Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

25

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 95
29.04.2021.
Sada prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 95.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje Zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu.
Molio bih predstavnika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona.
S nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, izvolite.
Hvala poštovani g. predsjedniče HS, poštovane gđe. saborske zastupnice i gospodo saborski zastupnici.
Zakon o poljoprivredi uređuje dakle ciljeve i mjere poljoprivredne politike, pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere informiranja i promocije, pravila o jakim alkoholnim pićima, odredbe o hrani uključujući i Nacionalni sustav kodeks alimentarius, kvalitete za hranu i hranu za životinje, sprječavanje nastajanja otpada od hrane, te odredbe o mineralnim, izvorskim i stolnim vodama. Nadalje, Zakon o poljoprivredi uređuje sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uključujući i ekološku proizvodnju, savjetovanje i obrazovanje poljoprivrednika, baze podataka u poljoprivredi, te administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu, te upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona.
Predloženim izmjenama i dopunama trenutnog akta u primjeni osigurat će se provedba odluke Ustavnog suda RH i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s normom pravnom stečevinom EU. Također predlažemo unaprjeđenje određenih postojećih normativnih rješenja koja su se pokazala neodgovarajućim, kao i nomotehničku doradu teksta.
Izmjenama i dopunama trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi osigurava se pravni okvir za donošenje strategije poljoprivrede kao akta strateškog planiranja od nacionalnog značaja koji obuhvaća područje poljoprivrede i ruralnog razvoja, za donošenje strategije biogospodarstva, te ostalih akata strateškog planiranja za provedbu poljoprivredne politike.
Ustavni sud RH u svojoj odluci od 20. listopada 2020. ukida čl. 15. st. 4., te čl. 67. st. 2. trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi s danom 1. ožujka 2021.
Uvažavajući citiranu odluku i pravna shvaćanja Ustavnog suda RH izmjenama i dopunama trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi korisnicima mjere poljoprivredne politike omogućuje se podnošenje žalbe na odluke Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u pravnom postupku, kao i podnošenje tužbe nadležnom upravnom sudu protiv rješenja kojima je odlučeno o žalbi. Time se osigurava jasna, predvidiva i učinkovita sudska zaštita prava i korisnika u provedbi mjera poljoprivredne politike.
U dijelu mjera organizacije unutarnjeg tržišta uvodi se pravi okvir za donošenje posebnih programa potpora na nacionalnoj razini u cilju promocije hrvatskih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda.
Nadalje, propisuje se mogućnost ukidanja ovlaštenja pravnim osobama za obavljanje poslova razvrstavanja i označavanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova u slučaju neispunjavanja uvjeta i obveza za obavljanje navedenih poslova. Isto tako normativno se preciznije uređuju zahtjevi stavljanja na tržište proizvoda u sektoru voća i povrća. Ujedno je i modificiran tekst odredbe o pravilima za proizvođačke organizacije na način da se normira mogućnost donošenja rješenja o izmjeni i dopuni popisa proizvoda za koje je proizvođačka organizacija priznata, a što se u praksi pokazalo potrebnom.
U području pravila o alkoholnim pićima provedeno je usklađivanje i osigurana provedba nove uredbe Europske komisije, Unije iz 2019.g.
Slijedom navedenog propisan je i postupak priznavanja novih oznaka u svim njegovim koracima. U svrhu terminoloških usklađivanja s odredbama Direktive Europskog parlamenta i vijeća o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda u dijelu kojim se propisuje stavljanje prirodnih izvorskih voda na tržište naziv „prirodna izvorska voda“ korišten u trenutno važećem zakonu mijenja se u „izvorska voda“.
U području sprječavanja nastajanja otpada od hrane nužno je transponirati mjerodavne odredbe Direktive EU o otpadu. Slijedom toga definira se pojam „otpada od hrane“, ciljevi i obvezne mjere plana za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane, kao i praćene procijene provedbe tih mjera, uspostavlja se pravna osoba za donošenje programa potpore projektima koji doprinose i na sprječavanju i na smanjenju nastajanja otpada od hrane u svrhu provedbe plana za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane, a s ciljem poticanja istraživačkog rada i inovativnih rješenja koja doprinose sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane.
U cilju unaprjeđenja sustava doniranja hrane uspostavlja se pravna osoba za donošenje programa potpore posrednicima u lancu doniranja hrane i/ili banci hrane.
U području uređenja sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode jasno se definira podnositelj zahtjeva za zaštitu naziva u nacionalnom postupku, zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Također se uspostavlja pravna osnova za donošenjem rješenja o ukidanju prijelazne nacionalne zaštite i propisuje postupak izmjene specifikacije proizvoda za koji je priznata oznaka iz Nacionalnog sustava kvalitete. Radi terminološkog usklađenja s odredbama relevantne uredbe EU iz 2017. g. pojam kontrolno tijelo, zamjenjuje se pojmom delegirano tijelo. U području ekološke proizvodnje, promjene se posebno odnose na izuzeće od pravila koja se primjenjuju u ekološkoj proizvodnji.
U području definiranja informacijskog sustava poljoprivrede, elektronička baza izvora podataka normativno se redefinira elektronička poljoprivredna iskaznica i osigurava pravni okvir za njezinu širu primjenu, što će omogućiti digitalizaciju poslovnih procesa. Normativnim intervencijama uređuje se poljoprivredno-izvještajni upravljački sustav na način da se detaljno definira postupak razmjene podataka iz svih baza podataka, registara, upisnika i evidencija u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, ali i Agenciji za plaćanje poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Proširuje se mogućnost ustupanja podataka iz podataka Ministarstva poljoprivrede trećim tijelima u vidu privatnih subjekata i osigurava se javnost podataka iz Upisnika poljoprivrednika. Normativno se uređuje upisnik voćnjaka i upisnik maslinika, koji se trenutno vode kao neslužbene evidencije Agencije za plaćanje poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Izmjenama i dopunama trenutno važećeg zakona u poljoprivredi, propisuje se mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv rješenja poljoprivredne inspekcije i odgovarajuće se dodatno usklađuju odredbe vezano za djelokrug rada i područja nadzora nadležnih inspekcija u području poljoprivrede, ali i stočarstva te jakih alkoholnih pića, kvalitete hrane i doniranja hrane s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, odnosno na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u HS-u, nomotehnički je dorađen izričaj teksta odredbi konačnog prijedloga zakona.
U čl. 11 kojem se dodaje čl. 46 Zakona, izrekom je naglašeno kako provedbu programa za promociju hrvatskih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, ministar propisuje pravilnicima, kako bi se ispravno ukazalo da će se program potpore za svaki pojedini sektor razraditi posebnim podzakonskim aktom.
U dijelu u kojem je uređeno savjetovanje poljoprivrednika, čl. 45 konačnog prijedloga zakona, predloženo je propisati da savjetovanje korisnika u području javne savjetodavne djelatnosti koju obavlja ministarstvo, među ostalim, obuhvaća i poslove edukacije te pružanje i stručne i tehničke podrške pomoći u vezi s korištenjem elektronički poljoprivredne iskaznice, ili skraćeno EPI.
Čl. 6 konačnog prijedloga zakona, kojim se mijenja čl. 15 osnovnog propisa, uvažavajući specifičnosti područja isplate potpora, dodatno se propisuju odredbe o načinu dostave odluke elektroničkim putem i to putem Agronet sustava, kao trenutak kojim se takav način dostave smatra obavljenim. Novim čl. 46 konačnog prijedloga zakona izrekom se propisuje da stranka protiv odluke o povratu sredstava može podnijeti žalbu kako bi se na jasan način ukazalo da se o navedenom pravnom lijeku odlučuje primjenom pravila upravnog postupka.
Zaključno, predloženim zakonom, osigurat će se odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, ali i sadržajno unaprjeđenje teksta postojećeg zakona u cjelini, uvođenjem novih normativnih rješenja i nomotehničkog doradom i ispravcima pojedinih nesukladnih zakonskih odredbi.
Time se poboljšava i pojednostavljuje trenutni okvir za provedbu ciljeva i mjere poljoprivredne politike, a prijedlogom zakona, u konačnici omogućava se jasnije i ujednačenije postupanje nadležnih tijela i transparentan način postupanja te bolji i učinkovitiji sustav.
Hvala.
Zahvaljujem državnom tajniku. Idemo na replike. Kolega Bulj, izvolite, prvi ste.
Hvala lijepo.
Državni tajniče, kažete da ćete programe potpora u poljoprivredi i poglavito u prehrambenoj industriji, preradi mesa, preradi, proizvodnji voća i povrća, preradi i nabrojali ste toga previše, međutim, činjenica je, poglavito što se tiče ekološke proizvodnje, domaće proizvodnje, znate da nismo samodostatni, međutim, baš te potpore su najveći problem u RH.
Hrvatska što je više davala potpora mi smo manje proizvodili, znači postavlja se pitanje kome smo mi davali te potpore? Jesmo mi to davali poljoprivrednicima ili smo davali onima koji apsolutno nemaju nikakve veze sa poljoprivredom, vašim lobistima stranačkim ili ne znam kome, jer jednostavno, ako dajemo potpore kroz programe, onda je činjenica da bi morali imati i povećanu proizvodnju, a u Hrvatskoj je obrnuto. Pa možete li hrvatskoj javnosti objasniti ovo moje pitanje?
Izvolite odgovor.
Hvala na pitanju cijenjeni zastupniče Bulj.
Dakle, sustav potpore u oba stupa zajedničke poljoprivredne politike, u okviru izravnih plaćanja te ruralnom razvoju, odvija se na transparentan način i putem Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Temeljem procedura, odnosno provedbom natječaja odnosno uključujući kriterije koji su definirano kako u prvom, tako i u drugom stupu zajedničke poljoprivredne politike. Podnošenjem jedinstvenog zahtjeva za potporu, tijekom proljetnog razdoblja, svaki poljoprivrednik podnosi zahtjev za izravna plaćanja. U okviru natječaja za ruralni razvoj, odnosno IAKS mjere, također se svaki podnositelj zahtjeva na transparentan i sukladno kriterijima, znači održiv način javlja za ovaj vid potpore.
Sve te potpore su u skladu sa zajedničkom stečevinom EU kojim smo se uskladili u pristupu Uniji.
Hvala vam. Kolega Bulj tražio je zahtjev za stanku. Izvolite.
Hvala lijepo. Tražim stanku u ime Kluba Mosta od 10 minuta jer državni tajnik nije odgovorio na moje pitanje jer je činjenica da je Hrvatska davala sve više i više potpora kroz programe u poljoprivredi, a sve manje smo proizvodili, sve više uvozili, a sve manje izvozili. To je ključno pitanje rješenja hrvatske poljoprivrede. Vi da dođete ovdje sa zakonom koji će ubrzati ili naći modele da se poljoprivredno zemljište uzore i da se navodni, mi imamo znači 800 tisuća hektara poljoprivrednoga zemljišta neobrađenoga.
Samo u Dalmaciji 200 tisuća hektara imamo neobrađenog poljoprivrednog zemljišta koje bi moglo hraniti 11 milijuna ljudi, samo u Dalmaciji. Što mi radimo? Mi zabranjujemo, znači otežavamo proizvodnju našega sjemenja, ova Vlada. Mi, umjesto da promičemo našu domaću proizvodnju, da imamo promociju hrvatske proizvodnje, poljoprivrede, prehrambene proizvodnje, mi radimo obrnuto.
Zašto obrnuto? Ako u Covid krizi mogu trgovački lanci raditi normalno, a na početku tržnice di su naše bakice, ljudi koji se bave poljoprivredom, ne mogu da ne govorimo da mi ne potičemo i promoviramo domaću proizvodnju a znamo da su bolje epidemiološke mjere vani, na tržnicama. Zbog čega ste to napravili u krizi kad smo morali poticati domaće proizvođače na proizvodnju, pozivati da nismo samodostatni, ja sam cijelo vrijeme to i govorio i moj klub Mosta, davali smo zakone u proceduri kako da zaštitimo domaćeg proizvođača.
Da ste vi ovdje došli pa rekli, evo, mi ćemo navodniti naša polja, onda bi ja rekao svaka čast i dat program, međutim niste, samo 0,5% poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj je navodnjeno. Hvala lijepo.
Hvala lijepa. Stanka je odobrena ali ćemo nastaviti sukladno čl. 293. b. nećemo odlaziti 10 min nego nastavljamo dalje.
Sada je na redu replika poštovane kolegice Martine Grman Kizivat, izvolite.
Zahvaljujem, predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče, možete li nam reći jesu istiniti podaci koje smo jučer mogli čitat u novinskim člancima da će Hrvatska za poljoprivredu dobivati oko 25 milijuna eura godišnje manje odnosno u narednom proračunskom razdoblju 181 milijun eura manje? I možete li mi reći koji je stav RH s obzirom da se na razini EU-a vodi žustra rasprava vezano za limitiranje potpora do 100 000 eura odnosno reduciranje iznad 60 000 eure?
S obzirom da javnost ne zna ni za smanjenje potpora u narednom proračunskom razdoblju i s obzirom da ne znamo koji je stav RH vezano za limitiranje potpora, možete li nam reći nešto o tome?
Poštovani državni tajnik Majdak.
Hvala, cijenjena zastupnice Grman Kizivat na pitanju.
Dakle, naglašavamo da je od početka vezano za predloženi poljoprivredni proračun, Hrvatska kao i druge zemlje članice su se zalagale da se zadrži stopa financiranja odnosno omotnica financiranja na razini kao što je bilo u aktualnom proračunskom razdoblju i to u oba stupa koja sam maloprije spomenuo.
Iako konačni ishod pregovora poljoprivrednog proračuna nije u potpunosti u skladu sa stajalištem koje je Ministarstvo poljoprivrede branilo, ne možemo biti nezadovoljni. Činjenica da će Hrvatska u proračunskom razdoblju do 2027. g. imati na raspolaganju ukupno više EU sredstava za poljoprivredu nego do 2020. godine.
Dakle, to po stavkama iznosi na slijedeći način, dakle za izravna plaćanja bit će na raspolaganju 2,6 milijardi eura odnosno 374,8 milijuna eura godišnje spram 1,57 milijardi eura u prošlom razdoblju. Također, za ruralni razvoj je predviđen iznos od 2,14 milijardi eura odnosno 297,3 milijuna eura više nego u …
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnica Kizivat je podigla povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Zahvaljujem, potpredsjedniče.
238., pa ja sam pitala državnog tajnika konkretno pitanje, ja nisam tražila da mi čitate stavke nego da mi kažete da li je istina da će Hrvatska dobivati manje sredstava nego u prošlom proračunskom razdoblju i niste mi odgovorili na pitanje koji je stav Hrvatske vezano za limitiranje potpora odnosno reduciranje iznad 60 000.
Dobro, to znate da nije povreda Poslovnika nego da je tipična replika pa dobivate opomenu.
Slijedeća replika je poštovane zastupnice Romane Nikolić.
Zahvaljujem, potpredsjedniče Sabora.
Poštovani državni tajniče, Požgaj grupa jedna je od većih izvoznika hrvatske drvne industrije i zapošljava 550 radnika u 6 pogona na 4 lokacije u Hrvatskoj a vi ste svojim ucjenama i obustavom isporuke trupaca, uništili tu grupaciju koja ima tradiciju poslovanja preko 40 g. i opet će zbog vas 550 radnika ostati bez posla.
Danas je to Požgaj grupa, jučer su bile šećerane, prekjučer je to bio Meggle. Pa dobro, dokad više tako? Hrvatske šume ne mogu imati monopol i odlučivati koja tvrtka može poslovati a koja neće moći poslovati.
Ovako, prije nego što vi odgovorite, naravno niti trupci, ni Hrvatske šume nemaju veze sa zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.
Ja vas molim sve, ajmo se držati teme. Poljoprivreda je ogromno područje, stvarno ima puno mogućnosti da diskusiju oko toga, ali idemo se držati ovog prijedloga zakona i poljoprivrede.
A sad će odgovoriti poštovani državni tajnik, izvolite.
Hvala.
Hvala, poštovana zastupnice Nikolić.
Dakle, kao što je potpredsjednik Sabora rekao, danas raspravljamo o Konačnom prijedlogu Zakona o poljoprivredi, ovo pitanje koje ste vi postavili, uređeno je drugim zakonskim odnosno podzakonskim aktima ali i natječajima odnosno sporazumom između udruženja drvoprerađivača i tvrtke Hrvatske šume na razini udruge drvoprerađivača pri HGK-u pismom razumijevanja, hvala.
Slijedeća replika je poštovane zastupnice Vukovac.
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče, vezano uz čl. 117. Zakona o poljoprivredo a koji se odnosi na baze podataka, ja vas molim točan vremenski rok ako nam možete reći, u kojem će te baze biti ažurirane i u kojima bi trebali biti dostupni svi točni, precizni, ažurirani podaci, dakle koji su usko povezani sa trenutnim stanjem na terenu jer kakva je situacija na terenu, dakle imate niz situacija koje zapravo upravo proizlaze iz tih nedostupnih podataka pa tako ne možemo provesti izbore u komori jer ne znamo broj OPG-ova koji su obvezni članovi, osim toga ne znamo iznose potpora koje se isplaćuju velikim sustavima nego to moramo saznavati iz medija, ne znamo iznose i količine uvezenog mlijeka u prahu, ne znamo količine ugušćenog mlijeka koje su se uvezle u Hrvatsku ili recimo primjerice, imate veliki broj općina i načelnika koji tvrde da ne mogu …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… ažurirati podatke u programima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Zahvaljujem.
