Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

44

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 140
26.05.2021.
Hvala lijepa, time smo završili iznošenje stajališta i idemo na prvu točku današnjeg dnevnog reda, to je:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 140.

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje Zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Da, poštovani državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici.
Pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o tržištu kapitala, dakle razlozi kao i nekoliko puta prije ovoga sa sličnim tematikama je naravno usklađivanje sa pravnom stečevinom EU i transponiranjem određenih direktiva i uredbi, konkretno ovdje radi se pet direktiva i dva odnosno čak tri uredbe. Sve zapravo imaju isti cilj, a to je da se osiguraju jednaki uvjeti u cijeloj EU što se tiče poslovanja odnosno koja jamče učinkovit bonitetni nadzor i zadržavajući pri tome same troškove usklađenja pod kontrolom i kojima se onda u onim liberalizacijama omogućava osigurava zapravo dovoljna količina kapitala za pokriće rizika odnosno za daljnje investiranje.
Naravno, kod nas u Hrvatskoj situacija na tržištu kapitala u toj mjeri ne prati trendove odnosno ne prati brojke kako god hoćete same EU. Dakle, mi imamo 26 društava koja se bave koje nude usluge investicijskog savjetovanja odnosno investicijskih aktivnosti, a samo šest investicijskih društava. Usporedno radi to je otprilike njihove ukupne imovine nešto više od 67 milijuna kuna dok su dobiti prijavile oko 2,7 s podacima na 31.12.
Samo kad gledamo kreditne institucije odnosno bankarski sektor koji je imovina preko 450 milijardi kuna i tisuću puta veća dobit dakle oko 2,7 milijardi, pa onda imamo tu što se tiče samog financijskog sektora i osiguravajuće društva, lizing kuće itd.
Dakle, očigledno da i ovdje osim ovih, zašto to govorim, zato što osim ovih transponiranja odnosno oprez koji imamo odnosno direktiva koju imamo obvezom prenijeti u naš zakonodavni sustav i uredbi koje s time postaju i automatski vrijede.
Mi smo pri ovim izmjenama išli ka još dodanim izmjenama i dopunama kako bi uvelike odnosno potakli to naše financijsko tržište koje naravno kako svugdje u Europi tako i kod nas, ako gledamo samo i našu Zagrebačku burzu koja je prošle godine u vrijeme pandemije preko 35% pala, mislim na 1300 i nešto baznih bodova sa 2000 i nešto. Dakle, sigurno da to tržište je nešto što je prilika da se poboljšava i zato uz sve ove izmjene idemo i sa izmjenama koje imaju s tim u cilju, naravno i kroz još neke druge različite operacije na samim financijskim tržištima kao one, vidjet ćete kasnije iz samog materijala i OTC ulaganja odnosno izvedenice, način trgovanja zapravo kojim je zabilježen pad preko 67% u Hrvatskoj.
Ja ću samo probati s obzirom na opsežnost materije proći one najbitnije stvari, naravno ovdje smo uspjeli ovim izmjenama dodati onu najnoviju uredbu o prospektima EU prije svega u sklopu oporavka dakle Capital Markets Ricovery Package dakle za oporavak na tržište kapitala koji također prepoznajemo koji bi trebalo pogotovo koji ima ciljano za mala i srednja poduzetništva omogućiti lakše stjecanje kapitala do čak iznosa od 150% postojećega.
No, krenimo redom, dakle što se tiče direktive o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima, dakle tu se odnosi na jednu od najvažnijih novosti na razdvajanje regulatornog okvira kreditnih institucija i investicijskih društava. Kako u trenutno važećem zakonodavnom okviru nije adekvatno prepoznata činjenica različite rizičnosti kreditnih institucija i investicijskih društava na koja su se primjenjivala ista pravila tzv. navedenom IFD direktivom, ali i Uredbom o bonitetnim zahtjevima također koja je jedna od bitnijih promjena ili skraćeno IFR propisuje se novi bonitetni okvir i nova reklasifikacija za investicijska društva i propisuju se novi zahtjevi za izvješćivanje i objavljivanje odnosno kapitalne zahtjeva izloženost likvidnost te primitke investicijskih društava.
IFD i direktiva također utvrđuju načela i alate bonitetnog nadzora investicijskih društava od strane nadležnih tijela na način koji je u skladu s regulatornim okvirom utvrđenim u pravilu spomenute uredbe. Cilj je zapravo osigurati, a ono što sam rekao na početku, jednake uvjete u cijeloj EU dakle jedinstveni regulatorni nadzorni okvir za investicijska društva koji ovisno naravno o njihovoj veličini i kompleksnosti što će omogućiti i učinkovitiji bonitetni nadzor uz zadržavanje troškova pod kontrolom. Dakle, uz to je cilj osigurati dovoljnu količinu kapitala za pokriće rizika investicijskih društava.
Dakle, kada se vratimo na onu krizu i sve ono što Europska komisija odnosno EU pokušava napraviti i osigurati stabilnije tržište, umanjivati rizike, a pri tome sada u vidu ove nove krize omogućiti da je što više prilagodljivije i da se što više može i kroz određene uredbe kasnije o sekuritizacijama osloboditi kapitala za daljnje investiranje.
Dakle, novi bonitetni okvir prvenstveno se odnosi na posebne bonitetne zahtjeve za inicijalni kapital investicijskih društava, a prijedlogom zakona propisuje se jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava ovisno o investicijskim uslugama odnosno aktivnostima koje investicijsko društvo obavlja, a sukladno njihovoj veličini i kompleksnosti. Pri tom valja napomenuti kako se prijedlogom zakona ne predviđa povećanje … kapitala za investicijska društva koja trenutno posluju na tržištu RH, dakle ostaje na razini 6 milijuna kuna.
Zapravo ovdje imamo jedan raspon upravo ovisno o ovome što sam rekao od 75.000 eura, 150.000 eura, pa do 750.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, praktički to su neki pragovi koji se odnose na inicijalni kapital.
Što se tiče Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao nadzorno tijelo ovim prijedlogom zakona dobiva sve ovlasti za provjeru usklađenosti poslovanja investicijskih društava sa navedenom direktivom i uredbom odnosno bonitetni nadzor i zahtjev inicijalni kapital, ali i dodatne obveze objavljivanja u dijelu bonitetne regulative i nadzora investicijskih društava odnosno npr. HANFA će moći naložiti dodatne kapitale zahtjeve investicijskom društvu u slučaju da kapital kojim ona raspolaže ne pokriva sve rizike kojima je investicijsko društvo izloženo. Dakle, u realnom vremenu prati poslovanja i sukladno i pragovima može odrediti da za zaštitu rizika, naravno sve sa ciljem zaštite ulagača. Prijedlogom zakona revidirana su pravila u pogledu politike i prakse primitaka i standarda korporativnog upravljanja koje je potrebno uskladiti s profilom rizika samog investicijskog društva kako bi se spriječilo preuzimanje prekomjernih rizika i omogućilo uredno financiranje investicijskih društva.
Malim i međusobno nepovezanim investicijskim društvima ukida se primjena pojedinih zahtjeva o sustavima upravljanja te politikama i postupcima primitaka uvažavajući načelo razmjernosti. Opet s druge strane društvima iz treće, iz trećih zemalja uvode se strože mjere od izdavanja odobrenja do pravno obvezujućih zahtjeva u području bonitetnih i organizacijskih pravila te pravila poslovnog ponašanja. Što se, znači osim ove glavne, glavnih odredba IFD direktive i IFR uredbe ovim prijedlogom zakona dodatno se prenose i druge kao što sam napomenuo na početku značajnije pravne stečevine, dakle …/nerazumljivo/… još 4 direktive pa se tako uređuje provođenje nadzora na …/nerazumljivo/… osnovi nad grupom investicijskih društava te se daje mogućnost uspostave kolegije supervizora. Jednom direktivom, drugom direktivom uređuje se režim izdavanja odobrenja i nadzora nad pružateljem usluga dostave podataka. Također ovlast licenciranja i nadzora nad značajnijim pružateljima usluge dostave podataka prelazi u nadležnost Europskog nadležnog tijela za vrijednosne papire ESMA i tržište kapitala dok će na nacionalnoj razini i dalje licencirati, nadzirati pružatelji usluge čije poslovanje nije od velikog prekograničnog značaja. To smo imali već u niz prijedloga ovdje pred vama koji su bili što se tiče sanacija, likvidacija, dakle u pravilu odobrenja za rad banaka i sve velike banke idu na razinu Europe, ulazak u našu eurozonu, a za manje ostaje nacionalni regulatori tu.
Također uređuje se i izuzeće od primjene zakonskih odredbi na pružatelje usluga skupnog financiranja. Dakle odnosno jasno se propisuje da pružatelj usluga skupnog financiranja odnosno …/nerazumljivo/… popularno je li platforme ne podliježu zahtjevima iz Zakona o tržištu kapitala. Dakle, to apsolutno se jasno definira u ovom prijedlogu.
Ukidaju se i formalna opterećenja te se uređuje, postizanje ravnoteže između dostatne razine transparentnosti prema klijentu najviših standarda zaštite i prihvatljivih troškova ispunjenja zahtjeva za pružanje financijskih usluga. Dakle, to je onaj balans administrativnog i naravno financijskog opterećenja aktera na financijskom tržištu sa ciljem da se zaštite ulagači, a s druge strane i njihovih tih troškova koji oni moraju to poduzimati vidjet ćete kasnije pogotovo kada govorimo o određenoj izradi prospekata gdje se mijenjaju pragovi. Sami prospekti prilikom izdavanja bilo kakvih vrijednosnih papira znaju biti skupi i ovime se malo to liberalizira i diže taj prag na 8 miliona EUR-a sa 4 koliko je bilo.
