Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 7

PDF

23

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 108
28.04.2021.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,12 SATI

Dobro, na redu je:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. broj 108

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i za obrazovanje, znanost i kulturu.
Želi li predstavnik predlagatelja, s nama je državni tajnik gospodin Tomislav Paljak uzeti riječ i upoznati nas s ovim prijedlogom zakona?
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče, uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici kao što ste čuli pred vama se nalazi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji te vam se prije svega želim zahvaliti na konstruktivnoj raspravi prilikom prvog čitanja kao i na iznesenim prijedlozima i mišljenjima.
Predmetne izmjene odnose se na 2 članka Zakona o prosvjetnoj inspekciji, to je Članak 13. i 16. kojima se regulira postupanje inspektora s predstavkama građana i pravnih osoba koje se odnose na djelokrug prosvjetne inspekcije te se preciznije određuje postupanje s podacima iz inspekcijskih postupaka u skladu s propisima o zaštiti podataka.
Navedene izmjene su na neki način hitne intervencije kako bismo u najkraćem roku odgovorili na najistaknutije potrebe svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, posebno prosvjetnih radnika. Naime, prosvjetni radnici koji obavljaju javnu službu svjesni su da njihov rad podliježe formalno-pravnom i stručno pedagoškom nadzoru, no za ravnatelje i učitelje spornima su se ispostavila službena postupanja koja su potaknuta tzv. anonimkama.
Predmetne izmjene donesene su kako bi svi građani ostvarili svoja zakonska prava, ali i kako bi prosvjetni radnici odnosno školske ustanove koje podliježu nadzoru prosvjetne inspekcije bile zaštićene od proizvoljnih ili neutemeljenih prijava. Tako se zbog problematike anonimnih podnesaka predloženim zakonom jasnije precizira da se predstavkom smatra ona koja sadrži podatke o prijavitelju i to ime i prezime, adresu stanovanja, te podatke za kontakt odnosno za pravnu osobu je to naziv, sjedište i potpis ovlaštene osobe. Time se naglašava potreba da se podnositelj prema prosvjetnoj inspekciji treba identificirati svojim podacima kako bi ostvario pravo koje proizlazi iz zakona.
Također, predmetnim izmjenama jasnije se utvrđuje obveza čuvanja inspekcijske odnosno druge službene tajne i propisuje kako se u tom smislu postupa s dokumentacijom i podacima u vezi s inspekcijskim postupkom te se precizira postupanje s podacima o podnositelju predstavke.
Napominjem da je sukladno primjedbi u raspravu u tekstu vezanom uz obrazloženje Članka 1. konačnog prijedloga zakona izostavljena formulacija nepoznatog prijavitelja, no ističem da u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, konačni prijedlog zakona u normativnom dijelu ne sadrži razlike. Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je kao predlagatelj razmotrilo i analiziralo prijedloge i mišljenja dana u prvom čitanju te ćemo obrazložiti zašto pojedini prijedlozi vezani uz izmjene nisu mogli biti prihvaćeni. Pri tome još jednom moramo naglasiti da su se komentari koje ste iznijeli na predložene izmjene odnosili uglavnom na slučajeve koje se tiču pritužbi na stručno pedagoški rad učitelja i nastavnika, a što nije nadležnost prosvjetne inspekcije i ne može se regulirati ovim zakonom.
Razmotren je prijedlog koji se odnosi na vlastoručni potpis u prijavi kada je prijavitelj fizička osoba, a koji nije prihvaćen jer je intencija ovakvog zakonskog prijedloga bila identificiranje podnositelja podneska, međutim ne i dodatno stavljanje administrativnih zapreka za podnošenja predstavki. Osim toga, podnošenje podnesaka prosvjetnoj inspekciji omogućeno je putem pristupne točke e-podnesak na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja koristeći nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav. Također pravim i fizičkim osobama omogućeno je podnošenje podnesaka elektroničkom poštom putem pristupne točke, elektroničke adrese pisarnica&mzo.hr uz napomenu da će se odgovori dostavljati na isti način, dakle elektroničkim putem osim ako ministarstvo ocjeni da dostava na opisani način nije primjerena, u tim će se slučajevima dostava izvršavati na drugi prikladan način kao što je npr. običnom poštom.
Također, nismo u mogućnosti prihvatiti prijedlog koji se odnosi na plaćanje takse za podnošenje prijave koja se u slučaju lažnih i nedokazivih prijava ne bi vraćala. Naime, ovim zakonskim prijedlogom se umjesto te naplate takse propisuje drugi način smanjenja pojava lažnih i nedokazivih prijava, a to je obveza identifikacije samog podnositelja prijave.
Zatim, nije prihvaćen prijedlog koji se odnosi na nepropisivanje posljedica u slučaju kršenja obveze dužnosti čuvanja osobnih i drugih povjerljivih podataka koje prosvjetni inspektor sazna u obavljanju svoje dužnosti i to zato što je postupanje sa tim podnescima odnosno osobnim ili drugim podacima već regulirano propisima kojima se uređuje uredsko poslovanje te zaštita i tajnost podataka pa nije potrebno dodatno.
Ovlasti i odgovornosti službenih osoba o postupanju su propisane, a pojedini komentari odnosili su se na neformalnu razmjenu podataka unutar školskog ili lokalnog okruženja.
Primjedba vezana uz propisivanje rokova za odgovor na podnesak nije prihvaćena jer je isto regulirano Zakon o općem upravom postupku.
Ostala mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog zakona iz rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora nisu bili direktno vezani u predmet prijedloga zakona te se o njima predlagatelj nije mogao posebno očitovati, što ne znači da nisu razmatrani.
I na kraju, kao što je ministar istaknuo prilikom prvog čitanja, želim još jednom naglasiti da je s obzirom na aktualnu situaciju u području odgoja i obrazovanja te prateće propise, utvrđena potreba za sustavnijim izmjenama i dopunama odnosno cjelovitom izmjenom Zakona o prosvjetnoj inspekciji a koji će biti usklađen sa važećim zakonima i propisima.
Međutim za tu cjelovitu promjenu, potrebno je naravno donošenje novih odnosno izmijenjenih provedbenih propisa iz tog područja odgoja i obrazovanja nakon čega će se pristupiti donošenju novog Zakona o prosvjetnoj inspekciji koji će biti učinkovitiji, jasniji i od pomoći za sve sudionike u djelatnosti odgoja i obrazovanja. Evo, zahvaljujem.
Hvala. Ostanite, imate tri replike.
Prvu repliku je tražila gđa. Bedeković.
Hvala vam lijepa.
Poštivani državni tajniče, referirat ću se na onaj dio vašeg uvodnog izlaganja u kojem se govorili o predloženom zakonu kao zakonu koji spada zapravo u domenu hitnih intervencija.
Naime, predloženim se zakon precizira da se predstavkom smatra ona predstavka koja sadrži podatke o prijavitelju, čime će se postići da se zapravo podnositelj predstavke identificira prema prosvjetnoj inspekciji i time će se doista izbjeći dakle dosadašnja tzv. anonimke i smatram da je to bitno i doista pozdravljam evo ovu hitnu intervenciju u postojećem zakonu iako smatram da je potrebno i cjelovitije pristupiti kompletnoj izmjeni zakona.
Jednako tako, ono što smatram dosta bitnim je utvrđivanje obveze čuvanja inspekcijske odnosno služben tajne i propisivanje kako se zapravo postupa s dokumentacijom, čime će se doista postići …
…/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./…
… pravna utemeljenost postupanja s podacima inspekcijskog nadzora, stoga podupirem ovo i smatram .../Govornik se ne razumije./... ove izmjene. Hvala vam lijepa.
Hvala, izvolite.
Pa točno je, naravno, upravo je to bila intencija izmjene ovih zakonskih propisa, zato smo se ovdje koncentrirali i fokusirali samo na dva članka koja su najakutnija u ovom slučaju i koja će odmah biti primjenjiva i odmah će ući u naš sustav, zbog toga što eto, pa evo, sa petogodišnjim praćenjem ustvari vidjeli smo da je doista ta količina anonimnih, tzv. anonimnih prijava zagušivala cijeli sustav i jednostavno onemogućavala jednu proaktivniju djelatnost prosvjetne inspekcije i svjesni smo naravno da uz sve ono što se tijekom rasprava iznjedrilo, da će svakako trebati sve to uvažiti u izradi cjelovitog zakona koji će biti naravno u pripremi.