Hvala. Poštovani državni tajnik.
Hvala, cijenjena zastupnice Vukovac na postavljenom pitanju.
Dakle, čl. 117. Zakona o poljoprivredi odnosno Konačnog prijedloga Zakona o poljoprivredi definira upisnike, odnosno registre i podregistre sukladno ovom članku koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Vezano za vaš podupit, vezano za Hrvatsku poljoprivrednu komoru, odnosno usklađivanje OPG-ova temeljem upisnika koje provodi Agencija za plaćanje, trenutno se radi na istom i rokovi su dakle, do sredine ove godine, potpuno usklađivanje, kako bi ovo što ste upravo naglasili, HPK mogla provesti izbore, a za to je potreban Registar upisanih OPG-ova.
Poštovana zastupnica Zmajić.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče, u 2021. g. kroz Program ruralnog razvoja osigurano je više od 2,4 milijarde kuna bespovratnih sredstava za naše poljoprivrednike i prerađivače. U Slavoniji koja je srce poljoprivredne, mi potičemo mlado stanovništvo da ostane živjeti na selu i baviti se poljoprivredom, pa me interesira koliko je sredstava osigurano u ovoj godini za mlade poljoprivrednike?
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Hvala cijenjena zastupnice Ankice Zmajić.
Dakle, svake godine Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa Agencijom za plaćanje provodi plan, odnosno prije svega najavljuje i objavljuje Plan natječaja, vaše pitanje vezano za mjeru 6.1 odnosno mjeru za mlade poljoprivrednike, ali i u okviru izravnih plaćanja, sve ono što je dostupno mladim poljoprivrednicima. Dakle, za, uskoro će biti objavljen Plan natječaja za ovu mjeru, do sada smo u ovoj mjeri imali dobar učinak, kao i na razini svih mjera ruralnog razvoja, dakle, ovaj program odnosno fond je najuspješniji po pitanju svih fondova, strukturnih fondova koji su na raspolaganju RH.
U idućem programskom razdoblju kroz Strateški plan također ćemo omogućiti i mladim poljoprivrednicima, uz nešto povećanu alokaciju, ne nešto, nego znatno, gdje će mladi poljoprivrednici za svoje investicije moći osigurati 100%-tnu potporu u iznosu do 100 tisuća eura.
Hvala.
Sljedeća replika poštovane zastupnice Petir.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče.
G. državni tajniče. Donošenje ovog zakona preduvjet je i za usvajanje Strategije poljoprivrede koja je u svojoj završnoj fazi, prošla je javno savjetovanje i očekujemo je i na raspravi ovdje u HS-u. To nije jedini dokument na kojem Ministarstvo poljoprivrede radi, obzirom da u okviru reforme zajedničke poljoprivredne politike do studenog moramo napraviti i Nacionalni strateški plan. EU komisija dala je 13 preporuka za naš Nacionalni strateški plan, detektirala je naše dobre točke, prostore gdje trebamo napraviti poboljšanja i utvrdila je da 20% gospodarstava u Hrvatskoj posjeduje 75% zemljišta i prima 77% potpora.
Te potpore su ustvari tema oko koje jako puno raspravljamo. Ministarstvo je najavilo jedan drugačiji, bolji, transparentniji način dodjele potpora usmjeren prema malim gospodarstvima i mladim poljoprivrednicima, pa me zanima, radi li se na tom novom sustavu potpora?
Poštovani državni tajnik.
Hvala cijenjena zastupnice Petir.
Pitanje, da, u tijeku smo znači e-Savjetovanja za donošenje nove Strategije. U drugom kvartalu i onda će biti upućena na Vladu, Strateški plan, kao što ste upravo kazali, je također, u izradi, a vezano za mala poljoprivredna gospodarstva, nastavno i na mlade poljoprivrednike, kao što sam i u prošlom odgovoru naglasio, tendencija je da oni budu također, prioritet budućih mjera, budućih znači i ciljeva u sklopu kako Strategije poljoprivrede za iduće 10-godišnje razdoblje, tako i za Strateški plan do 2027. g.
Također, uključit ćemo i druge osjetljive skupine osim mladih, osim malih, također, i žene u ruralnim prostorima temeljem određenih kriterija.
Sljedeća replika poštovanog zastupnika Željka Pavića.
Poštovani tajniče, vjerojatno ste svjesni da je problem ovih poticaja u poljoprivredi to što su poticaju po hektaru. Jedan od velikih problema su krški pašnjaci. Svjesni ste toga imamo ljude koji su dobili te pašnjake u velikim površinama, nekoliko tisuća hektara su dobili najam, a da nemaju stoke. Znači oni stoku nemaju, na njihovim pašnjacima se napasa tuđa stoka i pod navodnicima, oni su zadovoljili uvjete da bi se dobilo poticaj, dižu ogroman novac, to su novci nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje, što nije u redu jer oni koji trebaju taj novac, ne mogu dobiti.
Drugo, što je veliki problem, to je problem u mljekarstvu, ja ne znam da li ste svjesni, ali rekli ste da imate nove informacijske sustave, ali mljekari trebaju popunjavati sve više i više podataka u različitim informacijskim sustavima. Statistike prema veterinarskoj inspekciji, davati informacije prema Agenciji za .../Govornik se ne razumije./... .../Upadica: Hvala./... i to su veliki problemi za njih i jednostavno tog vremena nemaju.
Hvala. Poštovani državni tajnik.
Hvala cijenjeni zastupnik Paviću na postavljenom pitanju.
S jedne strane, dakle kada ste govorili o krškim pašnjacima, i oni su uključeni odnosno korisnici istih kroz svoj stočni fond su uključeni u provedbu zajedničke poljoprivredne politike. Zajednička poljoprivredna politika vezano za potpore omogućava da osim proizvodnje na poljoprivrednoj površini je moguće realizirati i održavanje.
Vezano za inspekcijski nadzor odnosno nadzor, kontrolu Agencije za plaćanje, za sve podnositelje jedinstvenog zahtjeva za potporu, ukoliko je riječ o površinama, s jedne strane Agencija provjerava sukladnost pojedinih površina, a s druge strane inspekcija, Državni inspektorat provjerava sve one dakle, stavke koji su vezani za naš zakon, ali i za ugovorne obaveze koje imaju takvi korisnici krških pašnjaka, vezano ne samo Zakon o poljoprivredi, Zakon o poljoprivrednom zemljištu nego i Zakon o šumama.
Sljedeća replika poštovana zastupnice Baričević.
Hvala lijepa potpredsjedniče. Uvaženi državni tajniče, evo ovdje valja još jedanput istaknuti da je zakon jedinstveno podržala i sjemenarska struka i znanstvena zajednica. Dakle u području uređenja sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode jasnije se definira podnositelj zahtjeva za zaštitu naziva u nacionalnom postupku zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, također se na taj način uspostavlja i pravna osnova za donošenje rješenja o ukidanju prijelazne nacionalne zaštite i prepisuje postupak specifikacije proizvoda za koju je priznata oznaka iz nacionalnog sustava, a sve radi i terminološkog usklađenja s odredbama EU iz 2017. gdje je pojam kontrolno tijelo zamjenjuje pojam delegirano tijelo i to je ovdje za svaku pohvalu.
Hvala.
Poštovani državni tajnik Majdak.
Hvala gospođo cijenjena zastupnice Baričević na komentaru. Iskoristio bih priliku da naglasim da ćemo Pravilnikom o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i ovim zakonom omogućiti jasnije definiranje pojma dokazane kvalitete kao našeg nacionalnog sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, ali da omogućavamo kroz ovaj zakon i druge vrste zaštite odnosno transparentniji sustav.
Hvala.
Hvala vam lijepo.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da.
Poštovana predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Izvolite.
Hvala vam g. potpredsjedniče HS-a.
Državni tajnice, zastupnice, zastupnici.
Odbor za poljoprivredu HS-a raspravio je na svojoj 23. sjednici održanoj 27. travnja 2021.g. kao matično radno tijelo Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi koje je predsjedniku HS-a dostavila Vlada RH aktom od 22. travnja 2021.g.
Cjelovito izvješće imate na stranicama Sabora, ja ću se osvrnuti samo na najvažnije naglaske. Pozitivnim je ocijenjen prijedlog ukidanja obaveza povrata zateznih kamata u slučaju odobrene obročne otplate duga kod odluke o povratu sredstava, izraženo je također slaganje sa odlukom predlagatelja da prihvati prijedloge Odbora za poljoprivredu vezane uz propisivanje jasnije distinkcije u odnosu na programe promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i savjetovanje o korištenju elektroničke poljoprivredne iskaznice.
Izražen je i stav kako bi u budućnosti trebalo raditi na osnaživanju Hrvatske savjetodavne službe jer trenutno jedan savjetodavac pokriva 585 poljoprivrednih gospodarstava.
Obzirom da je i na odboru bilo puno pitanja, a i u prvom čitanju vezano uz sustav doniranja hrane donatora i korisnika u tom smislu je rečeno da sustav funkcionira u dijelu uspostave informatičke platforme. U RH ima ukupno 135 posrednika, udio donirane hrane kontinuirano raste, a projekt uspostave banke hrane prijavljen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti sa vrijednošću od 32 milijuna kuna.
Ovim projektom planira se uspostava četiri velika regionalna centra u kojima će se infrastrukturno opremiti objekti za prihvat većih količina hrane i stvoriti bolji uvjeti rada posrednika. Prvi rezultati po pitanju uspostave banke hrane očekuju se u 2022.g.
Nakon provedene rasprave odbor je većinom glasova odlučio predložiti HS-u donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Vidim da je netko podigao povredu poslovnika, poštovana zastupnica Matić.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Riskiram opomenu, ali moram samo negodovati, čl. 238. nema na stranicama Sabora izvješća Odbora za poljoprivredu, ja si to uvijek pročitam, sad ga nema pa evo predsjednice onda malo reagirajte na tehničke službe da dobijemo na vrijeme izvješće odbora. Prištekana sam nema, hvala. A iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti su i onako šturi podaci, ovo mi je jako zanimljivo, zapisala sam si, a evo tih izvješća odbora nema.
Hvala lijepa.
Hvala.
To nije povreda poslovnika, međutim samo me zanima jesu li zastupnici dobili to izvješće?
…/Upadica se ne razumije./…
Nije disimirano to zastupnicima. Izvoli.
Oprostite potpredsjedniče.
…/Govornica se ne razumije zbog najave./… nego odgovoriti, ali radi istine poslano vam je jutros dakle Odbor za poljoprivredu je to dostavio službama, službe su dostavile emailom svima tako da imate na emailu, a mi nemamo utjecaj na objavu na stranicama, ali čim se dostavi to se automatizmom stavlja i na stranice, tako da imate na svom emailu možete pročitati. A vezano uz Nacionalni program oporavka bilo je o tom detaljne rasprave i njime je planirana uspostava banke hrane što je detaljno raspravljeno na odboru.
Dobro, mislim da smo stvar raščistili. Nije bila povreda poslovnika, ali nećete dobiti naravno opomenu jer ste reagirali na nešto što očito vam se činilo da nije u redu, međutim meni je važno da su svi zastupnici dobili izvješće, prema tome ta stvar funkcionira. Naravno bilo bi dobro da bude i na stranici Sabora, ali ključno je da su zastupnici na vrijeme dobili izvješće. Hvala lijepa.
Izvolite kolega Bulj. Molim? Ne treba ništa, dobro.
Onda možemo otvoriti raspravu, pa će prvi biti Klub zastupnika Mosta i vrijeme će podijeliti poštovani zastupnici Božo Petrov i Miro Bulj, najprije poštovani zastupnik Petrov.
Izvolite.
Kolegice i kolege zastupnici.
Je li dobro promicati hrvatske poljoprivredne proizvode? Naravno. Je li dobro zaštititi zemljopisno porijeklo, autohtonost naših proizvoda? Jest. Je li hvale vrijedno smanjiti otpad od hrane? Naravno. Je li neophodno donijeti strategiju za poljoprivredu u idućih deset godina? Apsolutno. Dakle, na teoretskoj razini sve ovo što se najavljuje zakonom bi moglo biti dobro. A u tome i jest problem, sve bitne stvari koje sam naveo nisu uopće definirane zakonom samo je navedeno da će se to raditi. Smjer uvođenja pravila, smjer koje će se skupine poljoprivrednika poticati, kriteriji po kojima će se oni poticati, kako će se primjenjivati ovaj zakon, e to će se donijeti daleko, daleko od ovog sabora. To će se donijeti kroz pravilnike u nekom ministarstvu daleko od očiju javnosti, poljoprivrednika i eksperata.
Kako mi onda možemo vjerovati da će ove promjene ići u korist svim poljoprivrednicima, a ne samo nekima podobnima il da će uopće ići u korist poljoprivrednicima?
Trebamo možda vjerovati na riječ. A ispričavamo se, ali 20.g. vodite ovaj sektor, 20.g. trend je pada proizvodnje u poljoprivredi, ne možemo vam vjerovati na riječ.
Drugi problem je što bi ove promjene mogle biti dobre i znate to je kondicional „mogle“ možda, ali ne moraju.
A zašto vam ovo naglašavam?
Zato što je dosta pravilnika koje ćete vi donijet kroz ovaj zakon, poslije u svom ministarstvu, također doneseno puno puta u povijesti vašeg ministarstva i bili su se pokazali vrlo tendencioznim, vrlo neučinkovitim, nedovoljno dobrim i nedovoljno transparentnim.
Uzet ću vam samo jedan svježi primjer, famozna strategija za poljoprivredu u idućih 10.g., vidim da su je počeli citirati. Znate, bila vam je u javnom savjetovanju neki dan. Znate kolko se je ljudi javilo odnosno tvrtki odnosno pravnih subjekata? Fortenova, INA i još 3-4 OPG-a. I staje priča o strategiji za poljoprivredu za idućih 10.g.. To što je ta strategija potpuno birokratizirana ko ju je pročitao, to što se preko te strategije ne može vidjeti u kojem smjeru će ići naša poljoprivreda, to je druga stvar. Al to zapravo pokazuje nastavak trenda rada u našem Ministarstvu poljoprivrede, a i onoga što čeka i dalje poljoprivredu.
Po ovome svemu zapravo proizlazi da je i ovaj zakon jedan samo dio piar marketinga. Dakle, u ovom zakonu se najavljuje što će se radit kao u nekim npr. novinskim člancima. Onda kreće egzaltirana rasprava u HS što će se sve napravit, pa onda ide topot medijskih napisa u iduća 2-3 dana i kraj i tu vam sve stane. I taj reces smo vidjeli već više puta. I to je najveća kritika ovog zakona, dosadašnjih zakona i rada u Ministarstvu poljoprivrede.
Ja ću vam uzeti jedan primjer. Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen je prije 3.g..
Molim vas recite mi koliko hektara od 500.000 hektara neraspodijeljenog državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta ste pomoću tog zakona u zadnje 3.g. podijelili?
Jeste prešli možda 5%? Niste ni 5%. Ne znam jeste li 2%.
Dalje, program ruralnog razvoja. U njemu vam stoji već godinama komasacija. Navedite mi primjer gdje ste proveli komasaciju. Navedite mi primjer gdje ste proveli navodnjavanje. To su zakoni koje ste vi donosili.
A ja ću vam uzeti sada primjer Dubrovačko-neretvanske županije odakle je naša ministrica, gdje je ona bila dožupanica prije nego će postati ministrica. Državno zemljište se nije podijelilo poljoprivrednicima zbog čega se ne mogu koristiti novci iz EU fondova. Samo 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta se koristi, 50.000 hektara je u ledini. Prosječna veličina parcele je 0,22 hektara, što čini najmanjim prosječnom parcelom u Hrvatskoj. To je stanje moje županije. I svi se ministri hvale jednom malom Kalifornijom, dolinom Neretve, hvale se Konavolskim poljem.
Molim vas recite mi što ste za ta polja i za te ljude napravili, jeste li ih možda obranili od zaslanjenja? Niste.
Jeste li možda pružili navodnjavanje? Niste.
Jeste li ih možda pripremili i proveli komasaciju? Niste. Imamo najmanje parcele u Hrvatskoj.
Jeste li možda napravili strategiju posebno za to područje da to bude jedna od glavnih gospodarskih grana, a ne samo turizam? Niste.
I nemojte se okretati oko sebe i pitati tko to nije napravio. Vi vodite tu županiju i to ministarstvo već 20.g. i zato mi ovdje možemo raspravljati o ovom zakonu, o svakoj njegovoj crtici, o svakom zarezu. Zakon kao zakon o kojem ćemo mi danas raspravljati nije bitan jer u njemu ne stoje bitne stvari koje bi trebale stajati u zakonu. Kao što sam rekao zakoni se ne primjenjuju, a poticaji koje ste dodijelili kroz određene pravilnike se ne dijele svima, dijele se većinom podobnima, zato ni ne postoje inspekcije koje provjeravaju dodjelu tih poticaja, niti potrošnju tih novaca, konkretna rješenja. Zahtijevam od vas da krenete u proces navodnjavanja naših polja.
