Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

47

  • Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020. godinu, Predlagatelj: Odbor za predstavke i pritužbe
27.05.2021.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,27 SATI


Kolegice i kolege, stanka nam je istekla pa ćemo ić na slijedeću točku a to je:

- Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020. godinu
Podnositelj: Odbor za predstavke i pritužbe

Podnositelj akta je Odbor za predstavke i pritužbe temeljem čl. 107. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Želi li predstavnica podnositelja izvješća dati dodatno obrazloženje?
Da, poštovana predsjednica Odbora za predstavke i pritužbe Ivana Posavec Krivec.
Hvala vam, poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovane, ali malobrojne i hrabre kolegice i kolege.
Danas vas srdačno pozdravljam prije svega uoči rasprave o Izvješću o radu Odbora za predstavke i pritužbe Hrvatskoga sabora za 2020. g. i odmah ću napomenuti da ovdje govorim o izvješću koje prelazi i dva saziva Hrvatskoga sabora, znači IX. saziv i X. saziv s obzirom da smo mi konstituirani u srpnju prošle godine.
Dakle, Odbor za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora jednom godišnje, sukladno čl. 107. Poslovnika Hrvatskog sabora, podnosi izvješće o svom radu Hrvatskom saboru i tom prigodom, znači ovom današnjom prigodom, informiramo zastupnike Hrvatskog sabora o uočenim nepravilnostima kršenja zakonskih propisa kao i prava građana u postupku pred tijelima državne uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Također, kroz rad po predstavkama i pritužbama građana, ukazuje Saboru na kršenje zakona i druge štetne pojave od šireg značenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje te predlaže putem ovlaštenih tijela, ispitivanje osnovanosti predstavki, pritužbi i prijedloga a sukladno tome i potrebitost poduzimanja zakonom osnovanih mjera. Naš Poslovnik dakle propisuje da radno tijelo Sabora može raspravljati o predstavkama i prijedlozima koje građani podnose Saboru.
Zadaća odbora je sukladno djelokrugu rada propisanog čl. 107. Poslovnika Hrvatskog sabora da posreduju u rješavanju problema građana a sve s ciljem zaštite ostvarivanja osnovnih prava svih stranaka koje se obraćaju za pomoć, bilo sa se one obraćaju pisano, usmeno odboru i radi naravno, otklanjanja svih nepravilnosti.
Postupak po pojedinačnim predstavkama i pritužbama, predstavlja najznačajniji vid zaštite ljudskih prava. Posebna važnost predstavki i pritužbi očituje se u tom što omogućuje pojedincima obraćanje najvišim državnim tijelima, time predstavljaju izravnu poveznicu između građana i njihovih izabranih predstavnika.
Pravo građana na obraćanjem državnim tijelima moguće je definirati kao pravo na žalbu državnim vlastima ili njihovu pomoć ili kao zahtjev za određenim činjenjem ili često nečinjenjem koje je najčešće upućen državnim tijelima ili javnim službama.
Država ljudska prava ne propisuje niti ne odobrava već jamči njihovu zaštitu, zato se može reći da su ljudska prava iznad države i da ih ona mora poštovati.
Slijedom navedenog, u radu Odbora za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora od posebnog je značaja suradnja i povjerenje između državnih i javnih tijela, nadležnih tijela za rješavanje na svim razinama vlasti kojima se dostavljaju predstavke i pritužbe građana. Ne poduzimanje aktivnosti, nepostupanje mjerodavnih tijela i odgovornih osoba u njima, za posljedicu imaju daljnje kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda građana.
Vezano uz sporost u rješavanju po podnescima pritužbama, zahtjevima, zamolbama, upitima ili prigovorima građana, postavlja se pitanje odgovornosti zaposlenih i ovlaštenih osoba koje pasivnim stavom i sporošću administracije postupaju na štetu građana a zato ne snose nikakvu odgovornost niti posljedice. Osim postupanja po predstavkama i pritužbama, priopćavamo i o aktivnostima o međuparlamentarnoj suradnji u obliku sastanaka u Hrvatskom saboru.
Potpredsjednik i članovi Odbora za predstavke i pritužbe, predsjednik i članovi Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te hrvatsko-češka međuparlamentarna skupina prijateljstva sudjelovali su tako prošle godine na sastanku sa izaslanstvom Odbora za peticije zastupničkog doma parlamenta Češke Republike, u veljači 2020. su boravili u radnom posjetu RH.
U X. sazivu Hrvatskog saboru, u aktualnom sazivu u odboru je zaprimljen i upit iz skupštine Crne Gore u kojem je bio iskazan interes za upoznavanje s radom Odbora za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora pa u vezi sa tim, primili smo i predstavnike veleposlanstva Crne Gore u Zagrebu i prenijeli naša iskustva kako bi u Crnoj Gori i skupštini mogli primijeniti pozitivnu praksu iz hrvatskog parlamenta.
Napominjem da se u izvješću o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2019. g. nije raspravljalo na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. To je izvješće koje je u proceduru Hrvatskom saboru upućeno 15. svibnja 2020. Odbor za predstavke i pritužbe stoga je u X. sazivu na svojoj 1. sjednici održanoj 19. 11. 2020. usuglasio da se izvješće za 2019. g., znači za prijašnji saziv Hrvatskoga sabora, prima samo na znanje i ne upućuje u ponovnu raspravu. Isto je odloženo u arhivu.
Izvješće o radu ovog odbora za 2020. g. kao i sva njegova prethodna izvješća, zorno može poslužiti kao prikaz stanja u našem društvu jer proizlazi da skoro svaki drugi predmet, znači njih gotovo 45% dolazi iz područja pravosuđa i uprave. Najveći problem je nerazumna dugotrajnost sudskih i upravnih postupaka a odbor ne može biti tzv. intervenijent u sudske postupke jer se za to dakako nema legitimacijske osnovne, ja se ispričavam.
To što se građani obraćaju ovom odboru i što uopće imaju potrebnu obraćati se ovom odboru, ne dokazuje da imaju povjerenje u Hrvatski sabor. Dokazuje nažalost samo da su očajni i da nemaju više kome obratiti. Nažalost, ovlasti odbora ograničene su Poslovnikom i ono što odbor može jest predstavku ili pritužbu uputiti nadležnom tijelu i zatražiti očitovanju u razumnom roku.
Tijekom 2020. g. odbor je zaprimio i obradio ukupno 190 predmeta od čega je evidentirano 126 novih predstavki i pritužbi i 64 su predmeta iz prethodnih godina, dakle predmeti koji u ovom odboru aktivno žive od 2012.g.
U razdoblju u kojem se izvješće podnosi Odbor je održao samo jednu sjednicu i to upravo u ovom našem sazivu na kojem su članovi odbora 10. saziva HS-a upoznati sa dosadašnjim načinom rada i sa predstavkama zaprimljenim u odboru. U predmetnom izvješću prikazuje se rad odbora odnosno daje se pregled podataka o predstavkama i pritužbama po područjima te statistički podaci o radu odbora u 2020.g.
U izvješću odbora za 2021.g. vidjet ćete određene promjene u samome radu i u samoj sistematizaciji podataka sa kojom raspolažemo, daleko drugačiju analitiku pa se nadam da ćemo i kroz neke grafičke prikaze moći prikazati što se zapravo tijekom godina događa i na što nam najviše građani ukazuju.
Prema zaprimljenim predstavkama i pritužbama u odboru u 2020.g. postupili smo u nešto manjem broju predmeta, pošto je potpuno jasno jer je to u odnosu na 2019.i prethodne godine s obzirom na covid okolnosti i na druge okolnosti, tako da zapravo je tijekom 2020.g. izostao osobni kontakt sa strankama koje nisu više mogle dolaziti na razgovore ovdje u HS.
Što se tiče postupanja po područjima tijekom 2020.g. najviše predstavki i pritužbi odnosilo se na područje pravosuđa i uprave njih 85 ili gotovo kao što sam rekla 45%. Po brojnosti slijede stambena, komunalna i imovinskopravna problematika sa 47 predmeta, 28 predstavki sa socijalnom i zdravstvenom problematikom te iz područja zaštite obitelji 17, iz područja rada i radnih odnosa 11 predmeta bilježimo iz ostalih područja te ostali podnesci koji imaju karakter pritužbe bilježimo sa dva predmeta.
Nadalje, odbor je tijekom izvještajnog razdoblja s građanima osim pisanim putem redovito poštom, telefaksom, elektroničkom poštom ili u osobnim dolascima komunikaciju ostvario i izravno telefonski, davale su im se informacije te su savjetovani u ostvarivanju svojih prava u ukupno 193 zabilježena slučaja.
U izvještajnom razdoblju najviše pisanih predstavki i pritužbi građana zaprimljeno je i obrađeno iz područja pravosuđa i uprave već spomenutih gotovo 45%. Naravno, tu se najviše građani žale na pravosuđe, na upravu, na državno odvjetništvo, policiju, odvjetnike, zahtjeve za besplatnu pravnu pomoć i dr.
I dalje najveći razlog obraćanja građana odboru proizlazi iz činjenice da je nerazumna dužina trajanja postupaka kako sudskih tako i upravnih. Građani su ukazivali na dugotrajnost postupka pred pojedinim sudovima, neki traju primjerice 16 i više godina, 33 godine, 48 godina su najduži postupci na koji ukazuju nezadovoljni građani.
Jednako tako oni su često nezadovoljni i ishodom sudskih odluka, nezadovoljni su radom sudaca, ukazuju na nemogućnost ostvarivanja njihovog prava na donošenje odluka u razumnom roku, ukazuju za na zlouporabu položaja i korupciju u pravosuđu. Neke pritužbe su na obavljanje poslova sudske uprave i na neprofesionalnoj i neprimjereno ponašanje djelatnika suda prema stranki u tijeku postupka. Predstavke i pritužbe odbor je stoga upućivao Ministarstvu pravosuđa i uprave RH.
Jednako tako odbor je zaprimio o obradio predstavke opetovane i anonimne pritužbe iz nadležnosti DORH-a, općinskih i županijskih državnih odvjetništava i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u kaznenom, prekršajnom i građanskom upravnom predmetu.
Nadalje, odbor je zaprimio i obradio pritužbe osoba lišenih slobode na stanje u hrvatskim zatvorima te pritužbe na postupanje policijskih službenika. Bilo je pritužbi građana vezanih uz ovršne postupke, ovrhe na novčanim sredstvima, plaćama i mirovinama građana.
Pisane predstavke i pritužbe na rad upravnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela koja imaju javne ovlasti odnosno na rad pojedinaca u tijelima, na neprofesionalnost, nekorektnost, neljubaznost, neučinkovitost u radu i upućivanje stranaka od jednog tijela do drugog. Odbor je nakon obrade prosljeđivao na mjerodavna postupanja nadležnim ministarstvima, ovisno o sadržaju predstavke i pritužbe.
Stoga naglašavam da je tijekom 2020.g. odbor upućivao više požurnica. Po predmetima iz djela pravosuđa i uprava često od jedne do 12 požurnica po predmetu. To ukazuje na činjenicu da nadležna tijela ne postupaju žurno i ne očituju se o utvrđenim i učinjenim postupcima.
Kao druga skupina predmeta koja značajno uzimaju prostor u našem radu je predmet predstavki i pritužbi zaprimljenih obrađenih u odboru odnosilo se na područje stambene, komunalne i imovinskopravne problematike, kao što sam spomenula ukupno 47 predmeta odnosno 25%. Primjeri ovog postupanja vidljivi su u evidentiranim i obrađenim predmetima odnose se na probleme rješavanja stambenih pitanja, stambeno zbrinjavanje osoba koje su se vratile ili dolaze na područje posebne državne skrbi i dugotrajnosti postupka za stambeno zbrinjavanje, na dodjelu stanova u najam, otkup državnih stanova ili poslovnog prostora u vlasništvu RH, na probleme bespravne gradnje, nadogradnje, energetske obnove zgrada, legalizacije, ostvarenja prava služnosti i prava pristupa javnom putu, uzurpacije vlasništva, na zaštitu prava u postupcima realizacije prostornih planova uređenja iz nadležnosti regionalne i lokalne razine, na uređenje naselja i prostora izvan naselja te provođenje dokumenata prostornog uređenja odnosno izdavanje lokacijskih dozvola.
Građani su ovom odboru upućivali pritužbe po pitanju komunalne problematike vezane uz nedostatak komunalne infrastrukture, uz plaćanje komunalne naknade u poslovnom i u stambenom prostoru, uz plaćanje odvoza komunalnog otpada u kući za odmor, uz odvodnju otpadnih voda, prometno redarstvo i sigurnost prometa na nerazvrstanoj cesti.
Jedan dio zaprimljenih i obrađenih pritužbi građana odnosi se na pitanje okoliša, zaštitu prirode i zaštitu zdravlja ljudi, na problem zagađenja zraka bukom, na odlaganje otpada, gospodarenje otpada, na rad nadležnih tijela i odgovornih fizičkih osoba, te pritužbe zbog sporosti u rješavanju njihovih problema.
U manjem broju predstavki i pritužbi u ovom području imovinsko pravnih odnosa povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i pritužbe vezane uz ostale druge imovinsko pravne odnose, upozoravalo se na dugotrajnost postupka rješavanja imovinsko pravnih problema. Događa se da postupci traju godinama pred upravnim tijelima, ali i kasnije u sudskim sporovima.
U 2020.g. Odbor je za pisane predstavke i pritužbe i njihove nadopune iz područja stambene, komunalne i imovinsko pravne problematike nadležnim tijelima uputio više požurnica, od jedne, pa čak do 16 požurnica po predmetu, te time zatražio žurno postupanje i okončanje postupka. U čak 28 predmeta ili 15% predmet odbor se je bavio povredom prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbi i zaštite obitelji i to na trajanje i ishode postupaka radi ostvarivanja prava kod HZMO-a, HZZO-a, te kod centara za socijalnu skrb. Ovo je doista aktualna problematika i u zadnje vrijeme najčešće predstavke dolaze iz ovog područja.
Iz područja socijalne skrbi odboru su se dakle obratile osobe s invaliditetom, umirovljenici, stari i nemoćni koji su upozoravali na nepovoljne materijalne i financijske prilike u kojima žive. Bilo je tu i značajan broj pritužbi na uvjete u Covid-19 okolnostima.
Neke pritužbe građana vezane su uz nasilje u obitelji i slučajeve u kojima su djeca žrtve nasilja u obitelji, učestale svađe u obitelji, fizičko i verbalno nasilje i zahtjeve za zaštitu maloljetne djece od zlostavljanja.
Bilo je pritužbi na rad i postupanje stručnih suradnika i odgovornih osoba u centrima za socijalnu skrb.
Iz područja zdravstvene zaštite zaprimljene predstavke odnosile su se na možebitne povrede prava pacijenata. U njima su iskazivali nezadovoljstvo listama čekanja, nemogućnošću ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, radom domova zdravlja vezano naravno uz najčešće nepovjerenje i nerazumijevanje između pacijenata i zdravstvenih radnika na narudžbe lijekova preko telefona i slično, nezadovoljstvo nesavjesnim liječenjem liječnika i pojedinačne pritužbe na dentalne usluge u ordinacijama dentalne medicine.
Ovo su jednako tako okolnosti koje su imale povećanje u razdoblju covida, posebice sa pritužbama na nemogućnost dobivanja liječnika putem telefona i nemogućnost odlaska u liječničke ordinacije.
Bilo je više upita vezano uz dio mjera za suzbijanje širenja Covid-19, na nemogućnost dobivanja svih ovih potrebnih informacija, te uz nemogućnost predbilježbe na liste čekanja i upit zabrinute građanke vezan uz zaštitu najugroženijih osoba po pitanju bolesti Covid-19, a koje se nalaze u istom kućanstvu sa učenikom, učenicima u trenucima kada djeca nisu imala online nastavu.
Odbor je sve pisane predstavke i pritužbe gore navedenog sadržaja nakon razmatranja dostavljao nadležnim tijelima kako bi se ustanovili modaliteti pomoći najugroženijim pojedincima i njihovim obiteljima.
Odbor je za pisane predstavke i pritužbe iz područja prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbe i zaštite obitelji nadležnim tijelima uputio jednako tako više požurnica, od jedne do 6 zbog sporosti u postupanju, te je zatražio žurno postupanje i okončanje postupka.
Iz područja rada i radnih odnosa u 2020.g. zaprimljeno je i obrađeno 17 odnosno 9% predmeta. Predstavke i pritužbe odnosile su se na prijem u državnu službu, nezakonit raspored na radno mjesto, nezakonit privremeni premještaj, nepravilnosti pri zapošljavanju, neisplatu plaća, isplatu plaće u dva djela, neplaćenog prekovremenog rada, nedostavljanja platne liste na izradu nove sistematizacije radnih mjesta na zahtjev za uvećanje plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomski specijalistički studij, na zahtjeve za zaštitu dostojanstva radnika, neprofesionalizam i nekorektan odnos prema kolegama, na prijetnje, na mobing, kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu, na ravnopravni status i radna prava pomoćnika u nastavi i na nepravilnosti u provedbi javnog natječaja za zapošljavanje, te na nepravilnosti kod zapošljavanja na upražnjenim radnim mjestima u nekim školama.