Ono što sam još uvodno rekao treba reći odnosno spomenuti da se tu prenosi regulatorna rasterećenja iz EU paketa oporavak u segmentu tržišta kapitala, navedeni Capital Markets Recovery Package koji je objavljen u veljači ove godine. Konkretno to znači uvođenje novog, kraćeg prospekta odnosno prospekta EU za oporavak putem kojeg će se izdvajati, omogućiti povećanje kapitala u narednih godinu dana, a posljedno će se onda, posljedično će se onda mijenjati i zahtjevi o minimalnim informacijama koje prospekt za oporavak mora sadržavati kod donošenja investicijskih odluka upravo ovo o čemu sam vam malo govorio. Dakle, ujedno treba naglasiti kod malih i srednjih poduzeća tzv. …/nerazumljivo/… prepoznata je njihova potreba za kapitalom te će se svakako ovaj oblik rasterećenja u vidu pojednostavljenog prospekta olakšavati pristup tržištu kapitala i omogućiti alternativni pristup samom kapitalu dakle ne samo kod kreditnih zaduženja nego i na ovaj način.
E sada dolazimo do onih ostalih izmjena i dopuna zakona, uz prijenos same pravne stečevine kao što sam rekao ovdje se dorađuju i pojedine odredbe na način koji bi trebali doprinijeti pojednostavljenu poslovanja investicijskih društava prvenstveno kroz postupno odnosno postepeno ukidanje metoda komunikacije u papirnatom obliku odnosno uvođenja pravila i elektronične dostave podataka, dakle digitalizacije. Zatim vezano za ublažavanje zahtjeva u pogledu upravljanja proizvodima za obveznice te olakšavanju poslovanja s profesionalnim ulagateljima i kvalificiranim nalogodavateljima. Investicijskim društvima također omogućit će se uz zadovoljavane određenih uvjeta zajedničko plaćanje pružanja usluga istraživanja i usluga izvršenja.
U svrhu zaštite interesa korisnika investicijskih usluga propisuje se da financijsku promociju investicijskih društava u svezi ulaganja u financijske instrumente osim reguliranih subjekata dakle tu mislimo na investicijsko društvo ili vezanog zastupnika mogu obavljati tržišni posrednici. Dakle, proširena je djelatnost tržišnog posrednika i na poslove financijske promocije za strana i domaća investicijska društva pa će tržišni posrednik moći obavljati promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva, ponudu usluga investicijskog društva potencijalnim klijentima te savjetovanje u svezi s financijskim instrumentima i uslugama koje nude investicijsko društvo. Dakle, sa ciljem bolje informiranja o mogućnostima građana odnosno poslovnih subjekata, o mogućnosti samih investiranja. Evo zapravo na ovaj način se ujedno izjednačavaju uvjeti promidžbe za sve koji izravno komuniciraju sa potencijalnim ulagateljima što opet posljedično naravno podiže i njihovu razinu zaštite.
Ono što se još ovim zakonom uvode i određene promjene koje se odnose na uređeno tržište odnosno burzu pa se tako dosadašnji postupak prethodnog obavještavanja HANFE u odnosu na naknade za usluge uređenog tržišta odnosno konkretno cjenik burze ukida i uvodi se obveza da HANFA mora odobriti cjenik burze. Dakle, nije poslije nego je prije tj. s burze će morati dobiti prethodno odobrenje.
Navedena izmjena se uvodi radi činjenice da je burza važna institucija tržišne infrastrukture te je nužno da HANFA u prethodnom postupku provjeri jesu li naknade za usluge uređenog tržišta određene na transparentan, konkurentan i korektan i ne diskriminirajući način vodeći se razvojnim komercijalnim uvjetima.
Također predlaže se uvođenje obveze izdavatelja odobrenja HANFA-e za statusne promjene burze, osnivanja njezine podružnice izvan RH i stjecanja udjela koji prelazi 25% glasačkih prava u drugoj pravnoj osobi umjesto dosadašnjeg postupka prethodnog obavještavanja, dakle opet selimo dosadašnje ono što je bilo obavještavanje uz odobrenja.
Što se tiče zaštite malih dioničara dodatno se uređuje postupak povlačenja dionica sa uređenog tržišta dakle iznos pravične naknade i elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice revidiran od strane neovisnog i ovlaštenog revizora. Izdavatelj mora u cijelosti učiniti dostupnim svim dioničarima i objaviti javnosti najkasnije pet dana prije održavanja glavne skupštine koja odlučuje o povlačenju dionica s uvrštenja na uređenom tržištu, a sve kako bi dioničari mogli donijeti informiranu podlogu.
Također u svrhu administrativnog rasterećenja ukida se obveza izdavatelja vezano za godišnju objavu podataka o stjecanju i držanju vlastitih dionica. Također se relaksiraju obveze izvještavanja nefinancijskih drugih ugovornih strana o trgovanju sa OTC izvedenicama prema HANFA-i u tom smislu se umanjuju pragovi za izvještavanje na način da se obvezom obuhvate samo značajnije pozicije za one koji su sklopili više od 100 transakcija OTC izvedenicama. Inače OTC ili Over-The-Counter znači direktno praktički onako najjednostavnije, najplastičnije pojednostavljeno to je direktna između dva subjekta direktna trgovina određenim vrijednosnim papirima, dakle ne preko burze pri čemu njihov ukupni bruto nominalni iznos prelazi 300 milijuna kuna, dosadašnji kriterij za izvještavanje je bio 50 te one koji su imali ugovorne pozicije u OTC izvedenicama u ukupnom bruto nominalnom iznosu od preko milijardu kuna, a dosadašnji kriterij je bio 100 milijuna.
Također u dijelu nadzornih aktivnosti HANFA-e predlaže se dodatno uređenje završetka postupka nadzora na način da će HANFA ako su zadovoljeni uvjeti morati donijeti deklaratorno rješenje kojim će se utvrditi da su nezakonitosti i nepravilnosti koje su prethodno utvrđeni rješenjem HANFA-e otklonjeni te da je postupak nadzora okončan što će doprinijeti pravnoj sigurnosti subjekata nadzora.
Dakle, zaključno samo ukratko, kako je i prethodno pojašnjeno najvažniji dijelovi ovog prijedloga zakona odnose se na prenošenje odredbi direktiva kao i osiguravanjem provedbi uredbe i time se zapravo osigurava odgovarajuća razmjena primjena novog bonitetnog okvira i zahtjeva za poslovanjem investicijskih društava te učinkoviti bonitetni nadzor od strane ovlaštenih nadležnih tijela, konkretno kod nas je to HANFA istovjetna kao i drugim državama članicama. I time će RH ispuniti svoju propisanu obvezu i uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, dok ovim ostalim izmjenama prijedloga omogućiti bolje funkcioniranje tržište kapitala u RH.
Zahvaljujem na pozornosti.
Hvala lijepa.
Molim vas ostanite ovdje državni tajniče jer imamo više replika, prva je poštovane zastupnice Marine Opačak Bilić.
Hvala.
Poštovani državni tajniče.
Kada govorimo o tržištu kapitala zasigurno je da tu vidimo i digitalne valute, recite mi da li je korištenje tj. poslovanje kriptovalutama regulirano i riješeno ovim zakonom i kako vi zapravo vidite uređenje ovog pitanja?
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem vam.
Što se tiče ovih izmjena rekao sam na početku koji je smisao, one ne obuhvaćaju ovaj dio trgovanja kriptovalutama ovim izmjenama niti je to na razini uredbi direktiva koje transponiramo regulirano ovim putem.
Sljedeća replika poštovane zastupnice Orešković.
…/Upadica se ne razumije./…
… predsjedavatelju.
Moram priznati da mi je pomalo neobična ova užurbana procedura od dana upućivanja ovog zakona u raspravu do dana odlučivanja, postoji li neki razlog za to? I drugo, htjela bih da pojasnite ovo relaksiranje obaveza izvještavanja prema agenciji, dakle smanjili smo obavezu za šest puta u odnosu na transakcije OTC izvedenicama sa 50 milijuna kuna na 300 milijuna kuna, a također i na otvorene pozicije u OTC izvedenicama za deset puta dakle sa postojećih 100 milijuna kuna na milijardu?
Nisam vidjela da se to reflektira na ova odobrenja o kojima ste govorili odnosno moje pitanje glasi, slabi li ovo nadzornu ulogu HANFA-e i kako se to misli kompenzirati?
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem.
Sad nisam shvatio ovaj dio priče oko užurbanog donošenja, dakle ove određene uredbe i direktive datiraju od kraja 2019., pa sve do ove zadnje koja je u drugom mjesecu ove godine gdje smo objedinili sve ono što smo u obvezi tijekom ove godine kako bi ispunili rokove i doći u ovaj zakon u prvom čitanju.
Što se tiče samih OTC izvedenica koje ste spomenuli, dakle tržište OTC izvedenicama je izuzetno nisko, slabo i doživjelo je najveći pad uslijed pandemijske krize, dakle preko 67% i ovime se želi potaknuti upravo taj vid trgovanja koji nije preko burze. Dakle, tu govorimo o direktnom trgovanju vrijednosnim papirima između dva poslovna subjekta koje se ne odvija preko same burze, dakle nije … stanjem pa s time upravo sa željom da se potakne aktivnost na tržištu kapitala koje sam uvodno rekao da je u Hrvatskoj dosta, dosta niska u odnosu na ove europske srazmjere.
Sljedeća replika poštovane zastupnice Nađ.
Zahvaljujem poštovani državni tajniče.
Očito je da naši građani u RH neznatno sudjeluju na tržištu kapitala i sada je moje pitanje, što ćete kao Vlada učiniti da potaknete građane da više sudjeluju na tržištu kapitala, da ulažu u investicijske fondove, da ih educirate, da li će putem medijskih kampanja građanskog odgoja jer očito je da je neisplativo sada štediti u banci, bilo devizna ili kunska štednja, a inflacija preko 2%. Ulaganje u nekretnine također zapravo diže cijenu najma, što posljedično je da naši mladi i mlade obitelji ne mogu si priuštiti adekvatan stan, pa je zapravo moraju iseljavati u druge zemlje u EU. Dakle, moje pitanje je što ćete kao vlada učiniti?
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem na pitanju.