Zašto ne želite iskoristiti novac koji trenutno za to stoji u EU fondovima?
Počnite provoditi zakone i programe koje ste sami donosili i provedite komasacije, pustite predizborne opsjene. Omogućite nam, ali na konkretnoj razini, korištenje suvremene tehnologije direktno poljoprivrednicima i proizvođačima, tako da u roku od pola godine mi možemo vidjeti pozitivnu promjenu. Nemojte nam govorit „to će doć, ali za 5.g.“. Ne, može doći doslovno sutra. Ono što se može i što se želi napravit to se i može napravit. To je ono što očekujemo od vas. Hvala.
Nastavit će u ime kluba poštovani zastupnik Miro Bulj, izvolite.
Mijenjati Zakone o poljoprivredi, a ne kazati dosadašnje rezultate postojećih zakona, pozivat se na strategije na potpore određenih programa u poljoprivredi, poticanju poljoprivrede, sve to kad zbrojimo, rezultat je da u RH Hrvatska nije obradila, neobrađeno je 800 tisuća hektara neobrađenoga zemljišta, navodnjeno je samo 0,5% poljoprivrednoga zemljišta od ukupno milijardu, od ukupnoga zemljišta i u ovome trenutku Hrvatska uvozi preko 3 milijarde eura godišnje prehrambenih proizvoda i to je konstantno u porastu.
Covid kriza je razotkrila sve loše politike, katastrofalne politike Ministarstva poljoprivrede, hrvatskih vlada koje nisu radile u interesu RH, hrvatskog sela i hrvatskog seljaka. Ja ću navesti jedan primjer. Jedan primjer cetinskog kraja, Sinjskog polja. Ministre, zamjeniče, tajniče, predsjedniče Vlade, svi koji slušate, župane, koliko je navodnjeno Sinjskog polja? 6 tisuća hektara, koliko je navodnjeno? 0, ništa. Svako 4 godine obećajete navodnjavanje Sinjskog polja. Cetina rijeka teče kroz Sinjsko polja, čista, bistra, pitka, koja proizvodi 40% hidroenergije RH. 40% hidroenergije, vi se niste udostojili navodniti Sinjsko polje.
Dolazili su brojni ministri, od Čobankovića, ne znam koji sve, prolazili, rekli su ovo će biti kao u Izraelu navodnjeno. Lagali ste narod, lažete ga opet. Oćemo navodnjavanje Sinjskog polja. Na to taj narod ima pravo. Na to taj narod ima pravo. Možete li objasniti zbog čega nije navodnjeno Sinjsko polje, državni tajniče? Vi i vaš župan koji laže i obmanjuje javnost iz godine u godinu. Zašto nemamo navodnjeno polje? 200 tisuća hektara je samo u Dalmaciji poljoprivrednoga zemljišta, 11 milijuna ljudi bi mogli hraniti, samo Dalmacija.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Martina Grman Kizivat.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a, uvaženi državni tajniče sa suradnicom. Kolegice i kolege zastupnici.
Pred nama je danas konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivredi. Kad slušam državnog tajnika, a još više ministricu Vučković, imam dojam da u Hrvatskoj teče med i mlijeko. Sve je bajno, hrvatska poljoprivreda je idealna, mi smo se ovdje danas našli zapravo samo da bi se uskladili sa nekim sitnicama iz direktive EU.
I usprkos tom vašem zadovoljstvu, s porastom proizvodnje, zadovoljavajućoj statistici, prava istina je da je stanje u hrvatskoj poljoprivredi katastrofalno. Stalan je pad broja poljoprivrednih proizvođača, stalan je pad broja isporučitelja mlijeka kojih sada već imamo ispod 4 tisuće, a sve manje imamo i vlastitih proizvoda koji bi zadovoljili potrebe našeg stanovništva. E pa gospodo, to je prava slika hrvatske poljoprivrede.
U prilogu poboljšanja stanja u poljoprivredi nažalost ne ide ni situacija sa smanjivanjem sredstva koje će hrvatska poljoprivreda dobivati iz fondova EU. Iz medijskih članaka jučer smo mogli pročitati, gdje saznajemo, iz medijskih članaka da će Hrvatska za poljoprivredu godišnje dobivati 25 milijuna eura manje, odnosno za iduće proračunsko razdoblje 181 milijun eura manje. Pa jesu li to ti silni milijuni s kojima se ministrica na svakoj raspravi hvali, jesu ti miljuni koji će se izdvajati za hrvatsku poljoprivredu?
Ja vas pitam, državni tajniče, je li to istina iz novinskih članaka? Ja odgovor danas dobila nisam. Je li to istina što smo mogli pročitati? Mi ovdje imamo stalno raspravu i o tome kako je Hrvatska jedna prekrasna zemlja, kako imamo ogromne resurse, ljude koji vole i znaju raditi na poljoprivredi, a to je pokazala i naša povijest. Ali, jednostavno nekako ne ide pa ne ide. Je li možda zato kriva državna poljoprivredna politika? Možda nam je situacija sa koronom i potresom trebala biti dobar pokazatelj i dobar znak kako se trebamo okrenuti i odnositi prema domaćoj poljoprivredi. Možda su to ipak ti mali i srednji OPG-ovci kojima se trebamo okrenuti.
Sjetimo se, kada je krenio prvi lockdown, bilo je toliko rasprava o tome da nismo samodostatni sa vlastitom proizvodnjom i prehrambenom industrijom i da se više nikada ne smijemo naći u situaciji da ovisimo o uvoznoj hrani. Tijekom rasprave o zakonu u prvom čitanju iznijeli smo brojne prijedloge koji u većini nisu čak ni uvršteni u konačni tekst zakona, što je nažalost već uobičajeno ponašanje od strane vladajućih.
Stoga u saborsku proceduru šaljemo amandmane vođeni osnovnim ciljem zaštite i davanja potpore preostalim proizvođačima i prerađivačima. Tražimo da se među strateške dokumente o Zakonu o poljoprivredi uvrsti i što prije izradi krizni plan, dokument kojim će se utvrditi mjere za procjenu i upravljanje rizikom koje se mogu pokrenuti u kriznim situacijama i kojima se uspostavljaju mehanizmi za rješenje prehrambene krize u području poljoprivrede, ribarstva i sigurnosti hrane. S obzirom na situaciju uzrokovanu koronavirusom u kojoj smo svjedočili zatvaranju granica, otežanom i ograničenom kretanju stanovništva i prijevozu roba, kao i otežanoj opskrbi hranom, predlažemo da se izradi novi strateški dokument kojim bi se definiralo postupanje u kriznim situacijama na nacionalnoj razini.
Da je takav dokument bio pripremljen na početku pandemije, onda kada se dogodio potres i područja koja su potresom pogođena na razini RH, možda bi ovakvo nesnalaženje i kaos na terenu bili izbjegnuti, samo da ste donijeli krizni dokument.
Svjesni da je digitalizacija također važan pokretač razvoja u svim segmentima gospodarstva i društva, a čini nam se ministrica rijetko zalazi u ona ruralna područja.
Konačnim prijedlogom zakona predlažete da poljoprivrednici sve dokumente skidaju sa mrežnih stranica Agencije za plaćanje. E pa gospodo, ako niste znali, u pojedinim dijelovima RH, ili nema interneta ili je on ograničen. To je ono ključno. Ili interneta nema ili je on ograničen. I kako će tamo poljoprivrednici doći do dokumenata, to vas očito uopće nije briga.
Molim vas, recite ministrici da se uputi u te sredine, da pita ljude što misle o tome i što im je potrebno. Što je njima zapravo potrebno? I molim vas ne propisujte odredbe koje će otežavati život tim poljoprivrednicima i ovako teškim vremenima.
A što sada reći još i o doniranju hrane? Jer ću vas još jedanput podsjetiti i to moram naglasiti, tu poraznu činjenicu da je Ministarstvo poljoprivrede propustilo rok za prijenos direktive u području sprječavanja nastajanja otpada od hrane koji je bio 5. srpnja prošle godine, o čemu je zaprimljena čak i pisana opomena Europske komisije.
Plan za sprječavanje i smanjivanja otpada od hrane RH za razdoblje od 4 g. usvojila je Vlada RH 2019. g. ali odgovora na pitanja kako teče provedba i koje aktivnosti su dosada realizirane, a koje nam predstoje, još uvijek nismo dobili.
Po pitanju strateškog planiranja u konačnom prijedlogu zakona, navodi se da će ministarstvo uz Strategiju poljoprivrede pripremiti i Strategiju gospodarstva. Kad vam spominjem tu famoznu Strategiju poljoprivrede, ja ću još jedanput reći, ona se zove Strategija za period 2020.-2030., danas je kraj travnja 2021. Tek je završilo e-savjetovanje. Ja onda stvarno nemam, nemam uopće način kako da objasnim da to može zvat strategija 2020. do 2030.
Ja ću osobno podnijet amandman da se ta strategija kad dođe ovdje kod nas, zove strategija 2022.-2030. jer što će nam 2 g. koje su prošle? Koga mi tu zavaravamo? Zanima nas dodatno i molimo informaciju, u kojoj je fazi izrada strategije biogospodarstva? O njoj se uopće još ne govori.
Molim vas, dodatno informaciju je li Ministarstvo poljoprivrede planiralo strateški dokument na području šumarstva ili će on biti dio nekakve još strategije?
Naime, zašto to govorim? Na razini EU-a, priprema se Strategija za šume kao sastavni dio europskog zelenog plana pa zanima u kojem pravcu ministarstvo djeluje na ovom području? Ja europski zeleni plan spominjem u svakoj raspravi, ali Ministarstvo poljoprivrede ni slova ni riječi o tome.
Dodatno, javnost ne zna ni kojim strateškim dokumentom će bit obuhvaćen sektor ribarstva. Nažalost, Nacionalna razvoja strategija i Nacionalni plan oporavka i otpornosti uopće ne obuhvaća te segmente.
I na kraju, u ime javnosti tražimo informaciju kojim resursima i financijskim sredstvima će se pripremati navedeni strateški dokument, da opet ne bi imali situaciju da jedna stranica košta kao jedan automobil? Hvala vam lijepo.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj HDZ-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Marijana Petir, izvolite.
Hvala vam lijepa, g. potpredsjedniče, g. državni tajniče sa suradnicom, zastupnice i zastupnici.
Obilje prirodnih resursa, raznolikost agroklimatskih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju, raspoloživost sredstava za potpore poljoprivredi, povezanost sa drugim sektorima, rast ekološke poljoprivredne proizvodnje u RH i članstvo u Uniji, prepoznati su kao prednosti u SWOT analizi hrvatske poljoprivrede u čijoj izradi je sudjelovala Svjetska banka.
Javno savjetovanje o nacrtu Strategije poljoprivrede RH završilo je prije par dana, sada slijedi izrada izvješća za savjetovanje i izrada konačnom prijedloga strategije. Osnova za donošenje Strategije hrvatske poljoprivrede, prijedlog je Zakona o poljoprivredi o kojom danas raspravljamo i kojim će se stvoriti pravni okvir za njeno usvajanje ali i u usvajanje drugih strateških dokumenata.
Ovim temeljenim poljoprivrednim zakonom uredit će se i djelokrug rada Ministarstva poljoprivrede, ciljevi i mjere poljoprivredne politike, zajednička organizacija tržišta, informiranje i promocija, oznake kvalitete, savjetovanje, obrazovanje, administrativne kontrole, prikupljanje podataka i izvješćivanje, sustav i kvalitete, programi potpore, doniranje, sprječavanje nastajanja otpada od hrane i uskladit će se također odredbe sa odlukom Ustavnog suda.
Između prvog i drugog čitanja, predlagatelj je prihvatio neke prijedloge izrečene u ovoj sabornici i na sjednici matičnog Odbora za poljoprivredu, što ocjenjujemo pozitivnim. Jasnije je propisano da će se s ciljem promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u mliječnom i mesnom sektoru, u sektoru voća i povrća, proizvodnje meda, jaja, proizvodnje i prerade uljarica, maslina, brašna, šećera i sektoru ribarstva i akvakulture, provoditi sektorski programi financirani iz sredstava državnog proračuna RH. Radi se o programima koji bi kroz promociju naših poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, trebali pripomoći u jačanju njihove prepoznatljivosti.
Živimo u vremenu u kojem je na pritisak tipke moguće dobiti tražene proizvode i dobaviti ih, u kojem nam nakon što smo pretraživali po pojedinim pretraživačima, u internetskim tražilicama, u narednim satima i danima pristigne veliki broj informacija o raznim varijantama traženog proizvoda. Zato smatramo kako osobito u vrijeme još uvijek prisutne ugroze pandemije bolesti covid-19 koja nas fizički i prostorno ograničava u uobičajenim aktivnostima promociju poljoprivrednih proizvoda treba usmjeriti prema internetskim stranicama, društvenim mrežama, raznim mobilnim aplikacijama i drugim mobilnim platformama čije informacije brzo i lako dolaze do krajnjih korisnika.
Ovi programi po prvi put će se financirati iz državnog proračuna RH, no ne treba ovdje zaboraviti niti sredstva u iznosu od 183 milijuna eura kojima Europska komisija sufinancira informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda Unije unutar i izvan EU.
Prihvaćenje prijedlog iznijetog u raspravi u prvom čitanju ovog prijedloga zakona temeljem kojeg je predlagatelj uz ostale poslove koje obavlja Savjetodavna služba uključuje i provedbu poslova edukcije i pružanja stručne i tehničke podrške vezano uz korištenje elektroničke poljoprivredne iskaznice. Ova izmjena itekako će zbog prosječne dobne strukture nositelja poljoprivrednih gospodarstava u RH biti od pomoći starijim nositeljima.
Govoreći o tome važnim smatramo usmjeravanje aktivnosti koje će se provoditi u okviru Strategije razvoja poljoprivrede na ubrzanju generacijske obnove hrvatskog sela. Ovaj problem s kojim se susreće i europska poljoprivreda europska sela stare, sve su snažnije migracije iz ruralnih u urbana područja, smanjuje se broj poljoprivrednih gospodarstava pa poticanje generacijske obnove hrvatskog sela smatramo ključnim za daljnji razvoj poljoprivrede i opstanak ruralnih područja.
Naša poljoprivreda izlazi iz prvog proračunskog razdoblja financiranog sredstvima EU, imali smo odličnih, dobrih i manje dobrih primjera korištenja sredstava. U nekim situacijama problem je bio u krajnjim korisnicima u nekim u administraciji, negdje se brzalo, negdje smo bili prespori, događale su se greške koje ćemo vjerujem u programiranju i provedbi mjera novog proračunskog razdoblja zbog iskustava koje imamo uspjeti izbjeći.
Zato pozdravljamo i prijedlog predlagatelja kojem se kod povrata sredstava Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obročnom otplatom u tekstu konačnog prijedloga zakona ukida obveza povrata zateznih kamata. Predložena odredba za poljoprivrednike će predstavljati značajno financijsko rasterećenje. Dodatna pravna sigurnost poljoprivrednicima osigurana je i novim izričajem st. 5. čl. 56. konačnog prijedloga zakona kojom se izrijekom propisuje da stranka protiv odluke o povratu sredstava može podnijeti žalbu te se tako na jasan način ukazuje kako se o navedenom pravnom lijeku odlučuje primjenom pravila upravnog postupka.
Nadamo se kako se naši poljoprivrednici upravo poučeni iskustvima kroz koja su prošli i znanjima koja su iz tih iskustava stekli u budućnosti neće susretati sa problemima vezanim uz povrat isplaćenih sredstava, no isto tako vjerujem da će i administracija prepoznati prilike u kojima poljoprivrednici rade i potrebe koje imaju kako bi u budućnosti politike koje kreiramo bile što učinkovitije. Uz navedeno, a što se može iščitati iz ovog prijedloga zakona, ne smijemo zaboraviti da je poljoprivreda kao malo koja gospodarska grana usko povezana i s drugim gospodarskim granama, ima visok stupanj okolišnog, socijalnog i društvenog utjecaja.
S tim povezano važno je podsjetiti kako se ovim zakonskim prijedlogom stvara i pravni okvir za donošenje strategije biogospodarstva. Na razini EU još uvijek traju usuglašavanja o novom okviru zajedničke poljoprivredne politike koja će Hrvatskoj donijeti financijski 5 milijardi eura, a nakon postizanja suglasja o tom paketu reforme slijedi nam izrada nacionalnog strateškog plana.
U preporukama Europske komisije za izradu tog plana ističe se kako zahvaljujući bogatim izvorima biomase Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU za razvoj biogospodarstva što je prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike. Tome u prilog idu i planirane aktivnosti obuhvaćene Strategijom razvoja hrvatske poljoprivrede u kojima se planira i ulaganje u obnovljive izvore energije usmjerene na male i mlade poljoprivrednike.
