Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

46

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, prvo čitanje, P.Z. br. 142
27.05.2021.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, dobro jutro. Nastavljamo s radom prema planiranom dnevnom redu, prva točka danas:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, prvo čitanje, P.Z. br. 142;

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona. S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja, Ivo Milatić, izvolite.
Hvala g. predsjedniče HS-a. Cijenjene saborske zastupnice i zastupnici.
Pred vama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike. Agencija za ugljikovodike osnovana je 2014. g. temeljem Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je po prvi put donesen iste te godine. Agencija je osnovana kao regulatorno tijelo zaduženo za nadzor aktivnosti prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. 2018. g. donesen je novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je ove godine usklađen s relevantnim direktivama EU, kao i najboljim svjetskim praksama zemalja koje imaju dugogodišnje iskustvo u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, ali i koje u energetskoj tranziciji žele naglasak staviti na obnovljivu energiju.
U tom smislu potrebno je regulirati aktivnosti Agencije, koja postaje važan čimbenik u energetskoj tranziciji na način da se aktivno uključuju istraživanje i razvoj projekata geotermalne energije, kako za proizvodnju električne, tako i toplinske energije te sudjeluje i prati razvoj projekata pohrane i zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama.
Prema najnovijem Izvješću Međunarodne energetske agencije, većina globalnih smanjenja emisija CO2 od sada do 2030. g. dolaziti će iz tehnologija koje su danas dostupne, no 2050. gotovo polovica smanjenja dolaziti će od tehnologija koje su trenutno tek u fazi razvoja. Tako u svim predviđanjima do 2050. g. geotermalna energija zauzima važno mjesto uz bok energije sunca i vjetra. Agencija je prepoznala i dubinski obradila podatke koji govore o velikom geotermalnom potencijalu RH, a koji do sada nije bio dovoljno prepoznat. U tu svrhu Agencija je već sada promotor geotermalnog potencijala RH te kroz europske inicijative nastoji omogućiti buduća ulaganja u geotermalnu energiju kao jedini stabilni obnovljivi izvor energije.
Tako Agencija nastavlja ispitivati najefikasnije i najisplativije modele potencijalnih geotermalnih razvojnih projekata, koji u konačnici lokalnim zajednicama trebaju donijeti višestruke koristi te ponuditi bolju kvalitetu življenja. Također, Agencija radi na izradi atlasa područja pogodnih za zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološke strukture, a što je također, prepoznato kao jedna od ključnih karika prema postizanju ciljeva smanjivanja emisija ugljikova dioksida u atmosferu.
Riječ je o projektima koji integriraju europsku nacionalne i lokalnu komponentu. Ne treba zaboraviti još jednu iznimno važnu ulogu Agencije u sigurnosti opskrbe energijom RH, sukladno Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata, odnosno Direktivi Vijeća 2009/119 EZ od 14. rujna 2009. g. o formiranju 90 dnevnih zaliha nafte i naftnih derivata. Agencija za ugljikovodike središnje je tijelo za uspostavljanje, čuvanje i obnavljanje hrvatskih zaliha nafte i naftnih derivata jer je slijednica bivše Agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, HANDA-e, koja je 2017. pripojena Agenciji za ugljikovodike.
Zakonu se, dakle postiže usklađivanje sa zahtjevima preuzetim Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je ovaj cijenjeni Dom donio početkom ove godine, a koji je usmjeren prema ostvarivanju ciljeva energetske tranzicije te se Agencijom omogućava još aktivnije sudjelovanje u mjerama njihove realizacije. Konkretne izmjene koje su predložene ovim Zakonom, kako bi se sadržajno i terminološko zakon uskladio sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz ove godine su usklađivanje poslova Agencije koji se odnose na istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda i podzemno skladištenja plina, proširuju se djelatnosti Agencije u vidu sudjelovanja Agencije u postupku izmjena i dopuna prostornih planova te joj se daje ovlast za izvođenje naftno-rudarskih radova za potrebe procjene geotermalnog potencijala.
Agencija također, može biti predlagatelj osnivanja razvojnog društva Vladi RH, Agenciji se omogućava trgovina na veliko naftnim derivatima radi upisa u Sudski registar, a terminologija se usklađuje s nazivom energetske djelatnosti. Ovim izmjenama i dopunama zakona također, se predlaže da u Upravno vijeće Agencije, uz članove državne dužnosnike, tijela državne uprave nadležne za poslove energetike, financije i prostornog uređenja, mogu imenovati se i dva člana iz redova rukovodećih državnih službenika s odgovarajućim stručnim znanjima iz područja energetike i gospodarstva ili iz redova znanstvene i stručne javnosti iz područja energetike i gospodarstva.
Mijenjaju se i rokovi podnošenja izvješća Vladi RH do 30. travnja tekuće godine za prošlu godinu, kako bi se uskladili s mogućnošću osiguranja svih relevantnih financijskih pokazatelja. Postiže se terminološko usklađivanje sukladno Zakonu o sustavu državne uprave. Povijest pokazuje da nas krize velikih razmjera prisiljavaju na značajno preispitivanje i stvaranje prilika za bolji razvoj i obnovu. Hrvatska ima ambicioznu viziju oporavljenog i otpornog gospodarstva usmjerenog na ciljeve održivog razvoja, a ovim izmjenama i dopunama zakona omogućujemo jednostavniji i efikasniji put prema njima uz podizanje sigurnosti opskrbe energijom kroz jačanje Agencije za ugljikovodike. Hvala na pažnji.
Zahvaljujem državnom tajniku, pa idemo na replike, prva je na redu poštovana kolegica Andreja Marić, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, pripremajući se za ovu točku naišla sam tu i na Godišnji plan rada Agencije za ugljikovodike za 2021., vi ste predsjednik upravnog vijeća, tu ste dosta evo tih stvari naveli, koja je vizija, koji su planovi i ciljevi, između ostaloga se jače okrećemo i geotermalnim vodama. Ali što se tiče nafte i plina, zanima me koji je potencijal RH, koje još imamo u planu istražne prostore i kad ćemo se približiti Italiji? Naišla sam na podatak da Italija ima 107 plinskih platformi, a Hrvatska ima svega 20-tak plinskih platformi. Znači koji su planovi RH po tom pitanju ako možete malo detaljnije obrazložiti? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala.
Što se tiče naših planova oni su poznati. Vi znate da je od osnivanja Agencije za ugljikovodike Vlada RH ugovorila 16 Ugovora o eksploataciji i istraživanju ugljikovodika. Mi mislimo i dalje da sva ona pogodna područja koja su potencijalno od interesa ovaj budućim investitorima da se u budućnosti daju na određene natječaje. Koliko će od toga biti pronalazaka to je sada teško ovaj reći. Ono što očekujemo od ovih postojećih ovaj radova koji se rade izvjesno da će biti nalazaka plina, bar tako stručnjaci kažu, koliko bi eventualno bilo nafte to još moramo vidjeti. Svakako naša ideja je da ostanemo u proizvodnji bar u današnjim okvirima jer jednostavno proizvodnja svaku godinu pada zbog iskoristivosti svih tih naših ležišta. Znači naša ideja je bar da ostanemo tu gdje jesmo.
Hvala vam.
Kolegice Vučemilović, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, moje pitanje će možda malo izaći iz okvira ovoga o čemu danas govorimo, ali se tiče obnovljivih izvora energije jer vidimo da se sada proširuje dio aktivnosti u agenciji i na obnovljive izvore odnosno na geotermalne izvore. Pa me interesira što se radi i u kojem smjeru ide osnaživanje naših građana i potrošača u segmentu proizvodnje električne energije odnosno sukladno Direktivi o obnovljivim izvorima energije znači traži se da svi stanovnici neovisno o tome stanuju li u obiteljskim kućama ili zgradama dobiju i pravo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, pa evo ako nas možete informirati što se na tome radi? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala.
Što se tiče toga to je jasno, nešto što neovisno o direktivi je i naše opredjeljenje kao RH i zakonima koji će sada skoro doći pred ovaj cijenjeni dom, a to je Zakon o tržištu električne energije i Zakon o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji ćemo detaljno unijeti sve ove nove novine oko obnovljivih izvora u smislu još većeg uključivanja građana. Vi znate dobro da smo uveli još 2018.g. potrošnju za samoopskrbu, sada kroz nove institute kao što su agregiranje, kao što su energetske zajednice, građani će itekako moći biti uključeni u proizvodnju obnovljive energije i čak tu istu, tu istu proizvodnju i kroz agregiranje i agregatore i prodavati i od toga imati i ono što bismo rekli fizičku i neposrednu korist, znači o tome se apsolutno vodi računa.
Hvala vam.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS, uvaženi državni tajniče.
Ja ću se malo još isto vratiti na geotermalne vode iz jednostavnog razloga što mi smo imali tu nedavno i Strategiju o dekarbonizaciji odnosno sad do 2030. odnosno do 2050. gdje jasno stoji da će glavni izvor energije biti električna energija. Znamo da je električna energija, da je moramo koristiti i da je vode jedan od obnovljivih izvora energije, dakle govorimo o velikim, velikim potrebama, a jednako tako i geotermalne vode.
Geotermalne vode prvenstveno koristimo za grijanje odnosno imamo elektranu koja je u blizini Bjelovara i imamo nekoliko elektrana koje su u pripremi. A mene zanima koliko u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo istražnih polja odnosno ili možda pojedinačnih bušotina na kojim ispitujemo mogućnost geotermalnih voda jer sam sigurna da je to jedan od zaista iskoraka koji Hrvatska može imati? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Mi apsolutno smo svjesni našeg potencijala zato i agencija upravo izrađuje jedan detaljni atlas svih naših geotermalnih potencijala koji se jasno već znaju obzirom da više od 100-tinjak bušotina INA-ih postoji u kojima se zna da postoji geotermalnih potencijala jer nisu bile pogodne za ugljikovodike. Ovaj, sada mi imamo nekoliko, više, mislim skoro 20-tak Ugovora za eksploataciju geotermalnih voda za električnu energiju koji su u tijeku gdje se dozvole vade i ovaj rade se istražne radnje, tako da mi očekujemo da u idućem vremenu ćemo imat sigurno nekoliko novih elektrana u smislu građevinskih dozvola i sutra potencijalnih izgradnji. A ovaj dio oko topline će biti isto u fokusu našeg djelovanja zato što mislimo da one bušotine sa nižim gradijentom su pogodne za to, a u smislu staklenika, turizma i ostalih potreba grijanja i ovaj nasada.
Hvala vam lijepa.
Kolega Pavić, izvolite.
Poštovani tajniče, moje pitanje je isto vezano za geotermalne izvore. Naime, znamo da je često potrebno da se mijenjaju i prostorni planovi na nivou županije i lokalne samouprave ukoliko želimo raditi istraživanja odnosno ako želimo …/Govornik se ne razumije/…ta izvršna polja.
Da li možda znadete podatak u postotcima, koliko izvršnih polja zapravo rezultira pozitivnim rezultatom odnosno da nakon toga imamo izvore jer ukoliko mislimo raditi nekakvu elektranu, baziranu na toj toplini koja se dobiva iz te vode, moramo zapravo se pripremiti i kao lokalna samouprava i za novi prostorni plan za izgradnju te elektrane.
Izvolite, odgovor.
Hvala.
Ova odredba u Zakonu o ugljikovodicima ustvari ide u pravcu ovoga što ste vi sada pitali, gdje smo mi tražili da agencija može ustvari imati inicijativu, jasno da agencija nema ovlasti za donošenje prostornih planova ali da ima inicijativu o pokretanju eventualnih točkastih i inih izmjena prostornih planova na koje bi lokalna samouprava po našem mišljenju trebala reagirati a baš u pravcu ovoga što vi govorite, mi znači detaljnim ovim studijama, atlasom i svim pripremnim istraživanjima ćemo imati podatke koja područja bi bila pogodna za što.
Znači, već ti podaci, evo ovdje je g. Krpan koji je direktor agencije, on to detaljnije zna šta je za što pogodno i u tom pravcu ćemo ići prema lokalnoj samoupravi sa inicijativom unaprijed.
Sada je na redu kolegica Zmajić, izvolite.
Zahvaljujem, predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče Milatić, ovim izmjenama i dopunama zakona, agencija dobiva više poslova odnosno proširuje se djelatnosti pa mene kao čelnicu jedinice lokalne samouprave zanima kakvu ulogu i ovlasti će agencija imati kod prostornih planova? Hvala.
Izvolite, odgovor.
Hvala vam na pitanju odnosno vašoj intervenciji.
Naša uloga će biti samo takva da ovaj dio kada se odnosi na poslove agencije gdje vidimo da je potrebno pripremiti izmjenu prostornog plana kako bismo sve procese ubrzali, znači naša uloga će bit u tome da ćemo izanalizirati potrebu promjene prostornih planova, uputiti zahtjev prema nadležnoj jedinici lokalne samouprave i elaborirati isti a nadležna jedinica lokalne samouprave će u roku od 30 dana nama odgovoriti da li će pokrenuti tu promjenu odnosno taj postupak ili neće. To je ono što je jedina naša ovlast, da vam pripremimo da to izelaboriramo, da ako je potrebno i pomognemo i financijski ali ono što mi ne možemo, mi ne možemo donositi prostorni plan i zato je ideja da budemo tu suport i da .../Govornik se ne razumije./... u sinergiji to bude bolje.
Kolega Stier, izvolite.
Hvala, g. predsjedniče
Evo pozdravljam državnog tajnika. Htio sam vas pitati oko geotermalnih voda, dakle čl. 4. ako sam dobro pročitao ovog prijedloga, regulira odnos agencije sa mogućim investitorima.
Da li to uključuje isto ovo proširenje nadležnosti i suradnje sa nekim javnim institucijama drugih država koje su specijalizirane na to pitanje? Pitam ovo iz razloga što znam da npr. nekih institucija poput u Islandu gdje su jako razvijena istraživanja oko i naravno korištenje geotermalnih voda, često su referentne točke i za neke investitore pa na koji način mislite onda organizirati ili urediti te odnose sa drugim javnim institucijama drugih država koje mogu biti referenca za moguće investitore? Hvala.
Izvolite, odgovor.
Hvala na pitanju.
Što se toga tiče, mi nemamo nikakvih zapreka i bez da se ovaj zakon mijenja na ovakav način, da surađujemo sa drugim državama, posebno zato što je Agencija za ugljikovodike recimo izvršno tijelo našeg ministarstva odnosno Vlade za ovu problematiku, tako da jednostavno nema tu nikakvih zapreka, i dapače, to su poželjne situacije da zemlju u kojima je geotermalna energija nešto što je stvarno dobro organizirano a to su u Europi prvenstveno Island i Italija, da se s njima surađuje i nema nikakve zapreke za eventualno surađivanje i na znanstvenoj razini a i na ovoj praktičnoj, ustvari izmjene iskustava jer nešto što mi dnevno radimo tako da ovaj dio i ljudi i stručnjaci koji su nam sada sve više involvirani u to, samo će biti što je moguće više sposobni za takve zajedničke kombinacije i suradnju.
I zadnja replika, kolega Ivanović, izvolite.
Hvala lijepo, uvaženi predsjedniče. Uvaženi državni tajniče.
Evo većina zastupnika se i referirala kada su u pitanju geotermalni izvori, Slavonija, Baranja i Srijem spadaju u kategoriju gdje ima stvarno puno izvora odnosno geotermalnih izvora no budimo iskreni, kapaciteti tih malih jedinica lokalne samouprave niti su dovoljno stručni niti fiskalno spremni, kolika će tu biti uloga agencije u biti jer takvi bi geotermalni izvori naravno mogli pogurati gospodarstvo u tim vrlo pasivnim krajevima kada je u pitanju istok Hrvatske. Pa evo, zanima me koliko će agencija htjeti i željeti da se takvi izvore ožive i da naravno budu budućnost energije koja se predviđa do 2050. godine?
Izvolite, odgovor.
Hvala na pitanju.
Drago mi je da ste to pitali jer ustvari dolazimo do biti što smo izmjenom Zakona o ugljikovodicima i ovim zakonom htjeli postić a to je razvojno društvo.
