Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

26

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, drugo čitanje, P.Z. br. 71
29.04.2021.
Idemo na slijedeći prijedlog zakona, to je:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzgoju domaćih životinja, drugo čitanje, P.Z. broj 71.
Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u svezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Da, poštovani državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Izvolite.
Hvala.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane saborske zastupnice i saborski zastupnici, Zakon o uzgoju domaćih životinja stupio je na snagu 1. siječnja 2019. godine i objavljen je u Narodnim novinama dakle 115 iz te godine. Analizom sadašnjeg normativnog okvira ocijenjena je potreba daljnjeg unapređenja nacionalnog zakonodavstva u području pčelarstva. Zakonom je propisano da se u RH uzgaja siva pčela koja je naša izvorna pasmina, međutim nije propisana mogućnost da se uvjeti uzgoja sive pčele na oplodnim stanicama dodatno urede pravilnikom. Odredbe zakona propisuju da registar uzgajivača matica vodi Ministarstvo poljoprivrede. Ovim zakonskim izmjenama predlaže se da registar uzgajivača matica vodi uzgojno udruženje što ne ograničava vođenje predmetnog registra na jedno uzgojno udruženje. Svaka pravna osoba koja se bavi uzgojem domaćih životinja s namjerom stvaranja uzgojno valjanih domaćih životinja može podnijeti zahtjev za priznavanje nadležnom ministarstvu u skladu s Člankom 5. važećeg zakona o uzgoju domaćih životinja. Odredbe zakona koje propisuju pravila vođenje katastra pčelinje paše brišu se radi otežane primjene u praksi. Operativno vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda nije propisano važećim zakonom te se ovim zakonskim izmjenama osigurava pravna osnova za vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda. Poslove pašnog reda Hrvatski pčelarski savez za potrebe Ministarstva poljoprivrede provodi operativno od 2008. godine u čemu sudjeluje 125 pčelara u svojstvu pašnog povjerenika na čitavom prostoru RH.
Nadzor nad provedbom navedenih poslova ima Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat RH. Glavni cilj izmjena i dopuna zakona jeste osigura pravnu osnovu za definiranje uvjeta uzgoja u zaštiti izvorne sive pčele, omogućiti priznatom uzgojnom udruženje vođenje registra uzgajivača matica te regulirati operativnu provedbu poslova i pašnog reda.
U odnosu na prvo čitanje dodani su novi Članci 4. i 5., a dosadašnji Članci 4. i 5. su postali Članci 6. i 7. Novim Člankom 4. prekršajne odredbe zakona se usklađuju vezano za dodani Članak 22. stavak 4. ovog zakona kao i prijelazna odredba iz novog Članka 5. konačnog prijedloga zakona. Člankom 5. konačnog prijedloga zakona propisana je prijelazna odredba na ostanku, o ostanku na snazi pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše, a do stupanja na snagu novog propisanog pravilnika.
Hvala.
Hvala.
Imamo i na ovo vaše kratko izlaganje niz replika.
Prva je poštovane zastupnice Vukovac.
Zahvaljujem.
Dakle, poštovani državni tajniče budimo iskreni do kraja, dakle ove izmjene koje se sugeriraju ovim zakonom predlažu da se dvjema udrugama dodaju odnosno omoguće dodatne ovlasti, govorimo dakle o priznato uzgojnom udruženju kojemu se daje pravo da vodi Registar uzgajivača matica a drugo je da Udruga hrvatskih pčelarski savez obavlja operativni dio poslova vođenja pašnog reda, pa je onda moje pitanje kako je Ministarstvo poljoprivrede uopće došlo na ideju da neke državni posao može obavljati obična udruga građana? Znate li u ministarstvu da imamo načelo trodiobe vlasti, dakle na zakonodavnu, izvršnu i na sudsku, dakle o tome govori čl. 4. Ustava RH. Ako znate, molim vas odgovorite mi kamo spadaju udruge da se slijedom toga mogu biti za bilo što ovlaštene i to zakonom? Zahvaljujem.
Poštovani državni tajnik.
Dakle, Hrvatski pčelarski savez kao pravna osoba nije priznato uzgojno udruženje već predstavlja oblik dobrovoljnog udruživanja pčelarskih udruga kao temeljnog institucionalnog oblika udruživanja pčelara u RH.
Dakle, uzgojno udruženje će postati svaka ona udruga koja se javi Ministarstvu poljoprivrede i za to bude odobrena i koja provodi uzgojni program, dakle u djelu sive pčele u Hrvatskoj, to ne mora biti samo jedna po pitanju matica, ne mora biti samo jedno uzgojno udruženje već više ukoliko u svom dakle uzgojnom programu propišu ciljeve u kojem će biti usmjerene njihove aktivnosti a ti ciljevi ne mogu biti istovjetni, dakle ne možemo registrirati dva uzgojna udruženja za iste aktivnosti.
Slijedeća replika je poštovanog zastupnice Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče, naravno da se rasprava u prvom čitanju najviše vodila na temu toga ko će, da će jedna udruga voditi dio posla, pri tom je nekoliko navrata i spominjan Hrvatski pčelarski savez.
Vi ste sad u vašem uvodnom izlaganju govorili o tome da od 2008. g. 125 pčelara rade u svojstvu pašnog povjerenika i sad je tema, ako nam treba pašni povjerenik, što on radi kad nešto utvrde, koje su to posljedice, kako to sve zajedno funkcionira jer ako to radi Hrvatski pčelarski savez koji je udruga, ona je pitanje njegove mogućnosti uopće djelovanja i mogućnosti nekakvih posljedica.
Što ako on utvrdi da su neke stvari krivo napravljene, što dalje on čini s tim i što je uopće onda smisao da ste to sve regulirali zakonom? Hvala lijepo.
Poštovani državni tajnik.
Hvala.
Dakle, 125 pašnih povjerenika odnosno pašni povjerenici sukladno Pravilnikom o pašnom redu su tu odnosno vezano za njihove aktivnosti osiguravaju sigurnost prije svega građana, ali vode brigu i o sprječavanju širenja bolesti.
Dakle, ukoliko se radi o selećem ili stacionarnom pčelarstvu, nitko ne može bez odobrenja pašnog povjerenika prijaviti svoju dakle lokaciju i za to ukoliko ju ne prijavi, a pašni povjerenik utvrdi nepravilnost, on će biti naravno opomenut odnosno sankcioniran. Evo, to je ukratko, dakle način djelovanja, imao sam evo nedavno prilike u praksi jedan takav slučaj, zato vam govorim iz prakse.
Slijedeća replika je poštovane zastupnice Nikolić.
Hvala, potpredsjedniče Sabora.
Poštovani državni tajniče, na moje zastupničko pitanje koliko su osobe u tijelima udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske i njihova bliža obitelj dobili sredstva od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zadnjih 5 g. iz nacionalnog pčelarskog programa za obnavljanje pčelinjega fonda, odgovorili ste da ta agencija prilikom dodjele sredstava ne vodi i ne raspolaže podacima koji su korisnici osobe u tijelima udruge.
Pa jel to moguće da jedna udruga može raditi i dijeliti novac kome god želi i hoće bez ikakve kontrole nadležnog ministarstva? Ako vi ne znate, ja ću vam odgovoriti da znate da ubuduće. 2,3 milijuna kn godišnje i to samo kako izgleda, vašim podobnima. Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Hvala. Ne sjećam se da je ovakav odgovor dan.
Dakle, sustav je transparentan pa bi po pitanju udruga ali isto tako i svih onih vrsta potpore koje osigurava Ministarstvo poljoprivrede putem našeg proračuna u okviru državnog proračuna.
Repliku ima poštovani zastupnik Đakić.
Hvala lijepo, g. potpredsjedniče.
Pa g. državni tajniče Majdak, dobio sam jedan mail koji jasno govori o tome da u čl. 34. točki 18. baš o pašnim povjerenicima kojima se daju određene ovlasti iz Pravilnika o pašnom redu, postoje određeni problemi.
Znači oni kada prijavljuju pašu određenih pčelara na određenom području, kada pčelari prijavljuju njima, događa se da puno puta njihova nestručnost, bahatost ili nešto drugi dođe do intervencije i čak inspektora, inspektori utvrđuju da je sve onako kako to piše u pravilniku, da li postoje sankcije za te pašne povjerenike?
Poštovani državni tajnik.
Hvala na komentaru.
Provjerit ćemo sve navode ali naravno da svaki djelatnik pa pitanju ili zaposlenik, u ovom slučaju pašni povjerenik, mora postupati sukladno dakle pravilnikom odnosno zakonom i drago mi je inspekcija utvrdila da se ipak ne radi o nepravilnosti.
Repliku ima poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepo, g. potpredsjedniče.
G. državni tajniče, kad govorimo o ovom zakonu i o zaštiti naše autohtone pasmine sive pčele, onda je neizostavno i govoriti o proizvodu koji ona daje a to je med. Znamo da analize pokazuju i na razini EU-a i na razini Hrvatske da je 1/3 meda koja se stavlja na tržište, patvorena.
U tom smislu, ministarstvo je pokrenulo određene aktivnosti od strožih kontrola, uspostave laboratorija za analize, ali i zajednički sa sektorom, pokrenulo je i projekt koji se zove Hrvatska staklenka meda.
Mene zanima na koji način ministarstvo podupire taj projekt? Ima li još neke mehanizme na raspolaganju da taj projekt bude snažniji i da li se uz taj projekt odvijaju još neki drugi projekti koji bi trebali pridonijeti osviještenosti upotrebe hrvatskog meda?
Poštovani državni tajnik.
Hvala na vašem pitanju.
Evo u sklopu promocije, dakle tog visokovrijednog proizvoda koje pčele daju odnosno proizvode, Ministarstvo poljoprivrede je počelo dakle kampanju u svrhu kao što ste rekli osvještenosti dakle samih korisnika, a počevši od prvih razreda osnovne škole i u razdoblju od 2018. do sada kroz „Školski medni dan“ nam se povećava broj korisnika škola djece u okviru 1. razreda. A kroz staklenku, dakle hrvatsku staklenku evo zadnji podatak je da je veći broj pčelara 19. travnja u odnosu na promatrano razdoblje od 3 mjeseca uključen u dakle staklenku, al također raste i broj prodanih prodanih staklenka sufinanciranjem Ministarstva poljoprivrede, obje aktivnosti u ovom segmentu.
Hvala lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da.
Poštovana predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, izvolite.
Hvala vam g. potpredsjedniče, g. državni tajniče sa suradnicima, zastupnice i zastupnici.
Odbor za poljoprivredu HS raspravio je na svojoj 23. sjednici održanoj 27. travnja 2021.g. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja kao matično radno tijelo. Naglašeno je da razlika između prijedloga i konačnog prijedloga zakona se sastoji u tome da su novi članci dodani s ciljem usklađivanja prekršajnih i prijelaznih odredbi predloženog akta.