Odboru su se pisanim podnescima obraćali službenici ministarstava i drugih državnih tijela neposredno ili putem sindikata, ali i građani, te ukazivali na moguće povrede prava iz radnog odnosa u državnim i javnim službama, obrazovne ustanove, škole, te privatnom sektoru. Najčešće su te primjedbe dolazile s područja zaštitarskih tvrtki.
Bilo je obraćanja ovom odboru sindikata i njihovih povjerenika koji djeluju u tijelima državne vlasti koji su upozoravali na moguće propuste u postupanju poslodavaca prema radnicima. Dakle, u gore navedenom području odbor je u izvještajnom razdoblju zaprimio i obradio 11 predmeta koji se tiču zaštite potrošačkih prava iz ostalih područja. Radi se o pojedinačnim pisanim predstavkama i pritužbama građana korisnika javnih usluga koji su moguće povrijeđena potrošačka prava. Oni su se često i usmeno obraćali u telefonskim kontaktima. Pritužbe su bile usmjerene na postupanje pružatelja javnih usluga i na kvalitetu pruženih usluga od strane javnih poduzeća koja nude opskrbu građana električnom energijom, isključenje energije i slično.
Dakle zaključno, broj pisanim pritužbi je opao u odnosu na 2019.g., a odbor je aktivno komunicirao sa građanima. Hvala.
Hvala lijepo.
Imamo više replika, prva je poštovane zastupnice Selak Raspudić, izvolite.
Uvažena zastupnice Krivac, riječ je o jednom od najstarijih saborskih odbora. Međutim, trenutak u kojem je on ustanovljen još u 19. st. bio je drugačiji politički trenutak u kojem nije postojala jasna svijest o diobi vlasti, a odbor je bio zadužen da neke stvari rješava u meritumu. Danas je njega zadaća bitno drugačija zbog različitih drugih tijela koja su preuzela njegovu ulogu, odnosno direktno rješavanje pritužbi, stoga on više služi kao jedan tip skretničara nego nekoga tko može konkretno pomoći građanima. U tom smislu, ako gledamo i ovu statistiku koja je prisutna u Izvješću, možemo primijetiti da je do 2013. do 2020. da se više nego prepolovio broj pritužbi, od 491 do 190.
Dakle građani se puno manje javljaju. Stoga je moje pitanje, smatrate li da je vrijeme došlo da rekonceptualiziramo rad ovog Odbora?
Poštovana predsjednica Odbora.
Zahvaljujem poštovana kolegice Selak Raspudić, drago mi je da ste primijetili ove potrebe da se unutar Odbora za predstavke i pritužbe građana u HS-u unesu neke promijene. Naime, drago mi je da ovdje u dvorani sjedi potpredsjednica i kolege iz Odbora koji će vjerojatno i u svojim raspravama iznijeti ono što smo mi prijetili u dosadašnjem radu.
Građani se nama javljaju, puno od nas očekuju. Naše poslovničke mogućnosti uopće nama ne daju za mogućnost da rješavamo njihove probleme već da kako i sami kažete, iste prosljeđujemo na druge adrese. Mi možemo uočavati, možemo ukazivati i možemo požurivati, no mi nažalost ne možemo rješavati. Mi smo jedan od rijetkih saborskih odbora koji nema vanjske članove i smatramo da bi i u tome trebalo razmisliti jer bi kvalitetni ljudi iz uprave, iz pravosuđa, iz civilnog sektora, iz struke mogli doprinijeti da se poboljša rad ovog .../Upadica: Hvala./... Odbora i da građanima budemo dostupniji.
Hvala. Poštovana zastupnik Hajduković ima repliku.
Hvala lijepo kolegice Posavec Krivec. Ovo je 4. ili 5. izvješće, vjerujem, koje raspravljamo u plenarnoj sjednici i vi ste već govorili o tome, o ulozi Odbora, to je sad i kolegica Selar Raspudić rekla, međutim, ovaj Odbor sam ja i češće nazvao malo drugačije, ne skretničarem, nego rame za plakanjem. Tu se obraćaju građani koji su iscrpili najvjerojatnije sve mogućnosti koje su imali, koje more zaista teške brige poput dugotrajnih i to nerazumno dugotrajnih sudskih procesa i sl. i koji već gube nadu uopće u institucije i nemaju se zapravo kome obratiti. Mislim da je i ovakva rasprava dobra, prije svega da osvijestimo postojanje Odbora među građanima, a isto tako i da ukažemo na neke probleme, jer, vrlo je indikativno s kakvim problemima se građani obraćaju, koji su to najčešći problemi, kako se oni rješavaju ili ne i kako surađujete ili ne surađujete s određenim institucijama države.
Poštovana predsjednica Odbora.
Poštovani… Zahvaljujem. Poštovani kolega Hajdukoviću. U pravu ste, ovo o čemu mi raspravljamo kroz naše Izvješće i rad Odbora je zapravo samo santa, vrh sante leda. To su oni najuporniji građani koji su došli do zida, koji su došli do ruba i koji jedinu distancu za daljnju pomoć nalaze u Odboru za predstavke i pritužbe HS-a. Vrlo je jasno da je velika količina svih tih pritužbi upravo pritužba na pravosuđe, na upravu. To je ono čemu svi svjedočimo i čega smo svjesni, znači da smo tu nekako najinertniji i kada sam namjerno ovdje naglašavala o kojem broju predstavki mi govorimo, znači cca 190 sada na godišnjoj razini, plus, isto toliko telefonskih poziva koje jednako tako računamo kao predstavke, moramo se voditi time da po svakoj predstavci mi imamo još do 16 požurnica.
Dakle mi iz hrvatskog parlamenta moramo upućivati 16 požurnica da bismo .../Upadica: Hvala./... dobili odgovor po nekom predmetu.
Sljedeća replika je poštovane zastupnice Vukac.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice, s obzirom da se još uvijek radi o velikom broju pristiglih pritužbi i predstavki Odboru, dakle govorimo o preko 200 pristiglih pritužbi u 2019., a tijekom 2020. ih je oko 190, okej je, jedan manji pad je evidentan, međutim, i dalje je to velika brojka, a kada govorimo o Izvješću za 2019., ono uopće nije raspravljamo, samo je primljeno na znanje i spremljeno u arhivu.
Je li to prema vama, kao predsjednici toga Odbora prihvatljivo i da li smo i za to Izvješće ipak trebali mogućnost, dati mogućnost rasprave, pa na kraju krajeva i praćenja putem javnosti pa na taj način i ohrabrivanja naših građana da se ipak nastavljaju javljati i tražiti pomoć i na taj način?
Hvala.
Poštovana predsjednica Odbora.
Zahvaljujem kolegice.
Da, dobro ste primijetili. Izvješće za 2019. nije raspravljamo na plenarnoj sjednici, ali je raspravljamo na sjednici Odbora za predstavke i pritužbe. Mi smo se svi zajedno dogovorili i donijeli takvu odluku da to Izvješće nećemo upućivati jer je ono već bilo upućeno na plenarnu sjednicu, znači tijekom 2020. g. u mandatu 9. zasjedanja. Tada nije stavljeno na raspravu i smatrali smo da svi mi kao članovi ovog Odbora nismo u kontinuitetu tog Izvješća, da je vrlo teško predstavljati izvješće u kojem niste sudjelovali, kojem niste doprinijeli i stavili smo ga na dispoziciju svim zastupnicima, ono je dostupno u Odboru i tko god ima interesa, može ga pogledati, ali smatrali smo da nije u redu da ga sa tolikim zakašnjenjem stavljamo ponovo na raspravu, već da se trebamo usredotočiti na ono što sada radimo i na to kako možemo dovesti do promjene.
Hvala. Sljedeća replika poštovane zastupnice Petir.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče HS-a, zastupnice Posavec Krivec.
Evo, kad pogledamo broj ovih predstavki, ja bih rekla da to i nije veliki broj. Kad bi samo 200 problema imali u hrvatskom društvu, to bi bila odlična stvar, svakome je njegov problem jako velik, ali ustvari me zanima vaša analiza. Da li tako mali broj predstavki ustvari ukazuje na to da je jedan dio uloge rješavanja predstavki raspršen na druga matična radna tijela, o čemu ću ja nešto kasnije govoriti jer naš Odbor doista rješava puno tih predmeta ili možda građani još uvijek ne znaju dovoljno o radu Odbora za predstavke i pritužbe i što bi se u tom smislu moglo napraviti da se možda njima približi ta aktivnost, postojanje odbora i mogućnosti koje odbor ima, a kako bi im mogli efikasno pomoći u rješavanju njihovih problema.
Poštovana predsjednica odbora.
Zahvaljujem vam poštovana kolegice Petir, potpuno ste u pravu. Oba dva argumenta koja ste iznijeli stoje. Dakle, osim toga što se građani javljaju Odboru za predstavke i pritužbe oni se javljaju i svim ostalim odborima u Hrvatskom saboru ovisno o tematici na koju se pritužuju. Tako sigurno vi imate niz pritužbi koje se tiču na poljoprivrednu politiku ili nešto slično. Mi smo značajan broj preuzeli od Odbora za ljudska prava, od Odbora za zaštitu okoliša, od niza zastupnika koji su osobno u svoje pretince i mailove dobivali isto tako određene pritužbe. Ima i pritužbi koje dolaze na sve članove hrvatskog parlamenta pa tako i na niz drugih odbora. Dakle, da slažem se unaprijedit bismo mogli rad odbora. Unaprijedit bismo ga mogli raznim okruglim stolovima i zajedničkim tematskim sjednicama što nismo mogli do sada baš učestalo raditi i zbog ovih Covid okolnosti, ali i popularizacijom rada odbora i mjesta …/Upadica: Hvala./… gdje se građani mogu i trebaju javljati.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Orešković.
Hvala.
Uvažena zastupnice prošli tjedan smo raspravljali o Izvješću pučke pravobraniteljice koja je ukazala da naši građani nisu upoznati sa svojim pravima. Također znamo da im je često nedostupan institut besplatne pravne pomoći zato što se za to izdvajaju nedovoljna financijska sredstva. Ne možemo pozivati građane da vrate trend povjerenja u ovu instituciju povećanim brojem pritužbi sve dok ne promijenimo način rada, ovlasti i nadležnosti ovog odbora. Naime, da bi se vratilo povjerenje u institucije mora postojati odgovornost vlasti da postupi po nekom zahtjevu. Ovdje nam izostaje ishod kako rada ovog odbora, tako i ishod rada tijela kojem se odbor obraća. Ono što smatram da bismo trebali promijeniti je to da se informacije koje odbor dobiva koriste za to da promijenimo zakonodavni i institucionalni okvir onih tijela koja dobro ne rade svoj posao …/Upadica: Hvala./… a toga nema.
Poštovana predsjednica odbora.
Zahvaljujem poštovana kolegice, ovaj odbor raspolaže uistinu značajnom analitikom i pokazateljima. I kada bi se paralelno gledale, gledao jedan duži niz godina i uočio bi se trend. Ti trendovi ukazuju gdje treba neke stvari mijenjati, gdje je najmanja učinkovitost i gdje je najmanja efikasnost tijela državne uprave. I da, mi imamo nekakve ideje i prijedloge koje bismo iznijeli do kraja godine kako bi i naš rad bio učinkovitiji, ali i kako bi državna uprava postala bliža građanima jer ponavljam, ako građani ne mogu dobiti odgovor na svoj upit i postavite se u situaciju da hrvatski parlament treba slati i do 16 požurnica da bi dobio odgovor, o čemu mi onda ovdje raspravljamo. O potpunoj neefikasnosti i o jednom zapravo zastoju u radu državne uprave i mogućnosti ostvarivanja …/Upadica: Hvala./… prava naših građana.
Hvala.
Poštovani zastupnik Stier.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Uvažena kolegice, prvo bih se složio sa vašom uvodnom konstatacijom da nije uloga države da propisuje nego da prizna i zaštiti ljudska prava jer doista izvor ljudskih prava nisu neka većina u parlamentu ili većina u međunarodnim konferencijama nego sama priroda i shodno tome dignitet ljudske osobe. E sad na tragu prijašnjih rasprava oko samog vizibiliteta ovoga odbora i izvješća ovog odbora s obzirom da se tiče tematike ljudskih prava da li, je li mislite da bi možda jedan način na koji bi se moglo ojačati, osnažiti rad odbora je da se zajedno sa izvješćem pučke pravobraniteljice raspravi ovaj u objedinjenoj raspravi i o ovome izvješću.
Poštovana predsjednica odbora.
Poštovani kolega Stier vi ste ušli upravo u srž onoga o čemu mi kao članovi odbora često promišljamo i razmjenjujemo mišljenja i smatramo da su uistinu u RH dva osnovna izvješća na koje treba obratiti pozornost. To je s jedne strane izvješće pučkog pravobranitelja odnosno pučke pravobraniteljice i izvješće ovog odbora jer to jesu stvarni prikazi ljudskih sudbina u Hrvatskoj i situacija sa kojima se oni nose. I da smatramo da evo i zapravo pogled na rad našeg odbora ima niz paralela sa onime kako vidimo i rad pučkog pravobranitelja. I imamo puno sličnosti pa čak i u ovim nadležnostima i reći ću ovlastima što mi možemo činiti. Nažalost najčešće mi možemo jako malo činiti i biti kao što je rekao kolega Hajduković najčešće samo rame za plakanje.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Matule.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice Posavec Krivec, predsjednice odbora ja bi htio postaviti pitanje što mislite o tome, slažem se s vama ovo što ste izgovorili između ostalog da bi se očekivalo da u ovim nerješivim pitanjima pomaže i civilno društvo sa svojim organizacijama. Kao što kažu da je politika umjetnost mogućeg uglavnom organizacije civilnog društva se sustavno bave nerješivim nemogućim pitanjima. Ljudi nam se ovdje obraćaju i u svom očaju stvarno zabrinjava to da pada taj broj što može samo govoriti i o apatiji. To što ste rekli da 16 požurnica tek treba da bi se nešto dogodilo, a mene zanima ne bi li nam HRT isto za ovakve okrugle stolove pomogao, a ne da samo komercijalne televizije imaju svoje spektakulariziraju …/Upadica: Hvala./… ljudsku bijedu u svoj program.
Odgovor poštovane predsjednice odbora, izvolite.
Zahvaljujem poštovani kolega Matula, činjenica je da bi trebalo u Hrvatskoj više govoriti o građanskim slobodama i građanskim pravima, o svemu onome na što građani bi trebali polagati pravo i na način kako, educirati ih o tome kako ga, kako ga mogu ostvarivati.
Činjenica je da ovako postupanje javnih tijela, ali unazad dugo, dugo godina izaziva veliko nezadovoljstvo kod naših građana, oni su često puta zabrinuti i više ne gaje nikakvo povjerenje prema nijednoj instituciji. U toj situaciji se mi često se mi često nalazimo da oni upravo od našeg odbora uistinu imaju velika očekivanja i misle kako ćemo mi ovdje sada nekim svemogućim čarobnim štapićem moći riješiti njihove probleme, a zapravo nisu svjesni koliko su naše poslovničke ovlasti ograničene i koliko mi konkretno malo možemo pomoći. Javnost … doprinijela radu.
Hvala.
Sljedeća replika poštovane zastupnice Nađ.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice Posavec Krivec govorili ste da se najviše građani pritužuju na dugotrajnost postupaka u pravosuđu i upravi kad znamo da sukladno Zakonu o općem upravnom postupku se rješenje mora donijeti najkasnije u roku od 60 dana kada je ispitni postupak od urednog zahtjeva stranke onda tu govorimo o šutnji uprave.
Nije li vrijeme da i ovaj Visoki dom se pozabavi o ovom institutu šutnje uprave i da ga na neki način sankcioniramo šutnju uprave pa i u situaciji vrlo dugotrajnih postupaka da uvedemo jače presumpcije usvajanja zahtjeva stranke pa možda na taj način će doći do bržeg rješavanja u upravnim postupcima?
Hvala lijepa.
Poštovana predsjednica odbora.
Zahvaljujem kolegice Nađ.
Naravno, HS je najviše zakonodavno tijelo u RH i može definirati zakonska rješenja. No ovdje vi ste rekli dugotrajnost postupaka, upravo skrećem pozornost na to da je najveći broj tzv. starih predmeta, predmeta koje vučemo iz 2012.g. i koje stalno budu aktualna jesu predmeti iz pravosudne problematike.