Znači mi smo kao Vlada se opredijelili da agencija putem ministarstva može dati inicijativu Vladi da se osnuje razvojno društvo za što baš za ovo što ste vi pitali, znači za one lokalne samouprave i ona područja gdje je visina CAPEX-a prema količini sutra potencijalno dobivene koristi od te bušotine, veća da tržišnu uopće nema nikakve računice za to napraviti ali društveno bi bilo korisno da ta geotermalna energija se koristi. Znači, zato to razvojno društvo kao posebno društvo će moći koristit europske fondove na način da će dobiti bespovratna sredstva i ustvari imati bespovratni CAPEX odnosno osnovno sredstvo gdje ćemo mi onda kasnije to društvo u kombinaciji sa lokalnom samoupravom, staviti u funkciju te iste lokalne samouprave i mislim da je to dobar put i koliko vidimo, svi se s time slažu.
Hvala vam. Možete državni tajniče, vratiti se na mjesto.
Sada ću pozvati izvjestitelje odbora žele li uzeti riječ? Ako ne, onda otvaram raspravu, prvi je na redu Klub zastupnika Centra i GLAS-a, govorit će poštovana kolegica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnicima.
Pred nama je Prijedlog izmjene i dopune Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, što je bilo za očekivati iz jednostavnog razloga što se usklađujemo sa zakonima koje smo donijeli početkom ove godine i jednostavno se djelatnost agencija morala uskladiti sa tom izmjenom i dopunom zakona.
Stoga imamo nekoliko stvari u ovom zakonu što je logično, što nema nekakav prijedlog što bih ja rekla uvijek razlikujemo one neke tehničke stvari tako da što ste si odlučili produžiti rokove za izvješće objasnili ste zašto. Jednako tako znamo da više nemamo pomoćnike ministra nego imamo ravnatelje uprava pa je bilo i za očekivati da članovi Upravnog vijeća agencije se moraju u tom smislu promijeniti.
Čim spominjemo ugljikovodike naravno onda su svima na pameti oni tornjevi i istraživanje nafte, pa onda bušotine nafte, pa onda iza toga bušotine pline, nije čudno što smo se svi nekako i u ovim replikama koje smo dali državnom tajniku usmjerili na ugljikovodike.
Znamo i Hrvatska je članica EU, znamo tu želju, tendenciju da budemo vezano uz klimatske promjene i logično je da u tom smislu i određene stvari propisujemo u našem zakonodavstvu, logično je da donosimo i strategije. I namjerno sam govorila o ovoj strategiji koja je bila pred još mislim da je nismo ni donijeli, ne da mislim nego sam sigurna, koja govori o tome o … dekarbonizaciji odnosno što Hrvatska bi trebala u strateškom pogledu učiniti do 2030.sa pogledom na 2050., gdje tamo stoji da bi zapravo glavni izvor energije trebalo biti električna energija. Znamo od kud dobivamo električnu energiju, znamo da je jedan od glavnih zagađivača kojeg imamo i to je recimo bio primjer Grad Zagreb gdje nema industrije, gdje u doba čak i kad nemate nekakvog pojačanog grijanja je jako puno čestica u zraku koji su od vozila. Ali to je jedna druga tema s kojim temama dolazi ovo ministarstvo koje objedinjuje i gospodarstvo i zaštitu okoliša odnosno održivi razvoj tu, pa onda imamo prilike o dosta tema govoriti.
Ja ću se u ovom svom izlaganju u ime kluba malo referirati više na ovu novinu koju agencija dakle novine koje agencija ima, a to je vezano uz prostorno planiranje. Već od prije agencija ima jasnu odredbu koja kaže da daje podršku investitorima u postupcima ishođenja svih potrebnih dokumenata i/ili isprava potrebnih za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, jednako tako i pruža pomoć investitoru u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa za zemljišne čestice unutar istražnog polja i/ili eksploatacijskog polja.
Ono što je važno reći da se bavit ugljikovodicima u Hrvatskoj nije od jučer, dakle nije se neko sjetio niti jučer, niti pred pet, niti pred deset godina baviti ugljikovodicima. Ugljikovodicima se na ovim prostorima bavi bez obzira da li se razmišlja o eksploataciji nafte, eksploataciji plina ili geotermalnih izvora dugi niz godina. Ja uvijek nekako nastojim olakšati ove rasprave da ne budu suhoparne, ja potičem iz jednog kraja odnosno moj otac iz jednog sela u blizini Bjelovara na obroncima Bilogore, moj djed je rekao nama unucima kojih hvala Bogu imao sedam što više neće biti nekakav slučaj u budućnosti, ali to je tema demografije, nećete morati ništa radit kad ja umrem, kad vam ja to ostavim tu ćete vi crpiti naftu. Naravno da smo se svi malo nasmijali, riječ je o selu koje se zove Velika Ciglana i riječ je o tome da je tamo jedno od prvih elektrana geotermalnih koja je napravljena, koja je u blizini recimo par sto metara od obiteljske kuće koju smo mi imali. Dakle to su podacima kojima mi baratamo.
Što je smisao agencije? Agencija je izvršno tijelo Vlade RH, smisao je agencije da upravlja i da zna resursima kojima upravlja. Osnovna stvar agencije je da ima podatke, bez podataka, bez toga da točno zna gdje u Hrvatskoj postoje potencijali za istraživanje, a iza toga potencijali za eksploataciju. Agencija vam je ja to znam reći koristim kolokvijalno i nećete mi niko zamjeriti, šepavi mačak jer što vi onda možete reći koji je potencijal Hrvatske za budućnost. Ja pri tom budući da zaista mislim da je velika budućnost Hrvatske iskorištavanje i eksploatacija geotermalnih voda. Agencija s tim mora upravljati, agencija to mora imati, to je bazičan zadatak agencije jer onda iza toga može zapravo pomoći investitorima.
Ovdje je stavljena jedna odredba koja je veli, koja govori o tome da priprema i dostavlja inicijativu za izradu i izmjenu i dopunu prostornih planova. Ja sam na Odboru za gospodarstvo koji je nadležan odbor za ovo pitala državnog tajnika, to ste stavili da bi mogli nekog zaposlit, pri tom ajmo imati na umu Zakon o prostornom uređenju kaže sljedeće svatko u RH može dati prijedlog za izmjenu i dopunu bilo kojeg prostornog plana i tijelo koje je nadležno mora na taj prijedlog odgovoriti.
Zašto se agencija odlučila ovako čvrsto imati posebnu odredbu i to smo raspravljali kad smo zakon donosili odnos između prostornog planiranja i agencije, dakle u Zakonu o prostornom uređenju jednako tako stoji da se primaju sve inicijative da svi, sva tijela s javnim ovlastima su dužni u postupku već odluke o izradi pojedinog plana ili izmjeni i dopuni pojedinog plana dostaviti sve podatke s kojim raspolažu. Mi u hijerarhiji prostornih planova imamo državni kojeg još uvijek nemamo, imamo prostorne planove županija, imamo prostorne planove općina, imamo generalne planove i imamo urbanističke planove. Ono što koristit ću svoju pojedinačnu raspravu isključivo vezano uz prostorno planiranje, ali ono što želim još u ima kluba naglasiti je slijedeće. Moje iskustvo, bavljenje prostornim planiranjem i bavljenje izdavanjem različitih dozvola je slijedeće. Tijela koja su nadležna za to probaju olakšati postupak. Ja sam to na odboru rekla i ponovit ću sad, to vam je kao onaj veliki vlak koji ima lokomotivu koja je puna ugljena i onaj koji upravlja vlakom pokušava što više tog ugljena natrpat da vlak što prije, brže ide, ali ne može on toliko brzo trpati koliko svi drugi one vagone koje on ne kontrolira dodaju. Što vam hoću reći? To se je prvo vidjelo u postupku izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola da se, da su svi nastojali se uključiti da budu u tom postupku svojim mišljenjem, svojim suglasnostima i na taj način zaista taj postupak maksimalno odugovlače. Jednako tako, to sad vidim da je na temu prostornog planiranja. Prostorno planiranje zaista traži određeno vrijeme, traži određene postupke, kao što je uvažena zastupnica rekla donošenje prostornog plana je Ustavom zagarantirano koja je nadležnost jedinica lokalne regionalne odnosno država, za državu, ali ako vi u taj postupak krenete još sa strane s niz stvari i taj postupak ne samo da će trajati pol godine, godinu, dvije, trajat će godinama. Činjenica je da ljudi problem u prostoru vide tek u trenutku kad netko ishodi građevinsku dozvolu i da se je svijest došlo do toga da treba intervenirati u postupku prostornog planiranja kad je nešto u prostornom planu ovi koji izdaju građevinsku dozvolu izdaje građevinsku dozvolu.
Dakle, zaključno apsolutno agencija treba upravljati svojim resursima, apsolutno agencija treba voditi računa jer ako ne upravlja s tim, ako oni ne znaju gdje su potencijali za istraživanje, a naravno nakon što se istraže potencijali za eksploataciju su nešto ih je jednostavnije definirati onda to ne može reći nitko drugi, ali na ovaj način na, kojim zapravo vi otvarate još jedan dodatnu, zapravo ovim otvarate jedno dodatno novo radno mjesto gdje imate osobu koja će se baviti prostornim planiranjem uz to da svaka županija ima zavod, uz to da država ima posebna, posebno upravno tijelo koje se s tim bavi ja moram priznati do kraja ne vidim razloge za to sve zajedno, a o temi prostornog planiranja ću još u pojedinačnoj.
Hvala lijepo.
Druga rasprava bit će ona zastupnice Vesne Vučemilović u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog državnog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege, pred nama je prijedlog zakona koji nam je morao doći jer moramo znači uskladiti ovaj zakon sa onima koje smo donijeli ne tako davno i to u dijelu koji se odnosi na imenovanja, financiranje te rokove za podnošenje izvješća itd. Znači Agenciji za ugljikovodike se daju veće ovlasti, širi se djelokrug aktivnosti znači na geotermalne vode u energetske svrhe, ali isto tako i nešto o čemu nismo baš previše čuli, a to je trajno zbrinjavanje CO2 u geološkim strukturama i o tome bi se dalo dosta raspravljati. Znači ta tehnika nije baš previše vrijedna spominjanja u pogledu izgradnje niskougljičnog društva, a tu strategiju smo imali na plenarnoj sjednici prošli tjedan. To bi bio jedan tek mali dio ispravljanja disbalansiranog sustava do kojeg je došlo prekomjernim korištenjem fosilnih goriva, a ono što moram istaknuti je određena doza nesigurnosti i nepoznato je kakve dugogodišnje učinke na okoliš, podzemlje i sve što je s tim povezano te tehnike imaju. Stoga evo apeliram i sa ove govornice da na neki način se o tome vodi računa.
Ja bih se vratila malo u povijest. Ova agencija je osnovana znači 2014., cilj je bio istraživanje novih nalazišta nafte i plina i to je bio jedan od najvećih projekata tadašnje vlade aktualnog predsjednika sada Zorana Milanovića. Pompozno se najavljivalo kako će Hrvatska postati mala Norveška, ni manje ni više jer će se u Jadranu tražiti i navodno naći nafta. Od toga se odustalo, agencija je ostala i prebacili su se u Slavoniju gdje sada kanadski Vermilion ima istražna polja. Naglasit ću još jednom da istraživanje i eksploatacija ugljikovodika kao energenta u gospodarstvu u 21. stoljeću ipak neovisno o tome mi još uvijek ovisimo i o nafti i o plinu kao jednom prijelaznom energentu mora doći tamo gdje pripada, a to je ipak na začelje. Ono što ću istaknuti kao pozitivno to je, to su geotermalni potencijali, geotermalne vode znači o kojima se dosta govorilo i o replikama.
Što se tiče ugljikovodika naglasit ću još jednom da zalihe koje imamo i koje su ograničene, koje su neobnovljive možda bi ipak trebalo malo više čuvati kao neizostavnu sirovinu za organsku, kemijsku industriju koja neće nestati sama od sebe i koja će tu sirovinu trebati i u budućnosti.
Ovo proširenje djelatnosti Agencije na geotermalne vode i skladištenje plina, to je najavljeno još 2017., u nekim medijima smo tada mogli čitati kako će Slavonija uprihoditi 7 milijardi kuna godišnje od bušenja nafte, čekamo mi te milijarde u Slavoniji, još uvijek.
Određene dozvole za istraživanje geotermalnih voda su već dodijeljene nedavno za 4 nova istražna prostora, na području Slavonije, Podravine i Međimurja, jedna i u Ernestinovu, općini koja je u neposrednoj blizini grada Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Interesantno je i da u svih 5 slavonskih županija su u strateškim projektima u pripremi projekti geotermalnih potencijala i to u milijunskim iznosima.
Osječko-baranjska županija 75 milijuna kuna, Požeško-slavonska 88 milijuna kuna, Virovitičko-podravska 20, Vukovarsko-srijemska čak 180 milijuna kuna. Na što se točno odnose, možda bi trebalo detaljnije pogledati, ali moram istaknuti da i u Izvješću Agencije koje smo danas dobili i hvala vam na tome, to smo jučer na Odboru za gospodarstvo raspravili i dogovorili, izričito stoji da Agencija za ugljikovodike ima tzv. data room, odnosno sobu sa podacima, podatkovni centar u kojem svi mogu znači, dobiti na uvid atlas geotermalnih potencijala, odnosno sve ono što je do sada napravljeno u vidu istraživanja geotermalnih potencijala u RH, odnosno nisu svi geotermalni potencijali za sve.
Znači neki su za proizvodnju električne energije, neki su za toplinsku, neki se mogu i kaskadno koristiti, znači mogu se koristiti za različite namjene ovisno o kakvoći i nedavno se u Osječko-baranjskoj županiji potpisao jedan ugovor, opet, o istraživanju. Pa mi stalno nešto istražujemo, mi stalno radimo neke nove projekte, proizvodimo hrpe papira za milijunske iznose pa bi trebalo možda vidjeti i obavijestiti ljude koji su nadležni i koji potpisuju te ugovore na regionalnoj razini da podaci već postoje u tom tzv. data roomu, odnosno podatkovnom centru u Agenciji za ugljikovodike.
Prošli tjedan smo imali Strategiju niskougljičnog razvoja i ja sam rekla da je to popis lijepih želja. To ću ponoviti i danas jer nekako, zakoni koji nam dolaze ovdje na plenarnu sjednicu, to iz tjedna u tjedan ipak i potvrđuju. Nemam ništa protiv geotermalnih potencijala, ali oni su tu, oni neće nigdje otići. Neće oni nestati, mi smo se sad fokusirali na to, mada znamo i to nam je poštovani državni tajnik nekoliko puta rekao, da je to jedan od najskupljih načina korištenja, najveća je razina investicije kada se koriste geotermalni potencijali.
Gdje smo mi po pitanju solarnih panela, npr.? znači u EU 70% solarnih panela je na krovovima stambenih objekata i u principu, evo, ja sam spomenula Direktivu o obnovljivim izvorima energije u replici, koja ima za cilj osnažiti manje proizvođače energije, osnažiti energetsko zadrugarstvo i u principu me, evo, veseli činjenica da će nam i ti zakoni uskoro doći na plenarnu sjednicu, kako bi naši stanovnici RH, znači imali i mogli proizvoditi i plasirati tu električnu energiju i na neki način smanjiti troškove energije.
Treba isto tako, vidjeti što je sa višestambenim zgradama, je li, u tom kontekstu jer to trenutno baš i nije moguće. I morat ću napomenuti još jednu činjenicu, a to su hidroelektrane. Znači kad govorimo o obnovljivim izvorima energije, što je sa hidroelektranama, što je sa reverzibilnim hidroelektranama, malim hidroelektranama koje su izuzetno važne? Uvijek govorimo da Hrvatska obiluje sa vodnim potencijom, moglo bi se tu puno toga napraviti i još ću jednom napomenuti. Kod hidroelektrane, 90% je domaća komponenta koja se ugrađuje, znači veliki udio građevinskih radova, transformatora koje proizvodi Končar, vrlo malo je uvoznih komponenti, mislim da bi se o tome trebalo ipak malo više govoriti, malo više ići u tom smjeru kako bi se osnažila i potaknula ta domaća industrija, kako bi konačno krenuli ka reindustrijalizaciji, ka pokretanju naše domaće industrije i iskoristili te zelene politike koje nama Europa promiče i protiv kojih nitko nema ništa. Ali, da vidimo, na koji način se mi sa našim kapacitetima, sa našom pameću, sa našom industrijom možemo uključiti u te tokove, zaposliti našu industriju i na neki način, što više tog novca koji dolazi iz EU zadržati u RH, a ne ići na varijantu, ne znam, vjetroelektrana gdje je 90% uvozna komponenta, vjerojatno je možda samo vjetar domaći. Malo karikiram, nećete mi zamjeriti.