Kako je bilo postavljeno niz pitanja koja su vezana uz zaštitu ove naše autohtone pasmine pčela, sive pčele, ali i uz proizvodnju meda i suradnju sa sektorom, ja ću ovo ponovo uputit da se cjelovita izvješća pročita na stranicama sabora i provjerila sam doista je tamo. No ono što ću istaknuti od rasprave jest da je zastupnike zanimalo kada će doći do promijene Direktive o medu na europskoj razini i dobili smo odgovor da će se na sjednici Vijeća ministara za poljoprivredu i ribarstvo raspravljati o tome početkom slijedeće godine.
Također natječaj iz mjere 5.2.1. programa ruralnog razvoja je u tijeku i temeljem tog natječaja, a u slučaju proglašenja katastrofe i nakon utvrđivanja štete od strane Povjerenstva za procjenu elementarne nepogode za one poljoprivrednike odnosno pčelare koji se jave prihvatljiv trošak je obnova pčelinjih zajednica, košnica i pčelinjeg voska.
Ministarstvo poljoprivrede surađuje sa Hrvatskim pčelarskim savezom na promociji hrvatskog meda. 1,3 milijuna kuna osigurano je za provedbu projekta „Školski medni dan“ koji se provodi u 950 osnovnih škola i kojim je obuhvaćeno 39.000 osnovnoškolaca 1. razreda.
Drugi vid promocije je mjera iz Nacionalnog pčelarskog programa kojom će se kroz digitalni marketing i moderna sredstva komunikacije potrošačima približiti nacionalna staklenka meda.
Također smo izvješteni da je u tijeku projekt, u realizaciji projekt kojeg provodi Hrvatski pčelarski savez zajedno sa Nastavnim zavodom „dr. Andrija Štampar“, a provedbom kojeg će uzorci tla, vode i meda poslužit za tipizaciju hrvatskog meda, što je i početak izrade Hrvatskog peludnog atlasa.
Nakon provedene rasprave odbor je većinom glasova odlučio predložiti HS donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja. Hvala lijepo.
Hvala.
Otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka govoriti poštovani zastupnik Vilim Matula, izvolite.
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Da vas sve ponovo ne oslovljavam, maloprije sam vas sve oslovio, e vas nisam gospodine da, da, da, g. Majdak je bio tu, vas nisam još pozdravio, vas.
Kolegice i kolege, ono što imam potrebu reć u ovom Zakonu o uzgoju domaćih životinja, a koji se dakako odnosi prije svega na pčelarstvo, u ovom slučaju, spomenula se Udruga uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske, kolegica je rekla isto i koliki novac daje za, za te udruge i to koliko je preočito da je u pitanju odnos prema toj udruzi koja, ja pretpostavljam, ja ne znam dovoljno o tome, ja čujem samo kritike one druge strane koliko oni stvarno proizvode tih matica i ono što sam čuo od ovih velikih proizvođača meda, a to je da se ta siva pčela može dobiti od vrlo kvalitetne uzgajivačnice matica u Njemačkoj i da oni to rade vrlo kvalitetno i da je to ne znam koliko generacija unazad provjereno sve i da oni dobivaju matice od tamo i to povoljno, kvalitetno i sigurni su u to i da između ostalog na taj način rade.
Ono što je u ovoj raspravi i u dopisima koje su dobili moje kolegice i kolege radi se o tim velikim proizvođačima meda koji govore o tome da 2% njih plaća porez od proizvodnje meda. Ja iz Gorskog kotara poznajem stvarno vrhunske proizvođače meda koji su to na razini od hobista koji imaju fantastičan med, pa do recimo manjih proizvođača, ali to svakako nisu proizvođači koji imaju veliki broj košnica na kamionima, prikolicama i koji u datom trenutku mogu otići u bilo koji dio Hrvatske. Po pitanju tog pašnog reda tu jesu očito problemi i iz nekog razloga Hrvatski pčelarski savez sa tim ljudima je u sukobu i ja mislim da se tu nedovoljno radi na tome, ja mislim da je to nepotreban sukob jednostavno i čini mi se da na tome neće se moći samo tako raditi da to ostane pčelarski, Hrvatski pčelarski savez, nekolicina ljudi koji tamo rade koji dobivaju svoje plaće očito je da je tu veliki sukob interesa. Hrvatski pčelarski savez je zapravo savez 150 udruga pčelara i ono što mi govore ljudi to je da brojni ti proizvođači nisu upoznati sa ovim što će ovaj zakon donijeti i govore nam o tome da će kažnjavanja koja će uslijediti dovesti do situacije kakvu su imali i nisu to uspjeli na pravi način riješiti u Sloveniji. Moguće da je to pitanje da nije lako odrediti koliku veličinu smije imati ili to praksa može pokazati što može poduzetnik koji se odlučio ulagati u košnice i sa svime time se baviti, nositi se sa svim rizicima bolesti. Ono što je meni gospodin govorio …/nerazumljivo/… o američkoj gnjiloći, dakako da se sa time treba i može nositi uvjeravaju me ovi ljudi koji to proizvode na veliko da je osnovna stvar da ne smiješ dozvoliti da preko mjesec dana ti neka košnica nije pregledana i da je onda već sigurno ona u riziku u bilo kojem dijelu Hrvatske. Znači ti veliki proizvođači kada su se odlučili u takav posao, oni naravno svode to je i istovremeno i veliki rizik i očito da su izišli, čovjek koji to nama govori bio je pašni povjerenik, ima to iskustvo, o tome smo isto na odboru razgovarali, međutim kada sam spomenu slovenske proizvođače oni svi tvrde da je upravo jedan ovakav neprimjereno strog zakon u Sloveniji doveo do toga da su ti veći proizvođači, svi oni koji su selili, da su na kraju morali odustati, da su propali. Ono što se meni čini kao rješenje i da se izbjegnu sukobi jer recimo ako se ti požališ tom povjereniku koji tebi ne da priliku da dođeš na neko mjesto onda tu je ono sve što je vama i jako dobro poznato, to je pitanje sukoba, pitanje vlasništva određenog, određene parcele ili zakupa ili prava na te hektare koje je netko zasijao recimo sa uljanom repicom i pitanje toga da rojevi lete iznad u bilo koje smjeru i zbog toga pašni povjerenik, naravno da tu treba pomagati u tome da se ljudi dogovore. Ali ako si ti došao sa njima u sukob čovjek nam svjedoči da je imao nakon toga 37 nadzora stočarskog inspektora. To su očito nekakvi osobni sukobi. Ako vi sada tim istim ljudima koji na taj način to rješavaju to je nekolicina ljudi, dajete ovim zakonom u trajnu ono moć, stvarno je moguće da će ta nekolicina tih većih proizvođača stvarno propasti. Tako oni nama tvrde. Ono što ja vidim ovdje kao priliku i jedino rješenje za ubuduće, ako se neće morati dati opet nekoj cvjećarnici i Alan Ford grupi pravljenje digitalnih pomagala, ali ne može mi nitko reći da naši vrhunski IT stručnjaci ako ne idu, opet velim nije samo cvjećarnica postoji ona kraljevska organizacija, kako se zove, da je izravno ne oslovim jer je toliko opasna da je svim našim vrhunskim informatičarima bolje raditi od kuće i u prirodi za vrhunske strane firme nego za domaće. To je ono na čemu postoji odgovornost HDZ-a, postoji ogromna i ovih vlasti.
Dakle, želim reći voćari koji su ove godine ovako jezovito stradali sa ovim mrazom, sa ovim ledom od nekoliko dana, tako da neće biti niti jabuka, niti, niti trešanja, niti bresaka, marelica, to je sve ali strašno postradalo. Ono što se može napraviti to je da postoji digitalna aplikacija, digitalna platforma u koju ti možeš vidjeti ako je netko oglasio imam za par dana mi izlazi repica ili ne znam ovdje je bagrem u toj mjeri da se može dogovoriti koja količina eventualno ovih većih proizvođača može doći i da oni stvarno to vide u datom vremenu i da se oni oglase i da eventualno među sobom ne znam da li oko toga onda ima i neke licitacije, ali to u tom smislu bi itekako jedna takva aplikacija mogla pomoći da se međusobno ne svađaju i da ne demonstriraju silu i da ne tjeraju jedni druge baš ono u rizik potpunog propadanja i uništenja proizvodnje.
Ponavljam, ovakav zakon kako je sada donesen pogotovo sa tim jedinim registriranim uzgajivačima matica, ja vjerujem, tamo ima ljudi koji se time stvarno nose i to rade jer im je veliko zadovoljstvo i veliki gušt, dobivaju poticaje koje smo čuli, međutim, izgleda da stvar nije riješena, a uvjeravaju nas ljudi da ovaj zakon stvar neće riješiti nego da će stvar samo pogoršati.
Hvala.
Hvala.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Martina Grman Kizivat. Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a, uvaženi državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege zastupnici.
Ja sam danas već nekoliko puta spomenula da je u Hrvatskoj poljoprivreda u katastrofalnom stanju. Međutim, iz prethodne rasprave moram zaključiti da, ne samo u poljoprivredi vlada kaos, nego kaos vlada i u Ministarstvu poljoprivrede. Mi ne znamo kako nam se zove strategija. Sad smo već promijenili strategija do 2030., mi ne znamo koliko novaca iz EU ćemo dobiti u idućem proračunskom razdoblju.
Mi ne znamo koji nam je stav vezano za limitiranje potpora, neke države članice su svoj stav već davno zauzele i sada trebamo raspravljati o Zakonu o uzgoju domaćih životinja, naše ministrice opet nema, naša ministrica se očito jučer preforsirala jer šalje na raspravu državnog tajnika i onda državni tajnik je taj koji mora primati pitanja, nekad malo i neugodna samo sa ciljem da saborski zastupnici dobiju konkretne odgovore.
Pa državni tajniče, poručite našoj dragoj ministrici da saborski zastupnici ne grizu. Oni postavljaju pitanja, nekad malo i škakljiva, ali čisto da potaknemo ovo naše ministarstvo kako bi napokon počelo raditi svoj posao. Iako pričamo danas o pčelama, mi ne zujimo, mi postavljamo pitanja. Molim vas, puno ju pozdravite i reci te da se dobro odmori, da je za idući zakon i svi saborski zastupnici očekuju jer ovo što stalno moramo vama postavljati pitanja je izvan svake pameti.