Činjenica je da tu nema odgovora niti za tromost, niti za šutnju administracije i da jednostavno ljudi u nekim pravosudnim postupcima zapravo gube i svoju životnu imovinu prije nego što postupci budu riješeni i to ih uistinu dovodi do vrlo, vrlo teških okolnosti za život.
Bilo bi uistinu odgovorno prema hrvatskim građanima kada bismo za šutnju i za takvo ne postupanje imali i nekakve zapravo nazovimo ih kazne.
Hvala.
Poštovani zastupnik Miletić ima repliku.
Poštovani potpredsjedniče HS-a i poštovana predsjednice odbora.
Mi svi koji smo na terenu, a evo i sam sam 20 godina bio aktivan u nevladinom sektoru u udrugama, znamo da je na terenu situacija puno ozbiljnija i da su puno veći problemi, ljudi u njihovoj svakodnevici. I sada me zanima s obzirom na tih 200 pritužbi odnosno predstavkama koje ste dobili, je li to mali broj? Čuli smo kolege neki su komentirale. Što po vama znači da samo 200 građana vam se obratilo s određenim teškoćama? Dobili ste 63 zahvale da li je to premali broj, kako gledate na to? I na koncu građani koji su vam iznijeli te zahvale, što oni poručuju konkretno?
I još jedno pitanje, znaju li građani RH konkretno za vaš odbor i što možete učiniti da budu upoznati s njime i što im vi nudite kroz odbor?
Hvala.
Poštovana predsjednica odbora.
Zahvaljujem poštovani kolega Miletiću.
Da, u pravu ste, vrlo je teško nama ocijeniti koji je realan broj pritužbi i predstavki koje bi mi trebali zaprimiti na godišnjoj razini. Vjerujem da bismo mi svi bili najsretniji kada bi se taj broj iz godine u godinu smanjivao jer bi to značilo da se problemi građana rješavaju na mjestima gdje se to i treba događati i da se ne treba prituživati predstavničkome tijelu.
Nažalost znamo svi da situacija nije takva i znamo da je zapravo manji broj građana taj koji je dovoljno uporan i koji će do kraja iskoristiti sve svoje građanske mogućnosti da dođe do odgovora na svoja pitanja.
Dakle, kada govorimo o 200 pisanih predstavki i još otprilike toliko usmenih, to jesu smanjenja u odnosu na prijašnje godine, ali to ne znači da se je i stanje u društvu popravilo. Gledajući već '21.g. mi imamo spoznaje da je jako velik broj ljudi sa pritužbama, a vezano uz potrese.
Hvala.
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Hvala lijepo.
Poštovana predsjednice odbora.
Dakle, ljudi se javljaju kad izgube svaku nadu, kad izgube svaku vjeru onda se još svojom pismenom predstavkom odnosno pritužbom javljaju vašem odboru. Kao što kad smo raspravljali o izvješću pučke pravobraniteljice onda smo raspravljali o onom dijelu njenih preporuka, dakle ona ima preporuka koliko tih preporuka se realizira i rezultat tih preporuka da te neke jedan dio pritužbi sljedeće godine neće biti.
Dakle, bilo bi uvijek zgodno vidjeti kad vi to dostavljate, dakle oni se uvijek tuže za nešto, dobijete nekakav odgovor, odgovarate tamo, ljudi su zadovoljni kad im se već netko je nešto odgovorio, ali što je bio rezultat tih pritužbi ili prigovora konkretno, dakle ako se ljudi kontinuirano tuže na nešto onda je tu nešto je trulo u državi Danskoj. Dakle, da li je to nečim rezultiralo pa onda u sljedećoj godini ili godini iza toga više nemamo, to je nešto što bi bilo dobro kao rezultat rada odbora.
Poštovana predsjednica odbora.
Zahvaljujem kolegice Mrak Taritaš.
Dobro ste primijetili, mi ne možemo ovdje iznijeti podatke da smo u sustavu svojim radom nešto uspjeli promijeniti, uspjeli unaprijediti. Dakle, mi se možemo „pohvaliti“ činjenicom da otprilike 10% pritužbi mi uspijemo riješiti unutar jedne godine. Dakle, ako konkretno govorimo o 2020.g. to je otprilike 9% ili 15 predmeta koje su u toj godini riješeni, ali to su uistinu predmeti manjeg opsega, to su neka komunalna pitanja, to nisu predmeti koji sustavno guše naše građane, to u najmanjoj mjeri nisu predmeti iz ovoga dijela koji se tiče pravosuđa uprave ili socijalne skrbi. Tako da nažalost tu bi trebalo sustavnije pristupiti ukazivanju na problem.
Repliku ima i poštovana zastupnica Marić.
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice Posavec Krivec.
Dakle, 2020.je bilo 190 predmeta, međutim od toga je novih bilo 126, a onih koji se vuku od 2012. do 2019. čak trećina, 64, ne samo iz područja pravosuđa i uprave nego i iz zdravstvenog, mirovinskog ovaj osiguranja i ostalih područja.
Da li je to samo razlog dugotrajnost postupaka, da li šutnja uprave, neodgovaranje institucija, da li se možda ponavljaju nekakve pritužbe pojedinih građana jer nisu zadovoljni odgovorom odbora, o čemu se tu radi?
Mislim to je dosta velika brojka, trećina, jel i meni je zaista neshvatljivo da, da treba ovih požurnica čak i do, evo kak ste naveli, do 16, znači tu su ne samo JLS-ovi, nego su i ministarstva. I potpuno se slažem da moraju postojati nekakvi alati, pa čak i kazne da se takvo nešto ne ponavlja. Hvala lijepa.
Poštovana predsjednica odbora.
Zahvaljujem poštovana kolegice Marić.
Da, dobro ste primijetili, jedan značajan broj je predmeta koji su duže godina aktualni unutar našega odbora. Više je razloga zašto je takva situacija, neke od njih ste vi nabrojili, ja ih neću ponavljati. Ali jedan od ključnih elemenata je i taj da građani kada su se obratili nekom tijelu državne odnosno javne uprave očekuju od njih odgovor. Kada taj odgovor ne dolazi u razumnom roku onda se oni obraćaju nama. Istovremeno mi šaljemo požurnice po njihovim predmetima, oni ako dobe neki odgovor onda se javljaju ponovno nama, zahvaljuju kao što je g. Miletić primijetio ili nas požuruju da ponovno reagiramo ako je ta šutnja i dalje. I tako se neki predmeti uz naravno i neka rješenja kojima građani nisu zadovoljni i šutnju administracije eto razvlače i nekoliko, nekoliko godina.
Hvala vam lijepo.
Sada ćemo zastat s ovom točkom, evo već je 1 i 11, malo čak i kasnimo, pa ćemo prijeći na ono što obično u jedan sat bude, a to je iznošenje stajališta .
Sad ćemo se vratiti na našu točku o radu Odbora za predstavke i pritužbe.
I otvaram raspravu, prva će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govoriti poštovana zastupnica Ružica Vukovac, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS, kolegice i kolege zastupnici.
Dakle, pred nama je Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe tijekom 2020.g.. Temeljem ovlasti podrobnije definiranih čl. 107. Poslovnika HS odbor, kao što smo čuli od predsjednice, razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene saboru, te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje zakona i prava građana u postupku pred tijelima državne uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Zatim ukazuje saboru na kršenje zakona i druge štetne pojave od šireg značenja, predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje, ispituje putem ovlaštenih tijela osnovanost predstavki, pritužbi i prijedloga, te ukazuje ovlaštenim tijelima na potrebu poduzimanja na zakonu osnovanih mjera, te o tome izvješćuje podnositelja predstavki i pritužbi.
Ipak sa žaljenjem mogu konstatirati kako je to isto izvješće za 2019.g. ostalo neraspravljeno odnosno samo je pohranjeno u arhivi i neće doprijeti do šire javnosti. Obzirom na veliki broj, ipak veliki broj pristiglih pritužbi građana, dakle u 2019. preko 200 pritužbi i predstavki, a tijekom 2020. 190 pritužbi. Držim da je važno govoriti u ovom visokom domu upravo o tome što su to naši građani prijavljivali, s čime se sve oni bore i kako se naše institucije odnose prema njima.
Često kao zastupnici birani iz naroda osobno slušamo o velikom broju nepravdi koje se događaju oko nas. A i sami smo svjedoci nesređenih odnosa u pravosuđu i upravi, sporosti rješavanja problema, različitih pogodovanja, svjesni smo problema unutar zdravstvenog sustava, unutar sustava socijalne skrbi i velikog broja nezaštićenih obitelji, nezaštićene djece, problema s imovinsko pravnim odnosima, komunalnim uslugama, upitnih odnosa unutar radnih okruženja, neriješenih stambenih pitanja itd.
U određenim predmetima pokazalo se kako građani nemaju dovoljno informacija o dostupnoj besplatnoj pravnoj pomoći. Mnogima je bio problem sastaviti pojedinačni akt poput žalbe ili prigovora. No ipak najveći broj predstavki i pritužbi u 2020.g. baš kao i proteklih godina odnosi se na pravosuđe i upravu koje su uglavnom pisanim putem upućivane odboru. Radilo se o predstavkama kojima građani upozoravaju na dugotrajnost sudskih postupaka, na sve prisutnu korupciju i organizirani kriminalitet, zatim na upitno postupanje policijskih službenika, zatim vezano uz ostvarenje njihovih statusnih prava, tu su prigovori osoba lišenih slobode, zatim upitni postupci provođenja ovrha na računima pravnih i fizičkih osoba pritužbe na rad određenih odvjetnika te na rad državnih tijela, ali i tijela jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, zatim prekoračenje ovlasti te konkretne pritužbe na rad pojedinaca u određenim tijelima. Velik broj građana prituživao se na nemogućnost ostvarenja svojih prava iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te socijalne skrbi kao i na povrede pri zapošljavanju te zlostavljanju na radnom mjestu. Kao i prethodnih godina u pritužbama građani iskazuju nezadovoljstvo postupanjem u javnoj upravi činjenicom da upravni postupci pružanja javnih usluga pokrenuti po zahtjevima građana pred tijelima državne uprave traju predugo. Vode se suprotno načelima Zakona o općem upravnom postupku, zatim odluke se ne donose u zakonskim rokovima, građani upozoravaju i na šutnju administracije, na neučinkovitost administracije, predugo čekanje svojih odgovora na podneske, na ne donošenje odluka po žalbama, na kršenje načela pružanja pomoći neukoj stranci, na dugotrajne postupke u kojima se odlučuje u drugom stupnju, sve ono što se često čuje i u raspravama te u iznošenju stajališta zastupnika i u Hrvatskom saboru. Kako građani direktno većinu svojih prava ostvaruju i na području svoje lokalne i područne odnosno regionalne samouprave stoga su se često obraćali odboru kad su bili nezadovoljni radom lokalne vlasti odnosno tijelima općinske i gradske uprave odnosno županija. Razlozi su različiti, ali se najčešće radi o ne postupanju po njihovim različitim zahtjevima, ignoriranju zahtjeva građana od stane lokalnih vlasti, o nedovoljnoj podršci lokalne zajednice u izvanrednim situacijama ili u potrebama socijalne prirode ili izostanku empatije prema čovjeku u potrebi.
Posebno nas zabrinjava dio iz izvješća koji govori o opetovanim prigovorima građana pisanim i usmenim prigovorima na rad tijela državne uprave i drugih tijela i to zbog šutnje administracije. Dakle, govorimo o ne postupanju po njihovim pritužbama i po njihovim upitima, o ne dobivanju odgovora ili dobivanju nerazumljivih odgovora te njihova nezadovoljstva odgovorima nakon jedne ili više požurnica pritužitelja pa čak i požurnica uloženih od strane Odbora za predstavke i pritužbe. Ukoliko saborski odbor odgovore na poslane dopise dobiva uglavnom izvan propisanih rokova što onda mogu očekivati naši građani. Primjerice uzimam slučaj u kojemu se Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH nije očitovalo niti nakon upućenih ukupno 6 dopisa od strane odbora. Kakvu onda šansu na pravodoban odgovor pred tim ministarstvom ima građanin pojedinac. Evidentirane pritužbe kao i ponovljene pritužbe na temu komunalnih problema vezane su uz nedostatak komunalne infrastrukture u određenim područjima, zatim uz plaćanje komunalne naknade u poslovnom ili u stambenom prostoru, uz plaćanje odvoza komunalnog otpada u kućama za odmor najčešće uz odvodnju otpadnih voda što je izuzetno veliki zdravstveni problem u našim ruralnim sredinama. Zatim uz prometno redarstvo i sigurnost prometa na nerazvrstanim cestama, gospodarenje komunalnim otpadom, zagađenje okoliša, buku i drugo. Razumljivo mahom problemi koje trebaju rješavati lokalne vlasti. No kako efektivnost i učinkovitost njihova rada nitko ne kontrolira građani u svojim prijavama odboru odnosno u njegovom postupanju očito traže slamku spasa, ali i zaštitu od samovolje naših institucija.
Zahvaljujem.
Hvala.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj SDSS-a, u ime kojeg će govorit poštovana zastupnica Anja Šimpraga.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, uvažena predsjednice odbora, uvaženi zastupnici i zastupnice, danas nam je na dnevnom redu Izvješće Odbora za predstavke i pritužbe za prethodnu 2020. godinu. Svakako treba spomenuti kako se u izvješću odbora za 2019. nije raspravljalo na sjednici sabora jer je upućeno u saborsku proceduru pred sam kraj prošlog saziva. Izvješće za 2020. predstavlja kombinaciju pregleda rada i statističkih podataka što omogućava laku usporedbu rada odbora kroz godine bar kad govorimo u statističkom smislu. Građani se obraćaju odboru i skreću pozornost na moguće propuste, pogreške, nekorektnosti ili kršenja svojih prava od strane tijela vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i stručnih službi.
Uvjerena sam kako su najveća vrijednost samog izvješća ipak konkretni primjeri prikazani u izvješću koji jasno i nedvosmisleno pokazuju u kakvim predmetima odnosno s kakvim predstavkama i pritužbama se susreću članovi Odbora za predstavke i pritužbe. Međutim, ovi primjeri nisu samo to, oni su zapravo zoran prikaz kakvi sve problemi muče naše sugrađanke i sugrađane. Dakle, to nisu politički obojeni problemi već životni problemi naših građana. Ni rad Odbora za predstavke i pritužbe nije bio lišen utjecaja korona virusa pa je tako prošle godine tek nekoliko stranaka primljeno neposredno u zgradi Hrvatskog sabora. Pretpostavljam da je i korona virus jedan od razloga i za tu činjenicu da je odbor zaprimio i obradio 190 predstavki i pritužbi što je čak 21 pritužba manje nego godinu ranije. Od spomenutih 190 predstavki i pritužbi 126 ih je novih dok je preostalih 64 svojevrsni zaostatak iz prethodnih godina. Međutim, pogledamo li broj predmeta u razdoblju od 2013. do 2020. godine postavlja se pitanje je li samo korona virus u pitanju. Naime, od 2013. godine kada je odbor imao čak 491 predmet broj predstavki i pritužbi iz godine u godinu u pravilu opada. Dakle, 2020. godine je čak 301 predmet manje odnosno skoro 260% manje predmeta.
Navedeni podatak možemo tumačiti u nekoliko pravaca. Prvi, da više ne postoji potreba podnošenja predstavki i pritužbi odboru, odnosno da naši sugrađani nemaju toliko životnih problema i da se stanje u društvu popravlja. Drugo, da se izgubila svrha podnošenja predstavki i pritužbi odboru jer naši sugrađani ne vide smisao podnošenja istih odnosno da su izgubili vjeru u institucije pa i u ovaj odbor.
Međutim, postoji još jedan pravac tumačenja kao moguć razlog pada broja predmeta i on mi nekako djeluje najlogičnije. Građani jednostavno nisu ni upoznati sa institutom predstavki i pritužbi u okviru ovog odbora. Smatram kako je potrebno podići vidljivost kvalitete i višegodišnjeg nepristranog rada odbora na način da se široj javnosti konstantno skreće pozornost da u okviru Sabora ali i drugih državnih tijela te jedinica lokalne i područne samouprave, postoje adrese kojima se mogu obratiti sa svojim problemima u vidu predstavki te da će u najgorem scenariju biti upućeni na mjerodavne adrese.
Ljude treba upućivati, educirati i čini mi se kao da je situacija s predstavkama i pritužbama slična onoj kod instituta besplatne pravne pomoći, građani jednostavno nisu čuli za tako nešto pa se zbog toga time i ne koriste.
Kako je to već neko nepisano pravilo kada je u pitanju postupanje odbora, najveći broj predstavki i pritužbi, njih čak 85, odnosi se na pravosuđe, upravu, Državno odvjetništvo i policiju. Prigovori na rad pravosuđa u pravilu se mogu sažeti na način da su naši sugrađani tražili od odbora da se postupci pred sudovima vode bez neosnovanog odugovlačenja i da se završe u nekom razumnom roku.