Dakle što se tiče konkretnih koraka treba reći da se zapravo putem različitih aktivnosti radi na unaprjeđenju financijske pismenosti, dakle ima i određena strategija i akcijski plan pred donošenjem, koji će biti ovdje i pred vama, koji već je bio za razdoblje ako se ne varam 2014.-2020., sad ide 2021.-2027., tako da s te strane apsolutno u edukaciju naravno nadzorna tijela od HNB-a i NANFA-e prate događanja na financijskim tržištima apropo navedene, spomenute inflacije koja je još uvijek na godišnjoj razini u onome planiranom u onoj dobroj zoni koja znači i gospodarski rast, jel. Moramo znati da investicija, da je inflacija zapravo poželjna dok je do 2%, a procjenjuje se da će biti ove godine, početkom godine je bila niža, sad je nešto malo viša, al će to završit do 2%, dok ona deflacija ili nula predstavlja negativni što se tiče lošiji gospodarski rast.
Hvala.
Repliku ima i poštovana zastupnica Perić.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče.
Činjenica je da se sa dosadašnjim izmjenama zakona zaista htjelo i oživjeti tržište kapitala, što je djelomično i uspjelo sa ulaskom Hrvatske u EU. Međutim, evo samo jedan detalj što to znači kada ovaj covid kriza je toliko narušila cijele sustave da je, iz ovih zadnjih podataka koje imamo izuzetan odljev sredstava je bio upravo iz investicijskih fondova i to evo u RH gdje je čak vrijednost imovine, neto imovine investicijskih fondova se smanjila za preko 35%, znači preko 8 milijardi kuna. To je dokaz za upravo i tu je najosjetljiviji upravo su ovi konzervativni ulagatelji odnosno fizičke osobe i to je ono što je sada dodatno otežalo cijelu proceduru koliko god se želi na ovaj način zapravo postaknuti tržište kapitala.
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem, da na konzultaciji upravo to je jedan od razloga i ovih dodatnih izmjena i dopuna koje nisu same transponiranje direktive i uredbi, dakle ono kao što sam uvodno rekao u pandemijskoj godini imali smo snažan pad cijena dionica na zagrebačkoj burzi, dakle 32,51% što se tiče u baznim bodovima sa 2021 koji je bio 21.2.2020. na 1364 u roku od mjesec dana.
Dakle, također što se tiče i neto imovine samih otvorenih i javnih fondova tzv. ucitis fondova koji imali su drastičan pad, gdje smo sada upravo na, na jednoj uzlaznoj putanji, ali još nismo, nismo došli do onoga pred, pred kriznog razdoblja.
Što se tiče tržišne kapitalizacije ona po zadnjim podacima smanjila se na mjesečnoj razini za 0,2%, te na kraju travnja iznosila je 74,4% BDP-a …/Upadica: Hvala/…, dakle, evo zahvaljujem.
Poštovana zastupnica Peović ima repliku.
Dobar dan. Evo ovdje se spominje oživljavanje tržišta kapitala, ne znam koliko će ove regulative uspjeti u tome, tih 5 regulativa koje su specifične i instrumenata koji su visoko specifični i koji idu u, uglavnom dakle u smjeru onoga što ste naveli više puta, znači tog famoznog usklađivanja regulativnog okvira s pravnom stečevinom EU-a. No kako ste i sami istaknuli, to neće imati pretjerano utjecaja na naše tržište kapitala koje je skromno i koje se ne orijentira prema investicijama. Samo u prošloj godini podsjetit ću znači 11 milijardi kuna je povećana štednja najbogatijih na domaćim bankama. Banke su prošle godine izvukle 5,7 milijardi kuna iz zemlje što izvlače svake godine, znači ne postoje niti mehanizmi, niti regulativa koja bi išla u smjeru poticanja investicija zelene obnove, regulative koja bi dakle išla prema tome da se uistinu ide prema privrednom razvoju.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Nemam odgovor.
Nemate odgovora. Hvala lijepa.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Lalovca.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, pa uvodno ste rekli, pa samo tu da malo razjasnim da se sad razdvaja ovaj bonitetni nadzor od onih kreditnih institucija u odnosu na investicijska, investicijska društva. Pa sad me zanima čisto vezano za taj nadzor nad investicijskim društvima da li se tu dolazi do relaksacije tog određenog nadzora i u kojem smjeru, kažete više će biti fokusirani na rizike jel, tako da će se više svako investicijsko društvo prilagođavati njegov nadzor u odnosu kolko je ono rizično jel, pa sad me zanima da li to ide u tom smjeru i kako vi to gledate? Hvala lijepo.
Hvala.
Prije nego što odgovorite imamo, dignuo je poštovani zastupnik Matula povredu Poslovnika, pa da vidimo u čem smatra da je povrijeđen Poslovnik?
Zahvaljujem predsjedavajući.
Ja mislim da je povrijeđen čl. 238., nije li g. državni tajnik upravo potpuno zaobišao bez ikakvog obrazloženja i prezirom prešo preko diskusije i replike kolegice Peović? Možete li to barem jednom rečenicom obrazložit? I ja pretpostavljam da je to povreda Poslovnika g. predsjedavajući.
g. Vilim Matula, ajde si pročitajte konačno Poslovnik, već dovoljno ste dugo ovdje, pa biste mogli znati da to nije povreda Poslovnika jer odgovor na repliku nije nužan, jednako kao što ni replika nije nužna. Replika se može postaviti, netko može odgovorit na repliku ili ne mora odgovoriti na repliku. Prema tome, to dal netko odgovori na repliku ili dal postavi repliku ili ne postavi nema veze nikakve sa Poslovnikom.
Ja vas molim da pročitate Poslovnik, a do onda dobivate opomenu.
Izvolite poštovana zastupnica Peović.
Pa da, povrijeđen je Poslovnik 238. i to ne samo prema meni kao zastupnici kojoj se nije udostojio gospodin dati niti odgovor, nego i prema cijelom saboru jer gubi se zapravo smisao ovog visokog tijela ukoliko mi ovdje postavljamo pitanje, a državni tajnici odbijaju na njih odgovoriti, ako nemaju usmeno odgovor onda se može pismeno odgovoriti, ali svakako ne bi se trebalo tolerirati praksu u kojoj se uopće ne odgovara na repliku. Inače možemo si izaći van, nema razloga da tu sjedimo.
Dakle poštovana zastupnice Peović, opet, pročitajte Poslovnik vidjet ćete da se, kao što vi možete postaviti repliku ili ne morate postaviti repliku tako se na tu repliku može odgovoriti ili ne, pogotovo ako je ona izrečena zapravo u smislu tvrdnje, a ne upita. Prema tome, na tvrdnju se može odgovoriti ako netko želi ili nema šta odgovoriti možda drugačije misli ili itd., ali u svakom slučaju nije ne odgovor na repliku kršenje Poslovnika, a posebno ne članka kojeg ste vi naveli.
Prema tome i vi dobijate opomenu i ja vas molim nemojmo zlorabiti instituciju povrede Poslovnika. Pročitajte Poslovnik pa postupajmo svi po Poslovniku.
Sad međutim treba dati odgovor na poštovanog zastupnika Lalovca.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Ja se mogu ispričati, ali ja nisam vidio pitanje u vašoj replici već komentar na postojeće pa nisam znao na koji način na da na to se adekvatno referiram.
Ja ću vam u pismenom obliku poslati.
Molim vas nećemo iz klupe, tako ne funkcionira demokracija. Možda to niste znali, ali pročitajte Poslovnik.
Dakle, konkretno pitanje uvaženog zastupnika Lalovca, što se tiče različitosti rizičnih kreditnih institucija i investicijskih društava, da. Znači propisuju se i novi zahtjevi za izvješćivanjem, objavljivanjem, kapitalni zahtjevi izložnosti likvidnosti upravo kako bi ovisno i o samom stupnju rizičnosti se relaksirala određeni dio da se naravno s onim ciljem poticanja samog djelovanja, samog rada, samog tržišta kapitala kroz rad investicijskih društava jer sam na početku baš namjerno upravo stoga rekao u kojem obuhvatu radi tih striktno 6 investicijskih društava, sa kojom imovinom i kojim dobitima kada gledamo u odnosu na kreditne institucije to je tisuću puta manje i ovo je jedna od tih.
Hvala lijepa.
Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika MOST-a govoriti poštovani zastupnik Zvonimir Troskot.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege i poštovani naši građani i građanke koji nas pratite putem ekrana, evo poštovana zastupnica Nađ je postavila zapravo dobro pitanje vezano za razvoj tržišta kapitala međutim moram vam reći da nema odgovora ni od gospodina tajnika, niti od Vlade RH jer niti investicijski, niti ekonomski, niti energetski nije jasna strategija RH. A da to sad potkrijepim činjenicama krenut ćemo redom imam tri sekcije. Pod broj jedan, dakle u ovom Nacionalnom planu otpornosti i oporavka navedeno je negdje da će u bubanj dakle državne imovine se naći za investicije odnosno otkup nekakvih 150 kompanija i tu će sigurno biti jedna interesantna za koju se moramo dotaknuti, a to je naša INA. A zašto je INA jako interesantna i ona je sigurno na tržištu kapitala, iz razloga što je još u 9. mjesecu prošle godine 2020., dakle ministar Čorić rekao dakle da će otkup MOL-ovih dionica dakle se dogoditi na takav način da proračun RH niti javni dug neće biti taknuti. To znači dva scenarija ili INU odnosno otkup MOL-ovih dionica kupuje stranac ili dakle će se dogoditi slično što je bio već model Vlade RH da Jadransku banku kupuje, primjerice kupi Hrvatska poštanska banka čime se ne dira proračun, a s druge strane se otkupljuje dakle državna imovina. E sad, u prvom dakle geostrateški to nama nije jasno, dakle ako bi to odkupio stranac dakle pojavila su se tada još 4 ponuđača od kojih je jedan bio čak i Rosneft iz Rusije pa onda se postavlja pitanje koja nam je strategija. Dakle, da li stvarno bi Vladimir Putin trebao dolazit, kapital kao takav nema, ne radim nikakvu diskriminaciju ovdje nego gledam da li je strateški stvarno to da bi Vladimir Putin trebao doći na tržište energetsko u RH gledajući primjerice da se izvrsno pozicionirao kroz Gazprom u recimo Srbiji, u BiH, Mađarskoj i recimo kroz Turski tok, tamo Bugarska, Grčka i sama Turska. Dakle, to je sad jedno pitanje koje trebamo odgovorit, Vlada RH ništa ne govori o tome.
