Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

45

  • a) Prijedlog odluke o razrješenju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost b) Prijedlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost
26.05.2021.
Idemo na slijedeću točku, a ona ima dio a) i b).

a) Prijedlog odluke o razrješenju članova upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost
a) Prijedlog odluke o imenovanju članova upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 5. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost.
Raspravu je proveo Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Da, poštovani državni tajnik Ivica Šušak, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče hvala, uvažene dame i gospodo zastupnici.
Pred vama se nalazi Prijedlog odluke o razrješenju članova upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost i Prijedlog odluke o imenovanju članova upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Hrvatska zaklada za znanost osnovana je s temeljnom svrhom razvoja i promicanja znanosti i tehnologijskog razvoja u RH s krajnjim ciljem osiguravanja društvenog i gospodarskog razvoja i poticanja zapošljavanja.
Odredbom čl. 5. st. 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost utvrđeno je da zakladom upravlja upravni odbor koji ima 7 članova. U smislu odredbe čl. 5. st. 2. citiranog zakona članovi upravnog odbora zaklade imenuje HS na prijedlog Vlade RH iz redova vrhunskih znanstvenika, osobito onih koji imaju svjetski priznate znanstvene radove i rezultate vodeći računa o zastupljenosti svih znanstvenih područja.
Nadalje, sukladno odredbi čl. 8. stavka 1. Zakona, mandat članova nadzornog odbora zaklade traje 5 g. s pravom još jednog ponovljenog izbora.
Kako je dosadašnjim članovima upravnog odbora zaklade istekao mandat od 5 g., Vlada RH dostavila je Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o razrješenju članova upravnog odbora zaklade akademika Darija Vretenara, prof.dr.sc. Dejana Ajdukovića, prof.dr.sc. Dragana Poljaka, prof.dr.sc. Stipana Jonjića, akademika Pavla Rudana, prof.dr.sc. Ljiljanu Marks, te dr.sc. Smiljanu Goreta Ban.
Nadalje, Vlada RH je na temelju provedbenog postupka po objavljenom javnom pozovu dostavila Hrvatskom saboru i Prijedlog odluke o imenovanju članova upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Javni poziv za predlaganje kandidata za članove upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost objavilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 12. siječnja 2021. g., s rokom dostave prijedloga do 15. veljače 2021. godine.
Kandidati za članove upravnog zaklade Vlada RH utvrđuje na temelju prijedloga koje podnosi javni znanstveni instituti, Rektorski zbor RH, sveučilišni senati, HAZU, HGK, udruge poslodavaca, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te znanstvenici i članovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje kandidata.
Ministarstvo je zaprimilo ukupno 40 prijedloga za članove upravnog zaklade od čega je 34 zaprimljena prijedloga udovoljilo javnim uvjetima javnog poziva odnosno Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost.
Nastavno na navedeno, Vlada RH za članove upravnog zaklade predlaže slijedeće kandidate: prof.dr. Dražena Vikića Topića na prijedlog Sveučilišta J. Dobrile u Puli iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, prof.dr. Nikolu Uržinskog na prijedlog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, akademika Željka Kaštelana na prijedlog HAZU-a iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva, prof. dr. Milana Mesića na prijedlog Sveučilišta u Rijeci iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva, dr. sc. Slavka Pericu na prijedlog nekoliko javnih znanstvenih instituta iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, izvan.prof.dr.sc. Anamariju Getoš Kalac na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu iz znanstvenog područja društvenih znanosti te dr.sc. Srećka Kovača na prijedlog Instituta za filozofiju iz znanstvenog područja humanističkih znanosti.
Ovdje ujedno koristim priliku da zahvalim predsjedniku, dosadašnjem predsjedniku upravnog odbora zaklade akademiku Dariju Vretenaru i svim ostalim dosadašnjim članovima upravnog odbora zaklade na uloženom trudu i doprinosu u sudjelovanju u radu upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost. Zahvaljujem na pažnji.
Hvala. Imamo dvije replike, molim vas ostanite, prva je poštovane zastupnice Selak Raspudić.
Pa prvo ću vas zamoliti da ne obmanjujete hrvatsku javnost. Naime, članovima upravnog odbora nije istekao mandat od 5 g., njima je istekao protuzakoniti mandat od 8 g. jer nisu bili razriješeni svoje dužnosti na vrijeme, 2018. godine.
3 g. najvažnija institucija u zemlji za budućnost znanstvenih istraživača nalazi su zrakopraznom prostoru. A kako je to moguće? Pa moguće je tako što je statut te iste zaklade koja bi trebala služiti kao primjer institucije svim drugim institucijama u zemlji, protuzakonit jer on nalaže da ukoliko se članovi ne razriješe nakon 5 g., da mogu ostati dok se ne razriješe.
Zašto ste dozvolili takvo protuzakonito djelovanje i što ste čekali s razrješenjem članova zaklade u njihovo zakonsko vrijeme?
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem na primjedbama, uvažena zastupnice.
Prethodna administracija je dala bila suglasnost na statut Hrvatske zaklade za znanost. Mandat je istina, kako ste rekli, istekao 2018. g. međutim u odredbama statuta je stajalo da mandat traje do izbora odnosno imenovanja novih članova. Hvala.
Poštovana zastupnica Selak Raspudić je digla povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Čl. 238., ovo nije samo omalovažavanje saborskih zastupnika, ovo je krajnje omalovažavanje Hrvatskog sabor kao takvog.
Umjesto da nam državni tajnik kaže da će se zakon uskladiti sa statutom, točnije statut sa zakon, on nas je upravo obavijestio da statut može biti u suprotnosti sa zakonom i da je to savršeno normalno. Kao zakonodavno tijelo, kao dio zakonodavnog tijela, na ovakvu provokaciju doista moram reagirati.
Dobro, znate i sami da to nije povreda Poslovnika, pa dobivate opomenu.
Slijedeća replika je poštovane zastupnice Sabine Glasovac i potpredsjednice ovog doma.
Hvala lijepo.
Dio replike je spomenula i kolegica Marija Raspudić međutim, zaista je poprilično bezobrazno i drsko od vas ovdje da nas omalovažavate i Hrvatski sabor i ponašate se kao da vi niste Vlada i da niste ovlašteni voditi računa o zakonitom vođenju i funkcioniranju zaklade, a isto tako vi kao predstavnik Vlade ste ključna osoba koja je upravo, ne vi, ali bilokoji predstavnik Vlade je ključna osoba koja je 2018. g. pred Hrvatski sabor ovdje trebala doći sa prijedlogom o razrješenju članova upravnog zaklade kojima je istekao mandat i s prijedlogom imenovanja novih.
Ono što ste vi trebali danas ovdje napraviti, što bi bio minimum pristojnosti iako vas ne bi lišilo odgovornosti za kršenje zakona i ispričati se hrvatskoj javnosti zbog toga što niste odradili svoj posao, što ste dozvolili i kršili hrvatske zakone da članovima upravnog odbora bude produžen za 3 g. i da rade bez ikakvog strateškog plana 3 g. što su dužni po zakonu.
Hvala. Poštovani državni tajnik.
Uvažena zastupnice, ako sam vas nečim povrijedio, ja se duboko ispričavam, međutim ja vam moram reći da je statut Hrvatske zaklade za znanost izmijenjen i dopunjen uz suglasnost nadležnog tijela državne uprave a to je bilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odnosno u skladu sa odobrenjem administracije koja je dala suglasnost.
U tijeku je rad na izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskoj zakladi za znanost i usklađenje sa krovnim zakonom koji regulira rad svih zaklada pa tako i Hrvatske zaklade za znanost.
Hvala lijepo.
Hvala.
Želi li izvjestiteljica odbora uzeti riječ? Ne, a da. Izvolite, poštovana predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Vesna Bedeković.
Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, uvažene kolegice i kolege, evo kada je riječ o ove dvije odluke dakle Prijedlogu Odluke o razrješenju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost i Odluke o imenovanju novih članova u novom petogodišnjem mandatu, dakle Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu ova je dva prijedloga razmotrio i raspravio na svojoj 17. sjednici održanoj 20. svibnja ove godine i to u smislu Članka 97. Poslovnika Hrvatskog sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja na odboru je istaknuo kako je dosadašnjim članovima upravnog odbora zaklade istekao mandat i u tom je smislu Vlada RH sukladno Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost na svojoj sjednici održanoj 13. svibnja ove godine utvrdila prijedlog odluke o razrješenju članova upravnog odbora zaklade, a jednako tako na istoj sjednici Vlada je na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu utvrdila prijedlog odluke o imenovanju novih članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Podsjetit ću dakle Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaprimilo je ukupno 40 prijedloga za članove upravnog vijeća, od čega je 34 kandidata udovoljilo uvjetima javnog poziva, 4 kandidata nisu udovoljili uvjetima javnog poziva jer su u trenutku prijave bili dekani fakulteta dok jedan kandidat nije udovoljio jer je trenutno član Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Jednako tako u raspravi za vrijeme sjednice odbora istaknuta je važnost donošenja predmetnih odluka s obzirom na okolnosti isteka mandata dosadašnjim članovima upravnog odbora zaklade i s tim u svezi izraženo je očekivanje kako će jedan od primarnih ciljeva nove uprave biti prije svega donošenje strateškog plana zaklade, neovisnost rada zaklade, neovisnost evaluacije i znanstvenih projekata i svakako apsorpcija sredstava iz fondova EU. I nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje odluke o razrješenju dosadašnjih članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, a također odbor je većinom glasova odlučio dakle odnosno i predložio Hrvatskom saboru donošenje odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost za slijedeći mandat.
I još ću iskoristiti prigodu u svoje osobno ime kao predsjednica odbora i u ime svih članica i članova Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu zahvaliti svim dosadašnjim članovima Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost na čelu sa predsjednikom akademikom Dariom Vretenarom, dakle zahvala akademiku Vretenaru i članovima upravnog odbora dosadašnjim, dr. Draganu Poljaku, dr. Stipanu Jonjiću, akademiku Pavlu Rudanu, dr. Deanu Ajdukoviću, dr. Ljiljani Marks i dr. Smiljani Goreta Ban.
Hvala vam lijepa.
Hvala lijepa.
I sada ćemo napraviti jednu stanku budući da dosta dugo već radimo radi provjetravanja, pa ćemo ponovo se naći ovdje u 11 sati, u 12 sati i 10 minuta.
STANKA U 11,55 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12:13 SATI
Dobar dan svima.
Otvaram raspravu i prvi je na redu gospođa Marija Selak Raspudić ispred Kluba zastupnika Mosta.
Izvolite.
Vratimo se na raspravu započetu u replikama. Dakle, u replici sam konstatirala da je ovdje izrečena jedna obmana jer nije članovima Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost istekao mandat od pet godina nego im je istekao protuzakonit mandat od osam godina. Zašto? Zato što nisu na vrijeme bili razriješeni svoje dužnosti 2018.g. i izabrani novi članovi upravnog odbora.
Kao odgovor na takvo očito kršenje zakonskog propisa, konkretno čl. 8. st. 1. kaže „mandat članova upravnog odbora traje pet godina s pravom jednog ponovnog izbora, a onda HS na prijedlog RH ili upravnog odbora razrješava člana“ itd.
Odgovor smo dobili da to nije u suprotnosti sa zakonom jer postoji statut zaklade, njegov čl. 19. koji kaže „ako članovima upravnog odbora istekne mandat, a HS“, pazite kao da smo mi krivi što ih nismo razriješili dužnosti „članovi upravnog odbora obavljat će svoju dužnost do odluke o novom imenovanju članova“.