Uvijek ću se zalagati i zagovarati domaću industriju i razvoj domaće industrije i koristiti ovu govornicu svaki puta za to. Ovo što nam je došlo vezano za Agenciju u principu je usklađivanje s onim što smo već usvojili, tako da oko toga i nema previše spora.
Hvala.
Sada ćemo saslušati 3. raspravu, Klub zastupnika HDZ-a u čije ime će govoriti poštovani kolega Ante Deur, izvolite.
Poštovani predsjedniče, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Evo, pred nama je Zakon o osnivanju Agencije za ugljikovodike kojim je potrebno terminološki i sadržajno uskladiti Zakon o osnivanju Agencije za ugljikovodike te proširiti poslove agencije koja je osnovana 2014.g. kao javna ustanova u svrhu pružanja sustavne operativne podrške nadležnim tijelima u poslovima vezanim za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika geoterminalnih voda za energetske svrhe, kao i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama, te u poslovima osiguranja obaveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
Ulazak Hrvatske u EU udio je najveće svjetske slobodne trgovine i potvrđuje činjenicu kako je tijekom politički i gospodarski razvitak, te pruža dodatnu stabilnost i sigurnost hrvatskom poslovnom okruženju. Hrvatska i dalje ulaže velike napore u razvoj poslovne klime i poboljšanje cjelokupnog investicijskog okruženja.
Istraživanje i eksploatacija donose brojne koristi, otvaraju se nova radna mjesta, omogućuje održivi razvoj domaće industrije. Istraživanje i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu je korak naprijed u gospodarskom razvoju RH. Pored smanjene potrebe za uvozom energenata što je važno za konkurentnost gospodarstva u cjelini, djelatnost istraživanja i eksploatacija daje snažan poticaj kao izravno povezanim, tako i popratnim industrijama, te uslužnim djelatnostima.
Gospodarenje ugljikovodicima podupire razvoj novih industrija, te djelatnosti usmjerenih na izvoz roba i usluga. Sve to dovest će do otvaranja novih radnih mjesta, ali razvoj i akademskih i znanstvenih institucija RH kroz potrebe za novim stručnim kadrovima različitih profila.
Investicija u istraživanju radnje Hrvatska ništa neće koštati, a iskustva iz drugih zemalja pokazuje kako oko 60% takvih investicija ostaje u državi.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika predstavlja snažan poticaj izravno povezanim industrijama, ali i neizravnim popratnim industrijama i uslužnim djelatnostima. Razvoj postojećih industrija predstavlja korak naprijed u gospodarskom razvoju RH. Aktivnosti istraživanja eksploatacije ugljikovodika potaknut će i pokretanje novih specijaliziranih industrijskih djelatnosti u Hrvatskoj. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika na kopnu traje preko 60.g., te danas i u kopnenom dijelu Hrvatske intenzivno proizvode i plin i nafta, dok na području Jadranskog mora povijest istraživanja i eksploatacija ugljikovodika traje preko 40.g., te se od 1999.g. na hrvatskom dijelu Jadranskog mora proizvodi plin.
Hrvatska trenutno ima 60 eksploatacijskih polja ugljikovodika, 57 na kopnu i 3 na moru. Vizija istraživanja i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda je u skladu sa najboljim svjetskim praksama sa ciljem povećanja rezervi ugljikovodika, kao i potencijala geoterminalnih voda u RH, te sigurno i pouzdana …/Govornik se ne razumije/…naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti uslijed izvanrednih poremećaja opskrbe.
Ova agencija je od izuzetne važnosti jer osigurava provedbu nafto-rudarskih aktivnosti uz poticanje konkurentnosti, optimalno gospodarenje rezervama ugljikovodika, potencijalno geometlenih voda, kao i za upravljanje obaveznim zalihama nafte i naftnih derivata u propisanoj količini i strukturi. Kontekst golemi poremećaj uzrokovan Covid-19 krizom istaknuo je koliko se moderna društva oslanjaju na energiju. Ipak, posljedice krize osjete se značajno i u energetskom sektoru. Nakon pandemije uzrokovanom Covid-19 suočavamo se i s drugom krizom onom ekonomskom. Veliki šok za gospodarstvo zahtjeva snažan koordinirani gospodarski odgovor. Oporavak od ove krize mora biti usmjeren na ulaganja koja moraju pokrenuti novi europski ekonomski model, otporniji, zaštićeniji, suvereniji i uključiviji.
Projekt poput Europskog zelenog dogovora i drugih nacionalnih planova za razvoj bez ugljika imaju veliki potencijal ojačati naše gospodarstvo i doprinijeti stvaranju novog modela gospodarskog napretka Hrvatske.
Hrvatska kao zemlja velikih prirodnih bogatstava prepoznaje važnost ovoga ambicioznog plana. U njemu su istaknuti ciljevi koji su već velikim dijelom obuhvaćeni strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030.g. s pogledom na 2050., integriranim nacionalnim energetskim klimatskim planom do 2030.g. nafta će još dugo biti globalno najvažniji energent, a plin svakako ostaje važan prijelazni energent prema potpuno obnovljenim izvorima energije.
Osim privatnih investicija poput nedavno puštene u rad prve geoterminalne elektrane biti će angažirana i sredstva EU iz programa kohezijske politike i drugih programa. Ovdje očekujemo jedan novi smjer kojim Hrvatska slijedi, razvijanje zemlje u Europi.
Nakon nekoliko desetljeća ponovo smo pokrenuli istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj, privukli smo renomirane investitore i nakon dugo vremena su i pronađene nove zalihe plina, čime će se sigurno povećati domaća proizvodnja. Nafta i plin …/Govornik se ne razumije/…idućim desetljećima i moramo smanjiti trenutnu ovisnost u istraživanju eksploatacijom potencijala kojih imamo. No po prvi puta smo počeli koristiti cjelokupnu energiju zemlje uključujući njezin održivi dio. Naša znanja i iskustva usmjerili smo prema geoterminalnoj energiji, čistom održivom izvoru energije koji je u potpunosti na liniji s recidivima Europske komisije ideji zelene Europe. Trenutno se odvija globalna potraga za novim i obnovljivim izvorima koji se mogu iskoristiti za konkurentnu proizvodnju energije, geoterminalna energija pri tom ima veliki potencijal jer se koriste ista znanja tehnologije kao i u pronalasku ostalih ugljikovodika. Hrvatska tu ima odlične startne pozicije. Naš panonski bazen ima čak 60% veći geoterminalni gradijant od europskog prosjeka i cjelokupni potencijal je dosta geoterminalne energije. Geotermine nude stvarnu tranziciju, a potencijalni projekti u Hrvatskoj pojačavaju se bušotinama inicijalno izrađenim za potrebe istraživanja i eksploataciju nafte i plina. Sad te bušotine dobivaju drugu namjenu te omogućuju proizvodnju električne energije, grijanja, domove i plastenika te hvatanje u skladištenje ugljičnog dioksida. U kontekstu obaveznih zaliha nafte i naftnih derivata strategijom smanjena količina obaveznih zaliha koji se drže u nematerijalnom obliku u korist povećanja fizičkih materijalnih količina obaveznih zaliha osigurava i sigurnost opskrbe RH.
Donošenje ovoga zakona uskladit će poslove agencije koje se odnose na istraživanje i eksploataciju geoterminalnih voda i posebno skladištenje plina, dodatno će se proširiti i djelatnosti u vidu sudjelovanja ove agencije u postupku izmjena i dopuna prostorima planovima te kao predlagatelja za osnivanje razvojnog društva Vlade RH. Klub HZD-a će podržati ovaj zakon.
Hvala.
Zahvaljujem.
Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani kolega Branko Grčić.
Izvolite.
Hvala g. predsjedniče.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Znači pred nama je jedan zakon koji samo na prvi pogled predstavlja usklađenje sa nekim prethodno donesenim zakonima kao što je Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Kažem samo na prvi pogled zato što u tom zakonu postoje neke stvari koje zaista treba analitički sagledati, što one znače za budućnost rada i uloge agencije u cijelom ovom velikom poslu.
Drago je da je kolega Deur ovako pozitivno govorio o agenciji, znači agencija je osnovana 2014., bar nešto dobro što je SDP-ova vlada i višegodišnji državni tajnik koji je tu koji to drži pod rukom da je nešto dobro napravila jel.
Druga stvar ili prva stvar koju želim ovdje posebno naglasiti je ono što je već spomenuto, a to je usklađivanje poslova u dijelu koji se odnosi na prostorno planiranje. Dakle, čuli smo ovdje državnog tajnika on je vrlo jasno rekao da je agencija u tom smislu inicijator određenih promjena prostornih planova u skladu sa zahtjevima strateških projekata u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, što načelno podržavamo i to nije problematično.
Problematičan je onaj drugi dio procesa koji smo mi u SDP-u problematizirali i kod donošenja samog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a to je da se tu osim agencije i jedinica lokalne samouprave koji po Ustavu imaju osobito pravo brinuti o prostornom planiranju pojavljuje država, dakle pojavljuje ministarstvo nadležno, pojavljuje Vlada koja arbitrira. Kad to govorim onda mislim na konkretne slučajeve u kojima se to dogodilo, dakle u kojima se nametnulo određeno rješenje vezano za izmjenu prostornih planova što nije dobro, što nije dobro i ja bih volio da tu se stvari još detaljnije kažem i u skladu na našim zahtjevom kod donošenja prethodnog zakona pa i ovog da se tu stvari zaista definiraju koji je slijed događanja.
Postoji nešto što smo mi također, ajmo reći kao vlada uveli, mislim da smo mi to prvi put na taj način definirali, a to su strateški razvojni projekti. Ako ovakve projekte uvrstimo u strateške razvojne projekte onda se dobiva i legitimitet Vlade da ima neku malo veću ulogu u rješavanju ovih stvari pa i u prostornom planiranju. Uostalom, postoji državni prostorni plan, njega donosi Sabor nakon opširne javne rasprave. Prema tome i Sabor može na neki način biti vrlo bitan faktor jer tu je zaista, tu su sve stranke, tu je pozicija, tu je opozicija koji će to sigurno analizirati i ovdje u raspravi na neki način sagledat da li je to prihvatljivo šire ili ne. Toliko o tome.
Dakle, volio bih kada bi se tu malo detaljnije specificirala procedura od inicijative pa do usvajanja određenih promjena prostornih planova gdje bi trebalo zaista uvažavati prije svega mišljenje lokalne samouprave i ljudi koji žive na određenom prostoru gdje se ti projekti realiziraju.
Druga točka koju želim danas spomenuti koja mi je moram reći malo zazvučala čudno, a nitko je danas nije spomenu pa ni državni tajnik u uvodu, to je povjeravanje energetskom subjektu sa sjedištem u RH specijaliziranom za obavljanje skladištenja, skladištenja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata u objektima, pazite u vlasništvu agencije. Dakle, ja bi se složio kada bi inicijativa bila u tom smislu da se podrže projekti koji idu prema širenju kapaciteta za skladištenje zaliha nafte, međutim da mi rentamo upravljanje sa nekim nepostojećim u ovom trenutku kapacitetima same agencije, to mi je jako čudno. Znači meni je pitanje dakle naravno vi mašete sad glavom, ali ja ovo problematiziram da bi vi u nekoj sljedećoj prilici obraćanju ovdje nama pojasnili o čemu se tu radi.
Dakle, onaj tko se tu može uklopiti po meni je jedino Janaf i Janaf i danas radi te poslove, ima dio skladišnih kapaciteta koje agencija koristi i plaća usluge Janafu za korištenje skladišnih kapaciteta, ali je sad pitanje jel to Janaf ili je to možda neka privatna firma možda sutra jer ovdje ne piše da je to javna firma jel, javno poduzeće u državnom vlasništvu. O tome se radi jel i tu pojašnjenje trebamo svakako, da se ne bi ovdje provuklo nešto što mi zaista ne bismo htjeli. Ne mi u SDP-u ili opoziciji nego svi skupa jel, da se vidi kako taj proces se odvija i u ovom dijelu. I sad vidite direktno vezano s tim što opet meni nije jasno do kraja i opet molim državnog tajnika da to pojasni to je pitanje ona ostvarivanja jednog dijela prihoda koji se prenamjenjuje. Dakle, ti prihodi jesu, dakle prihodi iz manipulacije rezervama jesu prihodi državnog proračuna i ovdje je propisana namjena korištenja tih sredstava. Međutim, vrlo je bitno da kad se ta sredstva koriste da se zna u kom pravcu idu. I opet se postavlja pitanje da li ta sredstva u konačnici će biti i sredstva za plaćanje usluga neke firme koja se zove u ovom zakonu energetski subjekt sa sjedištem u RH za obavljanje svih poslova koje će obavljati, a de facto kad gledate što JANAF radi, JANAF upravo radi sve to, sve to. Sve što je navedeno ovdje kao opravdani trošak koji će financirati iz dijela prihoda koji se ostvaruju, ostvaruju kroz manipulaciju, u pozitivnom smislu manipulaciju znači prodaju i zamjenu da tako kažem i obnavljanje zaliha nafte i naftnih derivata. Evo to je još pitanje koje sam htio svakako ovdje potencirati.
I na kraju vidite ja ne bih imao problem ako neke stvari operativno već danas funkcioniraju i ako je ovo samo sankcioniranje tih stvari, ako je to to. Ne znam, dakle ja ne mogu taj zaključak iz ovog prijedloga zakona iščitati, ali bih opet molio vas za pojašnjenje. Problem je ako je ovo stvaranje neke podloge za taj vid aktivnosti, a gdje ove stvari koje sam prethodno spomenuo nisu jasno, jasno definirane. Vidite to je nešto što bi bolji poznavatelji energetskog sektora u Hrvatskoj mogli problematizirati zaista je li to ok, nije ok, koja je uloga JANAF-a, koja je uloga potencijala možda nekih privatnih subjekata koji također imaju sjedište u Hrvatskoj i koji imaju kapacitete eventualno za skladištenje da vidimo kako stvari, kako stvari stoje.
Evo, to su po meni ključne stvari i jedna stvar ajmo reći zelena stvar koju bih htio naglasiti ovdje i molio bih naravno i vas da agencija možda malo čvršće tu stegne i poduzme određene korake. To je ispunjenje određenih obveza investitora, zna se koji su to investitori, veliki investitori u sektoru istraživanja i eksploatacije u Hrvatskoj bilo nafte, bilo plina. Dakle, posebno kod saniranja ja bih rekao bušotina nakon njihovog napuštanja, dakle napuštanja eksploatacije da imamo tu nekakve uređene, uređena izvješća godišnja da se vidi da li se na tome dovoljno radi kao i recimo zadnji primjer ove bušotine na Jadranu. Znači kako se zove Ivana D ili tako nekako jel, da vidimo što je tamo napravljeno u zadnjih nekoliko mjeseci ili ne znam već koliko je već mjeseci prošlo od te havarije. Da li je to sanirano, da li su zaštićeni dakle prije svega okoliš, more na tom području i naravno da li postoji bilo kakva opasnost za naše ljude iz toga aspekta. To govorim samo kao primjer da bi agencija i kroz taj posao koji jeste definiran u domeni kao posao u domeni agencije, da i tome prida adekvatnu pažnju.
Evo, hvala vam lijepo.
Hvala.
Sad će u ime predlagatelja govoriti poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ivo Milatić.
Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene saborske zastupnice i zastupnici, gospon, uvaženi gospodine Grčić, ma dužan sam intervenirati odmah da ne bi sada ispalo da je ovaj zakon uveo nekakve nove novine, nešto što je sad sasvim novo, a u stvari u ovom dijelu u kojem je bilo rasprave posebno se govori o, o objektima u vlasništvu agencije jasno ovdje moram reći sa ove govornice, naša agencija nema objekte za skladištenje nafte i naftnih derivata, nije ih nikada imala. Istina Bog bila je jedna inicijativa tamo negdje s početka osnivanje HANDE da se napravi u Brižinama ozbiljan, ozbiljan kapacitet za to. Od toga se odustalo jer je to, logično da se odustalo jer je to bilo preskupo, lakše je jednostavno iznajmiti kapacitete. U Hrvatskoj mi koristimo na javnom natječaju jasno tražimo da nam se ovaj jave oni koji imaju kapacitete. To je ovo kao što ste i rekli JANAF je jasno praktično sve. Odmah za njime je INA i nešto u sitnim količinama je Crodux i ATT u Pločama. Znači to su ta 4 subjekta sada u Hrvatskoj koja su certificirana, kvalificirana da to sve rade. Naša intencija kao agencije da što idemo dalje, da isključivo koristimo najmodernije, najekološkije i najsigurnije kapacitete. To su oni što recimo vidite u JANAF-a u što je novosagrađeno. Znači oko toga da dileme ne bi bilo, znači svako skladištenje se prvo javnim natječajem do njega dođemo, kad njega dobijemo u smislu da imamo tvrtku s kojom smo to ugovorili onda idemo u kupovinu derivata ili zanavljanje derivata. Ovo što ste rekli o prihodima tu je stvar jasna, agencija ima 2 izvora prihoda, direktni proračun i proračun u smislu svojih vlastitih sredstava, a on služi u stvari za zanavljanje i za manipulaciju sa, sa naftom i naftnim derivatima, a to znači da kada vi prodate recimo dizel koji ima svoj vremenski rok trajanja, on je prihod državnog proračuna ali namjenski prohod državnog proračuna koji se opet koristi za kupovinu novog dizela za ili nekog novog derivata za kupovanje za zanavljanje i popunjavanje zaliha. Znači, svi ti prihodi naši su i jasni i u pisani su u državnom proračuni i točno se zna njihova namjena i sve ostalo.
Što se tiče prostornog plana i ovoga što ste još jedanput spomenuli, intencija naša, dobro se spomenuli strateške projekte, da je to put ali obzirom da i znate kako se strateški projekt definira, strateški projekt da bi neko poslao strateški projekt, glavni i osnovni preduvjet je da taj projekt bude u prostornom planu. Od tud je naša intencija kao agencije, da maksimalno pomaganjem tim potencijalnim projektima, idemo u pravcu da se što je moguće bolje prostorno-planska dokumentacija zgotovi kako bi potencijalni investitori, koncesionari naših geotermalnih potencijala i jasno, ugljikovodičnih, sutra mogli i kroz svoj strateški projekt odrađivati cijeli taj dio. Tako da otprilike mislim da sam sada vam to pojasnio, nadam se ono što je eventualno ste imali neke dileme.
Hvala. Imamo dvije replike, prva je poštovanog zastupnika Grčića.
.../Govornik naknadno uključen./... pardon, hvala g. potpredsjedniče.
Gospodine državni tajniče, dakle ovaj prvi dio, naravno, to razumijem, to je procedura i o je ono što funkcionira i danas. Međutim kad u zakon stavite da će taj energetski subjekt ubuduće vjerovatno kako sam vas shvatio, obavljati usluge skladištenja obveznih zaliha, u objektima i vlasništvu agencije, to znači da agencija ima neki plan. znači, vi ste potvrdili moju tezu da u ovom trenutku agencija nema u vlasništvu nikakve kapacitete, znači vi planirate da u nekoj budućnosti ti kapaciteti nastanu, da se u njih investira, tko investira, vjerovatno agencija ako će biti u vlasništvu agencije i da će onda s njima upravljati netko drugi.
Je li to firma u javnom vlasništvu ili privatnom, mene zanima, da li je dopušteno da to bude i firma u privatnom vlasništvu?
Poštovani državni tajnik.
Znači to je ostavljeno kao mogućnost da ako se dogodi da imamo sve vlasništvo, da recimo pretpostavka je da kad bi toga bilo, da toga ne bi bilo previše, logično je onda da se stavi mogućnost da neko ovlašten s time upravlja, jasno po zakonom definiranim procedurama, ugovorima i svime time.
Ukoliko, sad shvaćam šta me pitate, to znači to, ali što se tiče vlasništva i naše ideje, sada toga nema, znači to je samo mogućnost zakona ako se to dogodi i ako na bilokoji način imamo takvu sličnu situaciju da je ona ajmo reći unaprijed predviđena, ali sada je nema i eto to je otprilike ono što sigurno znamo jer takva je sada situacija.
Slijedeća replika je poštovane zastupnice Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo, poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, raspravljali smo kad je bio i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i raspravljamo sada o problematici prostornog planiranja.
To je problematika koja vas muči. Problematika gdje imate problema i investitori nemaju do kraja pravi ulaz odnosno pravu situaciju. Vi imate obvezu agencije gdje pomažete investitorima i to je vaša zadaća i sve ostalo. Ali, taj problem koji vas muči, sigurna sam, nećete riješiti na način da ste to ugradili u svoj zakon jer to sve zajedno piše u Zakonu o prostornom uređenju, ovo nije nikakva novina.
Ingerencija jedinica lokalne samouprave, regionalne, za donošenje prostornih planova, ako jedna općina ne želi na svom prostoru imati eksploataciju ugljikovodika, tamo može biti najbolji mogući nalaz, nema niti jednog instrumenta n koje može imati. Ali je drugi problem. Problem je odnosa između istraživanja i eksploatacije. To je nešto što treba riješiti ali ne na ovaj način. Hvala lijepo.
Hvala. Poštovani državni tajnik.
Ma hvala. Mislim da smo mi razumjeli, samo svaki puta svak priča svoje. Mi jednostavno smo s ovim zakonom i sada s ovim prethodnim i s ovim zakonom, sebi dali mogućnost da se aktivno uključimo uz uvažavanje ovoga što vi govorite, da smo svjesni toga da sva naša aktivnost može se na terenu dogodi da neće uspjeti zato što ingerencija nad plamovima imaju jedinice lokalne samouprave ali ja bi volio vidjeti obrazloženja tih jedinica lokalnih samouprava kada mi sa na znanstvenom i svakom drugom smislu, stručnom i elaboriramo određene situacije, da nas onda odbiju i kažu mi to nećemo napraviti a s time da mi još izračunamo koji je potencijalni benefit za tu zajednicu pa onda nek svojim građanima objašnjavaju zašto su nas odbili. Ali mi smo sa ovim zakonom sposobni to napraviti a jasno je, lokalna samouprava će reći svoje.
Hvala vam lijepa.
Sada prelazimo na pojedinačne rasprave i prva će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo, poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Mi smo početkom 2021. g. donijeli Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i ovo što danas je u raspravi je usklađenje sa tim zakonom i tu nemamo što niti dodati niti oduzeti.
Tema koja je bila kad je rasprava o zakonu koji sam spomenula a i tema danas je tema prostornog planiranja. Prostorno planiranje je način na koji prostornim planovima se određuje prostori za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, očito muči Agenciju, očito je problem i oni su to odlučili staviti kao posebno naglasiti i u zakonu koji je već donešen, a i u ovom Zakonu. Kao što sam sad u replici državnom tajniku rekla, onaj problem koji imaju, ne može se riješiti na način da ste vi to stavili u zakon, mora se riješiti na jedan drugi način.
Što zapravo hoću reći? Mi imamo Zakon o prostornom uređenju kojim jasno kaže da svatko može dati inicijativu za izmjenu i dopunu prostornog plana. Izmjena i dopuna prostornog plana nisu želje i pozdravi. Jednako tako, stoji da sva tijela s javnim ovlastima su dužne svoje podatke davati u postupku izrade i donošenja novih prostornih planova ili izmjene i dopune postojećih, čak, štoviše, onaj koji je nositelj izrade planova, na sve te adrese šalje upit da li imate nešto.
Ali, kod eksploatacije, kod istraživanja i eksploatacije ugljikovodika postoji sljedeći problem. Vi imate istražno polje. Ta istražna polja se definiraju prostornim planovima županije i ne treba ih definirati na nižoj razini i ona su velika, a onda nakon istraživanja postaje eksploatacijska polja koja su manja od onih što ste istraživali, dakle vrlo jednostavno. Istražujete tu, vidite gdje su potencijali, .../nerazumljivo/... odnosno eksploatacijska polja su znatno manja i za to morate imati izmjenu i dopunu prostornog plana ili ići u izradu novog prostornog plana.
Ono što Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje, nedostaje državni prostorni plan koji još zakonom koji je stupio na snagu 2014. odnosno 2013. i '14. definirano da treba donijeti do 2017. Svake godine se taj državni prostorni plan malo pomiče. Taj državni prostorni plan bi trebao regulirati ono što su zahvati od interesa za državu. Taj državni prostorni plan bi trebao definirati koja su to istražna polja i gdje se iza toga mogu razvijati eksploatacijska polja jer kod nas, Hrvatska se opredijelila, otkad imamo prostorno planiranje, a imamo prostorno planiranje dugi niz godina, ne za sektorsko nego za integralno.
Sektorsko znači da bi svaki sektor svoje planirao, sektorsko bi značilo da vi planirate svoje, da ceste planiraju svoje, da željeznice planiraju svoje. Integralno znači da svatko planira svoj dio, ali objedinjujemo kroz prostorni plan na razini države kojeg nema, županije sve, svih 20 županija + Grad Zagreb ima svoje prostorne planove. Svih 555 općina odnosno, ako je tu Grad Zagreb, 556., imaju svoje prostorne planove i vi u tim prostornim planovima imate neku, imate već nešto isplanirano.
Jednako tako, sad radimo na sljedeći način, kad se uđe u procjenu utjecaja na okoliš, onda jedan dio procjene utjecaja na okoliš kaže, podaci iz prostornoplanske dokumentacije. I investitor, kad je u procjeni utjecaja na okoliš, već zna gdje je neusklađen s prostornim planom i gdje eventualno tu usklađenost treba napraviti, ali ne trebamo nikad zaboraviti, dakle, kod nas ustavno pravo, jedinice regionalne odnosno lokalne samouprave, imaju pravo upravljati i planirati svoj prostor. I to drugim riječima znači nitko, niti može niti smije niti treba nametnuti bilo koje rješenje jedinici lokalne samouprave niti ta jedinica mora to na taj način isplanirati. Ali, ako država prepoznaje svoj interes, a prepoznaje, ako država prepoznaje svoj interes ugljikovodicima, a prepoznaje, onda nivo na kojem to država treba reći, ona je to već rekla kroz Strategiju prostornog razvoja, ona to treba reći na državnom prostornom planu.
Jer, ta piramidalna hijerarhija gdje vi u nižoj razini morate poštivati prostorni plan više razine je to. U trenutku kad država donese prostorni plan, vama ove odredbe, ovako definirane .../Upadica: Hvala./... neće niti trebati.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa. Imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Hajdukovića.
Hvala lijepo kolegice Mrak-Taritaš, mislim da ste dobro govorili i identificirali problem državnog prostornog plana. Naime, često govorimo o decentralizaciji, često govorimo o spuštanju ovlasti na niže razine, govorili ste o tome da nitko ne može jedinice lokalne samouprave nametnuti, odnosno kada govorimo o prostornom planu, nametati neka rješenja, međutim, razvidno je da i država ne može ni nametnu neka rješenja kad je nešto od posebnog državnog interesa, a istraživanje i eksploatacija ugljikovodika sigurno to jest.
Ono što mene zapravo zanima i što postavljam kao retoričko pitanje i vama, ali i široj javnosti, a kome je u interesu da se ne donese taj središnji državni plan, zašto se ne donosi? Postoje li neke objektivne razlozi da se ne donese ili, kao i uvijek, postoje neki skriveni interesi, netko lovi u mutnom pa je onda nešto lakše uloviti u mutnom nego ako postoji red, ako se nešto stalno obnavlja, planira i dopunjava?
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo na pitanju g. Hajdukoviću.
To je ono pitanje za milijun dolara. Ja apsolutno sam sigurna, i u ovom trenutku da bi interes države trebao biti da donese državni prostorni plan. Dakle, država pri tom ne planira građevinska područja, država kroz državni prostorni plan kaže, interesi ove države su ti veliki infrastrukturni koridori, interesi ove države su istraživanje ugljikovodika, ako govorimo o tome, interesi ove države su velike gospodarske zone tu, tu, tu. Ja sam nekoliko puta s ove govornice postavila pitanje nama svima.
Zamislite da danas dođe jedan investitor i kaže ja želim napraviti 3 tvornice dječjih igračaka, dajte mi 3 lokacije, ali hoću napraviti odnos sa državom, nek mi država da 3 lokacije na kojem ima. Znate što bi napravili? Slegnuli ramenima.
To treba biti interes, ali se svaki put .../Upadica: Hvala./... izmjenom zakona prolongira rok.
Hvala lijepa.
Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Pavića.
Poštovana zastupnice, danas smo kad smo slušali uvodno izlaganje g. tajnika, čuli smo i da će zapravo Agencija imati mogućnost da donosi neke svoje prijedloge za prostorne planove i da zapravo djeluje proaktivno. Međutim, za eksploatacijsko polje, kad se već odredilo, kad se donio plan, mislim da tu nije ništa sporno. Ali nakon toga, izgradnja nekih objekata koji su vezani za to eksploatacijsko polje, to je prepušteno lokalnoj samoupravi.
E sad s obzirom da ne postoji ovaj Središnji državni prostorni plan pitanje je da li će agencija moći utjecati na lokalnu samoupravu da lokalna samouprava na vrijeme i sa voljom donese prostorni plan za eksploataciju, konkretno govorili smo o zapravo termalnim vodama. Ukoliko lokalna samouprava to nije spremna, ukoliko se to na gradskom vijeću ili na općinskom vijeću ne donese na vrijeme zapravo sve čeka i propada.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo.
Dakle, mi smo pred 10-tak, 15-tak godina imali nešto što se zvala „Strategija i program prostornog razvoja RH“. Strategija je bila strateški dokument, a program je mijenjao ono što danas zovemo „državni prostorni plan“, a sad ga nemamo. Mi nikad u Hrvatskoj ne bi brzo izdali lokacijske i građevne dozvole za autoceste da nismo imali taj program jer bi morali čekat da se izmijene svi prostorni planovi županija, pa da se onda izmjene i prostorni planovi pojedinih općina i da je postojala velika volja i velika energija i velika želja i veliko sve od svih općina da to napravi, to je proces koji traje. Sve države imaju svoj državni prostorni plan. RH ja sam sigurna da ga mora imati i da postoje neke stvari koje jednostavno, ali taj plan će proći javnu raspravu, treba proć javnu raspravu, donijet u saboru, dakle demokracija će bit prisutna.
Hvala.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Vučemilović.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Mrak-Taritaš, mislim da ste otvorili jedno vrlo kvalitetno pitanje jer mi imamo strategije temeljem kojih je za istraživanje ugljikovodika manje-više predviđeno cjelokupno jedno područje RH. Sjetite se rasprave o proglašenju PP „Dinara“ koliko je bilo inicijative da se to područje izdvoji, znači iz istražnih radnji jer su manje-više kroz 4 područja ukupni Dinaridi, ukupno to područje predviđeno za istraživanje i istražne radnje koje su i invazivne, ne treba to zaboraviti. Često se naglašava da temeljem eksploatacije će JLS-ovi dobiti izdašne prihode, ali zaboravlja se pri tom naglasiti i da kada su obnovljivi izvori energije u pitanju opet JLS-ovi dobivaju određene prihode i od takvih postrojenja, znači nije ni to zanemarivo i stavimo naftu tamo gdje joj je i mjesto u 21. stoljeću.
Hvala.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo.
Dakle, jednostavno postoji tema o kojoj često raspravljamo i koju često spominjemo, al je mrtvo slovo na papiru, održivi razvoj. Održivi razvoj između ostalog znači napraviti dobar balans između različitih stvari. Nekad se možete odlučiti da je neusporedivo bolje da ostaviti onako kako je, da ostavite prirodu i onako kako je, da je to veća vrijednost nego da se tu bilo kakve aktivnosti dešavaju. A s druge strane je, dakle taj, taj balans morate napraviti, o tom balansu morate odlučivati, a tema prostornog planiranja je jedna od tema gdje se to može otvoriti. Smisao prostornog planiranja je zapravo to uključivanje javnosti u najranijoj fazi da oni već kod donošenja odnosno izrade prostornog plana mogu reć što ih smeta. Kad se plan donese je kasno, gotovo je.
Hvala.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Vilima Matule.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Mrak-Taritaš, ja mislim da ste stvarno sa ovim što ste postavili pitanje interesa lokalne samouprave pogodili očito u jedno pravo pitanje. A mene sada zanima, na dosta mjesta unutra u ovom zakonu je kao i u onom dopunama Zakona o ugljikovodicima, ovdje se govori o podzemnim skladištima plina koja ostaju nakon što su bušotine ispražnjene i mogućnost da to isto mjesto bude trajno zbrinjavanje ugljičnog dioksida. Što mislite koji će biti interes i za što će se te bušotine koristiti i hoće li plinarska društva u tom smislu doći prije na štih nego da se stvarno unutra sprema ugljični dioksid?