Kako ovo nije jedino izvješće iz kojeg proizlaze ovakvi navodi o pravosuđu, nadam se da će doći do određenih promjena i dizanja razine kvalitete a samim tim i povjerenja u pravosuđe. Važno je reći kako je odbor uputio i 173 požurnice nadležnim državnim tijelima i zaprimio 164 očitovanja nadležnih tijela pri čemu je od toga 15 predmeta riješeno u korist građana.
Dobro je i to što je navedeno koja su to državna tijela koja ne odgovaraju odboru na vrijeme jer možemo samo zamisliti kako je tek građanima kad ni saborski odbor ne dobiva odgovore kada bi trebalo.
Duboko sam uvjerena da će povjerenje koje građani još uvijek imaju u rad odbora, uz činjenicu kvalitetnog i nepristranog rada od strane odbora, o čemu najbolje i svjedoče ove 63 pisane i usmene zahvale građana odboru prevagnuti i doprinijeti poboljšanju krvne slike našeg društva.
Zbog svega ranije navedenog, Klub zastupnika SDSS-a, podržat će usvajanje ovog izvješća. Zahvaljujem.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj HDZ-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Ankica Zmajić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
Evo danas je pred nama Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020. godinu, Sukladni čl. 107. Poslovnika Hrvatskog sabora, ovaj odbor jednom godišnje podnosi Hrvatskom saboru izvješće o svom radu i time informira zastupnike Hrvatskog sabora o uočenim nepravilnostima kršenja zakonskih propisa i prava građana u postupku pred tijelima državne uprave pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i predlaže se poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje.
Ovo izvješće o radu odbora, predstavlja pregled rada i statističke podatke rada odbora po predstavkama i pritužbama. Odbor je u 2020. g. zaprimio i obradio 190 predmeta, od čega 126 novih predstavki i pritužbi te 64 iz prethodnih godina odnosno od 2012. do 2019. godine.
Najviše predstavki i pritužbi je iz područja pravosuđa i uprave, njih 85 u kojima se građani pritužuju na povrede svojih prava a koje se odnose na pravosuđe, upravu, Državno odvjetništvo, policiju, odvjetnike i drugo.
Zatim slijedi područje stambene, komunalne, imovinske-pravne problematike gdje je 47 predmeta vezano za stambena pitanja, komunalnu infrastrukturu i komunalne poslove, imovinsko-pravni problemi.
28 predmeta iz područja socijalne i zdravstvene problematike ili povrede prava iz područja iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbi i zaštite obitelji.
Iz područja radna i radnih odnosa je u 2020. g. bilo 17 predmeta u kojima se upozoravalo na povrede prava iz radnog odnosa u državnim i javnim službama kao i u privatnom sektoru.
11 predmeta predstavki i pritužbi je iz ostalog područja a to je većinom zaštita potrošačkih prava, još su zaprimljena dva podneska koji nemaju karakter predstavke ili pritužbe.
Napominjem da je u 2020. g. bilo i usmenih obraćanja Odboru za predstavke i pritužbe, točno 193 usmena obraćanja. Godišnje izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020. g. uključuje i sadržava ukupan rado ovog odbora i ukazuje nama saborskim zastupnicima kako i koliko građana koristi ovaj institut s ciljem da nas upozore na moguće propuste, greške, nekorektnosti ili kršenja Ustavnih prava.
Treba napomenuti kako su često očekivanja građana od strane ovog odbora velika a poslovničke ovlasti ograničene, odnosno onakve kakve su propisane čl. 107. Poslovnika Hrvatskog sabora. Međutim, važnosti u loga ovog odbora tim je veća jer nam ukazuje da građani koji se obraćaju odboru, imaju povjerenja da će im se u konkretnoj stvari i pomoći.
U 2020. g. je bilo nešto manje predmeta u odnosu na prethodnu 2019. ali u ovo vrijeme pandemije niti nije jednostavno svaki predmet obraditi koji je zaseban i iziskuje posebnu pažnju i posvećenost istom.
Zato želim se ovom prigodom i prilikom zahvaliti vrijednim djelatnicima u Odboru za predstavke i pritužbe na dobro odrađenom poslu jer gotovo svakodnevno komuniciraju s građanima, bilo telefonom ili elektronskom poštom. A odbor je zaprimio i 63 zahvale građana za posredovanje u rješavanju njihovih problema putem nadležnih tijela.
Građani evidentno s pravom zahtijevaju više transparentnosti i aktivnosti u radu javnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave što mi u HDZ-u i pozdravljamo, kao isto tako i podražavamo ovo Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020.g.
Zahvaljujem.
Hvala.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj Mosta u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić.
Izvolite.
Prvo je potrebno reći ili ponoviti ono očito, a to je da građani nisu prepoznali ovaj odbor. Naime, već i sam uvid u posljednje brojeve koje se odnose na broj predmeta u odboru od 2013.-2020.g. pokazuje da je broj tih predmeta više nego prepolovljen od 491 spali smo tek na 190 predstavki i pritužbi.
Kako bi se taj broj pojasnio odnosno uzeo u relaciju prema ostalim brojevima koji se odnose na predstavke i pritužbe možemo primjerice spomenuti činjenicu koju je isticao bivši ministar pravosuđa Miljenić kada je govorio u Saboru da je tadašnje Ministarstvo pravosuđe primalo godišnje između šest i sedam tisuća predstavki i pritužbi samo na pravosuđe.
Sada razmislite, samo na pravosuđe imate između šest i sedam tisuća predstavki i pritužbi, a za sva moguća područja djelovanja vlasti i probleme građana ovom odboru stiže godišnje tek 190 predstavki i pritužbi.
Naravno, treba ovdje istaknuti da ovi problemi o kojima govorim i koje ističem nisu rezultat rada naših saborskih zastupnika koji su na čelu toga odbora i koji se u njemu nalaze. Oni kvalitetno obavljaju svoj posao, prije će biti da je ovdje riječ o sustavnom problemu, a naša je dužnost ako želimo doista kvalitetno najvažnije zakonodavno tijelo u zemlji da se ozbiljno fokusiramo na rekonceptualizaciji ovog odbora kako bi on ili poslužio svojoj prvotnoj svrhi ili pronašao novi zadatak koji će doista moći obavljati.
Dakle, nije jedini problem kao što se iz izvješća može neupućenom promatraču ukazati ne dostavljanje odgovora, što je inače čest problem komunikacije s tijelima državne vlasti, problem je naravno smisla ovog odbora.
Ako pogledamo njegovu funkciju koja mu je dodijeljena Poslovnikom HS-a onda vidimo da se ona odnosi na više različitih stvari od razmatranja predstavki i pritužbi, ukazivanja Saboru na kršenje zakona, ispitivanje putem ovlaštenih tijela njihove osnovanosti i ovog godišnjeg izvješća, vidimo da odbor doista mnogo toga niti ne može učiniti.
Sabor se odnosno odbor se kao takav gotovo i ne sastaje, ne razmatra nikakve pojave nezakonitosti ili nepravilnosti rada državne uprave, ima širok djelokrug za ispitivanje osnovanosti predstavki iz bilo kojeg područja, a opet imamo situaciju koja je ključna i na koju se moramo koncentrirati ako želimo govoriti činjenice, a to je realnost, a realnost nam kaže sljedeće, da građani radije podnose svoje predstavke i pritužbe drugim radnim tijelima sa specifičnim i određenim djelokrugom ili čak pišu zastupnicima pojedinačno onima za koje vjeruju da će te probleme riješiti.
Budući da odbor nema dovoljan broj predstavki odnosno pritužbi on ni ne može uočiti neke sustavne probleme pa niti stoga ne mogu proizaći preporuke za njihovo otklanjanje. Pitanje je treba li ovakav odbora doista i postojati? Imamo li više kompetentnijih tijela koji rade ovaj posao? Npr. pritužbe za pravosuđe ako govorimo o njima osim Odbora za pravosuđe imamo i ministarstvo, imamo pučku pravobraniteljicu, Vrhovni sud, DSV itd. Zadnje što našim građanima pada na pamet, budimo realni, upravo je Odbor za predstavke i pritužbe. Ovo nije stvar moga dojma nego konkretnih podataka koje sam ovdje iznijela, a odnose se na količinu podnesenih predstavki pritužbi. Znači, rad ovog odbora potrebno je rekonceptualizirati.
Jest to je doista jedan od najstarijih odbora koji je tu od 19. stoljeća u to vrijeme kada je Sabor ustrojen nit je postojala razvijena svijet, niti politički ustroj koji je počivao na načelu diobe vlasti pa su se tadašnji građani obraćali pandanu ovoga odbora jer je on služio onome što mu ime kaže imao je ovlast rješavati stvari u meritumu.
Danas u moderno vrijeme taj kao ni drugi odbori i građani s time nisu upoznati pa ih često ostavljamo razočaranima ne mogu intervenirati u pojedinačne predmete. Sabor je čisto zakonodavno tijelo i kao takvome njegova je zadaća donositi zakone kao opća i apstraktna pravna pravila koja se primjenjuju pro futuro. A samokritički moram reći da do temeljne zabune koja se događa između onoga što građani od nas očekuju kada nam direktno pišu i onoga što mi za njih možemo učiniti sukladno ovlastima koje nam pripadaju, dolazi upravo zbog našeg djelovanja jer se mi ovdje za ovom govornicom najčešće ne bavimo poslom koji nam je dodijeljen, koji je možda i za širu javnost na prvu, ali ne i po posljedicama koje ima dosadnjikav, zato što se tiče iščitavanja zakona i upućivanja na njihove izmjene nego se bavimo politikantstvom. Dakle, doista se bavimo govorom o tome što god nam u tom trenutku bilo na pameti, a smatramo da nam može donijeti političke bodove.
Budući da na takav način funkcioniramo, građani stječu pogrešan dojam da smo mi u stanju rješavati različite probleme koji se tiču njihovog svakodnevnog života, a za to nemamo ovlasti. Pa možda kada bismo se više posvetili onome što nam je doista zadaća i taj posao kvalitetno obavljali ne bismo slali krivu poruku građanima, ne bismo ih ostavljali razočaranima, ne bi sabor imao dvojku koju možda ni nju ne zaslužuje, a mogli bismo razgovarati o tome kako ovaj odbor usmjeriti da radi ono za što mu je namijenjeno ili da pronađe svoju svrhu negdje drugdje. Ako ostavimo ovakav koncept ovog odbora on će nastaviti biti samo poštanski ured i baviti se gotovo isključivo skretničarstvom predstavki i pritužbi.
Naravno, kao što sam govorila i u slobodnom govoru ovo je šire pitanje ustroja sabora koje ima više nego dvostruko saborski tijela nego Vlada ministarstava. I to svima u saboru paše jer je to skoro 100 predsjedničkih i potpredsjedničkih fotelja, tajnica i uvećanih koeficijenata. Svaki zastupnik je član barem 3-4 radna tijela, a neki i više. U tom smislu nema nekog sustavnog i učinkovitog rada sabora ako zastupnici trče sa sjednice jedne na sjednicu drugog odbora samo da bi uopće dobili kvorum. Nema tu kvalitetnih rasprava na odborima, rad je površan i sve je rascjepkano. Ako doista vladajuća većina želi koncentriraniju i kvalitetniju saborsku raspravu kao što voli govoriti onda su odbori ključ. Manji broj odbora, veća specijalizacija zastupnika za pojedine teme i za pojedina područja. A što se tiče Odbora za predstavke i pritužbe ono što je najvažnije ako želimo nešto izvući iz njegovog rada koji pomalo i gubi svoju funkciju jer ga građani više ne prepoznaju što je višegodišnji proces kao ono tijelo koje je tu da direktno komunicira s njima, mora se naći nekakav način zajedničkog komuniciranja između sabora, ureda pravobranitelja i ministarstava da se prepoznaju u svim predstavkama i pritužbama, a ne predstavkama i pritužbama samo ovog odbora sustavni problemi da se onda oni potom mogu riješiti i u saboru i u zakonu. Bez navedenog ovo ostaje tek mrtvo slovo na papiru, ostaje tek odbor kojem se vraćamo jednom godišnje jer nam izvješće dolazi na dnevni red, odbor u kojem na godišnjoj razini možemo pratiti opadanje interesa građana koje nije rezultat onoga što je i kolegica Krivec spomenula kao možda pozitivnu stvar, a to je da građani imaju manje problema, nego njihovog razočaranja u rad sabora. Razočaranja za koje smo prvenstveno mi odgovorni jer smo poslali krivu sliku o tome za što smo zaduženi i koje su naše mogućnosti, a sve zato što smo si htjeli priskrbiti ovlasti koje nam ne pripadaju i njih pretvoriti u političke bodove za mjesta koja bi također trebalo rekonceptualizirati tako da bismo na svim odborima, a ne samo na ovome imali kvalitetan i konstruktivan rad u skladu s našim mogućnostima doprinosa.
Slijedeći Klub zastupnika biti će onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Domagoj Hajduković.
Izvolite.
Hvala vam gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolegice, poštovana predsjednice odbora, u više navrata tijekom i prošlih saziva raspravljao sam o ovom izvješću i rekao sam da, to sam rekao i danas u replici, da ovaj odbor je često zapravo rame za plakanje našim sugrađanima, onima koji su najočajniji, koji ne znaju više kome bi se obratili, koji su izgubili vjeru da tako kažem u ostale institucije koje bi im trebale pomoći. I ja upravo ne mislim da nam rekonceptualizacija rada ovog odbora je potrebna. Ona je postignuta onog trena kada je taj odbor obavezan Poslovnikom Hrvatskog sabora podnositi nam godišnje izvješće. A reći ću vam i zašto. U predstavničkoj liberalno građanskoj diplomaciji uloga parlamenta nije samo donošenje zakona nego i monitoriranje njihove implementacije, prevedeno na hrvatski nadzor nad provođenjem tih istih. Ne na način nužno da tu prozivamo nekoga iz izvršne vlasti i sudske vlasti nego da detektiramo probleme u provođenju određenih zakona, nelogičnosti, ne provedive stvari i da ih sukladno mijenjamo. Zato uostalom imamo izmjene i dopune zakona i drugih akata. E vidite kolegice i kolege tu mislim da nam ovaj odbor itekako može pomoći i da je jako dobro što ova izvješća dolaze na plenum da se o njemu raspravlja i javno i u političkoj i u široj javnosti jer nam izvješće ovog odbora upravo ukazuje na te stvari. Već je spomenuto koliko su institucije pravobraniteljica i ovaj odbor zapravo komplementarni. Jesu komplementarni su, ali su također i jedno ne isključuje drugo odnosno nezamjenjivi su ako pitate mene. Istina je da nam se građani često i ponaosob obraćaju zbog nekih osobnih preferenci, zbog vjere da možda neki pojedinac može riješiti problem, ali neće vjerovati na koji ih ja odbor često usmjeravam. Pa upravo na Odbor za predstavke i pritužbe. Dakle, ako se nešto ne tiče konkretno i svrhovito Odbora za europske poslove tada je to posao ako mene pitate Odbora za predstavke i pritužbe. Zato smo ga i osnovali, zato smo izabrali naše kolegice i kolege u taj odbor da se tome posvete. To je njihov posao uostalom na kraju dana, pa možda da budu i ti skretničari ako je potrebno skretničara imati, da budu posrednik između građana i nas ili građana i određene institucije s kojom imaju problem i na kraju da nama ukažu na probleme s kojima se trebamo pozabaviti. Dakle, ako gledamo strukturu pritužbi i predstavki vidjet ćete da je pravosuđe i rak rana i to je iz izvješća u izvješće hoćete bilo koje pravobraniteljice, hoćete našega odbora, hoćete pritužbe i predstavke koje mi kao zastupnici dobivamo od građana. Dakle, ako nam to nije alarm, ako to nije zvono na uzbunu, ako nam to ne ukazuje da se segmentom pravosuđa trebamo ozbiljnije pozabaviti u doglednoj budućnosti onda ne znam što, što bi nam drugo moglo zornije ukazati na ovaj problem.
Koji su problemi u pravosuđu ne moram vam ni govoriti, mislim da to ni nije smisao ove rasprave. No ukazat ću samo iz iskustva iz prošlih saziva gdje sam bio član toga odbora koje su to najčešće. A to su nerazumno dugi procesi pred sudom, a to su nedosljednosti i zapravo neusaglašena sudska praksa, a to su različite nepravde recimo to tako zbog objektivnih i subjektivnih razloga s kojima se naši građani suočavaju pred institucijama ove države, a najčešće pred sudovima.
Ako gledate da jedan imovinskopravni spor traje otpočetka, od postanka ove države, pa čak i prije često, da traju sporovi po 50-60.g., da originalni tuženici odnosno tužitelji su već davno pokojnici, dakle to nam mora ukazivati da ozbiljan problem postoji u pravosuđu, ne samo za naše građane, nego i za sigurnost države kao takve, u smislu sigurnosti investicija, pravne sigurnosti, u smislu poduzetničke klime, a znamo da gospodarstvo onda vuče sve ostalo. Naravno i građanske sigurnosti i osiguravanja ljudskih prava svih naših građana, isto kao i prava koje, koje proizlaze iz zakona.