HS nikoga nije mogao razriješiti dužnosti jer nije dobio novi prijedlog Vlade RH ili upravnog odbora. Upravni odbor ima protuzakonit statut koji je u direktnoj suprotnosti s konkretnom i preciznom zakonskom odredbom koja kaže da je mandat traje pet godina točka, nema ako, kada u ovom u onom slučaju, pet godina. Pet godina nije osam godina. Ako je svejedno što im traje pet godina da se poslužim logikom državnog tajnika, zašto su onda uopće sada birani novi članovi, zašto ikada birati nove članove, pa može osam, devet, deset, pedeset kaže statut dok se ne sjetimo birati nove. Zašto uopće spominjati tih pet godina?
Drugo, kao odgovor na moju repliku rečeno mi je da je nadređeno upravno tijelo da proturječnost bude veća, odobrilo taj statut. Kad govorimo o nadređenom upravnom tijelu govorimo o upravnom tijelu iste ove Vlade koja je sada ovdje da štiti ovakav statut i ovako protuzakonito imenovanje novih članova nakon osam godina. Ok, znači s jedne strane smo čuli da je upravno tijelo odobrilo ovakav statut koji je u suprotnosti sa zakonom, da paradoks bude veći došli smo u HS zakonodavno tijelo predlagati članove u suprotnosti sa zakonom. Ali taj isti državni tajnik nam je rekao da se radi na usklađenju statuta sa novim zakonskim propisima koji će se odnositi na HAZU.
Ako je ovaj propis u redu i rekli ste da ga je odobrilo upravno tijelo, zašto se onda radi na njegovom usklađenju sa novim zakonskim propisima? Dakle, sami ste u drugoj rečenici negirali ispravnost vašeg argumenta koji je trebao opravdati ovakav protuzakonit izbor članova upravnog odbora.
U čemu je problem što članovi upravnog odbora nisu izabrani na vrijeme? Osim prvorazrednog problema koji se odnosi na protuzakonitost takvog činjenja i činjenice da su oni sami raspisali statut koji ide u prilog ovome, vjerojatno pretpostavljajući da će biti u mogućnosti produljiti svoj mandat dok im to bude odgovaralo jer inače čemu uopće takva statutarna odredba. Upravni odbor u roku šest mjeseci kada dođe na vlast treba ponuditi strateški plan. Zadnji strateški plan tako je bio od 2014.-2018.g. dakle posljednje tri godine mi nemamo strateški plan odnosno viziju razvoja HAZU točnije jednostavnije viziju razvoja financiranja hrvatskog znanstvenog istraživanja jer je HAZU ključna institucija koja omogućava financiranje, a time uopće i postojanje važnih tj. jedino financiranje domaćih znanstvenih projekata. Dakle, tri godine mi lebdimo u jednom zrakopraznom prostoru, ljudi koji to nisu smjeli raditi su odlučivali o tome kome dati ogromne novce, a istodobno nisu ponudili viziju za to razdoblje koja bi opravdala takvo namjensko trošenje sredstava. Dakle, problem je dvostruk.
Strateški plan u protekle tri godine ne postoji, dakle ne postoje argumenti na temelji kojih su se ta sredstva smjela dodijeliti određenim projektima jer oni nisu u skladu ni sa kakvim strateškim planom, budući da ga za to razdoblje nema. Da stvar bude cinična spomenut ću da upravo prethodni strateški plan koji ističe slabosti i nedostatke u hrvatskoj znanstvenoj strukturi, isto kao i prijetnje i opasnosti navodi upravo kao prijetnju i opasnost, nestabilan zakonodavni okvir s propisima koji se često mijenjaju.
Dakle, vi ste sami, Upravni odbor HAZU je sam napisao strateški plan u kojem je kritički se osvrnuo na rad zakonodavnog tijela i zakonodavne propise i to je točno da je to jedan od najvećih problema u Hrvatskoj, a istodobno sami ste doprinijeli kaotičnosti i pravnoj nesigurnosti negirajući zakonske odredbe koje vam očito nisu išle u prilog.
Nadalje, da bismo uopće govorili o radu prethodnih članova Upravnog odbora ili potvrdili imenovanje novih članova, trebali bi reći nešto o tome i koliko je strateških ciljeva ostvareno. Ovdje su navedeni ciljevi, ali o tome ne možemo ništa znati jer bi trebalo, za početak odvojiti razdoblje od 2014. do 2018. u odnosu na ovaj zrakoprazni prostor kada se bez strategiji stihijski dodjeljivalo novce.
Kada govorimo o Hrvatskoj zakladi za znanost treba istaknuti ono što ističe i znanstvena zajednica, a to su 3 ključna prigovora njezinom radu. Prvi je da znanstvena zajednica ne sudjeluje u izradi strateškog plana, plana koji bi trebao odrediti koji su njezini prioriteti i što treba financirati. Drugo, prigovori onih koji dobiju projekte financije od Hrvatske zaklade za znanost su enormni i nelogični administrativni zahtjevi. I treći prigovor, vrlo čest u našem znanstvenom prostoru, odnosi se na netransparentnost evaluacije.
Podsjetit ću da su rađena i različita istraživanja o kvaliteti rada Hrvatske zaklade za znanost, recimo, .../Govornik se ne razumije./... 2018. g. s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koji je istaknuo poražavajući rad Hrvatske zaklade za znanost. Isto tako, rađena su i novija istraživanja, .../Govornik se ne razumije./... 2020. o stavovima voditelja projekta, pa oni navode, citirat ću prema Beževanu, kao probleme ekstenzivnu birokraciju, virtualno zlostavljanje, bezličnost u komunikaciji, arbitrarni transparentnost, apsolutni autoritet i besmislene zahtjeve Zaklade.
Naravno da nam trebaju veća ulaganja u znanost. Naravno da trebamo aktivno lobirati da se ona povećaju. Trebaju nam i porezni poticaji koji će omogućiti lakše i češće ulaganje u znanost. Međutim, prije toga svega, dolazi u pitanje ključna institucija za financiranje znanstvenih projekata u Hrvatskoj, koja na tragu pozitivnih europskih iskustava, osnovana upravo zato da bi se olakšao i potaknuo rad hrvatske znanstvene zajednice.
U tom smislu možemo reći da je ova institucija u svojim temeljima podbacila. Podbacila je jer je dozvolila proizvoljno postupanje članova Upravnog odbora mimo zakonskog okvira. Ono što je tu osobito sporno da taj propust nije čak ni priznat ovdje u temeljnom i jedinom zakonodavnom tijelu u Hrvatskoj, nego se negira kontradiktornim argumentima.
Sve što možemo nakon toga ustvrditi je pažljivo prateći, sudjelujući u ovim raspravama u HS-u da ovo nije iznimka, nego postaje pravilo, da se zakonski okviri vrlo često krše, izvješća se ne dostavljaju na vrijeme, recimo, Izvješće o europskim fondovima, da ne nabrajam dalje, a nitko za to ne odgovara. Ne postoji penalizacija za ovakvo kršenje, pa se bojim da nekakav konkretan epilog nećemo doživjeti i sada. Mogu samo izraziti nadu da će novo izabrano vodstvo Zaklade ponuditi u zakonskom roku novi strateški plan i da će bolje i sukladno zakonskim propisima raditi svoj posao nego što je to bio slučaj ranije.
Sada je na redu g. Damir Bakić ispred Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka. Izvolite.
.../Govornik naknadno uključen./... Poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče.
Hrvatska zaklada za znanost je centralna i najvažnije mjesto financiranja znanstvenih istraživanja u RH, ona osigurava potpore i temeljnim i primijenjenim i razvojnim istraživanjima koja su od strateškoj važnosti za RH. 2019. i kompletan izvještaj za 2020. još nemamo. U 2019., Zaklada je financirala 571 domaći istraživački projekt, 34 međunarodna istraživačka projekta, 134 mlada istraživača su bila financirana na projektima Zaklade, 474 doktoranada. Ukupno je Zaklada u 2019. isplatila gotovo 200 milijuna kuna. Sasvim je jasno da je riječ o instituciji od najveće važnosti za našu znanost, ne samo trenutno nego i strateški.
Posljedično, onda bismo i Upravni odbor Zaklade trebali birati osobe, ne samo od najvećeg znanstvenog autoriteta i ugleda, nego isto tako, etičnost čijeg djelovanja nikad nije bilo dovedeno u pitanje. I zaista, zakon o Zakladi u čl. 5 kaže, članove Upravnog odbora Zaklade imenuje HS na prijedlog Vlade iz redova vrhunskih znanstvenika, osobito onih koji imaju svjetski priznate radove i rezultate. I dobro je da je tako jer čl. 6 kaže da Upravni odbor Zaklade ima velike odgovornosti i velike zadaće. On donosi statut, donosi godišnji program rada i financijski plan, donosi odluke o dodjeli sredstava, odlučuje o korištenju imovine zaklade, predlaže strateški plan, itd., itd.
10. veljače ove godine uputio sam zastupničko pitanje premijeru, pismeno pitanje, s obzirom da sam znao da nam slijedi izbor članova Upravnog odbora Zaklade, također, i Odbora za etiku, znanost i visokom obrazovanju. Pismeno pitanje kojim sam ga pitao hoće li Vlada u tom izboru, odnosno imenovanju, odnosno predlaganju ustanoviti ikakve mjerljive kriterije i ako da, molio sam ga da ih precizira.
Mjesec i po' dana kasnije stigao je odgovor premijera Plenkovića. Nepodnošljivo lagan odgovor, potpuno ignorirajući sadržaj moga pitanja, suhoparnim pravničkim jezikom premijer Plenković je na dvije stranice teksta otprilike napisao da će Vlada poštovati zakon. Kriteriji za koje smo pitali, međutim su izostali kao i bilo kakvo obrazloženje. Dobili smo na potvrdu listu od 7 osoba koje su izabrali ministar Fuchs i Vlada RH. Ja ne znam reći što je više zabrinjavajuće. To što ministar Fuchs i Vlada RH možda misle da je upravo to taj tim od 7 vrhunskih znanstvenika sa svjetski priznatim radovima i rezultatima ili možda ipak to što ministar Fuchs i Vlada RH znaju da to nije takav tim pa ga svejedno iz drugih motiva predlažu. Predlažu baš ovih 7 kandidata.