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala vam lijepo na pitanju.
Dakle, nema tu jednostavnog odgovora. Živimo u zemlji u kojoj živimo, nas ima nekakvih 3 milijuna i 800, ako ova sad šta ćemo imati popis stanovništva tolko pokaže mislim da ćemo biti jako sretni i imamo neke potencijale koje imamo. Sad je samo stvar dal ćemo te potencijale prepoznat, dal ćemo ih koristiti il ćemo ih namjerno i svjesno odlučiti ne koristiti i reći ne mi to ne želimo jer nam je veća šteta nego korist. To vam je uvijek taj benefit i to je nešto što se između ostalog ocjenjuje kroz i strateške procijene utjecaja na okoliš, a i kasnije procjene utjecaja na okoliš, taj benefit koji ima. Kad su krenule radit se procjene utjecaja na okoliš onda se je gledao samo biljni i životinjski svijet. Sad se mora gledati i gospodarski efekt i gospodarski odnos iz svega toga zajedno. I nema jednostavnog odgovora. Za neki dio Hrvatske to može biti samo mogućnost napretka, za neki ne.
Hvala.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Marić.
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, mislim da ste izvrsno načeli ovu temu, slažemo se svi da trebaju postojati državni prostorni planovi, da lokalne jedinice moraju u cijelo to planiranje biti uključeni i tu naravno agencija ima svoju ulogu.
Naišla sam na podatak da jedna investicija, dakle prvo one istražne radnje, da tu investitori ulažu čak 50 do 150 milijuna EUR-a po istražnom prostoru i da se investitori obavezuju ugovorom da to sve zapravo ostaje u državnom proračunu. Nakon tih istražnih prostora idu eksploatacijska polja i onda bi zapravo interes naše države odnosno lokalnih jedinica bio da što više ostane u tim sredinama, nekakva procjena da nekih 60% tih investicija ostaje. Pa zapravo i nekakvi i direktni i indirektni prihodi bi išli onda lokalnim jedinicama i zato i je intencija da se lokalne jedinice što više uključuju u ove prostorne planove tako da se …/Upadica: Hvala./… i domaća radna snaga može što više zapošljavati.
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Hvala lijepo.
Vi ste u vašem pitanju otvorili niz stvari. Od kog mi svi zajedno dobivamo plaću? Ne od zraka, od nekih investitora koji nešto rade, koji plaćaju poreze i sve ostalo. Dakle interes i agencije i nas svih bi bilo da se investitori po tom putu vode na način da štitite interese države, da štitite interese okoliša, prirode i sve ostalo, ali da prepoznajete i interese tih investitora. Ti investitori nisu baba roge, ti investitori samo moraju imati jasno definirani hodogram. Problem vam i zašto idete s tim jer ti investitori, zašto se vi referirate na prostorni plan, jer imate problem hodograma, jer on kad napravi istraživanje to i utvrdi da negdje ima mogućnost eksploatacije on iza toga mora, jer nema drugog načina to definirati kao eksploatacijsko polje i tu nailazi na probleme …/Upadica: Hvala./… ja sam apsolutno sigurna da bi problem bio manji kad imamo državni prostorni plan.
Hvala lijepa.
Slijedeća rasprava bit će poštovane zastupnice Katarine Peović.
Izvolite.
Dobar dan svima.
Prije svega dakle ovim se zakonom postiže usklađivanje s nedavno donešenim izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Iako se ovdje pokreću neka druga pitanja ja bih se zadržala na ovoj prvoj točki, ovoj prvoj, ovom prvom pitanju. Dakle, izvješće smo također dobili to bih napomenula o radu Agencije za ugljikovodike za 2020. godinu i upozorila bi na to što tamo stoji, koja je zapravo svrha te agencije. Znači Agencija za ugljikovodike je osnovana 2014. godine radi praćenja izvršenja ugovornih obaveza odabranih investitora za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika s ciljem zaštita interesa RH. Znači kaže se u izvješću agencije da je promatranje energije Zemlje tako ukupno rečeno jel s obnovljivom i neobnovljivom komponentom u interesu RH. Glavni je fokus administracije upozoravanje i upoznavanje zapravo potencijalnih investitora s mogućnostima ulaganja. Fokus je dakle na poduzetništvu, fokus je na ulaganje investitora u i dakle obnovljive i neobnovljive komponente kaže se da je to u interesu RH. No, o kakvom uopće iskorištavanju neobnovljivih izvora energije treba govoriti 2021. godine? Znači, imamo li u vidu da smo u Nacionalnom planu obnove i oporavka ustvrdili da ćemo sukladno jel Pariškom sporazumu prijeći na obnovljive izvore energije do 2050. godine s obzirom da smo u veljači 2020. godine donijeli Strategiju energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom neki kažu čak malo ironično, s pogledom na 2050. godinu kao da možemo imati neku čarobnu kuglu i vidjeti što će se to desiti 2050. godine, a s obzirom upozorit ću vas i na rasprave koje su se ovdje vodile kad smo imali Zakon o eksploataciji ugljikovodika, izmjene i dopune Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika gdje smo također čuli od državnog tajnika da na to pitanje dakle da li ćemo mi uistinu se držati tih direktiva iz Pariškog sporazuma ili tih naputaka iz Pariškog sporazuma s obzirom na taj izmijenjeni i dopunjeni zakon odgovor je bio pa na neki način sad ću pojednostaviti nemojte mi to uzeti za zlo, pa nismo mi naivni jel, znamo da se zapravo i te direktivne ne mogu do kraja implementirati i da Europa već ima utkano u svoje nekakve vizije te 2050. godine da se stvari neće baš odvijati onako kako smo to najavljivali. No, uistinu je važno da postavimo i tako otvoreno jel stvari, da li ćemo mi sada u ovome samo slijediti da tako kažem velike čak i ako stavimo karte na stol kažemo otvoreno ok slijedit ćemo velike, koji je interes nas u tom procesu jel, je li koja korist za nas u poticanju investicija u ovo područje umjesto recimo da ulažemo u proizvodnju solara što je uistinu i gospodarski isplativo i u skladu dakle sa onim što je proklamirano, a i u skladu onom što se ovdje na neki način potiče, a to je gospodarski razvoj u narednom periodu. Reći ću isto tako da smo donijeli Zakon o energetskoj učinkovitosti dakle nedavno, Integrirani nacionalni energetski klimatski plan RH 2021. do 2030. godine itd.
Dakle, tako da nam gotovo tragično djeluju glavni ciljevi i aktivnosti agencije sukladno i Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika jer u prvi plan stavljaju sudjelovanje u pripremi, organizaciji, prezentaciji u cilju upoznavanja dakle tih potencijalnih investitora s ugljičnim i geotermalnim potencijalima RH, to je 1.1 plan poslovi koje agencija obavlja u okviru svoje djelatnosti ili recimo davanje prijedloga za odabir najpovoljnijeg ponuditelj.
Dakle, drugim riječima mi se 2021. godine koncentriramo na razvijanje naftnog biznisa. No, moram upozoriti to svi znamo da je država izgubila vlasništvo nad INOM, INA je oslabila, Vlada očito ne može prisiliti MOL da nam proda dionice jer iako je INA kad smo ušli u nepotrebnu privatizaciju, podsjetit ću bila jača od MOL-a u medijima se također kalkulira da u Vladi ozbiljno razrađuju ideju za osnivanje zasebne i to bi zapravo pitala državnog tajnika da li je točno, nove državne kompanije koja bi bila nadležna za kontrolu naplate koncesijskih naknada i ostalih financijskih obveza što ih imaju tvrtke u ime koncesije za istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj. Znači ništa od obnovljivih izvora energije. U svakom slučaju zanima me je li to isto tako …/Upadica: Hvala./… stavljeno u ovaj plan za razliku od prijašnjih koncesijskih ugovora …/Upadica: Hvala lijepa./… ali dobro postavit ću to u replici, pitanje konkretno.
Imamo jednu repliku, poštovane zastupnice Selak Raspudić.
Izvolite.
Na tragu ovoga što ste govorili, složit ćemo se naravno da je nama cilj zadržavanje radnih mjesta pogotovo u biorafineriji Sisak, no zanimljivo je da upravo u tom planu za obnovu i oporavak je ipak ta poluprivatna kompanija navedena, a u javnosti je kružila ta informacija kao jedna od onih koja će dobiti novce od države, a riječ je o poluprivatnoj kompaniji, mi nemamo blagog pojma na temelju kojeg kriterija će neke kompanije koje nisu isključivo državne isisati novce koje će Hrvatska privući iz eu sredstava.
A na tragu ovoga što ste govorili ranije, pitala bih vas nakon pompoznih najava agencije o eksploataciji Jadrana i propalih projekata, kako komentirate njezino stavljanje naglaska odnosno prenamjenu na aktivaciju geotermalnih izvora u energetske svrhe? Dakle, to je sada navodno restrukturiranje i novi plan i fokus i prioritet agencije koja prikriva prijašnji neuspjeh.
Poštovana zastupnica Peović.
Pa što se tiče Biorafinerije Sisak to je jedna od dvije kompanije koja izrijekom navedena u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i uistinu se postavlja pitanje da li sada Vlada odustaje od tog pogona biorafinerijskog ukoliko smo i u medijima čuli najave o tome odnosno sasvim jasne prenošenje informacija o tome da su čelni stručnjaci u Rafineriji Sisak smijenjeni sa glavnih i vodećih mjesta, a koji su bili u mogućnosti napraviti tu tranziciju i zapravo biorafineriju pokrenuti. Ista stvar ste zbiva i u Rafineriji u Rijeci gdje se zapravo nagađa da smo došli do terminalne faze odustajanja, evidentnog odustajanja MOL-a od uopće razvoja onih projekata koji su bili najavljeni, a to je Biorafinerija u Sisku i modernizacija Rafinerije u Rijeci. U svakom slučaju geotermalni …/Upadica Reiner: Hvala./… izvori isto tako se slažem se da bi se trebalo …/Govornici govore istovremeno./…
Hvala.
Sljedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Tomislava Okroše.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, uvaženi državni tajniče sa suradnicima.
Pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanje Agencije za ugljikovodike. Kroz rad saborskih Odbora za gospodarstvo i zakonodavstvo te kroz današnje izlaganje državnog tajnika g. MIlatića u ime predlagatelja nameće se nekoliko bitnih zaključaka, a vezno za niskougljičnu nisku energetsku tranziciju.
Naime, od prodaje emisijskih jedinica ugljikova dioksida i Hrvatska planira u sljedeće četiri godine uprihodovati 2,85 milijardi kuna. Od tih 2,85 milijardi kuna 95% će se uplatiti u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dok će ostatak odnosno 143 milijuna kuna biti uplaćeno u državni proračun za pokrivanje troškova administriranja sustava trgovanja emisijskim jedinicama. Najveći dio od tih skoro 2,9 milijarde kuna uložit će se u nisko ugljičnu energetsku tranziciju i to 1,85 milijardi kuna, a to među ostalim uključuje korištenje obnovljivih izvora i zamjena korištenja fosilnih oblika energije sa obnovljivim izvorima energije, povećanje energetske učinkovitosti, primjenu naprednih mreža i sustava pohrane energije kao i energetsku obnovu zgrada.
Obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU države članice provode zajednički putem eu sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova i obvezama prema sektorima izvan tog eu sustava. Cilj smanjenja emisija za Hrvatsku iznosi 7% u 2030.g. u odnosu na razinu emisija u 2005.g.
No kako je Europsko Vijeće u prosincu prošle godine usvojilo novi povećani cilj do 2030., to znači da će se i ciljevi Hrvatske povećati, a mogli bi se postrožiti i ciljevi za obnovljive izvore energije te energetsku učinkovitost.
Hvala.
Imamo dvije replike, prva je poštovane zastupnice Selak Raspudić.
Kako komentirate nalaz Državne revizije koja je prošla kroz poslovanje agencije i nije dala zadovoljavajuće nego tek uvjetno mišljenje o financijskim izvještajima pri čemu je naglasila da agencija nije evidentirala prihode od administrativnih naknada s jedne strane, a s druge strane da je popis imovine i obaveza nije u cijelosti objavljen u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu?
Poštovani zastupnik Okroša.
Hvala vam lijepa na pitanju.
Naime, nisam detaljno upoznat sa tim mišljenjem, ali uvjeren sam da će Agencija za ugljikovodike razmotriti sve primjedbe i raditi na tome kako bi se stvari poboljšale u sljedećem nalazu.
Sljedeća je replika poštovane zastupnice Petir.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče.
Gospodine zastupniče, govorili se o prihodima koji bi trebali stiži u državni proračun, a vezano za emisije CO2 pa velik iznos se usmjerava prema Fondu za zaštitu okoliša kako bi se financirali projekti zelene tranzicije.
Obzirom da ste vi čelnik jedne lokalne samouprave vjerujem da ste do sada imali priliku surađivati sa Fondom za zaštitu okoliša pa me zanima koje vrste projekata je do sad fond financirao kod vas i koliko su ti projekti u skladu sa ovim ciljevima koji su propisani, a koji streme k jednom cilju da Hrvatska bude ne samo važan faktor u zelenoj tranziciji nego da bude među onim državama članicama koje bi bile predvodnice zelene tranzicije?
Poštovani zastupnik Okroša.
Hvala uvažena zastupnice na pitanju.
Naime, ja kao načelnik Općine Dubrava imao sam tu čast da je moja jedinica lokalne samouprave zajedno sa Gradom Zagrebom bila istaknuta kao pozitivan primjer i mogao sam ispred Fonda za zaštitu okoliša sam i održao jednu edukativnu radionicu gdje smo uveli kompletno smo zamijenili rasvjetu sa novom led učinkovitom rasvjetom, uveli smo točke nadzora koje dojavljuju znači na tim točkama se dojavljuje razina povećanja buke i razina povećanja zagađenosti zraka, znači dojavljuje nam sustav kada se u mjestu nađe na nekoj točki povećana razina onečišćenja zraka.
Isto tako fond je financirao i električna vozila i kao što sam imao prilike vidjeti, u na rednom periodu će biti uloženo nešto više od 700 i nešto milijuna kuna.
Hvala lijepo. slijedeća rasprava bit će od poštovanog zastupnika Gorana Ivanovića, izvolite.
Hvala lijepo. uvaženi potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče sa suradnicima.
Evo iskoristit ću ovih nekoliko minuta i ono što sam evo i u replici imao za pitat, to su naravno geotermalni izvori. Geotermalni izvori su nešto što je naravno još uvijek u nekakvim povojima, nešto što još uvijek nije stavljeno u funkciju a osvrnut ću se na mjesto koje je naslonjeno praktički na moje mjesto, to je Bizovac.
Bizovac je negdje tamo krajem 60-ih godina, početkom 70-ih godina su otkriveni geotermalni izvori, ukupno njih 4 i od tada evo, Bizovac ima vodu koja je negdje temperature 96 stupnjeva i djelom se u tom turističkom smislu odnosno lječilišnom smislu uspjelo nešto napraviti, no dalje od toga se nije išlo.
Ono što mene u ovim izmjenama zakona raduje a to je ovo što je državni tajnik rekao, da će se moći osnivanje razvojnog društva radi poticanja i razvoja potencijala u istraživanju i eksploataciji geotermalnih voda. Smatram da jedinice lokalne samouprave nisu možda dovoljno niti stručne niti fiskalno spremne da bi eventualno svoje geotermalne izvore stavili u funkciju a ono što nam ide u prilog i naravno ovdje više govorim marketinški u smislu toga da potaknem i čelnike jedinica lokalne samouprave koji imaju te potencijalne na svojem području, da im ovo nekako uđe u uho i da na tome počnu intenzivno raditi jer na kraju krajeva, na to nas obvezuje evo tako i plan do 2030. i do 2050. gdje se mora bitno smanjiti ova štetna energija a moramo sve više koketirati sa čistim energijama.