Hvala lijepa. G. Šimičević.
Zahvaljujem, potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi poštovani državi tajniče, evo anonimne prijave koje su stvarale nered u kolektiv, one odlaze u povijest, što mi je jako drago jer zapravo nakon svake anonimne prijave koja bi došla u školu, nastao bi nered u zbornici a nije se ništa promijenilo.
I ovo je zasigurno hvalevrijedno za 60 i koliko ima prosvjetnih djelatnika ali govorim isključivo o onim koji su vrijedni, marljivi i rade svoj posao, obrazuju i odgajaju mlade naraštaje.
Ja bi vama ovdje već htio dati slijedeći zadatak, a to je da ovaj prvi korak da mi moramo napraviti sveobuhvatnu promjenu izmjena zakona i o inspekciji i o Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi pa da dobijemo školu koja će biti pozitivnog ozračja i gdje će doista vladati sinergija s ciljem da se …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… odgajaju i obrazuju mladi naraštaji. Hvala.
Izvolite, odgovor.
Evo, hvala lijepa poštovani zastupniče.
Potpuno ste u pravu, svjesni smo toga, naravno, zakon je doživljavao puno više od 10-ak izmjena i promjena, i on vapi za cjelovitim dokumentom i koji će naravno uključivati ovo o čemu ste pričali i ja se isto i osobno veselim što ćemo ipak sa ovim izmjenama doprinijeti da se smanji taj pritisak na kolegice i kolege u školama, isto tako kolege ravnatelje da stvarno ne bude više ta količina prepucavanja kojoj smo svjedočili u posljednje vrijeme, više tako aktualna i da jednostavno možemo svi zajedno normalnije raditi i pripremati se prema onom našem planu zakonodavnih aktivnosti i za ove promjene o kojima ste govorili u idućem razdoblju svakako.
Poštovani tajniče, drago mi je da ste prihvatili činjenice koje smo iznijeli na prošloj raspravi i da ste uočili da trebamo mijenjati još neke zakone koji su vezani za obrazovanje, što je veliki plus i nadam se da ćemo tu postići velike uspjehe.
A ono što me zapravo malo zbunilo, to je što ste zapravo odbili ovaj prijedlog da se naplaćuju takse i ukoliko je bila važna ili netočna, da se ta taksa na vraća. To me zbunjuje zbog dva razloga.
Prvi razlog je taj što se zapravo odbili direktan prijedlog da se na neki način još dodatno puni proračun a drugi razlog je taj što niste prihvatili da ljude koji zapravo troše vrijeme državnih službenika, koji troše vrijeme inspekcije, da ih se dodatno kazni. Zašto je tome tako?
Hvala. Izvolite, odgovor.
Hvala lijepa, poštovani zastupniče.
Da, razmatrali smo i tu mogućnost, ima nekih primjera koji to tako rješavaju, međutim u ovom trenutku smatramo da taksa kao takva nije potrebna već da će sama činjenica da će prijavitelj podneska morati se identificirat na način kao što pretpostavili u izmjenama ovog zakona, biti dovoljna da se smanji tak pritisak i da će to ustvari doprinijeti rješavanju ovog problema u kojem smo pričali. A oko eventualnosti ovih punjenja proračuna i ovih prijedloga, ne znam koliko bi to doprinijelo, to ću ipak prepustiti nekome možda stručnjaku da to procijeni, eventualno ali u ovom trenutku mi smo zaista išli ne idemo naplaćivati, ali ćete se morati identificirati svojim osobnim podacima.
Hvala lijepa.
Nemate više replika za sada.
I sada želi li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da. Ko? A Pavić, g. Pavić povreda poslovnika. Izvolite.
Poštovani državni tajniče.
Radi se o tome evo osobno poznajem nekoliko ljudi koji su profesionalni žalitelji, oni se potpisuju bez problema, javljaju se na svaki natječaj koji je u školi, bilo za predavača, bilo za ravnatelja, bilo za stručne službe i oni se potpisuju nikakvih problema nema. Inspekcija mora nešto po tom pitanju napraviti, …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Gospodin Pavić hoćete sam sebi dati opomenu ili da vam ja dajem? Sam sebi, dobro može. Opomena g. Paviću.
Izvolite u ime Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Izvolite.
Hvala lijepo.
Kolega Miletiću oprošteno vam je.
Hvala vam lijepa.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, uvaženi državni tajniče sa suradnicom.
Dakle Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji razmotrio na svojoj 14. sjednici koja je održana danas ujutro, naravno sukladno čl. 97. poslovnika HS-a u svojstvu matičnog radnog tijela.
U svom uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim zakonom precizira da se predstavkom smatra ona predstavka koja sadrži sve podatke o prijavitelju od imena, prezimena, adrese stanovanja, podataka za kontakt itd. odnosno ako je u pitanju pravna osoba, naziv, sjedište i potpis ovlaštene osobe čime se naravno želi naglasiti potreba da se podnositelj prema prosvjetnoj inspekciji mora i treba identificirati svojim podacima kako bi ostvario pravo koje proizlazi iz ovog zakona.
I jednako tako to je već rečeno, ali ja ću ponoviti, predmetnim izmjenama će se jasnije utvrditi obveza čuvanja inspekcijske odnosno druge službene tajne i propisati kako se u tom smislu postupa s dokumentacijom i podacima u vezi s inspekcijskim postupkom i naravno precizirati postupanje s podacima o podnositelju predstavke čime će se postići doista jedna pravna utemeljenost postupanja i s podacima iz inspekcijskog nadzora, a jednako tako utvrditi pravo i interese podnositelja predstavke.
Dodatno, istaknuto je kako u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje ovaj konačni prijedlog zakona u normativnom dijelu ne sadrži nikakve razlike i tijekom rasprave su svi članovi odbora jednoglasno podržali donošenje konačnog prijedloga ovog zakona.
Međutim, u raspravi se iskristalizirala jedna ideja, jedna inicijativa, naime s ciljem unapređenja sustava odgoja i obrazovanja u RH istaknut je prijedlog da se na tragu predloženih rješenja ovoga zakona na sličan način pro futuro izmjeni i unaprijedi Zakon o stručnom pedagoškom nadzoru.
Naime, Zakon o stručnom pedagoškom nadzoru nije mijenjan od 1997.g., a i svjesni smo činjenice da u praksi često imamo različite prigovore, prije svega roditelja, na rad samih učitelja, a već kao što je i gospodin državni tajnik istaknuo dakle stručno pedagoški rad učitelja, nastavnika, profesora nije predmet ovog zakona. I stoga evo Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je zauzeto ponovno jednoglasno jedan stav da evo napomenemo i stoga koristim prigodu napomenuti državnom tajniku ovaj prijedlog i inicijativu odbora da se u neko dogledno vrijeme na sličan način izmjene, načine izmjene i dopune Zakona o stručnom pedagoškom nadzoru kako bi se i taj zakon prilagodio postojećoj praksi koju imamo.
Hvala vam lijepa.
Hvala lijepa.
To je jedan od onih zakona gdje se kazne plaćaju još u markama ili u dinarima. Znate da ima takvih zakona. Dobro.
Otvaram raspravu i prvi je g. Marin Miletić koji će govoriti u ime Kluba zastupnika Mosta.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče HS-a g. Furio Radin, poštovani g. državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice, kolege, dragi poštovani učitelji.
Gospodine državni tajniče, oprostite mi na početku što ću možda malo biti neuobičajen u govoru, volio bih da poručite g. ministru da je ovo neki školski ispit, čini mi se da biste morali na popravni i to ministar i cijeli tim koji je ovo pripremio. Pokušat ću argumentirat.
Danas smo od kolegice Selak Raspudić dobili vrlo konkretne podatke o tome kako je ova pandemija utjecala na našu djecu. Uskraćena im je normalna škola, ne mogu već godinu dana odlaziti na svoje sportske i druge aktivnosti, izolirani su od svojih školskih kolega i prijatelja. Naši klinci žive u doslovno virtualnom balonu, a život im se odvija pred televizorima, na NET-u i društvenim mrežama.