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša predložio je za člana upravnog odbora zaklade dr. Nikolu Ružinskog. Trenutni predsjednik upravnog vijeća tog instituta pogađate je dr. Nikola Ružinski. Ovakvo postupanje smatram neetičnim već ta činjenica sama po sebi ovu prijavu odnosno ovaj prijedlog trebala je diskvalificirati. Ne iz formalno-pravnih uvjeta naravno ali trebala ju je diskvalificirati prema nekim kriterijima koje smo trebali uspostaviti kako bismo ovaj odbor izabrali na etičan način. A kriterije uspostavili nismo i pritom blago rečeno prethodno djelovanje dr. Nikole Ružinskog u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja nikako ne može biti ocijenjeno najboljim ocjenama, ali kako bi rekao premijer Plenković u svom odgovoru na moje zastupničko pitanje, to imenovanje je potpuno u skladu sa zakonom. Ne znam međutim jel je u skladu sa zakonom po premijeru Plenkoviću da se u Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost predloži izvanredna profesorica Anamarija Getoš Kalac. Kolegica je ponavljam izvanredna profesorica i voditeljica jednog tek uspostavnog projekata upravo pri zakladi. Nije titula sama po sebi garancija, ali izostanak najviše titule osobito u svjetlu članka kojeg sam citirao itekako pobuđuje sumnju jer ukoliko osoba koju se predlaže u upravi odbor zaklade nema najviše znanstveno i znanstveno nastavnu titulu onda je moguće samo dvoje ili se radi o briljantnom znanstvenom doprinosu čiji tempo daleko premašuje tempo njezinog ritma na napredovanje ili je riječ o drugim motivima. A da je kolegica vrhunska znanstvenica sa svjetski priznatim radovima i rezultatima, a pri tom još uvijek tek u zvanju izvanredne profesorice već bi odavno znali mi za te briljantne svjetski vrijedne radove i rezultate i mi i taj svijet. A da sve bude tužnije treba znati i to da kolegicu predlaže Sveučilište u Zagrebu i to na temelju odluke Senata s jedne od onih sjednica održanih u orgalijanskom stilu bez rasprave s glasanjem putem maila. Prijedlog je došao potpisan od rektora Borasa, onog istog rektora koji ministru Fuchsu preko medija javlja da mu ne želi dostavljati traženu dokumentaciju o predmetima koji mu nisu po volji. Zašto ministar Fuchs i Vlada RH unatoč svemu predlažu izvanrednu profesoricu Getoš Kalac i zašto sveučilište uopće predlaže profesoricu Getoš Kalac? Ima li tu kakvih aranžmana ili pogodovanja ili skrivenih veza? Saznat ćemo i to. A sve bi bilo neizmjerno lakše da ste vi premijeru Plenkoviću i vi ministre Fuchs željeli javnosti i akademskoj zajednici predočiti ikakve kriterije ili mjerila na temelju kojih ste predložili baš ove ljude, ali niste jer niste željeli niti imati kriterije i mjere jer željeli ste slobodno birati. Ovim prijedlogom činite ogromnu štetu zakladi. Štetu koja možda neće biti vidljiva i prepozna već sutra, ali dogodine sigurno. Time činjenica štetu i hrvatskoj znanosti. Točno suprotno. Svim onim divnim proklamacijama zapisanima u nacionalnoj razvojnoj strategiji i planu oporavka i otpornosti. Kako da onda vjerujemo vašoj privrženosti znanosti osobito napretku znanosti, a onda pogotovo i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
Hvala vam lijepa.
Sada je na redu gospodin Stephen Nikola Bartulica koji će zastupat Klub zastupnika Domovinskog pokreta.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege zastupnici nije sporno dakle da Hrvatska ima ovu nacionalnu instituciju dakle zakladu za znanost, nije ni sporno što kroz godine raste, rastu iznosi s kojima raspolaže zaklada. I mi podržavamo svakako da se ulaže u znanstvena istraživanja, u mlade znanstvenike kao i druge zemlje. To je neophodno za naš narod za opstanak i mislimo da načelno to treba pozdraviti.
Međutim, ono što, o čemu ću govoriti je više o ishodima tih projekata, čuli smo kolega Bakić je spomenuo iz 2019. preko 500 projekata, još preko 30 međunarodnih. Dakle, nas zanimaju u Domovinskom pokretu ishodi jer činjenica jest da stanje nije najbolje na tom području znanosti. Zašto to govorim? Jer mnogi mladi znanstvenici jednostavno odlaze iz Hrvatske i ne vide dovoljno razloga da ostanu ovdje, a pored toga nismo u zadnjih 30.g. uspjeli razviti model koji bi privukao strane znanstvenike, dakle nismo zemlja koja je destinacija vodećih znanstvenika u svijetu. Tu se organiziraju povremeno dobre konferencije, znanstvene skupove i slično, ali činjenica jest i pokazatelji to potvrđuju da nismo postali privlačna destinacija tim vodećim ljudima koje trebamo.
Iz vlastitog iskustva ću reć da kolege moji će se žaliti više puta na netransparentnost evaluacije tih ponuđenih projekata, međutim isto zahtjevno administriranje. Čini mi se u hrvatskoj znanosti postoji jedna tendencije hiper birokratizacije gdje se puno vremena provodi na ispunjavanje raznih obrazaca i slično i tu zahtjeva i u ljudskom smislu zapošljavanje ljudi, a znanost na neki način ne bude onda u centru fokusa. Međutim, kad se radi o poreznim novcima, dakle ako je potrošeno otprilike 200 milijuna kuna ili nešto manje kroz godinu dana jako je važno na koji način se time raspolaže. Ne volim jednostavno primijeniti strane modele na Hrvatsku, ali moglo bi se reć da je nesporno da u Americi postoji znanstvena izvrsnost, pa i velika konkurencija među sveučilištima, tamo je velika mobilnost ljudi i mnogi najbolji zapravo znanstvenici iz svih područja dolaze u tu zemlju kako bi ostvarili svoje vizije, planove, ambicije i slično. I kako to funkcionira tamo? Pa npr. ni u upravnim vijećima ovakvih institucija nisu samo vrsni znanstvenici sa odličnim biografijama i slično nego ima i pojedinaca iz realnog sektora, iz gospodarstva. Primjerice, evo za ovu temu sam malo proučavao aktualno stanje, glavna osoba za istraživanje u velikoj korporaciji IBM je isto član zaklade za znanost u Americi. Zašto je to tako? Jer nije svejedno kako i tržište, pa i korporacije, kompanije, tvrtke, pa i srednja poduzeća, mala poduzeća, gledaju da li će imat korist u krajnjoj liniji od tih projekata. To nije svejedno, to je zapravo jako važno jer na kraju dana kad se novac potroši postavlja se pitanje da li je nešto postignuto u skladu sa zadanim ciljevima i smatram da je jedno od glavnih ciljeva u Hrvatskoj da se približi ili prioriteta da se približi zapravo realna ekonomija potreba našeg gospodarstva sa znanstvenom zajednicom i to ide presporo, presporo. Ponekad mi se čini da znanstvena zajednica funkcionira pomalo izolirano kao zatvoren svijet od ostalog i nije dobro ako upravljaju ovim novcima i odlučuju o projektima isključivo, isključivo znanstvenici koliko god bili dobri i koliko god su se dokazali u svom radu mislim da treba jedan novi da tako kažem miks ili kombinacija mješavina ljudi iz raznih područja. Na kraju krajeva radi se o našim novcima, dakle novac koji se stvara u Hrvatskoj i mislim da imamo veliki problem sa upravljanjem tim resursima, dakle ishodi i rezultati ne odražavaju zapravo, dobro ne odražavaju koliko je uloženo, dakle taj Cost-benefit analiza bojim se nije dobra, nemamo vremena sad ulaziti duboko u tumačenje zašto je to tako, ali smatramo da bi bilo dobro razmišljati malo izvan kutije …/Govornik se ne razumije/…i za buduće uključiti i ljude iz različitih sektora života, ne samo iz znanstvene zajednice koliko se god to činilo kontra intuitivno mislim da bi to dovelo do pomaka u radu ove zaklade. To je moje mišljenje.
Dakle da zaključim, ne bi ulazio sad u ove prošle mandate i rokove koji su sigurno probijeni, nego načelno postavio pitanje da li novac koji se izdvaja za odobravanje raznih znanstvenih projekata, da li je taj novac na pravi način, na pravedan način, pa i u skladu sa nacionalnim interesima potrošen? To je ključno pitanje, volio bi čuti više o ishodima tih projekata, znam da ih je jako puno, često se to samo navodi u godišnjim izvješćima, pa je teško dobiti onu pravu sliku. Međutim, čini mi se da možemo bolje, možemo sigurno puno bolje. I na kraju, nije svejedno kako će ova zaklada raditi. Mi gubimo utrku sa drugima ne samo u gospodarskom smislu nego bojim se i na ovom području znanosti. Mnogi naši mladi stručnjaci, od liječnika nadalje jednostavno nakon što je država platila njihovo školovanje odlaze u inozemstvo iz razno raznih razloga. To neće biti moguće prevenirati ni potpuno spriječiti, svjesni smo toga, svjesni smo svijet je velik i ljudi imaju različite vizije i planove, međutim moramo više učiniti da bi zadržali zapravo one najbolje i na kraju krajeva to je ključna stvar za opstanak Hrvatske i hrvatskog naroda i mislim da ova zaklada može jednu jako dobru ulogu u tome odigrati samo kad bi se kriteriji malo promijenili i malo na drugi način postavljale stvari. Evo zahvaljujem.
Fala.
Gđa. potpredsjednica Sabina Glasovac ispred Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja. Doći pred HS najviše zakonodavno tijelo u RH i jedino zakonodavno tijelo u RH i mrtav hladan predlagati prijedlog koji de facto je potvrda kršenja zakona koji je donio ovaj HS je u najmanju ruku skandalozno i potpuno neprimjereno. Opravdavati se pri tom da je zaklada, Hrvatska zaklada za znanost izmijenila statut, a svi znamo da su poluge upravljanja u rukama ministarstva, ako hoćete u prijevodu kao državnog tijela Vlade RH je ili potpuno nepoznavanje sustava ili još veći bezobrazluk od ovog prvog što sam navela.
Hrvatska zaklada za znanost i ono što mene boli, ja nisam uvrijeđena g. državni tajniče kad ste vi rekli „žao mi je ako sam vas uvrijedio“, ne niste vi mene uvrijedili, ovdje nema, ima prostora za emocije, ali prije svega kada maknemo svoje emocije sa strane mi smo saborski zastupnici, ljudi koji prije svega i ispred svega trebaju poštivat hrvatski zakon. Niste vi mene uvrijedili, ni povrijedili, al ste prekršili hrvatski zakon ili ste 3.g. blagonaklono gledali na to i to je vaša odgovornost i tu nema uopće rasprave o tome, to govori ovaj dokument. Znači članovima zaklade koje mi, koje vi danas predlažete kao predlagatelj u ime vlade trebamo ih razriješiti, istekao je mandat u svibnju 2018.g. i ne postoji nijedno opravdanje da se mimo zakona taj mandat odužio sve do danas i da vi tek danas dolazite pred HS sa zahtjevom da iste članove razriješimo i da imenujemo nove. I ne nije ovo slučaj. Zašto? Pa imamo mi i ovaj Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, sjećate se, odbor koji je postao slavan nažalost jednom neslavnom epizodom u životu bivšeg ministra Pave Barišića, upravo ovaj Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju propitivao je potencijalni plagijat bivšeg ministra Barišića. I ne samo njegov, to je bio njegov posao da se bavi čestitošću u visokom obrazovanju i znanosti. Nakon što se dogodila ta neslavna epizoda s bivšim ministrom Barišićem čiji smo opoziv mi kao opozicija ovaj predložene SDP-om i tražili u HS, premijer ga naravno nije dao, ali je poslije ministar Barišić postao bivši. Nakon toga taj Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju je naprosto umrtvljen, izignoriran i eutanaziran i od lipnja 2018.g. gubi mu se svaki trag. Zašto kažem da ovo ništa nije slučajno? Zato što je i članovima upravnog odbora Zaklade za znanost i članovima Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju zapravo 2018.g. tu negdje svibanj, lipanj, prestao ono zameo se svaki trag ili u ovoj zakonitosti kada govorimo o mandatima članova zaklade ili u radu kad govorimo o članovima Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. I vidi vraga, znate kad se raspisao javni poziv za nove članove Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju? Isto u siječnju 2021.g. kao i za članove upravnog odbora Zaklade za znanost. Ništa tu nije slučajno, 3.g. ovdje protuzakonitog puštanja da se nešto radi, a ovdje 3.g. ušutkavanja, ignoriranja i ubijanja zapravo jednog tijela koje treba voditi računa o čestitosti i poštivanju znanstvenih normi u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Ništa to gospodo nije slučajno, tako da zastupnici pripremimo se uskoro nam dolazi i prijedlog članova novog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, nadaju se valjda da smo zaboravili sve ovo što se događalo s prethodnim odborom kako su ga onemogućavali u radu, pa evo i kaznili kada se usudio propitati rad jednog znanstvenika koji je eto igrom slučaja postao hrvatski ministar. To nije dobar put. Time vi možda mislite da pomažete HDZ-u, nekim strukturama, al ne pomažete, vi odmažete Hrvatskoj. Naprosto takav modus operandi je štetan, pogotovo kada dolazi iz ministarstava u koje gledaju svi mladi ljudi ove države, to je nekakav uzor, to je nekako njihova glavna kuća u sustavu obrazovanja, od predškolskog preko osnovnoškolskog, srednjoškolskog, pa do visokog obrazovanja. To su loše poruke, to je dugoročno štetno, nemojte to raditi, molim vas prestanite to raditi.
Ajmo sada dalje, znači mi smo kao država učinili sve da ojačamo Zakladu za znanost i 2013. zapravo napravili smo taj prvi korak, a to je da zakladu osposobimo, osamostalimo i dajemo joj veći značaj na način da se posredstvom zaklade zapravo financira nacionalno, financiraju nacionalni znanstveno-istraživački projekti, samostalno, prema utvrđenim kriterijima na stručnoj razini. Znači to je izvlašteno na neki način od strane ministarstva i predano zakladi 2014. godine da se zaklada pobrine dodana joj je još jedna dodatna ovlast, a to je da se brine o financiranju razvoja karijera mladih istraživača. I to je iskorak koji smo napravili. Nismo napravili dodatan iskorak u smislu osiguravanja sredstava za funkcioniranje ne same zaklade nego naprosto sredstava koja trebaju potaknuti istraživanje i razvoj, samim time i vratiti određenu dodanu vrijednost i sustava i sustava gospodarstva ali ja se nadam da ćemo u narednom razdoblju poraditi malo više i na tome pogotovo kada uzmemo u obzir da sam imamo i Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, ali i plan otpornosti i oporavka koji se bazira na ogromnim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju i za sustav istraživanja i razvoja, a koji je RH nije još završeno ali je uputila prema europskim institucijama. Međutim, ono što je nelogično je da upravo ova upravni odbor odnosno zaklada već 3 godine radi bez petogodišnjeg strateškog plana kojeg je bila dužna donijeti, ali kako i niste kao mandat znači mi od 2018. godine nemamo strateški petogodišnji plan zaklade, a to je loše. Zato što to znači da je zaklada malo ili nikako sudjelovala u kreaciji strateških dokumenata RH koji su Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine i s druge strane Nacionalni plan oporavka i otpornosti. To je krivi put, a zapravo su oni trebali biti ti koji slušaju istraživački prostor, znanstveni prostor i na taj način kreiraju i nacionalnu politiku jer im je to na kraju krajeva između ostalog uz ministarstvo i dana jedna od ovlasti iako državna tijela određuju znanstvenu politiku i prioritete i osiguravaju proračunska sredstva. To nije nikako dobro, a do toga ste opet doveli vi samim time što je istekao mandat. Znači 3 godine su ljudi radili bez zakonitog mandata i bez strateškog plana i bez da se podnijelo recimo izvješće za posljednju godinu 2020. Hrvatskom saboru. A i taj strateški plan petogodišnji je trebao doći u Hrvatski sabor 2018. godine, a trebali ga predložiti su upravo novoimenovani članovi koje mi imenujemo tek danas.
I treće, kad govorimo o izboru kadrova to također nije nešto što mogu podržati. Znači od 40 kandidata predlažete 7 članica i članova upravnog odbora zaklade za znanost. Kao što su već i rekli neki od mojih prethodnika nismo sigurni da su na ovakav način zadovoljeni zakonski preduvjeti o teritorijalnoj zastupljenosti, ali isto tako i o zastupljenosti svih znanstvenih područja. Osobno ovako kao laiku mi je nelogično da recimo čak 2 od 7 predstavnika su Instituta za jadranske kulture i melioraciju, a da recimo primjerice sad ću bubnuti sa Instituta Ruđer Bošković za njih ovdje nema mjesta ili nekog drugog instituta, ovdje su čak zastupljena sa 2. Isto tako, Sveučilište u Zagrebu, rektor Boras koji ignorira i hrvatsku Vladu i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i odbor, saborski odbor koji je raspravljao o stanju na Sveučilištu u Zagrebu, pa kako mu nije neugodno sada od nas saborskih zastupnika tražiti povjerenje za svoju kandidatkinju, a nama ovdje ne želi niti doći, sudjelovati u radi i popričati s nama o situaciji na Sveučilištu u Zagrebu. Ne znam kako mu naprosto nije neugodno i sada tražiti od nas povjerenje za kandidatkinju koju on osobno potpisuje, rekli smo u ime senata na znamo kakvoj sjednici.
I završavam, nije slučajno vjerojatno da su 2 od ovih 7 kandidata bivši ili državni tajnici ili zamjenici ministara u HDZ-ovim vladama, očito je to bio jedan od bitnih kriterija koji zapravo kriterij ne postoji, ali …/Upadica: Hvala./… očito je ovaj neki prešutni kriterij.
Hvala.
Gospođa Vesna Bedeković, zastupat će stav kluba zastupnika, stavove Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.
Hvala vam lijepa uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, uvažene kolegice i kolege, evo dva prijedloga, dviju odluka jedna o razrješenju i druga o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost za koju dakle prije svega treba ponoviti da je njen rad i njeno osnivanje uređeno Zakonom o Hrvatskoj zakladi za znanost kojim je regulirano da je Hrvatska zaklada za znanost osnovana s temeljnom svrhom razvoja znanosti, visokog obrazovanja i tehnologijskog razvoja u RH, a svakako s krajnjim ciljem osiguravanja društvenog i gospodarskog razvoja i poticanja zapošljavanja. Radi ostvarivanja svoje temeljne svrhe zaklada osigurava financijsku potporu dakle znanstvenim, visokoobrazovnim i tehnologijskim programima i projektima i naravno potporu međunarodnoj suradnji na području znanosti i visokog obrazovanja i ta potpora uključuje svakako i financiranje i temeljnih i primijenjenih i razvojnih znanstvenih istraživanja i to na temama koje su od strateškog značaja za RH.
Jednako tako zaklada dodjeljuje stipendije poslijediplomandima, poslijedoktorandima te i stručnjacima u gospodarstvu kao i stručnjacima u znanstvenom, znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u RH, a također zaklada raspisuje i natječaje za znanstvene projekte i programe u skladu s nacionalnim strateškim dokumentima za razvoj znanosti, a na temelju kojih provodi postupak prijave, vrednovanje nadzora i evaluacije financiranih projekata i kolaborativnih znanstvenih programa. Pri tom ću napomenuti da su i uvjeti i postupak prijavljivanja, vrednovanja i finaliziranja znanstvenih projekata i programa utvrđeni općim aktom zaklade pri čemu se postupak vrednovanja provodi nezavisnom znanstvenom recenzijom s ciljem ocjene i kakvoće prijavljenih projekata a onda i njihovih prioriteta.
Već je do sad rečeno, ja ću ponoviti, naravno, zakladom upravlja upravni odbor koji je naravno i tema današnje rasprave. Upravni odbor donosi statut zaklade, poslovnik o svim radu, pravilnik o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe zaklade, jednako tako, upravni odbor donosi odluke o dodjeli sredstava, upravlja, nadzire vođenje poslova zaklade, odlučuje o korištenju imovine zaklade, podnosi izvješća o radu zaklade Hrvatskom saboru i svakako obavlja i neke druge poslove sukladno zakonu ali i statutu zaklade.
Ono što je bitno za ponoviti, upravni odbor zaklade predlaže Hrvatskom saboru i strateški plan zaklade za petogodišnje razdoblje u kojemu se razrađuju i ciljevi i programi koji su u skladu sa dugoročnim strateškim pravcima razvoja RH i svakako taj strateški plan prepoznaje i razvija prioritetna znanstvena područja, prije svega radi jačanja integracije hrvatskog znanstvenog sustava u europski istraživački prostor, ali jednako tako zbog i poradi povezivanja znanstvenih istraživanja s inovacijskim i proizvodnim procesima i osiguravanju uvjeta za korištenje europskih fondova za područje znanosti i područje inovacija.
Već je dosad bilo rečeno, ja ću samo ponoviti, dakle upravni odbor zaklade sukladno zakonu, ima predsjednika i ima 7 članova dakle koje imenuje Hrvatski sabor i to na prijedlog Vlade RH i svakako dakle kandidate za predsjednika i članove upravnog odbora zaklade, utvrđuje Vlada RH vodeći računa o zastupljenosti znanstvenih područja nakon čega članovi upravnog odbora dakle koji budu imenovani između sebe, biraju dva zamjenika predsjednika upravnog odbora i to većinom ukupnog broja članova odbora.
I kao što je već napomenuto, resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja je na temelju javnog poziva zaprimilo ukupno 40 prijedloga za članove upravnog odbora zaklade, od čega je, ponovit ću, 34 kandidata udovoljavalo uvjetima javnog poziva, 4 kandidata nije udovoljilo uvjetima javnog poziva jer su u trenutku prijave bili dekani pojedinih visokoškolskih institucija fakulteta i 1 kandidat nije udovoljio jer je trenutno član Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj a što je u suprotnosti sa uvjetima navedenima u zakonu.
Sukladno dakle o Hrvatskoj zakladi za znanost, Vlada RH je na svojoj sjednici održanoj 13. svibnja utvrdila Prijedlog odluke o razrjeđenju članova upravnog odbora, dakle i to je predmet jedne od današnjih odluka, dakle razrješenje dosadašnjih članova akademika Darija Vretenara, dr. Dragana Poljaka, dr. Stipana Jonjića, akademika Pavla Rudana, dr. Dejana Ajdukovića, dr. Lijljane Marks i dr. Smiljane Goreta Ban.
I predmet naše druge današnje prijedloga odluke je imenovanje novih članov upravnog odbora zaklade, dakle na temelju provedenog postupka po objavljenom i javnom pozivu gdje je Vlada RH utvrdila dakle jedan prijedlog da se za članove upravnog odbora zaklade imenuju dr. Dražen Vikić Topić na prijedlog Sveučilišta J. Dobrile u Puli, znanstveno područje prirodne znanosti, dr. Nikola Užinski na prijedlog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, zatim akademik Željko Kaštelan na prijedlog Sveučilišta u Rijeci, znanstveno područje biomedicine i zdravstva, zatim dr. Milan Mesić na na prijedlog Sveučilišta u Rijeci, znanstveno područje biomedicine i zdravstva, zatim dr. Slavko Perica na prijedlog instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Poljoprivrednog instituta Osijek i Hrvatsko šumarskog instituta i to iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, zatim doktorica Anamarija Getoš Kalac na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu iz znanstvenih područja društvenih znanosti i dr. Srećko Kovač na prijedlog Instituta za filozofiju iz znanstvenog područja humanističkih znanosti.
Zaključno, Klub zastupnik HDZ-a će podržati prijedlog ove obje odluke. Koristim prigodu u ime svih saborskih zastupnika i zastupnica, naravno, članice i članova Kluba zastupnika HDZ-a zahvaliti dosadašnjim članovima upravnog odbora zaklade na čelu s predsjednikom akademikom Darijom Vretenarom, zahvaljujem i predsjedniku dakle i svim članovima dosadašnjeg upravnog odbora, dr. Draganu Poljaku, Stipanu Jonjiću, akademiku Pavlu Rudanu, dr. Dejanu Ajdukoviću, dr. Ljiljani Marks i dr. Smiljani Goreta Ban na njihovim predanom radu u njihovom mandatu i svakako zaključno želim istaknuti da Klub zastupnik HDZ-a podupire prije svega, dakle u što skorijem roku donošenje strateškog plana zaklade sukladno zakonu i jednako tako podupire neovisnost rada zaklade, neovisnost evaluacije prijavljenih znanstvenih projekata i svakako podupiremo apsorpciju sredstava iz fondova EU-a.
Hvala vam lijepa.