Ne, ne bih se složio i ne prihvaćam ocjene da je ovaj odbor nepotreban, da mi kao zastupnici se ne bi trebali baviti takvim predstavkama i pritužbama naših građana. Koliko ih možemo riješiti to je sad već drugo pitanje o kojemu možemo raspravljati, koje bi trebalo na neki način i biti meritum ove rasprave između ostalog, ali mislim da je sastavni dio našeg posla komunikacija sa građanima i pokušaj pomoći u rješavanju njihovih problema. Naravno da zbog obrazovnog sustava kojeg najviše krivim za to, naši građani često sami ne znaju koja su njihova prava ili kako im njihov zastupnik ili zastupnica mogu pomoći, kojim se institucijama trebaju obratiti i zašto. Pa tako imamo situacije da, a siguran sam da ste to i doživjeli u svojoj praksi, da vam se građani obraćaju zbog pravomoćnih sudskih presuda, da se obraćaju pučkoj braniteljici, pa i odboru, znači sa takvim materijama na koje mi evidentno ne možemo ama baš nikako utjecati. Ali se obraćaju i sa stvarima na koje možemo i moramo utjecati i ne smijemo zatvarati oči na neke probleme, bilo da to možemo svojim autoritetom, stvaranjem javnog pritiska ili kroz zakonske prijedloge, prijedloge vladi, pitanja vladi, inicijative i slično, što uostalom i je smisao predstavničke demokracije.
Prema tome, iako se ovaj odbor doživljava kao rame za plakanje, to je rame za plakanje koje nam je potrebno. Zašto? Kao što sam rekao da našim građanima damo nadu da smo tu zbog njih uostalom, što jesmo, ali isto tako da budu indikatori nama što trebamo činiti.
Sa izvješćima pravobraniteljica, mislim da je to zapravo jedan od najvažnijih izvješća koja dolaze pred ovaj, pred ovaj dom. Baš zbog toga što vam je tu jedna vrlo jasna nepristrana hladno statistička da tako kažem hladno statistički pregled onoga gdje mi kao sustav, kao država, kako god želite, znači na kojim segmentima padamo.
Ne bih se sada vraćao u statistike, to su kolegice i kolege već prije mene navodili, no evidentno je, evidentna su područja na kojima bi trebali obratiti dodatnu pažnju kroz naše saborsko djelovanje bez obzira u kojem odboru se nalazili, svi smo mi članice i članovi različitih radnih tijela koja imaju različite ovlasti i sukladno tome svako bi u svom segmentu trebao dati maksimum.
Ja ne mislim da trebamo rekonceptualizirati naše odbore, pa ni ovaj. Ja mislim da trebamo rekonceptualizirati odnos vlade prema ovom saboru. A to je istina da, da često ministri ne dolaze ni na plenume kako bi branili svoje zakone, da često zapravo gotovo uvijek ne dolaze na odbore, da šalju državne tajnike itd.. To je nešto što treba promijeniti jer njihov autoritet potječe od ovog doma bez obzira glasali vi za njih ili ne, njihov demokratski legitimitet počiva u ovom domu, a naš kolegice i kolege politički legitimitet i demokratski legitimitet počiva na našim građanima koji su nas birali. I baš zbog toga moramo biti njihovo rame za plakanje ako je to potrebno, ali još više od toga moramo biti njihovo uho i moramo biti njihova usta, slušati njihove probleme, osjećati bilo i progovarati o njima jer ako to ne radimo onda nismo ispunili svoju zadaću kao zastupnici.
Stoga kolegice i kolege Klub Socijaldemokratske partije Hrvatske će podržati ovo izvješće i nadam se da će nam slijedeće izvješće odbora, kao i naša pravobraniteljica, pokazati da ipak neke pomake ostvarujemo, posebno u ovim područjima koja smo identificirali kao rak rane našega sustava. Hvala.
Hvala.
Evo mi ćemo napraviti još jednu kratku pauzu od 10 minuta, pa se vidimo u 14 i 35 radi provjetravanja.
STANKA U 14,26 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 14:33 SATI

Evo poštovane kolegice i kolege, nastavljamo nakon stanke sa raspravom pa će sada u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka govoriti poštovani zastupnik Vilim Matula.
Izvolite.
Kolegice i kolege.
Dovoljno je već do sada izgovoreno o tome koliko su mogućnosti ovog odbora male, a kako su zapravo očekivanja od Odbora za predstavke i pritužbe velike.
I siguran sam predsjednica je o tome lijepo govorila i mislim da je to vrlo zorno nam prikazala, uvjeren sam da pomoć recimo jedne udruge, a to je Pravna klinika Pravnog fakulteta. To studenti se nose odmah u startu dok su još svježi, pogotovo oni koji su stvarno došli u pravnu struku sa svim entuzijazmom koji se očekuje, znači ne oni koji nisu se uspjeli upisati na neku umjetničku akademiju ili ne znam gdje su imali želje pa su ih roditelji natjerali na pravo nego govorim o onima koji stvarno to žele.
Ja sam siguran da ovaj naš odbor bi mogao itekako surađivati recimo sa pravnom klinikom evo sada i u Rijeci osnovana, to se sve događa sada svježe u 5.mjesecu. Ova zagrebačke Pravna klinika je bila u Koprivnici, pogotovo što znamo da rad odvjetnika pro bono nije stimuliran nego dapače obrnuto, oni moraju čak plaćati sva davanja ako su uzeli nekoga pro bono i praviti se kao da je to sve normalno, a ljudi koji se nama obraćaju na Odbor za predstavke i pritužbe su stvarno kako je ovdje više puta već rečeno danas u svakom smislu očajni ljudi.
Nažalost, HRT od kojeg bi isto tako očekivali da ovom pitanju da nekog prostora, ali on to ne radi, ne radi toga što ne bi on i dalje imao sjajne novinare, pa i dalje je Labirint i postoje emisije i znamo novinarke i novinare na toj televiziji koji osim što su šikanirani, osim što je rečeno da je ravnateljstvo ovo sadašnje sa tim rekordom od 36 kaznenih prijava protiv vlastitih novinara, potpuni rekorder nešto nepojmljivo. I kako onda očekivati da javni servis, javna televizija pomogne ovim ljudima u njihovom jadu i u njihovoj muci.
Devet godina rekli ste imamo ovdje jedan od tih slučajeva iz 2012., sada je '21., koji kontinuirano je u radu tih odbora i ne nalazi rješenje. Dovoljno bi bile tri emisije takve u toku sezone da se okrugli stol koji sada ne možemo radi epidemioloških mjera ne možemo ih ostvarit, interes za ovo pitanje naravno tu je vidljiv vladajuće stranke sav cinizam i prezir prema, ja se isto tako neprimjereno smijem tome, ali da, govorim o tome jer je to stvarno jezovito vidjeti u ovakvom trenutku.
Znači očekivao bi čovjek da HRT sa svojom uređivačkom politikom napravi nešto da imamo barem tri emisije godišnje o pitanjima ljudi koji su sve isprobali, sve pokušali i ne mogu doći do pravne pomoći one koju bi trebali dobiti, niti im sudovi, mi ne smijemo to radit naravno jer to bi bio pritisak na pravosuđe.
Imamo pravo pritiskati na upravu, da na to imamo pravo pritiskati jer imamo taj legitimitet i to bi smjeli činiti. Ali ne, to se na HRT-u ne događa, na radiju puno više, na radiju više, ali i tamo ne sustavno. I ono što sam siguran da bi takvi okrugli stolovi koji bi bili na televiziji da bi oni dodatno moguće uozbiljili ove emisije koje su dobre u nedostatku kada već javni servis ne radi takve emisije, a morao bi, zanimljivo je da komercionalne televizije imaju takve emisije. One su vrlo gledane, na nekima od njih su voditeljice ili voditelji ljudi koji su takve stvari radili i koji su svoj zanat desetljećima ispekli na javnom servisu, a onda od tamo šikaniranjem svake vrste otjerani i došli su u privatne komercionalne televizije i tamo su stvarno izvrsni, međutim sama priroda komercionalnih televizija i medija spektakularizira jad i muku tih ljudi i čak i protiv volje urednika i novinara koji na njima rade, tu se ipak na kraju, fajnlkat je taj koji stvar pretvara ipak u jednu pregroznu, vrlo čestu sentimentalnu priču koja puno više ima cilj da šokira javnost i da, da bude gledana jer to je nešto što možemo i očekivati od komercionalne televizije. Ali javna televizija koju upravo ova vlast na ovaj način dopušta da se tako nepojmljivo srozava bi mogla pomoći Odboru za predstavke i pritužbe i tako da u tom smislu isto ne mislim da je nužna. Evo to bi bila, ako zovemo nešto rekonceptualizacijom kako je to rekla kolegica Selak Raspudić, ja mislim da bi onda to mogao biti taj smjer.
Na kraju želim reći da gđa. tajnica odbora koja svakako na svakodnevnoj bazi prima tu muku tih ljudi, nemojmo se zavaravat, psiholozi koji rade sa ljudima u problemu oni moraju ići svako tolko odma kod svojih mentora psihologa, isto tako i psihoanalitičari i psihoterapeuti, zato što kada ti slušaš iz dana u dan očaj i muku nekoga od brojnih ljudi i to ti je radno mjesto, ta stvar tebe isto tako puni svojevrsnim oblikom PTSP-a.
Mi imamo još jedno radno mjesto koje nije ispunjeno, dobio je odbor savjetnika, tako da njih dvoje u tom smislu ovaj rade, međutim tajnica, vjerojatno i predsjednica je tamo ovaj redovito i taj vrlo težak i odgovoran i velik posao se zapravo slijeva po mom osjećaju baš ono velikim dijelom na tajnicu i ja sam siguran da se može ojačati ovaj odbor i na taj način da mogu građani osjetiti da ipak neke stvari se odavde mogu stvarno požuriti, ali ne na taj način da ti moraš slati 16 požurnica jer to je, to je taj prezir o kojem govorim i gdje stvarno samo formalno se uzima parlament, a zapravo se sve događa negdje drugdje u nekoj kabali moći koju stvarno evo za ovo kratko vrijeme koje sam u saboru nikako ne uspijevam dokučiti. Zahvaljujem.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj Centra i GLAS-a u ime kojeg će govorit poštovana zastupnica Dalija Orešković, izvolite.
Kolegice zastupnice i zastupnici.
Postavljam pitanje tko koga prezire u državi u kojoj HS upućuje 10-tak požurnica drugim državnim tijelima i institucijama kako bi dobio odgovor na pitanja koja podstavljaju građani u svojim predstavkama i pritužbama?
Pa rekla bi da je to država u kojoj vlast prezire svoje građane, a ujedno nažalost je država u kojoj HS kao predstavničko tijelo građana, kao nositelj zakonodavne vlasti u državi prezire sam sebe ili naprosto nije svjestan uloge, zadaće i svrhe koju u jednoj demokratski, barem na papiru, demokratski uređenoj državi ima. I sve dok nećemo postati država u kojoj je neprihvatljivo da jedan saborski odbor dođe u poziciju da mora slati prvu požurnicu, dakle neprihvatljivo, a kamoli čekati odgovor, pa slati drugu, treću, kolko ste ono g. Matula rekli, 16, 16 požurnica. Dakle, dok ne dođemo u situaciju da se tako nešto apsolutno nikad i ni u kojem kontekstu ne može dogoditi nećemo postati država u punom smislu te riječi.
A nije samo stvar da državna tijela ne odgovaraju HS. Državna tijela ne odgovaraju niti drugim nadležnim institucijama. I sama sam bila predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kada nismo dobili dokumentaciju od drugih nadležnih tijela. Sjetimo se samo koliko i novi saziv ima problema, neusporedivo više nego što smo imali mi, kada provodi postupke koji se odnose na visokopozicionirane političare u vladi i u drugim strukturama moći. To nije država, to je oteta država.
I ponavljam ono što sam rekla i na prethodnoj točci dnevnog reda, dok se ne promijeni omjer snaga na političkoj sceni, sve dok vitezi korupcije sjede u svojim foteljama, ništa u ovoj državi neće krenuti na bolje.
Uvijek sam tvrdila da je za svaku raspravu itekako važno biti dobro pripremljen, dobro argumentiran, no ovo je jedna od rijetkih rasprava kada smatram da više smisla ima dovesti stvari do apsurda kako bi se zapravo pojasnila poanta. Dakle, ovdje imamo jedan od saborskih odbora, u tom odboru kao i u većini drugih većinu ima ista većina koja drži parlament. Dakle, u ovom Odboru za predstavke i pritužbe HDZ ima koliko 6 svojih članova zajedno sa manjinama imaju svoju većinu. Tom odboru kojeg drži HDZ građani šalju predstavke i pritužbe kako bi, sad stavimo pravosuđe na stranu, kako bi ukazali na nepravilnosti, na kršenja svojih prava počinjena od strane drugih državnih tijela i institucija koje mahom u tom trenutku također drži HDZ. Potom Odbor za pritužbe šalje zahtjeve za dostavom očitovanje, dokumentacije, požurnice tim istim institucijama koje krše prava naših građana. Na to se te druge mahom HDZ-ove institucije u tom trenutku oglušuju. O tome odbor izvještava Hrvatski sabor pa se klubovi zastupnika između ostalog i Klub zastupnika HDZ očituje da podržava i prihvaća izvješće tog odbora, a na kraju ove tragikomične balade Hrvatski sabor putem svoje parlamentarne većine koju ovog trena drži HDZ usvaja i prihvaća takvo izvješće. I mi se onda čudimo što građani u državne institucije nemaju apsolutno nikakvo povjerenje. Mene čudi i ovaj broj predstavki i pritužbi koji je opisan i prikaz u ovom izvješću, očito se radi o krajnje neupućenim ljudima jer od slanja predstavki i pritužbi odboru koji nije u stanju natjerati druge institucije da pravovremeno postupe i odgovore nema apsolutno nikakve koristi. I ja se ovdje moram složiti sa onim što je rekla kolegica Raspudić, na stranu naše, naša druga razilaženja, ali činjenica je da saborski odbori koji funkcioniraju na ovakav način, a manje-više svi su takvi gube svoju svrhu. I ako tražimo trenutak u kojem je Hrvatski sabor kao predstavnik građana i kao nositelj zakonodavne vlasti izgubio svoju moć onda je to kroz rad saborskih odbora. I kada govorimo o tome da treba napraviti novi dizajn, novi sustav ovlasti i nadležnosti radnih tijela Hrvatskog sabora slažem se da treba krenuti od izmjena odredbi Poslovnika. Ja jesam za to da smanjimo broj odbora, ja jesam za to da ih prilagodimo broju i sadržaju pojedinih ministarstava. Bilo bi logično zapravo da kada Vlada predstavlja svoj program, kada kaže koja će i kakva i koji broj ministarstava imati da se u skladu s tim formiraju i saborski odbori koji onda prate rad te Vlade. Tada bi mogli napraviti i situaciju u kojoj ti saborski odbori imaju zakonodavnu inicijativu i u kojoj kontroliraju rad ministarstva i ministra resornog kojeg Hrvatski sabor bira. I sve sam to opisala u prijedlogu izmjena odredbi Poslovnika koje sam davnih dana poslala Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Do dana današnjeg kao saborska zastupnica nisam dobila na to svoj odgovor, ma ni tu, ni bu. A jedna od stvari koja tamo piše pored onog što je govorila tijekom današnjeg dana kolegica Raspudić je to da je zapravo za uvođenje ovih promjena potrebno promijeniti nešto drugo. Dakle, da bi imali drugačiju veću ulogu, značajniju ulogu saborskih odbora da bismo mu mogli dati zakonodavnu inicijativu odnosno poticati zakonodavnu inicijativu vezanu za rad pojedinog resornog ministarstva morali bi imati i veću specijalizaciju zastupnika koji u pojedinom odboru sjede. Ako je Odbor zdravstvo bilo bi logično tamo imati, pozdravljam pristigle zastupnike HDZ-a lijepo vas je vidjeti, malo prije nije bio apsolutno nitko iz vaših redova u sabornici, toliko o značaju ove teme za raspravu. A da bismo mogli imati veću specijalizaciju, da bismo mogli imati više liječnika u Odboru za zdravstvo primjerice potrebno je prestati sa praksom načina formiranja rada saborskih odbora. Koruptivna je i kvarna, posljedica trgovine koja se događa i prije nego što se sam Hrvatski sabor konstituira.