Pogledajmo što je to djeci donijelo? Statistike i podaci su frapantni i neumoljivi. Povećanje dječje pornografije za 30%, povećanje kaznenih djela na štetu djece poraslo je još više od toga i u nekim županija iznosi preko 100%. Ako nas je ova kriza nešto naučila onda smo svi postali svjesni vrijednosti škole i to ne samo za djecu, ja bih rekao i za roditelje. Škola je idealan ambijent za djecu u kojemu se naši klinci odgajaju, odrastaju, sazrijevaju, naše su škole uglavnom i sigurna utočišta za djecu, ali to ništa ne dolazi samo po sebi. Možemo mi izgraditi i najmodernije škole, možemo opremiti učionice najmodernijom opremom, najmodernijim sustavima, pametnim pločama, ali ništa, baš ništa ne može zamijeniti, ne može nadomjestiti jednog jedinog učitelja. A kakav je položaj naših učitelja? Kakav je položaj naših nastavnika, profesora? Već sam nebrojeno puta govorio i u ovom časnom domu u Hrvatskom saboru. Učitelji su postali kao boksačka vreća. Svako tko se ujutro probudi na lijevu nogu pa traži na kome iskaliti svoje frustracije može jednostavno prijaviti učitelja ili profesora inspekciji. Često se neuspjeh ili pretjerane roditeljske ambicije prelamaju preko leđa naših učitelja. Nerijetko se i neslaganje ili sukobi unutar zbornice rješavaju preko prosvjetne inspekcije. I sve su to razlozi zbog kojih se učitelje i profesore sve više prijavljuje.
Poštovanje gospodin Bukarica. Ministarstvo je obećalo izmjenama zakona riješiti taj problem, zaštiti naše učitelje od šikanoznog obijesnog prijavljivanja i maltretiranja putem inspekcije. Usudit ću se reći, tresla su se brda od obećanja učiteljima, brda su se tresla, ali nigdje nema na vidiku ni malenog miša, malenog miša. Ni najmanji pomak se nije dogodio i dalje će se štititi serijski prijavljivači, a ne učitelji. I dalje će se postupati i po potpuno anonimnim prijavama, dakle prijavama koje su često takve da se samo želi zagorčati život učiteljima skrivajući se u udobnosti svoje anonimnosti. I dalje će ti isfrustirani heroji dnevnih boravaka koji do 12 sati su isfrustirani sa sobom, a poslije podne mrze cijeli svemir koji ih okružuje, uvijek im je netko drugi kriv. Poznajemo svi takve ljude, jel tako, uvijek ti je netko drugi kriv, e onda će oni uredno prijavljivati anonimnim prijavama naše učitelje.
Najgore od svega što je ovakav zakon licemjeran. Treba to reći. Zavaravajući i to treba reći. Naoko uređuje postupanje samo s potpisanim neanonimnim prijavama, ali ne odbacuje ni one anonimne. A i ovo što se uređuje je ionako već uglavnom praksa i to ne samo u prosvjetnoj inspekciji, nego i u upravnoj zar ne, sanitarnoj ili bilo kojoj drugoj inspekciji. Ono što me najviše smeta to je pokušaj prevare učitelja kojima se govorilo da će ih se zaštiti od anonimnih prijava i šikaniranja. To im se obećavalo ovdje s ovog mjesta, s ove govornice, ministar je ovdje bio govorio je, sjedio sam ovdje u 4 redu pozorno sam ga pratio. Zaštitit ćemo vas dragi učitelji, vrijedite nam, vrijedi nam obrazovanje. A ono, šikaniranje. Imate mogućnost barem ovako simbolički pokazati koliko vam je stalo do obrazovanja, koliko vam je stalo do učitelja. I tu se vraćamo na ono s čime sam počeo, a to je da naše škole moraju biti utočište za djecu, utočište, oaza u kojem će klinci rasti, odgajati, sazrijevati u svakom pogledu. A taj posao mogu raditi samo dobro obrazovani ali i motivirani hrvatski učitelji. Tu nema zamjene. Ne mogu taj posao preuzeti roboti niti umjetne inteligencije uz sve dosege. Ne možete iz zemalja Dalekog Istoka preko noći uvesti neke nove učitelje. Obrazovanje je sustav, svaka škola je sustav koji se mukotrpno, desetljećima gradi i izgrađuje, unapređuje i stvara. 14 godina sam radio u Gimnaziji na Sušaku, pa desetljeća, desetljeća, desetljeća, desetljeća mukotrpnog rada da bi se znalo koja škola ima određene kvalitete i zašto je ona takva i zašto je klinci uopće žele upisati. Škole bi trebale onda biti sigurne i za učitelje naše zar ne? Hrvatski učitelji očekuju puno više, očekuju cjelovito rješenje i zakonodavstvo, a ne nekoliko populističkih točkica.
Na ovaj prijedlog zakona, državni tajniče neću podnositi nikakve amandmane jer je nepopravljiv i nesustavan. Sindikati, u razgovoru sam s njima, s tim ljudima, na koncu 16 godina sam radio u sustavu, 2 godine u osnovnoj školi, 14 godina u gimnaziji. Sindikati svi zaposleni u školskom sustavu očekivali su rješenje, a ne neki populizam. Učitelji očekuju da ih se zaštiti, da ih se zaštiti od šikanoznog prijavljivanja, da ih se zaštiti od anonimnog maltretiranja.
Gospodin Damir Bakić, govorit će u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.
Izvolite.
Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege, kao i u prvom čitanju započet ću s istom porukom. Mi smatramo da je sustav anonimnih prijava bio kontraproduktivan i zato je ova promjena pozitivna i dobro došla. I kao što sam spomenuo već i u prvom čitanju, predloženi zakon ćemo podržati.
Međutim, ponovit ću i ovo. Rad prosvjetne inspekcije uglavnom se svodi na usklađivanje normativnog funkcioniranja škole, na kontrolu usklađenosti školskih aktivnosti sa zakonima, pravilnicima, planovima i kurikulima. Obrazovni proces je, međutim, mnogo više i zato je uloga inspekcije diskutabilna jer procjenjuje samo formu, a nije nadležna za stručno-pedagoški razvoj i zato, također, je položaj prosvjetnih inspektora je paradoksalan jer kontroliraju normativnu usklađenost, a nisu pravnici, dok nastavnici ili stručni suradnici također, nisu, i to odavno, ako su to ikada i bili. Ali, sve to znamo i sve smo to znali i prije donošenja ovog dakle zakona.
S druge strane, da je odgojno-obrazovni sustav normalno razvijen i da je kreativan i da je autonoman, prosvjetna inspekcija ne bi ni trebala postupati po prijavi ako nisu ispunjeni sljedeći koraci, a to sam bio tada rekao, odnosno ako nisu prijeđene sljedeće stepenice. Prvo i najvažnije, redovita komunikacija učenik-roditelj-razrednik-predmetni nastavnik – stručno-pedagoška služba. Drugo, nastavničko vijeće, treće etičko povjerenstvo, četvrto, ako je riječ o radnom sporu, sindikat ili sindikati i peto, školski odbor.
Jer, kad bi svaki problem koji po putu nastane prošao sve te instance, zasigurno bi se u tom procesu našlo kvalitetnije i obuhvatnije rješenje od formalnog nalaza prosvjetne inspekcije. I u tom smislu ključni ključevi napretka su u rukama ravnatelja, nastavnika, roditelja i naravno, osnivača.
I za kraj, ponovio bih prijedlog i ja, zapravo, pridružio bih se prijedlogu kolegice Marije Lugarić sa jutrošnje sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Valjalo bi dakle u istom dugu i u skladu sa stvarnim potrebama i u cilju unaprjeđenja autonomije nastavnika i škola u cjelini izmijeniti i modernizirati ulogu i rad stručno-pedagoškog nadzora kroz izmjene odgovarajućeg zakona. Hvala vam lijepo. Hvala.
Hvala i vama. G. Rade Šimičević govorit će u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a, uvaženi tajnice sa pomoćnicom, kolegice i kolege saborski zastupnici, gledateljice i gledatelji.
Evo, ja ću doista ostati sad ovdje samo na prosvjetnoj inspekciji, inače, kad je škola u pitanju, onda o školi možemo govoriti poprilično dugo, široko, ali neka ostane sad samo ovaj, prosvjetna inspekcija. Ja pozdravljam odlučnu namjeru Ministarstva znanosti i obrazovanja da se urede odnosi u svezi anonimne prijave koje su stvarale velike tenzije u kolektivima.
Anonimna prijava nažalost je uvedena, ne znam po kom uzoru, čini mi se na uzoru onih totalitarnih režima i hvala Bogu, to je sad iza nas. Svatko je mogao uputiti anonimnu prijavu, pa i onim najboljim profesorima koje imamo u školi, ali, evo, sva sreća, to odlazi u povijest. Zašto? Pa iz prakse znamo da su anonimne prijave u većini slučajeva odbačene kao neosnovane, ali nakon anonimne prijave, ono što je problem je, dolazi do drastičnog poremećaja odnosa u zbornicama. Iako se nazivaju anonimne, uvijek kad ode prosvjetna inspektor ili inspektorica iz škole, svi sve znamo i kako bi se izbjegle neželjene situacije, sad će se izlaziti na uvid samo kod potpisane prijave.
Ali, moj je prijedlog da prije izlaska inspektora na uvid, ravnatelj ili ravnateljica trebaju imati uvid u prijavu i obaviti prvi korak u rješavanju problema koji su nastali u školi. Ovo traži više od 60 tisuća nastavnica i nastavnika osnovnih i srednjih škola, jasan je znak da neke članove prosvjetne inspekcije koji su dosad bili treba mijenjati jer ih primjeri dobre prakse nisu prihvatili kao valjane.
Mi ne trebamo zapravo detektive u školi, da znamo što se u školi događa. Škola sama govori. Pitate se, kako škola govori? Pa progovaraju svi oni koji su bili u školi, koji su kroz nju prošli i oni koji su sada u školi. Znači mi sve znamo o školi, samo je sad pitanje kako ćemo valjano to sve urediti. Ovim izmjenama Zakona, u čl. 13 i čl. 16 doista se želi zaustaviti samovolja pojedinaca, da se zaštite profesorice i profesori, učiteljice i učiteljice, i doista predstavkom iz stavka jednog ovog članka smatra se prijava pritužba ili drugi podnesak kojim se ukazuje na nepravilnost, odnosno stanje, propust ili postupanje protivno propisima iz djelokruga prosvjetne inspekcije, a u kojem se navedeni podaci o podnositelju, ime i prezime, adresa stanovanja te podaci za kontakt, odnosno za pravnu osobu, naziv, sjedište i potpis odgovorne osobe.
Ako se povodom predstavke iz čl. 1 ovoga članka provede prosvjetni nadzor, inspektor će podnositelja u pisanom obliku obavijestiti o bitnom. Ako podnositelj ponovo podnese predstavku koja u odnosu na prethodno podnesenu ne sadrži nove činjenice, okolnosti ili dokaze u odnosu na koje su već utvrđene, podnositelja će se obavijestiti da je postupljeno po predstavci. Čl. 16, on se mijenja i glasi, provodeći inspekcijski nadzor, inspektor je dužan čuvati osobne i druge povjerljive podatke koje je saznao u obavljanju svojih dužnosti kao službenu tajnu te postupati tako da se ne ugrozi zakonom i drugim propisima utvrđena tajna.
Iznimno od st. 2. ovog članka inspektor nije obavezan čuvati identitet podnositelja predstavke ako podnositelj to izričito dopusti radi zaštite svojih prava i pravnih interesa. Prosvjetna inspekcija dužna je kao inspekcijsku tajnu čuvati dokumentaciju i druge podatke i činjenice u svezi inspekcijskim postupkom, te postupati s istim sukladno zakonu i drugim propisima.
Ovo su izmjene potpuno, ovim izmjenama se daje potpora svim marljivim i vrijednim učiteljima i učiteljicama kojima je rad u sustavu odgoja i obrazovanja poziv, a ne profesija, a nikako onima koji su u manjini i nije im stalo do kolektiva odnosno do dobrih odnosa …/Govornik se ne razumije/…njihove samovolje koja je ispred društvenih vrijednosti i općeg dobra učenika koje poučavaju.
Nažalost, mi imamo i ljudi u školama koji ne čine dobre stvari u određenim trenucima. I upravo takvi su koristili institut anonimne prijave da bi se sakrili iza svog nerada, a ujedno narušavali međuljudske odnose.
Predložene izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji shvaćam kao osnaživanje argumentiranog prijavljivanja nepravilnosti. Dakle, svatko onaj koji je odgovorni prosvjetni djelatnik, koji radi, koji odgaja, koji obrazuje, bez obzira o kome se radi, on bi trebao prijaviti nepravilnosti, a samim tim ćemo obeshrabriti one koji si daju za pravo da mogu putem anonimnih prijava narušavati odnose u kolektivu. Ne treba pri tom zaboraviti da nije riječ o podnescima kojima se ukazuje na možebitne nepravilnosti u radu ravnatelja, a koji su daleko ispred svih po anonimnim prijavama, te učitelja i nastavnika, a oni ipak nisu u nadležnosti prosvjetne inspekcije nego agencije koja provodi stručno pedagoški nadzor, već je primarno riječ o zaštiti učenika, te ovom problemu treba pristupiti krajnje obazrivo i objektivno.
Vjerujem državni tajniče da je ovo početak sveobuhvatnog rada na kvalitetnijem normativnom funkcioniranju sustava gdje bi težište trebalo biti na nastavnom procesu odnosno odgoju i obrazovanju s ciljem stavljanja u fokus učenika i stjecanju novih, novih vještina i znanja. Važnije od ovih izmjena je vratiti odgojnu komponentu škole koja se izgubila.
Uloga prosvjetne inspekcije je nadzor zakonitosti školskih ustanova, a ne stručno pedagoški nadzor, to je sasvim druga, drugačiji odnos i drugačiji nadzor.
Zakon o prosvjetnoj inspekciji kao provedbeni propis jest važan, ali ne jedini alat prosvjetnim inspektorima u realizaciji te uloge. Pretpostavka za učinkovit i objektivan nadzor treba tek stvoriti jasnim i nedvosmislenim odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te niz pratećih propisa jer nije dvojbeno kako praktična primjena zakona ukazuje na određene nedostatke i mogućnost različitih tumačenja, te je nužno mijenjati Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Slijedom navedenog ja ću ovdje taksativno nabrojiti neka svoja razmišljanja gdje bi trebalo osnažiti ulogu ministarstva u postupcima imenovanja i razrješenja ravnatelja u svim školskim ustanovama u kojima se osiguravaju sredstva iz državnog proračuna, osnažiti ulogu i odgovornost pedagoškog rukovoditelja škole ravnatelja kad su u pitanju pohvale, nagrade i sankcije, te realizacija godišnjeg plana i programa, izmjene i dopune čl. 106. zakona, osigurati funkcionalnost provjere podataka iz kaznenih evidencija na što se u svojim izvješćima ukazuje i pravobraniteljica za djecu, institucionalno drugačije pozicionirati stručno pedagošku službu, Agenciju za odgoj i obrazovanje treba reformirati i povjeriti stručno pedagoški nadzor u školskim ustanovama na učinkovitiji način nego do sad, reformirati ulogu pedagoške službe u školi, školski odbor nadopuniti članovima Ministarstva znanosti i obrazovanja i osnažiti ulogu osnivača u upravljačkim strukturama škole.
Ovo je samo nekoliko naznaka koje govore u prilog promjeni Zakona o odgoju i obrazovanju i propisa koji iz njega proizlaze, koji bi potom stvorili temelj za sveobuhvatne izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji ili otklonili potrebe daljnjeg interveniranja u ovaj propis. Uređenje zakonskih normi omogućilo bi i obeshrabrilo one kojima je cilj stvaranja anarhije i nereda u sustavu odgoja i obrazovanja gdje je primarni cilj poučavanje i stjecanje znanja i vještina, te odgoja mladih naraštaja u duhu civilizacijskih i hrvatskih vrijednosti.