I vama.
Sada prelazimo na pojedinačne rasprave i na redu je gđa. Dalija Orešković. A pardon, ispričavam se, u ime kluba, da. Klub zastupnika Centra i GLAS-a, ispričavam se.
Uvaženi predsjedavatelju, kolegice zastupnice i zastupnici, sama činjenica da smo u situaciji u kojoj vladajući odnosno država ne poštuje kojeg je sama donijela, sama činjenica da se 3 godine krši zakon, da se kasni s natječajem, a da za to nitko ne odgovara niti kazneno, niti disciplinski, niti politički na kraju krajeva, dakle izostala je svaka odgovornost i svaki sustav unutarnje kontrole, e to pokazuje da mi zapravo kao država još uvijek nismo formirani u punom smislu te riječi. No, ovdje je po meni glavni problem iako se govori o imenovanju u sustavu znanosti, problem je isti kao da se radi o nekom imenovanju u sustavu pravosuđa ili bilo kojem drugom imenovanju koje provodi Hrvatski sabor kao institucija. A to je problem povjerenja u kriterije po kojima se provodi selekcijski odabir između pristiglih kandidata. Dakle, mi moramo shvatiti da nismo samo mi ti koji se međusobno obraćamo jedni drugima, sa svakom našom radnjom, sa svakom odlukom koju donosi ovaj sabor kao institucija obraćamo se i građanima, ali i onima evo u konkretnom slučaju iz sustava akademske zajednice koji bi trebali imati povjerenja da su u ova tijela odabrani ili da se predlaže imenovanje najboljih među njima. I teško je braniti da među predloženim kandidatima doista postoji taj kriterij znanstvene izvrsnosti. Čini mi se da je kriterij znanstvene izvrsnosti i poštenja, etike i morala postao zaboravljeni pojam. I zaboravljen je pojam kako u znanosti tako i u svim drugim područjima u kojima ovaj sabor čelne osobe na pojedinim funkcijama bira. Dakle nestao je sustav kriterija, nestao je sustav vrijednosti, nestao je sustav objektiviziranja odabira koje mi provodimo. Gdje su nam tablice ostvarenih znanstvenih radova, gdje su nam tablice broja citata znanstvenih radova ili utjecaja predloženih kandidatura u sustavu znanosti u kojem oni djeluju i u kojem oni rade. Čime možemo braniti ovakav odabir tim više kada se za pojedine kandidate može naći poveznica sa političkom strankom koja ima političku većinu kako u odboru koji provodi selekcijski odabir kandidata tako i u samom parlamentu. Ako ovaj sabor nema vrijednosne kriterije, ako nema objektivizirane kriterije po kojima provodi neki selekcijski postupak, ako nemamo samim time ni kriterije izvrsnosti, poštenja, etike i morala to znači da i ovaj sabor kao institucija te iste vrijednosti više nema. Postoji ono što ja cijelo vrijeme govorim na političkoj sceni samo jedna u nizu otetih institucija, otetih od strane HDZ-a. I prva reforma koju mi trebamo provesti, a znate itekako da se ja zalažem za sustav reformi kako u području pravosuđa tako i u području izbornog zakonodavstva, tako i u području teritorijalnog ustroja. Međutim, prva reforma od koje treba početi je reforma upravo tog sustava vrijednost, uspostavljanja meritokracije, meritokracije to znači odabir kandidata na temelju njihovih stručnih, profesionalnih, a potom i moralnih zasluga jer ovakva država nikome ne služi i nikome više ne treba osim članovima HDZ-a.
Hvala.
I vama, a sada stvarno pojedinačne rasprave, prva je gospođa Katarina Peović.
Izvolite.
Znači Hrvatska zaklada za znanost je institucija koja je osnovana radi promocije znanosti, visokog školstva, tehnologije, znači ona je osnovana da bi bila potpora znanosti, visokom obrazovanju, tehnološkim projektima. Ona ima taj dvorazinski postupak recenzije projekata znači u kojem sudjeluju i međunarodni znanstvenici u tom …/nerazumljivo/… procesu i domaći znanstvenici u tom panel vrednovanju, no mnogi znanstvenici su nezadovoljni i sa tom primarnom funkcijom za koju smatraju da zaklada ju ne ostvaruje, a i sa samom ovom selekcijom i procesom u kojem tvrde da je riječ o netransparentnosti i pristranosti tih pogotovo anonimnih domaćih eksperata pa vrlo često oni koji spadaju dakle upravo među one citirane po tim kriterijima međunarodne vidljivosti izvrsne ispadaju iz prvoga kruga, eliminiraju iz ovi znanstvenici na tim panel vrednovanjima. No, neke su isto tako, neka su istraživanja provedena recimo institut, studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz 2018. godine u kojoj se navodi da su stavovi ispitanika u doprinosu Hrvatske zaklade za znanost, unapređenju znanstvenog rada poražavajući. Znači istraživanje pokazuje da je reforma znanstvenog sustava dovela do njegovog urušavanja, a među posebno kritične točke se ubraja kvaliteta rada Hrvatske zaklade za znanost.
Nadalje, laboratorij za istraživanje nasilja koji djeluje pri Pravnom fakultetu proveo je online anketiranje znanstvenika kako se osjećaju u komunikaciji s birokracijom, pa ih je polovica navela da su suradnju sa zakonom pretežno osjećaju izloženo budalaštinama, 40% odgovorilo je da se osjeća bespomoćno, 25% da se osjeća revoltirano. Znači također imamo i predloženu članicu ovog vijeća koje je sama dakle se bavila tim nezadovoljstvom, zakladom Anamarija Getoš Kalac koja je provela anketu i izradila studiju o nezadovoljstvu da bi sama postala predmetom zakladinog Povjerenstva za znanstvenu čestitost te podlegla kazni tog povjerenstva za lakšu povredu znanstvene čestitosti iako treba bit oprezan kod zaključaka, nemamo sve informacije u tom slučaju ali i svakom slučaju osuđivanje znanstvenice koja je obavila istraživanje koja pokazuje nezadovoljstvo zakladom, svakako otvara prostor za sumnju u to ocjenu zaklade.
Ono što je bitno da smo ovdje dakle i u ovom procesu suočeni sa mislim istim problemima kao što smo imali kod ovog imenovanja članova nacionalnog vijeća za znanost, u usput znači na Odboru za znanost nije provedena niti rasprava o tim kandidatima već se samo glasalo, opet se postavlja pitanje jesu li ovo najbolji kandidati ako govorimo da je recimo u tom Nacionalnom vijeću za znanost imenovan HDZ-ov kadar znači Đuro Navro, suvlasnik Infobipa sa sramotnim direktorskim životopisom od niti jedne kartice teksta, Roberto Kutić i direktora Atlantic grupe Mlade Pejaković, ako se misli da je sva znanost poduzetništva i IT, onda stvarno nam se loše piše.
Ovdje opet imamo neke stare HDZ-ove kadrove, već je nešto o tome rečeno, neki od njih su dakle istovremeno profesori na fakultetu i državni dužnosnici koji su osumnjičeni jel, da suradnicima sa svog fakulteta osiguravaju dodjelu projekata, kao što je spomenuo kolega Bakić, to je slučaj Ružinski koji je dakle spominjem ime, koji je optužen da je posredovao kod studija utjecaja na okoliš za sanaciju odlagališta otpada i gradnju golf igrališta pogotovo, a ovdje je evidentno ono što je rečeno, da je riječ o čovjeku kojeg predlaže Institut čijeg je on direktor, jel. To trebalo bi biti diskvalificirajuće ali nažalost nije, jel.
Stoga opet ovdje možemo reći da imamo članove za koje se može postaviti pitanje jesu li baš najbolji za ovu funkciju, imamo člana za kojeg zaposlenici na Ruđeru Boškoviću kažu, Dražen Vikić Topić, kažu da je temeljito upoznat sa stanjem na institutu i problemima u prirodnim znanostima no da nikada nije reagirao, u ovom slučaju dakle, bojim se da se opet ponavlja ona situacija kao sa Nacionalnim vijeće za znanost, da se opet biraju kadrovi koji su itekako umreženi i koji neće se zalagati za ono što bi trebala biti inicijalna zadaća zaklade a to je ono što smo na početku rekli, znači promocija znanosti i promocija hrvatskih znanstvenika u međunarodnoj zajednici i općenito znanost.
G. Arsen Bauk, prvi.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice Peović, možda neću vama direktno replicirat, ali kad je tema znanost, opće je poznato što je znanost rekla o posvajanjima istospolnih obitelji a kako smo potpredsjednik Radin i ja prošli tjedan imali jednu nepotrebnu raspravu oko prava istospolnih obitelji, koristim ovu priliku da pozovem potpredsjednika Radina da zajedno podnesemo zaključak kojim se poziva Ministarstvo obitelji da povuče svoju žalbu na presudu Upravnog suda i da tako našu svađu koja je već i gay friendly, završimo na jedan koristan način za mene, njega i za ljude na koje se ta svađa odnosila. Zahvaljujem.
Prvo je bila replika pa odgovara gđa. Peović, onda ću odgovoriti ja.
Pa mislim da bi bilo vrijeme da odgovorite vi, ali nemamo kako bi se to reklo, nemamo u Poslovniku temelja za takvu raspravu.
Ja mogu prenijet.
Budući da nemamo Poslovniku temelja za ovakvu raspravu, onda ćemo tu raspravu nastaviti na kavu za koju je obećao g. Bauk po prvi put u životu da će je on platiti, može?
I…
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Da, naravno.
…/Upadica Peović: Ali ta kava ima utemeljenje u Poslovniku./…
Uvijek spreman za suradnju oko usvajanja djece istospolnih brakova, …
…/Upadica Bauk: I Katarina će dobit kavu jer je poslužila kao medij./…
… morat ću vam dat opomenu pa će te opet napravit kraval. Nemojte molim vas.
Potpredsjednica, gđa. Sabina Glasovac.
Hvala lijepo, g. potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Peović, slažem se s vama u ovom djelu da nismo sigurni temeljem kojih kriterija su zapravo birani prijedlozi koji su stavljeni danas pred Hrvatski sabor međutim izdvojili ste baš zanimljiva imena u tom kontekstu, to je g. Ružinski i g. Vikić Topić.
Naveli ste već za g. Ružinskog, čovjek je umirovljenik, u mirovini je, sam je de facto sebe kandidirao, isto tako postoje ozbiljne sumnje na zloporabu položaja, ja ću to tako reći a za g. Vikića Topića zapravo ste spomenuli ovo nečinjenje u reagiranju na neke negativne trendove u samoj znanosti.
Međutim očito, baš njih dvojicu kvalificira jedna stvar s to je činjenica da je g. Ružinski bio pomoćnik ministra od '93. do '95. a zamjenik ministra od '95. do '00. u HDZ-ovoj Vladi …
…/Upadica Radin: Hvala./…
…a g. Vikić Topić kao državni tajnik koji od 2005. do 2010.
Hvala lijepa, izvolite odgovor.
Pa hvala što ste to iznijeli, to su mislim činjenice odmah da tako kažem, bude sumnju jer kod HDZ-a imamo taj obrazac da nije samo stvar u tome, ja ne bi zapravo moralizirala oko toga da neko ima člansku iskaznicu neke stranke jer to ne bi zapravo trebalo diskvalificirati niti znanstvenike koji se kandidiraju za neke funkcije a niti bilokoga u hrvatskom društvu iako se to onako pomodno kaže, kad imaš člansku iskaznicu, sigurno je imaš da bi stekao nekakve povlastice, što je isto po mojem mišljenju jako opasna opća mantra koja zapravo onda u konačnici i same stranke stavljaju u poziciju da se podrazumijeva da su koruptivne, da su pune oportunista koji uzimaju te članske iskaznice da bi se obogatili, da bi stekli nekakve pogodnosti ali u slučaju HDZ-a, znači čisto iz nekakvog iskustvenog obrasca, možemo reći da je to slučaj i ovo što ste vi rekli, stoji a i stoji ono što je prije rečeno, da je evidentno riječ o sukobu interesa iako to nije protuzakonito, …
…/Upadica Radin: Hvala lijepa, hvala, hvala./…
… nije baš legitimno.