I ponavljam, sve ovo o čemu govorimo da je potrebno strukturno mijenjati kako prava naših građana ne bi bila mrtvo slovo na papiru počinje na dan izbora, počinje promjenom snaga na političkoj sceni i ovog trena vodi se bitka između onih koji traže novi dizajn, novu konstrukciju, koji traže u sadržajnom smislu nešto novo, mada mnogi od njih ne pripadaju mojoj boji političkog spektra, ja sam Centar. Podržavam sve one koji mogu slomiti postojeći omjer snaga kako bismo došli u situaciju da se u izbornim procesima ne natječemo uvredama, klevetama, manipulacijama i lažima nego sadržajem pa ćemo argumentima tražiti tko od nas ima nešto kvalitetnije za ponuditi svim svojim građanima. I kada ćemo doći do te razine kulture, međusobnog uvažanja i ophođenja da će nam biti prihvatljivo prihvatiti jedan segment koji dolazi sa suprotne strane političkog spektra ili od izravnog političkog protivnika ukoliko je riječ o prijedlogu koji ima svoj značaj i koji ima svoju težinu.
A da se sad još samo kratko osvrnem konkretno na rad ovog odbora, meni je drago ukoliko taj odbor ima opsežnu bazu podataka što u sustavu ne valja, ali to već sami građani znaju zato su i opisali što ne valja u predstavkama i pritužbama koje podnose. Mislim da bi zadaća ovog odbora kao i mnogih drugih trebala biti ta da onda detektirani problem opišu, ali ne, ne floskulama, nije dovoljno reći primjerice pravosuđe je rak rana, potrebno je reći što konkretno ne valja, zašto je pojedini predmet dugo u postupku, zašto nismo riješili zemljišno knjižno stanje, zašto u Gradu Zagrebu do dana današnjeg nemamo riješene oko 30.000 imovinsko pravnih sporova, ako ne i više. Dakle, na Hrvatskom saboru je da ponudi rješenje, da se može utvrditi što je epilog svih podnesenih predstavki i pritužbi. Građani očekuju rješenje, kada vide da institucije dovedu njihovu priču do kraja ili da kažu ovo se nije moglo riješiti, utvrdili smo da zakon ne valja pa smo ga na ovakav način predložili izmijeniti tada će i smisao predstavki i pritužbi doći do nekog svog značaja.
Hvala.
Prelazimo na pojedinačnu raspravu i prvi će govorit poštovani zastupnik Domagoj Hajduković.
Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, htio bih podijeliti sa vama jedan konkretni slučaj zašto mislim da ovaj odbor treba ne samo nastaviti postojati nego i po, nego intenzivirati svoj rad. Naime, nedavno mi se javio jedan naš građanin iz malog mjesta iz okolice Vinkovaca, hrvatski ratni vojni invalid koji je dao najbolji dio svog života, a i svog zdravlja za našu slobodu i čovjek koji ima skromnu, skromna primanja koja proizlaze iz tog statusa i koji se želio skučiti u mjestu odakle je, što je i učinio naravno uz kredit, školovao je više svoje divne djece, hvala Bogu svi su završili ili završavaju škole vjerojatno će se i zaposliti u dogledno vrijeme itd., dakle rekli bi na izgled jedna lijepa priča čovjeka koji nije dozvolio da ga ratne strahote unište nego koji je i dalje nastavio graditi i u svojem društvu i svoju obitelj itd.
Međutim, dešava se nešto drugo, a to je da je banka kod koje je gospodin imao kredit u jednom trenutku odlučila zašto, ne znamo tj. barem ja ne znam da je to visokorizičan kredit i odlučila ga preprodati. Znači kao što se preprodaju dugovi. Nakon toga taj čovjek je u problemu zato što ga tvrtka koja je kupila dug stišće da vraća kompletan dug znači i ono što je već otplatio banci i što nije, to je čitav niz problema, pravnih začkoljica i financijskih o kojima vam ja ne mogu pričati jer jednostavno iako baratam nekim informacijama nisam dorastao takvoj razini financijskog i pravnog znanja barem u ovom konkretnom slučaju. Dakle, taj čovjek javlja se meni kao zastupniku za pomoć. Razgovarao sam s puno ljudi i potrošio dosta energije da bih došao do povratne informacije praktički da je najpametnije prefinancirati taj, ponovo se zadužiti itd., a zaboravio sam spomenuti da dakle čovjek ne poriče dug, on ga je spreman vratiti ali u nekom razumnom iznosu dakle da mu se ne uzme sva primanja, da mu se ne ovrši kuća jer to mu je jedina nekretnina u kojoj dobar dio obitelji još uvijek živi, dakle sve bi trebalo biti jasno i ps-u što se kaže. Jasno da njegovi nasljednici odnosno nasljednice jednoga dana će nastaviti otplaćivati dug ako ga ostane, ako ga on ne otplati za svog životnog vijeka. Rekli bi da je kreditor u ovom slučaju prilično zaštićen ili će uzeti kuću ako ga oni više ne žele otplaćivati, ali u svakom slučaju je zaštićen. Međutim kažem sada ova tvrtka koja je otkupila dug ima jedan sasvim drugi pristup ovome problemu i gospodin se obraća meni. Ovo je odgovor koji sam dobio prije svega od ljudi koji se bave financijama jer kažem moje znanje u tom segmentu nije doraslo ovome problemu. I što sam onda osim ovoga naravno što sam prenio gospodinu što sam doznao u razgovorima što sam mu još preporučio. Preporučio sam mu javljanje Ministarstvu branitelja da se vidi mogu li ga oni uputiti ili pomoći na neki način i preporučio sam još dvije institucije, jedna je pučka pravobraniteljica, a druga je Odbor za predstavke i pritužbe. Ne znam je li predstavka još stigla, vjerujem da će stići u neko dogledno vrijeme, ali hoću vam reći svojim znanjem i krugovima jednostavno u kojima se krećem jer se u Hrvatskom saboru i svom profesionalnom životu jednostavno bavim nekim drugim stvarima nisam dorastao rješavanju ovog problema, to priznam. Ali postoji jedan čitavi odbor, postoje institucije koje se s time bave i ako će Odbor za predstavke tu moći pomoći ili barem uputiti na prave instance, na neki pravni lijek ili tako dalje budući da smo slušali o tome koliko naših građana je zakinuto i za besplatnu pravnu pomoć onda je ovaj odbor i njegov raison d'etre odnosno razlog postojanja apsolutno opravdan. U Talmudu piše tko spasi jedan život spasio je cijeli svijet, tako i ovaj odbor, tako i mi, ako pomognemo jednom građanu pomogli smo cijeloj Hrvatskoj, a ako pomognemo jednom građanu da riješi svoje ovako veliki egzistencijalni problem ispunili smo svoju zadaću više nego 100%.
Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovane zastupnice Marić.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega podcrtat ću 3 stvari koje ste naveli sad u ovom izlaganju i onom prije. To je razgovor, komunikacija s građanima ali i međusobno svi mi zajedno i treća stvar konstatacija da smo mi tu zbog naših građana čak i ne moraju biti naši birači. Navest ću vam jedan primjer iz zdravstva, često u kratko da opišem što znači loša ili dobra komunikacija i što znači pomoći građanima. Evo nedavno mi se obratila jedna pacijentica iz moje županije koja nije mogla više ostvariti pravo na putni nalog, a godinama ga je ostvarivala odlascima u Institut za tumore, pa se žalila obiteljskoj liječnici, zavodu za, HZZO-u, ministarstvu, na kraju je sad nedavno pisala Odboru za zdravstvo i onda se obratila i meni. Ja sam proučila svu dokumentaciju i onda sam pokušala vidjeti u čemu je problem, zvala obiteljsku liječnicu i zapravo smo shvatili da je samo trebalo gospođi objasniti nemate više pravo na putni nalog jer imate odjel novi u Međimurju …/Upadica: Hvala./… i tu možete sve obaviti i gospođa je bila zadovoljna.
Poštovani zastupnik Hajduković, izvolite.
Hvala lijepa, kolegice Marić, apsolutno se tu slažem da je komunikacija bolja ja vjerujem da bi sigurno puno ovakvih problema bilo puno lakše rješivo i puno manje energije na rješavanje tih problema bi potrošila i građanka u ovom smislu, a onda i vi i sve druge institucije koje su bile uključene u to. Naime, nažalost ako ste informatički pismeni naše stranice nadležnih ministarstava, institucija često ne daju dobru informaciju, često su stranice nepregledne, neintuitivne, jednostavno ne možete doći do prave informacije. Često vam se dešava da pitate različite institucije iz istog resora to sam i ja doživio, kako riješiti neki problem, a svaki vam da drugo tumačenje. Dakle, mora postojati kako bih rekao usustavljena praksa, možda neki centralni portal za građane i njihove upite ili nešto slično što bi ih onda moglo usmjeriti na način na koji što brže, što bezbolnije riješiti problem, ali naravno komunikacija je uvijek nešto što je poželjno ako ne …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…
Hvala.
Slijedeća je replika poštovane zastupnice Selak Raspudić.
Ovo je vrlo važno pitanje do koje mjere i mi kao individualni Odbor za predstavke i pritužbe možemo doprinijeti suradnji i rješavanju problema naših građana i zanima me u tom smislu koliko vam se često javljaju građani, jeste li imali i negativnih iskustava jer recimo osnovni problem koji meni predstavlja u komunikaciji s građanima je činjenica da oni naravno što je razumljivo žele odgovore na konkretne probleme, ali možda smo ih i mi što sam govorila i ranije dezinformirala o mogućnostima koje mi imamo za rješavanje tih problema. Pa se često javljaju oni čiji su postupci, sudski postupci još u tijeku, a mi na to ne možemo intervenirati. S druge strane zna se i dogoditi ukoliko i uđete u komunikaciju da je to jedan vrlo zahtjevan i opsežan posao makar rješavanje jednog slučaja, a ukoliko dobro radite svoj posao kao saborski zastupnik jako je puno građana koji će isto htjeti od vas. Kako tu pronaći balans?
Hvala.
Poštovani zastupnik Hajduković.
Hvala lijepo.
Pa kolegice mislim da pitanje apsolutno stoji i tu sam, zapravo cijelu raspravu sam temeljio upravo na tome. Obratio mi se čovjek čiji ja problem svojim znanjem jednostavno ne mogu riješiti, ne znam što bi čovjeku savjetovao kako bih ga pomogao i na koga bih ga uputio. Činjenica da imamo odbor koji se bavi isključivo takvim stvarima nam može pomoći kao zastupnicima u našem radu. Ne da mi prebacujemo vrući krumpir ili neko pitanje koje nam građani upute njima, nego da taj odbor zaista pokuša riješiti taj problem u komunikaciji sa nadležnim institucijama. Građani nam se javljaju svakodnevno i vjerujem ni vi, ni ja, ni ostale kolegice i kolege tu nismo iznimka. Neki imaju zaista probleme koje trebaju angažman i rješavanje možda i u obliku javnog pritiska i ukazivanja na neki problem. Neki imaju probleme nažalost kao što ste rekli sudske presude, ali problem je to što građani ne znaju koja je zapravo uloga njihovog zastupnika ili zastupnice u Hrvatskom saboru.
Hvala.
Poštovani zastupnik Matula.
Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče Hajduković spomenuli ste primjer čovjeka koji je došao u zamku agencije za naplatu potraživanja što je onako jedno ovako zvuči blago ime i nešto ovako logično, zapravo za industriju lihvarenja. To nije ništa drugo nego zelenaška industrija međunarodna koja ne poštuje ali nikakva prava ljudska, zove u bilo koje doba dana i noći, zastrašuje na sve moguće načine. A istovremeno govorilo se sada i ovdje i sa kolegicom Selak Raspudić i vi ste govorilo o komunikaciji, gospođa Marić je isto tako spomenula koliko je važna komunikacija, spomenuli ste portal, uvjeren sam da ono što ovi ljudi osjećaju to je galopirajući osjećaj bez smisla. Upravo komunikacija im daje to da budu prepoznati, priznati da vide da su prepoznati u svojoj muci i u jadu.
Hvala.
Poštovani zastupnik Hajduković.
Hvala lijepo kolega Matula.
Mislim da ste tu apsolutno u pravu, čak ste me i podsjetili na to da mi je gospodin govorio da ga iz te tvrtke koja je otkupila dug zaista zovu i u doba i u ne doba i usred noći i rano ujutro i tijekom praznika, nedjelje. Dakle, to je jedna vrsta i psihičkog terora. Znači jedan psihički terorizam koji valjda i mentalno slama ljude i valjda mu je to cilj. Ono što naši građani osjećaju, evo ovaj konkretno je bespomoć, bespomoćnost, beznađe. Zašto? Opet vam kažem, dakle on ne poriče dug, on ga želi vratiti, ali ne želi vratiti 3 puta više nego za što se zadužio i želi to vratiti u nekom razumnom iznosu dakle mjesečno, kroz mjesečne obroke koje bi onda i njegovi nasljednici nastavili vraćati ako on vrati za svog života. Dakle, ovdje govorimo o pravnoj sigurnosti naših građana i vraćamo se opet na rak ranu, a to je pravosuđe …/Upadica: Hvala./… koliko ono može utjecati na ovaj problem.
Poštovana zastupnica Petir će sada govoriti.
Izvolite.
Hvala vam lijepa gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Zastupnice i zastupnici, mislim da je ova rasprava važna i da je dobro što smo je i proširili jer raspravljajući o radu Odbora za predstavke i pritužbe i o ulozi drugih odbora u stvari možda možemo i demantirati one koji misle i govore da sabor i nije toliko važna institucija i da rad zastupnika nije dovoljno prepoznat. Na to ukazuju mnogobrojna istraživanja kojima smo imali prilike svjedočiti koja pokazuju ustvari da postoji nepovjerenje, jedan deficit demokracije, pa čak su naša istraživanja koja su govorila da je svaki treći ispitanik u stvari stava da bi demokraciju kao takvu trebalo ukinuti pa onda i institucije. I ako se to stalno tako vrti i reciklira onda nije čudno da se stvara jedan dojam nemoći ove institucije, a ja mislim da to nije tako i pokušat ću to potkrijepiti sa onim što sam primijetila kao predsjednica Odbora za poljoprivredu, predstavkama koje mi dobivamo na naš odbor i na kraju krajeva i rezultatima koje postižemo kad reagiramo po pojedinoj predstavci. Evo ja sam brzinski pogledala u ovih 8 mjeseci koliko sam na čelu tog odbora, zaprimila sam 221 akt i na svaki od njih odgovorila. Znači riječ je bila o predstavkama i pritužbama poljoprivrednika, organizacija, udruga, saveza, općina, gradova naravno vezano uz teme kojima se bavi Odbor za poljoprivredu. To bi ispalo ako bi odbili neradne dane da smo svaki dan u najmanje 2 akta koja smo dobili postupali, riječ je o pisanim dokumentima, znači tu čak nisam zbrajala ono što odradimo telefonski gdje možemo ljude uputiti i skrenuti im pažnju možda na neka mjesta gdje mogu naći podatke ili podijeliti s njima informaciju s kojom mi raspolažemo na temelju nekog našeg iskustva. To govori da ustvari odbori itekako ozbiljno rade, imaju pune ruke posla i da kad govorimo o broju pritužbi ili nekih predstavki ili obraćanja građana onda to nije samo Odbor za predstavke i pritužbe, onda to nije samo kao što su prijašnjim raspravama rekli tih 190 nego bi se tome moglo pribrojiti ovih naših 221, a vjerujem da bi se tako mogli nadograditi drugi odbori pa bi mi došli do jednog ozbiljnijeg broja koji onda ipak pokazao da i nije taj sabor tako nevažan i da nisu zastupnici tako nemoćni i da mi imamo utjecaj na nešto o čemu vjerojatno govore i rezultati, povratne informacije koje dobivamo i ja se tu ne mogu žaliti. Možda je bilo par iznimki, ali u većini slučajeva u razumnom roku dobivamo odgovore i ono što mene veseli nastojimo uvijek i dati neki prijedlog možda potencijalnog rješenja ili poduprijeti određene dobre inicijative koje onda ponekad i rezultiraju time da se uvedu neke mjere koje će biti dugoročno korisne za naše poljoprivrednike, za našu lokalnu samoupravu, za naše građane u ruralnim sredinama kojima smo posvećeni, kojima želimo ustvari osigurati što bolje standarde života. Naravno jasno vam je da je najveći broj tih predstavki i pritužbi bio vezan uz poljoprivredno zemljište. Tu očekujemo i tako je ministarstvo najavilo da ćemo u skoro vrijeme dobiti u saborsku proceduru novi nacrt Zakona o poljoprivrednom zemljištu gdje se nadam da će upravo ono na što se poljoprivrednici pritužuju, na što se općine i gradovi pritužuju biti na neki način kroz taj novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu otklonjeno. Mogu se složiti kad promišljamo o nekom budućem načinu rada u onom trenu kad će nam i Poslovnik doći na raspravu da možda možemo razmišljati o načinu rada koji bi omogućio da jedan tjedan zajedaju odbori pa da doista odbori rade cijeli taj tjedan kako bi bili u potpunosti posvećeni tim stručnim temama jer odbori rade rudarski posao i rade ozbiljan posao za koji se ozbiljno treba pripremiti, iščitat puno dokumenata, prikupit puno podloga da bi mogli dati dobre prijedloge, a onda da slijedeći tjedan bude plenarna sjednica. Ovako je to dosta zahtjevno, kombiniramo svi skupa na različite načine i ponekad je jednostavno teško biti na dva mjesta istovremeno što smo svi koji smo danas ovdje svjedoci jer još uvijek nismo razvili te neke sposobnosti koje bi nam dobro došle u ovom poslu.