Puno je izazova koji stoje pred hrvatskim poljoprivrednicima i došlo je vrijeme u kojem ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju više nije moguće promatrati samo kao zasebnu cjelinu. Poljoprivreda je povezana sa proizvodnjom i preradom hrane, sa biogospodarstvom, zaštitom okoliša, klime, zapošljavanjem, očuvanjem ruralnog područja, zaštitom prava potrošača i mnogim drugim područjima zato je ključno vrednovat sve doprinose koje poljoprivreda daje i u osmišljavanju mjera uzeti sve aspekte životnog ciklusa proizvoda od održive proizvodnje do održive potrošnje čemu velik doprinos može dati jasnije propisivanje i označavanje sljedivosti poljoprivrednih proizvoda, ali i upravljanje otpadom od hrane te promoviranje i informiranje o dobrobitima doniranja i u konačnici jačanje sustava doniranja u kojem će se za potrebite osigurati hrana i istovremeno smanjiti financijski i administrativni pritisak na donatore.
Počesto volimo zakomplicirati stvari nepotrebnim administrativnim procedurama koje u konačnici ne utječu na cilj koji želimo postići, zato je ključno i u provedbi ovog zakona pojednostaviti procedure i ukloniti nepotrebne prepreke.
Prostor postoji na nama je da ga iskoristimo, a stava smo kako je ovaj zakonski prijedlog prepoznao probleme s kojima se susreće hrvatska poljoprivreda i predložio rješenja. Poljoprivreda je strateška gospodarska grana i tako je moramo tretirati pa će biti prilike da kroz usvajanje i provedbu Strategije hrvatske poljoprivrede dodatno učvrstimo to naše opredjeljenje.
Vizija strategije je usmjerena prema proizvodnji veće količine visoko kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivom upravljanju prirodnim resursima i doprinosu poboljšanja kvalitete života te povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima, a sve to možemo ostvariti jedino ako ćemo svi zajedno biti jednako predani realizaciji tih ciljeva na dobrobit hrvatske poljoprivrede i hrvatskog sela.
Hvala lijepo.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj Domovinskog pokreta u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Ružica Vukovac.
Izvolite.
…/Govornik naknadno uključen/…Hrvatskoga sabora…/Govornik naknadno uključen/…dakle za ostvarivanje održivog razvoja poljoprivrede, te njezine gospodarske, ekološke i društvene uloge, ciljevi poljoprivredne politike u RH moraju biti prije svega podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno prehrambenog sektora, poboljšanje tržišnih mehanizama za prodaju poljoprivredno prehrambenih proizvoda, održivo upravljanje prirodnim resursima, okolišno prihvatljiva poljoprivreda, uravnoteženi prostorni razvoj ruralnih područja uz unaprjeđivanje života u lokalnoj zajednici uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta, kao i osiguranje stabilnog dohotka poljoprivrednika. To sve stoji u našem Zakonu o poljoprivredi koji je današnja tema.
U odnosu na navedeno i uvažavajući obrazloženja predlagatelja na moju primjedbu na odredbe važećeg Zakona o poljoprivredi koji i nadalje nisu odgovarajuće usklađene sa odlukom Ustavnog suda RH od 20. listopada 2020.g., osobito čl. 9. prijedloga zakona kojim se mijenja i dopunjuje čl. 44. i to st. 11. i 12. važećeg zakona, kao i čl. 104. važećeg Zakona o poljoprivredi jer se istima ne jamči pravo na žalbu protiv rješenja Ministarstva poljoprivrede. Predlagatelj u svom odgovoru ističe da se citirana odluka Ustavnog suda RH isključivo odnosi na čl. 15. st. 4. i čl. 68. st. 2. važećeg zakona koji su prijedlogom zakona odgovarajuće usklađeni s pravnim shvaćanjima izraženim u citiranoj odluci Ustavnog suda RH.
Ujedno se ističe da se čl. 9. prijedloga zakona i čl. 104. st. 5. jamči mogućnost osporavanja rješenja Ministarstva poljoprivrede putem podnošenja upravne tužbe upravnom sporu čime se svakako prema riječima predlagatelja osigurava upravno sudski nadzor i kontrola akata tijela državne vlasti.
Apsolutno nam je svima ovdje jasno kako je spomenutom odlukom isključivo uređeno područje konkretnih članaka, kao i mogućnost ustavnog suda da se bavi temom koja je predmet zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. No, uvažavajući činjenicu kako je stvarno stanje u našoj poljoprivredi još uvijek miljama svjetlosnih godina udaljeno od stanja u poljoprivredi u zemljama u okruženju, a posebno kada govorimo o ranije nabrojanim ciljevima koji trebaju biti smjer kojim bi i sam zakonodavac trebao ići, nadala sam se da bismo mogli uvažiti sugestiju kako osigurati pravne instrumente kojima izlazimo u susret svim adresatima Zakona o poljoprivredi. Obzirom da nema sluha od strane predlagatelja čini se da nam ponovno preostaje obraćanje ustavnom sudu po ovom pitanju i to na članak po članak Zakona o poljoprivredi.
Napominjem kako smo ovu ustavnu odluku čekali punih 5.g. Zamislite koliko je OPG-ova u međuvremenu odustalo od poljoprivrede i napustilo hrvatsko selo ili čak Hrvatsku.
Ako govorimo o proizvodnji mlijeka, u 5.g. koliko smo dugo čekali ovu ustavnu odluku, otišlo je zapravo oko 30.000 gospodarstava odnosno 30.000 ih je ugašeno, a pitanje je koliko je doista ljudi zbog toga moralo i napustiti naš prostor.
Nadala sam se kako će vladajući pokazati malo više razumijevanja prema ovom ustavnopravnom problemu usklađivanja zakonodavnih regulativa.
Podsjećam kako najveći broj mladih ljudi koji napuštaju Hrvatsku jasno naglašavaju da je njihov odlazak rezultat razočarenja u pravnu državu, izostanak podrške, kao i niza drugih nepravdi koje su u Hrvatskoj doživljavali. Očekivala sam kako će ove izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi omogućiti pravedniju primjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Napominjem kako je kroz isti pristup onemogućena žalba odnosno pristup sudu i samim prijaviteljima na natječaje kojima se raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH. Ovakav pristup omogućio je niz nepravilnosti i u samoj provedbi natječaja i kasnije i u korištenju samog zemljišta. Onemogućavanjem prava na pristup sudu našim poljoprivrednicima šaljemo poruku da nam nisu važni.
Ovom izlaganju dodat ću i podatak Državnog ureda za statistiku koji je ovih dana objavio podatak da u Hrvatskoj imamo čak 14% manje krava u proizvodnji mlijeka uspoređujući podatke s prošlom godinom, dakle za 2020.. A u usporedbi s 2019.g. ukupan broj muznih krava smanjen je za 15,4% odnosno sa 130.000 pali smo na 110.000 grla i to je sve podatak iz Državnog zavoda za statistiku.
Što mislite koliko će Hrvati još godina znati što je to uopće svježe mlijeko s hrvatskih farmi?
Prema ovim pokazateljima ja bih rekla možda još 5 ili 6.g.
Broj mladih goveda također se smanjio sa 151.000 u 2019. na 146.000 u prošloj godini. Prema njihovim podacima i broj rasplodnih krmača manji nam je za čak 11,7%.
Što se tiče ovčarstva, prošle godine zabilježen je blagi porast ukupnog broja grla od 0,6% u odnosu na godinu prije uz istodobno smanjenje broja muznih ovaca za 11,2%. To su stvarni pokazatelji i ujedno porazni rezultati svih politika koje se vode prema hrvatskom selu.
Hrvatskom selu događa se još jedna nepravda koju vladajući ipak ne priznaju. Dakle, hrvatski poljoprivrednici od ulaska u EU još nikada nisu dobili puni iznos odnosno 100% predviđenih potpora već su uskraćivani svake godine za otprilike od 20 do 25% godišnje i to onog dijela koji ide naravno iz hrvatskog proračuna.
Zamislite koliko smo na ovaj način oštetili hrvatsko selo posebno ako radimo paralelnu usporedbu sa primjerice Njemačkom, Bavarskom ili Austrijom i austrijskim selom. Njima njihovo ministarstvo ne otima novac, nego čak dapače osigurava čak i skrivene potpore, no o tome drugi puta.
Dakle, kada govorim o potporama koje su definirane Zakonom o poljoprivredi koji je tema današnje rasprave ja bih spomenula samo Članak 23. kojeg bi trebalo promijeniti i on bi zapravo trebao glasiti ovako: Financijsku strukturu omotnice po mjerama iz programa izravnih plaćanja i dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja financirat će se sredstvima u Državnom proračunu RH u punom iznosu. Ali ne, njega vladajući ne žele mijenjati pa o njemu ne možemo niti kroz amandmane reagirati.
S obzirom na ciljeve poljoprivredne politike s početka moga izlaganja, a to je između ostalog i poboljšanje mehanizama za prodaju poljoprivredno prehrambenih proizvoda još nešto želim dodati. Dakle, direktna prodaja poljoprivrednih proizvoda nam je u konstantnom porastu što je itekako dobro. Posebno je to primjetno posljednjih nekoliko godina, dakle sve veći broj poljoprivrednih proizvođača nastoji svoje proizvode prodati krajnjem potrošaču i takav način suradnje daje naravno obostrano zadovoljstvo. S obzirom na to smatramo vrlo bitnim ovakav način prodaje dodatno poduprijeti i razviti. Međutim, s početkom 2020. godine cijene usluga dostave paketa drastično su porasle i u pravilu cijena dostave prelazi cijenu proizvoda koji se nalazi u paketu čak i nekoliko puta. U tom smislu želim predložiti dakle u dijelu posebnih programa i potpora da se može, ako može naravno vladajući će to procijeniti nadopuniti sa programom potpore, distribucije poljoprivrednih proizvoda OPG-ovima. Nadam se da će barem ovakvi minorni savjeti i sugestije koje bi bile našim poljoprivrednim proizvođačima itekako od pomoći ipak naići na razumijevanje.
Zahvaljujem.
Slijedeći Klub zastupnika bit će onaj HSS-a i HSU-a, a govorit će poštovani zastupnik Željko Lenart.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege, kaže da se u Hrvatskoj u poljoprivredu, politiku i nogomet svi razumiju i upravo nam tako izgleda poljoprivreda. Ja ne znam da li smo svi svjesni u kakvom stanju je hrvatska poljoprivreda. Da li smo svjesni koliko je u proteklih 30 godina degradirana i uništena hrvatska poljoprivreda? Koliko smo mi daleko od razine proizvodnje prije 30 godina? A znate li koliko se u 30 godina promijenila tehnologija, koliko je znanost otišla naprijed po pitanju poljoprivredne proizvodnje, koliko su dostupniji repromaterijali za proizvodnju s novim tehnologijama pogotovo u povrtlarstvu, voćarstvu, intenzivnijim poljoprivrednim kulturama. Ali unatoč tome svemu mi smo propali u poljoprivrednoj proizvodnji. Uništeno mljekarstvo, svinjogojstvo, voćarstvo, vrtlarstvo. Da li ikada zapitamo što to krivo radimo? Po svemu ovom sudeći nitko se ne pita jer stalno produciramo nekakve nove zakone koji ne popravljaju stanje u poljoprivredi, ali mi ih i dalje radimo, radimo, radimo i nikakve koristi nažalost od njih nema. Nije sve u ovom zakonu negativno. Ja nikada evo u zadnje vrijeme ne prozivam niti ministre, niti državne tajnike nego govorim mi jer mi smo državljani ove zemlje, ovo je naša zemlja, mi smo Hrvati koji živimo ovdje i treba nam svima nama biti važna poljoprivredna proizvodnja i svi se trebamo osjećati krivima zašto je ona u tako lošem stanju. Ja sam agronom, mene to osobno boli, ja sam i poljoprivredni proizvođač koji je sada osjetio ali evo moram odraditi i ovaj posao i vrlo mi je teško slušati rasprave kada se nema osjećaja što je to poljoprivredna proizvodnja. Pozitivno u ovom zakonu je digitalizacija, registri, upisnici. Zbog čega? Pa kako bismo imali uvid što je prava slika poljoprivrede Hrvatske jer ako nemamo pravi uvid ne znamo pravo stanje u poljoprivredni ne možemo ju ni unaprijediti. No, međutim moramo smanjiti administraciju u onom dijelu koji moraju obavljati poljoprivredni proizvođači jer gledajte nakon cijelog dana kada se naradite, dođete navečer umorni u kuću najmanje što vam pada na pamet da sjednete za računalo ili uzmete olovku i idete nešto pisati. Jer evo ima jedna uzrečica da poljoprivrednik ne prestaje s radom kada je umoran nego onda kad završi posao, a posla na imanjima ima uvijek i teško je razumjeti te ljude. Ja shvaćam da je to teško razumjeti nas koji radimo na toj zemlji jer vi morate uložiti gotov novac, morate gledati u nebo, morate gledati na tržište na koje ne funkcionira, morate gledati zakone da ne napravite nešto krivo da ne dobijete kaznu, 100 prepreka. Umjesto da se bavite proizvodnjom, prinosima, unapređenjem svog gospodarstva. Mnogi kolege znaju reći idem proizvodit ovo jer je poticaj toliki iznos u toj proizvodnji. Ja svakoga od njih savjetujem ukoliko ideš proizvoditi radi poticaja odustani od toga. Ako ideš proizvoditi zbog proizvodnje, ako želiš imati natprosječnu proizvodnju, onda ti potpora dobro dođe u razvoju i u opstanku ali ko ide radit zbog poticaja, taj je u startu propao jer ta potpora ili poticaj, možemo ga zvat kako god hoćemo, u narodu ga zovu poticaj je trn u oku mnogima ljudima koji ne razumiju što se u poljoprivredi dešava.
Poljoprivrednici često budu crne ovce zbog tih poticaja jer oni dobivaju nekakve silne novce od kojih valjda kupuje aute ili ne znam što. A mi seljaci očito bi se morali vozit na starom biciklu pa da netko kaže, eto sad je taj poticaj iskorišten. Zar vi mislite da poljoprivredni proizvođač nema pravo se voziti u modernom autu, u modernom traktoru, otić na godišnji, letit s avionom, otić u Grčku na more ili tako nešto? Naravno da ima jer se naradi krvavo na svome poslu.
Glavna stvar koja se provlači kroz ovaj zakon ili kad bi mogli reći nekakvo opravdanje, elektronička iskaznica. Ja u ovom trenutku ne vidim što ona rješava jer se i s njom funkcionira jednako, ali možda će ono doprinijet tome da vidimo bolje stanje u poljoprivredi i dobro je došla ali trebati imati takta i prema ljudima koji nisu informatički pismeni i koji će vrlo teško se koristiti s takvom iskaznicom i kao takvu ju prihvatiti.
U proteklom sazivu smo ovdje klub HSS-a govorili o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu da nije dobar, da neće funkcionirati, ulagali smo amandmane, sve živo nam je odbijeno, bilo smo pokazane kao crne ovce i što sad? Nakon 3 g., ništa ne znači što ću ja reć bili smo u pravu jer nije bitno tko je ovdje u pravu, bitno je da poljoprivrednici nisu dobili zemlju, da nisu na temelju tog zemljišta mogli razvijati svoja obiteljska gospodarstva, da nemaju dugoročne ugovore za zemljište i da ne vide budućnost jer ne znaju kako će ta raspodjela zemljišta proći.
Kada treba riješiti nešto u stranačkim interesima, onda se nađu sve rupe u zakonima, onda svi traže zakonske rupe kako bi nekome se nešto riješilo i namjestilo. Ja nisam vidio da smo mi tražili rupe u europskim direktivama kako bismo što bolje i što više novaca dovukli u RH. ne, mi samo prepisujemo europske direktive, klimamo glavom, neću reći neke ružnije riječi.
Toliko ima skrivenih potpora, toliko ima skrivenih mogućnosti koje starije članice EU-a koriste, zato oni plasiraju robu sa toliko niskim cijenama na naše tržište, ali mi ne. mi nemamo niti jednu skrivenu potporu. Mi nismo omogućili našim poljoprivrednim proizvođačima da imaju bolji dohodak na temelju nečega što nije došlo iz EU-a. A moramo uložiti svoj nacionalni novac u razvoj poljoprivrede, ne možemo gledat samo u europsku kasu što ćemo iz nje dobit.
Poljoprivreda je jedna od najvažnijih grana u svakoj razvijenoj zemlji. Možemo reći da je Njemačka jedna od najrazvijenijih zemalja ali ima i skoro najrazvijeniju poljoprivredu. Moramo težit tome. Često puta se govorilo ne smijemo se bojat bogatog seljaka.
Ne znam kada ćemo stat s ovim padanjem prema dolje, propast je krenula intenzivnije od uvođenja stranih trgovačkih centara, koji su normalno plasirali robu iz svojih matičnih zemalja i naša poljoprivreda je jednostavno zamrla nakon toga. Da li ćemo pogledati malo oko sebe što se dešava, evo jučer sam govorio prilikom rasprave o dešavanjima u Poljskoj u kojoj je u proteklih 10 g. nestalo 190 000 farmi a njihovi ljudi koji se bave, koji sjede u EU, govore o tome, upozoravaju o tome, Poljaci su se jako puno borili u tijeku predpristupnog vremena, u tijeku ulaska, iskorištavali su fondove daleko, daleko bolje od nas. Da li je to znakovito za sve nas koji smo kasnije ušli u EU da jednostavno nam nestaju male farme, da nam nestaju OPG-i, da ljudi zaključuju da je bolje da to zatvore, da pokupe kofere i da odu negdje u Njemačku, Irsku ili gdje već smatraju da je bolje. Slavonija je prazna, prazne se i ostali dijelovi, Banovina u Sisačko-moslavačkoj županiji je u katastrofalnom stanju, pogotovo nakon ovog potresa, ali ovaj potres je samo razgolitio ono što je bilo i do sada i evo, oni koji imaju uvide u popise što se tamo popisuje od poljoprivrede, kada mogu vidjeti što je popisano i što stvarno ima, mislim da im se može dić kosa na glavi. Hvala.
Hvala. Prije nego što pređemo na pojedinačne rasprave, budući da je prošlo skoro 3 sata, mi ćemo malo napraviti jednu stanku radi provjetravanja pa ćemo se ponovno naći u 12, 35.

STANKA U 12,17 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,43 SATI.


Poštovane kolegice i kolege, nastavit ćemo sa radom sa pojedinačnim raspravama i prvi će govoriti poštovani zastupnik Miro Bulj. Izvolite.
Hvala lijepo.
Govoriti o poljoprivredi, tj. o ovome zakonu, žao mi je što ovdje, kada govorimo o poljoprivredi, o zakonu, znači trebala bi biti resorna ministrica, žao mi je što nije se udostojila doći ovdje evo, cijeli dan pa da pojasni određene stvari koje se ovdje spominju u zakonu.
Po meni mi moramo prije svega gledati u budućnost, naravno jer imamo potencijal i resurs koji možemo iskoristiti uz turizam, koji sad evo, u Covid krizi je upitan, poglavito zbog kontradiktornosti određenih mjera, ali poljoprivreda bi tribala biti nosioc cijele te priče, znači OPG-ovi, naše selo i seljak u kojega treba ulagati jer je činjenica da su 2/3 Hrvatske prazne, i mi u ovome trenutku i nemamo drugog izlaza nego ulagati, promicati i poticati.
Međutim, kad govorimo o promicanju koje se spominje da imamo i programe i te i onda onaj promociju hrvatske proizvodnje i proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih, onda moramo reći da je žalosno što mi otežavamo našem seljaku, poglavito evo, po pitanju sjemena na dorađivanje, koje ćemo morati plaćati, mi otežavamo hrvatskom seljaku jer u nas GMO proizvodi vrve, jer okrenete strani, koji se potiču, koji su proizvodi tretirani, poglavito kroz svinjetinu, tj. tretirani, soja koja se hrani u drugim državama, svinjetina koja je puno jeftinija glifosatom, sve sam te zakone dao, baš zbog ovoga što u zakonu vi predlažete.
Znači kad sam dao zakon o zabrani GMO-a, onda, osim u transferne svrhe, onda sam govorio više o ovome da potičemo domaću proizvodnju. Mi danas kad pogledamo poljoprivredu u ovoj Covid krizi imamo nejasno, mislim, kriterije. Covid kriza, ako je Covid kriza na tržnicama gdje se prodaju domaći proizvodi, onda mora biti i u trgovačkim lancima. Ja se sjećam kad je počela kriza i kad je bio lockdown i kad je bilo zatvoreno sve, trgovački lanci, određene trgovine su radile, ali zato su tržnice, koje imaju bolje epidemiološke uvjete jer su otvorene, vani su, nisu u zatvorenom prostoru, su bile zatvorene.
Ali u ovom zakonu, sve ove mjere koje vi navodite, ja bih ih potpisao. Međutim, mi jedino što prepišemo te mjere. Ja sam zato i postavio pitanje, da moramo podvući jednom crtu zašto što više dajemo poticaja, potpora, a sve manje i manje proizvodimo. To je ključno pitanje. Ključno pitanje zbog čega mi danas nemamo, samo 0,5% navodnjenih obradivih površina. Od milijun i po' hektara, znači pola je obrađeno, pola nije, samo 0,5%, 0,5%.
Znači da mi ne radimo svoj posao ako selo, mi, mislim jednostavno ovi zakone koje mi donosimo, ili su neprimjenjivi ili ti poticaji, potpore za promocije nisu učinkovite i nemaju rezultata. Ako nemamo rezultat, imat ćemo prazno selo. Ja stotinu puta ću ponoviti, bez jaka sela, nema jake države. Nije to moje, to su ponavljali prije mene brojni ljudi i ponavljat će se to, međutim, mi u ovome trenutku ne vidimo izlaza. Zašto? Treba živjeti nada. Ja spominjem svoje Sinjsko polje često. Često. Nije mi jasno zbog čega do danas nemamo navodnjavanje. A imamo blizinu Splita, mi smo u središtu Dalmacije, moj Sinj.
Ti proizvodi bi bili, mislim od Makarske do Dubrovnika, Splita, Šibenika na tržnicama, međutim, nema navodnjavanja. Poglavito u tim krškim područjima, u Dalmaciji imamo 200 tisuća hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Samo u Dalmaciji. To je ogroman potencijal kojega moramo iskoristiti. A kad govorimo, evo o mljekarstvu, mi smo imali prije ulaska u EU 64 tisuće proizvođača mlijeka, OPG-ova, danas je to spalo na daleko, negdje oko 5, koliki je broj. Znači pitanje je kakav nam je smjer ulaganja i na koji način provodimo sve zakone.
Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Kirina.
Poštovani dopredsjedniče, poštovani tajniče, uvaženi zastupniče.
Dostatna proizvodnja hrane je pitanje suvereniteta jednog naroda. Čujemo, ponavljate o degradiranoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zašto, što je odgovor? Da li je odgovorna država? Da li znate koliko je hrvatska država od 2006. g. uložila u potpore u hrvatsku poljoprivredu? Preko 60 milijardi. Da li imate odgovor gdje su nestala sredstva?
Molim vas komentar, trgovački lanci i poljoprivredna proizvodnja. Hvala.
Poštovani zastupnik Bulj.
Hvala lijepo, ovo kolega što ste rekli, rekli ste točno. Znači ogromna sredstva su data kroz potpore i poticaje i ključno je pitanje se postavlja zbog čega nemamo rezultate nego su rezultati sve gori i ja to postavljam učestalo pitanje i ministrici i državnom tajniku.
Zbog čega mi nemamo mogućnosti da u zakonodavstvo na lokalnoj razini se prodaju lokalni proizvodi u lokalnim ili lancima ili trgovinama, da imaju obavezu? Zbog čega mi to ne bi donijeli i na taj način zaštitili domaću proizvodnju? Jer očito, poticaji se daju, naravno, ne u ovome slučaju kao što je bio u slučaju gđe. Josipe Rimac što je dato u Gračacu gdje se davalo poticaje za stoku koje uopće nema, za te poljoprivredne površine, nego po meni bi tribalo znači vidjeti točno gdje su te prepreke i anomalije ovoga sustava i to hitno prekinuti jer ćemo imati prazno selo, nećemo imati proizvođača uopće. I to je ključno pitanje.
Hvala lijepo.
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Marijane Petir.
Izvolite.
Hvala vam lijepo gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Državni tajniče, zastupnice i zastupnici, povećanje vrijednosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, smanjenje vrijednosti uvoza poljoprivrednih proizvoda, jačanje položaja poljoprivrednika onog na tržištu i onog vezanog uz donošenje odluka i kreiranje politika razvoja, njihova gospodarska, socijalna i društvena integracija u život ruralnog područja u kojem žive elementi su o kojima ovisi konkurentnost ukupne poljoprivredne proizvodnje RH i svakog hrvatskog poljoprivrednog proizvođača.
Ovim se izmjenama zakona stvara podloga za učinkovito planiranje budućih aktivnosti u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji, a da nam je to potrebno govore i preporuke Europske komisije o kojima smo upravo jučer vodili politički dijalog sa komisijom na Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Naime, Europska komisija identificirala je 13 preporuka za Hrvatsku izrađenih na temelju 9 ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, obaveza iz Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola. Ove preporuke nisu pravno obavezujuće no trebale bi potaknuti daljnje transformacije u poljoprivrednom sektoru koje se za Hrvatsku temelje na 3 cilja. U procesu konsolidacije poljoprivrednog sektora pažnju je potrebno usmjeriti prema jačanju konkurentnosti malih i mladih poljoprivrednih gospodarstava kroz financijske instrumente, digitalizaciju i modernizaciju proizvodnje, vertikalnu integraciju proizvođača, proizvodnju proizvoda sa dodanom vrijednošću, poticanjem kratkih lanaca opskrbe hranom i zaštitu potrošača. Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike u segmentu zaštite okoliša u Hrvatskoj trebali bi se usmjeriti prema jačanju zaštite prirodnih resursa uzimajući u obzir opasnosti od erozije tla posebice prisutne u Slavoniji i onečišćenja tla koje stvara pritisak na vode. Zbog nepovoljnog stanja očuvanja travnjačkih staništa Hrvatska treba donijeti relevantne planove te raditi na ubrzanju prilagodbe poljoprivrede nepovoljnim klimatskim promjenama osobito sušama, investirati u smanje onečišćenja zraka i zaštitu voda. Pozitivnim je komisija ocijenila razvoj ekološke proizvodnje u RH i pri tom ukazala na potrebu stvaranja tržišta za ekološke proizvode.
Također Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala za razvoj biogospodarstva u uniji te bi na tom području trebalo raditi na kreiranju mjera za njegovo poticanje.
Vezano uz društveno ekonomske ciljeve zajedničke poljoprivredne politike upozoreno je na razlike BDP-a u ruralnim i u urbanim sredinama, na razlike koje postoje u samoj infrastrukturi ali i na velik rizik ruralnog stanovništva za izloženost siromaštvu. Dodatan izazov je i generacijska obnova, ali i jačanje sustava za razmjenu znanja, digitalizaciju, inovacije u poljoprivredi. Analiza koje je komisija napravila pokazuju u stvari potencijal koji Hrvatska ima u određenim segmentima kao što su najbogatija bioraznolikost u Europi, najveći potencijal za razvoj biogospodarstva, rast površina pod ekološkom proizvodnjom, trend smanjenja rizika povezanih sa upotrebom pesticida i antimikrobnih sredstava, dobro opće stanje i zaštita prirodnih resursa u RH. Takvi nam pokazatelji u stvari nekako daju optimizam da ćemo moći odgovoriti i na izazove koje donosi zeleni plan i zajednička poljoprivredna politika posebno u onom okviru okolišno klimatskih mjera i zahtjeva što je za mnoge države članice posebno velik problem.
No, s druge strane naravno da postoje i određeni problemi sa infrastrukturom u ruralnim sredinama, sa demografskom slikom, nedostatkom generacijske obnove, negativnom trgovinskom bilancom, činjenicom da 20% korisnika prima 77% poticaja i posjeduje 75% zemljišta, nedostatnom suradnjom, nedostatkom javne digitalne usluge i širokopojasnog interneta. I sve nam to pokazuje da je puno posla pred nama. U tom smislu, a s ciljem jačanja ruralnih područja potrebno je posebno jačati njihovu infrastrukturu, istovremeno planirati one mjere i politike koje nam omogućavaju fondovi EU. Zato vjerujem da ćemo na temelju dosadašnjih iskustava pametno programirati buduće proračunsko razdoblje kako bi ciljanim i pravim mjerama doprinijeli rastu i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i prije svega očuvanju hrvatskog sela.
Hvala vam lijepa.
Imamo više replika na vaše izlaganje.
Prva je poštovanog zastupnika Okrošaja, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažena zastupnice danas raspravljamo o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi. Pošto dolazim iz poljoprivrednog kraja gdje se ljudi evo hvala Bogu još uvijek bave poljoprivredom i od nje žive, isto tako kao načelnik općine ulažemo dosta truda i sredstava u poticaj mladim poljoprivrednicima da ostanu na svojim, u svojim sredinama i da žive od poljoprivrede. Pa kao jedna od takvih mjera bih istaknuo osnivanje poljoprivredne zadruge za naše povrtlare i voćare što smo napravili prije 4 godine, gdje se oni udružuju, a mi kao općina ih subvencioniramo kroz repromaterijal i oni su organizirani u tu zadrugu kako bi lakše i konkurentnije mogli parirati na tržištu.
Isto tako, u fazi smo izrade projektne dokumentacije uz punu potporu Ministarstva poljoprivrede i Zagrebačke županije. Radi se o projektu izgradnje regionalnog centra za stočarstvo u našoj općini.
Hvala.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepo zastupniče Okrša čestitam vam na ovim aktivnostima koje provodite jer mislim da je uspostava regionalnog centra za stočarstvo je nešto što je sasvim sigurno potrebno zbog toga što nam treba i edukacija, ali i potpora znanstvenog sektora kako bi segment stočarstva unaprijedili.
A ovo što ste vi prepoznali još prije 4.g. da je važno potaknuti udruživanje poljoprivrednika jest nešto što bi trebalo sve više i više bit prepoznato i u drugim sredinama jer upravo na taj način poljoprivrednicima se omogućava i bolja pregovaračka pozicija, ali i veća konkurentnost njihovih proizvoda na tržištu. Ako želimo da ljudi ostanu živjet u ruralnim sredinama onda upravo takvim mjerama koje nisu financijski jako zahtjevne, ali su dobro odabrane, možemo pomoći i razvoju poljoprivrede i očuvanju hrvatskog sela.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora.
Uvažena kolegice Petir, dakle u vašem izlaganju ste spomenuli i Europski zeleni plan i niz stvari i spomenuli ste nešto što se meni čini da nema dovoljno u našem prostoru saznanja odnosno možda je problem, a to je utjecaj pesticida koji ide vodama, koji ide podzemnim vodama, a koji ima veze s našom poljoprivredom.
Zbog čega to govorim?
Dakle, ono gdje imate tokove koji su vezani uz susjedne zemlje koje su članice EU imaju otprilike iste direktive kao i mi, ali vi dobro znate kao i ja da mi imamo i u okruženju država koje nisu članice EU gdje vrijede nekakvi drugi standardi, a naravno ide jako puno kroz vode, ide puno kroz zrak i mi imamo te prekogranične utjecaje kroz postupke procijene utjecaja na okoliš gdje morate ocjenjivati.
Ali mislim da je tema pesticida izuzetno malo zastupljena i da je to jedan od dodatnih problema koje će poljoprivreda vidjeti u budućnosti, utjecaj pesticida na našu poljoprivredu, ali i nekih drugih zemalja.
Hvala.
Poštovana zastupnica Petir, izvolite.
Hvala vam lijepo zastupnice Mrak-Taritaš na ovoj replici. Baš evo kad smo jučer razgovarali sa predstavnicima Europske komisije u tom segmentu je Hrvatska pohvaljena jer je smanjila taj rizik utjecaja pesticida i antimikrobnih sredstava u poljoprivredi za razliku od nekih drugih država članica gdje je taj problem izuzetno izražen.
No slažem se s vama da i dalje trebamo na tom putu ustrajati i da moramo voditi računa o tome što nam stiže prkograničnim onečišćenjem, a u tom segmentu mislim da imamo alate u rukama obzirom da države u našem okruženju streme tome da postanu države članice i u tom segmentu moraju zadovoljiti određene standarde i uvjete u okviru pregovora sa EU. Nije ovo jedino otvoreno pitanje koje mi imamo kad govorimo o prekograničnom utjecaju, posebno u segmentu zaštite okoliša jer znamo da i uz našu granicu niču neke hidroelektrane, termoelektrane i da se baš ne poštuju standardi, tako da to i je predmet rasprave.
Hvala.
Slijedeće replike poštovane zastupnice Marić.
Hvala lijepa.
Uvažena kolegice, slažemo se da ekološka proizvodnja još uvijek nije dovoljno zastupljena ni kod nas ni u drugim zemljama, ima svoj potencijal, sigurno ima za cilj zaštititi i tlo i vodu, hrana je zdravija, ima potražnje za njom, međutim još uvijek je proizvodnja te hrane skuplja nego one tradicionalne odnosno standardni način, a i sama hrana je skuplja. Međutim, velim potencijale ima. U ovom zakonu ima nešto stranica posvećeno ekološkoj proizvodnji, međutim tu su mi dosta ono suhoparni nekakvi zakoni, obveze subjekata u ekološkoj proizvodnji, upisnik subjekata itd.. Malo sam gledala načine dobivanja certifikata za ekološku proizvodnju. Imam dojam da je to još uvijek dosta komplicirani put i da naši mali i srednji zapravo poljoprivrednici još uvijek možda nisu dovoljno educirani o tome kako da se orijentiraju na ekološku proizvodnju.
Što država još planira učiniti da bi povećala ekološku proizvodnju u Hrvatskoj? Hvala.
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepo.
Zastupnice Marić, dakle u tom političkom dijalogu koji smo imali s Europskom komisijom, Europska komisija pohvalila je napredak Hrvatske u povećanju površina pod ekološkom proizvodnjom. I također su tu rekli da je važno paralelno raditi i na osiguravanju tržišta za te proizvode. Mi smo sada u fazi izrade akcijskog plana za ekološku proizvodnju koji bi trebao dati odgovore i na ova pitanja koja ste vi postavili. Prema nekim najavama koje smo dobili na odboru od ministrice poljoprivrede to bi trebalo biti ove godine gotovo.
U međuvremenu je zanimljivo možda pogledati plan Zagrebačke županije koja se orijentirala da će kroz slijedeće 10-godišnje razdoblje naporno raditi i propisala je mjere kako bi cijela županija u stvari postala županija sa ekološkom proizvodnjom.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Stiera.
Hvala g. potpredsjedniče.
Kolegice Petir, dobro poznajete europske institucije i politike EU i u tom kontekstu ste u vašem izlaganju spomenuli poveznicu između razvoja ruralnih krajeva i digitalizacije. Imamo kao što znate europski indeks DESI koji mjeri stupanj digitalizacije. Hrvatska je u zadnjih 5.g. napredovala, bila je nekad na 24. mjestu, danas je na 20., ali ima još prostora, pogotovo u ruralnim krajevima.
Pa je moje pitanje, u kojem smislu vidite, pogotovo sada kada se i ovim novim planom za oporavak stavlja naglasak i na digitalizaciju, da se upravo to prelije i na razvoj u ruralnim krajevima?
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepa zastupniče Stier. Vi ste potpuno u pravu, digitalizacija jest jedna točka na kojoj je učinjen korak prema naprijed, ali je još puno prostora za napredak potrebno popuniti našim aktivnostima. U tom smislu i kroz ovaj zakon se planiraju određene aktivnosti. Kroz Nacionalni plan oporavka osigurana su financijska sredstva, a poseban naglasak doista treba staviti na ruralna područja. Vidljivo je da je to čak i moguće možda napraviti i brže nego što se prethodno mislilo, a to vam govorim iz primjera potresom pogođene Banovine gdje da bi sustav počeo funkcionirati obzirom da institucije ne mogu raditi jer su im uredi i zgrade srušeni, moralo se ići prema nekim novim rješenjima i u tom smislu je postavljeno nekoliko odašiljača na ključnim točkama kako bi se osigurao Internet za popunjavanje tih aplikacija za obnovu, ali to će koristiti poljoprivrednicima pri popunjavanju aplikacija za poljoprivredne potrebe.
Hvala.
Repliku ima i poštovana zastupnica Maksimčuk.
Hvala lijepo.
Uvažena kolegice.
Kroz vaše djelovanje i rad ste se uveliko posvetili i poljoprivredi. Pandemija je podigla svijest o važnosti poljoprivredne proizvodnje, Hrvati žele kupovati domaće proizvode, ali ih naravno moramo proizvoditi i u dovoljnoj količini. Virtualne tržnice, green marketi su bili jasan pokazatelj da volimo i da smo skloni domaćem.
Ova Vlada je poljoprivredu uvrstila kao svoj strateški prioritet u razvojnoj strategiji se može jasno vidjeti koliko je poljoprivreda bitna. Smatrate li da se kroz Nacionalnu razvojnu strategiju, Nacionalni plan oporavka, proširenju i jačanju mjera za financiranje malih i srednjih proizvođača vidi značajan oporavak poljoprivredne proizvodnje?
Poštovana zastupnica Petir.
Hvala vam lijepo zastupnice Maksimčuk.
Točno je dakle poljoprivreda je procijenjena kao strateška gospodarska aktivnost, da to ne bi ostalo samo na riječima potrebno je to bilo i ugraditi u strateške dokumente i samim programom rada Vlade RH, ali i nacionalnom strategijom te planom oporavka to je vidljivo s tim da evo mi smo prošli tjedan zatvorili ciklus javnog savjetovanja oko Strategije poljoprivrede koja bi trebala biti pred nama u HS-u na raspravi gdje se upravo želi postići povećanje domaće proizvodnje i konkurentnost domaćih proizvođača.
U tom smislu predlaže se i kroz ovaj Zakon o poljoprivredi otklanjanje nekih administrativnih barijera koje su bile prepreka, a jučer smo raspravljali o Zakonu o nepoštenoj trgovačkoj praksi gdje se na taj način pokušavaju otkloniti one malformacije koje su uočene na tržištu, a koje priječe ustvari bolji plasman domaćih proizvoda.
Hvala lijepa.
Sada ćemo malo zastati sa ovom točkom jer je jedan sat pa ćemo ići na iznošenje stajališta.
Sad ćemo se vratiti našoj točci o kojoj smo raspravljali pa će govoriti poštovana zastupnica Romana Nikolić, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče Sabora.
Poljoprivreda je najstarija djelatnost i vrlo je važna gospodarska djelatnost u RH. Zakon o poljoprivredi je temeljni zakon koji propisuje prvenstveno ciljeve i mjere poljoprivredne politike. Ovim konačnim prijedlogom Zakona o poljoprivredi uskladit će se zakon o pravnim aktima EU, provedba je odluke Ustavnoga suda, osigurava se pravni okvir za donošenje Strategije poljoprivrede kao akta Strateškog planiranja područja poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Međutim, kao jedan od najvažnijih razloga donošenja ovog zakona, navodi se potreba zbog usklađivanja sa Zakonom o Državnom inspektoratu. Podsjećamo da je Zakon o Državnom inspektoratu objavljen u Narodnim novinama 20. prosinca 2018., a s radom je Državni inspektorat počeo 1.4.2019. Navedeno govori kako se skoro 2 godine Zakon o poljoprivredi nije uskladio sa Zakonom o Državnom inspektoratu, što je slučaj i sa nizom drugih zakona iz područja poljoprivrede. Prilikom donošenja Zakona o Državnom inspektoratu trebalo je pripremiti u paketu izmjene i svih drugih zakona iz područja poljoprivrede jer se na ovakav način, prije svega, stvara pravna nesigurnost, a sam sustav uspostavlja godinama bez plana i jasne vizije.
Dodatno, kad se radi o ovom Ministarstvu, želimo informirati da su djelatnicima koji su navrat-nanos preuzeti iz savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije, nakon odluke Vlade o ukidanju tih institucija nove ugovore o radu zaključivali s kašnjenjem od preko godinu dana.
Nadalje, Europski zeleni plan donesen je u prosincu 2019. s glavnim ciljem da Europa postane prvi klimatsku neutralan kontinent do 2050., a središnji dio Zelenoga plana je strategija Od polja do stola, očuvanje biološke raznolikosti, održiva poljoprivreda i ruralna područja i brojne druge politike. Zašto se donio Europski zeleni plan? Pa donio se zato da ga upravo mala i srednja poljoprivredna gospodarstva mogu maksimalno iskoristiti, ali unatoč tome što je usvojen prije godinu i pol dana, mi o njemu ništa ne pričamo niti po tom pitanju išta se radi. I danas, umjesto da raspravljamo o novom zakonu kojeg su ugrađene smjernice EZP-a i strategije Od polja do stola, mi donosimo zakon u kojima ispravljamo greške uzrokovane kašnjenjima, nemarom, neodgovornošću ili neznanjem. Poznata nam je ukupna vrijednost Plana oporavka i otpornosti za RH koji iznosi 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava.
Jedino ono što nas zanima da, tražimo informaciju od nadležnog ministarstva koliko je tih sredstava namijenjeno za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, odnosno privatna ulaganja u ove sektore, točan iznos. Zahtijevamo da Ministarstvo poljoprivrede što je prije moguće pripremi plan izrade strateških dokumenata i modela izravnih plaćanja u RH kako bi poljoprivrednici i poduzetnici u ovom sektoru znali kad se očekuje završetak izrade nacrta tih dokumenata uključujući primjere izračunate, okvirni datum početka javne rasprave koji bi i oni, a i javnost mogli sudjelovati.
Apeliram još jedanput na stratege naše poljoprivredne politike da se trgnu i počnu donositi odluke koje će biti na korist naših poljoprivrednika i u konačnici cijele Hrvatske. Ne učine li to uskoro propast će i ovo malo poljoprivrednika što je još ostalo.
Hvala.
Imamo jednu repliku, poštovane zastupnice Grman Kizivat, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolegice Nikolić vi ste u svojoj replici se osvrnuli na šećerane, na Meggle, na drvoprerađivačku industriju i onda smo ovdje imali priliku čuti da to ne spada pod ovaj zakon, da to vjerojatno ne spada pod resor Ministarstva poljoprivrede. To su rekli ovi vladajući. Pa ako to ne spada u taj resor možete li mi molim vas reći gdje bi to moglo ići, u koje ministarstvo, možda turizma?
Hvala.
Poštovana zastupnica Nikolić.
Hvala lijepa zastupnice Kizivat.
Mogu vam ja dati riječ?
Mogu vam ja dati riječ da odgovorite?
Poštovana zastupnica Nikolić, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Pa da vrlo zanimljivo ovaj zaista ne znam možda spada stvarno u turizam ili u građevinu. Ali znate onu poznatu pjesmu od Jelene Rozge, Ne tiče me se, očito se ih ni ovo ne tiče.
Slijedeća rasprava biti će poštovane zastupnice Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, evo mi smo relativno brzo dobili u drugo čitanje Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi. Kad je riječ o poljoprivredi ovaj zakon, izmjene i dopune bi zasigurno izazvalo puno veću raspravu nego što je u ovom predizbornom ili izbornom dobu vezano uz lokalne izbore pa su ljudi više usmjereni na tu priču, a u saboru nas ima relativno malo. Ali kad je riječ o poljoprivredi meni često pada na pamet, dakle možemo mi mijenjati zakone, možemo ih dopunjavati, možemo imati idealne zakone poljoprivrede bez ljudi biti neće. Pa mi često na pameti ona uzrečica koja je bila kaže drumovi će poželjeti Turaka, ali Turaka više biti neće. Stoga zaista moramo voditi računa kad govorimo o toj problematici da nekako olakšamo život i omogućimo život malim poljoprivrednicima, OPG-ovima, svima onima koji se nalaze u toj jednoj, jednom lancu i koji bi nekako zaista trebali biti i voditi računa da imaju potpore.
Naravno kad je riječ o poljoprivredi moramo to gledati u kontekstu zelenog plana i u kontekstu klimatskih promjena. Klimatske promjene su činjenica. Svi mi smo na portalima i ja sam danas na jednom portalu pročitala nešto što zaista me onako malo osupnulo o tome koliko se je os zemlje pomakla usred promjena koje su klimatske promjene. Dakle, stručnjaci o tome pišu, govore o tome da je najosjetljivije područje kad je riječ o podizanju nivoa mora vezano uz rijeku Neretvu. Da će se tamo u budućnosti biti neka druga poljoprivreda i nešto drugo. Jedino nekako kao da idu jedni govore turski, a drugi govore kineski i međusobno se uopće ne razumiju pa sve to moramo voditi računa. Kad? Pa sad. Mi svaki put smo naučili da sa šalicom vode rješavamo požar kad požar nastane, a to što vas upozoravaju bit će požara, bit će na to se ne obaziremo. Jednako tako u strategijama razvoja koje će se deklarativno bazirati na nekakvim zelenim politikama, govorimo o prepoznatim izazovima, govorimo o modelima i sve zajedno, dakle sve to piše, sve to govorimo, ali kad dođemo u realnost onda je ta realnost malo, malo drugačija. Dakle, sve probleme koje imamo su prepoznati. Ja bih iz ovog zakona još na dvije stvari upozorila. Jedna stvar, dakle tema digitalizacije. Ljudi moji nema niti jednog propisa u kojem mi ne uvodimo nekakve nove, novi način dakle i sve to pod osiguranjem transparentnosti kontrole javnog novca. Neću spominjati platformu koja je cijelo vrijeme u javnom prostoru vezana uz zdravstvo, ali tu vidim niz novih i platformi i digitalizacije različitih postupaka. I sve to je ok. To je sve za novu generaciju, za novu priču. Ajde vi meni objasnite kako će sad netko tko se bavi poljoprivrednom imati vremena da koristi to sve zajedno. Govorim o ljudima koji su pri kraju svog životnog i radnog vijeka, mi imamo sve stanovništvo koje je starije i starije. Ja to vidim po mojoj mami kad dođe na more i koja mora putem platforme se upisati da koristimo vikendicu. Pa nema šanse da ona to napravi, ona će jedino otići pješice i napraviti. Dakle, s jedne strane imamo različite, vodimo računa o digitalizaciji i stvarno u jednom dijelu to odlično funkcionira, imamo nove baze podataka, registre, upisnike, evidencije tu naravno imamo firme koje to rade i s tim se zajedno bave, a ne vodimo računa o jednoj direktivi koju je Hrvatska naravno prihvatila kad je postala članica EU koja govori INSPIRE direktiva i koja govori o tome da svi podaci trebaju biti na jednom mjestu, da tim podacima upravlja Državna geodetska uprava i kad dođete tamo vidite da od toga nema apsolutno ništa. I postoji kao što sam već koristila o drumovima i o Turcima dakle između ostalog ovdje je i tema otpada koji nastaje vezano uz hranu. Mi godišnje, nastaje 400.000 tona otpada od hrane odnosno 97 kg po stanovniku godišnje imamo otpada od hrane, a kad pogledate koliko naših …/Upadica: Hvala./… starog stanovništva je na rubu siromaštva tu definitivno nešto u ovoj zemlji nije kako treba.
Hvala lijepa.
Hvala.
Imamo repliku poštovane zastupnice Nikolić.
Hvala potpredsjedniče sabora.
Poštovana kolegice Mrak-Taritaš, nadovezala bih se na vašu raspravu i osvrnula se o izjavama kako se naše ministarstvo brine o svojim proizvođačima. Puna su im usta spašavanja OPG-ovaca, pomoći i potpora. Konstantno govore o tome, al u praksi se to ne realizira koliko bi trebalo. Mali OPG-ovci ne mogu aplicirati na fondove kao veliki, velikima trebaju milijuni, a koliko bi malih moglo održati svoju proizvodnju i egzistenciju sa tim milijunima da se ravnomjerno podijeli. A i onda bi mladi ostali čak i na selu, ovako se mladi iseljavaju. Ali oni ne misle tako, sve je divno i krasno u našoj Slavoniji, rade tvornice, potiče se proizvodnje, sela napučena, a ono di god se okreneš sve se zatvara, sve propada, a mladi iseljavaju.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo.
Kolegice Nikolić, to vam je, ne znam uopće koji, koji vic da iskoristim, imate ono da li više vjerujete nečijim riječima ili svojim očima ili ono nemoj me molim te više spašavat, ajde probaj da me više ne spašavaš, pa ostavi me da ja tako kako je da tako završim.
Dakle, nema niti jednog dokumenta o kojem se mi nećemo referirati i reći da nam je poljoprivreda važna. Ja osobno mislim da nam je važna. Ova korona je pokazala tu važnost poljoprivrede. Nema nijednog dokumenta gdje ne ukazujemo na važnost tih malih i onda dođemo do srednjih, a za velike će se i ovako pobrinuti za sebe i onda dolazimo do stvarnosti i vidimo da to u stvarnosti tako ne funkcionira, da se u stvarnosti nameću neke neprirodne ideje, da se u stvarnosti nameću nekakve neprirodne, neprirodna udruživanja i sve ostalo.
Zakone pišemo za ljude, zakone pišemo za nekog koji po tome rade, pa ajmo ih onda minimum pitat šta oni o tome misle.
Hvala.
Repliku ima poštovana zastupnica Marić.
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, u svom izlaganju ste se naravno ovaj osvrnuli i na zelene politike i na problem gospodarenja otpadom, tu mislim da kao Hrvatska imamo još jako puno posla. Isto tako mislim da je svaki od nas zapravo nedovoljno educiran i o načinima kako kvalitetno zbrinjavati otpad. I još jedna stavka, a to se samo jednom, na jednom mjestu spominje, to je doniranje hrane. Dakle, tu država mora malo aktivniju ulogu zapravo imati da se ljude što više educira. Znači, ja sam sad našla ovaj „Vodič o doniranju hrane“ koji je 2019. izdan i ovaj i nekako nisam na to prije nailazila. Dakle, ljudi koji su ono prosječni stanovnik vjerojatno o tome nema pojam. Znači mi koji nešto pratimo i nešto znamo, ali mislim da tu država još više treba raditi na edukaciji. Pa i sad kad smo imali problem i sa ovim donacijama hrane, potres itd., pitanje je dal nije neka hrana i suvišno bačena, a nije se postupalo prema ovom vodiču recimo. Hvala.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo.
Dakle, krajem 2018.g. započela je izrada Studije o izvedivosti banke hrane u RH koja je u prvom tromjesečju 2019.g. trebala ponuditi najbolji model sustava doniranja hrane koji je primjenjiv za RH.
Dakle, mi se nalazimo u travnju 2021.. Ja apsolutno razumijem da smo živjeli u doba i da živimo još u doba korone ili covida. Ali kad vam se tako nešto desi vi to trebate iskoristiti za neke druge stvari. To je radila, osim toga ja sam dobila odnosno našla sam podatak da je tu studiju izvedivosti radila jedna tvrtka iz Rijeke ako se ne varam i to je trebalo, trebalo je nać najbolji model kako da ide banka hrane i da to imamo, mi to još uvijek nemamo. Ali onda i kad to imate vi morate se educirati i vi to morate staviti na sva zvona da ljudi koji žele u tom sudjelovati imaju mogućnost sudjelovanja.
Hvala.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Petir.
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče.