Hvala. Nemate više replika, hvala.
Gđa. Marijana Puljak je sada na redu.
Zahvaljujem predsjedavajući, drage kolegice i kolege.
Ja ću evo, ponovo pročitati iz zakona koja je svrha Hrvatske zaklade za znanost i tko upravlja Zakladom. Dakle Zaklada se osniva s temeljnom svrhom razvoja i promicanja znanosti i tehnologijskog razvoja u RH te s krajnjim ciljem osiguravanja održivog društvenog i gospodarskog razvoja uz poticanje zapošljavanja i vodeći se načelima socijalne uključivosti.
Radi ostvarivanja svoje Zaklada osigurava potpore temeljnim primijenjenim i razvojnim znanstvenim istraživanjima koje su od strateškog interesa za RH i to financiranjem znanstvenih projekata istraživačkih stipendija sljedeće okvirne skupine programa i onda se navode programi.
U čl. 5 kaže se da, dakle, Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, kaže se da Zakladom upravlja Upravni odbor Zaklade koji ima 7 članova i sad je, evo, zanimljivo čitati, članove Upravnog odbora Zaklade imenuje HS na prijedlog Vlade iz redova vrhunskih znanstvenika, osobito onih koji imaju svjetski priznate znanstvene radove i rezultate, vodeći računa o zastupljenosti svih znanstvenih područja. Kandidate za članove utvrđuju se na temelju prijedloga koje podnese znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveučilišni senati, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gospodarska komora, udruge poslodavaca, Nacionalno vijeće za područje znanosti te znanstvenici-članovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva.
Dakle riječ je o izvrsnosti. Traže se u članove Upravnog odbora vrhunski znanstvenici sa međunarodno priznatog karijerom. Ja bih rekla da ovaj Prijedlog koji je pred nama ne ispunjava taj zakonski uvjet. Evo, ako idemo redom od jednog do drugog kandidata i pogledamo njihov doprinos i dakle, jesu li oni vrhunski znanstvenici, dakle g. Žužinski ima nekoliko radova na engleskom, zadnji je 2009. g., akademik Kaštelan niti ne navodi znanstvene radove, ali zato navodi nagradu grada Zaprešića, Perica H-indeks 12, 414 citata, za usporedbu, g. Jonjić koji je bio u protekla 2 mandata, H-indeks 51, 8 600 citata, 2 rada na kojima je prvi autori imaju 2500 citata, gđa. Kalac, dakle nalazimo samo evo, 2 rada, vodila je suradnu grupu Max Instituta u Hrvatskoj, ali je zapravo više poznata kao mentorica mladom Karlu Ressleru. Kovač, par radova, dakle to su ljudi koji se predlažu za članove Upravnog odbora.
G. evo, ako guglate malo i g. Nikola Ružinski, on je poznatiji dakle u medijima, imate ga kao nekoga tko je aktivno sudjelovao i u bogaćenju gđe. Nevenke Tuđman, kćeri prvog hrvatskog predsjednika. Poznate su evo, afere u kojima je sudjelovao, gradnja telekomunikacijskih uređaja u njegovom ministarstvu u to doba, dodjeljivanje poslova firmama koje su onda isplaćivale proviziju gđi. Tuđman. Dakle, to su ljudi koje se ovdje predlažu da budu članovi Upravnog odbora, a po zakonu se dakle traži da su to vrhunski znanstvenici, oni koji imaju svjetski priznate znanstvene radove.
Na Odboru za znanost, dobili smo popis svih prijavljenih, 40, nekih 30 čini mi se, 34 ili 36 je zadovoljilo uvjete, međutim, dakle ne znamo kako su od tih 34 koji su zadovoljili uvjete, po kojim kriterijima su ovi ljudi izabrani. Dakle nama nekakve scoring tablice, nema nekakvog ocjenjivanja, već smo dakle, dobili njihova imena i što možemo zaključiti? Možemo samo zaključiti da su to evo, opet jedna lista podobnih ljudi koji će, kažem, tamo su nas na Odboru za znanost su govorili kao šta se sad vi inatite pa govorite o nekakvim kriterijima, trebaju ljudi znati privlačiti EU novce, to je zapravo najvažnije. Dobro, onda stavite u zakon oni koji znaju privlačiti EU novce. Međutim, evo, nažalost u zakonu piše vrhunski znanstvenici, osobito oni koji imaju svjetski priznate znanstvene radove i rezultate.
Od ovih koji su predloženi, ja ne vidim da itko ima svjetski priznate znanstvene rezultate niti da je vrhunski znanstvenik.
Zahvaljujem. Pardon, ispričavam se.
.../Govornik naknadno uključen./... gđa. Peović, replika.
Ma samo me zanima da li je uopće na Odboru za znanost provedena rasprava s obzirom da je situacija kad se biralo članove Nacionalnog vijeća za znanost bila takva da se niti rasprava nije provela, koliko sam shvatila, već ste samo dobili životopise i rečeno je da, eto, svatko je mogao kod kuće ovaj, pročitati životopis.
Ne, ne, ne, ne, prvo je ovaj, prvo je povreda Poslovnika na ono što je rekla gđa. Peović.
Gđa. Bedeković.
Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a, osjećam se prozvanom kao predsjednica Odbora, naime, kolegica Peović barata poluinformacijama, naime, ona nije članica Odbora i nije upoznata s radom Odbora i nije bila na toj sjednici. Smatram da je povrijeđen čl. 238 zbog iznošenja neistina jer nije istina da na Odboru, onom o kojem ona govori nije bila provedena i da nije bila dozvoljena rasprava.
Hvala lijepo.
Hvala lijepo gđo. Bedeković. Vi ćete sami znati da je to bila replika, da 238. ne govori o istini .../Upadica se ne čuje./... pročitajte, ne govori o istini. Ne govori o istinitosti, nažalost. Nisam ga ja napisao. Napisale su ga velike stranke. .../Upadica: Mogu ja?/... Sad možete vi odgovoriti na .../Upadica: Mogu odgovoriti na repliku./... Imate opomenu.
Izvolite.
Dakle evo, možda gđa. Bedeković i ja nismo bili na istom odboru, ja sam bila doduše ovaj, na Webexu pa možda nisam sve čula, ali ja nisam prijetila raspravu o ovim članovima dakle, prvo, u materijalima koje smo dobili, dobili smo samo životopise odabranih članova, na inzistiranje smo dakle dobili i životopise svih kandidata koji su se prijavili, međutim ono što smo tražili, kriterije po kojima od tih 34 koji su zadovoljavali osnovne uvjete, dakle po kojim kriterijima od 34, izabrani su ovi koji su nam sad tu predloženi. Dakle, odgovor na to pitanje, nažalost nismo dobili. dakle, neko je eci, peci, pec izabrao i to su ti kandidati, dakle nemamo nekakvu scoring tablicu, traže se vrhunski znanstvenici po tom i tom kriteriju, evo ovih upadaju u taj kriterij.
Gđa. Bedeković, opet povreda Poslovnika.
Hvala lijepa, g. potpredsjedniče.
Ponovno povreda Poslovnika, uvažena kolegica jako dobro zna da je na spomenutom odboru provedena rasprava, da je rasprava dozvoljena, da je za raspravu dobila sve materijale jednako kao i svi ostali zastupnici a smatram da bi možda bilo korisno da uvažene kolege iz oporbe prouče proceduru i način na koji procedura ide, kada odbor ne bira članove nego dobije imenovane članove od strane Vlade.
Hvala lijepa.
Moram vam dat opet opomenu jer je bila replika, a replike, ali niste dali repliku.
Kao što vam kažem, nisam ja kriv što imam takav Poslovnik ali nemojmo ga zloupotrebljavat, to je zlouporaba Poslovnika i vi znate, to je replika.
Ništa zato, idemo dalje.
G. Damir Bakić, to je druga opomena, naravno, Damir Bakić ispred Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, izvolite.
I poslije ću si uzet slobodu da vam postavim jedno pitanje na kraju, izvolite.
…/Upadica Bakić: Možemo odmah./…
Ako vi dozvolite.
Naravno, apsolutno da.
Prvo samo da kažem, …
…/Upadica Radin, ne razumije se./…
…poštovane kolegice i kolege, želio bih reći da je rasprave na odboru bilo za razliku od rasprave koja je izostala kad smo birali članove Nacionalnog vijeća, ove rasprave je bilo međutim kolegica Peović nije tvrdila da rasprave nije bilo nego je naprosto pitala, to se čini mi se,, prečulo, to je sve, toliko o tome.
Najprije bih sad molio da kažem nešto o dosadašnjem radu upravnog odbora. Prvo, mi zaista kasnimo za izborom novog upravnog odbora, kasnimo 3 g. i otprilike 4 mj. za to su krivi mnogi, svakako ova Vlada, naravno i prethodna ali za to nipošto nije kriv dosadašnji upravni odbor zaklade, pa mislim da je to isto fer reći.
Što se samog rada zaklade tiče, imali smo priliku prije nešto više od pola godine raspravljati o izvještaju o radu za 2019. g., doduše samo na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu, osobno je bio prisutan akademik Vretenar, čelnik upravnog odbora, i moram reći da se te rasprave vrlo živo sjećam i o njoj smo čuli, u raspravi smo čuli samo pohvalu na račun rada zaklade, nikako i kritike. I u tom smislu mi se čini da današnja prigoda zapravo i nije prava prilika na kojoj bismo trebali kritizirati rad dosadašnjeg upravnog odbora, neovisno o tome što o tom radu mislimo.
Donedavno, do prije mjesec i pol dana sam i osobno bio voditelj jednog četverogodišnjeg znanstvenog projekta kod Hrvatske naklade za znanost. Znam savršeno točno i iz svog iskustva, iz iskustva svojih kolega svaki detalj svakog koraka u postupku, od postupka prijave do evaluacije pa onda i praćenja itd.
Ovako ću reći ukratko, nije to uvijek sve bilo sjajno, nije to sve bilo apsolutno po našem ukusu, ali opet ću reći, fer bi bilo kazati i to ću sada jasno reći, kad bi sve naše institucije, osobito u znanosti i visokom obrazovanju radile kao zaklada, kad bi one u svom u djelovanju dostigle standarde koje je dosada dostigla i postavila zaklada, bilo bi nam zapravo i u visokom obrazovanju i u znanosti, do sada već mnogo bolje.
Da, zaklada je u radu do sada činila i greške, tih grešaka itekako smo svjesni i sad je prilika da se rad zaklade unaprijedi ili bila je prilika da se rad zaklade unaprijedi izborom novog upravnog odbora koji je nastaviti tamo gdje je ovaj dosadašnji stao, nota bene bilo bi korisno a i bolji običaji su u tom možda nalagali da barem jedan član upravnog odbora dosadašnjeg upravnog odbora kontinuiteta radi, ostane raditi u novom upravnom odboru, to međutim Vlada također nije željela, da, dakle bilo je grešaka ali reći i ovo. kritizirali smo često rad zaklade, mi koji smo projekte vodili ali ni blizu onoliko koliko su kritizirali rad zaklade oni koji projekte nisu i fer je nekako razumjet s kojih pozicija su te kritike dolazile, kako su izgledale i zašto.