Točka broj 2, ako će ići scenarij za INU primjerice da to otkupljuje kao što je bilo da recimo Hrvatska poštanska banka otkupljuje Jadransku banku to znači da mi MOL-ove dionice u tom scenariju, šta je rekao gospodin Čorić, trebala kupiti neka velika energetska kompanija. Tko bi to mogao u Hrvatskoj biti, primjerice jedino HEP. E sad, gdje je tu problem? Ukoliko HEP kupi primjerice otkupi ININE dionice tada dobivamo jednu od najvećih koruptivno-klijentelističkih hobotnica koja je možda najveća nakon Zagrebačkog holdinga i Gradske uprave. E sad, događa se daljnji scenarij dakle u 11. mjesecu prošle godine dakle ministar Čorić kaže da će se ipak možda dakle otkupiti da je poslana sada ponuda prema Mađarima koji ne odgovaraju, da će to možda ići iz proračuna. A gdje je tu onda problem? E sad, tu je problem u samoj osobi gospodina Plenkovića iz razloga što s jedne strane govori da će otkupiti dionice INE, a s druge strane govori da ćemo ući u eurozonu. E sad tu je problem iz razloga što da bi se iz proračuna otkupila dionice INE ti se moraš zadužiti, a ako se zadužuješ povećavaš javni dug, ako povećavaš javni dug dakle imamo problem sa Maastricht-skim kriterijima, i ako imamo problem sa Maastricht-skim kriterijima ne ulazimo u euro zonu. Kako god da okrenemo po pitanju INE, a mi govorimo o razvoju nekakvog tržišta kapitala možemo vidjeti da niti energetski, niti investicijski, a niti ekonomski odnosno tržišno dakle nama strategija Vlade RH nije jasna. No to možemo i dalje razvijati evo vam dalje primjer 432 stranica Nacionalnog plana oporavka i otpornosti govori kako će hrvatska Vlada, dakle govorim sad službeni dokument na 432.stranici uložiti šest milijardi kuna za kanalizaciju i odvodnju, ponavljam šest milijardi kuna za kanalizaciju i odvodnju. Ok, nama je to prijeko potrebno, ali postavlja se pitanje zašto takva investicija ne ide iz proračuna, zašto se takve stvari ne financiraju iz lokalnih proračuna kao što je to trebao biti primjer Grada Zagreba kada su još 2007.g. dignuli obveznicu iz Londona dvije milijarde kuna, dakle niti imamo vodovodnu nit kanalizacijsku mrežu u Gradu Zagrebu, a niti imamo novaca, a opteretili smo ljude, dakle i zašto se to stavlja pod kategoriju gospodarstva gdje bismo mi trebali ono što ste vi postavili pitanje, ulagati i možda poticati tržište kapitala? Opet nije jasno.
Ajmo investicijski gledat, privatno-tržišno dakle zamislimo samo drugi scenarij, znači ne napadam nego gledam samo konstruktivno šta bi se moglo dogoditi u drugom scenariju da tih šest milijardi kuna koje će biti uloženo u vodoopskrbnu mrežu, kanalizaciju ili šta već, dakle opet veliki problem javnih nabava, dakle da smo recimo 20 milijuna kuna uložili u 300 malih, srednjih i velikih poduzeća. Znači 300 puta 20 milijuna to je šest milijardi kuna, dakle na svaku uloženu kunu imate povrate četiri kune što znači da je to potencijalni povrat od 24 milijarde kuna. Investicijski gledano uvijek se dogodi nekakvih 15 do 20% da novac ne bude oplođen, dakle bude mrtvi kapital. Međutim iz ove perspektive na uloženih šest milijardi kuna pa ko ne bi pristao na 20 milijardi kuna povrata? Međutim taj povrat nećemo ostvariti ulaganjem u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu što stoji na 432.stranici Nacionalnog plana i oporavka.
E sad, evo do sam si truda pa možemo vidjeti u šta to mi možemo uložit, koje su to kompanije, pa evo recimo imate primjer jedna čokoladna industrija „Vrsna čokolade“ iz Sesvetskog Kraljevca koja je uspjela proizvest nekakav inovativni proizvod ružičastih čokolada koji se prodaju na izrazito zahtjevnom tržištu Japana. Sad zamislite do koje razine vi morate inovacije dignut, proizvest danas kada su troškovi proizvodnje izrazito visoki iz razloga što nam stiže inflacija iz SAD-a, danas kada je kokosovo i palmino mlijeko naraslo 70 do 90% i danas kada su troškovi ambalaže narasli jako puno, što svjedoci recimo jako dobro intervju sa predsjednikom uprava „Kraša“ mislim da je u Lideru.
Dakle, uz te sve varijable ljudi iz Sesvetskog Kraljevca proizvedu čokoladu ružičastu koja se prodaje i izvozi na japanskom, australskom i austrijskom tržištu. Zamislite financijsku injekciju njima od 20 milijuna kuna, pa koliko bi to bilo novih radnih mjesta, koliko bi to možda bilo Hrvata koji bi ostali u RH i ne bi morali ić u tu istu Austriju koja onda kupuje čokoladu koja se proizvodi u Sesvetskom Kraljevcu? Koliko bi to bilo recimo novih pogona, novih inovacija da smo uložili u takvu firmu koja bi sigurno to vratila na jednu kunu četri? Ne moramo ić dalje, možemo ić recimo, našao sam još jedan primjer u Kraljevcu odnosno pardon u Sesvetama, dakle proizvodnja ampula, pa nisam ni znao da to postoji u Sesvetama da postoji kompanija koja ampule na farmaceutskom tržištu također izvozi u Japan. I sad zamislite da smo takvoj jednoj kompaniji dali 20 milijuna kuna da potaknu još dodatno proizvodnju i još dodatno digitalizaciju i da se još više recimo takva jedna firma ukorijeni i ustoliči na farmaceutskom europskom tržištu odnosno tržištu EU, pa itekako bi im dobro došao taj novac, sigurno bi ga oplodili novi pogoni, nova zapošljavanja, digitalizacija i sve ono što čujemo tu u HS-u, a ništa od toga se ne implementira.
E sad takva ulaganja pa nije to čudno da se to dogodilo u RH dakle unatoč tome što nas se na sve moguće načine ograničava, pogotovo što Vladi RH nije jasno kamo mi idemo, znači nije jasna ta strategija šta ćemo mi napravit sa svim tim novcima što vidimo sad iz određenih obrazaca čak i onih ključnih kompanija, mi ne znamo šta ćemo napraviti s njom.
Pa nije čudo recimo da smo možda tako uložili u ovu „Vrsna čokolade“ iz Sesvetskog Kraljevca možda bismo dobili novi „Infobip“ koji je u roku od 15 godina iz vodnjanske kompanije postao jednorog koji se sada priprema za kotizaciju na njujorškoj burzi. Možda bi i „Vrsna čokolade“ to uspjele, a to automatski onda radi na razvoju tržišta kapitala ili da smo recimo pomogli ovim ljudima da još više usavrše proizvodnju tih ampula koje bismo onda mogli plasirati na tržišta Japana, tržišta EU jer pazite, vi da nešto izvezete u Japan, a živio sam u Aziji, vi morate tehnološki biti jači od Japana. Pa kakva je to onda čokolada koju smo mi iz Kraljevca uspjeli tamo plasirat?
E sad iz takve jedne kompanije dakle dignuti investicijski do razine da možda postane dioničko društvo automatski tangira i tržište kapitala. Mi se možemo ovdje sada bavit sa ovim legalističkim stvarima pa izmijenili smo dopunu ovu, izmijenili smo dopunu onu i to je sve lijepo iz perspektive nekakvih zakona, možda ćemo namirit savjest da smo nešto napravili, a s druge strane sadržajno nismo napravili apsolutno ništa, a nalazimo se na prekretnici.
Tako da gospođo Nađ odgovor na vaše pitanje je sljedeći, investicijski, energetski, ekonomski nemamo mi strategiju, ne vidimo mi u šta ćemo mi ulagat, ne vidimo povrate, ne vidimo koje su to naše kompanije odnosno industrije gdje smo se mi pozicionirali u koje bismo trebali uložit koji bi nam dali povrate, otvarali nove pogone, zapošljavali, ne tjerali ljude iz RH nego da bismo mogli ostavljati tu i graditi naše gospodarstvo i cijelo društvo, to je odgovor.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac.
Izvolite.
Zahvaljujem.
g. potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče sa suradnicom.
Pred nama se danas nalazi Prijedlog zakona o tržištu kapitala, mislim da je ovo jedan od najkompliciranijih zakona koji uopće može producirati jedno ministarstvo odnosno koga može usvajati ovaj Visoki dom. I zato bez obzira koliko god on izgledao kao nekakav administrativni, tehnički čestitke Ministarstvu financija i ljudima koji su radili na ovome izuzetno kompliciranome zakonu vjerojatno uz pomoć i HANFA-e jel tako i agencije koja ovo mora provesti u djelo i koja zapravo u konačnici sublimira ono sve što Europa jednog dana želi, kakvo želi tržište kapitala koje je puno razvijenije nego što je hrvatsko tržište kapitala, koja ima brojne financijske instrumente nego što to ima Hrvatska i onda se tako danas tu nalaze i tzv. te OTC izvedenice itd. i dizanje nekakvih pragova, zapravo mi uopće ne postoji nekakvo tržište izvedenica u RH odnosno ono je, ono je toliko minimalno da, da se uopće, uopće o njemu ne da govoriti. Međutim, kada dođe tako jedan dosta komplicirani zakon treba ga i pohvale i državnom tajniku, mislim da je dosta ga i elaborirao jel kažem nije jednostavna tematika, dosta je specijalizirana za samo one koji se time i bave jel, tako da je i nama ovdje kao zastupnicima to treba na jedan drugačiji način i razjasniti jel.