Ona navodno ide u Bruxelles, ona navodno pregovara, ne znate u konačnici, očito ni vi, što ona to tako pregovara. Mi ne znamo koji iznos sredstava ćemo dobiti. Mi nemamo stav. Čak ni strategija, koju ste toliko vikali, a dobro će biti plaćena, ne znate ni kako se zove. Pa dajte molim vas, dogovorite se više. I sad bi ja trebala pričati o Zakonu o uzgoju domaćih životinja. Pa vam isto tako moram reći nekoliko stvari, da ovaj prijedlog zakona smatramo da treba nadopuniti i istaknuti opet nekakve nedostatke. Prije svega, predlažemo da se pravno uredi postupanje vezano uz poljoprivredna gospodarstva, farme i zbrinjavanje životinja u slučaju prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda.
Svjedoci smo da se odluke o smještaju životinja i njihove ishrane donose ad hoc, a nerijetko su prepuštene samim proizvođačima i volonterima, to smo imali prilike gledati nedavno, nažalost.
Kako bi se dale jasne smjernice postupanja državnih i javnih službi u navedenim situacijama, inzistiramo da se dopuni zakon odredbama koje bi se odnosile na zbrinjavanje životinja i čuvanje njihove bioraznolikosti te genske varijabilnosti uključujući izvorne i zaštićene pasmine. Smatramo da predloženi konačni prijedlog Zakona o uzgoju domaćih životinja i dalje ne definira jasne prioritete vezane uz Europski zeleni plan, opet ja o Europskom zelenom planu i dugoročne strategije donesene na razini EU.
Dat ću vam jedan primjer, naime, iako smo dali primjedbe u raspravi, kod prvog čitanja zakona, u konačnom prijedlogu izmjene zakona nije jasno definirana razlika između bioraznolikosti i genske varijabilnosti. Tako je za banku gena navedeno da je to prikupljana, dokumentirana i pohranjena zbirka ili skup zbirnog i genskog biološkog materijala, dakle genskog i biološkog. S obzirom da nije izvršena potrebna dopuna odredbi i nije uređeno pitanje čuvanje biološke raznolikosti, mogli bi se naći u sličnoj situaciji kao što smo se našli u zakonu sa sjemenom, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u kojima se ne daje dovoljan značaj o ovoj temi.
U većini država članica EU Ministarstvo poljoprivrede i službe pod Ministarstvom poljoprivrede svojim poljoprivrednicima izdaju vodiče, smjernice, pojašnjavaju izmjene pravnog okvira. U Hrvatskoj je to nekada radila i savjetodavna služba umjesto koje je sada ustrojena Uprava za stručne poslove i analize pri Ministarstvu poljoprivrede. Dakle nema ni naznake naziva savjetodavne službe. Analize nam izrađuje opet već spomenuta ta, famozna Svjetska banka po cijenu koju vi znate jako dobro. Dodatno, nekad je postojala i Hrvatska poljoprivredna agencija koja je pružala potporu našim poljoprivrednicima u sektoru stočarstva.
Danas je ona dijelom Ministarstva poljoprivrede, a dijelom u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu. Stoga uzgajivači domaćih životinja kao i brojni drugi poljoprivrednici u drugim sektorima, naravno, prepušteni su, kome? Sami sebi.
Još jednom naglašavam da je potrebno uz ekološki uzgoj analizirati i druge oblike proizvodnje kao što je to integrirani uzgoj, permakultura, biološko-dinamički uzgoj i drugi. Navedeni način uzgoja mogu se definirati u okviru programa u području klime i okoliša koji se financiraju preko izravnih plaćanja, ali i mjera ruralnog razvoja. I sve je to trebalo napraviti na nacionalnoj razini prilikom izrade strateških dokumenata, ali nažalost, nema toga u novo izrađenoj budućoj strategiji poljoprivrede za koju ne znamo ni dan danas kako će se ona zvati, jer ona je donedavno bila na e-Savjetovanju.
Naravno, kasnimo. Kao i sa cijelim setom zakona. Ali dobro. U samom Zakonu po pitanju vođenja matičnih knjiga, rodovnika i drugih uzgojnih knjiga, Ministarstvo sve prepušta priznatim uzgojnim organizacijama pozivajući se na direktive EU, naravno. Mi podržavamo pristup da se dio poslova povjeri samim poljoprivrednicima, međutim, smatramo da bi takve odredbe trebalo jasno definirati u Nacionalnom programu, krovnom Nacionalnom programu pa ne bi bilo potrebe da se to definira u svakom programu priznate uzgojne organizacije.
Iz konačnog prijedloga zakona i dalje nam stvarno nije jasno zašto se vođenje Registra matica pčela prenosi s ministarstva na priznato uzgojno udruženje, a operativi dio poslova vođenja pašnog reda prenosi se na Hrvatski pčelarski savez. Koliko znamo, navedeni katastar je uspostavljen još 2011.g. i za njega su izdvojena značajna sredstva iz državnog proračuna. Katastar je osnovna baza pčelinjaka i praćenja medonosnog potencijala kao važnog čimbenika za razvoj sektora i povećanje proizvodnje. I sad ministarstvo baca sav taj novac i ukida katastar. Bravo. S druge strane prenošenje zadataka na druge dovest će do novih troškova, naravno za koga? Pa za pčelare. A samo ministarstvo, koliko mi znamo, ima sasvim dovoljan broj službenika i može obavljati sve te poslove. Pa oni su uostalom i plaćeni novcem državnog proračuna. A čiji je taj novac? Pa to je novac hrvatskih građana. Znači mogli ste se samo bolje izorganizirati.
Ja bi vam sad tu mogla dati još niz niz primjedbi, ali iz svega navedenog razvidna je potreba za izradom novog zakona kojeg vi naravno kao ni prethodne zakone kada smo rekli da treba napraviti novi zakon ne bi prihvatili, kojima bi se naravno jasno definirali prioriteti iz Europskog zelenog plana kojeg ja spominjem, ali ni slova, ni govora o tom Europskom zelenom planu s vaše strane, a sve to bi se uredilo i uredila bi se pojedina pitanja koja to sada u ovom zakonu nisu uređena.
I za kraj još jednom državni tajniče puno pozdravite ministricu Vučković i poručite joj da saborski zastupnici ne grizu, ne zuje, nego samo postavljaju konačno poštena i prava pitanja kako bi se riješilo stanje hrvatske poljoprivrede i smanjite prvo kaos u vlastitim redovima jer na ovakav način kaos u hrvatskoj poljoprivredi vi sigurno nećete znati riješiti. Hvala.
Slijedeći Klub zastupnika biti će onaj HDZ-a u ime kojeg će govorit poštovana zastupnica Marijana Petir, izvolite.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče HS, državni tajniče sa suradnikom, zastupnice i zastupnici.
Predložene izmjene i dopune Zakona o uzgoju domaćih životinja potrebno je prvenstveno promatrati kao alat za zaštitu hrvatske autohtone pasmine pčela, sive pčele, pa samim time i planirati adekvatno upravljanje ovom pasminom sa ciljem očuvanja njene genetike. To nam je bitno jer je uzgoj sive pčele iznimno zahvalan, a njena otpornost i neagresivna narav pozicionirale su ovu pasminu pčela kao značajnog proizvođača meda u RH, kako u našim ruralnim tako i u urbanim područjima. Mirnoća i visoka razina prinosa meda u kombinaciji sa genetski pojačanom otpornošću na neke pčelinje bolesti i nametnike, ali i brz razvoj pčelinje zajednice i manje potrebe za zalihama hrane tijekom zimskog perioda mirovanja kombinacija su koja uz dobru klimatsku godinu garantira našim pčelarima visoke prinose meda, a nama potrošačima kvalitetu meda. Zbog svega navedenog su pčelinje zajednice sive pčele jedna od najvažnijih i najpriznatijih pasmina pčela u RH. Kako bi se to nastavilo i u budućnosti, a percipirajući istovremeno i pojavnost križanja sive pčele sa drugim pasminama pčela, što je prisutno u nama susjednim državama i uzrokuje poteškoće u selekcijskom radu i uobičajenom uzgoju matica, važno nam je raditi na očuvanju ove populacije, a upravo se u izmjenama i dopuni zakona o kojem raspravljamo postavljaju osnove za nacionalni pravni okvir za pčelarstvo kojim će se osigurati zaštita pčela kao nedjeljivog dijela biološke raznolikosti, ali i osigurati očuvanje jedine izvorne pasmine pčela na području RH sive pčele i zaštititi njen genetski materijal.
Jednostavnim rječnikom rečeno, hrvatski pčelari su koristeći sivu pčelu za prikupljanje meda stvorili prakse i aktivnosti koje provode tijekom godine, a koje su usklađene s potrebama pčelinje zajednice sivih pčela. Zato je važno očuvati njihov genetski materijal jer bi moguća potencijalna pojava križanaca u bitnom utjecala i na uobičajene prakse koje provode naši pčelari u proizvodnji meda, a posljedično bi to utjecalo i na same troškove proizvodnje meda. I zato je dobro da se ovim zakonskim prijedlogom veća pažnja usmjerava upravo prema definiranju uvjeta uzgoja i zaštite izvorne sive pčele jer će se na taj način udruzi uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske, dakle stručnom tijelu koje se ovim poslovima bavi više od 20.g. omogućiti vođenje Registra uzgajivača matica, pa i rad na uzgojnim programima putem kojih će se raditi na jačanju genetike sive pčele, a time i na očuvanju praksi koje naši pčelari provode u proizvodnji meda, a koje sam već spomenula. Dakle, ne radi se ovdje samo o nadležnosti nad vođenjem Registra uzgajivača matica, a to je obaveza koja s Ministarstva poljoprivrede prelazi na priznato uzgojno udruženje, već je ovdje riječ o opsežnom zadatku sa širokim spektrom mogućih utjecaja i na samu sivu pčelu i na njezinu ulogu u proizvodno hranidbenom lancu, na njezinu ulogu u oprašivanju, na njen značaj za poljoprivrednu proizvodnju, ali i za hrvatske pčelare. Zato je dobro da ove aktivnosti obavljaju oni koji su u svakodnevnom kontaktu sa pčelama i pčelarima i koji svojom svakodnevnom prisutnošću na terenu mogu najbrže upozoriti, alarmirati i pokrenuti aktivnosti sa ciljem sprječavanja potencijalnih ugroza.
Isto se može reći i za izmjene koje se predlažu odnosno na vođenje pašnog reda. Svi znamo da ove poslove već godinama, točnije od 2008.g. obavljaju pašni povjerenici, članovi Hrvatskog pčelarskog saveza. Radi se ovdje o 128 pašnih povjerenika koji provode poslove organizacije kretanja pčelinjaka na svom području prikupljajući podatke za ustroj i vođenje evidencije pčelara i pčelinjih zajednica.
Ovo je obaveza koja proizlazi iz članstva RH u EU i do sada su ovi poslovi bili regulirani podzakonskim aktom, a predloženim izmjenama zakona jasnije će se propisati ovlast prikupljanja ovih podataka.