U svakom slučaju, da, jedna od podtočaka ove točke je i razrješenje dosadašnjih članova upravnog odbora i zato je ovo prilika da se i njima svima na čelu sa akademikom Vretenarom zahvalimo, pa evo to i ja činim sa ove govornice
A što se izbora novih članova upravnog odbora zaklade tiče, tu sam već sve rekao i jednako o tome mislim. Izabrani su, bar neki od njih, ne na temelju svojih kompetencija nego po sistemu pogodovanja i dobro uhodanih klijentelističkih veza, na čast ovoj Vladi i na znanje .../Govornik se ne čuje./...
Hvala lijepa. .../Upadica se ne čuje./... Da, hvala lijepa. Odustao sam od svog pitanja, direktno ću razgovarati sa gđom. Marijanom Puljak poslije o tome, jer vi ste rekli prije jednu stvar i koju ja se potpuno slažem i to da svijet privrede bi trebao biti prisutan u povjerenstvima i u zakladama koje se tiču znanosti jer to tako funkcionira u današnjem svijetu, a ovdje .../Upadica se ne čuje./... ovdje je doživljena kritika, ali to ćemo razgovarati poslije o toj kritici.
Hvala lijepa. Nećemo postaviti pitanje jer bi bilo, bilo bi nepravedno s moje strane. Iskoristio bi .../Govornik se ne razumije./...
Gđa. Marijana Puljak, Kluba zastupnika Centra i GLAS-a, završno. Naravno, ne govori se, govori se gđi. Peović, a ne Puljak, prije.
Evo, ja ću samo završnu samo kratko iskoristiti za ispriku, da, bila je rasprava na Odboru za znanost, kolega Bakić i ja smo zapravo uporno tražili evo, ispričavam se stvarno, mislila sam na to, uporno smo tražili kriterije po kojima su ovi ljudi izabrani kao prijedlog za članove Upravnog odbora. Nismo dobili odgovor. Kriterije je trebala dostaviti Vlada, je li, dakle njihov je prijedlog. Da, da, njihov je prijedlog ovdje i trebali bi dostaviti kriterije po kojima su ovi ljudi izabrani za ovu funkciju, kao prijedlog za ovu funkciju.
Dakle, dobili smo, prvo smo dobili životopise samo onih odabranih, nakon pitanja jednog od članova odbora, dobili smo onda i životopise svih prijavljenih, onako hrpimice, ali nikakve tablice sa nekakvim kriterijima, zašto ovaj, a ne onaj, po kojem kriteriju ovaj, a ne onaj, dakle to nismo dobili i stalno nam se nekako i optuživalo je li, zašto inzistiramo na tim kriterijima, zašto je to važno, Zaklada radi dobro, treba Zakladom upravljati, ovo, ono, sve se slažemo, ali dajte nam, evo kriterije po kojima su ovi ljudi vrhunski znanstvenici sa svjetski priznatim znanstvenim radovima i rezultatima, kako čl. 5 Zakona i traži.
Evo, samo kratko. Hvala.
Hvala lijepa. Gđa. Vesna Bedeković, Kluba zastupnika HDZ-a, završno.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče HS-a, uvažene kolegice i kolege, poštovani državni tajniče, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Prvo evo, iskoristit ću prigodu ponovno na kraju evo, ove rasprave u ime svih saborskih zastupnica i zastupnika Kluba zastupnika HDZ-a zahvaliti svim bivšim članovima Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost na njihovom predanom radu u njihovom evo, mandatu. I svakako zaželjeti uspješan rad novim članovima Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost koja će nadam se, HS dakle, potvrditi na svom sljedećem glasovanju i podsjetiti da će Klub zastupnika HDZ-a obje ove odluke podržati. To je prvo.
Drugo, željela bih podsjetiti da smo doista kao što su kolege prethodno i potvrdili, raspravljali na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu između ostaloga i o Izvješću o radu Hrvatske zaklade za znanost u 2019. g., za 2020. g. ćemo izvješće, nadam se, dobiti, gdje nisam primijetila niti u jednom trenutku bilo kakvih prigovora ili kritika na račun rada Hrvatske zaklade za znanost, a znademo da je na čelu Hrvatske zaklade za znanost dakle Upravni odbor. Kako će Zaklada za znanost funkcionirati i raditi u sljedećem mandatu na čelu sa Upravnim odborom kojega je Vlada imenovala, a Sabor će potvrditi, to ćemo vidjeti.
I treće što želim reći, želim izraziti zadovoljstvo činjenicom da evo, uvažene kolegice i kolege, članice odnosno članica i član Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu konačno prekidaju, barem po njihovim raspravama, seriju svojih potresnih svjedočanstava o tome na koji se način rasprava na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu o svim temama, ne samo o ovoj, na koji se način demokratično pristupa svim članicama i članovima Odbora i na koji se način osiguravaju svi potrebni materijali kako bi sjednice se mogle održavati sa svim primjerenim materijalima potrebnima za raspravu, tako da, drago mi je da evo, na neki način, evo, ja se nadam da će serija tih potresnih svjedočanstava o tim čudima koja se događaju na Odboru u smislu zabrane ili onemogućavanja bilo kakvog raspravljanja, ipak prestati, ipak doći kraju, a do tada, dakle doista koristim prigodu još jednom ponoviti, zaista preporučiti uvaženoj kolegici i uvaženom kolegi da prouče proceduru dakle, da vide kako zapravo funkcionira Odbor, da prouče način pristupanja pojedinim temama, a poglavito evo, ovoj zadnjoj temi, a to je izbor članica i članova, odnosno imenovanje, ne izbor, nego imenovanje članica i članova upravnog vijeća Upravnog odbora Zaklade za znanost jer procedura ide na način da Vlada imenuje, Vlada imenuje, a Sabor, dakle potvrđuje. Da ovdje nije bilo riječ o proceduri koja je išla na način da se bilo što bira na Odboru, dakle zadatak Odbora je bio dakle, potvrditi ili ne potvrditi, izjasniti se o dakle prijedlogu Odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost koju je Odboru odnosno HS-u podnijela Vlada RH. Naravno, uz svakako i u svakom trenutku danu mogućnost za raspravu.
Hvala. Hvala lijepo. .../Upadica se ne čuje./... Ne, vi ste gotovi. Da. .../Upadica: Nije još, ali evo, Kluba zastupnika HDZ-a će podržati ovaj prijedlog./... Aha, dobro. Ne, mislio sam, nemate replike. .../Upadica: U redu, hvala vam lijepa./...
Da, g. Bakić je tražio povredu Poslovnika.
Hvala vam g. potpredsjedniče. Da, smatram da je povrijeđen Poslovnik i to u svom čl. 238 jer ovo što je rečeno smatram, doživljavam omalovažavanjem od strane kolegice Bedeković jer bih jasno reći da sam čak neuključen, neuključen u trenutnu polemiku koja je zaiskrila, posvjedočio, makar nisam bio direktno involviran, točno onome kako je bilo, u prilog kolegici Bedeković. I danas i kad smo raspravljali o izborima članova Nacionalnog vijeća, govorio sam istinu i samo istinu. To znaju svi članovi Odbora i .../Upadica: Hvala lijepa./... mislim da nije u redu da se na ovakav način .../Upadica: Hvala lijepa./... moji istupi komentiraju.
Hvala vam lijepa.
Hvala vam lijepa, ali ja tu ne vidim omalovažavanje. .../Upadica se ne čuje./... Ne vidim omalovažavanje i ovaj, naravno, moram vam dati opomenu. Kao replika, bila bi itekako, bila bi prihvatljiva, ali međutim, ne kao povreda Poslovnika, nažalost. Tako više u 238.
Gđa. potpredsjednica Sabina Glasovac, Kluba zastupnika SDP-a završno, izvolite.
Hvala g. potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege.
Dozvolite da samo kratko na kraju današnje rasprave kažem par riječi u ime Kluba zastupnika SDP-a. Prvo bih se htjela zahvaliti, također, dosadašnjim članovima i članicama Upravnog odbora Zaklade za znanost jer ovaj saziv je bio izložen novom momentu, znači činjenici da je 2013., a onda 2014. g. prenesena ogromna odgovornost na sam Upravni odbor i na samu Zakladu činjenicom da se njima zapravo prenijela ovlast uspostavljanja sustava natječaja, odabira prijavitelja i financiranje istraživanja kojima onda na taj način je neovisno upravljala znanstvena zajednica. Vjerojatno je na tom putu bilo određenih grešaka, ali izazovi su bili veliki.
Ono što želim da prestane i da se više ne događa je da se krše hrvatski zakoni, nitko na to nema pravo, a računa o tome trebaju voditi nadležna tijela koja se ne mogu amnestirati od zakona i od provođenja i od poštivanja zakona koje je donio HS. Ono što je činjenica da, mi ćemo kroz nekoliko dana glasati o novim članicama i članovima Upravnog odbora Zaklade za znanost. Do ovoga uopće, do velikog dijela ove rasprave danas nije trebalo doći da smo se držali hrvatskih zakona, ali i da smo donijeli određene vrlo jasne kriterije.
Činjenica jest da se novi članovi i članice Upravnog odbora Zaklade za znanost biraju mimo bilo kakvih jasno postavljenih kriterija, no ono što ja očekujem od njih, s obzirom da će sukladno omjerima snaga u HS-u, dobiti većinu je da se vode posebnim kriterijima u svome radu. Kriterijima prema kojima će sredstva koja će se odobravati ići zaista u prave ruke. Zašto to govorim? Znanost je do sada stalno nekako vapila za sredstvima. Sada će tih sredstava biti. I putem EU fondova koji dolaze kroz ovo klasičnu sedmogodišnju EU perspektivu, ali i kroz određene druge mehanizme koje možemo dobiti na temelju našeg Plana za oporavak i otpornost i ono što je ključno je taj strateški petogodišnji dokument kojega će donijeti Zaklada jer upravo taj strateški dokument je zapravo, treba prepoznati i razviti prioritetna znanstvena područja, s jedne strane, s druge strane, jačati na toj sinergiji, odnosno integraciji hrvatskog znanstvenog istraživačkog prostora u međunarodni istraživački prostor.
Ali, isto tako i povezivanje ovog znanstveno, inovacijskog i tehnološkog postupka i procesa sa gospodarstvom u RH. Nema napretka, nema oporavka, nema otpornosti hrvatskog gospodarstva bez obrazovanja, tehnologije i znanosti i što nam to prije postane jasno, to će nam biti lakše. Znači da svaki onaj euro koji dođe u Hrvatsku posredstvom sustava inovacija i znanosti upotrijebimo u otvaranje novih radnih mjesta, u otvaranje jačanja gospodarstva i intelektualno kapaciteta ove zemlje, a onda samim time se otvaraju i brojne mogućnosti.
Ovo je šansa koja se ne pruža svaki dan, došao je potres, imali smo Covid krizu, ali sve te krize su zapravo prostor za, to je određena šansa, određena dodatna sredstva koja nam se daju kao sredstva pomoći, a upravo na nama je da sada ovu krizu prepoznamo kao svoju šansu, a ključevi toga zapravo leže u ljudima koji će se izglasati u HS-u, koji će biti ključni u petogodišnjem razdoblju, da postavljaju vrlo jasne kriterije i da preusmjeravaju, odnosno da provode transparentne natječaje, ali i kroz taj strateški plan definiraju jasne strateške ciljeve koji moraju biti u skladu s ostalim razvojnim politikama RH i ključnom Nacionalnom razvojnom strategijom 2030. godine. Tako da ja se nadam da ovo loše poglavlje izigravanje zakona i netransparentnosti i upucavanja sredstava možda i tamo gdje nećemo imati povratnu dodanu vrijednost je iza nas, bez obzira što ja mislila o pojedinim od ovih ljudi, želim im sreću i da rade pametno i da rade u javnoj interesu, interesu RH jer mnogo toga u Hrvatskoj ovisi upravo o njima i o ovom sustavu.