Ja bi možda okvirno kao Zakon o tržištu kapitala čisto pokušao plastično dati gdje se nalazi danas hrvatsko tržište kapitala i da li kakvo ono ima zapravo budućnost jel. Ovdje uvodno je bilo i govora o tome kolko, kolko je tržište kapitala u RH odnosno kolka je nekakva tržišna kapitalizacija, znači tržišna vrijednost svih tih dionica i obveznica kojima se trguje na tržištu kapitala u Hrvatskoj. Ono iznosi oko 276 milijardi kuna, jel. Tržišna kapitalizacija dionica i obveznica na našoj burzi je 276 milijardi kuna jel. Ona je narasla, ona je pala za vrijeme, za vrijeme pandemije negdje u drugom, trećem mjesecu, ovaj pala je na 242 milijarde. Danas je oporavila se za nekih 30-tak milijardi kuna i ona čini od ovih 270 milijardi kuna, 140 milijardi su dionice, oko 130 su obveznice, nekakva tržišna kapitalizacija tih vrijednosti.
Promet Zagrebačke burze, godišnji promet Zagrebačke burze vam je 3 milijarde kuna, svake godine 2018., '19. i '20. je 3 milijarde kuna nekakav promet na Zagrebačkoj burzi jel. E sad je to moje pitanje, to je čisto za razmišljanje i za nama ovdje. A promet mimo burze kojeg se ovdje zove OTC tržište …/Govornik se ne razumije/…ili tzv. tržište preko šaltera ili možemo ga nazvati preko „Njuškala“, prošle godine je bio 27 milijardi kuna. Znači trgovalo se u RH na uređenom tržištu burze koji mi donosimo ovdje zakon i reguliramo ga 3 milijarde kuna, mimo burze na OTC tržištu prošle godine se trgovalo sa dionicama gdje su građani kupili i prodali dionice za 27 milijardi kuna. Godinu prije promet na OTC tržištu je bio 13 milijardi kuna, još tamo 2018. 13 milijardi kuna. Šta nam to govori? Da se zapravo mimo tržišta kapitala, mimo burze, Zagrebačke burze koja ima strogo regulirana pravila, donosimo zakone za njih, vrlo kompliciranog tržišta, odvija se ipak određeni promet tržišta dionicama, 10 puta više nego na uređenom tržištu, 10 puta više, 10 puta više nego na uređenom tržištu. To je ono, za ono što se treba uopće i država zapitati kako i zbog čega ili da li će to tako i ostati, možda je to tako i u redu s obzirom da znamo ako se trguje preko uređenog tržišta kapitala, a ovdje prvenstveno mislimo na zaštitu malih dioničara i ovdje se zapravo i donosi određena, donosi se određena regulativa radi zaštite tih malih dioničara preko OTC tržišta. Takve zaštite mali dioničari nemaju, a kažem 10 puta veća je trgovina mimo znači preko šaltera jel kada ljudi kupuju i prodaju dionice. Znači potencijal hrvatsko tržište kapitala ima. Jedna je stvar o rigoroznim pravilima i zahtjevima koju zapravo i ne samo tamo i Europska komisija nalaže tržištima kapitala da ih oni provode, pri tome je jedna i ova direktiva jel, ovih 5 direktiva kojih zapravo ćemo mi implementirati u zakone i postoje određena pravila koje se kompanije listiraju i izlaze na tržište kapitala i one koje zapravo ne žele biti više izlistane na tržištu kapitala. I nedavno vam je jedna druga najveća naša banka izašla sa tržišta kapitala PBZ, izašli su, delistirali su se sa tržišta kapitala jel burze. E sad se postavlja pitanje zašto uopće postoji neko tržište kapitala? Tržište kapitala prvenstveno postoji da bi se prikupio kapital za poduzeća. To je prva i osnovna funkcija tržišta kapitala da bude zapravo s druge strane bankarskom sektoru, jel mi smo bankarsko orijentirana ekonomija gdje da bi došli do kapitala za investicije odlazimo u banku i za investicijski potencijal se rješava putem bankarskih kredita. Tržište kapitala je bilo osnovano odnosno funkcija mu je da se mimo da ne odlaze ljudi u banke nego da na tržištu kapitala izdaju svoje dionice, prikupe kapital i na takav način financiraju svoju investiciju odnosno financiraju svoju proizvodnju jel. U Hrvatskoj nažalost imamo malo takvih slučajeva gdje su hrvatske kompanije, a ovdje je bilo govora i o našim tehnološkim kompanijama, da izlaze na tržište kapitala, da prikupljaju na taj način izvor sredstava kojim će financirati svoje poslovanje jel sve kompanije koje vani, a da ne govorim o američkim burzama „Netflix“,“Zoom“ kakve god hoćete tehnološke kompanije, one su na burzama da bi prikupili kapital da bi mogli financirati svoje poslovanje. Međutim, zašto je ona sad, ovdje je, jedno tržite kapitala je u ozbiljnim problemima dugoročno jel bankarski krediti su danas oko 0 do 1%, 2% kamata i tržište kapitala više i ne može ni konkurirati tom izvoru financiranja u odnosu na banke. Kada su banke imale kamatne stope od 7 do 10% onda su ljudi odlazili na tržište kapitala da bi prikupili kapital koji je jeftiniji od kapitala koji su dobivali od banka. Međutim kako su banke, kamate su došle na 1 do 2% jednostavno više tržište kapitala kao način prikupljanja tog novca jednostavno nema više takvu konkurentsku funkciju kao što su imale banke, a ono što se još događa u Hrvatskoj je pitanje da dolaze nam i EU fondovi koji su također, većina su grantovi, većina su u tom nekakvom kapital koji je tolko jeftin da bi se dizala, da bi se podigla investicija i proizvodnja.
Zato i govorimo, s jedne strane imamo regule koje zahtijeva tržište kapitala i koje je vrlo osjetljivo, vrlo je vrlo osjetljivo na bilo kakvu informaciju. Samo početak Covida, 2. mj. i 3. mj. prošle godine, sa tržišta kapitala, odnosno investicijskih fondova, .../Govornik se ne razumije./... preko noći nestalo 7,5 milijardi kuna.
Jednostavno, građani su povukli, nije baš bilo puno u javnosti, povukli su 7,5 milijardi kuna i vjerojatno su jedan dio, ovo što je kolegica Peović govorila, otišla na štednju, transferirala se sa tržišta kapitala, odnosno investicijskih fondova, ljudi su izvukli svoju, izvukli novac sa fondova, zato što su se bojali snažnog pada, 30% pada tržišta dionica i jednostavno su izvukli sav taj novac i 4 milijarde su, by the way, izgubili, pad je bio i kod mirovinskih fondova i danas je negdje oko 19,6, 20 milijardi kuna je nekakva imovina, neto imovina investicijskih fondova.
I za razliku, ono što i zato je ova, zato sam i pitao o regulaciji. Banke imaju svoj supervizor, odnosno mehanizam regulacije, međutim, tamo vam država garantira do 100 tisuća eura. Ako želite uložiti novac na štednju i držite, i ako izgubi ta banka, propadne, tako dalje, država vam garantira kroz onaj fond što je ovdje bilo govorilo do 100 tisuća eura novaca, je li? Koliko izgubite na investicijskim društvima, nitko vam ne garantira ništa.
O tome se radi, kad novac koji ste izgubili u fondovima kroz cijenu, nitko vam ništa ne garantira, izgubili ste novac, morate čekati da se vrati ovaj, to tržište nazad. I zbog toga je ova regulacija koja je i zbog toga i je ta regulacija i od strane EU i EU komisije puno stroža na tržišta kapitala, ali ona bi trebala dati i puno veći prinos nego što vam daju banke. Jer banke danas vam oročenja daju 1-2, tko dobije 1%, to je super, međutim, prinosi na investicijskom tržištu, odnosno na tržištu fondova vam daju veći prinos, ali vas nosi i veći rizik, je li? Nosi vam puno veći rizik.
Tako da, kažem, još jednom zahvala i Ministarstvu financija i ljudima svi koji su ovom radili, izuzetno kompliciranome zakonu, izuzetno kompliciranom zakonu, ali svakako i nas da se zapitamo da se 10 puta, da ipak postoji tržište u Hrvatskoj, dionica i da se ono odvija na OTC tržištu, ne nereguliranom tržištu i .../Upadica: Hvala./... to je ono što trebamo u budućnosti napraviti.
Hvala lijepo.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj HDZ-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Grozdana Perić, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Pred nama je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala i Klub HDZ-a će podržati navedeni zakon. Kao što je već rečeno, ovo je jedan od najkompliciranijih zakona koje Ministarstvo financija donosi i predlaže HS-u i kao što znamo, osnovni zakon donesen je 2018. g. i mijenjan je još jedanput 2020. gdje je isto tako, bio usklađivan sa pravnom stečevinom EU. Međutim, kako ta pravna stečevina i novosti koje se događaju u okviru samog tržišta kapitala, to je onda i obveza i hrvatskog regulatornog okvira da upravo uskladi sve ono što se događa i da se uskladi sa pravnom stečevinom EU.
Time se ovim izmjenama dodatno implementiraju 5 direktiva i dodatno 2 uredbe. Ono što je sada događa u ovim izmjenama i dopunama, odvija se prvenstveno u dijelu prenošenja Direktive o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima, tzv. IFD i tzv. Uredbe o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva ili IFR. Time se ti posebni bonitetni zahtjevi za inicijalni kapital investicijskih društava nadzorne ovlasti i instrumenti za bonitetni nadzor investicijskih društava koje provode nadležna tijela te zahtjevi za objavljivanje za nadležna tijela u području od tih bonitetnih propisa i nadzora. U odnosu na postojeći okvir zakonodavni koji sada postaje, dakle pojednostavljeni su zahtjevi za investicijska društva i nadležna tijela, radi ocjene adekvatnosti aranžmana i postupaka kako bi se osiguralo postupanje upravo investicijskih društava u skladu sa tim odredbama.