Klub HDZ-a će podržati predložene mjere i nadam se da je ovo početak sveobuhvatnih izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Hvala.
gđa. Irena Šimunić govorit će ispred Kluba zastupnika SDP-a
Hvala g. potpredsjedniče HS, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Klub zastupnika SDP-a podržat će Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji.
Predmetne izmjene odnose se samo na dva članka, čl. 13. i čl. 16. kojima se regulira postupanje inspekcije sa predstavkama građana i pravnih osoba koje se odnose na djelokrug prosvjetne inspekcije, te se preciznije određuje postupanje sa podnescima iz inspekcijskih postupaka u skladu s propisima o zaštiti podataka.
Rezultat je to dugogodišnjih težnji učitelja i nastavnika, odgojno obrazovnih djelatnika, ali i vrlo jasno iskazanog stavaka krajem 2019.g. na najdužem i najvišem prosvjedu i štrajku kojeg su proveli odgojno obrazovni radnici tražeći između ostalog i ukidanje anonimnih prijava kroz ovaj Zakon o prosvjetnoj inspekciji.
Ovo je ispunjenje jednog obećanja nakon godinu i pol dana, ali i sustav inspekcijskog nadzora i samog koncepta inspekcija treba dobro revidirati i unaprijediti te stoga podržavamo stav da ovaj Zakon o prosvjetnoj inspekciji traži ozbiljnije promjene.
Ovim izmjenama zakona upravo zbog obveze navođenja podataka o prijavitelju tj. ukidanju anonimnosti prijavitelja zaštitit će se prosvjetni inspektori, ali i odgojno obrazovne ustanove od dobrog dijela neutemeljenih prijava.
Smatramo da je sustav anonimnih prijava bio kontraproduktivan i proizveo je mnoge zloupotrebe. Rad prosvjetne inspekcije uglavnom se odnosio na kontrolu usklađenosti školskih aktivnosti sa zakonima, pravilnicima, općim aktima, kurikulumom te se djelatnost prosvjetne inspekcije svodi uglavnom na usklađivanje normativnog funkcioniranja škole, a obrazovni proces mnogo je složeniji i onda je stoga i uloga inspekcije upitna.
Važno je reći, što je većinom napomenuto da je uz ove izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji neophodno i hitno potrebno izmijeniti Zakon o stručno pedagoškom nadzoru koji je važeći još onaj iz 1997., znači još od tada nije mijenjan, a najveći dio prigovora i podnesaka odnosi se upravo na tu problematiku koja nije nužno u nadležnosti prosvjetne inspekcije.
Obrazovni sustav kao i svi javni sustavi ima svoju hijerarhiju i mišljenja sam da prvi korak za rješavanje svih problema trebala bi biti razina škole i ravnatelja, a ne da se preskaču te stepenice i odmah ide na ministarstvo, na inspekciju.
U razvijenom sustavu inspekcija ne bi ni trebala početi postupati po većini prijava, a svakako ne po prijavama koje nisu … na sve mogućnosti rješavanja problema tamo gdje je problem u biti i nastao. Takvim pristupom zasigurno bi se došlo sigurno do kvalitetnijih rješenja.
Još nešto treba naglasiti, a to je problem da svega 35 inspektora kroz četiri područna ureda Zagreb, Split, Osijek, Rijeka koji rade sa negdje 2000 prijava godišnje imaju 2000 nadziranih ustanova što uključuje osnovne i srednje škole, predškolske ustanove, ustanove koje provode odgoj i obrazovanje, a to mogu biti pučka otvorena učilišta, ustanove obrazovanja odraslih. Sve je to zapravo nadležnost inspekcije i nadzor nad 60.000 zaposlenih u sustavu te je nemoguće raditi kvalitetno ovaj osjetljiv i zahtjevan posao sa toliko malim brojem ljudi koji su uz to i vrlo malo plaćeni.
Zakoni se mijenjaju, a problem ostaje, deficit ljudi je sukus problema koji treba naglasiti i pod hitno rješavati. Ponovit ću samo još jednom ovaj podatak i dobro ga upamtite, 60.000 zaposlenih u sustavu na svega 35 inspektora. Zabrinjavajuće zar ne?
Važno je reći i to da ne može inspekcija napraviti toliko koliko može jedan ravnatelj općenito za klimu, način poslovanja, međuljudske odnose u jednom radnom kolektivu. Šteta je što se odustalo od licenciranja ravnatelja kojima bismo profesionalizirali sam taj sustav.
Suglasni smo svi da ključ kvalitete odgojno obrazovnog sustava sigurno nije u inspekcijama nego u osiguranju kvalitete cjelokupnog odgojno obrazovnog procesa. Nadam se da ćemo vidjeti još puno zakonskih rješenja iz ovog resora koji će se mijenjati tim više što s druge strane imamo vrlo konstruktivnog sugovornika, a to su naši učitelji, profesori, nastavnici koji sami predlažu promjene, a ovaj prijedlog Zakona o prosvjetnoj inspekciji također je jedna od njihovih sugestija.
Zaključujem da će klub SDP-a podržati izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji s ciljem ukidanja anonimnih prijava što je korak k rješavanju jednog od mnogih problema koji tište sve naše prosvjetne djelatnike.
Zahvaljujem.
Hvala i vama.
Prelazimo na pojedinačne rasprave, g. Rade Šimičević.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Evo brzo sam došao na red pa neću dugo, samo sam doista htio reći da sustav odgoja i obrazovanja kad ga promatrate izvana i funkcionira savršeno, dakle profesori, djeca u školi, nastavna građa željni znanja i onih koji ih žele poučiti. Međutim mi koji dolazimo iz sustava zapravo znamo koje su anomalije i što bi se sve trebalo promijeniti.
Ono što ja zagovaram je sinergija, dakle bez suradnje profesora, učitelja, roditelja i djece nema dobrog nastavnog procesa i nema realizacije nastavnih sadržaja.
Isto tako možda u puno puta izostane i podrška društvene zajednice, iako se društvena zajednica trudi, pogotovo u novije vrijeme omogućiti normalan rad.
Ono što je isto tako važno naglasiti da mi danas u školi imamo svu potrebnu tehnologiju, nastavnu tehnologiju i evo sad ova pandemija korona virusa je zapravo pokazala da smo mi imali najbolje opremljene škole, da smo mogli odmah prijeći na on line nastavu i da su mnoge zemlje puno razvijenije od naše male Hrvatske kopirale naš sustav. Da li je to dovoljno? U školi će se napraviti red, škola će biti ozračje afirmativno ozračje pozitivnih vibracija, tek onda kada prosvjetni djelatnik, učitelj, profesor, nastavnik dobije zasluženo mjesto u školi. Nažalost mi smo svjedoci, evo, ja radim u školi već 30-tak i više godina, od prvog svog dana kad sam ušao u školu, do nedavno kad izišao u školu, uvijek je ista priča. Prosvjetni radnici nisu adekvatno plaćeni za svoj posao, oni su u puno puta podcijenjeni, a oni rade fenomenalne stvari. Da nije škole, da nije profesora, teško da bismo mi mogli iznjedriti tako mlade, pametne i odgovorne ljude.
Pa mi isto tako, država koja ima 4 milijuna stanovnika, pa pogledajte samo natjecanje, susrete i smotre, gdje naši mladi ljudi ostvaruju fenomenalne rezultate, a zapravo u njih, koliko sam mogao čuti, kad se preračuna, uložili smo 12 kuna ili 15 kuna po učeniku. Isto tako, ovdje ne želim sad politizirati, ali želim reći da se promijenilo nešto, da su prosvjetni radnici u zadnje vrijeme dobili ona obećanja koja su bila što se tiče plaće i vjerujem da će trend biti nastavljen i da jednostavno mi u maloj državi ne možemo zaboraviti sustav odgoja i obrazovanja.