Želim zaključno samo reći da mislim da sabor itekako i zastupnici mogu pomoć …/Upadica: Hvala./… građanima u rješavanju njihovih problema.
Imamo i na vaše izlaganje više replika, prva je poštovane zastupnice Selak Raspudić.
Možda je osnovni problem razlike u kvaliteti rada pojedinih odbora odnosno onih koji su na njihovom čelu zbog čega se stvara generalna slika koja nije nužno uvijek dobra o radu odbora kao takvih, a onda i posljedično i radu saborskih zastupnika. Slažem se u tom smislu da bi trebalo ići prema reorganizaciji rada odbora pogotovo u odnosu na rad sabora, a i sama sam predložila smanjenje odbora kako bismo se svi stručno kvalificirali i onda konkretno doprinosili konkretnim odborima, a ne da imamo 100 funkcija, a ni jednu ne obavljamo kvalitetno. Kada raspravljamo o radu ovog odbora koji nam je poslužio kao pledoaje za raspravu o svim ostalim odborima moje bi pitanje bilo mislite li imajući u vidu ovo koliko se vama direktno javljaju građani, vašem odboru da nam treba zaseban Odbor za predstavke i pritužbe ili je dovoljno da postoje pojedinačni odbori po temama kojima se onda građani mogu javiti.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepa gospodine potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice Selak Raspudić pa ja mislim da svi ti odbori imaju svoju ulogu ne bi se usudila sad predlagat koji bi to odbor možda trebalo ukinuti. Ja mislim da odborima treba dati više prostora za rad i da mogu disati i da mogu neometano provodit neke svoje aktivnosti. Mi kao odbor održavamo jako velik broj tematskih sjednica jer upravo u komunikaciji sa ljudima na terenu sebe smatramo narodnim zastupnicima i da nam je posao te probleme dalje adresirati i predlagati određena rješenja. Nama za te tematske sjednice treba samo da ju održimo fizički 2 do 3 sata, a za pripreme, pripreme nekad traju tjednima da bi analizirali, istraživali, prikupili podatke. Tako da ja ne bih rekla da je bilo koji odbor manje važan već da odborima treba dati taj jedan širi prostor za rad gdje će zastupnici moći biti potpuno posvećeni problematici koja je pred njih stavljena.
Poštovani zastupnik Hajduković.
Hvala lijepa.
Kolegice Petir vodite takav odbor koji je specijalirizaniji puno uže i kojemu se građani javljaju. Znam i ja, javili su se i meni sa istom problematikom iako čak nisam ni član odbora, ali napravili ste recimo onda i tematsku sjednicu Zakona o sjemenu i slično, dakle neki problemi se itekako mogu rješavati.
Recimo na moj odbor, Odbor za europske poslove se građani puno manje javljaju jer jednostavno ne, ta tematika nije toliko recimo to tako da stvara probleme građanima u svakodnevnom životu. Ono što bi mogli razmisliti budući da su rasprave na odborima, barem u mom iskustvu puno fokusiranije i puno stručnije možda ovaj način rada koji ste predložili.
Recimo mađarski Parlament ima čak tri tjedna za zasjedanje odbora, odnosno tjedan dana za rad u izbornim jedinicama, dva tjedna za odbore i samo jedan tjedan plenuma. Ovo bi trebao biti vrhunac, a ne smisao. Smisao je upravo odbori.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam potpredsjedniče.
Kolega Hajdukoviću, ja mogu iznijeti iskustva iz Europskog parlamenta. Tamo je tjedan dana zasjedanje političkih grupa koje su sve strukturirane na način da u stvari imaju svoje radne grupe koje pokrivaju nadležnost pojedinih odbora, gdje se onda u stvari prije sjednica odbora koje su tjedan iza toga detaljno prolazi kompletna regulativa, promišlja se što bi se moglo poboljšati, na koji način se postaviti prema određenoj temi, gdje se nešto može popraviti.
Onda je sljedeći tjedan zasjedanje odbora i cijeli tjedan isključivo zasjedaju odbori koji organiziraju jako puno saslušanja i koja su izuzetno korisna, a onda treći tjedan tek dolazi plenarna sjednica. I u tom smislu meni je to bilo odlično iskustvo zato što smo doista imali vremena odraditi onaj pravi posao koji jest priprema svakog zastupnika za plenarnu sjednicu, a to je da se kroz odbore odradi ono što se može odraditi.
Poštovana zastupnica Marić, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, nadamo se da bar nešto građana ipak prati sad ovo što govorimo i da će doprijeti do njih poruka koju smo se potrudili prenijeti da smo tu zbog njih, da je važna komunikacija, da postoje odbori kojima se oni mogu obratiti i da ipak nešto i mi koji smo svi u odborima i sami odbori i službe nešto rade.
Vi ste naveli da ste na Odbor za poljoprivredu dobili nekih 220 predstavki. Ja sam molila podatke i za Odbor za zdravstvo, tu smo isto negdje 220. Doduše ovaj matični odbor koji je danas predlagatelj mislim da po broju akata razvrstava predmete. Ovdje kod nas su zbrojni različiti mailovi. Znači po jednom predmetu vjerojatno više mailova.
Mislim da je tu jako važna suradnja sa Odborom za pritužbe i predstavke i svim ostalim odborima i da svaki od tih odbora ima svoju važnost da bude servis građanima.
Hvala.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam gospodine potpredsjedniče.
Slažem se zastupnice Marić. Svaki odbor je važan i posvećen je nekim posebnostima i u odborima su uglavnom ljudi koji su se specijalizirali za pojedine teme koji imaju i iskustvo i koji možda znaju i kanale kako doći do određenih informacija gdje se može potražiti savjet ili gdje se građane može uputiti.
Ali isto tako, građani se mogu osim Odboru za predstavke i pritužbe i drugim odborima obraćati direktno zastupnicima koji ili putem instrumenata zastupničkog pitanja ili putem direktnog obraćanja nekom nadležnom tijelu mogu potražiti tu informaciju i mogu reći da je u tom segmentu nekako moje iskustvo je pozitivno.
Ono što možda nismo uspjeli dotaknuti jest činjenica da i županijske skupštine imaju svoje odbore i imaju Odbore za predstavke i pritužbe, ali je iskustvo to da se građani uvijek radije obraćaju čelnicima pojedinih državnih tijela, pa tako i županima, a manje odborima.
Hvala.
Poštovana zastupnica Orešković ima repliku.
Uvažena zastupnice Petir, vi ste savršeno opisali gdje je ključni problem ove države i sve dok je HDZ-ove vlasti tome će očito ostati tako.
Dakle u ovom izvješću piše da su tijela koja primjerice ne odgovaraju u pristojnom roku na zahtjeve Odbora za predstavke i pritužbe, čitam redom. Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Dakle, ministarstva. I mi smo u situaciji u kojoj Sabor koji bira Vladu, koji kontrolira Vladu ne može od ministara iz te Vlade dobiti odgovor na postavljeno pitanje i vi to kažete da sustav zapravo funkcionira. I još pri tome tumačite kako se građani mogu izravno obratiti zastupnicima i kako vi kao predstavnica vladajuće većine imate moć i ulogu da riješite probleme građana, a znate gdje je problem u ovoj državi. U toj sprezi koja kad si blizu vlasti molitve ti se uslišaju kad nisi, ne postojiš.
Hvala vam lijepa.
Izvolite poštovana zastupnice.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Zastupnice Orešković, meni je žao što ste vi stalno ogorčeni i nastupate destruktivno i polovično slušate što tko govori. Ja u svoj rad kao predsjednica odbora ulažem puno napora, to će vam reći i oni koji su oporba i koji su dio vladajuće većine od pripremanja sjednica do nuđenja rješenja bez kritizerstva i bez ograničavanja bilo čijeg mišljenja. Nastojimo djelovati kao tim kada je riječ o tom segmentu, jer želimo pomoći ljudima koji su nas ovdje odabrali.
Ja govorim iz iskustva. Iskustvo govori to da na svaki akt na koji smo podnijeli nadležnim tijelima smo dobili odgovor u razumnom roku. Da može biti brže sasvim sigurno može biti brže. Također je potpuno jasno da je teško odgovarati na nešto što se odnosi na pravosudne procese o čemu je gospođa Posavec-Krivec govorila da je jedan najveći obujam njihovih predstavki, vi znate da se mi kao zastupnici u taj dio niti možemo miješati.
Pitanje koliko tu Ministarstvo pravosuđa može odgovoriti, ali mora odgovoriti ako i ne zna odgovor ili ga nema.
Poštovana zastupnica Zmajić ima repliku.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolegice Petir, iz osobnog iskustva kao predsjednica Odbora za poljoprivredu nadovezali ste se na temeljni Odbor za predstavke i pritužbe, informirali nas da je u vaš odbor pristiglo preko 220 pisanih pritužbi.
Zanima me da li je bilo rješenja pozitivnih, odnosno kakvi su rezultati vezano na te zaprimljene pritužbe? Hvala
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam gospodine potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice Zmajić, dakle mi smo dobili odgovore na te predstavke koje smo upućivali prema nadležnim tijelima. U onom dijelu koji se odnosi na pitanje primjerice vodoopskrbe ili pomoći mjera poljoprivrednicima zato što su se našli u teškoj situaciji zbog covid krize ili čak i nekih akata koji su bili u nadležnosti drugih ministarstava zakonskih, a koji su pogađali poljoprivrednike pronalazili smo rješenja sa nadležnim Ministarstvom poljoprivrede ili kada je riječ o vodoopskrbi sa nadležnim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.
Kao što sam rekla najveći broj primjedbi dolazi upravo u segmentu poljoprivrednog zemljišta i tu očekujemo da ministarstvo kako je najavilo uputi novi Nacrt zakona o poljoprivrednom zemljištu u proceduru.
Hvala lijepo.
Sljedeća rasprava bit će poštovane zastupnice Selak-Raspudić.
Izvolite.
U Izlaganju u ime kluba rekla sam načelno kakav je naš stav o radu svih odbora i kako bi moglo se prenamijeniti ili reformirati tako da bolje služe svojoj svrhi, bolje artikuliraju naše kvalitete i time doprinesu radu Sabora i zadovoljstvu hrvatskih građana.
U ovoj pojedinačnoj raspravi s obzirom da nisam sigurna koliko ćemo doista reformirati rad svih odbora ili ići prema onome što sam smatrala da bi bilo najkorisnije, a to je njihovom smanjenju. Više ću se koncentrirati na neke konkretne prijedloge i primjedbe na rad Odbora za predstavke i pritužbe koji mogu biti korisni u narednom razdoblju u kojem će taj odbor djelovati.
U tom smislu autori koji su se ozbiljnije bavili upravo Odborom za predstavke i pritužbe ističu različite probleme. Recimo ono što je važno znati je da je Odbor za predstavke i pritužbe zbog činjenice da većina građana ne podnosi prigovor samo njemu, nego je on tek jedna od instanci na koju ide njihov prigovor jednako kao i da te pritužbe najčešće nisu anonimne pokazuje da je to zadnja instanca kojoj se obraćaju građani kao sredstvu pomoći. Pa možemo onda o njemu govoriti kao i o ramenu za plakanje.
Kada iscrpimo sve opcije preostaje nam Odbor za predstavke i pritužbe. Zašto je to tako? Ima li u tome naša odgovornosti i može li se to popraviti? Ako ćemo doista ostaviti ovaj odbor, onda bismo se trebali potruditi da on bude prva ili jedna od prvih instanca kojima će se građani obratiti.
Drugo, postoje i različite poslovničke mogućnosti da i drugi odbori surađuju sa Odborom za predstavke i pritužbe, a to se osobito odnosi na Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Pitanje je koliko oni doista surađuju.
Isto je tako i pitanje koliko doista surađuje i koliko bi trebao surađivati Odbor za predstavke i pritužbe s pučkom pravobraniteljicom i do koje se mjere njihovi poslovi preklapaju, odnosno da li je Odbor za predstavke i pritužbe konkretno podskup Ureda pučke pravobraniteljice.
Ako je to doista tako u svom djelokrugu, onda je pitanje ima li smisla da postoji zasebni odbor? Jer kao osnovni problem nama se ističe činjenica da građani zbog postojanja paralelnih tijela nisu u stanju ocijeniti koje je tijelo tu za njihov problem da bi im konkretno pomoglo.
Istodobno budući da mi često čak i kada osobno dobivamo neke probleme vidimo da građani u toj konfuziji paralelno svoje probleme šalju nama, pa jednom odboru, pa drugom odboru, pa uredu Vlade i tako na 20 adresa. Ne osjećamo dovoljnu odgovornost ako osjećamo ikakvu odgovornost da mi se konkretno pozabavimo njihovim problemom.
Isto vrijedi i za odbor kojem se obraćaju ili kada se nama kao odboru obraćaju. Dakle, građani se obraćaju svima jer ne znaju koje je tijelo nadležno za njihov problem. Mi bismo ih tu trebali široko, ozbiljno, jasnom kampanjom nedvosmisleno definirati. A povezan problem sa time zbog činjenice da se oni obraćaju većem broju tijela mi često prešućujemo ili ne smatramo da smo glavni odgovorni da bi se njihovim problemom pozabavili.
Dakle, to je također stvar koju treba razmotriti, jer na kraju dovodi do razvodnjavanja pojedinačnih problema i opravdanog nezadovoljstva naših građana koje se ogleda u jednom vapaju prema institucijama za koje građani onda smatraju da ne rade svoj posao, niti su tu da bi direktno komunicirale sa njima a onda i u sveopćoj apatiji vrlo konkretno imamo manje od 50% građana koji uopće daju svoje povjerenje nama odnosno izlaze na izbore.
Jedan od drugih ključnih faktora u poboljšanju rada ovog odbora je recimo brzina odgovora, prihvaćanje pritužbi i uopće njihovo samostalno rješavanje. Dakle, pohvalnice za sve ono što se odredi bile bi dobar indikator toga da je odbor uspio opravdati svoj djelokrug.
Ovo nije indikator da je radio loše, ali možda ne može opravdati svoj djelokrug pa nam zato treba reforma.
Hvala.
Poštovani zastupnik Hajduković ima repliku.
Kolegice Selak-Raspudić moram samo jednu stvar istaknuti iz vaše rasprave. Dakle, institucija pravobraniteljstva po meni je komplementarna a ne isključujuća što se tiče našeg odbora. To je čak i dio parlamentarne tradicije ako ćemo o tome govoriti o čemu ste već i vi nešto rekli, ali svako predstavničko tijelo u RH dakle radi se o općinskom, gradskom vijeću ili županijskoj skupštini ima slično tijelo. Dakle, kojem se građani mogu obratiti za djelokrug, za probleme iz njihovog djelokruga.
Što je naš djelokrug rada? Pa sve. Praktički sve. Zato što smo zakonodavno tijelo i glavno predstavničko tijelo. Po meni su veći problemi to što građani nisu informirani o svojim pravima, što ne znaju kome se mogu obratiti i sa kojim problemom, što još uvijek u našem obrazovnom sustavu nemamo građanski odgoj. A drugi je to da se neke institucije sustavno oglušuju o dopise ovoga odbora, Sabora, vas, mene kao zastupnika. Dakle, to je jedno nepoštovanje i minoriziranje najvećeg predstavničkog tijela.
Hvala.
Poštovana zastupnica Selak-Raspudić.
I to sam istaknula sa konkretnim primjerima. Doista ako ne dobivamo odgovore od nadležnih institucija mi ne možemo raditi svoj posao. Međutim, kao zakonodavno tijelo u diobi vlasti mi smo doista i ograničeni u svome postupanju. Što se tiče ovog odbora i dupliranja različitih tijela koja mogu raditi sličan posao to ne mora biti nužno praksa kada bi to omogućavalo pluralizam u smislu toga da građani imaju više institucija koje za to mogu odraditi veći posao. Ali mislim da se nama na žalost događa suprotno, a to je da zbog činjenice da ne znaju koja su njihova prava, a najmanje znaju zašto im treba ovaj odbor i tu bismo nešto trebali promijeniti ako uopće i znaju da postoji građani se javljaju velikom broju institucija od kojih na kraju gotovo da ni jedna se ne pozabavi ozbiljno njihovim problemom.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepo gospodine potpredsjedniče, uvažena kolegice Selak-Raspudić.