I s obzirom da u važećem zakonodavnom okviru nije adekvatno prepoznata činjenica različite rizičnosti kreditnih institucija i investicijskih društava, pa se i na rizična i na manje rizična društva, primjenjivala su se i .../Govornik se ne razumije./... pravila.
Isto tako, uređuje se i razvojna informacija te poslovna tajna i revidirana su pravila o korporativnom upravljanju i primicima, kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje investicijskim društvima i njihovo osoblje spriječilo u preuzimanju prekomjernih rizika. Dakle sve je to u skladu upravo sa ciljevima da ono što se regulira, da se dodatno zaštite upravo građani i svi investitori koji ulažu u bilo koji vid kapitala.
Prijedlogom zakona HANFA-i se dodjeljuju sve ovlasti u provođenju bonitetnog nadzora investicijskih društava, uključujući i ovlast nalaganja dodatnih kapitalnih zahtjeva investicijskom društvu, u slučaju da taj kapital kojim društvo raspolaže, ne pokriva sve rizike kojima je društvo izloženo.
Isto tako ovlast licenciranja i nadzora nad značajnijim pružateljima usluga dostave podataka sada prelazi u nadležnost Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala ili ESMA i na taj način se dodatno uređuju odnosi i postrožuju kontrole i licenciranje, a nije više pod nacionalnim zakonodavstvom.
Naime, ono što je bitno reći da je u ovim uvjetima gdje smo mi u sustavu gdje kao što znamo ogroman kapital kruži i koji će pogotovo sada nakon covid krize koji će se isto tako locirati značajno na pojedinim sektorima, za to je jako važno da ta regulativa i ta kontrola bude iznimno kvalitetna jer znamo da se tu radi o iznimnim sredstvima od preko tisuću milijardi eura.
Ono što je još važno za reći da je uz statusne promjene koje se mijenjaju i značaj HANFA-e uvodi se i izdavanje odobrenja Agencije za statusne promjene burze gdje izvan RH se može osnovati podružnica gdje ukoliko stjecanje udjela koji prelazi preko 25% glasačkih prava u drugoj pravnoj osobi kao i cjenika burze izdanja te sankcije ako tu obvezu ne dostave pravovremeno i pravovremene podatke.
Isto tako radi zaštite malih dioničara dodatno se uređuje postupak povlačenja dionica s uređenog tržišta i ono što je jako važno upravo ono što evo smo spomenuli koliko je zapravo atraktivnost financijskog tržišta za male dioničare i što se dogodilo upravo u razdoblju sada evo covid krize gdje sva ona ulaganja koja su mali dioničari uložili npr. u investicijske fondove, prema zadnjim informacijama koje imamo od HANFA-e je do sredine travnja upravo vrijednost investicijskih fondova se smanjila za 8,3 milijarde kuna, što je preko 35%. Dakle, upravo fizičke osobe koje su konzervativni ulagatelji su tu osjetili tu nezaštićenost odnosno velika rizičnost koja je tu prisutna i zbog čega se onda taj kapital preliva u druge oblike ili u sigurnije bankovne depozite.
Iz tog razloga evo i ovaj uz sve nastojanje kojim se teži podstaknuti tržište kapitala u uvjetima kada upravo imamo jedan od nekoliko važnih faktora rizika, a to je evo pandemija onda se vidi koliko je regulacija takvog tržišta još dodatno otežana i kako je i kontrola mora biti znatno kvalitetnija.
Prema tome, uz niz detalja kojim se mijenjaju pojedini članci ovog zakona, nadamo se da će na ovaj način se postići bolji nadzor, ali isto tako da će se moći stabilnije poslovati i da će zapravo određeni rizici koji su sada prisutni da će sada s vremenom oni posustajati, a da će ta regulativa zaista nuditi kvalitetnu zaštitu i mogućnost ulaganja u tržište kapitala koje bi trebalo na taj način davati veće prinose i omogućiti razvoj tržišta i u Hrvatskoj koji je nakon ulaska u EU je nešto značajnije podstaknuto, ali još uvijek nedovoljno da bi to bilo značajnije tržište i puno vrjednije od onoga koji se sada dakle oko tri milijarde kuna događa godišnje na godišnjoj razini.
Hvala lijepa.
Sljedeći klub zastupnika biti će onaj Centra i GLAS-a, a govorit će poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.
Uvaženi zastupnici i zastupnice.
Predstavniku predlagatelja g. Čuraju postavila sam u replici dva vrlo konkretna pitanja. Na ta pitanja nisam dobila odgovor kao niti neki drugi zastupnici i zastupnice, na to smo od predsjedavajućeg dobili odgovor da govornik nije niti u obavezi po Poslovniku odgovoriti na repliku.
To samo govori u prilog onome što ističem često puta da je sam Poslovnik HS-a doveo Sabor u jednu degradirajuću ulogu u kojoj se zapravo ne raspravlja. Činjenica da predstavnik predlagatelja zakona nije dužan odgovoriti na repliku zastupnika govori o tome koliko smo postali disfunkcionalna i loša demokracija, iako nije obaveza po Poslovniku takvu praksu trebalo bi oštro osuditi.
Naime, zašto je važno jasno i nedvosmisleno dati odgovor na pitanje postavljeno u replici? Pa zato što mi saborski zastupnici imamo obavezu i odgovornost da čak i o najsloženijim zakonima, o najspecifičnijoj tehničkoj materiji, raspravljamo na način koji je razumljiv građanima i biračima koji su nas na ova mjesta i postavili. Otprilike onako kako je to učinio kolega Boris Lalovac. I što je složenija materija, što je stručnija materija iz pojedinog zakona, to si moramo dati više truda, da govorimo jezikom koji je razumljiv. I sad ću se vratiti na ta dva pitanja na koja nisam dobila jasan i decidiran odgovor, a smatram da ga ne samo moji birači, čak i vaši birači, žele čuti.
Prvo pitanje je bilo pitanje čemu žurnost? Da pojasnim, ovaj zakon upućen je u saborsku proceduru 13. svibnja što znači da je do trenutka kada mi o tom zakonu raspravljamo, pa makar u prvom čitanju, prošlo manje od 30 dana.
Očito postoji razlog i pitala sam predstavnika predlagatelja zakona da ga objasni meni i čitavoj hrvatskoj javnosti, zašto se o ovom zakonu raspravlja de facto preko reda, zašto ovaj zakon ima prioritet u odnosu na sve druge zakone i sve druge uvrštene točke dnevnog reda koje doslovno čekaju ne samo od dana konstituiranja ovog saziva Hrvatskog sabora, mnoge teme koje su sada na dnevnom redu, čekaju zapravo već nekoliko godina i predstavljaju neriješene teme i točke dnevnog reda još iz prošlog saziva Hrvatskog sabora. Od izvješća Povjerenstva za odlučivanju o sukobu interesa iz 2018. pa nadalje.
Evo prošli tjedan smo tako raspravljali o izvješćima 3 g., koji su 3 g. stara a upravo u tim izvješćima, postoje informacije o ključnim problemima koje naše građane muče i ja smatram da smo dužni dati odgovor hrvatskim građanima, zašto, dakle svako može pogledati što je sve na dnevnom redu i što čeka i svako od naših građana i birača može reći koliko su to zakoni ili teme koje izravno utječu na kvalitetu, bolje reći, na održavanje ne kvalitete i lošeg stanja u kojem se nalaze, dakle na lošu kvalitetu njihovih života.
Mi probleme građana ne rješavamo, mi ključne probleme guramo pod tepih međutim zakon koji se u bitnim segmentima odnosi na 6 velikih investicijskih društava, raspravljamo i stavljamo na dnevni red za manje od 30 dana, od dana kada ga je Hrvatski sabor uputio u zakonodavnu proceduru.
Želim čuti odgovor na pitanje zašto, a da ne govorim sada primjerice o Ovršnom zakonu kojeg nećemo niti vidjeti u saborskoj proceduri, da ne govorim o Strategiji suzbijanja korupcije koju smo trebali donijeti još krajem prošle godine međutim ona još nije ni u fazi nekakve suvisle pripreme itd.
Dakle što su naši prioriteti? I jesmo li mi toliko neodgovorni prema onima koji nas plaćaju da se bavimo manje važnim u odnosu na ono što su prioriteti svih naših građana, to je prvo pitanje na koje nisam dobila odgovor, a drugo se nadovezuje na ono o čemu je izlagao kolega Boris Lalovac, postavila sam vrlo jasno pitanje.
Dakle, ako imamo činjenicu da OTC tržište barata ili trguje sa 10 pita većim iznosom od onog koji je na neki način nadziran i kontroliran kroz pravila burze, a mi ovim zakonom relaksiramo obaveze izvještavanja prema agenciji i to za jednu stavku, da pojednostavim, zna g. Čuraj što ga pitam, dakle za 6 puta, a za neke druge stvari čak do 10 puta, dakle nešto što je prije bio prag 100 milijuna kuna, sada je prag milijarda kuna, nešto što je prag bio 50 milijuna kuna, sada je prag 300 milijuna kuna. I ako smo maknuli tu obavezu izvještavanja prema HANFA-i, jesmo li nadzorne i kontrolne mehanizme nadomjestili s nečim drugim? Dakle mislim da će te složiti sa mnom kada kažem da je glavni zadatak države da uredit pravni okvir po kojem država funkcionira.
Kolega Nađ je istaknula da naši građani zapravo malo sudjeluju u tržištu kapitala, čak ste postavili pitanje na koji način Vlada to misli dodatno potaknuti. Shvatili smo da se više ne isplati niti držati štednju u bankama, shvatili da više i trgovanje nekretnina je postalo nešto što je štetno na drugačije način jer diže cijenu najma. Dakle želimo potaknuti sudjelovanje građana u trgovanju kapitalom, imamo informaciju da se na OTC tržištima trguje 10 puta više nego na burzi, dakle interesa očito postoji, postoji očito i nekakav financijski kapital kojeg naši građani imaju. Postavlja se pitanje imaju li sigurnost u državu da će ih zaštititi od eventualnih malverzacija i rizika koje takve aktivnosti nose.