Hvala. I sada na kraju u ime predlagatelja, državni tajnik, g. Ivica Šušak. Izvolite.
Hvala, poštovani g. potpredsjedniče, uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici.
Prije svega, hvala svima na doprinosu koji su dali u raspravi svojim izlaganjima međutim zbog činjenice načela, moram spomenuti nekoliko primjedbi, riječ je o izlaganju kojem se navelo da sam u uvodnom izlaganja rekao da Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na novom statutu, nisam rekao da Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na novom statutu nego na usklađenju Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, sa krovnim Zakonom o zakladama. Ovaj Visoki dom je donio novi Zakon o zakladama i Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost, potrebno je uskladiti sa tim krovnim pravnim propisom.
Druga stvar koju želim spomenuti, puni puta se u izlaganjima spominjao statut Hrvatskoj zakladi za znanost kao možebitno nezakonit, problematičan, dao je mogućnost produljenja mandata članovima upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, međutim istine radi, moram reći da je suglasnost na taj statut dobivena 2013. g. i potpisao ju je tadašnji zamjenik ministra uprave i pravosuđa.
Od tada do danas statut Hrvatske zaklade za znanost nije mijenjan. To je vrlo lako vidljivo na mrežnim stranicama Hrvatske zaklade za znanost gdje se nalaze svi njihovi dokumenti.
Ono što je također zanimljivo, moram podsjetit još jedanput na sama procesna i sadržajna pravila oko izbora odnosno imenovanja svih članova Hrvatske zaklade za znanost. Tu je Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost jasan i nedvosmislen i on je propisao kriterije tko može i kako i u kojoj proceduri biti član upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Također, zakonom ograničava mandate na dva uzastopna mandata a s obzirom da se nitko od prethodnih članova upravnog odbora nije predložio niti javio na javni poziv, nije bilo mogućnosti izuzev uvaženog prof. Stipana Jonjića koji je već bio u dva mandata član upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Problematizirali su se i spominjali kandidati odnosno predloženi odnosno imenovani članovi koji su došli vama na potvrdu s obzirom na kriterije koje je propisao zakon i njihovo ispunjavanje tih kriterija, ono što ovdje moram spomenuti, ako uzmete samo Google Scholar ili Scopus kao metodologiju ili način, baza podataka u kojima može vidjeti koliko pita je netko u svjetskim časopisima citiran, onda dovoljno pokazuje da recimo prof. dr. Dražen Vikić Topić ima 1545 citata u Scopusu ili 1623 u Google Scholar.
Pitanje zvanja i znanstveno-nastavnih zvanja nekih kandidata također je vidljivo i u upisniku odnosno registru znanstvenika, problematiziralo se zvanje izvanredne profesorice dr. Anamarije Getoš Kalac, međutim vidljivo je da on ima najviše znanstveno zvanje u upisniku znanstvenika, pitanje njenog međunarodnog značaja odnosno svjetskog priznanja govori o mjestu gdje je stekla akademski stupanj doktora znanosti i projekte koje je vodila i predavanja koje je izvodila s obzirom na značaj visokih učilišta na razini EU-a.
Ono što je značajno spomenuti, upravni odbor će imat velike zadaće u narednom petogodišnjem razdoblju, pred nama i realizacija prijedloga NPOO-a koji predviđa kroz naredne 4 g. ulaganje od 6000 milijuna kuna u jačanje kapaciteta zaklade gdje će se jačati aplikativni projekti, projekti koji će se razvijati u stem području kao i pitanje razvija mladih karijera. Sve to skupa naprosto stavlja težište na Hrvatsku zakladu za znanost koja ima jedan specifičan ustroj i potrebno ga je naravno uskladiti, ono što amandman rekao, sa krovnim Zakonom o zakladama, međutim i pod stalnim nadzorom, praćenjem izvješća ovog Visokog predstavničkog i zakonodavnog doma.
Evo to bi bilo najkraće a ja vam se svima zahvaljujem s obzirom na izlaganje, jel.
Hvala, imamo nekoliko replika.
Po redu, prvi je g. Rade Šimičević.
Zahvaljujem, potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, zapravo ove se polemizira o dvije stvari.
Prvo, da li članovi koji su bili u zakladi do sada, istekao im je mandat, imaju zakonsko pravo i drugo, na koji način se biraju članovi? Vi ste sad to sve ovdje obrazložili i mislim da bi bilo dobro da ponovite još jedanput da ljudi znaju da mi ako Vlada bira kandidate, da mi možemo ili dignuti ruku ili ne dignuti ruku a životopisi i sve ono što imaju, možemo naći, ako si želimo dati truda. Dakle ovdje danas nije bilo rasprave niti o programima niti o rezultatima rada. Znači nema ovdje niti ideologije niti programa nego se ovdje govori o izboru odnosno o legitimitetu članova koji su dosada bili a istekao im je mandat. Hvala lijepo.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa, uvaženi zastupniče.
Naime, ja ću ponoviti da je način imenovanja lanova upravnog odbora na temelju javnog poziva kojeg je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja 15. siječnja ove godine i da su ovlašteni predlagatelji u ime predstavnika akademske i znanstvene zajednice bili senati sveučilišta, Rektor zbor RH, javni znanstveni instituti zatim sami predstavnici, sami znanstvenici i članovi akademske zajednice, Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Na javni poziv je predloženo 40 kandidata. U analizi pristupnih, prispjelih prijava 6 kandidata nije udovoljavalo kriterijima koje propisuje Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost. Nažalost iz regije nije se do kraja mogao ispoštovati ovaj ključ regionalne zastupljenosti s obzirom da su predloženi kandidati iz područja Slavonije bili na položajnim radnim mjestima visokih učilišta.
Hvala lijepo.
Gospođa Peović.
Prvo bih malo samo komentirala ovu repliku, mislim sve se može naći na internetu, ali nije li mislim neka zadaća odbora u saboru da dobiju sve informacije prilikom donošenja odluka o ovim važnim stvarima. No ja bih vas direktno pitala mislite li da je ako je nešto i legalo je li legitimno da direktor instituta kojeg taj institut predlaže bude ista osoba. Znači da se predlaže osoba koja je, koju bi trebala neovisna institucija predložit to je u redu, ali neovisna institucija je on sam na neki način. Znači imamo direktora koji predlaže sam sebe. To je predsjednik upravnog vijeća to je mislim samo po sebi možda jest legalno, ali je li to legitimno. Ne bismo li trebali imati takva pravila da ne dolazi do takvih kratkih spojeva.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa.
Naime, u proceduri predlaganja ispred javnih znanstvenih instituta, upravno vijeće je upravljačko tijelo ali javni znanstveni institut putem znanstvenog vijeća i odlukama tog najvišeg stručnog tijela instituta predlaže kandidate za članove strateških tijela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Tako da pitanje legitimiteta naprosto ovdje ne dolazi u obzir.
Gospođa Bedeković.
Hvala vam lijepa.
Uvaženi državni tajniče drago mi je da ste ponovno u svom završnom izlaganju pojasnili proceduru samog izbora članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost i da ste i sami naglasili da je procedura takva da resorno ministarstvo raspisuje javni poziv, Vlada bira i predlaže saboru, sabor potvrđuje, pa ću vas moliti da još jednom tu proceduru radi hrvatske javnosti ponovno objasnite. Zašto? Zato što se ne mogu i nikad se neću složiti s upornim provlačenjem teze da kad nekoga ili nešto ili neko tijelo bira pozicija odnosno bira HDZ onda je to politiziranje i stavljanje znanosti u službu politike ili nečeg drugog, a kad to radi opozicija i kad bira opozicija onda je to prije sve poštivanje struke …/Upadica: Hvala./… i ne stavljanje politike u bilo koji drugi kontekst.
Hvala lijepa.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepa uvažena zastupnice, dakle javni poziv za predlaganje kandidata za članove Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Kandidate za članove upravnog odbora zaklade utvrđuje Vlada RH na temelju prijedloga koje joj podnose javni znanstveni instituti, Rektorski zbor RH, sveučilišni senati, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te znanstvenici i članovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva. U ovom slučaju ministarstvo je zaprimilo ukupno 40 prijedloga to ponavljam od čega je 34 zaprimljena prijedloga udovoljilo uvjetima javnog poziva.
Hvala.
Gospođa Marijana Puljak.
Hvala.
Dakle, evo poštovani ja vas evo ovim putem evo pozivam na transparentnost upravo da se ne bi dogodilo što je kolegica Bedeković rekla da kažemo da kad bira HDZ onda se bira kontra struke ili zakona, a kad bira opozicija da je to sve u skladu sa zakonom, pa evo transparentno nam objasnite dakle po kojim kriterijima su odabrani ovi ljudi između 34 koja su udovoljila javnom, uvjetima javnog poziva. Dakle, možemo li evo od sada pa u buduće kod svakog ovakvog izbora imati jasan kriterij pa da ne bude opozicija, pozicija bira ovako onako, nego da nam pokažete tablicu na temelju kojih kriterija je između 34 su izabrani ovi ljudi.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala uvažana zastupnice. Jedini mogući kriterij propisuje Članak 5. stavak 2. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, a to je da se članove upravnog odbora zaklade imenuje iz redova vrhunskih znanstvenika osobito onih koji svjetski priznate znanstvene radove i rezultate vodeći računa o zastupljenosti svih znanstvenih područja. I onda ovlaštene predlagatelje sam već spominjao pa nema smisla da spominjem.
Hvala lijepa.
I na kraju gospodin Bakić.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče, ali stvarno, ali zaista replika materijalna znači da ne ponavljamo sve što je puno puta danas rečeno samo bih želio dometnuti dvije stvari referirajući se na ovo vaše završno izlaganje. Dakle, to bi li ovaj izbor evo ovaj eventualni izbor kolega Stipana Jonjića bio drugi izbor u članstvo upravnog odbora to je pitanje koje podliježe interpretaciji, vi to znate mnogo bolje nego ja, međutim to nije apriori jasno. To sam, to je prvo što sam htio reći i drugo sasvim sigurno među prijavljenima je bio i kolega Dean Ajduković čiji ovo ne bi bio drugi izbor, dakle to ste propustili reći. Ja želim zbog javnosti jasno i glasno kazati da je na popisu prijavljenih bio i kolega Dean Ajduković dosadašnji član štoviše potpredsjednik upravnog odbora zaklade.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovoriti.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče.
Ja sam naveo kao primjer uvaženog profesora Stipana Jonjića koji je proveo dva uzastopna mandata. Nisam navodio zašto nije iz prethodnog razdoblja, zašto nije uvaženi profesor emeritus Dean Ajduković očito je procijenjeno da s obzirom na međunarodni značaj i citiranost i rezultate koje se imaju u međunarodnim istraživanjima predloženi, predloženi član iz reda predstavnika područja društvenih znanosti ima veći značaj.
Hvala lijepa, nemate više replika, zaključujem, hvala, zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.

45

  • a) Prijedlog odluke o razrješenju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost b) Prijedlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost
02.06.2021.
Idemo sada na točku koja ima A i B, prvo i drugo.
Prvo A) Prijedlog Odluke o razrješenju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost i pod B) Prijedlog Odluke o imenovanja članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena.
Pa prvo dajem na glasovanje Prijedlog Odluke o razrješenju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 119 zastupnika i zastupnica, 118 je bilo za i 1 je bio suzdržan, pa je na taj način donesena odluka kako je predložila Vlada RH.
I drugo dajem na glasovanje Prijedlog Odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 120 zastupnika i zastupnica, 77 za, 31 suzdržan i 12 protiv, pa je na taj način donesena odluka kako je predložila Vlada RH.
PDF