Koliko god ja nekako imala određenih neslaganja sa postupanjima prošle bivše pučke pravobraniteljice i smatram da je trebala i drugačije i bolje raditi, biti objektivnija ipak mi se čini da ona ima neku svoju ulogu, pučki pravobranitelj a odbor ima svoju ulogu.
Pučki pravobranitelj bi trebao biti neovisan, a ovdje su ipak zastupnici koji pripadaju različitim političkim opcijama. I koliko god se mi trudili biti i objektivni i prema svima jednako otvoreni pitanje je da li to uvijek tako uspijevamo obzirom na političke strukture kojima pripadamo.
Zato me zanima kako ste to mislili kad ste govorili da bi možda bilo dobro Odbor za predstavke i pučku pravobraniteljicu staviti u jedno tijelo ili dati im potpuno istu ulogu ne bi li time možda narušili onda ovu neovisnost.
Zastupnica Selak-Raspudić.
Razumjela sam pitanje, zahvaljujem.
Dakle, ono što sam htjela postaviti kao pitanje ovdje se bavimo razgovorom o najboljem modelu postupanja koje će služiti na korist našim građanima jer oni realno nisu uspostavili dovoljno direktnu vezu sa nama. Da jesu onda bi i naši izbori izgledali drugačije.
Mi imamo problem i moramo to osvijestiti, pokušati naći gdje. Dakle, pitanje je bilo ako je to Odbor za predstavke i pritužbe i bavi se konkretnim problemima građana nije li on podskup onoga što je u djelokrugu pravobraniteljice u smislu toga da ona za razliku od nas čak i može djelovati da direktno riješi te probleme što je nekada bila uloga Odbora za predstavke i pritužbe, a on je tu svoju ovlast koju je ranije imao izgubio diobom vlasti.
Jer ne kažem da odbor nužno treba ukinuti, ali trebamo svakako vidjeti kako ga prenamijeniti tako da bude aktivnije i funkcionalnije tijelo. To bi zapravo bila moja poruka.
Hvala.
Sljedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Gorana Ivanovića.
Izvolite.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, uvažena predsjednice Odbora za predstavke i pritužbe, kolege, kolegice.
Pa evo kao član Odbora za predstavke i pritužbe mislim da je i dužnost da dođemo ovdje za govornicu Hrvatskog sabora i da kažem nešto što i ovaj odbor, odnosno s čim se ovaj odbor suočava ne kroz ovaj deseti saziv, nego od kako je evo Hrvatskog sabora.
Netko je rekao da je to jedan od najstarijih odbora kada je u pitanju uopće rad Hrvatskog sabora. Na ovaj problem se može gledati naravno iz nekoliko aspekata, ali ja ću biti onaj koji će braniti da ovaj odbor treba postojati apsolutno. Ako nemamo Odbor za predstavke i pritužbe u Hrvatskom saboru mislim da bi tu ukinuli nešto na što građani kao nekakvu zadnju slamku spasa bez obzira možemo li mi njima pomoći uglavnom ne, jer se ti predmeti već vode kroz određene institucije i jednostavno kroz naše požurnice i sve ono što odbor radi možemo barem saslušati te njihove probleme. Možemo se suočiti sa tim realnim svijetom u kojem ti ljudi žive.
Domagoj Hajduković je nešto govorio o jednom konkretnom slučaju. Bio sam zamjenik župana i to uvijek ističem i uglavnom dolaze takvi ljudi koji imaju takve probleme koje ne mogu riješiti pet, deset ili petnaest godina a s njima i lijegaju i s njima se bude u jutro.
To nije ni malo jednostavno. No ipak kad dođu negdje kad s nekim porazgovaraju ipak se nekako možda nakon toga barem hajde u tom psihološkom aspektu malo bolje osjećaju. Da bi moglo bolje, više, jače apsolutno se slažem. No, tu je stvar institucija. Mi ne možemo utjecati niti na rad pravosuđa u tom smislu ili bilo čega oko čega se ovi predmeti ovdje vode.
Ali ono što možemo kao saborski zastupnici, a mi koji smo članovi Odbora za predstavke i pritužbe možemo pročitati te predstavke koje ljudi šalju prema nama kao članovima odbora. I to kad čovjek čita ne osjeća se baš ni najmanje ugodno. To su životne sudbine cijelih obitelji koje su vezane uz te predmete. A naša moć, odnosno nemoć je jednostavno definirana. Mi iz toga i više od toga ne možemo učiniti. Želim naravno pohvaliti ljude pogotovo tajnicu evo gospođu Krpinu koja svakodnevno upravo radi na tim predmetima koji stižu u Hrvatski sabor.
Mislim da ti ljudi dobro rade svoj posao. Evo mi smo tek bit će skoro godinu dana, evo još nema godinu dana kako je odbor formiran. Što se tiče samog rada odbora mislim da radi po potrebi onoliko koliko predstavki i pritužbi stigne, da raspravljamo o tome i mislim da će izvješće možda za 2021. hajde barem natuknuti neke stvari koje mi kao odbor možemo predložiti kada je u pitanju izmjena možda Poslovnika i kada je u pitanju rad Hrvatskog sabora, odnosno unapređenje ovog odbora.
Na kraju krajeva to je i naša dužnost kao članova odbora da prepoznamo neke stvari, pa da eventualno i preventivno, ali ne preventivno nego da i u tom akcijskom dijelu pokažemo više moći nego što je to možda ovog trenutka. Stoga evo ovo je dobro za javnost da uopće znaju da postoji ovakav odbor u Hrvatskom saboru. Dobro je da javnost zna da se ovdje može nekom obratiti i javiti i mislim da je to sve što možemo. Ne slažem se da ga treba ukinuti, dapače apsolutno ne jer mislim da bi s tim jednu vrlo demokratsku praksu u Hrvatskom saboru ukinuli što mislim da nije apsolutno dobro. Da može više, jače i bolje s tim se slažem i evo kao član odbora ću se potruditi i sa predsjednicom i sa potpredsjednicom i svim članovima, a ima nas najviše Slavonaca upravo u tom odboru ako ste primijetili nas šestero su članovi Odbora za predstavke i pritužbe ćemo evo dati svoj obol i napraviti da možda u 2021., 2022. to bude puno bolje.
Hvala lijepo.
Na vaše izlaganje ima nekoliko replika.
Prva je poštovane zastupnice Zmajić.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolega Ivanović, iz statističkih podataka, Izvješća o radu Odbora za predstavke i pritužbe možemo vidjeti da je 2013. godine zaprimljeno 491 predmet, 2014. godine 306 predmeta, 2015. 349 predmeta a evo unazad dvije godine u odnosu na 2019. je 211 i prošle 2020. godine 190 predmeta.
Kako komentirate silaznu putanju podnesenih predstavki i pritužbi? Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo.
Pa može se gledati dvojako. Možda je jedan dio predmeta riješen pa ljudi više ne pokazuju ovdje interes, odnosno ne pišu više nama. S druge strane može biti i ono što je dio zastupnika ovdje naglasio da ljudi više jednostavno ne vjeruju u taj institut pa mu se ni ne obraćaju iz toga razloga jer znaju da možda neće ništa riješiti. To je statistika. Teško je odgovoriti koji su ti parametri koji utječu da je sa 490 došlo na 190. Ja bih volio da ih je i manje, a da je svaki riješen od tih.
Onda mislim da to ima apsolutno smisla, tako da se nadam. Bitno da je svaki predmet zaprimljen, bitno da se o svakom predmetu raspravilo, da se poslalo na institucije koje trebaju riješiti taj problem i to je zadatak koji mi trebamo obaviti kao članovi odbora.
Poštovana zastupnica Orešković ima riječ.
Uvaženi zastupniče Ivanović, evo probat ću vam ovo reći nježno da ne ispadne da sam uvijek destruktivna i da vas napadam. Dakle, kad govorimo o tome kakvu državu želimo i kakvu državu trebaju građani evo zna se da ja želim državu u kojoj ne vlada HDZ. Ali to sada na stranu.
Gdje je problem sa radom ovog odbora i gdje je problem sa ovim o čemu vi govorite? Kažete građani su poslali pritužbe, mi smo to sve lijepo pročitali i proslijedili nadležnim tijelima i tu je priči kraj.
Na žalost tu je priči kraj i zato građani ne vjeruju u ovakvu državu, u ovakve institucije, pa na kraju krajeva i u ovakav odbor. Ja smatram da nam odbor treba, ali ne ovako nemoćan. Smisao ovog odbora završava u onom trenutku kad građanin koji je opisao problem koji mu država ne rješava bude u konačnici riješen. A o tome je li i jedan problem od ovih koji su ovdje detektirani riješen nema ni u samom izvješću niti jednog jedinog slova.
Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo.
Prvo na ono prvo. To što bi vi gospođo Orešković željeli da imamo Hrvatsku u kojoj nema HDZ-a to će ostati vaš neostvareni san. Ne odlučujete o tome vi nego birači koji izlaze na izbore i daju povjerenje kandidatima pa i kandidatima Hrvatske demokratske zajednice.
Što se tiče ovoga, mi nismo sud i nemojmo se baviti s tim, nemojmo si davati ovlasti koje mi nemamo. Mi te ovlasti nemamo. I to oni koji šalju predstavke i pritužbe nama znaju da mi ne možemo presuti o tom predmetu, ne možemo donijeti odluku koje će rješenje biti. Možemo ga proslijediti, možemo ga požuriti.
Smatram da saborski zastupnik u RH ima veću težinu od lokalnih, regionalnih čelnika i to bi trebao biti u biti ubrzivač onima gdje šaljemo taj predmet, da smatraju da je stigao iz Hrvatskog sabora i da će biti možda prioritet u rješavanju predmeta o kojem se radi.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Blažević.
Hvala potpredsjedniče.
Evo ja se apsolutno isto moram složiti da nam treba ovaj odbor. Mislim da je zastupnica Petir spomenula da i na lokalnoj razini postoje odbori za pritužbe i podneske građana.
Međutim, zanima me u ovom vašem odboru. Naime, ja sam članica dva odbora i imamo dosta dobre konstruktivne rasprave i kod glasovanja nema nadglasavanja reći ću to tako s obzirom na političku pripadnost članova odbora.
I mene sad zanima kako u vašem Odboru za predstavke i pritužbe teku rasprave i da li se kod glasovanja vidi politička pripadnost nekog člana od odbora, odnosno da li se nadglasujete s obzirom da raspravljate o životnim problemima građana i da su to pitanja koja na kraju krajeva se tiču i svih nas da možemo poboljšati njihov, odnosno naš život.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo.
Pa nismo imali puno sjednica jel' tako predsjednice, svega dvije ili tri sjednice koliko je i bilo vremena za sve ovo. Mogu reći da što se tiče ozračja u odboru je dobro. No budimo iskreni mi smo tu samo da se upoznamo sa predmetima ne da se tu nadglasavamo da li neki predmet treba ili ne treba uvrstiti na dnevni red, stoga mislim da je, ja bih volio čak i da većina saborskih zastupnika možda pročita neke od predmeta.
To bi bilo stvarno dobro da vidimo koji su to problemi sa kojima se ljudima već godinama se ne može pomoći i ne mogu im se riješiti ti problemi. I evo apel i mene kao saborskog zastupnika je taj da sve što stigne iz Hrvatskog sabora, a radi se o predstavkama i pritužbama prema institucijama države neka se stavi u prioritete i neka se krene rješavati odmah.
Hvala lijepa.
Sad će u ime izvjestitelja govoriti poštovana predsjednica Odbora za predstavke i pritužbe Ivana Posavec Krivec.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, kolegice i kolege.
Meni na kraju ove rasprave preostaje samo jedno da vam svima skupa zahvalim što ste uzeli učešće u ovoj raspravi i što ste zapravo pomogli članicama i članovima odbora da prezentiramo ono što je bit radnoga tijela Hrvatskog sabora Odbora za predstavke i pritužbe da bude ovdje, da čuje naše građane, da bude njihova produžena ruka prema institucijama i da im pomogne u rješavanju njihovih za njih nepremostivih problema.
Možda je teško ovdje govoriti o statističkim pokazateljima, o podacima, o tome da li je nešto puno ili je nešto malo. Mi nismo ovdje zbrajali ulazne i izlazne akte, mi ovdje nismo zbrajali razgovore i pozive. Mi smo ovdje konkretno govorili o problemima naših građana, o 2020. godini o 190 sudbina. I svaka od tih sudbina izuzetno je bitna i izuzetno je bitno da se oni imaju u najvišem, odnosno zakonodavnom tijelu RH kome obratiti i da mi kroz sve naše rasprave koje imamo u ovom Parlamentu neovisno o temama o kojima govorimo i raspravljamo uvijek u našoj podsvijesti imamo te građane koji nailaze na probleme i da pokušamo te probleme koje smo uočili, na koje su oni ukazali implementirati u druga zakonska rješenja kako bi ovu državu učinili boljom, kako bi je učinili efikasnijom za sve njene građane.
Ja vjerujem da u takvom duhu, u jednom razumijevanju i ne nadglasavanju u stranačkim okvirima mi možemo doprinijeti tome da se demokratski čuje glas građana i da oni zapravo posredno preko nas mogu utjecati na izmjene zakonskih rješenja.
Prije svega i na samome kraju uz zahvalu svim članicama i članovima odbora na doprinosu u radu ja se želim zahvaliti našim službenicima, službenicima koji su svaki dan na dispoziciji našim građanima i koji zapravo prihvaćaju te njihove sudbine, te njihove probleme i kasnije i nas sa njima upoznaju i pokušavaju ih kroz druga tijela riješiti.
Stoga mi znamo da nismo svemoćni. Mi znamo da ne možemo puno doprinijeti, ali smatramo da bez obzira kakva reorganizacija ovoga odbora bude zamišljena u budućnosti ovaj odbor mora nastaviti djelovati unutar Hrvatskoga sabora jer to je demokratski alat za naše građane da se čuje njihov glas.
Mi ćemo se u ovom mandatu i to smo se dogovorili na samome početku rada potruditi da budemo maksimalno transparentni, da budemo dostupni, da zainteresiramo naše kolegice i kolege ovdje u ovome Parlamentu za naš rad i da svi skupa kroz predmete koji se pojavljuju pojedinačno kod naših kolegica i kolega i kroz druge odbore, kroz tematske sjednice i tematske rasprave zapravo pokažemo koliko je važno da se u hrvatskom Parlamentu raspravlja o svakom problemu naših građana.
Stoga na samome kraju hvala vam svima na učešću u današnjoj raspravi.
Hvala.
Imamo jednu repliku poštovane zastupnice Petir.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, uvažena kolegice Posavec Krivec.
Imajući na umu da su u stvari građani naš poslodavac i da smo mi njihovi narodni zastupnici sasvim sigurno i ovaj poziv koji ste vi uputili na kraju je vrijedan i trebali bi ga svi uzeti sa ozbiljnošću da prije svega ovdje svoj posao i aktivnosti usmjeravamo prema dobrobiti naših građana, da niti jedno njihovo obraćanje, predstavka ili pritužba ne ostane po strani ili podcijenjena, da napravimo sve ono što možemo da oni ostvare svoja prava pozivajući ovdje naravno na suradnju sva državna tijela prema kojima smo upućeni. I zahvaljujući svim djelatnicima svih saborskih odbora koji su posvećeni svom radu i koji taj posao obavljaju marljivo, pošteno i zauzeto.
Jedino sa takvom sinergijom možemo u stvari polučiti bolji rezultat i pokazati da Hrvatski sabor itekako zaslužuje puno višu ocjenu nego što je danas dobiva u očima građana.
Hvala.
Evo poštovana zastupnica Posavec Krivec.
Hvala poštovana kolegice Petir.
Mislim da bi bilo najbolje da nakon vas samo kažem da se sa vama slažem i da se nadam da ćemo upravo u tom duhu pokazati u ovom četverogodišnjem mandatu kojeg smo evo već gotovo godinu dana iskoristili da se može pokazati i drugo lice Hrvatskog sabora.
Hvala vam.
Hvala vam lijepo svima.
Zaključujem raspravu o ovoj točci.
O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Mi ćemo nastaviti sa radom sutra, u petak 28. Svibnja u 9,30. Prva točka bit će Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem kojim se primjenjuje članak 17. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, drugo čitanje.
Želim vam ugodno poslijepodne!
SJEDNICA PREKINUTA U 14,50 SATI.

47

  • Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020. godinu, Predlagatelj: Odbor za predstavke i pritužbe
02.06.2021.
Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020.g.
Podnositelj je Odbor za predstavke i pritužbe.
Rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje slijedeći zaključak:
Prihvaća se izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2020.g.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Utvrđujem da je 117 zastupnika i zastupnica glasovalo, 116 za i jedan suzdržani i na taj način je prihvaćeno izvješće u tekstu podnositelja.
PDF