I ako ovakvom brzinom upućujemo određeni zakon u saborsku proceduru i na neki način, barem ja to tako čitam, izmičemo jednu od nadzornih ili kontrolnih ovlasti HANFA-e, a to je eto taj primitak izvještavanja o trgovanju s OTC izvedenicama, moje pitanje je glasilo, jesmo li to kompenzirali sa nekim drugim alatima, instrumentima, obavezama kako bismo naše građane uvjerili da je njihova trgovina kapitalom, dakle njihovo sudjelovanje u trgovini kapitalom, njihova investicija, na neki način zaštićena djelovanjem institucija za čiji rad u smislu ovlasti, ova država odgovara.
I sad ponovno postavljam ta dva u replici postavljena pitanja i tražim da zauzmemo jednu praksu koju smatram doslovno minimum ali minimum pristojne rasprave u Hrvatskom saboru i pristojnog uvažavanja predstavnika predlagatelja prema saborskim zastupnicima, da se na jasno postavljena pitanja u replici, jasno odgovara. Hvala.
Sada prelazimo na pojedinačnu raspravu pa će govoriti poštovana zastupnica Katarina Peović, izvolite.
Evo, prije svega, hvala kolegama koji su to i vještije od mene objasnili zašto se ovaj tu Visoki dom treba voditi pravilima komunikacije koja su ovdje izostala nakon moje replike. Moram, prije svega reći da mi je nevjerojatno da državni tajnik Stjepan Čuraj u Ministarstvu financija nema potrebu odgovoriti na vrlo jasno pitanje, znam da prema Poslovniku to nema obavezu, ali vrlo jasno dakle, pitanje u replici, koje je postavljeno, a to je postoji li neka regulativa koja bi išla prema rješavanju problema koje adresiramo mnogi u ovom Saboru, dakle, a to je neka akumulacija kapitala u trenucima krize koja je evidentna, znači iz izvješća HNB-a da je 11 milijardi kuna još dodatno, dakle se uštedjelo, pod navodnike, u jednog godini, korona godini, što daje impuls i daje informaciju da ljudi štede, oni najbogatiji štede, a ne investiraju i da li postoji neka regulativa koja bi to na neki način riješila, odnosno potaknula investicije.
Mislim da je to pitanje relevantno i da je nevjerojatno ipak da netko tko je na toj relevantnoj poziciji na takvo pitanje ne daje odgovor. No, dakle, u ovom Prijedlogu zakona jest doneseno dakle nešto što se odnosi na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom, je li, EU, posebno, dakle u dijelu prenošenja Direktive o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima.
Uvode se sigurno dakle nekakvi mehanizmi dakle, pojednostavljeni zahtjevi za investicijska društva. No, riječ je o specifičnim instrumentima koje uistinu u tu ekspertizu ne može niti svatko ulaziti i koja se ovdje obrazlaže, ali ovo što je stvarno ključni zašto je i moje pitanje donekle izlazilo iz okvira konkretnog zakona, znači je ovdje izneseno i kod drugih, dakle kod kolege Lalovca, da je riječ o vrlo malom dakle tržištu kapitala kod nas koji ima vrlo male utjecaje, odnosno vrlo mali doseg na ono što je konkretan problem, a to je poticanje privrednog rasta.
Uglavnom će se svi ovdje zastupnici zaustaviti, je li, na tom, da je to jednostavno usklađivanje regulativnog okvira s pravnom stečevinom i tu nema spora, ali neka pitanja bi se ipak morala šira postaviti od ovog.
Druga stvar koju su neki već ovdje postavili je dakle ovo pitanje kako usmjeriti tržište kapitala da jednostavno služi prikupljenu kapitala od dijela štednje, da se taj kapital ulaže, da se tako pokrene investicije i razvoj, što se dakle kod nas ne dešava. No, ja bih navela i neka druge, još neke druge probleme koji ovdje nisu navedeni, dakle a to je da uistinu privatne banke u stranom vlasništvu financiraju osobnu potrošnju, kupnju stanova, gospodarske subjekte, ali samo one koji imaju mogućnost ostvarenja kratkoročnih ciljeva isplativih investicija, dakle kratkoročno profitabilnih investicija i to će prije biti investicije u turizam, u uslužne djelatnosti nego ono što je nama potrebno.
Dakle ono što privatnim bankama nije u interesu su investicije koje ne moraju biti nužno kratkoročno isplative, a možda čak niti dugoročno isplative, ali su nužne za društvenu većinu koja nema nikakve koristi dakle od ovako postavljenog okvira koji ide u korist banaka koje iz Hrvatske izvlači između 4 i 6 milijardi kuna godišnje.
Dakle, privatne komercijalne banke i logika tog privatno usmjerenog investiranja je logika, naravno, odnosa rizika i profitabilnosti koje u mnogo čemu zapravo ograničavaju to da banke budu kotač našeg razvoja. Znači svrha investicija je podređena kratkoročnom profitu, dok bi svakako trebala biti usmjerena planskoj proizvodnji, dakle ostvarenju uvjeta zadovoljavanju temeljnih potreba, a što su zapravo temeljne potrebe najbolje je pokazala ova pademija koronavirusa, iako evo, moja stranka još 2015. prosvjedovala protiv uništenja Imunološkog, sada smo došli do toga da se Imunološki pak trebao spasiti i da je mogao biti nekakav kotač, dakle i proizvodnje lijekova. To je proizvodnja, svakako, medicinske opreme, razvoj prehrambene industrije, proizvodnja hrane, itd.
Pored toga, naravno ne možemo se samo zadržati na ostvarenju osnovnih potreba, zadovoljavanju osnovnih potreba, tu je i ulaganje u domaću industrija koja bi imala mogućnost stvoriti te multiplicirajuće učinke na privredu i pokrenuti razvoj, ali dakle, opet se onda vraćamo na ovu svrhu investiranja i te barijere koje tu imamo i kod brodogradnje, i kod recimo, zelene tranzicije, gdje možemo pokrenuti vlastitu proizvodnju, tu ćemo se zapravo zaustaviti na onom .../Upadica: Hvala./... interesu banaka koji nije istovjetan interesu društvenog razvoja.
Hvala.
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovani državni tajnik u Ministarstvu financija, Stjepan Čuraj, izvolite.
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče.
Evo, ja ću kratko, od kraja, da bi otklonili sve sumnje, dakle uvažena zastupnica Peović, dakle vaše pitanje ja zbilja nisam shvatio iz vaše replike, dakle, a ono je bilo da li postoji neka zakonska regulativa kako bi se otklonila, odnosno umanjila akumulacija kapitala. Jesam sad dobro razumio jer na komentare zbilja ne mogu ništa drugo raditi.
Dakle, naravno da postoji niz načina, a to nije predmet ovog zakona, ako govorimo o porezu na imovinu, o određenim načinima poreznog opterećenja građana za akumulaciju kapitala, onda s time sigurno, ako nekom oporezujete štednju bi dovelo do možda prebacivanja te štednje u nešto drugo, ne znam koliko bi to bilo pametno i koliko bi to bilo svrsihovito.
Što se tiče uvažene zastupnice Orešković, dakle, od kraja, spomenula je naravno, polemika kako jasna pitanja zaslužuju jasne odgovore, vjerojatno onda nejasna pitanja zaslužuju nejasne odgovore, pa sam ja htio izbjeći upravo davanje nejasnih odgovora jer nisam razumio pitanje, ja sam ga shvatio kao komentar. Naravno, uvažavajući i slobodu govora u ovom parlamentu, sigurno ona ne vrijedi samo za zastupnike, vrijedi i za predlagatelje. Ili pravo nešto reći ili ne reći.
Što se tiče žurnosti također nije ne znam vjerojatno kao pravnica bi trebali znati da nije stvar predlagatelja da stavlja na raspravu nego je stvar predsjedništva odnosno predsjednika Sabora kada će se o kojoj temi raspraviti. A čemu općenito žurnost? Pa mi imamo pošto znate da je u čl. 2.ovoga zakona moglo se pročitati obvezu transponiranja određenih direktivi u rokovima koji su oni određeni. Dakle, mi kako ne bi dobili određene infrikcije moramo u nekim periodima donijeti određene zakone koji su na razini europske, zato ovdje u ovome raspravljamo danas u prvom čitanju. Zašto to danas, a ne za dva dana, ne za pet dana? Nije stvar Ministarstva financija nego ovog Visokog doma.
Što se tiče OTC izvedenica, tu bi apsolutno sam dao odgovor koji je jasan i nedvosmislen. Dakle, realno govoreći o ovoj temi jesam pokušao dati što plastičnije kako bi se nešto što je komplicirano približilo koliko toliko. Ja ne mogu pojednostavljivati do apsurda i ne smijem, međutim kolega Lalovac kasnije smo u komunikaciji nije oni podaci nisu egzaktni u tom smislu kada je govorio o 27 milijardi naspram tri. Nije 27 milijardi naspram tri odnosno konkretno u osam subjekata tijekom cijele godine je imalo 208 milijuna trgovanja OTC-om, ostalih 27 gotovo milijardi se radi o državnim obveznicama koje je izdavalo Ministarstvo financija, koji su preuzimatelji međusobno onda komunicirali.
Dakle, tu govoreći ja ću možda staviti ovaj liberalniji stav, iako po nekoj vokaciji i ako sam ja vašeg političkog djelovanja shvatio da ste vi liberali pa mi onda neshvatljivo da neko s tog aspekta traži veću kontrolu države naspram liberalizacije tržišta kapitala, to mi nije jasno s tim političkim stajalištem, ali dozvoljavam da je liberalno da može biti i lijevo i desno i u ekonomskom smislu. Tako da upravo kako bi potakli mi dižemo pragove kako bi izbjegli administrativna opterećenja, troškove koji … i prethodna odobrenja traže od nadzornog tijela. Dakle, ako dižemo neke pragove znači da liberaliziramo. Ja mogu shvatiti da neko ima problema sa liberalizacijom, nisam to očekivao doduše od vas, ali ok, to je stvar politike u kom se možete složit ili ne morate.