Kolegice Mrak-Taritaš, govorili ste o problemu bacanja hrane i nastajanja otpada od hrane. Znamo da sit gladnom ne vjeruje i da pitanje gladi nije u stvari pitanje hrane nego pitanje politike kako će se stvari urediti, da li će se na ravnomjeran način ta hrana distribuirati i biti dostupna svima. U tom pogledu sigurno je da je uvijek potrebno ulagati dodatne napore. Ja mislim da je dobro što je uspostavljena informatička platforma posljedica koje će biti uspostava banke hrane u 2022.g. i da se upravo kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti osiguralo 32 milijuna kuna za uspostavu 4 veća sabirna i distributivna centra.
No spomenuli ste jednu poraznu činjenicu, a to je da svaki stanovnik baci 80 kg hrane godišnje, pa je pitanje što u tom pogledu napraviti, znači što svaki od nas može napraviti da smanji osobno bacanje hrane?
Hvala.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala vam lijepo.
Dakle, ja tu, ja sam od onih štrebera, pa se malo pripremi i skupi podatke jel mi je tako jednostavnije i pripremit se za raspravu. Dakle, problem bacanja hrane su sa dva aspekta, jedan je gospodarski, dakle gospodarska šteta koja je, a drugi aspekt je vezan uz okoliš i treba tako i gledat. Dakle, kaže da se otprilike prema sadašnjim saznanjima na razini svijeta baci 1,3 milijarde tona hrane godišnje, da je to financijski gubitak od 680 milijardi američkih dolara u razvijenim zemljama odnosno 310 milijardi u zemljama u razvoju. Dakle, to je globalni svjetski problem.
Jedan od načina na koji se mi možemo ovaj s tim riješiti u našoj maloj zemlji je da imamo banku hrane, dakle to je jedan od načina. Drugi od načina da zaista imamo tu ekološku svijest u trenutku kad i šta bacamo i kako bacamo i da bacamo u one na određeni način, ali to i edukacija je izuzetno važna.
Hvala lijepa.
Slijedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Vilima Matule, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče, državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Ovaj Konačni prijedlog Zakona o poljoprivredi dao je kolegicama i kolegama zastupnicima prilike da ocjenjuju situaciju pogotovo oni kolege koji stvarno žive poljoprivredu, koji su vezani uz poljoprivredu. Osobno već sam to govorio kada sam govorio o poljoprivredi, porijeklom sam da iz Prigorja iz sela i imam vezu sa selom. Isto tako poznajem nešto situaciju u Gorskom kotaru i poznajem otprilike nešto i mislim razgovaram o tome i dolazim u Slavoniju tkao da otprilike nešto i tamo znam.
Ovdje su kolegice i kolege spominjali to da je stanje u poljoprivredi vrlo loše, kolegica je rekla da je i katastrofalno stanje. Sada čl. 5. ovog tu prijedloga zakona govori o aktima strateškog planiranja i u tome je ta famozna strategija od 2020.-2030.g. iako smo već u '21. u kojoj su stručnjaci Svjetske banke uzeti i oni su pisali to zajedno sa našim predstavnicima poljoprivredno-prehrambenog sektora kako kažu na stranicama ministarstva i definirana je zajednička vizija prema kojoj će se sad, čujete ovo mislim vrlo generički, proizvodit će se veća količina hranjive i visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama. Naravno, tko bi mogao biti protiv toga?
Međutim ta stvar je toliko prejednostavna da mene podsjeća na onu Hašekovu Stranka umjerenog napretka u granicama zakona ili pivska stranka famozna češka pivska stranka koja je bila u prvom njihovom sazivu prvog parlamenta u demokraciji, a ona je govorila o samo dva parametra, što kvalitetnija piva za što nižu cijenu i oni su tvrdili da sve ostalo će se u državi samo po sebi riješit jer će razumni ljudi na pivi dogovoriti sve ostale stvari. Naravno da tu ima tog čuvenog češkog humora.
Međutim, činjenica je evo sve se tu govorilo se i o pitanjima ovih mjera oko doniranja hrane tako da ne bi sve ispalo od ovoga što ja sad govorim katastrofalno, ja želim reći da osim što velik broj mladih napušta Hrvatsku o tome imamo pokazatelje, ali ja osobno poznajem, ali stvarno dosta ljudi i često puta sam i na televiziji sad u zadnje vrijeme vidio u raznim programima, dosta mladih ljudi, mladih parova koji napuštaju Zagreb, to osobno poznajem i druge veće gradove i odlaze živjeti na selo sa svojom djecom da im sami proizvode kvalitetnu hranu. Nešto od toga onda ako ćemo ove ogromne poticaje koji dolaze, a koje nećemo više prelijevati na samo na poticaju za ljude koji žive od poticaja de facto nisu ništa radili, ako ćemo im dati tim mladim ljudima onda stvar ima smisla.
Kažem, poznajem nešto i Gorski kotar koji je sustavno zanemarivan, sustavno isto sigurno zbog sastava stanovništva iako tamo nije bilo pobune, sve ono što se sada radi potresa razotkrilo na Baniji kako je sustavno zanemarivana Banija, vjerujete istu stvar mogu svjedočiti u Gorskom kotaru. Međutim, ljudi se vraćaju, dolaze ili dolaze ljudi koji nikada nisu bili i odluče se riskirati sve.
I sada na kraju samo želim završiti da dokaz o tome da postoje prilike, a čini mi se da ovaj zakon to nedovoljno, to je sve toliko nejasno, specijalizirane trgovine u Zagrebu, ali i u drugim većim gradovima koje prodaju baš visokokvalitetne proizvode OPG-ova.
Čuo sam da su se žalili sada i te jajomate, mlijekomate i sve to medomate što se postavlja pa je to dolazilo sad u problem, međutim te trgovine pokazuju da postoji veliki interes za visokokvalitetne proizvode.
Zahvaljujem.
Hvala.
Imamo jednu repliku, poštovane zastupnice Petir.
Hvala vam g. potpredsjedniče.
Kolega Matula, mislim da tematsko izvješće Revizorskog suda EU iz 2017.g. ocijenilo je da ustvari velika ulaganja koja se sa razine EU daju upravo za generacijsku obnovu sela, za mlade poljoprivrednike nisu dala željene rezultate, što znači da je potrebno otklanjati neke druge prepreke da bi se tu dobila vin vin situacija.
Spominjući mlade ljude koji možda iz dobrih radnih mjesta i iz struka koje su relativno dobro plaćene ipak odlučuju svoj život u gradu zamijeniti sa životom na selu jest nešto što je dobar primjer i to samo pokazuje da ulaganja, ne samo u poljoprivredu nego i u ruralni razvoj imaju smisla jer da bi ti mladi ljudi željeli preseliti iz grada u selo moraju ipak imati osnovne uvjete života i društveno socijalnu komunalnu infrastrukturu koja će biti primjerena.
U tom smislu što mislite da je potrebno prioritetno učiniti …/Upadica Reiner: Hvala./… da bi takve trendove pospješili?
Hvala.
Poštovani zastupnik Matula.
Svakako o tome ću govoriti u ovom sljedećem primjeru oko pčelara, oko te digitalne tehnologije jer istina je da dosta informatičara se odlučuje za takvu varijantu, da odlaze jer oni svoj posao mogu raditi i od bilo kuda, a silno im je važno i vrijedno to da djeci daju kvalitetnu hranu koju onda i sami uzgajaju i sami su sigurni što su u tu hranu stavili.
Mislim da je prije svega važno potaknuti te mlade ljudi koji zbilja rade i žele proizvoditi njima pomoć, a ono što su skloni gradonačelnici, načelnici, a to je raditi nekakve projekte okolo po gradovima ili po manjim mjestima i ja razumijem da to žele napravit, međutim za početak sigurno treba pomoći tim mladim ljudima da mogu kvalitetno proizvoditi stvarno kvalitetnu hranu.
Sljedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Gorana Ivanovića.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče sa suradnicom. Uvažene kolegice i kolege.
Evo, malo ću se nadovezati i na kolegu Matulu i ja volim kad govori zastupnika imaju taj jedan optimistični naglasak. Kolega Matula govori o ljudima koji dolaze u ruralne dijelove i ja imam takvih primjera i mislim da je to dobro za postizanje opće klime. Nikada mi ljude nećemo dovući u ruralne sredine ako im ne damo dobru priliku i ako ne napravimo dobar marketing od toga. Tko će doći? Neće doći vjerojatno nitko ako se budemo zadajali pesimizmom, nekim neostvarivim ciljevima i temama, od toga neće biti ništa.
Gđa. Petir je govorila o nečemu što smo jučer čuli od čovjeka koji nešto zna o europskoj poljoprivredi, mi smo dio te europske poljoprivrede, g. Pielke koji nas je putem videolinka upozorio na neke stvari, rekao otprilike gdje hrvatska poljoprivreda ovog trenutka stoji i koje su to pozitivne strane hrvatske poljoprivrede koje imamo i na kojima moramo poraditi. Zajednička poljoprivredna politika i Zeleni plan su nešto na što se moramo fokusirati i nešto što mora biti cilj ove Vlade kada je u pitanju podizanje poljoprivredne proizvodnje.
Sraz, odnosno jaz koji vlada između ruralnih sredina i onoga što je grad Zagreb je jednostavno nešto što je ovoga trenutka najveći kamen spoticanja. Dok taj BDP ne bude skočio na područjima iz kojih mi dolazimo, a to je uglavnom, evo, istok Hrvatske, Zagora, Lika, imat ćemo taj problem da jednostavno nećemo moći naći rješenje. Prema tome, fokus rješenja mora biti upravo tu. Kako zadržati te mlade ljude, odnosno poljoprivredne proizvođače u tim sredinama.
Ono što je još rekao i što mislim da je vrlo zanimljivo je raznolikost poljoprivrednih proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću. To je to. Proizvoditi relativno malo na malo hektara, a proizvoditi vrlo, vrlo skupe proizvode, to je nešto što može unaprijediti hrvatsku poljoprivredu. Govorilo se ovdje o sustavima navodnjavanja. Nije točan podatak da je 0,5% površina u RH pod navodnjavanjem, 2,5 je % i to je malo, to nije ništa. No, tu imamo neki drugi problem da hrvatska Vlada, Hrvatske vode, pogotovo ulažu u sustave navodnjavanja, pa i županije, ali jednostavno se proizvođači još uvijek ne odlučuju za takav vid proizvodnje jer on je dosta težak, trebate puno i radne snage, a toga ovoga trenutka u tom dijelu nema.
Inovacije su nešto što moramo, čega moramo biti dio i na čemu moramo raditi. Spomenuti ću jednog čovjeka koji je evo, iz Čakovca je. Firma se zova NovaTech, on je napravio mobilni uređaj za navodnjavanje na solarnu energiju i prvi je u svijetu koji je takav proizvod, koji će se moći mobilno, znači od parcele do parcele voziti i moći će se navodnjavati između 5, 10, 15 i 20 hektara, ovisno o veličini pumpe i samog solarnog pogona.
No, ono što je problem. Mi želimo puno poljoprivredne proizvodnje. E sad, to je opet oprečno u jednom dijelu, a to znači puno gnojiva, puno pesticida i puno zagađenja samog tla. To je nešto di trebamo biti oprezni. Da li je 11 tona po hektaru žita ili 8,5 tona po hektaru dovoljno ili ćemo ići ka tome da proizvodimo 15. Ako želimo 15, onda to znači nešto sasvim drugo. No ono što je bitno i na što je ponovo g. Pielke upozorio, a i državni tajnik je o tome i ministrica nešto govorili, to su klimatske promjene.
Klimatske promjene je nešto što prijeti, pogotovo istoku Hrvatske, a istok Hrvatske je najpotentniji poljoprivredni dio RH. Erozija tla je nešto što može izazvati ozbiljne probleme u poljoprivrednoj proizvodnji stoga je, evo, i ministrica je jučer istaknula na Odboru za poljoprivredu upravo to, da na toj zaštiti moramo intenzivno raditi i tu moramo imati jasan plan i cilj kako ćemo to ostvariti. Ono što je zasigurno trend 21. st., to je digitalizacija. Bez brzog interneta, bez digitalizacije tog ruralnog dijela Hrvatske nećemo moći naprijed.
Mladi poljoprivrednici jednostavno neće dobiti tu priliku koju mogu, a to je upravo, evo ću završiti s tim što je Vilim malo govorio, .../Upadica: Hvala./... to je uloga lokalnih čelnika da osiguraju uvjete i preduvjete za o čemu sam govorio.
Hvala lijepa. Imamo nekoliko replika. Prva je poštovane zastupnice Baradić.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a.
Uvaženi kolega Ivanović.
Znamo kako u poljoprivredi negativni učinci klimatskih promjena u kojih ste se sad i dotakli mogu izazvati gubitak bioraznolikosti, niže prinose, eroziju tla i veću pojavu nametnika i bolesti.
Stoga je moje pitanje koliko će klimatske neprilike utjecati na razvoj poljoprivrede na području kraja iz kojeg vi dolazite, odnosno na istoku RH?
Poštovani g. Ivanović.
Hvala lijepo.
Utjecat će vjerojatno puno ako se ne budemo pripremili, ako ne budemo aktivni kreatori vremena koje nas čeka, nikada ne smijemo podcijeniti prirodu, priroda ima svoje zakone, nikad ju ne smijemo uzeti više nego što nam ona može dati i ja mislim da tu Ministarstvo poljoprivrede ima zasigurno strategiju koju želimo implementirati kada budemo napravili tu Strategiju hrvatske poljoprivrede za narednih 10 godina. To će sigurno biti jedan od prioriteta i sam sam toga mišljenja jer imamo već preko 50 godina i dobro pamtim kako su naša polja izgledala prije 50 godina, a kako izgledaju sada. Kada je u svakom kanalu koji je prolazio pokraj njive bilo vode i u svakom potoku bilo vode, sad možete na prste jedne ruke nabrojiti gdje uopće te vode više ima.
Prema tome, klima se bitno mijenja i moramo bdjeti nad tim.
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš ima repliku.
Hvala lijepo, poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani kolega, u jednom uvodnom djelu, prvom djelu izlaganja, spomenuli ste taj odnos Zagreba i ostalih dijelova RH. dakle, do nedavno smo govorili o održivom razvoju, sad govorimo o klimatskim promjenama, kako ide vrijeme, tako govorimo o nekim drugim stvarima.
Održivi razvoj znači da vi na svim dijelovima zemlje, imate otprilike iste prilike za rad, za školovanje i sve ostalo. Hrvatska je napravila jedan iskorak i dobro smo prometno povezani, govorim o cestama i povezanosti, o željeznicama možemo govoriti drugačije. Ali djeca imaju iste prilike i na istoku Hrvatske, kao i u Zagrebu, samo u mobitelu gdje imaju isti mobitel. Sve druge stvari nemaju.
Dakle, ono što je govorio kolega Matula su pojedinačno slučajevi gdje netko želi dati priliku svom djetetu da odrasta u nekim drugim uvjetima ali mi se moramo početi baviti s nekakvim drugim, da to nije samo pojedinačni slučaj …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
nego da zaista se mladi ljudi …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… i bave proizvodnjom hrane. Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović, molim vas držimo se vremena.
Izvolite, poštovani zastupniče.
Hvala lijepo.
Hvala vam na pitanju, uspio sam naravno shvatiti i to je bio cilj onoga što sam htio reći. nije dovoljno nositi iste patike ili cipele u Slavoniji i u Zagrebu, razlike su puno, puno, puno veće i naravno da na tome treba raditi i ovakvi egzotični primjeri o kojima smo govorili i ja i kolega Matula, zasigurno nisu nešto što će preokrenuti stvar, ali su sigurno nešto što možda daje tu bar jedan tračak nade.
U Slavoniji žive vrijedni i pošteni ljudi, no neko je vrijeme koje nije bilo naklonjeno njima pogodilo, sami ne mogu izaći iz situacije u kojoj su se našli, stoga evo, i mi kao Hrvatski sabor, naravno Vlada RH, resorno ministarstvo, moramo staviti to u prioritete jer Slavonija, Baranja i Srijem mogu bitno pomoći Hrvatskoj i to u onom gospodarskom djelu o kojem svi govore.
Poštovani zastupnik Đakić.
Hvala vam lijepo.
Uvaženi kolega, govorili ste o klimatskim promjenama koje su ujedno vezane i za potrebu navodnjavanja na našim prostorima pa tako ću naglasiti da ovo što smo čuli o 0,5%, da je to krivo, da 2,5% već ima navodnjavanja, samo u Virovitičko-podravskoj županiji 4 su sustava navodnjavanja pri završetku, 2 su gotova a 2 se završavaju, uz pomoć ministarstva, županije, poljoprivrednici dobivaju navodnjavanje uz sufinanciranje županije bez kune se plaća sustav kako bi funkcionalno pokazali koliko je to dobro došlo, koliko veće količine se mogu dobiti sa hektara i kakva kvaliteta se može proizvesti na našim poljima.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Tako je, razlika unazad 5 g, je očita kad su u pitanju sustavi navodnjavanja i tu uopće nema govora, uz Virovitičko-podravsku pa i Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjska županija također ima ja mislim 6 sustava navodnjavanja, jedan od najvećih u Hrvatskoj, upravo onaj u Kneževim Vinogradima koji je predviđen za 6000 ha obradive površine za navodnjavanje.
Jednostavno bez tih novih pristupa poljoprivredi, ja mislim da nećemo dobiti bitku, prema tome ulaganje i Hrvatskih voda i resornog ministarstva ali i lokalnih samouprava kada su u pitanju pripremanje planova i svega onoga što ide ka tome, i budimo iskreni, županije na kraju krajeva će morati zakonom i preuzeti, jel tako, odgovornost za upravljanjem sustava navodnjavanja. Prema tome, na županijskim razinama će biti puno veća odgovornost nego što je bila možda do sada.
Repliku ima poštovana zastupnica Zmajić.
Zahvaljujem, potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Ivanović, evo danas ovdje u sabornici, puno puta smo čuli od pojedinih kolega da je stanje u poljoprivredi katastrofalno i loše. Budući ste vi bili podžupan Osječko-baranjske županije, a i dandanas se također susrećete sa poljoprivrednicima, pa me zanima da li iz vaših razgovora i komunikacija sa poljoprivrednicima koji se bave znači poljoprivredom i žive od toga, da li je to stanje baš tako loše i katastrofalno kako često čujemo ovdje za govornicom i u sabornici? Hvala.
Poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo.
Da je sjajno i bajno, zasigurno nije, ali da je katastrofalno, ni to ne bi nikada potpisao.
Poljoprivreda se promijenila unazad 30, 40 g., danas poljoprivreda u Slavoniji, Baranji i Srijemu ne izgleda isto, nekada se u našim slavonskim selima praktički svaka kuća bavila djelomično poljoprivredom. Danas svi u jednom mjestu sa 500 ili 600 ili 1000 ili 15000 stanovnika, imate možda 3 ili 4 ozbiljna poljoprivrednika koji se bave intenzivno poljoprivredom a svi ostali tek tu i tamo sudjeluju.
Ono što treba promijeniti, što je i ministrica evo i državni tajnik ističu, da moramo vidjeti taj problem da li je ratarenje najbolji put koji smo izabrali da unaprijedimo poljoprivredu. O tom treba razgovarati, da jedan čovjek drži 600 ili 700 ha, uglavnom pod 4 osnovne kulture, to mislim da nas neće dovesti daleko, prema tome, pojedine stvari po kojima evo, kaže g. Pielke govorio, …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… puno proizvoda, skupih proizvoda, to je rješenje za poljoprivredu.
Hvala lijepa.
Sad će u ime predlagatelja govoriti poštovani državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Tugomir Majdak, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane saborske zastupnici i saborski zastupnici.
Dakle prije svega zahvaljujem na današnjoj raspravi vezano za Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi. Bilo je danas riječ o puno toga, nešto većinom u kontekstu ovog zakona, ali nešto i izvan njega.
Poljoprivreda RH naravno da nam je strateška grana gospodarstva, jedna od strateških grana gospodarstva i to potvrđuje današnja rasprava da je bilo puno pitanja, puno dilema, a vezano uz ono što Ministarstvo poljoprivrede provodi odnosno ono što je navedeno već danas, moramo odgovoriti na neke, neke stvari koje, dakle koje su evidentni podaci. Vezano za ono što je izvan konteksta dakle samog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, to je Zakon o poljoprivredi, to je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, dakle trenutno imamo na razini izdavanja suglasnosti JLS-ovima 324 suglasnosti koje obuhvaćaju i 268.000 hektara, daleko ispod onog podatka koji je ovdje izrečen od 500.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. 138 JLS-ova provelo je natječaje za ukupno oko nešto malo ispod 40.000 hektara.
Također do sada su i dostavljene Ministarstvu poljoprivrede i 37 je dostavljeno odluka o raspisivanju natječaja za prodaju, dakle osim natječaja za zakup JLS-ovi mogu provesti i natječaje za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta do postotka od 25% na razini JLS-a.
Što se tiče samog navodnjavanja koja opet je i dio ovog temeljnog Zakona o poljoprivredi naravno da nisu podaci tako porazni kako se ističu. Evo i g. Ivanovnić je iznio klimatske promjene i nužnost posvećenosti kroz budući strateški plan RH odnosno investicije u navodnjavanje, nastavak odnosno kontinuitet onoga što se provodi u aktualnom programskom razdoblju. A kroz dva natječaja, dakle ukupno je do sada realizirano 17 projekata na ukupnoj površini od 7.000 hektara, dakle vrlo zavidna površina ako se zna da smo dugo godina od donošenja programa NAV NAV, dakle prije 15.g. bili oko 24.000 hektara. Dakle kroz samo ova dva natječaja programa ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede putem Agencije za plaćanje uspio je realizirati sredstva od 600 milijuna kuna za 7.000 hektara.
Što se tiče same komasacije također u planu je izrade novi zakon, ali i kroz Nacionalni program oporavka također ova aktivnost će se provoditi.
Što se tiče samih sredstava iz EU proračuna, dakle nismo dobili manje sredstava iz EU proračuna već na razini budućeg programskog razdoblja imamo 64,9 više sredstava za izravna plaćanja jer netko vjerojatno ne računa fejsing in razdoblje odnosno prijelazno razdoblje odnosno nacionalni doprinos, govorimo samo o EU sredstvima. Također više ćemo dobiti i sredstava za ruralni razvoj za 6%.
Što se tiče, dakle ukupne omotnice za poljoprivredu temeljem ZPP-a na razini svih zemalja članica izravna plaćanja bilježe veću omotnicu za 3,8%, a ruralni razvoj manju za 8%. To je negdje u razini, dakle na razini postojećeg proračuna za ovo programsko razdoblje koje se nastavlja i u idućem programskom razdoblju. Nisam ovdje uračunavao dakle određena sredstva koja su ispregovarana temeljem kohezijske politike, a idu isto naravno u proračun za poljoprivredu.
Što se tiče samog Zelenog plana i Strategije „Od polja do stola“ dakako da se ona provodi temeljem akcijskog plana, dakle to je akcijski plan Europske komisije koji nije obvezujući i akcijski plan Europske komisije dakle ima svoj hodogram aktivnosti i neke od njih će se implementirati kroz direktive odnosno uredbe na razini parlamenta i vijeća i bit će u tom slučaju obvezujuće. Dakle, a RH je podržala okvirno stajalište vlade, dakle odnosno vlada je donijela okvirno stajalište, a kroz 3 saborska odbora, znači poljoprivredu, okoliš i EU poslove raspravljeno je o dakle Strategiji „Od polja do stola“ i dano je pozitivno mišljenje na istu. Dakle, raspravljao je ovaj visoki dom o, i raspravljat će i raspravljao je o ovoj Strategiji „Od polja do stola“.
Također vezano za krizni plan koji je jedan od sastavnica, dakle akcijskog plana za provedbu Strategije „Od polja do stola“. On se radi na temelju dakle ove strategije. Formirana je ciljana radna skupina koja raspravlja o kriznom planu opet na razini EU i ne možemo mi donijeti taj krizni plan prije nego što se poštuje procedura. Naravno da su predstavnici RH uključeni i našeg ministarstva u rad ove radne skupine.
Što se tiče samih intervencija na tržištu to je dio zajedničke poljoprivredne politike i propisani su i mehanizmi, ali i mjere za uređenje tržišta koje RH kao i ostale članice moraju poštivati.
Vezano za Direktivu o otpadu, pismo Europske komisije o nesuglasnosti je naravno stiglo u RH, kao što ste naveli. I ne samo vezano za područje Ministarstva poljoprivrede već i neka druga ministarstva su obuhvaćena ovom direktivom. Mi smo odgovorili na način da ćemo kroz Zakon o poljoprivredi dakle implementirati ovu direktivu i nakon toga, znači ne kasnimo nismo dobili neki vid strogog upozorenja već kroz ovo pismo i odgovor na njemu, a kroz ovaj zakon ćemo odgovorit na koji način će ova Direktiva o otpadu biti implementirana, znači EU zakonodavstvo u kroz ovaj zakon biti implementirano.
Što se tiče same naše strategije vezano za mlade i male poljoprivrednike odnosno OPG-ove, dakle kroz oba stupa zajedničke poljoprivredne politike, ali i kroz nacionalnu politiku dakle prije svega ovdje podrazumijeva se da je nacionalni dio onaj koji nije obvezujući temeljem EU zakonodavstva, a to je poljoprivredno zemljište. Vodimo brigu kako o malim tako i o mladim poljoprivrednicima.
Evo, saborska zastupnica gđa. Petir je istaknula ovaj dio pristupačnosti podataka poljoprivrednicima. Istaknula je podatak da su na Banovini pojačane mobilne postaje.
Kako sam član stožera dakle radi se o šest postaja, izuzetno visoka investicije, velike investicije, ali u vrlo kratkom rekordnom roku uz pomoć stožera, Hrvatske vojske, ali i Hrvatskih šuma koje su napravile dva pristupna puta i financirala iste, dakle ovih šest mobilnih postaja je u funkciji kako bi ne samo poljoprivrednici, ali i oni pošto ovdje najviše govorimo o njima dobili dostupan Internet na ovom području Banovine.
Vezano za banku hrane, da evo opet potvrđujem ovaj podatak vezano za NPO, znači Nacionalni program oporavka i otpornosti vezano za 32 milijuna kuna koje će se utrošiti u osnivanje banke hrane, jačanje infrastrukture, pokretanje interneta platforme, nadogradnje IT sustava za doniranje hrane.
U 2020.g. imamo porast od 13,8% u količinama donirane hrane, porast u nabavnoj vrijednosti ove hrane iznosi 48,4%, a u okviru rasprave prilikom prvog čitanja istaknuo sam sve rezultate dosadašnje provedbe ove politike unutar Zakona o poljoprivredi odnosno resornog ministarstva.
Evo to su bili oni odgovori s moje strane odnosno Ministarstva poljoprivrede koji su postavljeni kroz ovu raspravu, nadam se da će i vjerujem da će sam zakon osim usklađivanja na eu razini u dijelu poboljšanja samog teksta doprinijeti učinkovitijem i transparentnijem sustavu i vezano za samu strategiju na kraju naglašavam da je u eSavjetovanju Strategija poljoprivrede za razdoblje do 2030.g. i da se ne spominje više kao ni Nacionalna razvojna strategije godina 2020. niti '21. već razdoblje do 2030.g.
Hvala na pozornosti za sada.
Evo imamo više replika, prva je poštovane zastupnice Marić.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, molila bih vas da malo detaljnije objasnite ovaj projekt banke hrane. Znači vidjeli smo iz izvješća Odbora za poljoprivredu i iz NPO da je namijenjeno 32 milijuna kuna i da će se uspostaviti četiri regionalna centra, to je po nekakvim planovima model A koliko sam ja informirana, model B bi bila županijska središta. Da li su to ova klasična četiri Zagreb, Split, Rijeka, Osijek ili o kojim se središtima radi i na što će se utrošiti tih 32 milijuna kuna, da li samo na opremanje ili i nekakvu edukaciju dakle, čisto kakvu viziju imate u vezi tog projekta?
I još nešto, banka hrane je zapravo neprofitna organizacija u svim državama svijeta odnosno većini jel, međutim naravno da je sad nositelj svega u početku Ministarstvo poljoprivrede, ali pretpostavljam da ćete se onda povući iz toga i da će se na nekakvom natječaju nekakav koordinator imenovati, dakle evo čisto raspored sredstava i vizija kako će to sve izgledat.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Hvala.
Evo ponovit ću ono što sam već istaknuo, znači 32 milijuna kuna kroz NPO utrošit će se u samo osnivanje, jačanje infrastrukture, pokretanje interneta, Internet platforme, nadogradnje IT sustava za doniranje hrane, a dakako da će platforma biti u konačnici nezavisna kao što ste i sami istaknuli, znači neće biti vođena od strane …
Sljedeća replika poštovane zastupnice Mrak Taritaš.
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče.
Dakle, veliki dio rasprave i puno nas je raspravljalo o kontekstu klimatskih promjena i poljoprivrede. Dakle, biljni i životinjski svijet će se prilagoditi i prilagodio se već određenim klimatskim promjenama i to su pokazale analize i sve ostalo.
Mene zanima u budućoj strategiji razvoja poljoprivrede, da li je to jedno od poglavalja koje ćete imati, da li imate nekakva iskustva, da li koristite pojedine institute koji se već s tim bave i govore o tome koje će promjene i koje se mogu očekivati? Riječ je o istočnom dijelu Hrvatske i riječ je pogotovo vezano uz prirodne tokove voda. Ja cijelo vrijeme govorim o dolini Neretve koja je u tom smislu za nas izuzetno veliki potencijal, a gdje je i upozorenje. Naravno svi rade na nekakvim laboratorijskim modelima, ali klimatske promjene su činjenica i zanima me koji dio je u novoj strategiji ćete voditi računa o tome u kojem dijelu?
Poštovani državni tajnik.
Hvala na pitanju odnosno hvala na replici.
Dakle, dakako da su klimatske promjene sastavni dio kako strategija na razini EU tako i naše buduće hrvatske strategije za poljoprivredu. Definitivno će kroz ono što definira, a definirat će strategija kroz strateški plan biti implementirane mjere u funkciji navodnjavanja, uključujući ovaj dio klimatskih promjena jel ako se sjećate mi smo u nekim pretpristupnim fondovima nismo mogli tek tako opravdati ulaganja u navodnjavanje, upravo zbog klimatskih promjena i sada nam predstoji to opravdavanje ulaganja u sustave navodnjavanja. A kao što je ovdje bilo više puta istaknuto istok Hrvatske dakle sve više je tamo klima … karaktera dakle suše su učestalije i tu će se izdvojiti sredstva ne samo kroz strateški plan nego i kroz projekt „Slavonija, Baranja i Srijem“ za održivu poljoprivredu.
Sljedeća replika poštovane zastupnice Grman Kizivat.
Zahvaljujem.
Znači državni tajniče, ako sam dobro shvatila strategija se zove Strategija 2030., 2020. smo maknuli i zna se do kad joj je rok, ali ne zna se početak ili će se znat 2022., recimo? To je prvo pitanje. Drago mi je što smo napravili pomak.
Drugo pitanje, ako sam dobro shvatila, dobit ćemo isto sredstava u idućem proračunskom razdoblju kao što smo dobili u prethodnom znači točno u brojčićima, ne znači postotak ovaj, postotak onaj ili ćemo ipak dobiti manje? Možete li dati konkretan točan iznos, ne sad 6% ovdje, 6% manje ovdje, 5% više ovdje itd.
I još jedno pitanje koje ste mi ostali dužni od prve replike, koji je stav RH vezano za limitiranje potpora? To sam vas pitala i prvi put. I meni je jako žao što vas ministrica Vučković eto za sva ova goruća i vruća pitanja šalje umjesto da ona dođe pa konkretno odgovori na sva pitanja jer koliko ja znam ona ide u Europu pa pregovara.
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
Hvala.
Strategija je za razdoblje do 2030. godine. Znači provodi se za to programsko razdoblje odnosno razdoblje do 2030. godine, kad se usvoji na parlamentu u saboru onda ide u provedbu. Dakako da se ne može prije krenuti u provedbu. Vezano, dobili ste odgovor, vezano za ovaj dio limitiranja potpore dakako da ćemo strateškim planom definirati i sva ograničenja jer su ona dobrovoljna vezano za pojedinu veličinu gospodarstva ako ste na to mislili i to je bilo i jedno od stajališta koje je Hrvatska zastupala, znači da svaka zemlja članica dobrovoljno odluči o ovom, ovom dijelu.
Što se tiče dakle samog iznosa potpore rekao sam da je ako ste pratili nije lako vam prezentirati sad u 3 …/Upadica: Hvala./… rečenice.
Hvala.
Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Matule, nećemo iz klupe, poštovanog zastupnika Matule.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Državni tajniče na e-savjetovanju povodom ovog zakona a sada govorimo o strategiji koja je upravo završila prije nekoliko dana, na e-savjetovanju vidjeli ste i sami i netko od kolega je to već danas spominjao koliko je zapravo malo rasprava tamo bilo. Neke od njih govore o tome koliko su zapravo ugroženi mali OPG-ovi i kako je do sada cijela strategija dosadašnja bila na velikim kako on naziva mamut poduzećima odnosno tim kombinatima. Mene zanima kako vi vidite, kako je to moguće da u ovih mjesec dana rasprave je toliko malo rasprave stvarno bilo. Moj dojam je da je ona zapravo isfingirana, da je ona samo se …/Upadica: Hvala lijepa./… pravi da je rasprava.
Hvala lijepa.
Odgovor poštovanog državnog tajnika.
Hvala poštovani zastupniče Matula, dakle mi smo u okviru donošenja ovog dokumenta, znači u samoj proceduri donošenja odradili širok krug rasprava sa socijalnim, ekonomskim i svim ostalim partnerima. Dakle, svi oni su bili uključeni u izradu strategije. Jedini moj odgovor na vaše pitanje je da su oni tijekom te rasprave bili uključeni i upoznati sa samim i sadržajem strategije jer su ga oni i dijelom sugerirali u okviru tih radnih skupina koje smo održavali protekle cijele godine na razini više dakle naših sektorskih možemo ih tako nazvati odbora. Znači u stočarskom dijelu, u biljnoj proizvodnji, u ekološkoj proizvodnji i svemu ostalom.
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti o ovoj točci. Malo smo otišli jako u širinu jer strategija nije predmet ni zakona ni ništa, ali dobro ja sam to dozvolio, ali volio bih da se dalje držimo ipak teme.
PDF