Generalno gledajući jasnije propisivanje nadležnosti i delegiranje administrativnih funkcija za selekcioniranje, brigu o očuvanju genetike i razvoj programa za izvorne pasmine trebalo bi rezultirati i učinkovitijim upravljanjem populacije sive pčele što će osigurati njenu zaštitu i korištenje svih dobrobiti koje nam ona daje, što je vjerujem cilj svih nas jer je uloga pčela i njihov doprinos očuvanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti podcijenjena i potrebno je raditi na njenom osnaživanju.
Opasnost od smanjenja broja pčela predstavlja opasnost za nastavak poljoprivredne proizvodnje koju poznajemo i održanja biljnih vrsta koje nas okružuju, a posredno i na dostupnost hrane. Zato je osobama koje su svoj život posvetile brizi o pčelama i proizvodnji meda potrebno olakšati poslovanje kako bi nastavili raditi odgovoran i koristan posao, ali i privukli nove pčelare.
Značajan element potencijalnog interesa za bavljenje bilo kojom vrstom gospodarske aktivnosti, pa tako i pčelarstvom jesu financije, a one su pak usko povezane i sa dostupnošću tržišta i mogućnostima prodaje proizvedenih proizvoda.
Zbog toga je u daljnjim aktivnostima i planovima između ostaloga i u provedbi ovog zakona potrebno raditi na nadogradnji prepoznatljivosti meda kojeg su proizveli hrvatski pčelari kako bismo potrošačima omogućili dostupnost svih informacija o proizvodu koji kupuju te im omogućili donošenje odluke o odabiru domaćih proizvoda.
Nacionalne projekt dobrovoljnog označavanja staklenki meda oznakom hrvatska staklenka meda jedan je od takvih primjera koje u budućnosti treba poticati i u koje je potrebno uključiti veći broj hrvatskih pčelara. Povećanjem broj pčelara uključenih u ovaj projekt posredno potrošačima dajemo do znanja da kupuju hrvatski proizvod. Neposredno se ovom odlukom određujemo protiv nepoštenih trgovačkih praksi koje se događaju u prometu i trženju medom i to je potrebno naglašavati, informirati naše građane i tako utjecati na njihovu odluku o kupnji hrvatskih proizvoda.
Ključnim smatramo iznalaženje dodatnih mehanizama od strane Ministarstva poljoprivrede kojima bi se poticalo hrvatske pčelare na uključivanje u projekt dobrovoljnog označavanja oznakom hrvatska staklenka meda.
Dodatno, ne manje važno, RH zajedno sa drugim državama članicama EU treba ustrajati u postupku usuglašavanja oko izmjena Direktive o medu kako bi se propisalo uvođenje obaveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda i na taj način spriječile prijevare povezane s trženjem meda u EU, a i smanjio udio patvorena meda na europskom tržištu. Posljedično bi se time otvorila mogućnost boljeg pozicioniranja na europskom tržištu onog pravog nepatvorenog meda, meda koji nije proizveden u garaži već meda koji su proizvele stvarne pčele u košnicama stvarnih pčelara koji pčelarskom proizvodnjom i brigom o pčelama utječu ne samo na poljoprivrednu proizvodnju već i na održavanje ruralnih područje.
No dok se ne postigne dogovor na europskoj razini važno je sa nacionalne razine pojačati aktivnosti vezane uz kontrolu podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda i ciljanim programima raditi na zaštiti pčela te jačati ulogu hrvatskih pčelara vrednujući njihov doprinos očuvanju biološke raznolikosti i proizvodnji hrane.
Hvala lijepo.
Hvala.
Prošlo nam je opet tri sada pa ćemo napraviti jednu stanku kratku za provjetravanje. Vidimo se u 15,30.

STANKA U 15:23 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,30 SATI
Poštovane kolegice i kolege evo stanka nam je istekla, pa ćemo nastaviti i sada će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govoriti poštovana zastupnica Ružica Vukovac.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, kolegice zastupnice, dakle Člankom 1. Zakona o uzgoju domaćih životinja propisano je da se isti odnosi i na sivu pčelu. Budući se Uredba EU 2016/1021 Europskog parlamenta i vijeća od 8. lipnja 2016. ne odnosi na sivu pčelu, a u Zakonu o uzgoju domaćih životinja uvodi se i ta životinja smatramo da nema potrebe razlikovati pčele od drugih životinja na koje se odnosi uredba. Stoga predlažemo da se postupak i uvjeti priznavanja uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija u pogledu uzgojno valjanih životinja čiste pasmine siva pčela provodi na isti način kako je propisano za ostale životinje što znači u skladu s Člankom 4. stavka 3. Uredbe EU 2016/1012 Europskog parlamenta i vijeća od 8. lipnja 2016. godine. Kako se u Zakonu o uzgoju domaćih životinja ni za jednu drugu životinju ne propisuje postojanje registra niti se određuju uvjeti za oplodne stanice, niti bilo kakvi drugi uvjeti držanja smatra se da je suvišno i protivno načelu jednakosti navedeno određivati za sivu pčelu.
S druge strane, predlagatelj je u svom obrazloženju nacrta konačnog prijedloga zakona iznio kako se odredbe zakona koje propisuju pravila vođenja katastra pčelinje paše brišu radi otežane primjene u praksi. S druge strane predlaže se da se odredi pčelinja paša. Pojmovi katastar pčelinjih paša i pčelinja paša se sadržajno preklapaju. Kako se katastar pčelinje paše nije mogao odrediti i primijeniti jasno je da se ni pčelinja paša u praksi neće moći dovoljno egzaktno odrediti kako bi se osigurala pravna zaštita adresata ovog zakona. Jedinstveni registar domaćih životinja postojeća je baza podataka o uzgajivačima i posjednicima domaćih životinja, broju i lokacijama domaćih životinja. Stoga nije potrebno iz državnog proračuna RH izdvajati dodatna sredstva za evidenciju pčela i pčelinjaka, operativno provođenje pašnoga reda i pašne povjerenike. Time se za početak štedi oko milijun kuna godišnje koji se sada izdvajaju iz Državnog proračuna RH u korist Hrvatskog pčelarskog saveza na ime evidencije pčelara i pčelinjaka. Hrvatska poljoprivredna agencija nije u položaju tržišnog natjecatelja sa uzgajivačima i posjednicima pčela stoga ne postoji bojazan zloupotrebe osobnih podataka koje prikuplja za razliku od Hrvatskog pčelarskog saveza čiji članovi su konkurentni na tržištu sa adresatima prijedloga zakona. Državna tijela imaju u svakome trenutku uvid u lokacije pčela za slučaj ugroze zdravlja ljudi i životinja i to putem jedinstvenog registra o držanju životinja i broja koji se postavlja neposredno uz pčelinjak. Pojava nektara kod biljaka koji pčele sakupljaju radi proizvodnje meda je uvjetovana prirodom i zbog toga uvijek nepredvidiva. Stoga uzgajivači i posjednici pčela svoje odluke o mjestu postavljanja pčela često donose netom prije postavljanja. Internet omogućuje prijavu u svako doba uključujući i neradne dane.
Danas spomenute udruge građana već primaju sredstva iz državnog proračuna. Tako Hrvatski pčelarski savez i Ministarstvo poljoprivrede su još 2017. sklopili ugovor u visini od milijun kuna kojim se Hrvatski pčelarski savez obvezao dodijeljena novčana sredstva za financiranje upotrijebiti za obavljanje poslova evidencije pčelara i pčelinjaka, praćenje proizvodnje i trženje meda pri čemu se pute spomenutih sredstava financira rad pašnih povjerenika. U iste svrhe sklopljeni su i ugovori u 2018., 2019. i 2020. godini. Za što su to porezni obveznici dali novce i to bez javno natječaja? Prvenstveno za obavljanje poslova evidencije pčelara i pčelinjaka i rad pašnih povjerenika. Dakle, sukladno Članku 129. Zakona o poljoprivredi evidencija pčelara i pčelinjaka sastavni je dio jedinstvenog registra domaćih životinja. I tu evidenciju zapravo treba voditi ministarstvo. Inače jedinstveni registar domaćih životinja vodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i u taj registar su svi držatelji domaćih životinja dužni sami izravno prijavljivati broj životinja. Odakle onda ministarstvu zakonski osnov da prepusti udruzi građana prikupljanje podataka za evidenciju i da bez javnog natječaja sklopi ugovor o financiranju. Time dolazimo u situaciju da svi držatelji životinja svoje životinje prijavljuju izravno u JRDŽ putem aplikacije osim pčelara. Pčelari pak svoje životinje prijavljuju pašnom povjereniku, pašni povjerenik podatke prosljeđuje Hrvatskom pčelarskom savezu, zatim Hrvatski pčelarski savez prosljeđuje podatke ministarstvu i konačno ministarstvo u jedinstveni registar o držanju domaćih životinja. Ovaj lanac prebacivanja podataka košta građane najmanje milijun kuna godišnje.
Pčelari su dužni jednom godišnje u prosincu obaviti dojavu broja košnica. Pčelara je prema navodima ministarstva oko 8.500, čak da ne postoji, a postoji elektronski pristup jedinstvenom registru o držanju životinja u kojeg posjednici izravno upisuju broj domaćih životinja, nego da je ministarstvo i zaposlilo jednu osobu za stalno da ručno upisuje u JRDŽ dostavljene podatke s bruto plaćom recimo od 6.600 kuna tada bi trošak bio najviše 100.000 kuna.
Drugo što navodno radi Hrvatski pčelarski savez je praćenje proizvodnje i trženje meda. Ni jedna udruga građana nema pristup podacima o proizvodnji. Proizvođači nisu dužni niti bi trebali dužni dostavljati podatke nekoj udruzi o svojem poslovanju jer to zapravo predstavlja poslovnu tajnu. S druge strane, postoji Državni zavod za statistiku koji prikuplja podatke o proizvodnji, prodaji roba od poslovnih subjekata, zatim je do stupanja na snagu odredbi iz Pravilnika o upisniku OPG-ova postojala obveza poljoprivrednika o vođenju evidencije proizvodnje poljoprivrednih proizvoda.
Danas pak sukladno tom Pravilniku postoji obveza poljoprivrednika izravno elektronski dostaviti podatak o poljoprivrednoj proizvodnji. Dakle opet, unatoč postojećem državnom prikupljanju podataka, poreznici obveznici financiraju udrugu da radi isti taj posao još jednom. Bilo bi dobro i da nam ministarstvo može predočiti rezultat, dakle u obliku pisanog dokumenta o prikupljenim podacima o proizvodnji i trženju meda za sve godine od kada porezni obveznici navedeno financiraju.
Dakle, statistike pokazuju da imamo drastično smanjenje broja pčelara i košnica u posljednje 3 godine, čime nam se smanjila proizvodnja meda, a povećao uvoz, najveći dio uvezenog meda je iz trećih zemalja, dakle, govorimo o Kini, koja nam plasira jeftin med upitne kvalitete. Uzroci gubitka pčelinjih zajednica mogu biti brojni. Kao što je već i spomenuto danas, klimatske promjene, primjena pesticida, neučinkoviti tretmani protivnametničkih bolesti, itd., itd.
Promatrajući probleme hrvatskih pčelara, trenutno ne postoji uređen sustav kojim bi se sama djelatnost reorganizirala, olakšala, unaprijedila i uskladila u svim procesima koji je prate. Zakon je zapravo o ovome trebao voditi brigu, odnosno predlagatelj zakona, a ne o tome kako pogodovati pojedincu. Dakle, za kraj ću postaviti samo još jedno pitanje državnom tajniku.
U čijem je doista vlasništvu nacionalna staklenka koju je Ministarstvo promovirao kao nacionalnu? Tko je i kome i pod kojim uvjetima kupio i omogućio izradu i trženje ovom staklenkom?
Zahvaljujem se.
Sljedeći klub zastupnika je onaj Centra i GLAS-a, a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš. Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnikom. Kolegice i kolega.
Pred nama je u drugom čitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uzgoju domaćih životinja. Dakle, bazičan zakon je iz 2018. g. i sad kad čitate obrazloženje ovog Zakona, onda između stoji da se to radi zbog daljnjem unaprjeđenja nacionalnog zakonodavstva u području pčelarstva, da nasu propisani uvjeti za sivu pčelu koja je naša izvorna pasmina, da će se na taj način omogućiti zaštita i očuvanje genetike sive pčele na području RH, da će se osigurati pravna osnova za provedbu operativnog dijela poslova pašnog reda. I sve to onako, kad čitate, zvuči sasvim okej, onda pogledate malo zakon, zakon ima sve zajedno 7 članaka od kojih su ona 2 da su, zadnji da će ministar donijeti ovaj, pravilnik, a predzadnji, a zadnji kad stupa na snagu i onda odjedanput i u prvom čitanju, a bogme i u drugom čitanju, malo se iskonzultirate i malo vidite što se tu dešava na terenu.
Pčele inače, ona je jedna zgodna životinjica koja je i u crtićima i u knjigama po, pa neke se iz djetinjstva sjećaju pčelice Maje, a jednako tako, i med ostavlja nekakav dobar okus, sve, ali ove izmjene i dopuna zakona ostavlja gorak okus u ustima nas svih. Dakle, postavlja se nekoliko pitanja koji su postavljeni i u prvom čitanju, a na koja pitanja nismo dobili odgovor.
Prvo pitanje koje se postavlja je zašto. Dakle zaista, zašto? Kad je riječ o pčelama se ne koristi Hrvatska poljoprivredna agencija, koja može voditi računa i prikupljati podatke o uzgajivačima i posjednicama pčela, koji za razliku od Hrvatskog pčelarskog saveza, koji su članovi su konkurenti na tržištu, to nije i na taj način bi apsolutno izbjegli sve ove razgovore o kojima smo i koji i u repliki, i u prvom čitanju i u replikama, ukazivali.
Ukaziva se na taj problem, dakle Hrvatski pčelarski savez je udruga. To je udruga koja je prema podacima koje imamo, učlanjeno niz članova i sad kad vidite, čl. 3 koji kaže da pašni red podrazumijeva način i uvjete korištenja i dodjele nad korištenjem pčelinje paše, uzimajući u obzir broj i smještaj košnica. Sve okej. I onda vidite da od 2008. g. se na području prostora RH Hrvatski pčelarski savez, dakle putem 125 pčelara imaju svojstvo paškog povjerenika.
Ja vas pitam, pitam sve zajedno nas. Da li vam se ne čini kad dođe nekakav drugi, novi pčelar sa svojim košnicama i dođe kod tog pašnog povjerenika, da tu neće biti nekakvih želja da sačuva neki prostor za nekog ili da ima nekakve druge stvari i ne razumijem, zašto mi u zakonodavstvo, to stvarno ne mogu principijelno razumjeti, zašto u zakonodavstvo stavljamo u poziciju udrugu koja radi posao koje inače rade tijela s javnim ovlastima? Ovo nije prvi zakon u kojem vi to radite. Sjetite se kad je bilo u čitanju zakon o .../nerazumljivo/... izmjena Zakona o veterinarstvu, i tamo ste odjedanput krenuli u sustav javne uprave, odnosno javnih poslova koji je kod nas vrlo jasan, vi odjedanput uključujete udrugu koji rade određeni posao.
Što kad jedan pašni, pašni povjerenik napravi zloupotrebu svoje pozicije? Koji je uopće postupak u odnosu na njega možete raditi? Točno nikakav, dakle on je član udruge, on ne odgovara za svoj niti dobar, niti loš postupak u sustavu javne uprave i tu smo priču završili.
Ja zaista moram ponoviti, ne razumijem zašto ste u jedno zakonodavstvo uveli priču jedne udruge, tak svejedno hoće biti jedna, dvije ili tri udruge to se jednostavno ne radi. I doći ću do one teme koja je meni bila vrlo interesantna na koju sam ukazivala i u prvom čitanju, a ukazivat ću i danas. Dakle, vi ste odredbom čl. 5. rekli da do stupanja na snagu novog pravilnika iz čl. 1. ovog zakona ostaje na snazi pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše.
Dakle, pravilnik o držanju pčela onemogućuje da se pčele drže na urbanim područjima. Onda kako kod nas u zakonu imate međusobno usklađeni ili neusklađeni zakoni imate zakoni koji su zakoni o komunalnim djelatnostima, temeljem toga svi gradovi rade svoj Zakon o komunalnom redu i između ostalog definiraju prostore na kojim se eventualno mogu držati životinje. I primjer Grada Zagreba, dakle na području Grada Zagreba ne možete imati urbano pčelarstvo ili držati ili imati pčelinjake.
I sad naravno da se malo oko svega toga zajedno interesirate i onda vidite odnosno dobijete informaciju da budem precizna do kraja, dakle na užem području Grada Zagreba na centru Gornji Grad, Medveščak dakle to je jedan … području ima 600 pčelinjih zajednica. Zašto? Jel pčele ne znaju gdje je granica grada, pčele ne znaju gdje je grad, a gdje nije grad. Pčele kao što dobro znamo ide od cvijeta do cvijeta i onda kad imate na području grada zelene površine tamo su pčele. Pčele u Gradu Zagrebu imate u dimnjacima i onda se pozivaju ljudi koji su za to zaduženi kad vidite da imate pčele i onda oni te pčele moraju nositi negdje izvan granica grada jer se ne može neko baviti urbanim pčelarstvom na području Grada Zagreba.
Pokazalo se da između ostalog drugi gradovi imaju to kao uopće ko nekakav iskorak, pa imate gradova koji na svojim odnosno države da budem precizna, glavni gradovi na svojim parlamentima imaju uzgoj pčela i onda proizvode med i onda kada pijete čaj ili već što u nekakvim restoranima imate taj med koji je rezultat toga i to govori zapravo o jednoj ekološki osviještenosti pojedinih gradova, a u Gradu Zagrebu je to zabranjeno.
Mi smo u jednom trenutku kad govorim mi onda govorim o stranci GLAS išli sa zahtjevom da se promijeni to u odluci o komunalnom redu Grada Zagreba i to je izazvalo dosta žestoku raspravu u kasnim večernjim satima na Gradskoj skupštini i onda je rečeno, ali da i hoćemo, a naravno nisu htjeli, prije toga se mora to omogućiti zakonom odnosno bolje rečeno omogućite ovim pravilnikom o držanju pčela i katastru pčela koji je iz 2008. pa je onda u nekoliko navrata dopunjavan.
Oni koji se bave uzgojem pčela govore da između ostalog uzgoj pčela služi i za ljude koji imaju određenih psihičkih problema, da je to ne samo što imate proizvod i zdravo i sve ostalo, mi to onak, to nama nije ni nešto presudno u prvom čitanju sam u dva navrata i na odboru, a kasnije i u plenarnoj raspravi pitala državnog tajnika dal se uopće o tome razmišlja. A onda mi je onako odgovoreno vrlo suhoparno, da to nije predmet izmjena i dopuna i čak i to možete regulirati u ovom pravilniku da hoćete, samo da bi nešto napravili morate htjeti.
Ono što zaključno hoću reći sljedeće, doći će jedan zakon u saborsku raspravu, relativno je jednostavan, čini vam se da tu nema nekakvih velikih prijepora no onda iza toga zapravo vidite da se nešto skriva odnosno skriva se jasna ideja da se zakonom regulira jednoj udruzi jasna mogućnost rada odnosno da 125 ovih pašnih povjerenika će imati neke mogućnosti i neke ovlasti, a stvarno i sve zajedno je dobro kad sve dobro funkcionira, sve zajedno je dobro kad nemamo prijepor, ali prvi prijepor će izazvati puno problema i uopće ne razumijem zašto ste išli sa izmjenom i dopunom zakona i to otvarali, osim ako to nije nečiji interes.
Hvala lijepo.
Sljedeći klub zastupnika biti će onaj Mosta u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić.
Izvolite.
Da, ako to nije nečiji interes rekla je kolegica Mrak Taritaš. Pa do sad smo većinu vremena razgovarali o zakonima koje smo usklađivali s direktivama i uredbama EU. Vrlo nam se rijetko događa da na vlastitu inicijativu predlažemo ili određene zakonske izmjene ili čak nove zakone.
Dakle, rekla bih u ovom kratkom mandatu koliko sam do sad svjedočila, a bila sam aktivna u većini rasprava da smo rijetko zakonodavno proaktivni. I onda se dogodi situacija da ovdje preuzimamo inicijativu što je pozitivna stvar, međutim ispada da u pozadini te inicijative leže nečiji interesi. O tome je već dosta bilo riječi danas i opravdano je bilo riječi danas i ja ću nastaviti postavljati to isto pitanje s dodatnim obrazloženjima jer mislim da prije nego što se odlučimo dati podršku ovom zakonu doista zaslužujemo mnoga obrazloženja, a bilo bi i korisnije kada bi zakonodavac bio toliko otvoren za raspravu i pravedan ili da povuče ove izmjene zakona ili da usvoji amandmane koje će vjerujem, većina oporbenih klubova predložiti.
Dakle, u čemu je problem? Očito je, i mogli ste čuti u svim ranijim raspravama da postoji problem s ovim zakonom. Dakle, postoji nešto što tvrdi Hrvatski pčelarski savez koji nam se doduše obratio sa svojim priopćenjem tek danas, i postoji nešto što tvrde pojedini pčelari koji već neko vrijeme pokušavaju doći do saborskih zastupnika kako bi ih uputili na potencijalne probleme i malverzacije koje mogu proizaći iz ovih zakonskih izmjena ako one budu usvojene.
Što nas navodi na sumnju da su pojedini pčelari koji su nam se obratili, možda doista i u pravu za razliku od Hrvatskog pčelarskog saveza? Prvo, jučer se konačno u Saboru ukazala ministrica.
Prije nego što sam joj postavila pitanje o nepoštenim trgovačkim praksama, napomenula sam da bismo je svi rado vidjeli i danas kada je doista primjereno da ona bude u Saboru jer se govori i o velikim izmjenama Zakona o poljoprivredi. Dakle resorna ministrica na svom temeljnom zakonu, a govori se i o ovom zakonu o domaćim životinjama koji je manji ali nije nimalo beznačajan. Ministrica je odgovorila da ona ranije nije mogla biti prisutna jer je bila u Bruxellesu. Dakle, zar je danas opet otputovala? Zašto ovdje nema ministrice?
Usudit ću se pretpostaviti da ministrice nema a smatram da ne postoji obaveza koja je važnija od ove da pred Saborom obrazlaže svoje temeljne zakone, zato što zna da će ovdje biti problema.
Druga stvar koja navodi na sumnju je činjenica da evo, baš ovaj mali zakon o nečemu što zvuči tako benigno, a to je rješavanje nekakvih zakonskih uredbi koje bi pomogle uzgoju sive pčele i našim pčelarima, baš zadnji na rasporedu, u trenutku kada znamo da većina medija saborsku raspravu više ne prati, jednako kao što nemaju ni priliku hrvatski građani osim onih koji imaju saborsku televiziju, a takvih je manjina, ako je uopće i prate, dok oni koji su dobili zadatak popodnevnog praćenja od strane naše informativne agencije, s obzirom na tip teme koji toliko politički potentan osim ako ne uđete u sam sadržaj, i na način kako se obično popodnevne rasprave prate, možemo očekivati neko šturo obrazloženje u kojem će se spomenuti prva dva, tri kluba i tako će cijela ova rasprava pasti u zaborav. A to onaj ko radi raspored u Saboru, itekako dobro zna. Znači, niti je došla ministrica a sama rasprava o zakonu gurnuta je na kraj u popodnevne sate. I tako bi sve ovo što mi danas govorimo, trebalo proći nevidljivo.
Osnovni politički problem s ovim zakonom, neovisno o tome tko je u pravu od onih koji su nam se obratili je što postoji jedan saborski zastupnik koji sudjeluje u ovoj vladajućoj većini a koji u ovom zakonu bi trebao ostati suzdržan a da je imalo morala u politici. To je saborski zastupnik Bilek. Zašto bi on trebao ostati suzdržan? Zato što je bio pčelarskog saveza u onoj fazi kada je on bio optužen za subvencijske prevare.
I gdje onda dolazimo do problema? Dakle, ovdje za ovom govornicom, otvoreno pozivam navedenog saborskog zastupnika s obzirom na njegovu direktnu i interesnu upletenost u Hrvatski pčelarski savez, da pored jedne moralne poruke, ostane suzdržan.
E gdje je onda problem? Problem je u tome što onda većine više nema. A nije naš zadatak ovdje držati većinu i tek sada vidimo što znači imati tako tanku većinu. Dakle, ukoliko bi morala u sabornici bilo, ovaj se zakon ne bi mogao izglasati jer većina bez tog jednog saborskog zastupnika, nije dovoljno snažna.
Što će se doista dogoditi, kako će se ova situacija raspetljati na glasovanju koje će biti tek idući tjedan pretpostavljamo, vidjet ćemo, no sudeći po dosadašnjoj praksi, vjerojatno o moralu nitko neće razmišljati, a ruke koje trebaju use dignuti će se dignuti i time će sve ovo što mi govorimo, pokazati se suvišnim odnosno past će na neplodno tlo.
Dakle, kada govorimo o medu i o pčelama u Hrvatskoj, treba znati da načelno med je ona sorta s kojom imamo veliki problem na razini cijele EU-a jer je barem 1/3 dokazanih prevara upravo u distribuciji odnosno u pripravljanju meda. A oko 50% meda se uvozi iz Kine.
U Hrvatskoj imali smo i imamo još uvijek, sve mogućnosti da budemo samodostatni. Naravno to ne sprječava tržište da nabavlja i različite druge proizvode jer nismo dovoljno zaštitili i regulirali našu proizvodnju meda, o tome je govorila i saborska zastupnika Petir, mogli smo smanjiti barem PDV na med kako bismo pomogli našim pčelarima kojih je doista i mnogo manje u odnosu na broj košnica, što pokazuje da se može itekako raditi na tome da se njima pomogne u pojačanju njihove proizvodnje.
Mi ne znamo koliko Hrvati konzumiraju meda godišnje, Grčka i Austrija prednjače na razini Europe sa 1,7 kg po stanovniku dok prosječno Europljani konzumiraju 0,7 kilograma.
S obzirom na našu tradiciju i tradiciju uzgoja meda, za pretpostaviti je da Hrvati konzumiraju velike količine meda, zbog toga ovaj zakon nije nimalo nevažan jer će on na neki način odrediti kako se vlast postavlja prema pčelarima hobistima i do koje mjere dozvoljava da određena udruženja koja su bila optužena za malverzacije, imaju pregled i monopol na tržište.
Ovdje je već rečeno i ja ću to ponoviti da ono što se s ovim događa je da jedna udruga koja je konkurent na tržištu odnosno obična udruga građana koju čine oni koji također proizvode med za tržišne potrebe dobiva privilegiju u odnosu na sve ostale proizvođače meda. Potpuno je nejasno zašto se to tako mora urediti, pogotovo ako imamo u vidu činjenicu da ta subvencijska prevara, o kojoj je ovdje više puta bilo riječi, još uvijek nije dobila pravorijek, a mi ne znamo zašto nije dobila taj pravorijek. Sve što mi znamo je da je ministrica od toga oprala ruke jer kao što je sama na sjednici odbora rekla „ona je proslijedila sve dokumente nadležnim tijelima“ i tako to, kao i mnogo toga što se tiče subvencijskih prevara, što može biti i puno veće od ovih milijuna koji su se do sada spominjali, ostaje u nečijoj ladici. Zbog čega? Ponovo nitko nije odgovoran.
Budući da ću sada ionako imati pojedinačnu raspravu, ovu raspravu u ime kluba zaključit ću s time da je korisno da budemo zakonodavno proaktivni, no vrlo je štetna poruka ukoliko se to događa samo kada od toga neki konkretni subjekt može profitirati.
Hvala lijepo.
S obzirom da je poštovana zastupnica Selak Raspudić prva u pojedinačnoj raspravi može ostati ovdje i odmah možemo počet s njenom raspravom, izvolite.
Nećemo ovoga pobrisati za mnom da ne bih samu sebe zarazila. Dobro, znači nastavit ću s ovom temom, ponovo ću izraziti svoje negodovanje time što je ova rasprava gurnuta popodne, a postoje ozbiljni problemi koji se tiču i korupcije koja je temeljni problem hrvatskog društva, a pronalaze se unutar ovih zakonskih izmjena zato što ako uopće ne ulazimo u ono što nam nije u potpunosti poznato, a to koja je strana od dvije suprotstavljene strane pčelara koji su hobisti i Hrvatskog pčelarskog saveza u pravu da se nalazimo u situaciji u kojoj ono što je sigurno to je da postoji određena subvencijska prevara koja je već dokazana i ne može se tek tako reći, pa novci su vraćeni, to nije dovoljno. Dakle, postoji nešto za što je netko odgovoran tko je pogriješio unutar Hrvatskog pčelarskog saveza. Dakle, sada kada se hrvatski saborski zastupnici bune protiv toga da taj isti savez dobiva veće ovlasti ovim zakonskim izmjenama onda nije problem u njima, niti su oni pod ičijim utjecajem nego treba uprijeti prstom u onu osobu koja je bila dio tih istih prevara, a ta osoba će se sada naći unutar vladajuće većine. I što ako se ona usudi biti moralna, pa se izuzme iz odlučivanja o ovom zakonu, hoćemo li srušiti vladu? Pa vlada bi trebala i pasti na ovom zakonu ako bi bilo morala u politici. Kako onaj tko je dio cijelog tog procesa subvencijske prevare koji nije do kraja procesuiran na nadležnim tijelima može odlučivati o zakonu koji će dati veće ovlasti istoj toj instituciji unutar koje se ta prevara događala. Na nama nije da arbitriramo, na nama nije da ulazimo u različite argumente strana koje nam se obraćaju i zauzimamo nekritički stav, al na nama je da provodimo neke jasne principe u djelo na kojima počiva demokracija i antikorupcija i uopće djelovanje HS i u tom smislu mislim da je ovdje pozicija saborskih zastupnika za koje bi se trebali zalagati nedvosmislena. Dakle, ono što treba učiniti je jednostavno ne dozvoliti da tolike ovlasti preuzme udruga građana, dakle udruga, stoga što je ona s jedne strane udruga, a s druge strane kao što je poznato optužena za korupciju koja nije do kraja procesuirana.
Znači neki od argumenata u koje ću ovdje ući, a koji se ovdje govore i tiču se pašnog povjerenika koji bi trebao procijeniti koliko košnica može biti na određenom području zbog čega su se i mijenjale određene, određeni zakonski članci, dok postavljaju se u pitanje jer je teško reći na koji bi način oni to isto mogli učiniti. S obzirom da je naš primarni resurs med, a med je kao što je i ovdje djelomično spomenuto rezultat nebrojenog mnoštva prirodnih varijabli, tlaka zraka, postotka vlage u zraku, zemlji, samoj biljci, količini sunca, osunčanosti, temperaturi, vjetru, oblacima, jačini i sposobnosti same pčele i nebrojenim drugim prirodnim varijablama na koje nemamo utjecaja. Ne postoje znanstvena istraživanja o mogućnostima konkretnog prinosa meda na određenom području. Pitanje je hoće li se to ikada i moći metodološki precizno izmjeriti jer nemamo mogućnost kontroliranja svih prirodnih varijabli, što bismo svakako htjeli učiniti. Znači ista mikrolokacija, isti broj stabala, pojednostavljeno jedne godine da karikiram 500 kg meda u mjesec dana, druge godine 10 tona meda u samo 5 dana. Zbog toga se i ove izmjene i ovlasti koje se daju pašnim povjerenicima stavljaju u pitanje. A nije zgorega spomenuti da je sličan manevar pokušan 2018., ali isto nije prošlo.
U tom smislu vrijedi zaključno spomenuti da treba dobro razmisliti što učiniti s ovim zakonskim prijedlogom.
Pozvat ću još jednom onog člana vladajuće većine koji je u direktnom sukobu interesa da se suzdrži od glasovanja, a ostale saborske zastupnice da ne daju olako ovlasti konkretnim udrugama građana, čime ih stavljaju u privilegiranu tržišnu poziciju u odnosu na sve one ostale nezaštićene subjekte, medare čiji rad moramo podupirati.
Hvala. Ostanite, imate jednu repliku, gđa. Petir.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče.
Kolegice Selak Raspudić, slažem se s vama kad kažete da mi tu ne bi trebali arbitrirat.
Ono što nas treba zanimati, da se ovaj posao obavlja stručno i pod nadzorom. Obzirom da ovo nije jedino iskustvo jer i za druge životinje postoje uzgojni programi i provode ih ovlaštena uzgojna udruženja, primjerice, za autohtonu pasminu konja hrvatski posavac, to radi njihov savez, a hladnokrvnjaka to radi njihov savez. Dakle ovo nije nikakva inovacija, nego se sad kroz zakon ustvari legalizira ono što oni ionako provode već godinama i rade taj posao dobro i stručno i matica, i Udruga uzgajivača matica i Pčelarski savez, dakle mislim im tu stručnost ne možemo osporiti.
Kako ste u svom izlaganju bili spomenuli pitanje PDV-a na med, ja sam tu inicijativu uputila ministru Mariću, dobila sam odgovor da je u tijeku izrada analize jer su i drugi zastupnici upućivali neke prijedloge za smanjenje PDV-a na određene druge .../Upadica: Hvala./... proizvode tako da se očekuje kroz sljedeći .../Upadica: Hvala lijepa./... krug rasterećenja informacija o tome.
Izvolite odgovor.
Što se tiče ove inicijative o smanjenju PDV-a na medicinskih koji svesrdno podržavam jer smatram da je s obzirom na naše resurse i mogućnosti, pa i interes u Hrvatskoj koji postoji za proizvodnju meda, riječ o našoj komparativnoj prednosti u odnosu na ostatak EU, gdje, ne samo da možemo doprinijeti zdravom životu i jednom kvalitetnom hobiju, ali i ozbiljnoj poslovnoj aktivnosti, nego od toga možemo kao država profitirati, tako da taj dio svakako pozdravljam.
Što se tiče ovog drugog dijela gdje postoje druge udruge koje se bave u pogledu drugih životinja time da reguliraju način postupanja s njima, to je djelomično istina, međutim, ovdje imamo specifičnu situaciju, prvo, razlika je u tome da li udruge nešto rade i rade to dobrovoljno, ovisno o njihovom članstvu i kada učinimo zakonsku izmjenu, da one budu jedine koje to smiju činiti, a drugo, mi ovdje imamo ozbiljan problem kriminala koji još nije do kraj procesuiran.
Kada bi to dobilo svoj epilog, onda bismo mogli razmisliti o tome što treba činiti Hrvatski pčelarski savez.
Hvala. Nemate više replika. Hvala lijepa.
Sad je na redu gđa. Marijana Petir.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče HS-a, državni tajniče sa suradnicima, zastupnice i zastupnici.
Pred nama su zakonske izmjene kojima se predlažu određene administrativne i stručne poslove na neki način koji se odnose uz uzgojna udruženja matice pčela, operativni poslovi koji se odnose na pašni red, povjeriti onima koji to ionako već rade godinama i taj posao znaju obavljati na stručan način. Sve sa ciljem da bi se siva pčela očuvala u svim njenim važnim ulogama. Zašto je ova važna?
Pa zato što je oprašivač koji ima ključnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti i u proizvodnji hrane. Pitanje položaja i zaštite oprašivača, pitanje je koje je puno šire od onog što smo danas ovdje slušali, od samog registra ili pašnog reda i to posebno ako znamo da provedene aktivnosti zaštite oprašivača, kako kod nas, tako i u drugim državama članicama EU, nisu ispunile svoju svrhu, to je posvjedočio i nalaz Europskog revizorskog suda iz srpnja prošle godine.
Osobno se ponekad, kad čitam i ta europska i hrvatska izvješća o bioraznolikosti, o stanju zaštite okoliša, a načinu upravljanja našim prirodnim bogatstvima kojima se s pravom Hrvatska ponosi, zapitam koliko ustvari mi ozbiljno kao društvo shvaćamo promjene koje se oko nas događaju na tom klimatskom i okolišnom planu, koliko smo svjesni našeg utjecaja na te promjene i koliko smo svjesni da naše aktivnosti koje provodimo ustvari mogu izazvati disbalans u prirodi, a to je upravo situacija s oprašivačima koje uzimamo zdravo za gotovo i mislimo kako to nije naš problem i neće na nas utjecati. Druga strana ove priče je sinergija koja je potrebna između poljoprivrednika i pčelara kako bi se izbjegle situacije kojima smo nažalost svjedočili kad je riječ o pomoru pčela u Međimurju i to upućuje da nam je potrebna i sinergija između stručne i znanstvene javnosti, ali i savjetodavne službe koja će prenositi znanja koja ima o potrebnim aktivnostima kako bismo adekvatno zaštitili oprašivače, uključujući i sivu pčelu.
Govoriti o pčelama, a ne govoriti o medu, bio bi sasvim sigurno veliki propust, a ono na što ja još jednom želim upozoriti su manipulacije i prijevare koje se događaju s medom koje treba zaustaviti, hrvatskim pčelarima treba dati punu podršku, treba omogućiti potrošačima dostupnost svih informacija o podrijetlu i kvaliteti meda. Otpor koji se pruža u usuglašavanju direktive o medu na europskoj razini ne treba, s druge strane, nas u Hrvatskoj obeshrabriti da mi sami poduzimamo neke aktivnosti kako bi dali potporu našim proizvođačima i pojačali aktivnosti vezane uz kontrolu podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda i, isto tako, uveli neke ciljane programe na zaštiti pčela i jačanje uloge pčelara.
U Hrvatskoj postoji više ovlaštenih laboratorija koji imaju akreditiranu jednu ili više metoda za analizu kvalitete meda, a pčelari su me izvijestili kako se med na analize šalje izvan RH jer kod nas ne postoje dostatni kapaciteti za obavljanje tih analiza, posebice kad je riječ o medu kojeg izvozimo i koje mora proći kontrole u referentnom laboratoriju kakvog Hrvatska nema. Tad se uzorci šalju u laboratorij u Bremenu, što predstavlja znatno financijsko opterećenje za pčelare i iz tog razloga su oni više puta adresirali potrebu uspostave referentnog laboratorija za analizu kvalitete meda u Hrvatskoj.
Kako trenutno ne postoji mogućnost znanstveno utemeljenom metodom utvrditi izvornost određenog proizvoda odnosno hrane, meda, maslinovog ulja, sira, vina, pršuta, u Centru za sigurnost i kvalitetu hrane na čijoj se uspostavi radi, a nositelj je Nastavni zavod za javno zdravstvo, provodit će se znanstvena istraživanja temeljena na prikupljanju uzoraka tla i vode s ciljem utvrđivanja karte izotopa odnosno u svrhu određivanja izotopnog omjera karakterističnih elemenata sa ciljem izrade informacijske baze hrvatskih autohtonih i ekoloških prehrambenih proizvoda čime će se ostvariti preduvjeti za njihovu prepoznatljivost na domaćem i inozemnom tržištu. Rezultati te aktivnosti bit će izrada hrvatskog peludnog atlasa koji će biti važan alat u analizi meda i suzbijanju prijevara sa medom.
Hvala.
Gospođa Nikolić, prva replika.
Hvala potpredsjedniče sabora.
Poštovana zastupnice Petir, pa vi ste kao zastupnica u Europskom parlamentu poticali našu proizvodnju iz naših polja i stoga me jako čudi sad što vi podržavate ovakav zakon gdje se ograničava proizvodnja meda, gdje ne podržavate pčelare i time se štiti, time se čini velika gospodarska šteta našim pčelarima jer na šta mi ukazujemo je to da ti povjerenici koji su imenovani od strane udruge građana Hrvatskog pčelarskog saveza ne mogu svojom voljom odlučivati tko, gdje, kada, koliko svojih košnica može postaviti na svoju ili na neku tuđu nekretninu.
Odgovor, izvolite.
Hvala vam lijepo na replici kolegice Nikolić. Ovaj zakon ni na koji način ne ograničava pčelare u njihovoj aktivnosti niti ne ograničava proizvodnju meda. Moja zalaganja za potpore pčelarskom sektoru su opće poznata zato što je mojim amandmanom koji je usvojen na europskoj razini se uvode potpore po pčelinjoj zajednici u novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a da ne govorimo kolike sam grupe pčelara iz Hrvatske vodila u Bruxelles, predstavljala njihov med pa čak i pred princom Albertom iz Monaka. Dakle, postoji pravilnik o pašnom redu i nitko samovoljno ne može odlučivati bez kriterija da li se netko nekom sviđa ili ne sviđa nego se zna na koji način se uspostavlja pašni red i koja je uloga onih osoba koje u tom postupku sudjeluju.
Izvolite gospođo Nikolić, povreda Poslovnika.
Povrijeđen je Članak 238. i već evo riskiram opomenu, ali moram samo ukazati da taj pravilnik na koji se gospođa zastupnica Petir poziva je iz 2008. i on je srušen na Ustavnom sudu što znači da je neustavan.
Dobro, ali 238. se ne bavi s time pa moram dati opomenu.
Gospođa Selak Raspudić.
Vratite vi nama mogućnost dodatnih replika pa neće biti potrebe za disciplinskim opomenama jer očito ima potrebe za diskusijom izvan ovog pravilnika koji bi također trebalo srušiti na Ustavnom sudu, a nadamo se da će se to jednom i dogoditi.
Uvažena zastupnica Petir pitala bih vas kako komentirate činjenicu da postoji jedinstveni registar domaćih životinja koji je postojeća baza podataka uzgajivačima i posjednicima domaćih životinja, broju i lokacijama domaćih životinja. Dakle, postoji taj registar. I zašto onda iz Državnog proračuna RH izdvajati dodatna sredstva za evidenciju pčela i pčelinjaka, operativno provođenje pašnog reda i pašne povjerenike jer ukoliko to ne bismo činili nego bismo koristili ovaj registar koji imamo za početak bi uštedjeli barem milijun kuna godišnje koji se sada izdvajaju u korist Hrvatskog pčelarskog saveza upravo na ime te evidencije koja se može činiti i unutar tog postojećeg registra domaćih životinja.
Hvala lijepo, oprostite Selak Raspudić potpuno se slažem s vama na Ustavnom sudu svaki zakon može dat pa i ovaj, niti meni se ne sviđa, moram ga primijeniti.
Izvolite odgovor.
Hvala vam gospodine potpredsjedniče.
Pa sad se moram i ja nadovezati na ovu raspravu o Poslovniku premda mi to prvotno nije bila namjera. Koliko ja znam Predsjedništvo Hrvatskog sabora je odlučilo odnosno donijelo odluku i pozvalo sve klubove da predlože izmjenu postojećeg Poslovnika o radu Hrvatskog sabora jer je i više klubova i više zastupnika izrazilo svoje neslaganje sa pojedinim odredbama. I koliko sam informirana to je u nekoj fazi procedure, dakle pretpostavljam onda da su i vaši predstavnici kluba u tom sudjelovali pa ćemo vidjeti kakav ćemo na kraju uradak dobiti i da li će nam taj novi Poslovnik omogućiti jednu drugačiju možda konstruktivniju raspravu tamo gdje za to postoji prostor, ali isto tako i otkloniti one doista nekonstruktivne rasprave i stanke koje se možda zloupotrebljavaju više nego što bi to bilo potrebno. Tako da sad ćemo morati obzirom da mi je vrijeme isteklo …/Upadica: Hvala lijepa./… kasnije razgovarati o ovoj temi.
Inače, inače interesantna ova rasprava o domaćim životinjama jel da.
To ste vi rekli potpredsjedniče.
Gospođa Grba Bujević.
Poštovani gospodine potpredsjedniče sabora, kolegice Petir, mene zanima što je točno rekao nalaz Europskog revizorskog suda, nisam to baš pratila, to nije neko područje kojim se ja bavim, a mislim da tamo ima interesantnih stvari barem sam ja tako, ovako sakupila nešto informacija. Pa biste li ukratko samo rekli što je to u nalazu.
Izvolite odgovor, izvolite.
Hvala vam lijepa zastupnice Grba Bujević, pa da inače su izvješća revizorskog suda jako interesantna jer je riječ o nezavisnom tijelu koje u stvari kontrolira na koji način se financije EU namijenjene određenom području distribuiraju i da li su te mjere u koje smo uložili financijska sredstva dale rezultate. Ja sam imala prilike osobno sudjelovati u raspravi koja je primjerice bila vezana uz mlade poljoprivrednike gdje se izdvajaju izuzetno visoka financijska sredstva kako bi se pomoglo generacijskog obnovi sela. Revizorski sud je analizom tih mjera u stvari zaključio da unatoč toj velikoj volji i visokim izdacima sredstava nismo uspjeli postići generacijsku obnovu jer novac nije dovoljan potrebno je još uvesti neke druge instrumente.
Slična stvar je kad govorimo i o oprašivačima. Dakle, mi imamo određene mjere koje smo osigurali kroz zajedničku poljoprivrednu politiku i koje dajemo upravo u tom segmentu. Uz to naravno treba uzeti u obzir okolišne i klimatske aspekte, a jasan je utjecaj i pesticida …/Upadica: Hvala lijepa, vrijeme./… i neonikotinoida na pčele. Tako da same financije nisu dovoljne ako mi ne promijenimo svije ponašanje.
Hvala, hvala lijepa nemate više replika.
Sada je na redu gospođa Romana Nikolić.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Nakon prvog čitanja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja ostalo je niz otvorenih pitanja glede usklađenosti ovog pitanja sa Ustavom RH, Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016., Ugovorom o funkcioniranju EU-a i svrsishodnosti prijedloga zakona.
U Konačnom prijedloga zakona o izmjenama i dopuni povrh toga je dodano da se na snazi ostavlja Pravilnik o držanju pčele i katastru pčelinje paše koji je sam protivan Ustavu RH. Pčelinja paša predstavlja izvor meda. Dakle, to je bilje koje suština proizvodnje i izvor nabave za proizvođača meda.
Ukoliko se ovlasti udruga građana da određuje ili ministar odredi kako će proizvođači koristiti tu pašu, tko će koristiti tu pašu i s kojim brojem košnica, to predstavlja ograničavanje i nadzor proizvodnje i time se vrši podjela tržišta izvor nabave. Stoga davanje citiranih ovlasti jednoj udruzi građana ili propisivanje od strane ministra, nužno ima ako ne i za cilj, onda barem za posljedicu sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnoga natjecanja.
Prema odredbi čl. 9. stavka 3. Pravilnika, povjerenik izdaje pčelaru suglasnost za smještaj pčelinjih zajednica na obrascu iz Priloga 1. koji je tiskan uz ovaj pravilnik i njegov je sastavni dio. Navedena suglasnost ima svoje odluke rješenja o pravu da netko stavi svoje pčelinjake na svoju ili tuđu zemlju. Iz navedenog je vidljivo da povjerenik odlučuje o nečijem pravu, konkretno o pravu nekoga da se smije smjestiti pčelinjake na nekom zemljištu. Iako povjerenik nije državno tijelo ili sa javnim ovlastima te je time povrijeđeno pravo jednakosti ljudi pred zakonom iz čl. 14. stavka 2. Ustava.
Da vam pojasnim. Pčelar se obraća povjereniku da bi pčele dovezao na neko područje, podnosi zahtjeve, bez ikakvih kriterija, samovoljnom povjerenika, pčelaru ovisi dobivanje suglasnosti. Ukoliko mu ne izda suglasnost, isti nije dužan dati objašnjenje niti postoji žalbeni postupak zašto odbija pčelara.
Kako su pčelari konkurencija drugima udrugama, pašni povjerenik je kao štit pašnih resursa pojedine udruge pčelara. Bez obzira što resursi radije propadaju, udruge su spremne zabraniti na samoprozvanom svom području dolazak pčelara. Tako imamo situaciju da čak i vlasnik zemljišta ne može postaviti pčele na svoju lokaciju jer mu suglasnost nije dao pašni povjerenik.
Pravilnikom o držanju pčela koje ministarstvo prenosi iz starog zakona, propisane su udaljenosti između puta, od susjeda, prerađivačke, turističke djelatnosti, stacioniranog i selećeg pčelinjaka.
Kada se radi o stacioniranom pčelinjaku, drugi pčelinjak mora biti udaljen 500 metara. Što znači ta odredba? Npr. vlasnik parcele koja je udaljena 300 m od stacionara koji želi imati pčele na parceli, ne može svoje pčele držati na njoj jer pravilnik propisuje minimalnu udaljenost od 500 metara. Ova odredba se kosi sa Zakonom o vlasništvu jer se onom drugom vlasniku zabranjuje uporaba parcele za držanje pčela.
U načelu, trenutni Pravilnik o držanju pčela koji je prenijet iz 2008., apsolutno je nezakonit i neustavan. Nadalje, navedenim odredbama, ministar je dao ovlaštenje HPS-u da vodi evidenciju pčelara i pčelinjaka te povjereniku da prikuplja podatke za evidenciju iako nigdje u Zakonu o uzgoju domaćih životinja nije dano ovlaštenje ministru da daje ovlaštenje nekim drugim pravnim i fizičkim osobama da vode evidenciju pčelara i pčelinjaka niti da prikupljaju podatke za evidenciju pčelara i pčelinjaka.
Pravilnikom se omogućuje jednoj udruzi da prikuplja podatke od osoba koje nisu članovi i koji su u tržišnom natjecanju sa članovima udruge i to ne bilo koje podatke nego podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu, kao što su proizvodni resursi, veličina gospodarskog subjekta, broj pčelinjih košnica, lokacije itd.
Stoga ovakvo ovlaštenje iz pravilnika predstavlja apsolutno kršenje prava pojedinca na poslovnu tajnu. Postoji i velika vjerojatnost i ozbiljan rizik za prava i obveze pojedinaca jer obrada ovih podataka može dovesti do diskriminacije i financijskog gubitka.
Razvidna je izvodna neekonomičnost prilikom evidentiranja pčelara i pčelinjaka. Najprije pčelar mora dostaviti podatke pašnom povjereniku, zatim pašni povjerenik dostavlja podatke HPS-u, zatim HPS dostavlja podatke ministarstvu i konačno se ti podaci dostavljaju u jedinstveni registar.
Ne postoji razlog zbog kojeg pčelar ne bi izravno dostavio podatke u jedinstveni registar domaćih životinja na način kako ih je dosada dostavljao podatke sukladno propisima kojima je reguliran registrom.
Koliko još imam? Dobro.
Pitanje seljenja pčelinjih košnica i kako da država kontrolira gdje se te košnice nalaze u bilokom trenutku, vrlo lako se može riješiti tako da se pčelare obveže da elektroničnim putem dostave te podatke u već postojeću bazu, sve to na isti način na koji uzgajivači drugih domaćih životinja redovito dostavljaju promjenu broja stoke.
Postojeći pravilnik omogućuje bezakonje, arbitrarnost, neodređenost, slobodnu diskrecijsku ocjenu stoga postoji opravdana bojazan da će predloženi zakon dovesti do pada poljoprivredne proizvodnje u pčelarstvu, što zbog ograničavanja broja košnica na nekom području, što …
…/Upadica Reiner: Vrijeme./…
… zbog novih administrativnih obveza, samovolje pašnih povjerenika, financijskih obveza .../Govornik se ne razumije./... sankcijama. Hvala.
Hvala, gđo. Nikolić
Imate jednu repliku gđe. Petir.
Poštovana zastupnice Nikolić, vi ste rekli kako pčelari neće moći na svoje zemljište koje je njihovo vlasništvo, postavit svoje pčele, što nije točno.
Mi smo jučer o tom detaljno raspravljali na Odboru za poljoprivredu i tražili smo očitovanje predstavnika ministarstva o toj temi jer je takvo pitanje bilo između ostalog postavljeno i to je demantirano obzirom da je riječ o vlasništvu, dakle i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, svaki pčelar na svojoj zemlji može postaviti svoje pčelinjake. A kad je riječ o dovoženju pčela u neku drugu sredinu, onda se koristi Pravilnik o pašnom redu i tad se pristupa prema proceduri koja je za to predviđena.
Izvolite, odgovor.
Zahvaljujem, zastupnice Petir.
Pa meni je jasno da mi imamo različito tumačenje ovoga zakona i pravilnika.
Kao što sam već rekla, pravilnik iz 2008. je neustavan i potrebno ga je pod hitno donijeti, ne možemo mi donijeti zakon a pravilnik još nije ni počeo se izrađivati novi, rečeno mi je na odboru da će 2022.
A što se tiče povjerenika, dane su mu velike ovlasti, i to neosnovano, i on će se definitivno po svojoj volji odlučivati kome, kada i gdje može postaviti svoju košnicu i to je ono što je ključni problema toga svega.
Hvala lijepa, nemate više replika.
I sada je na redu još jedan Klub zastupnika zeleno-lijevoga bloka, završno, g. Tomislav Tomašević.
Nije se ukazao, nema ga.
Zato zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.
Sutra, petak, 30. travnja, u 9 i 30 nastavljamo sa jednom točkom dnevnoga reda, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vodama. Jedna ali jako vrijedna.
Hvala.
SJEDNICA PREKINUTA U 16,27 SATI
PDF