Mi mislimo ispred Vlade da je potrebno ovih osam različitih subjekata koji su prošle godine trgovali u iznosu od nešto više od 205 milijuna kuna povećati jel 200 milijuna spram tri milijarde nije baš adekvatno i to je nešto što je samo u prošlom mjesecu odnosno mjesecu travnju 62% smanjena volumen preko OTC dakle preko šaltera, preko pulta kako god to preveli znači to je ono što sam ja rekao u izlaganju, direktno trgovanje bez posrednika.
Zašto propisivati negdje da morate ići na posrednika, ograničavati veliki normativ pod izlikom zaštite sigurnosti valjda ako dva poslovna subjekta znaju što žele mogu međusobno bez trećeg posrednika da imaju dodatne troškove. To je neka liberalna ideja da se smanji troškove da se smanji uplitanje države i da se omogući protok kapitala i svega što ide. Dakle, to su ta tri osnovna pitanja.
Meni je žao što ovo ispadne u nekoj političkoj debati od pitanja govora, poštivanja Doma i svega, ja bih volio da se više govori o samoj materiji doduše koja je kompleksna i zato razumijem da je možda teže o njoj govoriti.
Uvažena zastupnica Perić, apsolutno je apostrofirala one najbitnije teme koje smo željeli ovim izmjenama i transponirati, što se tiče … Europske komisije, ali i onih koje smo mi unijeli uvažavajući kao što i ovi pragovi, uvažavajući mogućnost da potaknemo naše tržište kapitala.
Što se tiče još jedne teme koja se dogodila kako što radimo kako bi potakli, pa evo znači s jedne strane imamo u istom govoru zašto nešto liberalizirate, zašto povisujete pragove kako bi napravili, s druge strane što radite da bi se potakli. Jedno od izmjena ovih zakona kako želimo potaknuti tržište kapitala je upravo smanjivanje administrativnih rasterećenja, pa i tim dizanjem pravoga, bonitetnih zahtjeva, bonitetnog nadzora vadimo van i odvajamo kreditne institucije od investicijskih društava sve kako bi to bilo što lakše, što jednostavnije u ovom kriznom periodu našim poslovnim subjektima i investicijskim društvima i oni koji obavljaju te poslove angažirati se na tržištu kapitala, to je jedna od tih mjera koje radimo, plus naravno zašto naši građani nek više ne sudjeluju u kupovini određenih vrijednosnica na samim burzama kroz poboljšavanje financijske pismenosti itd., itd.
Što se tiče uvaženog zastupnika Lalovca, tu sam se zapravo samo referirao vezano za taj disproporciju tih podataka, dakle 27 milijardi ako uzmemo državne obveznice, ako njih maknemo van onda je to 205 milijuna naspram preko tri milijarde prošle godine prometa na burzi od kojega je zapravo pola dionicama pola obveznicama.
Što se tiče uvaženog zastupnika Troskota, mislim također vezano uz … NPO, ružičaste čokoladice, Sesvete, Sesvetski Kraljevac, poticanje davanje nekih poticaja, dakle to bi trebalo samo tržište sebe prepoznati. Ja nisam shvatio da mi kao država trebamo direktno novce poticat, to nije baš u skladu sa pravilima odnosno zakonima koje je i to više liči na neki državni intervencionizam. Naravno ja vjerujem da on nije to mislio, ali trenutno taj dio rasprave nije vezan s ovim prijedlogom zakona.
Evo mislim da sam prošao sve ove govornike.
Zahvaljujem.
Hvala lijepo.
Imamo tri replike, prva je poštovane zastupnice Peović.
Izvolite.
Pa malo ću izvan okvira, ali nemojte odmah zamjeriti. Znači na vaše sugestije vezane uz ovo kako bi se zapravo mogle povećati investicije, s obzirom da svi lociramo isti problem, a to je dakle nedostatak investicija onda ste rekli moglo bi se oporezivat štednju, ali to ne bi imali dobre učinke, pa ću vas samo uputit na to da su njemačke privatne banke uvele negativne kamate za tzv. ležarine za štednju da su Slovenci planiraju naplaćivati čuvanje novca tvrtkama za iznose veće od 100.000 eura. Prije nove Ljubljanske banke sa sličnom najavom u Italiji izašao je i talijanski Unicredit znači vlasnik Zagrebačke banke. Nisu to tako strani potezi koji nešto mogu napraviti, ali u svakom slučaju vezano uz ovo konkretno o čemu je ovdje bilo riječ ono što je naša negdje sugestija do koje nisam mogla stić u svojoj raspravi je da se zapravo ide prema tome da se socijalizira financije, znači podređuje bankarski sektor potrebama društva, a ne obrnuto.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Dakle, zahvaljujem, ovo što ste vi rekli ove primjere to je zapravo samo regulacija tržišta. Dakle, kad mi imamo da, da su, da je inflacija na razini koja je, a kamate na štednju niže onda zapravo de facto vama će neko naplaćivati ako uplatite novac što ga oni čuvaju. Znači manipulativni troškovi čuvanja novca, zaprimanje i sve postaju veći nego što je eventualna kamata i zato dolazimo do onoga negativne kamate jel oni te troškove više s tim novcem nemaju što napravit, ne mogu ga plasirat dalje pa zaradit na kamati jel je surpus na tržištu novca i onda dolazi do pojave negativnih kamata jer jednostavno ti manipulativni troškovi postoje zaprimanje i čuvanje određene regulative koje se moraju poštivati iz sigurnosnih aspekata, naravno i ostalih uvjeta i zato dovode do tih negativnih kamata koje zapravo onda odvraćaju ljude od štednje i onda jedna od onih stvari zapravo koje možda tu negdje u raspravi gdje je konstatirano ljudi idu iz te kapitalne štednje u nekretnine, jel dakle to onda, to opet s druge strane potiče neki razvoj tržišta nekretnina, ali dolazi do …/Govornik se ne razumije/…
Hvala.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Orešković.
Hvala.
Da samo pojasnim liberalne pozicije, dakle svako administrativno rasterećenje je dobro, pogotovo uklanjanja nepotrebnih administrativnih obaveza. Međutim, to nema apsolutno nikakve veze sa kontrolnim i nadzornim ovlastima regulatornog tijela. Dakle, i liberalima je itekako potreban siguran i stabilan pravni okvir i povjerenje u sustav. Prema tome, moje pitanje nije bilo konotirano ovako kako ste ga vi na neki način iskrivili, nego moje pitanje je bilo na koji način mi šaljemo poruku građanima i svima koji se žele uključiti u tržište kapitala da će HANFA imati odgovarajuće regulatorne i nadzorne ovlasti, pa njihove investicije zaštititi od rizika koje tržište nosi?
Poštovani državni tajnik.
Dakle, prijedlogom zakonom relaksiraju se obveze izvještavanja nefinancijskih i drugih ugovornih strana o trgovanju sa OTC izvedenicama prema HANFA-i. Znači, izvještavanje je administrativna obveza koju neko mora sastaviti izvještaj, on mora imati po svojim pravilima, to iziskuje vrijeme, iziskuje novac. Mi jednostavno ovdje u suradnji sa HANFA-om, dakle ovo nije nešto što mi namećemo HANFA-i nego obrnuto to je nešto što je sama HANFA prepoznala kao jedan od modela da se potakne tržište kapitala, dakle i koja je u krajnjoj liniji sudjelovala u izradi i dala mišljenje na ovaj zakon, dakle nije nešto što se oni rado odriču svoje neke ovlasti jer s time kad ne morate stalno sastavljati izvješća ne morate imati osobu koja će svaku vašu transakciju sastaviti po određenim uzancama, pravilima, potrošit vrijeme, novac ili angažirat nekog brokera da vam to radi onda je de facto rasterećenje i vremenski i novčano i time potiče da nešto radite.
Hvala.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Opačak Bilić.
Hvala.
U ovom prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o tržišnom kapitalu uglavnom su usmjereni na agenciju.
Mene zanima, s obzirom da smo administrativno opterećena i rizična i neatraktivna zemlja za ulaganja, mislite li da će rad agencije kao nadležnog tijela doprinijeti sigurnosti novih ulagatelja u tržište kapitala?
Nadalje, ako pogledamo informacije vidimo da je tržišna kapitalizacija poljoprivrednog sektora u posljednjih 7.g. pala za više od 80%, a sektor proizvodnje hrane također je doživio veliki pad. Ja osobno držim da je to zbog povećanog uvoza poljoprivrednih proizvoda, a vas pitam hoće li agencija više zaštititi i ovaj sektor tržišne kapitalizacije?
Poštovani državni tajnik.
Zahvaljujem.
Što se tiče dakle smisla svega kojeg sam na početku rekao pokušat ću što brže to ovaj sažeti. Dakle, cilj ovih svih direktiva i uredbi je povećanje sigurnosti i zaštite trgovanja odnosno na tržištu kapitala, naravno sa ovim zadnjim dijelom da se potakne u ono što smo mi sami unijeli da se potakne određeni dio. Apsolutno HANFA preuzima svoje nadzorne obveze koje su do sada i bile, usklađuje ih, pogotovo u odnosu na onaj dio što se tiče same burze, ne ide više nešto što je bilo nakon …/Govornik se ne razumije/…odnosno prije-poslije, dakle manje-više njihove obveze će ostat iste.
Što se tiče ovdje je navedeno i u ovom Zakonu o tržištu kapitala što se tiče i trgovanja robnim izvedenicama, ali tu se striktno navedeno pogotovo u ovom dijelu recovery paketa da se to ne odnosi na poljoprivredne proizvode. To apsolutno ne, nego tu se više misli na naftu, na struju i ostale, ostali komoditis koji su predmet trgovanja, tako da HANFA kao takva ne sudjeluje u nadzoru na trgovanju poljoprivrednih proizvoda nego tu imamo druge agencije.
Hvala lijepo. Time zaključujem raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovat kada se steknu uvjeti.

44

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 140
02.06.2021.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 140. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona."
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Glasovalo je 112 zastupnika i zastupnica, svu su bili za pa je na taj način donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF