukladno ovim napomenama izrađen je i sa stručne razine usuglašen i ovaj konačni prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma koja Vlada evo šalje Hrvatskom saboru na potvrđivanje odnosno usvajanje.
Konačno napominjem da je provedba ovog zakona u djelokrugu tijela državne uprave nadležnim za unutarnje poslove, za poslove obrane i poslove pravosuđa te njegova primjena neće zahtijevati dodatne troškove već će se aktivnosti vezane uz njegovu provedbu obavljati u okviru redovite djelatnosti te financirati iz redovitog poslovanja.
Evo, poštovane zastupnice i zastupnici ovo je najkraće o prijedlogu zakona koji se nalazi pred vama.
Hvala vam lijepa.
Zahvaljujem državnom tajniku, idemo na replike, imam ih ukupno 6. Prvi je na redu kolega Ćelić.
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče danas dok obilježavamo 30-tu obljetnicu ustroja Hrvatske vojske i čestitamo pripadnicima Ministarstva obrane njihov dan, rasprava o konačnom prijedlogu zakona je prigoda i da istaknemo uspjehe hrvatske policije u međunarodnim akcijama za borbu protiv krijumčarenja drogama. Kao što ste na samome početku rekli, proizvodnja je sve veća, europski kontinent je u ovom trenutku za krijumčare mjesto broj jedan za distribuciju droge i unatoč podacima o konzumaciji droga na našim prostorima koji nisu nimalo dobri ja bih rekao dakle ako se prisjetimo svih ti akcija od Falkuše, od situacije u luci Ploče od prije mjesec dana ipak možemo reći da je Hrvatska sigurna zemlja u kojoj se ne događaju ubojstva vezana uz krijumčarenje droga kao što je to slučaj u susjednim državama.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Poštovani gospodine zastupniče, hrvatska policija ulaže znatne napore za suzbijanje zlouporabe droge i u tom slučaju i u tom smislu surađuje vrlo usko sa policijama drugih zemalja. Dakle, ovaj sporazum će tu suradnju u jednom segmentu svakako znatno pospješiti. A u pravu ste kad ste rekli da je hrvatska policija ili dojavila ili otkrila nekoliko važnih krijumčarskih lanaca i konkretnih slučajeva pa je poznat u zadnje vrijeme ovaj slučaj iz rujna prošle godine kada je uspješno provedena međunarodna akcija kriminalističke policije 88 milja od Kanarskog otoka La Palma gdje je zaplijenjena jedna tona opojne droge koja je na tržištu vrijedna oko 40 milijuna EUR-a. Prema tome, ta suradnja je stalna i to se čini na koristi i na sigurnost hrvatskih građana.
Druga replika kolega Kirin, izvolite.
Poštovani predsjedniče, poštovani državni tajniče, Konvencija UN-a protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihomotornim tvarima sastavljena je u Beču 20. prosinca '88. godine. Sporazum o nezakonitoj trgovini morskim putem tih istih tvari temeljem Članka 17. Konvencije UN-a sastavljen je u Strasbourgu 31. siječnja '95. koji je RH potpisala 7. studenog 2007. Molim vas da li imate informaciju o pristanku prihvaćanja Bečke konvencije odnosno 17. članka UN-a zemalja trećeg svijeta posebno zemalja u našem okruženju?
Izvolite odgovor.
Poštovani gospodine zastupniče, nemamo sad ovdje konkretne informacije, možete ih dobiti pisanim putem o prihvaćanju u zemljama trećeg svijeta koje su vrlo često proizvođači opojnih droga i odakle na Europsko ili Sjeverno Američko tržište dolaze najveće količine droge. Svakako je potrebna suradnja ne samo među zemljama koje, na čija tržišta dolazi droga čije zemlje, nego i sa zemljama koje, gdje ona nastaje gdje se proizvodi. Rekao sam da je 15 zemalja Vijeća Europe, dakle europskih zemalja prihvatilo odnosno ratificiralo ovaj sporazum i on je u punoj primjeni. To su uglavnom zemlje koje dakle imaju pristup moru koje mogu i primjenjivati ovaj sporazum.