Naravno da je tu riječ o nečemu što nije nimalo jednostavno ni lagano provesti ovo u djelo, o čemu se govori, treba puno naravno i znanja, treba puno i novca, no ponovno kažem, mislim da ovaj puta smo na dobrom tragu što dobivamo pomoć agencija koja se isključivo bavi sa ovim o čemu govorim i tu može biti bitan suport jedinicama lokalne samouprave naravno i područne i regionalne, ali također i investitorima koji žele ulagati u ove oblike zdrave energije odnosno ne štetne energije i ovaj puta mislim da ovaj okvir kada se pročitao ovdje i kada se to usporedi s onim što imamo na terenu, mislim da dobivamo dobru podlogu a kažem, tjerat će nas i vrijeme u kojem se nalazimo jer 2030. nije toliko daleko a ni 2050., na kraju krajeva kada se uzme sve u obzir.
Ponovno ću se malo vratiti na taj Bizovac kojeg smatram da bi u svakom slučaju trebalo iskoristit kao možda jedan pilot projekt na području Slavonije, Baranje i Srijema gdje imamo dosta geotermalnih izvora i jednostavno pokazati da se u praksi može dogoditi ono o čemu često govorimo a negdje ostaje uvijek iza nas i u biti se nikada možda i nije dogodilo.
Drugo, što se tiče eksploatacije nafte također u Slavoniji, Baranji i Srijemu, dva su velika polja bila u našoj Slavoniji, to su Đeletovci i Beničanci koji su sada pri kraju što se tiče kapaciteta, apsolutno je to proizvodnja možda na razini od 10 ili 15% u odnosu na ono što je bila početkom 70-ih i krajem 70-ih godina, i tu imamo mogućnosti upravo stavljanja tih kapaciteta, bilo da je riječ o skladištu ili možda plina ili svega ono što ide u prilog ovome o čemu govore ove izmjene odnosno osnivanje ove agencije, tako da se nadam da u vremenu koje je ispred nas ćemo stvarno početi razmišljati na taj način, ne samo razmišljati nego i djelovati i tu vidim priliku i za gospodarski oporavak kraja iz kojeg dolazim, prema tome evo konačno će možda i ti naši prirodni potencijali koji su često nekako samo naglašavani kada se o njima govori, a kada je stavljanje u funkciju istih, ne dogodi se skoro ništa. Tako da evo, moja podrška će biti i ovdje kao saborskog zastupnika svim čelnicima lokalnih samouprava koji imaju takve potencijale na svom području, da evo u suradnji i sa agencijom i sa resornim ministarstvima, počnemo raditi na tom projektu i da za desetak ili dvadesetak godina kažemo da smo u tom uspjeli i da je to ono što je učinilo naš kraj boljim, bogatijim i da je na kraju krajeva, neko i zbog toga ostao u našem kraju. Hvala lijepa.
Hvala. Imamo cijeli niz replika. Prva je poštovane zastupnice Selak Raspudić, izvolite.
Da ne ispadne da članovi oporbe čitaju nalaze Državne revizije države na kojem je čelu HDZ, a HDZ s njima nije upoznat, ponovit ću pitanje pa dati vama priliku da mi odgovorite jeste li upoznati s nalazom Državne revizije o poslovanju ove agencije i možete li ga prokomentirati, pogotovo ovaj dio u kojem je izrečeno uvjetno mišljenje?
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo.
Ne mogu. Ne mogu ga prokomentirati, nisam toliko duboko ušao u taj meritum no što se tiče nalaza Državne revizije, oni kao i za jedinice lokalne samouprave, tako i za sve ovo što ide uz to, daju svoje mišljenje, pa naravno da sve ono što piše u nalazu revizije, vjerojatno je satkano od relevantnih činjenica i dužnost je i agencije da to ispravi u vremenu koje je pred njima, ali ne mogu reći da sam upoznat sa ovim o čemu govorite.
Slijedeća je replika poštovane zastupnice Vučemilović.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Ivanoviću, od brojnih dobrih primjera, vi ste uspjeli naći jedan katastrofalni jer i vi i ja dobro znamo da u Bizovcu hotel stoji zatvoren već par godina i ti počeci zdravstvenog turizma su eliminirani u međuvremenu.
Ali moje pitanje je slijedeće, a pitam vas kao bivšeg dožupana, znači Osječko-baranjska županija je nedavno potpisala milijunski, višemilijunski ugovor za istraživanje geotermalnih potencijala, jesu li nadležni službenici prije toga otišli u podatkovni centar i vidjeli postoje li podaci koje oni sada žele prikupiti ovim istražnim radnjama? Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala.
Prvo na ovaj dio vezano za Bizovac. Ja nisam htio govoriti o hotelu u Bizovcu, bilo čemu, ja sam govorio o izvorima koji su prvi stavljeni u funkciju na području Slavonije, Baranje i Srijema, to je bilo kažem početkom 70.-tih godina i tu vidim potencijal. Dal će on biti nastavljen kroz turizam, da li kroz plastenike, staklenike, grijanje okolnih mjesta koja gravitiraju prema Bizovcu, to je već sad nešto o čemu se treba raspravljati.
Što se tiče Osječko-baranjske županije, je Osječko-baranjska županija je tu napravila pomak kada su u pitanju geotermalni izvori, a upravo znajući da će se događati ovo sve o čemu govorimo ovih dana u saboru i nadam se da su uzeli sve činjenice i podatke koje su bile na raspolaganju kada su stvarale tu strategiju stavljanja geotermalnih potencijala na području naše županije u funkcije i kolko znam radila je struka na tome, tako da ne mogu sada govoriti o detaljima, ne znam ih, ali se nadam da su koristili sve što im je bilo na raspolaganju.
Hvala.
Slijedeća replika je poštovane zastupnice Jelkovac.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega, spomenuli ste geotermalne izvore koji postoje u vašem kraju, a tako i u mom rodnom gradu Karlovcu. To je još uvijek potencijal koji nije iskorišten, ali sigurno u ovom vremenu ispred nas ga treba iskoristiti i sigurno da tu JLS-ovi, pogotovo manje, nemaju dovoljno potencijala da sami to naprave.
Mi u gradu Karlovcu smo osnovali i tvrtku koja se u biti bavi sad onim prvim koracima kako bi se uopće doveli u situaciju da danas sutra se može eventualno i povući sredstva iz europskih fondova i krenuti u ozbiljnu realizaciju tog projekta. I sigurna sam da će agencija i u ovom budućem vremenu još više bit na raspolaganju JLS-ovima i mislim da je to jedini dobar put da na taj način se pomogne JLS-ovima kako bi one to zaista uspješno realizirale. I mislim da planovi neće bit problem u tom segmentu jer je jedinicama u interesu da svojim građanima to omoguće.
Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Slažem se. Mislim da prostorni planovi neće biti prepreka u stavljanju ovih potencijala u, na kraju krajeva u eksploataciju. Ono što je bitno, moramo učiti na tim tuđim iskustvima. Imao sam prilike biti u Njemačkoj u Bad Krozingenu, to je najveće geotermalno lječilište na području njihove pokrajine. Dobra iskustva, to nisu nimalo lagane tehnologije kad je u pitanju spuštanje te temperature, svega onoga što je negativno u toj vodi, skidanje i Japanci su recimo prepisali kompletnu tehnologiju Bad Krozingena i oni su postali naravno i dva prijatelja grada gdje su oni uspjeli 16 takvih kapaciteta izgraditi u Japanu. Prema tome, postoji već i pamet, postoji i tehnologija, mislim da je samo na nama da to implementiramo. A ovo što ste rekli bez pomoći države, bez struke, male jedinice to nikada neće moći staviti u funkciju, budimo iskreni.
Hvala.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Petir.
Hvala g. potpredsjedniče.
Kolega Ivanoviću, govorili ste o korištenju geotermalnih voda za koje svi znamo da se one uglavnom koriste u lječilištima, ali ne i kao izvor energije. Tek su rijetki poljoprivrednici to prepoznali kao jedan dobar model kroz koji mogu unaprijedit svoju poljoprivrednu proizvodnju, a posebice razvijat plasteničku i stakleničku proizvodnju. I u pravu ste kad govorite da bi tu bila važna jedna šira podrška i države i lokalne samouprave jer pojedinac teško može sam u svim administrativnim zahtjevima i zavrzlamama se izboriti u stvari da se takav jedan projekt realizira.
Mi imamo u Sisačko-moslavačkoj županiji lječilište „Topusko“ koje dobro posluje, ali bi voljeli da i ta energija koja odlazi negdje u zrak se koristi upravo u poljoprivrednoj proizvodnji.
Pa što mislite da je moguće napraviti kako bi se sadašnje administrativne prepreke na neki način svele na minimum i kako bi poljoprivrednike potaknuli na korištenje ove vrste energije?
Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Pa ne mislim da bi trebali nego moramo. Želimo li proizvoditi, biti konkurentni kada je u pitanju plastenička i staklenička proizvodnja onda moramo smanjiti sve one ulazne impulte koji opterećuju cijenu proizvoda na kraju. Smatram da je to plinska energija koju dobijemo iz ovih izvora geotermalnih, sigurno će biti jeftinija u odnosu na neke druge energente i tu mislim da uopće nema prepreke.
Na kraju krajeva budimo iskreni, male JLS-ovi kada su nešto po tom pitanju i htjele napraviti susretnule su se već sa prvim problemom, to je bila INA. Jednostavno nemoguće riješiti bez pomoći države. Ja mislim da nećemo uspjeti u tome, ali ako ostanemo samo na tome da u tome vidimo potencijal onda se ništa neće posebno dogoditi, a ovo što ste naglasili poljoprivreda, tu sigurno može prednjačiti u grijanju svega onoga što sada griju i skupo plaćaju, onda naravno da naši proizvodi nisu možda konkurentni kao što bi eventualno mogli biti.
Hvala.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Miletića.
Poštovani potpredsjedniče sabora, kolega poštovani.
Jedna od zadaća agencije je osiguranje ravnoteže između energetskih i okolišnih politika RH. Čuli smo nešto oko ovih energetskih procesa geotermalnih izvora, ali nismo ništa čuli oko okolišnih politika agencije.
Možete li nam reći što se učinilo po tom pitanju upravo u osiguranju ravnoteže? Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Zasigurno vam ne mogu navesti, navesti primjere jel ih ne znam, ali smatram da institucionalno postavljena agencija kao što se ovdje predlaže će imati sve poluge i sve instrumente kada je u pitanju i zaštita okoliša.
Naravno da pri tome moramo paziti na okoliš, okoliš je nešto što treba ostati za buduće generacije i smatram da će tu upravo biti možda najveći izazov.
Jedno su naše želje, a drugo su možda mogućnosti pogotovo ovo o čemu ste govorili, no ovdje se po meni ono što sam ja uspio iščitati konačno želi institucionalno postaviti cijelu ovu priču koju neće onda parcijalno voditi čelnici lokalnih ili regionalnih samouprava nego će voditi struka koja će imati sve ove instrumente na raspolaganju, a to su resorna ministarstva koja se s tim bave i koja apsolutno znaju o tome sve.
Sljedeća replika poštovane zastupnice Peović.
Hvala na izlaganju.
Ono što ste vi dali negdje je jedan optimističan dosta pogled na taj razvojni potencijal i spominjete uglavnom geotermalne vode, ali ono što je u zadaći agencije same je u velikoj mjeri određeno istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika.
Znači ono što se postavlja kao pitanje zašto temeljimo svoj razvoj na nečemu što bismo zapravo napuštati, ne bismo li trebali u tom razvojnom potencijalnu možda govoriti više o obnovljivim izvorima energije i razvijanju tehnologije za obnovljive izvore, ako govorimo o gospodarskom rastu? Znači kad govorimo o gospodarskom rastu sad je pravi trenutak da uistinu ulažemo u te tehnologije za obnovljive izvore energije, primjerice solare. Imali smo Tvornicu solara u Novigradu, ali naši solari su nekonkurentni u odnosu na strane kineske proizvode, zato bi država trebala davati naglasak i investicije upravo ulagati u obnovljive izvore energije.
Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Slažem se, naravno da obnovljivi izvori energije su ono potiče cijeli svijet i ako govorimo o globalnom zatopljenju i svemu onome što nas čeka. I mi smo u Valpovu imali također tvornicu solarnih panela koja nije uspjela naći dovoljan broj ljudi jer nisu bili konkurentni u odnosu na ove proizvode o kojima govorite, ali mislim da nas vrijeme tjera da intenzivno razmišljamo o tome, ne samo da razmišljamo nego da to i stavljamo u funkcije.
Jedno vrijeme su to bile vjetroparkovi, vjetroelektrane, danas se govori da su solari možda puno bolji, puno brži, puno isplativiji u tom smislu, puno možda i čišći kad se govori o zaštiti okoliša i mislim da sve to o čemu se ovdje govori treba dobro izvagati i jednostavno krenuti s tim da Hrvatska do te 2050. bude ono što u ovom nacrtu i piše.
Repliku ima i poštovana zastupnica Nađ.
Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče Ivanović.
Sada vas pitam kao člana vladajuće koalicije iz Slavonije. Govorili ste o Bizovcu i zapravo me sada zanima može li se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nekako povući sredstva za razvoj Bizovca kao centra koji ima geotermalne vode koji bi služili i za rehabilitaciju i za fizikalnu terapiju ne samo zdravstvenog turizma nego i u suradnji za naše građane u suradnji sa HZZO-om pa i za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata kojih ima jako puno u Slavoniji.
Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Da, Bizovac je i sada, krenut ću od ovog posljednjeg što ste rekli, Bizovac i sada radi na tome imamo tamo dva u biti lječilišta, jedno koje pripada KBC Osijek, a drugo je privatna investicija koja ima također lječilišni dio koji odrađuje upravo i sa braniteljima i sa svim ostalima.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti koliko sam ga ja uspio pročitati u onim brojkama ima pozicije upravo za te zelene energije, ima pozicije i kroz poljoprivredni program naravno i kroz zaštitu voda. Prema tome, siguran sam da ćemo tu naći i moramo tu naći prostora financijskog da konačno evo napravimo jedan pilot projekt u Hrvatsku i recimo ovo smo napravili ovo bi trebao biti ogledan primjer za cijelu Hrvatsku i onda je to mislim riješena situacija.
Hvala lijepo.
Hvala.
Sljedeća rasprava biti će poštovanog zastupnika Vilima Matule.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Slažem se uvaženi kolega Ivanoviću, da Bizovac je jedan dobar primjer, međutim mi smo ovdje čuli od kolege državnog tajnika da je pitanje razgovora na pitanje kolegice Mrak Taritaš što je sa lokalnom samoupravom koja recimo ne želi da se kod nje buše bušotine ili nafte ili plina, uglavnom je to čini se ipak plina i dalje.
Mi smo već postavljali to pitanje zbog čega se te koncesije daju sve do iza '30.-te jer sada je već '21., sve smo to obrazlagali, ipak postoji jedna temeljna figa u džepu koja se želi obrazložiti sa mudrošću da treba to sve uzeti u obzir, a meni se čini da ta mudrost je zapravo jedna lukavština. Ne mudrost u tome da se inzistira, da se zadrži ta mogućnost da možda se i nađe ko zna kakva velika količina nafte, ko zna koje količine plina, pa onda to nama Europa ipak dozvoli da mi budemo zadnji u tome. Evo sad namjerno govorim ovo je potpuno kontra scenarij.
Ali ajmo se vratiti baš i na ovo pitanje Bizovca koje ste dobro spomenuli. Kada govorimo o tome isto treba reći da je politika ove Vlade je takva neobična da i tu postoje geotermalni knezovi, tako da recimo ne znam koliko znate činjenica je da je na ovom području, cijena električne energije, o tome smo isto već govorili 40 eura po megavatsatu, e sad, prosječna poticajna cijena hrvatskih obnovljivaca, obnovljive izvore energije po megavatsatu iznosi 120 eura. Razumijemo, ako taj investitor buši, ovo, ono, i sve, da to ima ovaj, međutim, ono koliko dobiva koji je nabušio geotermalnu energiju i time se bavi, on dobiva 208 eura po megavatu, 208.
I u redu, sad zamislimo tu jednu malu sredinu zbog čega, ja razumijem da oni nemaju stručnjake, ali Agencija, HEP, pa što to nije javna firma, odnosno javna institucija koja itekako ima stručnjake? Zašto ti stručnjaci baš moraju dati privatniku, privatnom investitoru koji riskira, mo'š mislit što, i vi znate te rezultate. Ta tvrtka GEOEN, u vlasništvu Dragana Jurilja je 2019. ostvarila 101 milijun kuna prihoda, od čega je imala samo 39 milijuna rashoda.
Pa to je stvarno nepojmljiva, ono profitna stopa, nepojmljiva. Pa to nemaju ne znam kakve hatch kompanije, ove koje imaju i ganjaju, .../nerazumljivo/... nemaju takve profitne stope. S tim da je za 2020. su imali 120 milijuna kuna dobiti. Zašto ne možemo zamisliti da bi lokalna zajednica mogla imati energetsku zadrugu i tu ljudi koji tamo rade, dakako, može biti tu i lječilište, mogu biti staklenici, ali isto tako mogu biti i od 100 stupnjeva, koliko govorite, nemoguće je da ova katastrofa koja se desila svim voćarima u Hrvatskoj ove godine, da se to ne može ipak premostiti.
Može, jer rade i u tom smjeru da kad već idu one mreže za zaštitu od tuče i od svega, u tome može biti taman toliko topline. Ti ljudi koji tamo žive i pokušavaju nešto raditi, oni mogu dobiti od onih 20 stupnjeva, koliko od ispod dođe je dovoljno da se to proširi okolo, od škola i oko, ali i po domovima i da se ljudima omogući da možda po zimi samo malo moraju dodati za grijanje i da ih to zadrži u Slavoniji da ostanu dolje i da se time nose.
Zahvaljujem.
Hvala. Imamo dvije replike, prva je poštovane zastupnice Peović.
Evo, hvala na izlaganju. Ono što mene zanima je zašto ne bi državna agencija, dakle kao što je ova Agencija, uistinu svoje prioritete, ciljeve i svoju svrhu usmjerila prema dakle i povećavanju obnovljivih izvora energije, ali i nekakvom udjelu i lokalne zajednice i države, u takvim izvorima energije.
Prije svega, dakle uzmemo li u obzir, kada čitate to Izvješće iz 2020. g., Agencije, da je sve usmjereno upravo ovome što ste govorili, znači privatnim investitorima koji moraju stvoriti ogromne, stvarno ekstra dobiti. To je jedno pitanje.
Drugo pitanje, nismo li mi malo u tim strategijama i planovima nacionalnog, nacionalnim planovima, pomiješali godine? Nije li riječ o tome da mi ne znamo da je 2021. g. s obzirom na ono što smo potpisali i s obzirom na pariške konvencije, s obzirom na ono što imamo u vidu sa obnovljivim izvorima energije?
Poštovani zastupnik Matula.
.../Govornik naknadno uključen./... Ugasio sam se.
Ovaj, slažem se sa vama i da, meni je ponekad stvarno djeluje da ipak postoji neki plan, neki mokri snovi o možda budućem Kuvajtu koji bi se mogao desiti, da budemo zadnji Kuvajt i da mi zadnji imamo pravo i da imamo puno para, da budemo šeici, ja jednostavno ne mogu to drugačije razumjeti.
Kad se govori, govori se o struci. O stručnjacima. A isto vrijeme 560 najuvaženijih naših stručnjaka koji, ne samo da su na, od Ruđera Boškovića i okolo, i koji vani surađuju, 560 ljudi je potpisalo ono alarmantno stanje o klimatskim promjenama, naši vrhunski doktorice i doktori, povezani sa čitavim svijetom i to je ova vlast potpuno prezrela. Potpuno.
Sljedeća replika je poštovane zastupnice Jelkovac.
.../Govornik naknadno uključen./... Evo ga, hvala.
Poštovani kolega, vidim da ste vi zagovornik toga, jedne socijalističke paradigme, nek sve bude u državnom vlasništvu, odnosno lokalnom. Ja vas moram podsjetiti da to nije smisao i nadležnost lokalne samouprave, prije svega, da se bavi proizvodnjom energije. Ne treba se bojati privatnog kapitala ni gospodarstvenika, oni nam naprotiv, trebaju društvu, ja vam želim reći, mi imamo i danas komunalne tvrtke u našim jedinicama lokalne samouprave koji se bave isporukom toplinske energije, ali ulaganje u proizvodnju energije je vrlo skupo.
Dakle naše tvrtke koje se bave isporukom toplinske energije građanima nisu fiskalno takvih kapaciteta da bi se mogle baviti time, zato mislim da je interes svih i u jedinicama lokalne samouprave da privatni kapital dođe koji će uložiti u to.
Hvala.
Poštovani zastupnik Matula.
Da, ne bojim se kolegice, poštovana kolegice, ne bojim se u tom smislu privatnog kapitala. Ne, ali ne vidim zbog čega, ja vam govorim ovim nepojmljivim stopama povrata, nepojmljivim, o tome govorim, o razlici u godinu .../nerazumljivo/..., to je nešto što onda nije .../nerazumljivo/... to de facto nije rizik i ne vidim zbog čega onda ne bi mogla javna firma ili energetska zadruga u tako nečemu sudjelovati, e, ali u tu energetsku zadrugu nema razloga da se lokalni voćari ne uključe, lokalni povrtlari, svi zajedno.
Da, da imamo i energetsku, etičku banku koja ne inzistira ganjanje ne znam kakvih profita, pogotovo kad ionako te kamate stoje kako stoje, onda bi to bilo moguće da kompletna zajednica a ne taj uvaženi pojedinac koji grabi i gradi dvorce, zbog čega? Zbog čega?
Sada će završno u ime predlagatelja govoriti poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ivo Milatić, izvolite.
Hvala, g. potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Zahvaljujem se na raspravi u vezi ovoga zakona i kao što i priliči, dužan sam na kraju završno reći nekoliko rečenica na ovo sve što je izrečeno pa ću krenuti od početka. Od kraja, pardon.
Uvaženi zastupniče Matula, vi sve što ste rekli je na jedan način točno, samo ste prešutili puno toga. Znači rekli ste da jeta dobit tolika, razlika između plusa i minusa je toliko, ali ste zaboravili jednu stvar.
Znači da bi ste sagradili geotermalnu elektranu Ciglena koja je kapaciteta cca mislim negdje 16 MW, morali ste uložiti oko 50 milijuna kuna po MW-u, to je znači 750 milijuna kuna ste morali uložiti u taj objekt i da biste vi taj objekt vraćali, vi morate zaraditi prihod, na to platiti porez hrvatskoj državi i iz tog prihoda vraćati kredit za taj CAPEX.
Znači, tema, to je već ovdje, u ovom cijenjenom domu bila jedanput isto tema na istu ovu elektranu, znači da kao iz troškova se vrača kredit. Mislim, ja sam završio srednju ekonomsku i fakultet ekonomski pa znam kako se matematika radi. Znači, razlika između 101 i 39 je, kredita more i jasno, nekakav ostatak za tog vlasnika je tu prisutan ali to nije ova strava o kojoj vi pričate i kada sad hrvatski građani i građanke to slušaju sad, ispada da je to jedna luda država koja je to dala, pa zamislite da je ovo istina što vi govorite i da to nema nekog smisla. Pa to bi davno bilo raskrinkano. Mislim, to je jednostavno, to je logika obnovljivih izvora je da se nadomjesti državnom potporom onu razliku u financiranju koja se jednostavno ne može nadomjestiti tržnom ekonomijom jer tu tržne ekonomije nema tržne ekonomije će biti jednoga dana kada cijena struja na tržištu dođe u tu situaciju da ovo može pokriti a vi dobro znate da to sada nije slučaj i da vrlo, vrlo skoro to neće biti slučaj a ako i želimo ić na energetsku tranziciju, onda ćemo ići putem jedinim kojim možemo a to je da na takav način sufinanciramo jedan odličan izvor obnovljive struje koji je trajan, koji je kontinuirano, koji radi 365 dana u godini, koji je dobar za balansiranje struje, balansiranje sustava i to opet koji će biti ugrožen zbog obnovljivih izvora koji nisu stabilni, tipa solare i vjetra, znači, zato je ovo dobro. I zato je to financirano na takav način, jasno, tu bi se s vama složio djelomično, da u onim vremenima kad je to nastajalo, da možda je bilo to ono zericu izdašnije ali to ja ne mogu za to odgovarati, ova administracija, tu su neke administracije prije napravile, čak i neke administracije i s ove strane, što ja nikoga to ne prozivam, ljudi su u dobroj vjeri to napravili, mi danas kada budu novi natječaji premijeskog modela za geotermalnu, obratite pažnju, to će biti manje izdašni modeli ali još uvijek će morat biti izdašni da pokriju tu fizibilnost.
To da ćemo biti šeici, da ćemo biti s figama u džepu, to je ovako interesantno, ali činjenica, Hrvatska danas proizvodi 18-ak posto svojih potreba za naftom, naftnim derivatima, svaka odgovorna država koja malo misli o sebi, koja vodi računa o tome da uvijek mogu biti i neke krize, neki poremećaji i neke ozbiljne situacije, a država pri tome, Hrvatska, koja je jedan od nekolicine država koja ipak ima potencijal u ugljikovodicima, jasno da će misliti o tome da baš zadrži tu nekakvu proizvodnju i taj strmoglavi pad zaustaviti i to je cijela ideja zašto smo za njih desetak godina išli prema tome da se nekakvi novi pronalasci eventualno nađu. Da ćemo biti šeici, da će to biti neki spektakl, toga smo svi svjesni, ali smo pri tome napravili i takve zakone da za slučaj ako se nađe, da će to za lokalnu samoupravu i državni proračun biti više stotina posto izdašnije nego što je to do sada bilo. I to su teme.
Što se tiče dva puta mislim ponovljenog mišljenja Državne revizije i nalazi. Onda bi molio da se pročita nalaz i da se kaže istina. U nalazu piše da je agencija dobila bezuvjetno mišljenje na poslovanje, znači na cjelokupno poslovanje dobila bezuvjetno mišljenje a dobila je uvjetno mišljenje na financijsko poslovanje u smislu u dvije stavke da je na krivi konto knjiženo.
I sad ovdje ispada kao to agencija, ona to tamo nešto, sve loše radi. Ja ne govorim, ja se tu s vama mogu složiti, da nisam ni ja zadovoljan što je bezuvjetno mišljenje i na taj mali sitni dio ali već kad nešto govorim, onda recimo onako kako je.
Znači, dobila je bezuvjetno mišljenje na poslovanje a nije dobila bezuvjetno mišljenje na financijsko poslovanje a kad pogledate u nalazu, fala bogu, sve je na internetu, na Internet Državne revizije, svako to može pročitat pa ćete vidjeti kako je to „prekršaj“ odnosno propust. To je propust koji je eto nastao, ali koji će se otkloniti i koji nije suštinski nešto strašno sada da bismo tu napravili dramu kao da ta agencija nešto strašno loše radi.
Ovaj što se tiče zastupnice Peović i njezine opservacije kao da smo mi to nešto rekli, pa će bit ovako, onako, mi smo svakako i dalje inzistiramo na onome što sam maloprije rekao, interes RH je da u ovom ugljikovodičnom dijelu nastavimo koliko možemo, a reko sam ovdje u raspravi kad je bio Zakon o ugljikovodicima kada na inzistiranje ovaj uvaženih zastupnika iz Možemo! da bi bilo dobro prekinuti, što je jasno legitiman vaš i stav i zahtjev i ja ga razumijem zašto vi to govorite, mi smo rekli zašto bi mi bili ti kao članica EU napravili neki presedan, pa ako to EU odluči da se ti ugovori prekidaju neće se prekidat samo u Hrvatskoj, prekidat će se i u ostalim zemljama EU, pa će biti valjda neki mehanizam kako će EU i kompenzirati tim državama članicama ono što tim potencijalno oštećenim investitorima sutra da se to nadoknadi. I logično da smo išli tom logikom da je uspjeh eventualnih takvih projekata vezan na 30.g.. Ne možete vi nekomu reći dati ću vam koncesiju za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na 15.g. kada mi nismo Norveška, kada mi imamo model ti istražuj, ti kupuj, ti plati, ti uloži, ti riskiraj, ti ako pronađeš dobro, pa ćemo ti to nadoknadit, ako ne pronađeš niko nikomu, sve si potrošio sam, država ti nje ništa dužna. Pa nije to tako jednostavno reći nekomu sad ćeš na 15.g., ko će se javit na to? Niko. Onda možemo odmah reći sad prekidamo sve jer kad kažete prekidamo 30.-te to je koda smo rekli sad prekidamo sve. Znači jednostavno to je tako kako je.
Šta se tiče opetovanog inzistiranja gđe. Anke Mrak-Taritaš oko prostornih planova. Pa evo, radi hrvatske javnosti čisto malo da to razjasnimo. Kada se 2014. krenulo u osnivanje Agencije za ugljikovodike, inače u kretanje u tu ugljikovodičnu priču, tu je postojala jedna, jedna, jedna, kako bismo rekli pod navodnike „ljubomora“ ili šta već od strane ovog dijela koji se bavi rudarstvom odnosno kad govorimo o eksploataciji mineralnih sirovina kamenolomima i stalno to povezivanje kamenoloma i istražnog polja. I onda je tada ministarstvo na kojem je na čelu bila uvažena saborska zastupnica bila Mrak-Taritaš i ostavila tu temu da je jedno istražni prostor, to je jasno upisano u svim prostornim planovima i ne bi prostorni plan države ništa riješio tu, on bi opet konstatirao istražne prostore. On ne može konstatirati istražna polja jer istražni prostor je jedan ogroman prostor, a istražno polje nastaje nakon što se seizmikama i svim ostalim locira jedno uže područje gdje bi eventualno moglo doći do pronalaska. I mi smo danas prisiljeni, što je po meni, ako mene pitate i evo ovdje i kolegu Krpana koji je cijeli život u tom biznisu, prilično besmisleno da se sav to istražno polje mora ucrtati u prostorni plan, ali tako smo se opredijelili kao država i mi sad tu imamo te probleme i tu gimnastiku sa lokalnom samoupravom da se to treba napisati. Po meni bi to trebalo u provedbene odredbe upisati i točno napraviti proceduru kako i na koji način se dolazi do toga da se utvrdi istražno polje nakon šta se …/Govornik se ne razumije/…ali mi danas slijedimo tu i zato se mi pod navodnike „mučimo sa lokalnom samoupravom“ da čim se naprave prve seizmičke ovaj i istraživačke situacije da mi pokrenemo to što prije da kad dođe do eventualnog ovaj otrkića ne bude, ne bude problem kasnije, za što, jer onda treba dobiti prave dozvole za eventualno birte koji se tu moraju napraviti. To bi bilo otprilike to.
Što se tiče zbrinjavanja CO2 i eventualno dileme oko toga. Pa mi već 20.g., INA pohranjuje u strukturama u „Žutici“ u Ivaniću CO2, a zadnjih 5-6.g. intenzivno na tome radi i mi smo jedna od, od rijetkih država u EU koja, koja ima već prilično razvijeni know-how i mi smo i u Nacionalom planu oporavka ostavili, ostavili jednu mogućnost da podržimo takve projekte jer mislimo da je to dobro i daje to budućnost. Jasno, ne očekujemo mi da će se utiskivanjem CO2 u budućnosti dogoditi neki strašni, poboljšica u smislu eksploatacije ugljikovodika jer naši su ugljikovodici u tim strukturama gdje bi se utiskivao CO2 praktično gotovi. Ali da Hrvatska ima jedne strašne potencijale za utiskivanje CO2, ima zato što smo fala Bogu u prošlosti imali dosta, dosta eksploatacije i imamo dosta tih struktura koje bi se mogle napunit. Zašto bi Hrvatska sebi to pravo ne uzela i pokušala se boriti u sklopu EU da dođe do nekakvih ozbiljnih novaca ovaj da, da sutra se to i utiskuje jer neće se globalno smanjenje CO2 ovaj samo rješavati u svim ostalim situacijama. Jedan od ozbiljnih situacija će biti i utiskivanje, utiskivanje CO2 u strukture.
Kad govorimo o, o svim ostalim ovaj tu što je bilo rečeno, jasno da, najavio sam već i prije, sad govorim posebno oko ovih novih propisa koji idu sada vrlo skoro u ovaj cijenjeni dom, a to su energetske zajednice, agregiranja, uključivanje građanstva i sve ostalo. Jasno da je naše opredjeljenje kao vlade i kao države i ministarstva zaduženog za energetiku je apsolutno obnovljiva priča. To uopće nije tema, to, to mi danas pričamo ovdje o Agenciji za ugljikovodike i ugljikovodicima, a to pričamo samo u ovom dijelu koji jednostavno je tu prisutan i bit će prisutan neko vrijeme, ali mi isključivo razmišljamo sutra šta će tu biti i u kojem pravcu će Hrvatska biti obnovljiva i biti u stvari lider u ovom dijelu.