Mi nemamo naftu, nemamo zlato, mi imamo samo mlade i pametne ljude i nama je cilj prodavati pamet i stjecati novu vrijednost, a nikako biti destruktivni i raditi ono što je u sustavu loše. Mi moramo iz sustava maknuti sve ono što opterećuje i učenika i roditelja i profesora, da bi sustav odgoja i obrazovanja funkcionirao i da bi se zapravo tamo stjecala nova vrijednost. Jasno, ovdje želim pohvaliti ministarstvo koje hoće i koje je spremno prihvatiti izazov i ja vjerujem da će kroz ovih nekoliko godina doista doći na tapet Zakon o odgoju i obrazovanju gdje neće biti izmjena pa dopuna izmjene pa izmjena nego da ćemo imati jedan sveobuhvatan zakon kako o Zakonu o odgoju i obrazovanju, tako i o prosvjetnoj inspekciji, tako o stručno-pedagoškom nazoru i onda ćemo doista moći reći da imamo kvalitetno normativne stvari i da je sad samo na ljudima da to primjenjuju. Naše bogatstvo su naša djeca, imamo ih malo i u njih moramo ulagati što je najbolje moguće.
Hvala lijepo.
Hvala. Imate dvije replike. Ostanite.
Gđa. Bedeković, prva replika.
Hvala lijepa uvaženi kolega. Složit ću se s vama i s vašom tvrdnjom da je zapravo, ove izmjene zakona su ustvari potpora onim učiteljima koji odgojno-obrazovni rad doživljaju i provode prije svega, kao poziv, a ne samo kao profesiju, a nikako ovaj zakon nije potpora onima koji ne čine dobre stvari, ne rade kvalitetno i upravo su oni zapravo u najvećem broju slučajeva najčešće koristili institut anonimke.
Kad ste govorili o tome kao poboljšati odgojno-obrazovni sustav, govorili ste o sinergiji svih dionika, od učitelja, nastavnika, profesora, roditelja, lokalne zajednice, itd., a i samo tako možemo školu kao odgojno-obrazovnu instituciju promicati i stavljati naglasak na njenu odgojnu funkciju. Moje pitanje, neupitan prinos ostvarivanju odgojne funkcije škole ima stručno-pedagoška služba u školi. Koje je vaše mišljenje, na koji način .../Upadica: Hvala./... kvalitetna stručna-pedagoška služba može doprinijeti i doprinosi odgojnoj funkciji škole?
Hvala lijepa. Odgovor.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem kolegice i na komentaru. Da, škole je prostor gdje se mora stvarati pozitivno ozračje. Stručno-pedagoška služba u školi su ljudi koji su stručni i koji bi trebali znati od ulaza u školu, što se kaže, do izlaska iz škole, znači to su spiritus movens škole, duša škole, gdje pedagog, psiholog bi trebao poznavati svako dijete, osjetiti tegobe i nedaće eventualno prisutne kod takvih učenika jer nažalost živimo u vremenu da mi djecu primjećujemo tek kad bude kasno. Dakle mi moramo činiti sve da možemo imati moć zapažanja jer smo stručni, da možemo snimiti dijete, obaviti razgovor, dati mu podršku, učiniti ga sretnim, dati mu do znanja da je on jedan jedini, neponovljiv i kao takav, izuzetno važan u zajednici.
Gđa. Jelkovac.
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući. Poštovani kolega, zasigurno je da danas prosvjetni djelatnici nemaju onaj status u društvu koji su nekad imali, nažalost i mislim da svi zajedno kao društvo moramo poraditi na tome da se njihov status vrati na neki način, da oni zaista budu gospoda učitelji, kako se to nekad i oslovljavalo. Sigurno je da su ove izmjene zakona dobre upravo da bi se izbjegle ove negativne konotacije koje su, do kojih je dolazilo u kolektivima zbog tih anonimnih prijava koje su puno puta bile neosnovane, a zatrpavale su prosvjetnu inspekciju.
S obzirom da dolazite iz tog sustava, zanima me da li smatrate da imamo dovoljno inspektora prosvjetnih obzirom da po mom mišljenju njihova uloga ne bi trebala biti samo da dođu i utvrde nepravilnost nego i preventivna.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem kolegice. Da, škola doista je ambijent, kaže ono, imate onu narodnu izreku selo koje nema svećenika, učitelja i liječnika, nije selo. Tako ni neće moći opstati. Tako za prvo, svaka škola, ako ona nema pokretačku energiju, a svi ili bar većina profesora, to im je i poziv, a nije zanimanje i oni neizmjerno vole taj posao koji su odabrali, ali je činjenica da je sad prosvjetni djelatnik potplaćen i da moramo sve učiniti najprije dati dobru plaću, pa onda eventualno napraviti strože kriterije za upis na učiteljske studije jer čuli smo kolegica je rekla da imamo 34 ili 36 inspektora …/Upadica: Hvala./… na 60.000 zaposlenika, to je izuzetno malo, a mi moramo se truditi i raditi …/Upadica: Hvala lijepa, vrijeme./… da uvijek otkrijemo problem prije nego on eskalira.
Hvala.
Hvala, hvala lijepa, nemate više replika.
Sada je na redu gospođa Vesna Bedeković.
Izvolite.
Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege, državni tajniče sa suradnicom ja ću koliko mi vrijeme dozvoljava, puno smo sad već i detaljizirali koje su sve izmjene dakle ovdje napravljene pa neću o tome govoriti jer nam je svima evo jasno tim više što razlike od prvog do drugog čitanja čak i nije bilo i svakako ću ponoviti dakle da ovo zakonsko rješenje zapravo predstavlja kao što je gospodin državni tajnik rekao zapravo svojevrsnu hitnu intervenciju koja bi trebala označiti kraj anonimkama koje su u sustavu doista stvarale nered i remetile sustav i svakako ću reći da bez obzira na ovu hitnu intervenciju svakako podržavam jednu cjelovitu izmjenu ovog zakona kada bismo se trebali pozabaviti još nekim detaljima koji su vezani za inspekcijski nadzor.
Ono što je važno opet ću podsjetiti dakle, a opet ću se vratiti na jutrošnju raspravu na odboru potaknutu, nisam rekla u startu pa se ispričavam, potaknutu zapravo idejom kolegice Marije Lugarić, ako Marija sada sluša ispričavam joj se nisam to u startu napomenula, dakle istaknut je prijedlog da se na sličan način profuturo izmijeni i unaprijedi Zakon o stručno pedagoškom nadzoru. Čuli ste rečeno je da je taj zakon zadnji put mijenjan od 1997. godine, a praksa nam pokazuje da imamo vrlo, vrlo česte prigovore, podneske roditelja upravo na rad učitelja, nastavnika, profesora, pedagoga itd. I u takvim se slučajevima postupa po Zakonu o stručno pedagoškom nadzoru, a ne po Zakonu o inspekcijskom nadzoru. I stoga mislim da je važno ovdje i često se to ja bih se usudila reći miješa i brka u praksi i nerijetko se događa da se ne razlikuju i ne uočavaju se razlike između prosvjetne inspekcije i stručno pedagoškog nadzora. Naime, što je posao i nadležnost prosvjetne inspekcije ako pogledamo ovaj zakon o kome sada razgovaramo dakle onda ćemo vidjeti da prosvjetna inspekcija vrši inspekcijski nadzor vezan uz primjenu zakona i propisa kojima se vrednuje ustroj, način rada ustanova u sustavu odgoja i obrazovanja, radni odnosi, prava iz radnog odnosa, prava, pravi interesi učenika itd., a ako pogledamo zakon postojeći o stručno pedagoškom nadzoru, dakle ovaj koji nije mijenjan od 1997. godine, onda ćemo vidjeti da se stručno pedagoški nadzor obavlja uvidom u izvođenje godišnjeg plana i programa rada školske ustanove, neposrednim praćenjem izvođenja nastave, uvidom u pedagošku dokumentaciju, razgovorom s učenicima, roditeljima, nastavnicima, članovima stručnih tijela školske ustanove. I ono, ono što je bitno naglasiti da sam nadzornik odnosno savjetnik kako ga sad zovemo u zakonu još stoji nadzornik, a u današnje vrijeme imamo savjetnike, nadziru izvođenje nastave, organizaciju, planiranje nastave i svih drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, stručnu uporabu udžbenika, nastavnih programa, pomagala, nastavne opreme. Ono što je jako bitno dakle nadzire ispunjenost pedagoških i metodičko didaktičkih zahtjeva i mjerila o izvođenju nastave, nadzire provođenje ispita, ocjenjivanje učenika itd. I osim toga, savjetnik predlaže mjere za unapređivanje odgojno obrazovnog sustava, mjere za unapređivanje organizacije, planiranja, metode rada školske ustanove i pruža dakle stručnu pomoć nastavnicima, profesorima i skrbi o njihovom pedagoškom usavršavanju i prati rezultate odgojno obrazovnog rada školske ustanove o čemu izvještava ravnatelja. Dakle, tu je ta komunikacija i po meni tu je ta jako, jako važna preventivna uloga stručno pedagoškog nadzora i stoga evo vrijeme mi ističe, podupirem inicijativu i ponovno molim gospodine državni tajniče da prenesete ministru da se ide u izmjene i ovog zakona.
Hvala.
Imate dvije replike.
Prvu repliku gospodin Šimičević.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, evo vidite kako je sabornica prazna, svi se kunemo da nam je sustav odgoja i obrazovanja važan, ali očito da smo mi ostali koji nismo angažirani u kampanji. To su sad izbori pa Bože moj.
Vi ste odlično detektirali problem stručno pedagoškog nadzora i inspekcijske poslove. I da ovdje sam vas htio pitati što mislite kakva bi uloga trebala biti ravnatelja odnosno pedagoške službe da se doista ove stvari dovedu do kraja. Ako u školu dođe stručno pedagoški nadzor i utvrdi se eventualno materijalna povreda određenih prava ili korištenje različitih metoda i oblika rada, dođe zapisnik u školu i ako ravnatelj ili pedagoška služba, to ne prate i ne žele promijeniti kod nastavnika, onda zapravo s tim nećemo dobiti ništa.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Znači uloga ravnatelja i pedagoške službe bi trebala bit puno veća.
Izvolite, odgovor.
Hvala vam lijepa, kolega.
Prvo ću se osvrnut na prvi dio vaše replike. Da evo, okolnosti su takve da je puno kolegica i kolega zastupnika na terenu, znademo da je vo u tijeku predizborna kampanja i poštujem to da evo, moraju raditi na terenu, međutim ja ću ipak reći, i vi i ja smo prosvjetni djelatnici i to dugogodišnji.
Ja imam puno, puno staža u prosvjeti na svim razinama, od osnovne preko srednje škole do sustava visokog obrazovanja i znanosti i znate, svi mi se kunemo u nastavnike, profesore i to čvrsto, čvrsto a kad treba argumentirano raspraviti i argumentirano dati prijedloge kako bi se sustav poboljšao, onda nas nema kao što nas nema ni danas.
Drugi dio, uloga stručno pedagoške službe, komunikacija sa ravnateljem, apsolutno, ne samo kada dođe stručno pedagoški jer kad dođe stručno pedagoški nadzor, onda je gotovo. Ravnatelj kao čelnik ustanove i stručno pedagoška služba, pedagog …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… psiholog i svi ostali stručnjaci su zapravo jedan tim, jedna …
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
… ekipa koja na dnevnoj bazi mora funkcionirati.
Hvala lijepa.
G. Pavić.
Poštovana zastupnice, prvo jedna napomena za kolegu, ima nas koji smo .../Govornik se ne razumije./... kampanji ali nam je stalo do obrazovnog sustava pa smo došli na ovu točku da malo prodiskutiramo.
Kolegica zna da sam tu dosta aktivan i pokušavam se tu maksimalno angažirati iako sam ja radio u obrazovnom sustav još za vrijeme bivše Jugoslavije …
…/Upadica Bedeković: I ja, i ja./…
… e, tako da je to bilo davno.
Htio sam tu samo nešto napomenuti. Ono što je g. Bakić spomenuo, da bismo trebali imati stepenice prilikom prijave do inspekcije prosvjetne. Znači da sve prije toga obavit, s obzirom da prosvjetna inspekcija zapravo kontrolira rad u principu ravnatelja i stručnih službi u školama, da se prvo treba obratiti ravnatelju i svim ovim službama koje to trebaju rješavati pa tek nakon toga onda prosvjetnoj inspekciji.
Isti slučaj je i za ovaj zakon koji ste spomenuli o stručnom-pedagošku nadzoru. Nema smisla da se odmah obraćamo inspekciji ako nismo prije toga prošli stručne službe u školi i ako nismo prošli ravnatelja i sve ostalo što smo mogli proći.
Hvala lijepa. Odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, hvala vam što ste tu na raspravi i cijenim vaš prinos evo argumentiranoj današnjoj mirnoj raspravi, jednoj od rijetkih mirnih evo u ovim danima i stoga hvala vam što sudjelujete u raspravi i doprinosite rasvjetljavanju ove problematike.
Složit ću se, dakle zato zagovaram ovaj cjeloviti dakle pristup izmjenama i ovog zakona i složit ću se da je tu potreban jedan hajdemo to, sročit ću to kao jednu kovanicu, stepeničasti pristup zato što osobno nisam zagovornik represivnog sustava. Inspekciji nadzor nije policijski nadzor, nije represija. Između ostaloga, i inspekcijski nadzor ima preventivnu ulogu i to bi mu trebala biti prva misija a ne dakle samo onaj drugi dio priče da dođe i propiše kazne, već jer onda kad je gotovo, kad dođe inspekcijski nadzor, priča je završena.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Zato taj postupni stepeničasti pristup je jako bitan.
Hvala. Nemate više replika, hvala.
I na kraju g. Erik Fabijanić. Izvolite.
.../Govornik naknadno uključen./... kolegice i kolege.
Meni je isto drago da je ova rasprava mirna. Ovdje imamo jedne blic promjene zakona vezano za prosvjetnu inspekciju za koje je kolegica koja je govorila u ime kluba, rekla da će klub SDP-a to podržati a kolega Šimičević je isti govorio da vapimo za jednim cjelovitim rješenjem i mislim da se svi u tome slažemo.
Ali evo podsjetit ću da prošli tjedan kad je SDP isto tako predlagao jedno blic rješenje vezano za Zakon o legalizaciji, onda se isto tako mantralo o cjelovitom rješenju, ali blic promjena dakako nije prošla, ali ovo nije tema.
Bez daljnjega da ovo su poboljšanja koja su predložena pred nam i koje treba podržati. Ali isto tako po meni treba ipak još više precizirati ulogu prosvjetnih inspektora jer u praksi se nažalost pokazalo jedna stvar a to je da su često puta bave stvarima koje nisu u njihovoj nadležnosti. Vezano za npr. a što jesu u isključivoj nadležnosti osnivača a to je npr. pitanje redovnog održavanja, investicijskog ulaganja ili samih investicija jer je to ipak pitanje političke odluke ili školskog odbora ili samog ravnatelja, dakle ovdje ne govorimo o sustavu zakonitosti rada.
A onda imamo, ja bih tu naglasio na nečega čega nema, ali kad razmišljamo o cjelovitom rješenju, o tome moramo razmišljati a to je čl. 147. Zakona o osnovnim i srednjim školama odnosno osnovnom i srednjem obrazovanju gdje kaže da de facto te poslove nadzora isto radi i nadležni ured županije.
Dakle, nadležni ured županije pomaže obrazovnoj ustanovi da napiše statut, daje suglasnost na taj statut, a onda poslije mora i nadzirati, po logici „kadija ti sudi, kadija te tuži“ ili suprotno. I taj dio i taj nedostatak, mislim da kada budemo tražili cjelovito rješenje, da ga u svakom slučaju moramo dakle sagledati stvari u jednoj određenoj cjelini. Taj dio čl. 147. se treba uskladiti sigurno i prije same reforme koja je dovela do prijenosa nadležnosti državne uprave na županije i to je nešto na šta skrećem pozornost zakonodavnoj vlasti da poduzme i taj dio pa makar išao kroz neke blic promjene, ali u svakom slučaju trebaju nam nova cjelovita rješenja.
Evo, ja bih time završio svoju raspravu i prije kraja vremena, vidim da ima replika.
Hvala lijepa, ali imate dvije replike još. 3 replike. G. Šimičević.
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani zastupniče, evo, hvala i vama što podržavate ove izmjene, one jesu kozmetičke, ali su jako bitne za 60 tisuća prosvjetara, onih koji su odgovorni, marljivi, vrijedni i vode računa o svom poslu. Ne znam sad da li ću biti u pravu, ali mislim da je prosvjetna inspekcija samostalna u svom djelovanju i da županija zapravo nema ingerencije nazora u školama, ona može u jednom segmentu, s obzirom da je osnivač, ali nastavni proces, mislim da je u pitanju samo prosvjetna inspekcija. Hvala.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem. Ja bi vam samo skrenuo pozornost, dakle na onome što je matični zakon, čl. 147 jer može doći do ispreplitanja ovaj, do ispreplitanja nadležnosti, po meni taj zakon treba uskladiti, dakle i prema tome, jer može se dogoditi de facto, to jest u naravi sukob interesa. Dakle time ne umanjujemo prava i nadležnosti prosvjetnoj inspekciji nego treba eventualno uskladiti novelu koja je vezana za sam zakon, evo.
Gđa. Bedeković.
Hvala lijepa uvaženi kolega. U svom izlaganju ste naglasili da se zalažete za cjeloviti pristup dakle ovom zakonu i jednako tako, naglasili ste da je potrebno precizirati ulogu prosvjetnog inspektora, pa me zanima, možete li konkretizirati i reći, po vašem mišljenju i što mislite, što bi trebalo izmijeniti, dakle koja je konkretno uloga prosvjetnog inspektora i što bi konkretno prosvjetni inspektor, kada dođe na teren neposredno trebao činiti?
Izvolite odgovor.
Pa konkretno, dao sam odgovor u smislu da koji puta nadziru i ono što nije u njihovoj nadležnosti. Dakle ono što su političke odluke osnivača, a ne one što je normativni dio i to se nažalost događa, ali smatram da bi jako puno trebali, prije svega, obratiti pozornost na nešto što je poštivanje pedagoškog standarda kojeg nažalost ni mi kao država ne možemo u potpunosti realizirati, općenito govoreći, dakle kao županija i kao gradovi, a to je pitanje jednosmjenskog rada u školama, jer to je pedagoški standard koji je usvojen davno, a kojeg ne možemo realizirati, a i mislim da tu, da prosvjetna inspekcija, isto tako, mora nama davati i pružiti te statistike kao zakonodavcu da imamo, ne?
Činjenica je da se u praksi nažalost pokazalo da ovaj, imamo puno pritužbi i znam ljude koji se bave inspektorskim radom, da zbog anonimnih prijava dolaze raditi subotom, da bi onda podijelili i zadaće za koje smatraju da su zbilja bitne za istražiti, baš zbog anonimnih prijava, evo, .../Upadica: Hvala./... ne znam da li sam vas zadovoljio, ovaj.
Poštovani kolega. Skrenuli ste pozornost na jedan problem koji je stvarno prisutan i to ne samo u vezi županija. Prisutan je i u vezi gradova. Naime, gradovi su zapravo osnivači škola, osnovnih škola i ukoliko je grad osnivač, onda zapravo se na gradskom vijeću donosi i statut škole. Znači tamo se usvaja statut škole. Ukoliko je osnivač županija, onda se taj statut usvaja na skupštini županijskoj.
Tako da, ima tih ingerencija koje se zapravo isprepliću i treba o tome voditi računa kao treba skrenuti pozornost i g. tajniku da se taj problem riješi, da bismo mogli kasnije jednostavnije funkcionirati.
Hvala. Odgovor, izvolite.
Zahvaljujem.
Ali, po novim propisima, županija kao osnivač, odnosno u liku i djelu župana daje suglasnost na statute, ne više predstavnička tijela ili barem što se, odnosno donosimo akte o osnivanju, u svakom slučaju, dakle kad se osnivaju nove škole, to čini županijska skupština.
Da, postoje određene stvari, dakle ukidanjem poglavarstva koja su nekad postojala, jedan dio nadležnosti je prenešeno na župane, jedan dio je prenesen na predstavnička tijela, pa tako je bilo šetanja koja su bila vezana za imenovanja članova školskih odbora, gdje stalno imamo određene promjene, je li?
Hvala lijepa.
Nemate više replika. Samo da ne izmislimo još jedno tijelo koje će objediniti sve te inspekcije. I imamo g. Tomislava Paljaka koji će govoriti na kraju u ime predlagatelja. Izvolite.
Hvala vam lijepa potpredsjedniče. Uvažene zastupnice, uvaženi zastupnici.
Da, iskoristit ću pravo završnog obraćanja, pa evo, bez obzira na brojnost, odnosno manju prisutnost zastupnika i zastupnica danas, ipak možemo, ja mislim, zaključiti da kad je u pitanju odgoj i obrazovanje, s obzirom da je uvijek tada riječ o vrlo životnim temama, da se evo, i rasprava može razviti u jednom vrlo dobrom i konstruktivnom smjeru. Ja bih htio, evo, reći da bez obzira s koje strane dolazili prijedlozi, da su oni bili dobronamjerni i naravno, počet ću redom prema raspravama izlagateljima, reći da ono što smo htjeli postići nacrtom ovoga zakona jesmo, upravo u smislu da on bude vrlo konkretan i da on bude vrlo jasan i da odmah njegovom implementacijom pomogne našim kolegicama i kolegama u školama.
I zato je evo, bila izmjena samo dvaju članaka i bila je riječ o tome da se time zaista rješava problem anonimki. Taj problem se mogao riješiti, doduše i prije, ali ja evo, imam pravo misliti da smo mi ta garnitura koja ga je prepoznala, taj input koji je dolazio iz zbornica smo čuli i reagirali smo odmah. Bez obzira što u krajnjoj liniji, vi niti jednim zakonom ne možete zabraniti ljudima da podnose anonimne prijave jer bi to bilo diskriminirajuće, jednim djelom se to odnosi i na takse jer bez obzira što ovdje naravno nismo predvidjeli naplaćivanje, moglo bi doći i do problematike u kojemu zaista naši građani imaju pravo komunicirati prema tijelima javne vlasti pa i preko dakle ovakvih podnesaka koji i ne moraju biti na kraju krajeva, utemeljeni.
Bez obzira na sve to, ovim izmjenama zakona, mi smo stali na kraj anonimnim prijavama i situacija će se sigurno u tom smislu poboljšavati u zbornicama.
Ono što je također apostrofirano ovdje i što ću naravno prenijeti ministru i što je svakako jedan doprinos u raspravi jest i potreba da se ide prema izmjenama Zakona o stručno pedagoškom nadzoru jer je i ovdje bilo apsolutno vidljivo da se te ovlasti vrlo lako preklapaju i da ono što u principu i jest posao prosvjetne inspekcije a on se prije svega svodi na nadzor nad formalnim ustrojem i načinom rada i onda zakonitom ostvarivanju učeničkih i radničkih prava a ne odnosi se na procjenu stručnosti, metodičnosti i pedagoških kompetencija u radu pojedinih učitelja, tu zaista je nešto što moramo razgraničiti i bolje pojasniti nešto što na kraju krajeva i jesmo naveli kao ono što će nam doći u našim slijedećim aktivnostima u smislu razmatranja cjelovitog zakona i cjelovitog teksta zakona.
Evo, ja vam doista zahvaljujem i na raspravi i na činjenici da ste ostali i na ovom drugom čitanju iako ona nije u odnosu na prvo imala nikakve normativne razlike i što ste sudjelovali u ja mislim kreiranju ipak boljeg odgojno-obrazovnog sustava u RH.
Ne treba se zanositi velikim riječima, nije točno da je ovo pokušaj prevare učitelja, upravo suprotno i mislim da bismo upravo u ovakvim brzim i efikasnim pa ako treba i manjim koracima, mogli postići puno bolje rezultate nego velikim najavama i razbacivanjem velikim riječima.
Hvala vam u svakom slučaju svima dosada.
Hvala i vama.
Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
Sutra ujutro, u 9 i 30 nastavljamo s radom sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz.
Doviđenja i odmorite se.

SJEDNICA PREKINUTA U 15,33 SATI
PDF