Treća replika kolegica Orešković.
Hvala predsjedavatelju.
Molila bih poštovanog predstavnika predlagatelja da pojasni koji se to segment suradnje unapređuje ovim zakonom. Naime, rekli ste da dobro surađujemo. Mene zanima kako to da sporazum iz '95. godine kojeg je hrvatski veleposlanik potpisao prije 14 godina dakle 2007., mi danas ovim zakonom transponiramo u naš pravni poredak. Htjela bih znati kojim povodom mi tek sad o tome raspravljamo, što se s time postiže, koja je relevantnost mehanizma koji je uspostavljen '95., a na temelju konvencije iz '88. i nije li se nakon ulaska Hrvatske u EU ipak puno toga promijenilo. Dakle, u konačnici želim da pojasnite kojim povodom mi sada donosimo ovaj zakon i potvrđujemo ovaj sporazum.
Izvolite odgovor.
Poštovana zastupnice, da točno je kao što sam rekao da je sporazum potpisan u ime RH 2007. godine. Zadnjih par godina dogodile su se određene operativne akcije i tražena je suradnja drugih država i u neke od tih akcija uključeni su bili hrvatski državljani ili hrvatska plovila i ukazala se potreba da se taj posao praktično operacionalizira i da bude lakša suradnja.
Sporazum rješava niz pitanja, neka sam ovdje spomenuo, dakle oko, tijela koja su nadležna oko troškova, oko niza tajnosti, niza informacija koje u operativnom radu se pokazuju ključnim da bi jedna država mogla udovoljiti zahtjevu druge države za progon… .../Upadica: Hvala./... Hvala lijepa, broda.
Kolega Šimičević, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče, evo, ja podržavam svaki zakon koji se donosi u smislu sprječavanja zloupotrebe odnosno konzumacije opojnih droga i ovim putem želim pohvaliti hrvatsku policiju za sve ono što čini da bi na tržištu hrvatske države bilo što manje droga.
Moje pitanje je vezano za period od ulaska u EU do danas, da li je na tržištu Hrvatske više droge ili manje i da li je sudjelovanje sa drugim međunarodnim čimbenicima lakše otkriti put droga?
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Poštovani g. zastupniče, kao što sam i rekao i proizvodnja i promet i uporaba, zlouporaba droga u svijetu je sve veća, međutim, mi se možemo, barem malo istaći, pohvaliti da je u odnosu, u prošloj godini za koju imamo konačne podatke, u RH zlouporaba, odnosno suzbijanje zlouporabe droga, odnosno broj kaznenih djela manji za 8% u odnosu na 2019. Prošle godine počinjeno je 2645 kaznenih djela, to čini oko 5% ukupnog broja kriminaliteta u RH, ali nismo sa time u potpunosti zadovoljni.
RH i hrvatska policija suradnji vrši putem Europola, Interpola i na druge bilateralne sporazumima, ali smatrali smo da je potrebno ovakav Sporazum donijeli da bi se jedan specifičan segment suradnje na otvorenom, na međunarodnom moru mogao uspješno odvijati.
Sada je na redu poštovani kolega Sačić, izvolite.
Poštovani tajniče.
Svakako da je hvalevrijedna inicijativa i dat ćemo mi kao Hrvatski suverenisti potporu ovom Zakonu, međutim, istodobno predlažemo i Predsjedništvu Sabora, a i vama u Ministarstvu unutarnjih poslova i svim relevantnim ministarstvima, da nam pripremite tematsku sjednicu o problemu zlouporabe droga u RH, on to zaslužuje, to je iznimno društveno opasno kriminalno područje.
Ako možemo raspravljati na istoj razini o antikorupcijskim mjerama, onda moramo razgovarati i o mjerama koje se trebaju odnositi na preveniranje i represivno djelovanje odnosno na zlouporabu jer naša hrvatska policija svakako i naš represivni sustav mora imati punu potporu ovog društva u borbi protiv ove pošasti. Ogromne su štete i za ljudsko zdravlje, a najveće i najviše još i za financijski sustav RH.
Izvolite odgovor.
Poštovani g. zastupniče.
Pred, vjerujem da će se uskoro pred ovim Visokim domom naći izvješće glavnog ravnatelja policije o radu policije u prošloj godini, ali svakako i ovaj jedan specifični, vrsta kriminaliteta, zaslužuje svoje mjesto da se o njoj puno više raspravlja.
Znamo da u društvu postoje različita mišljenja o štetnosti droga, ali upozoravamo sve, posebno mlade ljude da se nikad ne odaju ovoj pošasti jer ona vodi u sve gora kaznena djela i često razara obitelj, zajednicu i cijelo društvo. Stoga je nikako ne smijemo podcijeniti i govorit ćemo o tome i informirati javnost koliko god bude potrebno. Hvala lijep.
I zadnja replika, kolega Dretar, izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedavajući, poštovani g. državni tajniče, 2 kratka i brza pitanja.
Da li ovaj Sporazum predviđa odnosno otvara mogućnost i za angažmane Hrvatske vojske, u ovom slučaju Hrvatske mornarice? To je prvo pitanje, dakle, osim policije, i drugo, na samome kraju Sporazuma spominju se i eventualne arbitraže, budući da ovdje u postupanjima na moru, naročito u međunarodnim vodama, dolazi do aktivacije mnogih stavki mnogih različitih zakona.
Kako ćemo znati i moći regulirati eventualnu arbitražu? Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
G. zastupniče. U primjeni ovog Zakona, to sam i rekao uvodno, osim Ministarstva unutarnjih poslova i pravosuđa, bit će i Ministarstvo obrane, upravo oni su to i tražili, opravdano, da može Hrvatska mornarica, odnosno Obalna straža prilikom svojih ophodnji na hrvatskom teritorijalnom moru, ako ustanovi da postoji sumnjiva brod ili dobiju takve dojave ili su bliži možda, da oni djeluju i do dolaska policije.
Ovaj Sporazum ima i svoj dodatak, kojim se regulira arbitraža i stranke Sporazuma mogu ustanoviti arbitražni sud koji se sastoji od 3 člana i rješavati sva sporna pitanja koja mogu nastati.
Zahvaljujem državnom tajniku, možete se vratiti na svoje mjesto.
Žele li izvjestitelji Odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu. Prvi je na redu Klub zastupnika HDZ-a u čije ime će govoriti poštovani kolega Ivan Ćelić. Izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom. Bečka konvencija sastavljena je u svrhu unaprjeđenja suradnje između država stranaka u međunarodnoj borbi protiv raznih aspekata nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima.
Države članice Vijeća Europe usuglasile su se da bi za povećanje napora i unaprjeđenja suradnje trebalo nadopuniti čl. 17 Bečke konvencije sporazumom.
Prema Europskom izvješću o drogama za 2020. g., brojni pokazatelji za tvari koje se najčešće konzumiraju upućuju na to da je dostupnost droga i dalje visoka.
Uz povećanje učestalosti presretanja velikih količina kokaina, hašiša te u sve većoj mjeri heroina koji se prevoze morskim putem, često u intermodalnim kontejnerima, to izaziva zabrinutost u pogledu infiltriranja zločinačkih organizacija u logističke lance opskrbe pomorske rute i velike luke.
Količina kokaina zaplijenjenog u EU 2018. je dosegnula gotovo 200 tona, što je najviša ikad zabilježena razina, količina heroina zaplijenjena u EU u komparaciji između 2017. i 2018. također je nažalost udvostručena, što je posljedica prije svega velikih pojedinačnih zapljena u luci Antwerpen.
Turska godišnje zaplijeni oko 20 tona heroina godišnje i to zapravo pokazuje kako svaka ilegalna supstanca ima neki svoj sinosoidni tijek, u ovome trenutku heroin ne raste za razliku od konzumacije marihuane i stimulansa ali ovi podaci pozivaju na oprez.
Malo koju branšu je kriza toliko snažno pogodila kao zrakoplovnu. Reklo bi se kod nas „dok jednom ne smrkne, drugom ne svane“. Početkom 2020. brodarska branša je također bila teško pogođena, očekivalo se da će to trajati mjesecima zbog problema oko proizvodnog procesa u Kini i globalne pandemije COVID-a, međutim u kolovozu prošle godine karte su se ponovno promiješale za kontejnersku branšu i od tada je potražnja za kontejnerskim prijevozom bila veća od ponude, što zapravo govori o preusmjeravanju sa zračnih ruta na morske rute.
Droga je poput vode, ona će na ovaj ili onaj način pronaći svoj prolaz. U vremenu kada su putnički zrakoplovni letovi maksimalno reducirani, kada se granice strožije kontroliraju, krijumčari su droge našli nove prolaze.
Sve nas je prije nepuna dva mjeseca osupnula vijest kako je u luci Ploče zaplijenjena rekordna količina kokaina. Prema policijskim izvješća radilo se oko 500 kg kokaina koji je dopremljen u kontejneru s bananama iz Latinske Amerike. Već je bio nagovještaj toga dakle, prije godinu dana, kada je na tim prostorima uhićen Talijan sa 25 kg kokaina i nakon toga je krenuo lančani slijed zapljena.
Današnja rasprava u Hrvatskom saboru prigoda je zahvaliti djelatnicima MUP-a ali i carine na svim uspješnim akcijama u proteklih godinu dana koji su ostvarili u suradnji sa svjetski poznatim agencijama za suzbijanje trgovine narkoticima poput američke Agencije za droge, koja ima svoj ured u Zagrebu i naravno, EUROPOL-a.
Kriminalci se jako lako prilagođavaju pandemiji, istaknula je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson, proizvode se i puštaju u promet nezapamćene količine kokaina koje su kriminalnim mrežama u Latinskoj Americi i u Europi, osigurale zaradu više od milijardu eura. Prema riječima Catherine De Bolle, direktorice EUROPOL-a, krijumčarenje kokaina hrani kriminalne strukture koje se služe svojim golemim resursima kako bi im filtrirale i potkopale gospodarstvo EU-a, javne institucije i društvo.
Uhićenja krijumčara u važnim europskim lukama kao što su Antwerpen, Hamburg, Rotterdam omogućila su rekordne zaplijene droge poput zaplijene pošiljke od 23 tone kokaina potkraj veljače.
Španjolska policija je u ožujku ove godine u Malagi u nastavku Operacije „Fero“ zaplijenila prvu narko podmornicu. Spomenuto je već prije krijumčarenje putem jedrilica i jahti, to je prva narko podmornica koja je izgrađena na europskom teritoriju, do sada su se takva plovila karteli koristili uglavnom na području i izrađivani su na području Latinske Amerike. U višegodišnjoj Operaciji „Fero“, uhićene su 52 osobe, zaplijenjeno je oko 3 tone kokaina i 700 kg hašiša.
Ovo su samo neki od primjera o rekordnim zapljenama droga, osobito kokaina na prostoru EU-a koji oslikavaju ozbiljnost situacije vezane uz krijumčarenje droga.
Sporazumom kojim se provodi čl. 17. Bečke konvencije, uređuju se sva glavna pitanja vezana uz suzbijanje nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima morskim putem. Namjera sporazuma da države članice Vijeća Europe u najvećoj mogućoj mjeri povećaju svoju suradnju na suzbijanju nezakonite trgovine morskim putem, u skladu sa međunarodnim pravom mora i u potpunosti poštujući načelo prava na slobodu plovidbe. Sporazumom se utvrđuje pravni okvir suradnje između stranaka u spomenutim stvarima, svaka stranka poduzima mjere potrebne za uspostavu njezine nadležnosti nad relevantnim kaznenim djelima kad je kazneno djelo počinjeno na plovilu koje plovi pod njezinom zastavom.
Također, svaka stranka poduzima mjere potrebne za uspostavu njezine nadležnosti na relevantnim kaznenim djelima počinjenim na plovilu koje plovi pod njezinom zastavom ili ima registracijske oznake ili plovilo koje nosi bilokakvu drugu oznaku nacionalnosti, bilokoje od stranaka ovog sporazuma kao i kad se radi o plovilu kojeg nije poznata nacionalnost i koji po međunarodnom pravu nema nacionalnosti.
Odredbama sporazuma propisuju se i konkretne mjere koje svaka od stranaka može poduzeti nakon dobivene autorizacije plovila stranke čije plovilo vije zastavu, u slučaju osnovane sumnje da je na plovilu počinjeno neko kazneno djelo ili da je isto korišteno u te svrhe, kao i način na koji se provodi nadležnosti u pojedinoj stvari, prikupljanje dokaza, povlaštena nadležnost, prodaja plovila, tereta, osoba i dokaza.
Klub HDZ-a podržat će Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje čl. 17. i Konvencije UN-a protivne zakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima. Hvala.
Hvala i vama, pa ćemo sada preći na drugu raspravu.
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit će poštovani kolega Davor Dretar, izvolite.
Poštovani g. predsjedavajući, uvažene kolegice i uvaženi kolege.
Cilj ovoga sporazuma i jest nužno poboljšanje i konkretiziranje načina suradnje država stranaka Bečke konvencije. Sukladno tome u ovome su sporazumu i odredbe koje predstavljaju temelj i vrlo važan međunarodni okvir za suradnju već spomenutih država članica Vijeća Europe u borbi protiv trgovine droge morskim putem. Sporazumom se utvrđuje i pravni okvir i institucionalne suradnje između država stranaka u svrhu poboljšanja suradnje u području suzbijanja nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima morskim putem u skladu s međunarodnim pravom mora i uz puno poštovanje načela prava na slobodu plovidbe. Bilo koja radnja poduzeta temeljem sporazuma vodi računa o potrebi da se ne miješa ili ne utječe na prava, obveze i provođenje nadležnosti obalnih država u skladu s međunarodnim pravom mora.
Ima u ovom sporazumu još nekoliko zanimljivih dijelova, pa vjerujem da ih vrijedi ponoviti. RH shvaća odredbu čl. 6. sporazuma na način da će država zastave ocjenjivati i odobravati pojedinačno svaku radnju iz zaprimljenog zahtjeva kojim država koja poduzima mjere traži odobrenje da zaustavi i ukrca se na plovilo u vodama izvan teritorijalnog mora bilo koje stranke, te da poduzme neke ili sve druge radnje određene sporazumom.
U skladu sa čl. 8. st. 2. sporazuma RH izjavljuje da kada djeluje kao država koja poduzima mjere svoje poduzimanje mjera čini podložnim uvjetu da osobe koje su njezini državljani, a predane su državi zastave na temelju čl. 15. i tamo osuđene za relevantno kazneno djelo imaju mogućnost transfera u državu koja poduzima mjere radi izdržavanja izrečene kazne.
Gore navedene činjenice i odluke dio su ovog sporazuma, o čijem potvrđivanju danas raspravljamo i oko toga nema sumnje, postoji široki politički konsenzus svih stranaka i pojedinaca. Svi smo svjesni da je uporaba nedopuštenih droga zloporaba droga u općenitom smislu ogroman problem za pojedince, obitelj, zajednice i države diljem Europe i svijeta.
Osim pogubnog utjecaja droge na zdravlje i društvo, tržište nedopuštenim drogama čini i veliki dio kriminalnih aktivnosti u europskom društvu, pa naravno i na globalnoj razini. Ilegalna trgovina drogom razgranat je međunarodni posao u kojemu nažalost sudjeluju i hrvatski državljani koristeći pri tom i plovila pod hrvatskom zastavom.
U doba pandemije bolesti Covid-19 kada je većina zračnih luka bila ili je još uvijek u prekidu, kao i zračnih linija, morski su putevi dobili iznimnu važnost pri transportu nedozvoljenih opojnih sredstava. Krijumčari koriste svaku priliku, pa tako koriste i činjenicu da je jačim kontrolama granica usprkos u lukama manjak osoblja u carinskoj službi. Jedna od tehnika kaže da se droga skriva u brodovima, a onda lokalno prevozi super brzim gliserima koji pomoću snažnih motora mogu pobjeći eventualnom policijskom progonu.
Ono što nas mora najviše zabrinuti jest činjenica da se ovakav način transporta opojnih sredstava ponekad odvija i uz znanje osoba koje bi po svojem zaposlenju morale biti najaktivnije pri zaustavljanju takvih pojava. Opasan pad morala koji je zadesio hrvatsko društvo u proteklih nekoliko desetljeća doveo je do iznimno zabrinjavajućih pojava da su u lancu trgovine drogom angažirani hrvatski državljani, a ponekad i državni službenici, ponekad samo kao promatrači, kuriri, a ponekad i kao organizatori sami. Svi smo svjesni i često se zgražamo kada čitamo o korumpiranim policajcima koji su organizirali lance šverca drogom, inspektorima koji su dojavljivali vrijeme i mjesto nadzora ili akcija, o korumpiranim carinicima koji su propuštali kontejnere bez izvršene kontrole i slično. Jasno je naravno da isključivo pojačanjem mjera nad takvim osobama, pri čemu naravno čestitam i hrvatskoj policiji i svim nadležnim službama na čišćenju kukolja u njihovim redovima moramo još jače raditi, moramo stvoriti i dobro plaćene, vrhunski uvježbane i opremljene kako policajce tako i carinike, te naravno i pripadnike hrvatske mornarice jer činjenica jest da su trgovci drogom, možemo ih čak u šali nazvati vrhunskim biznismenima i znat će iskoristiti svaku našu manu i svaki naš propust.
Podsjećam i na važnost Zakona o zaštiti pomorskih brodova i luka o kojem smo nedavno ovdje raspravljali s posebnim naglaskom na sigurnosne protokole od kojih su eto u hrvatskim lukama ponekad pretvorene u vrata za prodor opojnih sredstava u Hrvatsku i naravno dalje u Europu.
Dobra je vijest da nakon zaplijene ogromnih količina kokaina koji preko luke Ploče ulazi u Hrvatsku carinska uprava konačno donosi odluku da se nabavlja mobilni RTG uređaj za skeniranje sumnjivih kontejnera. Uglavnom su to kontejneri banana dopremljeni iz Južne Amerike u kojima se krijumčari kokain. U carinarnicu u Pločama stići će mobilni rendgenski uređaj vrijednosti 2 milijuna dolara koji će carinicima omogućiti bržu i učinkovitiju kontrolu kontejnera, što do sada nije bilo moguće, pa je luka Ploče mjesecima bila meka krijumčara kokaina. 2 milijuna dolara velik je iznos, ne treba zaboraviti niti troškove održavanja ovakve skupe tehnologije, no to je sasvim sigurno vrlo mala cijena koju treba platiti da bi se zaustavila navala opojnih droga na hrvatsko i europsko tlo, što nam naravno nameće i realni zaključak da bi nabavka takve opreme morala biti financirana od strane EU.
Sam tekst sporazuma regulira i vrlo osjetljiva pitanja suverenosti brodovlja i osoba sa hrvatskim državljanstvom odnosno hrvatskom zastavom. Posebno su zahtjevna postupanja prema sumnjivim plovilima koja se nalaze u međunarodnim vodama.
Svaka radnja poduzeta na temelju ovog sporazuma treba i vodi računa o potrebi da se ne miješa u ili ne utječe na prava i obveze te izvršavanja nadležnosti obalnih država u skladu s međunarodnim pravima mora.
Ne smijemo zaboraviti niti situacije u kojima plovilo možebitno i nema zastavu odnosno da je bez državne pripadnosti, ali i tu je sporazum jasan. Stranka koja ima opravdane razloge sumnjati da je plovilo bez državne pripadnost ili koje je na neki način izjednačeno s plovilom bez državne pripadnosti na temelju međunarodnog prava uključeno ili se koristi za počinjenje relevantnog kaznenog djela obavještava one druge stranke za koje se čini da na njih to najviše utječe te od bilo koje takve stranke može zatražiti pomoć u onemogućavanju njegovog korištenja u tu svrhu. Stranka od koje se to traži pruža takvu pomoć u okviru sredstava koja su joj dostupna.
Činjenica jest poštovane dame i gospodo da smo svi svjesni da je trgovinu drogom i njeno korištenje gotovo nemoguće iskorijeniti, ali da je naša dužnost i naša zadaća obaveza na prvome mjestu stvoriti pripadajući zakonski okvir koji će to onemogućiti te naravno kao država, još ću jednom ponoviti, uložiti u obuku i opremu vrhunskog policijskog ili bilo kakvog potrebnog kadra da se ta pošast zaustavi ili smanji na najmanju moguću mjeru.
Budući da je tekst ovoga sporazuma već prošao prvo čitanje u HS-u, Klub zastupnika Domovinskog pokreta podržat će ga i u drugome čitanju.
Hvala vam lijepa.
Zahvaljujem.
Prelazimo sada na treću raspravu u ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani kolega Nikša Vukas.
Izvolite.
Gospodine predsjedniče HS-a, državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Donošenjem ovog zakona prethodio je dugačak put koji je započeo još u prosincu 1998.g. u Beču kada je sastavljena Konvencija UN-a protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima tzv. Bečka konvencija sa svrhom unapređenja suradnja između državnih stranaka u međunarodnoj borbi protiv raznih aspekata nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima.
RH je 8. listopada 1991.g. temeljem notifikacije o sukcesiji postala strankom Bečke konvencije. Daljnji korak u uspješnoj realizaciji pojedinih odredbi Bečke konvencije poduzele su države članice Vijeća Europe koje su stranke Bečke konvencije želeći u najvećoj mogućoj mjeri povećati napore i suradnju o suzbijanju nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima murskim putem te su se sporazumjele kako je čl. 17. Bečke konvencije potrebno dopuniti sporazumom kojim bi se realizirala i povećala njegova učinkovitost.
Slijedom toga 1995.g. sastavljen je Sporazum o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje čl. 17. Konvencije UN-a protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima te je i otvoren za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe koje su stranke Bečke konvencije sa mogućnošću da Odbor ministara Vijeća Europe u skladu sa čl. 28. sporazuma nakon savjetovanja sa državama strankama sporazuma, pozove i bilo koju državu stranku Bečke konvencije koja nije članica Vijeća Europe da pristupi sporazumu.
Sporazum je stupio na snagu 1. svibnja 2000., a RH je isti potpisala 7. studenog 2007. uz uvjet unutarnje ratifikacije. U ovom trenutku sporazum broji 15 država stranka.
Cilj sporazuma je nužno poboljšati i konkretizirati načine suradnje država stranaka Bečke konvencije, sukladno tome sporazum sadrži odredbe koje predstavljaju temeljni važan međunarodni okvir za suradnju država članica Vijeća Europe u borbi protiv trgovine drogom morskim putem u skladu s međunarodnim pravom mora i uz puno poštovanje načela prava na slobodu plovidbe.
Slijedom navedenog odredbama sporazuma prepisuju se definicije, opća načela suradnje i nadležnosti, operativne zaštitne mjere, pitanja troškova i naknade štete, uspostave odbora za praćenje te konkretne mjere koje svaka od država stranka može poduzeti u slučaju osnovane sumnje da je na plovilu počinjeno relevantno kazneno djelo ili da je isto korišteno u te svrhe.
Bilo koja radnja poduzeta temeljem sporazuma vodi računa o potrebi da se ne miješa ili ne utječe na prava, obveze i provođenje nadležnosti obalnih država u skladu sa međunarodnim pravom mora.
Zadnji korak u implementaciji odredbi sporazuma je donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje čl. 17. Konvencije UN-a protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima.
Predmetnim zakonom koji se nalazi pred nama sukladno čl. 140. st. 1. Ustava RH u propisanoj proceduri potvrđuje se odnosno ratificira već potpisani sporazum kako bi njegove odredbe u smislu čl. 141. Ustava RH postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH koji su po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, ali ispod Ustav RH.
S obzirom na prirodu samog postupka potvrđivanje međunarodnih ugovora koji je uređen Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, a kojim država i formalno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka u pravilu ne može mijenjati ili dopunjavati tekst međunarodnog ugovora, predlaže se sukladno čl. 207. Poslovnika HS-a ovaj konačni prijedlog zakona raspraviti i prihvatiti u jednom čitanju.
Čl. 3. zakona utvrđuje se da će se prilikom polaganja isprave o ratifikacije RH na sporazum priopćit izjave u skladu sa člancima 6., 8., 17., 23., 24. sporazuma te rezervu u skladu sa čl. 19. sporazuma, a da je provedba samog zakona u djelokrugu tijela državne uprave nadležnih za unutarnje poslove te poslove obrane i pravosuđa.
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a na dan stupanja na snagu zakona sporazum iz Članka 1. ovog zakona nije na snazi u odnosu na RH te će se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti sukladno odredbi Članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.
Slijedom iznesenog Klub zastupnika SDP-a podržava donošenje ovog zakona koji je usmjeren na jačanje suradnje između država stranaka sporazuma s ciljem zaštite društva od teških kaznenih djela, u ovom slučaju zaštite od nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima morskim putem svjesni da bez kvalitetne suradnje sa drugim međunarodnim subjektima ne možemo umanjiti opasnosti štete koje proizlaze iz svakodnevne prisutnosti droge na našim ulicama.
Hvala vam.
Hvala.
Idemo sada na Klub zastupnika Centra i GLAS-a, poštovana kolegica Dalija Orešković.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice zastupnice i zastupnici, pa evo što su na temelju prijedloga ovog zakona koji je dostupan putem web stranice Hrvatskog sabora i na temelju svega onoga što smo danas izgovorili u ovoj sabornici imali prilike čuti i shvatiti naši građani. Prvo to da postoji Bečka konvencija iz 1988., zatim da su članice Vijeća Europe davne 1995. zaključile da je potreban poseban sporazum kako bi se dodatno ojačala međunarodna suradnja članica Vijeća Europe u provedbi Bečke konvencije. Iz izlaganja Kluba zastupnika HDZ-a saznali smo da je dostupnost droga i nadalje visoka i da se kriminalne organizacije lako infiltriraju u logističke lance opskrbe. Saznali smo i to da postoji dobra suradnja sa tijela koja se protiv međunarodne trgovine droge bore, pa tako sa američkom agencijom za drogu i se Europolom koji su između ostalog uključili da se ove kriminalne skupine lako i brzo prilagođavaju pandemiji. Pitanje je koliko se brzo i lako okolnostima prilagođavaju države članice koje evo nakon 25 godina konačno ratificiraju jedan međunarodni sporazum koji bi trebao biti strah i trepet kriminalnim organizacijama.
Predstavnik HDZ-a rekao je da su primjeri rekordne zapljene dokaz koliko je situacija ozbiljna. Pa ja bi rekla da situacija jest ozbiljna ali mi smo neozbiljni. Jer ako i postoji odgovor na pitanje koji su to mehanizmi suradnje koji očito postoje svih ovih 25 godina zakazali, mi odgovor na to pitanje u ovoj raspravi poštovani predlagatelju nismo čuli, a ja bi ga voljela znati.
Mene zanima kako to da nam baš sada treba pravni okvir koji je osmišljen prije 25 godina, a neki drugi model suradnje koji bi bio primjeren i krojen prema potrebama vremena u kojem mi živimo i prema aktualnoj situaciji. Meni se ipak čini da se u posljednjih 25 godina svijet promijenio, no birokratski mentalitet očito nije.
Hvala.
Hvala i vama.
Želi li još završno predstavnik predlagatelja? Ne, onda zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.

48

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem, kojim se primjenjuje članak 17. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, drugo čitanje, P.Z. br. 141
02.06.2021.
Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje Članak 17. Konvencije UN-a protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, drugo čitanje, P.Z. broj 141.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena, pa dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 121 zastupnik i zastupnica, svi su bili za, pa je na taj način donesen Zakon o potvrđivanju sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje Članak 17. Konvencije UN-a protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima.
PDF