Mi smo uvjereni da ćemo sve ove naše strateške dokumente ispuniti, vidjet ćete zakoni koji će doći pred ovaj dom da su operabilni, da vode u pravcu da se svi projekti u obnovljivima što je moguće brže, efikasnije događaju jer smo mi svjesni da kroz NPO u kojem smo predvidjeli ni manje ni više u samo našem djelu, 3 milijarde kuna za ulaganje u mrežu, za unaprjeđenje elektroenergetskog sustava u Hrvatsku, koji mu je prvenstveni zadatak preuzimanje budućih energetskih postrojenja koji će isključivo biti obnovljivi i preuzimanje te struje kako bi u Hrvatskoj se do 2030. instaliralo minimalno 2500 MW novih kapaciteta, a mi smo uvjereni da će to biti i oko 3500 a možda i više, jednostavno to je naš prioritet i tu se apsolutno siguran sam u ovom domu, svi slažemo i u to ime, samo hoću reći da ova naša agencija, jedna dobra agencija, ta agencija za vašu informaciju osigurava danas 40% prihoda Janafu, znači da ne bi neko mislio da Janaf živi samo od toga što transportira neku naftu prema nekim rafinerijama. 40% prihoda Janafa ostvaruje se iz ove agencije, zato što je naš strateški cilj i vrlo smo blizu njemu da sva naša fizička roba bude u Hrvatskoj, još nešto malo i u Njemačkoj, po međudržavnom sporazumu, neke sitne su količine još tamo, one su tamo samo zato što u Hrvatskoj nemamo gdje to staviti. Ne zato što mi to od dragosti držimo u Njemačkoj, mi jednostavno fizički još nemamo izgrađenih kapaciteta adekvatnih u Hrvatskoj gdje bismo to stavili i na mjestima gdje je to u smislu strateškog rasporeda i u smislu manipulacije, u smislu zanavljanja pogodno i oportuno za državu, ali smo uvjereni da u idućoj godini, dvije dana će i taj dio doć u Hrvatskoj i da smo fala bogu ove godine, u nematerijalnom smislu, nemamo više niti jedne tone, sve je u materijalnom smislu, znači tiketi su, doviđenja, toga više nemamo, zahvaljujući kontinuiranom naporu hrvatske Vlade i državnog proračuna koji svaku godinu odvajaju ozbiljna sredstva da se fizička roba nabavlja a da se ne plaćaju opcijske kupnje. Opcijske kupnje su jeftinije, oportunije su u smislu financijskog, ali one su u smislu strategije i strateškog opredjeljenja i ne daj bože nek situacije ipak veliki rizik, jer neko vam je reko da će vam prodati u momentu kad vam bude trebala, kad vama treba, u načelu će svima trebati jer nismo mi Hrvatska mala pa samo će u nas bit kriza a ovih okolo neće bit kriza. Znači, ono što imaš doma, to je tvoje. I to je naša tema i naša opredjeljenje.
Eto u to ime, ja vam se svima još jedanput zahvaljujem, učinit ću sve da ovaj prijedlog zakona, konačni dođe do ljetne stanke i da ovaj zakon usvojimo što je moguće prije. Hvala.
Hvala lijepa.
Prije nego što pređemo na replike, imamo kolegica Selak Raspudić je digla povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Čl. 238., ja uopće nisam koristila termine poput „strašno“ niti ulazila u interpretaciju nalaze Državne revizije. Ja sam tek postavila pitanje članovima vladajuće većine koji su na čelu države, jesu li upoznati s nalazom Državne revizije? Vaš odgovor zapravo podrazumijeva da ukoliko nema odgovora na pitanje, tim gore po pitanje.
A što se tiče vaše konstatacije da biste voljeli da je i bezuvjetan financijski izvještaj, to nije pitanje emocija nego je pitanje nečije sposobnosti.
Dakle, kolegice Selak Raspudić, i vi sami znate da je to eklatantni primjer replike a ne povrede Poslovnika, vi naravno dobivate opomenu. Ja vas molim da to ne činite. Nemojte to činiti, vi ste inače punih ustiju, digniteta Sabora itd., a ovo je svjesno kršenje Poslovnika. Nepotrebno. Potpuno nepotrebno.
Izvolite, opet ste digli povredu Poslovnika?
Čl. 238., ide vama što vi meni sada implicirate da ja neozbiljno i radim u Saboru i da sam u proturječju s onim za što se zalažem.
Ako je gospodin iznio nekakvu informaciju koja ide u smjeru toga da sam ja prikazivala nalaz Državne revizije kao strašan, dramatičan itd., a to je neistina, ja moram reagirati jer je time doista omalovažen moj istup i ozbiljno pitanje koje sam uputila članovima vladajuće većine koji nemaju pojma o nalazi Državne revizije.
Dakle, prvo si molim vas pročitajte napokon, napokon pročitajte Poslovnik da shvatite dal je istina ili neistina pitanje stvari Poslovnika, a ja vam budući da ste zlorabili to, temeljem čl. 240. stavak 1. izričem opomenu s oduzimanjem riječi.
Vi želite i dalje dizati tablicu za povredu Poslovnika ili ne? Ne shvaćam, da li ste digli ili niste digli? Dobro, u redu, izvolite.
Čl. 238., ponovno omalovažavate saborske zastupnike i izlazite iz okvira svojih zakonskih ovlasti. Tko ste vi da meni docirate da napokon pročitam Poslovnik?
Dakle, prvo, niti znate jesam li ga pročitala a budući da smatra, da moj sustavni rad u Saboru pokazuje da za razliku od mnogih uključujući i vašu većinu, itekako mnogo čitam, smatram da mi nemate pravo docirati na taj način i iznositi neistine čime omalovažavate moj rad.
Dakle, ja ne omalovažavam vaš rad, ali ili niste pročitali Poslovnik ili ako i jeste, to je puno gore, onda ga svjesno kršite, što je protudemokratski.
A inače, zbog ovog što ste sad rekli, temeljem čl. 240. stavak 2. izričem vam opomenu s oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi.
Sad idemo na replike, poštovana zastupnica Katarina Peović, izvolite.
Ajmo se vratiti na temu.
Znači ono što je ovdje bilo rečeno od državnog tajnika, to stvarno podsjeća na šeik RH, mi ćemo profitirati na nafti a obnovljive izvore energije ćemo subvencionirati privatnom biznisu koji ima masne prihode umjesto da gospodarski razvoj temeljimo na proizvodnji tehnologije za obnovljive izvore energije mi ćemo jel recimo solara, mi ćemo se baviti naftom. U tom smislu imam pitanje. Znači u medijima se kalkulira da u Vladi ozbiljno se razrađuju ideje u osnivanju zasebne nove državne kompanije koja bi bila nadležna kontrolu naplate koncesijskih naknada i ostalih financijskih obveza što ih imaju tvrtke na ime koncesija za istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj. U obrazloženju ovog zakona doslovno stoji da će se uvesti trgovinu na veliko naftnim derivatima, je li to stavljeno zato jer je za razliku od prijašnjih koncesijskih ugovora Hrvatska u natječajima '16.-te i '19.-te preuzela model prema kojom joj uz naknadu za pridobivene količine ugljikovodika od 10% pripada i udio u dobiti u ugljikovodicima što nije bio slučaj u prijašnjim koncesijskim ugovorima. Znači da li mi sada dižemo svoj interes prema ugljikovodicima?
Poštovani državni tajnik, molim vas premašili značajno …/Upaidica: Pa niste me upozorili, nisam gledala vrijeme, mislim./… a izvolite si pogledati zato postoje monitori …/Upadica: Ako možete malo glasnije upozoriti./…
Izvolite.
Što se tiče, odgovori ću vam samo to što vas eventualno ovaj interesira kada smo uveli djelatnost trgovanjem derivatima na veliko. To smo uveli iz tehničkih razloga u koordinaciji sa carinom i sa svim nadležnim tijelima. Obzirom da Agencija za ugljikovodike sukladno zakonu je agencija zadužena za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata. Što znači da u momentu da ne daj Bože dođe do situacije da se dogodi poremećaj na tržištu mi bi ustvari te derivate prodavali subjektima koji eventualno ne bi te derivate mogli nabaviti na slobodnom tržištu. To je jedan od razloga zašto smo to upisali. A drugo i zbog samog zanavljanja i manipulacije znači kada se prodaje i kupuje znači u koordinaciji sa tim tijelima oni izrazili da se obavezno to upiše i kao djelatnost i zato se to u zakonu pisalo. …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…
Hvala.
Slijedeća replika je poštovane zastupnice Petir.
Hvala vam lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče strategijom poljoprivrede cilj je postići proizvodnju energije iz obnovljivih izvora do nekih 15%, u stočarstvo do 35%, u tom smislu je jako važno i prilagoditi kriterije za raspisivanje natječaja za proizvodnju obnovljivih izvora energije kako bi poljoprivreda imala svoj poseban status u okviru tih natječaja. U tom smislu i Hrvatska poljoprivredna komora adresirala je neke svoje prijedloge prema vašem ministarstvu pa bih voljela čuti koliko ste suglasni sa tim prijedlozima. Naime, njihov je stav da bi bilo važno ustvari propisati dodatne kriterije tako da se za proizvodnju obnovljivih izvora energije iz biomase koristi barem 40 do 70% vlastite biomase proizvedene na vlastitom gospodarstvu kako bi se tu stalo na kraj uvozu i nekim malverzacijama. I kad je riječ o solarima da se preferiraju oni objekti dakle koji su u vlasništvu proizvođača za postavljanje solara.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Hvala.
Mislim da smo u onom zadnjem natječaju što ga mi zovemo mali natječaj prilično dosta toga uvažili koliko su nam mogućnosti u smislu i direktiva i zakona to napravili, omogućili. Apsolutno se slažem s vama da treba voditi računa o svojoj vlastitoj sirovini, o eventualnom udaljenosti kilometrima gdje se nešto, neka sirovina može dovoziti, ne dovoziti. Tako da o tome vodimo računa i priprema se sada polako još jedan natječaj tako da eventualno ako vidimo da smo imali nekakvih situacija koje bi mogli poboljšati to ćemo sigurno o tome voditi računa. I slažem se s vama da obnovljiva struja koja se prvenstveno odnosi na biomasu i bioplin je prilično skupa, sad se opet vraćamo na temu ali opet rješava jedan drugi problem, a to je u konačnici pomaže i poljoprivredi tako da se, dobivamo dva benefita.
Hvala.
Slijedeća je replika poštovanog zastupnika Habijana.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče evo Međunarodna agencija za energiju izvijestila je kako će globalni kapacitet obnovljive energije u slijedećih 5 godina porasti za 50% upravo zahvaljujući fotonaponskim solarnim panelima. Dosta zastupnika i zastupnica se ovdje danas osvrnulo na taj dio dakle solarnih panela. Ja bih samo spomenuo da zapravo kod nas u RH nije zapravo sve tako crno. Evo imamo primjerice trgovačko društvo Solvis u Varaždinu proizvodi gotovo milion modula godišnje, 2800 modula dnevno s 300 zaposlenih, 330 miliona kuna prihoda, 29 miliona kuna dobiti, prema tome bilo bi dobro da se ovakvi pozitivni primjeri kad već govorimo o obnovljivim izvorima spomenu i u Hrvatskom saboru.
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajnik.
Hvala.
Što se toga tiče jasno, ono moja priča i ono što vi znate, a to je 2,5 do 3,5 tisuće megavata do 2030., praktično to će sve biti obnovljivi megavati, a u tome bar jedna dobra trećina solarnih panela. Tako da jasno da je nama u interesu da se, da se što je moguće više toga proizvede i u Hrvatskoj i u tom pravcu kao ministarstvo ne samo određeno za energetiku nego i za gospodarstvo svakim danim pomažemo onoliko koliko je to u skladu sa našim mogućnostima i ovlastima.
Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Matule.
Zahvaljujem.
Državni tajniče cijena Velike 1 je bila 325 miliona koliko je barem u novinama i kada je bila otvarana. Turski investitor je kolegice u tome bio …/nerazumljivo/… koji je dao taj cijeli novac. Ja samo postavljam pitanje zbog čega sa našim vrhunskim stručnjacima koji misle da to stvarno može biti u vlasništvu lokalne zajednici zašto ne bi lokalni voćari, povrtlari koje sam rekao zajedno, pa čak i sa turskim koji je u tome legradovao ovaj je 200 miliona, ne vidim zbog čega se ne bi tu trajno riješilo pogotovo što se investicija vraća u desecima milijuna godišnje. Ja razumijem da se ovo kopalo, pa to sve znam, ali opet vam kažem da je povrat iznenađujući i da je to brzi, a ovaj čovjek je samo posrednik.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Niko ne brani lokalnoj samoupravi da se uključi, to uopće nije sporno. Dapače, dapače, mi smo na dnevnoj razini pomažemo lokalnoj samoupravi, ovaj zakon koji je prethodio ovom zakonu, ustvari razvojno društvo je napravljeno zbog lokalne samouprave, ne zbog, pod navodnike turskih ili nekih drugih investitora.
Meni ne pada na pamet, kao državnom tajniku da predložim Vladi sutra odnosno da mome ministru, a ministar Vladi predloži razvojno društvo koje neće biti naslonjeno na lokalnu ili regionalnu samoupravu. To uopće nije bila intencija niti ideja ovog zakona, da to bude netko treći, osim lokalne i regionalne samouprave. I ako imate neku ideju i inicijativu, dobrodošla i nitko sretniji od nas, a pretpostavljam i od vas, da to tako bude.
Tu nemamo, tu smo na istom tragu.
Sljedeća replika, poštovani zastupnik Miletić.
Poštovani potpredsjedniče HS-a i poštovani državni tajniče.
Agencija za ugljikovodike je tijekom 2019. povećala broj zaposlenih s 19 na 28, s čime je premašeno, odnosno došlo se do gotovo milijun kuna više troškova. Moramo priznati da ste me malo šokirali sa isticanjem primjera JANAF-a. Pa nemamo mi pamćenje zlatne ribice i valjda nikome u Hrvatskoj danas JANAF nije kao primjer nečega dobroga, pogotovo zato jer znamo da se, kako izgleda, koristio kao platforma za milijunske akcije filmskih krađa.
Nama su obećali malu Norvešku, još tako 2014. sa agencijom, sa Jadranom i pričom oko Jadrana, mala Norveška nismo postali. Sada ide se u priču geotermalnih akcija. Možda da se pokrene i pilot projekt osnivanja svih drugih kemijskih elemenata, oprostite mi na ironiji, i uistinu me zanima koji je pravi smisao Agencije, osim očigledno povećanja troškova i zapošljavanja ljudi.
Hvala vam.
Poštovani državni tajnik.
Čudno pitanje, ali odgovorit ću.
Prvo, zašto ja ne bih rekao da je JANAF nešto što je dobro i da je JANAF nešto što je strateško? Te teme na koje se vi referirate su teme s kojima se bave organi kojima se bavi. .../Govornik se ne razumije./... je jedno odlično poduzeće i strateško hrvatsko poduzeće i tako će, tako je bilo i tako će biti, tako je sad i tako će ostati.
A što se tiče toga da mi samo tako zapošljavamo ljude, pa ti ljudi su napravili strašan posao, ti ljudi su upisali do zadnji podatak u smislu geotermala i ugljikovodika što bi sve bilo propalo, ostalo u skladištima INA-inim, sve ono što se istraživalo, naknadno sve je upisano, popisano, vode Komisiju za odobalnu sigurnost, rade na geotermalnim ovim, koncesijama, vode obvezne zalihe nafte gdje imamo vrijednost cijelih zaliha .../Upadica: Hvala./... koliko godišnje proizvedemo nafte u Hrvatskoj. .../Upadica: Hvala lijepa./... I mislite da 28 ljudi je previše za to.
Hvala vam lijepa.
Time bih zaključio raspravu o ovoj točci, a o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Kako smo sad već dosta dugo već stanke ovdje, radimo, napravit ćemo jednu stanku radi provjetravanja, 12 i 10 je, vidit ćemo se u 12 i 25.
STANKA U 12,10 SATI.

46

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, prvo čitanje, P.Z. br. 142
02.06.2021.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, prvo čitanje, P.Z. broj 142.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
Prvo, prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike i drugo sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 122 zastupnika i zastupnica, 76 za, 45 suzdržanih i 1 protiv te je tako donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF