Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 6

PDF

58

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 95
04.03.2021.
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,43 SATI

Evo kolegice i kolege nastavljamo dalje s radom, molim vas da zauzmete svoja mjesta.
Slijedeća točka je:

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, prvo čitanje, P.Z.E. broj 95

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točci dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za poljoprivredu.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Uvaženi državni tajnik Tugomir Majdak …/Upadica: Stanku, stanku traži./…
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče tražim stanku u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom konstatirali nedostatke samog Zakona o poljoprivredi odnosno neustavnost određenih članaka. Dakle, danas je pred nama odluka Ustavnog suda od 20. listopada kojom se usklađuju odnosno proglašena su dva članka neustavnim, međutim postoji još veliki broj odredbi odnosno članaka samog Zakona o poljoprivredi koji su i dalje neustavni. Dakle, konkretno nisu u skladu sa Člankom 19. stavkom 2. Ustava RH koji jamči sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti što se odredbama Zakona o poljoprivredi ne omogućava.
Hvala.
Hvala.
Imamo dalje još zahtjeva za stanku?
Izvolite.
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a u trajanju od 10 minuta jer danas razgovaramo o prevažnoj temi doniranja hrane. Naime, kao što nam je svima dobro poznato Hrvatska je pogođena čak dvama katastrofama što je dovelo do bitnog osiromašenja njezinih građana. U takvoj situaciji upravo se sustav doniranja hrane, ali i njegovo reguliranje unutar ovog zakona pokazuje jednim od ključnih mehanizama koji bi mogao spriječiti dodatno osiromašenje naših građana. Međutim, kada pogledamo ono što se ovim zakonom mijenja, poglavito Članak 28. koji se referira na Članak 81. postojećeg zakona onda vidimo da se ovdje ne ide dalje u onome što je u ranijoj odluci Vlade iz 2019. najavljeno, a to je plan i provedba tog plana doniranja hrane, osnivanje banki hrane gdje studija otpada hrane koliko ga uopće u Hrvatskoj ima, koliko izbježivog otpada onog otpada koji smo mogli spriječiti, na koji način povezati distributere s krajnjim korisnicima.
Mi ovaj plan koji je Vlada ranije dovela nismo realizirali u praksi, a sada uvodimo nove zakonske odredbe koje idu prema tome da ćemo možda tek trebati raditi plan da bi sustav doniranja hrane u Hrvatskoj zaživio. Podsjetit ću da se u EU godišnje baca 400.000 tona hrane, a u Hrvatskoj, u Hrvatskoj 400.000 tona hrane, a u EU čak 88 milijuna tona. Ako želimo spasiti osiromašene građane Hrvatske moramo se hitno pozabaviti bankama hrane i kvalitetnijim sustavom doniranja hrane.
Slijedeći zahtjev za stanku uvažena zastupnica Anka Mrak Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Molim vas stanku u ime Kluba Centra i GLAS-a u trajanju od 10 minuta. Dakle, mi pred sobom imamo Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi. Riječ je o iznimno važnom zakonu i iznimno važnim temama koje su ovdje definirane. Stoga je i ova stanka u kontekstu toga, bilo bi dobro da resorna ministrica bude tu s nama, bilo bi dobro da resorna ministrica objasni odnosno daje uvodni dio i da nju možemo pitati neke stvari koje namjeravamo pitati.
Dakle, ono što je, osnovna tema je ovog između ostalog između ostalih i tema ovog zakona je donošenje programa potpore projektima koji donose sprječavanju i smanjenju nastanka otpada od hrane. Mi imamo već na snazi jedan odnosno već je donesen jedan plan koji je za period od 2019. do 2022. pa bi bilo zgodno znati šta je od tog plana realizirano, da li je barem napravljen vodič koji je, kojim će biti obrađena određena problematika. Šta je taj vodič definirao, što sad već imamo? Dakle, mi cijelo vrijeme donosimo nekakve zakone izmjene i dopune, a da nemamo prilike razgovarati i čuti što je do sada realizirano. Da li je realiziran vodič, što je, što imamo problem uopće na našim prostorima, što je ono što je gospođa Selak Raspudić rekla kolegica, što je sa bankom? Ta banka je, banka hrane je predviđena već u 2019. da se bio je pilot projekt, dakle mi smo sad u 2021.
Zaključno, riječ je o izuzetno važnom zakonu. Riječ je o zakonu koji treba gledati i u kontekstu slijedećeg plana oporavka i otpornosti pa bi bilo dobro uspostaviti vezu između ovog zakona i tog plana koji je, ko Jeti svi o njemu pričaju ali ga nitko nije vidio i bilo bi dobro da je resorna ministrica s nama.
Hvala lijepo.
Hvala.
Slijedeći prijedlog za obrazlaganje stanke je uvažena zastupnica Marijana Petir.
Hvala vam lijepo gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Ja bih vas molila stanku od 10 minuta za Klub zastupnika HDZ-a kako bi još jednom podcrtali da je ovdje riječ o tehničkim izmjenama zakona koje su itekako nužne jer je Zakon o poljoprivredi temeljni zakon i ovim izmjenama je cilj unaprijediti sustav funkcioniranja i Ministarstva poljoprivrede ali i zajedničke organizacije tržišta. Također referirati se na sprječavanje nastajanja otpada od hrane koje je već bilo primjerice ovdje spomenuto premda je dobro poznato da postoji plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u RH, da je on izrađen nastavno na obavezu propisanu Zakonom o poljoprivredi, da je do sada donirano 200 tona hrane i da su izrađeni pripadajući vodiči kako bi se smanjilo nastajanje otpada od hrane jer je to i dio naših obaveza koje imamo sukladno strategiji „od polja do stola“, sukladno zelenom planu, sukladno kružnoj ekonomiji koju propagira EU-a. Danas u Hrvatskoj po stanovniku nastaje 75 kg otpada od hrane godišnje i sa svim ovim mjerama koje predviđamo Zakonom o poljoprivredi, želimo i taj problem svesti na najmanji mogući minimum.
Također treba podcrtati da prema izvješću Državnog zavoda za statistiku se bilježe pozitivni pomaci u poljoprivredi za 2020. g. u odnosu na prethodnu 2019. g. pa je vrijednost proizvodnje djelatnosti veća za 1,27 milijardi kn odnosno za 7% što je značajan pomak. Također smo rasli u biljnoj proizvodnji, rasli smo u stočarstvu, povećan je izvoz, smanjen je uvoz i deficit i svi ti pozitivni pomaci u teškim okolnostima u kojima se nalazimo, pokazuju da imamo razloga za optimizam i da je to jedan poticaj za snažne reforme u poljoprivredi.
Vrijeme.
S obzirom da smo došli sad do stanke, predlažem da odmah nastavimo ako ste suglasni jer smo bili na stanci.
Može, hvala.
Državni tajniče, izvolite.
Povreda Poslovnika, izvolite.
Čl. 238., kolegica Petir omalovažila je saborske zastupnike naznačavajući da je riječ tek o tehničkim izmjenama što valjda znači da rasprava suvišna i previđa podsjetiti da je Ekonomski fakultet u Rijeci još 2019. ponudio ministarstvu studiju izvedivosti banke hrane a nije se nikad krenulo u njezinu realizaciju što je naznačeno u planu koji spominje, jednako kao što se nije napravila studija izbježivog otpada, što je također bila preporuka nadležnih institucija a bez toga je rasprava nemoguća.
Ovo nije bila povreda Poslovnika, nego vaša replika pa zato dobivate opomenu.
Slijedeća povreda Poslovnika, uvažena zastupnica Marijana Petir.
Hvala vam, g. potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Povrijeđen je čl. 238. jer kolegica Selak Raspudić tumači nešto što ja uopće nisam rekla. Ona u maniri vidovitog Milana želi ovdje svoje teze promovirati kao nešto što je plod našeg promišljanja, naša promišljanja se razlikuju, mi smatramo da plan koji postoji treba provoditi, on se provodi, donirano je 200 tona hrane, to treba ići i snažnije putem vodiča koji su napravljeni za domaćinstva i za ugostiteljski sektor i za industriju, treba smanjiti bacanje hrane u primarnoj proizvodnji što je ozbiljan problem a to ćemo djelom i riješiti zakonskom regulativom koju smo prošli tjedan raspravljali kao i kroz ovaj Zakon o poljoprivredi.
Vrijeme. i vama je bila ovo replika, pa i vi dobivate opomenu.
Slijedeća povreda Poslovnika, uvažena zastupnica Anka Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo, poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Možete mi odmah dati opomenu, ali ja predlažem da napravimo stanku do 1, da u 1 imate slobodni govor a da onda iza toga možemo imati Zakon o poljoprivredi, da državni tajnik ima tih 20 minuta kao što treba, da ide replike i da to radimo u kontinuitetu.
Mislim da bi to bilo operativnije i bolje, možete mi dati opomenu ali nisam imala drugog modela kako da to predložim. Hvala lijepo.
Dobro, neću vam dati opomenu, vi ste u pravu, ja sam samo pitao hoćemo li napraviti pauzu, nitko nije reagirao. Znači nemam razloga da vam dam opomenu, mi ćemo napraviti pauzu do 1 sat samo imamo još jednu povredu Poslovnika, zastupnica Marija Selak Raspudić.
Čl. 238., premda je kolegica Petir vjerovatno više uvrijedila više vidovitog Milana uspoređujući ga sa mnom, nego obrnuto, ne znamo niti koliko je korištenje fondova za potrebe nabave i podjele donirane hrane FEAD-a pojačano u Hrvatskoj, što se također najavljivalo ovim planom, ne znamo ništa o bankama hrane, ja navodimo samo činjenice koje su nam nužne, koje su nam trebale biti dostavljene da bismo išli u ove kako vi volite reći, tehničke izmjene Zakona o poljoprivredi.
Doniranje hrane …
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Vaša druga opomena jer ovo je bila replika, toga ste svjesni. Jesam ja dobro zbrojio? Ovo je treća? A onda vam shodno …
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Po ovoj točci dnevnog reda, ja mislim, je li druga ili treća? Druga je po ovoj točci dnevnog reda, druga opomena.
E sad ćemo napraviti pauzu od 5 min pa ćemo onda ići sa iznošenjem stajališta i onda nastavit kako je predloženo po ovoj točci dnevnog reda.


STANKA U 12,55 SATI
Sad nastavljamo sa započetom točkom dnevnog reda.
Molim uvaženog državnog tajnika Tugomira Majdaka da se uvodno obrati.
Izvolite.
Hvala.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane gospođe saborske zastupnice, poštovana gospodo saborski zastupnici.
Zakon o poljoprivredi prije svega uređuje ciljeve i mjere poljoprivredne politike, pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere informiranje promocije, pravila o jakim alkoholnim pićima, odredbe o hrani uključujući i nacionalni Codex Alimentarius, zahtjeve kvalitete za hranu i hranu za životinje, sprečavanje nastajanja otpada od hrane te odredbe o mineralnim izvorskim i stolnim vodama.
Nadalje, zakon uređuje sustav i kvalitete poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, uključujući i ekološku proizvodnju, savjetovanje i obrazovanje poljoprivrednika, baze podataka o poljoprivredi te administrativnu kontrolu, kontrolu na terenu te upravni inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona.
Predloženim izmjenama i dopunama trenutnog akta u primjeni osigurat će se provedba odluke Ustavnog suda RH o usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s novom pravnom stečevinom EU.
Također predlažemo unapređenje određenih postojećih normativnih rješenja koja su se pokazala neodgovarajućim kao i nomotehničku doradu teksta. Izmjenama i dopunama trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi osigurava se pravni okvir za donošenje Strategije poljoprivrede kao akta strateškog planiranja od nacionalnog značaja koje obuhvaća područje poljoprivrede i ruralnog razvoja, za donošenje Strategije biogospodarstva te ostalih akata strateškog planiranja za provedbu poljoprivredne politike.
Ustavni sud RH u svojoj je odluci od 20. listopada 2020.g. ukida čl. 15. st. 4. te čl. 67. st. 2. trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi s danom 1. ožujka 2021.g.
Uvažavajući citiranu odluku i pravna shvaćanja Ustavnog suda RH izmjenama i dopunama trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi korisnicima mjera poljoprivredne politike omogućuje se podnošenje žalbe na odluke Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u upravnom postupku kao i podnošenje tužbe nadležnom upravnom sudu protiv rješenja kojim je odlučeno o žalbi. Time se osigurava jasna, predvidiva i učinkovita sudska zaštita prava korisnika u provedbi mjere poljoprivredne politike.
U dijelu mjera organizacije unutarnjeg tržišta uvodi se pravni okvir za donošenje posebnog programa potpora na nacionalnoj razini u cilju promocije hrvatske poljoprivrede i prehrambenih proizvoda u sektorima proizvodnje i prerade mlijeka, mesa, voća i povrća, meda, jaja, uljarica, maslina, brašna, šećera te u sektoru ribarstva ekokulture.
Nadalje, propisuje se mogućnost ukidanja ovlaštenja pravnim osobama za obavljanje poslova razvrstavanja i označivanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova u slučaju neispunjavanja uvjeta i obveza za obavljanje navedenih poslova. Isto tako normativno se preciznije uređuju zahtjevi stavljanja na tržište proizvoda u sektoru voća i povrća.
Ujedno je modificiran tekst odredbe o pravilima za proizvođačke organizacije na način da se normira mogućnost donošenja rješenja o izmjeni i dopuni popisa proizvoda za koje proizvođačka organizacija priznata. Dosadašnjim pravnim rješenjem nije bila predviđena mogućnost da proizvođačke organizacije priznate u sektoru voća i povrća odnosno izmjene i dopune popis proizvoda za koje su priznate, a za što se u praksi pokazala potreba. U području pravila o alkoholnim pićima provedeno je usklađivanje i osigurana provedba nove uredbe Unije iz 2019.g.
Slijedom navedenog propisan je postupak priznavanja novih oznaka u svim njegovim koricama. U postupak registracije oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića uvodi se prethodni nacionalni postupak. Kako bi se nove oznake mogle koristiti na području EU detaljno se propisuje postupak registracije oznaka na razini EU u koje Ministarstvo poljoprivrede dostavlja Europskoj komisiji dokumentaciju za dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla jakog alkoholnog pića i sudjeluje u komunikacije Europske komisije s podnositeljem zahtjeva.
Normativno se uređuje i postupak izmjene specifikacije proizvoda za registrirane oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Propisuje se obveza upisa u registar korisnika zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića koji se uvodi pri Ministarstvu poljoprivrede, postupak upisa i brisanja te vođenje navedenog registra.
U svrhu terminološkog usklađivanja s odredbama direktive Europskog parlamenta i Vijeća o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda u dijelu u kojem se propisuje stavljanje prirodnih izvorskih voda na tržište naziv prirodna izvorska voda korišten u trenutno važećem zakonu mijenja se u izvorska voda.
U području sprečavanja nastajanja otpada od hrane nužno je transponirati mjerodavne odredbe direktive EU o otpadu. Slijedom toga definira se pojam otpada od hrane, ciljevi i obveze mjere plana za sprečavanja i smanjenja otpada od hrane kao i praćenje i procjena provedbi tih mjera. Uspostavlja se pravna osoba za donošenje programa potpore projektima koji doprinose sprečavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane u svrhu provedbe plana za sprečavanje i smanjene nastajanja otpada od hrane u svrhu provedbe plana za sprečavanje i smanjenje otpada od hrane, a s ciljem poticanja istraživačkog rada i inovativnih rješenja koja doprinose sprečavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane.
U cilju unapređenja sustava doniranja hrane uspostavlja se pravna osnova za donošenje programa potpore posrednicima u lancu doniranje hrane i/ili banci hrane.
Rok za prijenos Direktive o otpadu u nacionalni pravni sustav je protekao te je RH zaprimila pismo službene obavijesti o povredi zbog neobavještavanja Europske komisije o prijenosu citirane direktive u nacionalno zakonodavstvo.
U području uređenja sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode jasnije se definira podnositelj zahtjeva za zaštitu naziva u nacionalnom postupku, zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet.
Također se uspostavlja pravna osnova za donošenje rješenja o ukidanju prijelazne nacionalne zaštite i propisuje postupak izmjene specifikacije proizvoda za koju je priznata oznaka iz nacionalnog sustava kvalitete.
U cilju osiguravanja kontinuiteta rada kontrolnog tijela propisuje se mogućnost donošenja privremenog rješenja o ovlašćivanju delegiranog tijela u slučaju ponovnog ovlašćivanja, ako je postupak obnavljanja akreditacije deligiranog tijela u tijeku.
U cilju administrativnog rasterećenja kontrolnog tijela propisuje se obveza izdavanja uvjerenja o sukladnosti pojedine faze proizvodnje sa specifikacijom proizvoda na zahtjev sudionika u lancu proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište proizvoda označenih zaštićenim nazivom.
Radi terminološkog usklađenja s odredbama relevantne uredbe EU iz 2007.g. pojam kontrolno tijelo zamjenjuje se pojmom deligirano tijelo. U području ekološke proizvodnje manjim izmjenama i nomotehničkom doradom postojećeg teksta osigurava se veća jasnoća i pravni okvir kojim će se osigurati provedba nove uredbe EU o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda, ova uredba je iz 2018.g.
Promjene se posebno ne odnose na izuzeća na pravila koja se primjenjuju u ekološkoj proizvodnji. U području definiranja informacijskog sustava poljoprivrede, elektroničkih baza, izrada podataka normativno se redefinira elektronička poljoprivredna iskaznica i osigurava pravni okvir za njezinu širu primjenu što će omogućiti digitalizaciju poslovnih procesa i punopravno elektronsko podnošenje za potpore za sve korisnike mjera ruralnog razvoja kao i elektroničko korištenje drugih usluga za poljoprivrednike. To će u konačnici rezultirati administrativnim rasterećenjem poljoprivrednika i sustava u cjelini.
Normativnim intervencijama uređuje se poljoprivredno izvještajni i upravljači sustav na način da se detaljno definira postupak razmjene podataka iz svih baza podataka, registara, upisnika, evidencija u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje i poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Na taj način se stvaraju pretpostavke za učinkovitu implementaciju informacijskog sustava poljoprivrede. Proširuje se mogućnost ustupanja podataka iz baze podataka Ministarstva poljoprivrede trećim tijelima u vidu privatnih subjekata i osigurava se javnost podataka iz upisnika poljoprivrednika u cilju veće transparentnosti i kontrole javnog novca i praćenje stanja poljoprivrede. Normativno se uređuje upisnik voćnjaka i upisnik maslinika koji se trenutno vode kao neslužbene evidencije Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Izmjenama i dopunama trenutno važećeg Zakona o poljoprivredi propisuje se mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv rješenja poljoprivredne inspekcije i odgovarajući se usklađuju odredbe vezane za djelokrug rada i područja nadzora nadležnih inspekcija u području poljoprivrede, stočarstva, jakih alkoholnih pića, kvalitete hrane i donirane hrane s odredbama Zakona o državnom inspektoratu.
Zaključno, predloženim zakonom osigurat će se odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU kao i sadržajno unapređenje teksta postojećeg zakona u cjelini i uvođenje novih normativnih rješenja i nomotehničkom doradom i ispravcima pojedinih nesukladnih zakonskih odredbi. Time se poboljšava i pojednostavljuje trenutni okvir za provedbu ciljeva i mjera poljoprivredne politike, a ujedno se unapređuje i konzistentnost trenutnog pravnog okvira kojim se u najširem smislu uređuje područje poljoprivrede i poljoprivredne politike.
Prijedlogom zakona u konačnici se omogućava jasnije i …/nerazumljivo/… postupanje nadležnih tijela i transparentan način postupanja te bolji i učinkovitiji sustav.
Hvala na pozornosti.
Eh imamo 15-tak, 16-tak replika, prva je uvažena zastupnica Andreja Marić.
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče, kad govorimo o planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u RH od 2019. do 2021. kojoj je cilj prepoloviti tu količinu do 2030. kakva je situacija sad u RH od 2019. do 2012. ako imate podatak u tonama kako stojimo.
I drugo da bi uopće postali što više svjesni kao društvo da treba smanjiti otpad od hrane treba provesti edukaciju od najmlađe dobi. Mislim da se tu još uvijek premalo radi, tek se tu i tamo malo nešto vidi po medijima nekakav skeč ili video. Da li se radi na edukaciji znači od vrtića od najmlađe dobi, isto tako da li se organiziravaju kakve radionice i za odrasle, a poveznicu još idem onda i prema doniranju hrane tu također mislim da nije dovoljno napravljeno, neki dionici niti nemaju poima koje su zapravo prednosti doniranja hrane i koje su im porezne olakšice, pa vas i tu molim komentar oko edukacije i informiranja ljudi.
Hvala.
Hvala, evo od 2016. godine od kada se prate količine donirane hrane. Količine donirane hrane u porastu su te su primjer za 2019. godinu bile za oko trećinu veće u odnosu 2018. godinu, a 2019. donirano je 1.517.140,99 kg hrane, a uskoro će biti objavljeni podaci za 2020. godinu.
Što se tiče samih, same realizacije programa koje, plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane koji je donesen na razini 2019. – 2020. godine odlukom Vlade u skladu sa smjernicama za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja znači Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu zajedno s Ministarstvom poljoprivrede je objavila vodič za doniranje hrane namijenjen donatorima i posrednicima u doniranju hrane. Također izrađena studija o izvedivosti banke hrane u RH
Slijedeća replika zastupnica Marija Selak Raspudić.
Da smo na vrijeme pomogli osnivanje banaka hrane možda bi pitanje koje ću vam sada postaviti i koje je aktualno bilo izlišno. Naime, to je pitanje o zahtjevu transparentne solidarnosti. Svjesni smo da je područje Banovine bilo osobito pogođeno potresom kao područje koje je i od posebne državne skrbi, u tom smislu moje je pitanje imate li podataka koliko je hrane i za ljude, ali i stočne hrane donirano tijekom ovog vremena nakon potresa, kako se ona skladišti i gdje se distribuiraju viškovi ono što ima kratak rok trajanja, a što premašuje potrebe domicilnog stanovništva? Naime, bojim se da ne poštuje sustav transparentne solidarnosti koje kontrolira trenutne donacije na Banovini i da bismo mogli svjedočiti uskoro i ekološkoj ali i moralnoj katastrofi.
Hvala na pitanju.
Unutar stožera civilne zaštite sastavnica Crvenog križa je zadužena za dodjelu hrane. Što se tiče hrane za stočnu ishranu odnosno stočnu hranidbu 1.100 tona je osigurano do sada i podijeljeno poljoprivrednim gospodarstvima stočarskog tipa odnosno još uvijek hrana pristiže u dva skladišta u Glini i Petrinji. Skladišta su također u skladu sa svim zdravstveno ispravnim kriterijima i to potvrđuju nalazi inspekcije koji su nedavno obavili nadzor nad ovim skladištem.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Marina Opačak Bilić.
Zahvaljujem.
Državni tajniče s obzirom da je Ministarstvo poljoprivrede propustilo rok za prijenos direktive u području sprječavanja nastajanja otpada od hrane, taj rok je bio 5. srpnja 2020. o čemu smo dobili i opomenu Europske komisije, molim od vas informaciju o tome kako teče zapravo sad s obzirom na te okolnosti provedba plana za sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada hrane.
Hvala.
Evo prije vašeg pitanja odgovorio sam u sklopu prethodnih pitanja, također smo još, vrijedno je za dodati da smo cjelokupni projekt prijavili vezano za doniranje hrane prijavili za nacionalni program oporavka i otpornost u iznosu, ukupnom iznosu od 40 miliona kuna i da ćemo kroz ovaj projekt financirati i završetak izrade odnosno funkcioniranje banke hrane.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Danica Baričević.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani i uvaženi državni tajniče, evo u današnjem prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o poljoprivredi pozdravljam upravo u čl. 11. uvođenje novog programa za promociju hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kojim će se osigurati dodatna promocija hrvatskih proizvoda, a jutros smo čuli koliko je, koliko ima zaštićenih hrvatskih proizvoda i ovo je svakako za svaku pohvalu.
Možete li mi kazati detaljnije imate li neki plan kako će se provesti i na koji način će se provoditi ovaj program i koliko će sredstva bit utrošena u ovom programu? Zahvaljujem.
Hvala.
Vezano za vaše pitanje za promociju hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, da prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivredi definira i čl. 11. koji uvodi čl. 46.a. kojim se omogućava izrada programa na promociji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz RH. Nakon dakle izglasavanja izmjena i dopuna ovog zakona pristupit ćemo izradi ovih programa i definirati financijski okvir, al svakako će oni doprinjeti daljnjoj promociji hrvatskih prehrambenih proizvoda.
Hvala vam lijepo.
Idemo na slijedeću repliku, uvažena zastupnica Martina Vlašić Iljkić, izvolite.
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice, poštovani državni tajniče.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi propisano je da je krajnji primatelj hrane socijalno ugrožena osoba, osoba pogođena elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama koja se donatoru hrane odnosno posredniku u lancu doniranja hrane učini vjerojatnim da je u potrebi, te neprofitna pravna osoba koja pruža uslugu smještaja ili prehrane štićenicima svog objekta izuzev pučkih kuhinja.
Moje pitanje je iz kojih razloga su izuzete pučke kuhinje, te kakvo je danas stanje u pogledu skladištenja i raspodjele donirane hrane, o tome ste malo govorili, te koje su aktivnosti ministarstva za poboljšanje donacija i lakše dostupnosti hrane socijalnim samoposlugama?
Hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala.
Što se tiče pučke kuhinje one se smatraju posrednicima u lancu doniranja hrane koji prikupljaju hranu od donatora koja je namijenjena krajnjem primatelju hrane.
Što se tiče pitanja vezano uz donaciju odnosno dostavu hrane na Banovini rekao sam da sastavna civilnog stožera, Crveni križ redovito i stručno odnosno prema svim zdravstvenim kriterijima vrši dostavu hrane prema najpotrebitijima odnosno stradalnicima i trenutno zalihe su nešto manje odnosno dostavljena hrane ne zalihe, u ovom trenutku nešto manja od onoga što je u dijelu stočne hrane izdano, dakle bliži se iznosu od 1000 tona, a u pogledu stočne hrane to je 1100 tona u ovom trenutku. I što se tiče dakle same provedbe našeg plana za sprječavanje nastajanja otpada od hrane već sam izvijestio kroz prethodne odgovore u kojoj smo fazi.
Vrijeme. Hvala vam lijepo.
Nastavljamo s replikama, uvažena zastupnica Nikolina Baradić, izvolite.
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice HS, uvaženi državni tajniče sa suradnicom.
Evo ovim zakonom se predviđa i donošenje strategije poljoprivrede. Mišljenja sam da je doista nužno donošenje nove strategije pošto je zadnja donesena 2002.g.
Stoga je moje pitanje, imate li informacije o planovima ministarstva za donošenje ove strategije?
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala na pitanju.
Znači izrađen je nacrt strategije poljoprivrede, također postupak strateške studije o učinku strategije na okoliš i ekološku mrežu i oni će biti upućeni dakle i strategija poljoprivrede i strateška studija u e-savjetovanje nakon prethodne procedure u Ministarstvu poljoprivrede. Cilj je kroz ovu strategiju dostići razinu poljoprivredne proizvodnje u 10.g. samo jedan od tih ciljeva ističem, na 30 milijardi kuna. Vezano za dosadašnji znači trend proizvodnje odnosno finalni output poljoprivredne proizvodnje u odnosu na 2019.g. prema drugoj procijeni Državnog zavoda za statistiku u 2020.g. ovaj output će narasti na 19,2 milijardi znači povećanje za 7%.
Hvala vam lijepo.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Romana Nikolić.
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, prošle godine ste velevažno isticali da u budućnosti ima prostora za proizvodnju šećerne repe, te da je cilj zadržati, pa i povećati površine pod šećernom repom. Koja ironija. Također da će se u suradnji sa Hrvatskom industrijom šećera i poljoprivrednicima definirati kako se uspješno oduprijeti izazovima koje ova proizvodnja ima na razini EU i svijeta.
Pa evo ovim putem vas pitam, što je poduzeto da se sanira šteta koja je učinjena proizvođačima šećerne repe, koji su ciljevi razvoja tog sektora, koji je plan pomoći radnicima koji su nakon više desetljeća rada ostali bez posla?
Koji je sektor slijedeći na redu za nepromišljene odluke i slične probleme i dokle tako namjeravate voditi hrvatsku poljoprivrednu politiku?
Hvala vam lijepo.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala na pitanju.
Ne ulazeći na sporne odluke iz 2014.g. vezano za kvote šećera dakle Ministarstvo poljoprivrede je 2019.g. donijelo novi Nacionalni program odnosno program potpore proizvođačima šećerne repe na razini po hektaru dakle na razini do 2.500 kuna proizvođačima šećerne repe, s druge strane proizvodno vezana plaćanja su na razini 3.300 kuna po hektaru, s treće strane kroz komunikaciju sa proizvođačima sa industrijom planiramo i mjere agrookolišta za proizvođače šećerne repe kako bi povećali sadašnju razinu proizvodnje odnosno kampanja koja je u tijeku za sjetvu šećerne repe idućih godina sa 10.500 kuna na održivi oblik vezano za pogone koje imamo u funkciji.
Hvala vam lijepo.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Marijana Petir.
Hvala lijepo gđo. potpredsjednice i g. državni tajniče.
Godina je bila izuzetno teška, obilježena je i COVID krizom i nakon što smo vidjeli podatke Državnog zavoda za statistiku možemo reći da se ipak bilježe pozitivni pomaci. Mene zanima, smatrate li da je to slučajnost ili možemo takve trendove očekivati i dalje u poljoprivredi?
S druge strane, znamo da imamo za slijedeće sedmogodišnje razdoblje na raspolaganju 5 milijardi eura koje trebamo iskoristiti i utrošiti na pametan način za dobrobit hrvatskog sela a i razvoja naše poljoprivrede. Obaveza je Hrvatske osim strategija koja je koliko čujem, u fazi donošenja, izraditi strateški plan za to sedmogodišnje razdoblje u okviru zajedničke poljoprivredne politike.
Zanima me u kojoj je fazi izrada tog plana i u kojoj je fazi ustvari programiranje jer znamo da je tu bilo najviše problema a posljedice će biti dugoročne ako tu pogriješimo?
Hvala, izvolite odgovor.
Hvala.
Ovaj zadnji pozitivan trend porasta poljoprivredne proizvodnje prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u iznosu od 7% ohrabruje, ohrabruje i s druge strane i povećanje broja stoke vezano za isto razdoblje koje je na razini govedarstva 0,3%, na razini svinjogojstva 1,5%, na razini ovaca i koza 5 do 5,5%, dakle svi trendovi su pozitivni.
S druge strane i naše mjere koje je ministarstvo programiralo u posljednje 4 g. su doprinijelo ovom pozitivnom trendu, s treće strane što se tiče strateškog plana, u sklopu dakle nove zajedničke poljoprivredne politike koji će jamčiti kvalitetno korištenje sredstava EU-a, izradilo smo znači prvu verziju, čekamo direktive EU-a uključujući i provedbenu direktivu, čekamo završetak trijaloga vezano za zajedničku poljoprivrednu politiku kako bi nastavili sa poslom.
Hvala. Hvala vam.
Slijedeća replika, uvažena zastupnica Martina Grman Kizivat, izvolite.
Zahvaljujem, uvažena potpredsjednice.
Uvaženi državni tajniče, prema informacijama kojima raspolažemo, nitko od Hrvatske ne sudjeluje u Europskom udruženju banke hrane. Možete li nam nešto reći o tome, da li .../Govornik se ne razumije./... donatore hrane da surađuju sa spomenutim udruženjem? A kada već spominjemo strategiju, podsjetite me, strategija se donosi za period 20 …
…/Upadica Majdak: 10 godina./…
… 2020.-2030., pa me zanima da li ćemo mi donijeti strategiju recimo 2022. razdoblje od 2020. do 2030.? Hvala.
Izvolite, odgovor na repliku.
Redovito Ministarstvo poljoprivrede preko svojih predstavnika sudjeluje na svim EU raspravama ali i konferencijama po pitanju zajedničke poljoprivredne politike pa i po pitanju dakle ovog problema sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Evo i osobno sam sudjelovao nekoliko puta ali i na AGRIFISH vijeću isto sam imao stajalištu po istom. Definitivno mi sudjelujemo na svim razinama EU kada se raspravlja o svoj problematici vezano za zajedničku poljoprivrednu politiku.
Vezano za samu strategiju, strategija se donosi za razdoblje od 10 g., 2020.-2030. g. sa svim svojim ciljevima, indikatorima odnosno pokazateljima praćenja i za ovo razdoblje su postavljeni jasni pokazatelji koji će se onda u doglednom razdoblju monitorirat odnosno pratiti i neće biti razloga za reviziju iste.
Hvala lijepo.
Slijedeća replika, uvažena zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo, poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, dakle mi imamo plan sprječavanja i smanjenja nastanka otpada od hrane RH koja je od 2019. do 2022.
Veliki dio ovih izmjena zakona se odnosi što i kako bi trebao imati novi plan ali ono što mene zanima, zanima da i mislim da je to trebalo biti u obrazloženju razloga zašto idemo u izmjene i dopune ovog zakona, što je do sad napravljeno? Što se do sad učinilo? Jer imamo i vodič koji kaže da problematika koja treba biti obrađena je preraspodjela viškova hrane kroz nacionalni sustav doniranja hrane.
Koji je to nacionalni sustav, dali ga imamo, kako funkcionira, što je sa bankom hrane, kad je realno da se to napravi a to treba jednako tako i gledati u kontekstu plana otpornosti i oporavka koji moramo dostaviti komisiji koja ga onda mora analizirati i otprilike 37% tog plana se treba odnositi na neke zelene politike. Ako je riječ o zelenim politikama, to su prioritet…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… dakle što je do sad učinjeno? Hvala.
Hvala. Izvolite, odgovor na repliku.
Hvala.
U okviru provedbe ove mjere temeljem plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za 2019. do 2020. g., u okviru provedbe izrađen je i implementiran IT sustav za doniranje hrane pod nazivom E-doniranja kojim se olakšava i ubrzava preraspodjela u viškove hrane i omogućuje bolja komunikacija između donatora i posrednika. Proces doniranja hrane nadalje olakšali smo kroz nova pravila o doniranju hrane uspostavljanjem pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje, Narodne novine 119 iz 2019. godine.
Također, u skladu sa smjernicama za doniranje hranom u odnosu na rokove trajanja, znači definirali smo olakšice za doniranu hranu do zadnjeg dana isteka trajanja hrane te je omogućeno da doniranje hrane nakon isteka „najbolje upotrijebiti do“ da se također donira. Izradili smo studiju izvedivosti banke hrane i vezano za izradu novog plana, dakle za razdoblje od 2023. do 2026. da će izrada započeti 2022. g. a rekao sam za nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Hvala.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Marin Mandarić, izvolite.
Zahvaljujem, uvažena potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, s obzirom da već duži niz godina je prisutan trend dobrih brojki u poljoprivrednoj proizvodnji, bilo da govorimo o tonama, kilogramima, litrama, kunama, eurima, kako god pogledamo, imali jesmo kao država pad tamo iz 2015., 2016., nakon toga je evidentan rast unatoč vidljivim značajnim prostorima za napredak po meni i u područjima poljoprivredne politike ali i poljoprivredne proizvodnje pa evo molim vaš komentar, kako su vaša očekivanja za ovu godinu i za iduće godine i kako mislite da će ove izmjene zakona doprinijeti daljnjem povećanju naše poljoprivredne proizvodnje?
Odgovor na repliku.
Hvala.
Pa evo, hvala na znači ovom komentaru koji oslikava stanje u posljednjih nekoliko godina.
Što se tiče prognoza, nezahvalno ih je donositi jer je poljoprivreda tvornica na otvorenom i više klimatskih prilika i nepogoda utječe na sam rezultat našeg konačnog proizvoda ali prema najavama vezano za proljetnu sjetvu, znači povećat će se određene površine pod ratarskim kulturama vezano za stočni fond to sam već i naglasio koji je trend bio u 2020. nastavno 2019. godine. Mi ćemo nastaviti svojim mjerama potpore uključujući izravna plaćanja sa svim strukturama ovih izravnih plaćanja, ali i sa ruralnim razvojem, programom ruralnog razvoja u prijelaznom razdoblju od 2 godine, nastavit ćemo sa mjerama potpore, investicijskim mjerama odnosno …/nerazumljivo/… vezano za grla odnosno površinu.
Hvala lijepo.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Anamarija Blažević.
Hvala potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče govorili ste o oznakama kvalitete. One su korisne i za proizvođače, ali i za kupce. Za proizvođače po pojmu konkurentnosti, a kupac zna dakle točno imaju garanciju o razvijanju kvalitete, zna što kupuje. Općenito mislim da je i oznaka kvalitete pozitivno utječe na ruralni razvoj, a imamo i mjeru 3 programa ruralnog razvoja koja to financijski podupire. Mene zanima za koliko je proizvoda na razini EU Hrvatska osigurala oznake kvalitete. Čuli smo na nacionalnoj i zanima me imate li informaciju o iskorištenosti mjere 3 iz programa ruralnog razvoja kao što sam rekla koja stvarno financijski pa i do 100% financiranja potiče sudjelovanje proizvođača u tim sustavima kvalitete.
Izvolite, odgovor na repliku.
Hvala na pitanju, evo nedavno su čitav niz proizvoda, hrvatskih prehrambenih proizvoda zaštićeno oznakama što zemljopisnog podrijetla, što oznakama izvornosti. Trenutno smo na razini, na ljestvici europskih zemalja među 10 zemalja koje su zaštitile svoje proizvode ovim oznakama, dakle a označavanje smo krenuli 2015. godine. Dakle, 30 proizvoda nosi ovu oznaku, a još 15-tak proizvoda je u postupku zaštite na nacionalnoj razini i spremno za zaštitu na EU razini.
Što se tiče naše nacionalne znači oznake ovim zakonom odnosno propisom definiramo naše nacionalno označavanje po pitanju dokazane kvalitete, to je naziv koji će nositi određeni proizvodi po standardima koji će se definirati podzakonskim aktima vezano za hrvatske poljoprivredne proizvode.
Hvala vam lijepo.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Josip Đakić, izvolite.
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Pa gospodine državni tajniče kroz vaše izlaganje čuli smo sve to što je i dosadašnje zakonodavstvo doprinijelo u napretku poljoprivredne proizvodnje i možemo konstatirati da je za 7% poljoprivredna proizvodnja povećana u RH te smo tako sve mjere i aktivnosti koje su provedene kroz dosadašnje zakonske važenje postigli i vanjskotrgovinske uspjehe u izvozu poljoprivrednih proizvoda tako da smo smanjili bilancu za 7,2% vanjskotrgovinske razmjene, a to u ukupnom iznosu deficita je smanjeno za 27,6%. Mislim da su to jasni pokazatelji napretka i djelovanja Ministarstva poljoprivrede prema poljoprivrednicima kao i sve mjere koje su i svi novci koji su uloženi kroz te mjere kako bi poljoprivreda stasala i kako bi krenula svojim pravim putom kako bi bilo više izvoza nego što je uvoza.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala na komentaru. Dakle, da ako gledamo ukupno, ukupnu trgovinsku razmjenu RH ona se kreće u pokrivenosti uvoza izvoza na razini 60%, dok u poljoprivredi za prvih 11 mjeseci prošle godine ona se popela na 70%. Prošle godine odnosno 2019. je bila isto na razini 63%. Dakle, u ovom također segmentu vanjskotrgovinske razmjene bilježimo određeni napredak i ti trendovi nadamo se da ćemo se, našim mjerama da ćemo te trendove zadržati.
Hvala.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Vilim Matula.
Zahvaljujem.
Uvaženi državni tajniče zbog opasnosti od potpune komodifikacije vode zanima me ova promjena terminologije koja se događa usklađivanje sa Direktivom iz 2009.-te, možete li objasniti zapravo onda razliku između prirodne mineralne vode, između izvorske vode koja više nije prirodna izvorska voda i stolne vode.
Dakle, u dijelu znači izmjena i dopuna zakona i u dijelu kojim se propisuje stavljanje prirodnih izvorskih voda na tržište samo naziv prirodna izvorska voda zamjenjujemo nazivom izvorska voda. U drugim segmentima se ne mijenja znači normizacija odnosno standardni postupci stavljanja prirodnih izvorskih voda na tržište.
Hvala.
I posljednja replika na vaše uvodno izlaganje, uvažena zastupnica Ružica Vukovac.
Zahvaljujem potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče prateći situaciju na deklaracijama proizvoda u našim trgovinama gdje zapravo se vide da određeni proizvodi nose oznaku domaći proizvod, a na samoj deklaraciji je vidljivo da zapravo ta sirovina koja je unutar tog proizvoda nije domaća sirovina nego dolazi sa područja drugih zemalja, moje pitanje jesmo li mogli upravo ovim zakonom danas, dakle Zakonom o poljoprivredi utjecati na takve situacije pa da nam onda domaći proizvod bude napravljen od domaće sirovine. Ja ću uzeti za primjer čvarke recimo na kojima na kutijici stoji jasno piše dakle domaći čvarci, međutim u kutijici je meso odnosno sirovina iz Njemačke, a sama ambalaža je iz recimo Srbije. Dakle, to nema veze sa domaćim proizvodom. Jesmo li mogli ovim zakonom utjecati i na takve okolnosti?
Izvolite odgovor na repliku.
Vezano za registraciju određenog proizvoda što na nacionalnoj, što na EU razini udruge proizvođača odnosno pojedinci koji prijavljuju takav proizvod za označavanje se moraju pridržavati strogih pravila. Znači i u slučaju i dalmatinskog pršuta i slavonskog meda oni su se pridržavali svih kriterija koji su propisani. Za označavanje vezano za stavljanje na tržište takvih proizvoda nadležna je državna inspekcija odnosno sanitarna inspekcija u dijelu provedbe tih propisa. Moram još jednom naglasiti kao i prošli tjedan kad je ovdje bio Zakon o službenim kontrolama i novi zakon, Zakon o veterinarstvu da je u razdoblju početka Covid krize bilo učestalih dakle nepravilnosti, prijava nepravilnosti prema Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja koja je zadužena isto tako i za provedbu Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi.
Hvala vam lijepo, ovime smo iscrpili sve replike možete na vaše mjesto uvaženi državni tajniče.
A mi ćemo nastaviti s raspravama u ime klubova no prije toga želim pitati, žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ?
Uvažena zastupnica Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu, izvolite.
Hvala lijepo, gđo. potpredsjednice Hrvatskog sabora, g. državni tajniče sa suradnicom, zastupnice i zastupnici.
Na 10. sjednici odbora održanoj 18. siječnja 2021. g. raspravili smo o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, cjeloviti izvještaj imate na stranicama Hrvatskog sabora, a ja ću se osvrnuti na najvažnije informacije sa naše sjednice.
Tada je upitano o načinima i izvorima financiranja promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, istaknuto je kako je aktom trebalo obuhvatiti tradicionalne prakse u proizvodnji jakih alkoholnih pića, upitano je o rokovima donošenja Strategije poljoprivrede i usklađenosti akta sa odlukom sa Ustavnog suda. Zatražene su informacije o kontroli i prodaji proizvoda na daljinu, sankcioniranju prodaje nedeklariranih proizvoda u ugostiteljskim objektima, iskustvima i ukupno doniranoj hrani, izuzeću pučkih kuhinja od krajnjih primatelja hrane, izradi plana sprječavanja nastanka otpada od hrane i prometu voća i povrća iz pograničnih područja.
Rečeno je kako se u odnosu na europsku regulativu kasni u donošenju zakona i upitano je o izuzećima od obaveze upisa u Upisnik ekoloških subjekata. Spomenuta je važnost edukacije u primjeni elektroničke poljoprivredne iskaznice i zatraženo tumačenje predložene definicije samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva, tržišnih standarda, sustava kvalitete i njihovog utjecaja na konkurentnost proizvođača i smanjenje uvoza.
Postavljeni su i upiti o brisanju sustava nacionalnog odbora za Codex Alimentarius, dostupnost podataka iz elektroničkih baza i upisnika poljoprivrednika, propisima koji se odnose na nacionalni postupak zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla te je ukazano i na potrebu nomotehničke dorade čl. 45.
Predlagateljica je odgovorila kako je više od 200 tona hrane prošlo kroz sustav doniranja, plan za sprječavanje otpada od hrane je u izradi, pučke kuhinje ne smatraju se posrednicima u lancu opskrbe hranom, promocija proizvoda financirat će se iz državnog proračuna. Zakon je također usklađen sa odlukom Upravnog suda i europskom regulativom o ekološkoj proizvodnji čija primjena je odgođena.
Planirana je provedba edukacije o elektroničkoj poljoprivrednoj iskaznici a nakon procjene utjecaja na okoliš strategije poljoprivrede, uslijedit će njeno usvajanje.
Velikom broju poljoprivrednih gospodarstava poljoprivreda je glavna djelatnost što je razlogom ovako predložene definicije samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva. Zakonom iz područja biljnog zdravstva reguliran je i promet voća i povrća iz pograničnih područja a oznakom „dokazana kvaliteta“ osiguran je nacionalni sustav kvalitet i sljedivost proizvoda.
Uz navedeno, ovaj prijedlog donosi mogućnost dodatnih nacionalnih oznaka kvalitete pa time i zaštite istih. Nakon provedene rasprave, odbor je većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.
Hvala lijepo.
Hvala vama, uvažena predsjednice Odbora za poljoprivredu.
Slijedeća rasprava je, krećemo sa raspravama u ime klubova. Slijedeća je ona u ime Kluba zastupnika HDZ-a u ime kojega će govoriti uvažena zastupnica Marijana Petir, izvolite.
.../Govornik naknadno uključen./... Hrvatskog sabora, državni tajniče sa suradnicom, zastupnice i zastupnici.
Zakon o poljoprivredi temeljni je zakon koji će stvoriti osnovu za donošenje sektorskih strateških dokumenata i same strategije razvoja hrvatske poljoprivrede ali i dokumenata koji će jasnije propisati aktivnosti vezane uz doniranje hrane, sprječavanje nastanka otpada od hrane, sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, informiranje, promociju, savjetovanje, obrazovanje, prikupljanje podataka i izvješćivanje.
Ove izmjene su nužne kako bi sustav bolje funkcionirao a danas nakon iskustva COVID krize, vjerujem da nikom ne trebamo posebno objašnjavati koliko je poljoprivreda važna i da se sa dužnom pažnjom trebamo odnosit prema poljoprivrednicima koji za nas proizvode hranu jer je pitanje proizvodnje hrane i pitanje nacionalne sigurnosti.
U sektoru poljoprivrede je bilo i ostalo puno izazova jer je riječ o tvornici pod vedrim nebom no ohrabruje informacija iz Državnog zavoda za statistiku koji je procijenio da poljoprivredna djelatnost u 2020. g. je ostvarila vrijednost proizvodnje od 19,2 milijardi kuna. Promatrano u odnosu na 2019. g., vrijednost proizvodnje poljoprivrednih djelatnosti veća je za 7%.
Bilja proizvodnja je u odnosu na prethodnu godinu rasla za 8,7% a stočarstvo za 4,3% pri čemu se procjenjuje da je uzgoj životinja u 2020. g. u odnosu na prethodnu, povećan za 6,3%. Također vrijednost izvoza povećana je za 5,1%, vrijednost uvoza smanjena je za 7,2% i vrijednost deficita za 27,6%.
Možda će neki reći da su ti pomaci mali no ipak su pomaci i oni osim što trebaju svima posvijestiti koliko potencijala ima hrvatska poljoprivreda, trebaju nas ohrabriti na snažnije i reformske zahvate kako bi postigli napredak. U tom kontekstu, pravo je pitanje koji smjer ukupne poljoprivredne proizvodnje u ovim uvjetima možemo i trebamo odabrati i što s tim želimo postići te na koje druge sektore osim poljoprivrede želimo utjecati?
Naravno da smo svi svjesni da moramo mijenjati dosadašnje trendove u kojima sirovinu koju proizvodimo i izvozimo pa u tom slučaju dobit od stvaranja njene dodane vrijednosti prepuštamo drugima a uvozimo jeftinije, vrlo često prehrambene proizvode po dampinškim i predatorskim cijenama koje naše poljoprivrednike stavljaju u nepovoljan konkurentski položaj. Zato nam je potrebno strateško planiranje praćeno provedbom zakona i transparentnom kontrolom te provedbe koje će biti ključ daljnjeg razvoja hrvatske poljoprivrede.
Kako se ovim zakonom reguliraju sustavi kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pozitivnim ocjenjujemo uspostavu dobrovoljnog nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta„ koji će pružiti potrošačima informaciju da kupuju domaći proizvod, dodane vrijednosti, provjerene kvalitete, odnosno da je Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka, te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden ili prerađen.
Sustav sljedivosti kroz cijeli postupak lanca proizvodnje hrane naglasak stavlja na višu kvalitetu proizvoda, koju je prije stavljanja na tržište provjerilo ovlašteno kontrolno tijelo. Smatramo važnim spomenuti kako se troškovi ovog certificiranja sufinanciraju kroz mjeru 3. Programa ruralnog razvoja kao aktivnost informiranja i promoviranja koju provode skupine proizvođača.
Uz navedeno početkom veljače objavljen je i poziv za sufinanciranje promocije poljoprivrednih proizvoda na europskoj razini, ukupno vrijedan 183 milijuna eura. Dodatno treba spomenuti i izmjenu koja se predlaže ovim Zakonom, a kojom se po prvi put stvara osnova za izradu programa promocije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji će se financirati iz državnog proračuna.
Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih trgovačkih praksi koje predstavljaju ogroman problem u Hrvatskoj ali i u europskoj poljoprivredi. Najnovije studije europske Agencije za sigurnost hrane pokazuju da su kod europskih kupaca pri odluci o kupnji najvažnija cijena i podrijetlo proizvoda.
Hrvatski potrošač, više od prosječnog stanovnika europske unije prednost daje sigurnosti hrane, a oznaka poput „Dokazane kvalitete“ treba zadovoljiti taj kriterij. U Europskoj uniji kao cjelini, podrijetlo proizvoda utječe 53% na odluku o kupnji, zatim cijena za 51%, dok u Hrvatskoj cijena čini čak 63%, a podrijetlo hrane 58%.
Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada Republike Hrvatske za razdoblje 2019.-2022. izrađen je nastavno na obavezu propisanu Zakonom o poljoprivredi, te u nastojanju da se na jednom mjestu objedine sve mjere i aktivnosti koje će doprinijeti sprječavanju nastajanja otpada od hrane u svim fazama prehrambenog lanca, od primarne proizvodnje preko prerade, trgovine, ugostiteljstva, intitucionalnih kuhinja do kućanstava.
Gubici hrane i otpada od hrane dosegnuli su vrijednost od 20% ukupno proizvedene europske hrane, a na globalnoj razini gubici dosežu do trećine ukupno proizvedene hrane, dok u Hrvatskoj bacamo 75 kilograma po stanovniku godišnje.
Prema UN-ovoj organizaciji za hranu i poljoprivredu na svaki kilogram proizvedene hrane u atmosferu se ispušta 4,5 kg CO2. Europska unija predviđa smanjenje otpada hrane za 50% do 2030. godine i naravno da i mi moramo ostvariti taj cilj. Zakon o poljoprivredi i plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane razradio je mjere i aktivnosti za unapređenje sustava doniranja hrane, društvenu odgovornost prehrambenog sektora, smanjenje količine otpada od hrane, edukaciju, mjerenja, istraživanja, istraživački rad i inovacije.
Svako smanjenje bacanja hrane znači i manji pritisak na poljoprivredno zemljište, manji utrošak vode, pesticida, gnojiva a svi viškovi mogu biti dodana vrijednost za poljoprivredne proizvođače i oporabitelje. Ovaj postupak međusobne suradnje s ciljem postizanja zero waste učinka u kojem svi sudionici lanca trebaju biti dobitnici. Zbog nestabilnosti tržišta svake godine hrvatski poljoprivrednici su prisiljeni odbaciti tone svojih proizvoda jer ih nisu mogli prodati domaćim trgovcima.
Potrebno je podržati one metode smanjenja rasipanja hrane koji su se do sad pokazali učinkovitima, poput lokalne prodaje hrane i kratkih lanaca opskrbi hranom, ali i nastaviti kroz promotivne, edukativne kampanje djecu od najmanjih nogu učiti konzumiranju zdrave, svježe, lokalne proizvedene domaće hrane.
Smatramo kako je potrebno dodatno potaknuti nadležne inspekcije da provode strože nadzore i kontrole, osobito kad je u pitanju uvezena hrana koju trgovački lanci plasiraju na svoje police i u tom smislu očekujemo značajan doprinos Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi i Zakona o službenim kontrolama koje smo proteklog tjedna raspravili i u Hrvatskom saboru.
I treba podsjetiti da su Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka 2018. godine započeli zajednički projekt Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske 2020. kojom će se definirati ciljevi hrvatske poljoprivredne politike za razdoblje 2020.-2030. godina, uključujući aktivnosti koje će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva i uvažavajući pri tom potrebe hrvatskih poljoprivrednika, ali i europski kontekst kojeg određuje Zajednička poljoprivredna politika kao i europski Zeleni plan, Strategija od polja od stola, te Strategija bioraznolikosti.
Uz navedeno ovaj dokument poslužit će i za izradu strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku za sljedeće višegodišnje razdoblje od 2021.-2027. godine. Očekujemo da se nakon što je usvojena Nacionalna razvojna strategija te po usvajanju ovog Zakona kao temeljenog zakona poljoprivredi usvoji i Strategija poljoprivrede.
Planirana ulaganja u hrvatsku poljoprivredu u novom proračunskom razdoblju su 5 milijardi eura i ta sredstva predstavljaju priliku za hrvatsko selo i poljoprivredu, moramo ih iskoristiti kako bi osigurali radna mjesta i normalne uvjete za život stanovnicima sela i tako ih potaknuli da ostanu živjeti na selu, da i dalje proizvode hranu za nas i da i dalje čuvaju hrvatski prostor.
Hvala vam lijepo.
Hvala vama uvažena zastupnice Petir. Nastavljamo s raspravama u ime Klubova. Sljedeći prijavljeni Klub za sudjelovanje u raspravi je Klub zastupnika Mosta, u ime kojega će govoriti uvažena zastupnica Marija Selak Raspudić.
Izvolite.
Uvažene kolegice i kolege, uvažena predsjedavajuća.
Hrvatska je pogođena s dvije katastrofe u posljednje vrijeme. Jedna je pandemija Covida, a druga je katastrofa koju su uzrokovali nedavni potresi poglavito na Banovini i u Karlovačkoj županiji. Ta je katastrofa potencirala problem koji odavno postoji u Hrvatskoj, a to je ozbiljan problem toga da je čak četvrtina Hrvata u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti kako pokazuju podaci za 2019. godinu. Siromaštvo nije tek politički program, siromaštvo je nešto što ubija. Thomas Pogge je sa Sveučilišta Yale je objasnio koliki su razmjeri siromaštva kao katastrofe. Naime, trećina ljudi umire prerano zbog siromaštva u tom smislu između 50 i 70 milijuna ljudi je umrlo u Drugom svjetskom ratu, a 200 milijuna je umrlo od različitih posljedica koje su sponzorirale različite strukture. Od siromaštva je umrlo čak 450 milijuna ljudi. Pa razmislite koliko je to u odnosu na one katastrofe koje obično poznajemo pod ratne katastrofe. Ovo ističem zato da bih istaknula koliko je važno razgovarati o kvalitetnom sustavu doniranja hrane i koliko je bitno da što prije ustanovimo transparentan lanac distribucije viškova hrane. S time kasnimo, a ovaj zakonodavni okvir izmjenom Članka 81. koji detaljnije razrađuje kakav nam plan treba da bismo mogli uopće krenuti u novu razradu distribucije viškova hrane ostavlja jednu opasnu nejasnoću u pogledu toga hoćemo li sada nakon što nismo ostvarili ciljeve prethodnog plana koji je bio donesen za razdoblje od 2019. do 2022. godine ponovo umjesto da provodimo ono što smo naveli u djelo da napravimo, da potaknemo banke hrane, da imenujemo regionalne koordinatore i da napravimo jedinstveni IT sustav koji bi povezao sve one koji su u lancu distribucije donirane hrane ili krovno udruženje koje bi okupljalo sve zainteresirane ponovo kreći u to da pišemo još jedan plan. U Hrvatskoj godišnje nastaje 400.000 tona otpada u hrani. Cilj na koji se poziva i ovaj zakonodavni okvir je upravo UN-ova agenda za 2030.-tu godinu koja se bavi iskorjenjivanjem gladi. I zato je bitno poboljšati sustav doniranja hrane. Ovdje se navodi nešto što je važno za hrvatske građane, a s čime oni nisu dovoljno upoznati jer nije proveden edukativni program koji je naveden u ovom planu, a to je da od 88 milijuna tona hrane koje se na razini EU baca čak 10% nastaje zbog rokova uporabe koji se premašuju, a koji ne utječu nužno na kvalitetu te hrane. Oni su tu više zbog nekakvih marketinških razloga da bi proizvod učinili konkurentnijim. I mi na razini Hrvatske se trebamo ozbiljno posvetiti edukaciji toga da ako je neću prošao rok trajanja ne znači nužno da taj proizvod moramo baciti, ali i na razini EU da se promjene pravilnici koji će omogući redistribuciju hrane kojoj je prošao rok trajanja, a koja je još uvijek dovoljno dobra da bi se konzumirala.
U tom smislu ono što bi bilo najvažnije je konačno se posvetiti poticaju osnivanja banke hrane. Drugo pitanje na koje trebamo dobiti odgovor ako idemo u ove izmjene i dopune zakona je koliko je korištenje fondova za potrebe nabave i podjele donirane hrane poraslo od kada smo po prvi puta donijeli plan 2019. godine. Jesmo li uspjeli nešto više nego ranije s tim planom ostvariti da povučemo konkretna sredstva da rješavamo problem doniranja hrane? Koliko je smanjen otpad od hrane? Vidjeli smo da je 5.3.2020. godine najavljeno da se treba krenuti u organiziranje banke hrane odnosno raspisati barem nekakav natječaj koji bi regulirao njezino poslovanje jer ona je obično u vlasništvu neprofitnih organizacija, a ne samih vlada, međutim nije učinjeno ništa. Nema ni platforma za dijeljenje pozitivnih poslovnih iskustava koje se tiču toga koje koristi poslodavci mogu imati od doniranja hrane. Nema ni sustava dodjele priznanja onima koji su se odlučili na doniranje hrane. I prije svega nema studije izbježivog otpada. Izbježivi je otpad onaj otpad koji se nije morao dogoditi, onaj višak hrane koji je bačen, a koji je mogao biti iskorišten. I to se stalno događa. Jer koji je osnovni problem u Hrvatskoj kada govorimo o doniranju hrane? To su različite prepreke, a jedna od prepreka je prvo nepoznavanje konkretnih neprofitnih organizacija kojima se može sigurno donirati hrana, zato su važne banke hrane. Drugo je regionalna neujednačenost. Mi imamo diskriminaciju ovisno o tome gdje tko živi i tko tome tako može uopće pristupiti uopće doniranoj hrani. U Zagrebu taj sustav relativno funkcionira, no u nekim udaljenijim područjima funkcionira jako loše iz dva razloga. Jedan je zato što su kratki rokovi trajanja pa se donirana hrana distribuira onima koji prvi dođu po nju, a drugi je problem transporta koji je prevelik problem za one koji zaprimaju doniranu hranu koji nemaju dodatna sredstva da bi ju distribuirali po udaljenim krajevima i mjestima gdje ljudi žive unutar tih krajeva. Dakle, paradoksalno doniranu hranu lakše dobivaju oni na mjestima na kojima ima manje potrebe za doniranom hranom.
U svim ostalim krajevima, siromašnijim krajevima Hrvatske, puno je teže doći do donirane hrane a njima je ta hrana najpotrebnija. I nažalost, važno je reći da je problem donirane hrane, najčešće problem neoptimiziranog poslovanja, što znači da se poslodavci prvenstveno vode vlastitim profitom i da im je jeftinije skladištiti kvalitetno hranu nego je donirati zbog čega se otvoreno pitanje koliko će se uopće hrane donirati ako se ona može iskoristiti za povećanje nečijeg poslovanja?
Zaključno ću nešto reći o samom prijedlogu zakona.
Naime, postoji nekoliko nejasnoća unutar predloženih odredbi koje bi trebalo izmijeniti. Prva se odnosi na čl. 3. u kojem se definira krajnji primatelj hrane tako da je on osoba koja će donatoru hrane odnosno posrednik u lancu doniranja hrane učiniti vjerojatnim da je u potrebi.
Ovo je jedna fluidna nejasna interpretacija tko je po kojem kriteriju se nekome učinio vjerojatnim i potencijalno omogućuje malverzacije u lancu doniranja hrane, stoga ju je potrebno u zakonu transparentno definirati.
Nadalje, izrazit ću samo apsurd što se tiče čl. 5. da se poljoprivredna proizvodnja provodi u skladu sa strategijom poljoprivrede jer mi strategiju nemamo a poljoprivrednu politiku očito provodimo.
Što se tiče čl. 22. još ću također na sličnom tragu podcrtati da je potrebno jasno definirati koje zemljopisno područje ima obilježja koja se znatno razlikuju od obilježja susjednih područja da bi se moglo definirati da je to područje za posebnu kvalitetu proizvoda, dakle zaštititi.
Što znači znatno razlikovanje? Ne možemo imati arbitrarne definicije u zakonodavnom okviru koje će ovisiti o nečijoj procjeni. Moramo imati jasne kriterije koje neko može ili ne može zadovoljiti da bi se zakon mogao provoditi.
I čl. 28. koji mijenja čl. 81. ostavlja nejasnoću hoćemo li ponovno donositi nove planove ili ćemo se konačno fokusirati na ono što bi trebali a to je provođenje ovih postojećih planova u djelo.
Hrvatska ima ozbiljan problem sa siromaštvom. Taj je problem ovom krizom potenciran. Da bi smo ga počeli rješavati, trebamo i osvještavati problem bacanja hrane ali i raditi na sustavu kvalitetnog doniranja hrane. Tu kaskamo. Potrebno je što prije osigurati banke hrane.
Hvala vam lijepo.
Slijedeći prijavljeni klub za sudjelovanje u raspravi je Klub Centra i GLAS-a. U ime tog kluba govorit će uvažena zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite kolegice.
Hvala lijepo, poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Dakle pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.
Ima nekoliko tema koje ovim zakonom se razrađuju i definiraju ali dopustite mi uvodno ču o jednoj malo nekoliko riječi nešto malo šire o nečemu što je izuzetno vezano uz poljoprivredu i o čemu trebamo voditi računa i o čemu će se trebati voditi računa i o slijedećoj strategiji razvoja poljoprivrede.
Dakle, klimatske promjene su činjenica, da, klimatske promjene nisu činjenica na političkom na karti svijeta je mislio g. Trump ali je otišao, ja se nadam u povijest. Svi oni koji analiziraju, govore o tome kad su radili recimo na modelu usjeva za kukuruz, da će se u budućnosti izgubiti prihod i zbog klimatskih promjena između 6 i 16 milijuna eura.
Zašto se tako govori? Govori se tako jer naravno da o tome se relativno dakle govorimo o nekakvim istraživanjima koja jesu ali ono što su činjenice, činjenice su slijedeće. Da se je klima promijenila, da će se biljni i životinjski svijet kao i čovjek prilagoditi promjeni klime, da ćemo morati tim promjenama koje su zbog klime nastale, morati prilagoditi i uopće načinu i proizvodnju poljoprivrede jer nešto što je vrijedilo pred 50 g. ili 100 g. sigurno neće vrijediti za slijedećih 50 godina. Da postoji manjak vode, da su velike vrućine i prošla godina nam je pokazala i ukazala na jednu činjenicu a to je tema samodostatnosti u hrani.
Ako želimo zaista i razmišljati kroz strategiju poljoprivrede o samodostatnosti u hrani, onda bi zapravo trebali razmišljati i vidjeti u kontekstu klimatskih promjena, u kontekstu svega toga što se predviđa jer sve negdje piše znate, ali ako to ne pročitate i ako se malo ne interesirate, onda ne znate i o tome treba voditi računa.
Naravno, glavnina ove izmjene i dopune se odnosi na otpad od hrane. To je činjenica. Malo pogledajte svi doma otpad koji proizvodimo, koliko to proizvedemo pa pokazatelji kažu da, govorim isključivo o Hrvatskoj, da je 97 kg po stanovniku godišnje napravi se otpada od hrane. A kad se govori o nekakvim postotcima, onda je dio od toga u domaćinstvima, to je otprilike 53% otpada, u procesima prerade hrane 19% i to je otprilike 72% ukupno bačene hrane.
Gubitci ili bacanje hrane je u primarnoj proizvodnji u poljoprivredi i ribarstvu ali je i u ugostiteljstvu i u trgovačkom sektoru, odnosno veleprodaji i maloprodaji. Protekla godina nam sigurno neće referentna pogotovo kad govorimo o ugostiteljstvu ali imamo neke referentne godine i ono što trebamo zaista napraviti i učiniti a to je mi imamo taj plan sprječavanja i smanjenja nastanka otpada od hrane RH ali imamo i neke stvari kroz koje su definirane problematike. S tim problematikama se trebamo zaista suočiti.
Otpad koji nastaje od hrane ima nekoliko posljedica, posljedica je gospodarski, dakle osjeti se na novcima, posljedica je ekološki, jer taj otpad trebate zbrinjavati i imate zaista niz problema, ali ono što je kod nas još dodatno u Hrvatskoj nas ima, ovi će, popis stanovništva pokazati koliko nas stvarno ima, baratamo brojkom od prilike oko 4 milijuna i baratamo temom održivog razvoja i baratamo temom i kad je riječ o otpad koji nastaje od hrane, vidimo da je razlika velika između Hrvatske i drugih, između Zagreba i drugih dijelova Republike Hrvatske. I tim se trebamo ozbiljno pozabaviti.
Ozbiljno se trebamo pozabaviti kako preraspodijeliti viškove hrane kroz nacionalni sustav doniranja hrane i bez banke bojim se da se to neće moći napraviti i to će biti jedan od prioriteta i to će biti tema na kojem ćemo i ministricu kad dođe tu, ili vas pitati gdje ste, što ste. Nisam slučajno spomenula plan oporavka, odnosno otpornosti kojim Republika Hrvatska ima priliku, riječ je o 6 milijardi eura koje su na raspolaganju, riječ je na još dodatnih 3 milijarde eura koje su na raspolaganju kroz kredite i riječ je o tome da 13% toga se može iskoristiti do kraja 2021. godine.
Dakle, plan oporavka je jedna priča, ali plan otpornosti, da budemo spremni na ovakve stvari, dakle cijela Europa treba biti spremna i mi moramo biti spremni na to i tu je sektor poljoprivrede izuzetno važan. Dakle, tu treba zaista prepoznati koja je tu uloga i odgovornost subjekata u poslovanju s hranom. Preraspodjela viškova, voditi računa da zaista imamo veliki dio zemlje koja gladuje, pitanje je što će biti dalje. Dakle, definirati opća načela, definirati opće stvari, definirati način na koji se to treba napraviti jer, sad ću pozdraviti još i ministricu koju smo tu nešto prozivali da nam dođe, ali evo, ministrica zaista dosta onako odgovorno radi svoj posao i ja to ne, svaki put koristim da to kažem i očito imala neke druge obaveze, ali bit će do kraja s nama pa će i čuti teme koje smo otvarali i koje ćemo još otvarati.
Treća stvar koju želim naglasiti je cijeli ovaj informacijski sustav poljoprivrede, elektroničke baze, izvori podataka. Odredbom članka 40. je kompletna glava promijenjena i tu imamo razlike između onoga što je napisano i stvarnosti. Ja moram priznati da jedan od prvih sustava koje smo imali uspostavljeni, koji sam ja u sustavu prostornog planiranja koristila, jer je bio sustav koji je bio uspostavljen od prije, od nekih drugih je bio ARCOD sustav. I on je bio, njega smo stvarno, ja sam njega koristila i u procesu prostornog planiranja, koristila sam ga i u procesu kad sam podatke koje sam mogla vidjeti, odnosno karte iz katastra su mi bile nedostatne, gruntovnica još i manje, ovo mi je bilo puno jednostavnije.
Mi smo imali sad nedavno jednu situaciju, ja ju želim i s ove govornice naglasiti, bilo je riječi o Zakonu o obnovi. Dakle, donesen je Zakon o obnovi nakon potresa Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske, onda je on proširen na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju. U tom Zakonu je rečeno da će glavnina toga biti riješeno u programu mjera koje će donijeti Vlada. Vlada je u listopadu donijela prvi Program mjera i mi se s jedne strane kunemo u digitalizaciju, kunemo se u e građane, kunemo se u e dozvolu građevinsku, koja je uspostavljenja, a model koji je bio tad je da građani moraju skupljati brdo papira i onda se je domislilo u prvom koraku to na način da su pojedine firme krenule raditi posao pa napla
ivati skupljanje tih papira, a onda je i Ministarstvo, umjesto da promijeni program mjera je odjedanput izmislilo neke urede koji će raditi, umjesto da smanji što da čovjek daje zahtjev i da onda iz zahtjeva se ono što država, odnosno aparat može skupiti, skupi sam.
Zašto to govorim? To govorim i na temu informacijskog sustava, ja sam zaista duboko uvjerena da su informacijski sustavi i da na tome ćemo graditi budućnost i na tome ćete skupljati sve podatke. Ne mislim da je tu problem stvoriti platformu, ne mislim, apsolutno to vidimo da imamo brdo IP stručnjaka koji su to već radili ili radit će, ali uvijek nastaje problem podataka.
Da ne ispadne onaj nesrazmjer, da s jedne strane imamo informacijske sustave, da imamo platforme, a s druge strane da nemamo podatke s kojima ćemo ih puniti. Malo pogledajte svi mi koji se tu zanimamo oko ovog Zakona i želimo o tome raspravljati, to je odredba bivšeg članka 117., a to je novi članak 45. i pogledajte što sve će se evidentirati. Ja mislim da je dobro da se evidentira i mislim da je dobro da imamo i upisnik i voćnjaka i registar državnih potpora i upisnik maslinika i upisnik proizvođača drvenih kultura kratkih ophodnji, to kad je došlo, to mi je onako bilo upitnik iznad glave, ali sam se naučila što to je, jer to je dobro iz nekoliko razloga.
Jedan razlog je način na koji ćete upravljati prostorom, drugi način da vidite što vam se u prostoru dešava, treći podatak koji iz tog, je vezan uz ono što sam krenula raspravu o klimatskim promjenama, jer ako negdje imate drvenaste kulture kratkih ophodnji, on vam u smislu klimatskih promjena donosi nešto drugo, ali i sve to na papiru je odlučno, ja bih zaista nešto od toga vrlo rado vidjela i u stvarnosti.
Hvala lijepa.
Hvala vama uvažena zastupnice Mrak-Taritaš. Dobar dan uvažena ministrice, dobro došli.
Sljedeći Klub zastupnika prijavljen za raspravu je Klub zastupnika hrvatskih suverenista u ime kojega bi trebao govoriti uvaženi zastupnik Zekanović, nema ga, gubi pravo na raspravu. Idemo dalje, Klub zastupnika Domovinskog pokreta, u ime Kluba Domovinskog pokreta uvažena zastupnica Ružica Vukovac.
Izvolite.
Poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovana ministrice, državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege zastupnici. Dakle, Zakon o poljoprivredi trebao bi osigurati pravni okvir za provedbu ciljeva i mjera poljoprivredne politike uz osiguravanje provedbe uredbi EU. Navedeno podrazumijeva i nacionalne strateške i programske dokumente s utvrđenim nacionalnim ciljevima, prioritetima, mjerama i mehanizmima djelovanja u trenutnom programskom razdoblju.
Zakon također uređuje primjenu mjera i pravila vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda kao sastavnog dijela zajedničke poljoprivredne politike koje obuhvaćaju mjere uređenja ili organizacije unutarnjeg tržišta, mjere trgovine s trećim zemljama, pravila tržišnog natjecanja i pravila o komunikaciji i izvješćivanju Europske komisije, te sustav izvanrednih mjera.
Nekoliko puta smo sa ovog mjesta čuli kako nas Europa upozorava da smo prenormirani. U Izvješću OECD-a često čitamo o administrativnim opterećenjima koja trpe naši poduzetnici. I naši poljoprivrednici su prije svega poduzetnici.
Zašto uz svaki drugi članak Zakona o poljoprivredi stoji kako će ministar sadržaj iz samog članka pobliže urediti pravilnikom. Uzmimo za primjer poglavlje mjere izravnih potpora iz samog Zakona o poljoprivredi.
Ove mjere definirane su kroz ukupno 15 članaka. Unutar tih 15 članaka dodatno je predviđeno donošenje još 8 pravilnika ili jednog pravilnika s barem 8 regulativa kojima se može lako manipulirati sadržajem članaka samog zakona. Pa krenimo redom. Na primjer, članak 21. stavak 6. kaže: „Provedbu mjera izravne potpore i smjera ruralnog razvoja te oblik i sadržaj jedinstvenog zahtjeva za potporu ministar uređuje pravilnikom.“
Stavak 27. odnosno članak 27. stavak 2. kaže: „Način održavanja poljoprivrednih površina u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj ministar propisuje pravilnikom.“
Članak 28. stavak 4. kaže: „Dodjelu i povrat prava u nacionalnu rezervu ministar propisuje pravilnikom.“
Članak 29. „Godišnje uvećanje nacionalne gornje granice osnovnih plaćanja ministar propisuje pravilnikom“.
Članak 32. stavak 6. „Mjere u slučaju smanjenja omjera površina trajnih travnjaka uključujući faktore prenamjene ministar propisuje pravilnikom.“
Članak 33. stavak 5. „Pravila vezano uz uvjet obrazovanja ili osposobljavanja ministar propisuje pravilnikom.“
Članak 34. stavak 3. itd. itd. Gdje je pravna sigurnost naših poljoprivrednika kad se ministrima ostavlja tolika mogućnost manipulacije svakom drugom odredbom Zakona o poljoprivredi. Jesu li iz OECD-a, odnosno Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj na ovo mislili kada su Hrvatsku jasno kritizirali da smo administrativno preopterećena država.
A ono ključno što se danas u ovom visokom tijelu mora čuti jeste zbog čega se u svim slučajevima adresatima ovog zakona ne daje pravo na žalbu, odnosno pravo na pristup sudu. Na primjer, zbog čega i dalje u zakonu stoji recimo u članku 44. stavak 11. „Ministarstvo će pravnoj osobi ovlaštenoj za provedbu postupka razvrstavanja i označavanja trupova, odnosno klasifikatoru rješenjem ukinuti za obavljanje poslova pravo.“ itd. itd.
Pa onda u članku 12. odnosno članku 44. stavku 12. kaže: „Protiv rješenja iz stavka 11. ovog članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Također primjerice kod kontrolnih sustava u ekološkoj proizvodnji članak 104. kaže: „Protiv rješenja o zahtjevu iz stavka 3. ovog članka nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor.“
Niz je članaka koji i dalje osporavaju korisnicima pravo na pristup sudu putem podnošenja žalbe. U obrazloženju odluke Ustavnog suda koju je Ustavni sud naložio Ministarstvu poljoprivrede implementirati u Zakon o poljoprivredi navedeno je da sporne zakonske odredbe kojima se priječilo pravo na žalbu i pristup sudu poljoprivredniku predstavljaju povrede članka 19. stavka 2. Ustava koji jamči sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata, upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. To je točno, no smatram korisnim dodatno pojasniti ovu ocjenu.
U Republici Hrvatskoj državna vlast je podijeljena između zakonodavne i izvršne vlasti koje su podložne demokratskoj kontroli građana, a time i političkom utjecaju te sudske grane vlasti koja je za razliku od ove dvije neovisna od utjecaja svakodnevne politike, barem bi to trebala biti.
Sukladno članku 115. Ustava propisuje se da je sudbena vlast samostalna i neovisna, te da sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Sudovi stoga osiguravaju poštovanje prava u tumačenju i primjeni zakonskih akata.
Da bi sudovi ostvarili svoju ustavnu zadaću osiguranja primjene i poštovanje prava u Republici Hrvatskoj građanima mora biti omogućen pristup sudskoj zaštiti u situacijama kada su ugroženi njihovi pravno uređeni interesi, a posebno kada o njihovim interesima odlučuju tijela s javnim ovlastima. Bez pristupa građana sudskoj zaštiti sudska ovlast ostaje krnja i nedorečena u svojoj ustavnoj ulozi jamca poštivanja pozitivnih pravnih propisa od strane zakonodavne i izvršne vlasti.
Istovremeno u ustavnim demokracijama koje počivaju na ideji vladavine prava pristup sudovima kao tijelima državne vlasti koji su neovisni od subjektivnih partikularnih interesa karakterističnih za utjecaj svakodnevne politike predstavlja temeljni oblik zaštite građana od samovoljnog ili arbitriranog postupanja tijela izvršne vlasti.
Sukladno navedenom ključni razlog zbog kojeg osporene odredbe predstavljaju povredu ustavnog jamstva iz članka 19. Ustava je taj što je zakonodavac dopustio da o interesima građana odlučuje tijelo izvršne vlasti van neovisnog sudskog nadzora.
Napominjem, žalba odgađa izvršenje rješenja. Povodom žalbe rješenje se može usvojiti i u korist žalitelja ili vratiti na ponovni postupak. A podnošenje tužbe Upravnom sudu ne odgađa izvršenje rješenja, da ne govorimo o dugotrajnosti vođenja upravnih sporova u RH.
Presudom Ustavnog suda decidirano je navedeno da strankama moramo omogućiti pravo na žalbu. Drugim riječima, u konkretnom području potpora ruralnim područjima i poljoprivrednom sektoru, zakonodavac je građanima dužan osigurati pristup sudskoj zaštiti putem kojega će biti ostvarena učinkovita pravna zaštita njihovih interesa u odnosu na tijela izvršne vlasti koja o njima odlučuju.
Dakle, unutar prijedloga izmjena i dopuna Zakona o poljoprivredi, zakonodavac je bio dužan uskladiti sve odredbe Zakona sukladno Ustavu Republike Hrvatske i članku 19., stavku 2. ali to učinio nije. Takvim postupanjem Ministarstvo ponovno pokazuje svoje pravo lice i svoj odnos prema selu i poljoprivredniku. Radije će kršiti odredbe Ustava nego li izjednačiti svoje poljoprivrednike i ostale dionike u sustavu u njihovim pravima s poljoprivrednicima Europske unije.
Obzirom na način na koji naš sustav tretira proizvođače hrane i naše male OPG-ovce pravo je čudo da na selu uopće imamo preživjelih.
Hvala vam.
Hvala vama uvažena zastupnice. Nastavljamo dalje sa raspravama u ime Klubova. Uvažena zastupnica Dragana Jeckov govorit će sljedeća u ime Kluba zastupnika SDSS-a.
Izvolite kolegice.
Zakon o poljoprivredi koji je stupio na snagu prvim danom 2019. godine u toku 2020. dva puta smo mijenjali i dopunjavali i evo ponovno je na dnevnom redu. Ovaj predmetni Zakon, zapravo pokriva veoma bitno područje, odnosno sektor za koji država iz javnih sredstava izdvaja oko 1,3% BDP-a, što je, uzgred budi rečeno, duplo više nego što je u državama Europske unije. Međutim, ipak treba imati u vidu koliko se ljudi u Hrvatskoj posredno ili neposredno bavi poljoprivredom i živi od te aktivnosti, odnosno od aktivnosti vezanih za poljoprivredni sektor, pa je spomenuto izdvajanje i nije u prevelikom iznosom.
Ovim putem želim skrenuti pažnju na jedan od problema, a to je činjenica da je distribucija izravnih pla
anja u poljoprivredi usmjerena na velike proizvođače, odnosno čak 37% izravnih plaćanja umjereno je u na 2% najvećih proizvođača, te 7 županija prima recimo 60% potpora. Ključni strukturni izazovi, kao što je nedostatak ulaganja u kapital, tehnologija, istraživanje i razvoj koji otežavaju transformaciju poljoprivrede još uvijek nisu otklonjeni. Razni faktori i dalje utječu na ograničavanje tržišta poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, uključujući i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu. Premda je većina zemljišta u privatnom vlasništvu, treba reći da je oko 30% u vlasništvu države i ona se uglavnom dodjeljuje na dugotrajni zakup.
Ovo pitanje, dakle ipak je više vezano za primjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a upravo toj raspodjeli poljoprivrednog zemljišta više puta sam govorila za ovom govornicom i isticala problema u provođenju Programa pojedinih jedina lokalne samouprave koje se tiču, koje se odnose na raspodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta, te sam više puta istakla problem koji se odnosi na program raspolaganja u općini Trpinja. Pri tome je važno istaći da u ovom slučaju imamo jedan karakterističan primjer u kojem dakle, nije problem u Ministarstvu, Ministarstvo je odradilo svaki dio svojeg posla, međutim imamo na sceni primjer kako jedinice lokalne samouprave podliježu pritiscima velikih proizvođača.
To je ono što je problem u tom Zakonu, no nešto o tom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, nadam se da ćemo imati prilike uskoro razgovarati i nadam se boljitku u odnosu na Zakon koji je trenutno na snazi.
Dakle, analizom postojećeg normativnog okvira utvrđena je potreba daljnjeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnim aktima Europske unije i to u više pravaca. U pojedinim sa malim zakašnjenjem, a pojedinim dakle, odnose se na opomenu europskih tijela. U tom kontekstu potrebno je izmjenama i dopunama Zakona osigurati pretpostavke za primjenu Uredbu od definiranju, opisivanju, prezentiranju i označavanju jakih alkoholnih pića i drugih prehrambenih proizvoda, uskladiti nacionalni pravni sustav na odgovarajući način, na način da se dakle, prenose odredbe kojima se uređuje sprječavanje nastajanje otpada od hrane, pa usklađivanje koje se odnosi na ekološku proizvodnju, o tome smo već sve imali nešto prilike čuti, međutim, ovim dopunama osigurava se i provođenje odluke Ustavnog suda s krajem 10. mjeseca prošle godine, čime se korisnicima mjera poljoprivredne politike omogućava, dakle osigurava im se žalba na odluke… /upadica Sabina Glasova: Ispričavam se zastupnice, samo trenutak. Poštovani kolege molim vas, ako imate nešto razgovarati, da to odradite izvan sabornice. Hvala lijepo./… dakle, kao što rekoh, odnosi se na žalbu na odluku Agenciji za plaćanje upravnom postupku, kao i podnošenje tužbe, eventualne tužbe, dakle nadležnom Upravnom sudu protiv rješenja kome je odlučeno o žalbi.
U kontekstu važnosti poljoprivrede i njezinog razvitka, važno je dakle imati zacrtane ciljeve i načine ostvarenja istih, ciljeve i načine potrebno je predvidjeti u dokumentu strateške važnosti i upravo ove izmjene i dopune stvaraju i pravni temelj za donošenje Nacionalne strategije poljoprivrede, odnosno strateškog planiranja koje je od nacionalnog značaja a koje obuhvata područje poljoprivrede i ruralnog razvoja, strategije biogospodarstva te ostalih akata, strateškog planiranja za provedbu poljoprivredne politike.
Kako smo čuli izrada Strategije za područje poljoprivrede je u poodmakloj fazi i zbog ovisnosti o poljoprivredi potrebno je navedeni dokument što detaljnije i kvalitetnije napraviti i svakako povesti računa o prioritetima važnim za sektor poljoprivrede a neka od tih važnih sektora i potreba svakako je unapređenje poslovnog okruženja za proizvođače i mala i srednja poduzeća u agrobiznisu, jače i bolje povezivanje malih proizvođača i malih srednjih poduzeća koji se bave agrobiznisom na izlasku, dakle u izlasku na domaće i strano tržište, poticanje rasta i zapošljavanja u slabije razvijenim ruralnim krajevima, povećanje proizvodnosti, poljoprivredno-prehrambenom sektoru te poticanje mladih da ulaze u poljoprivredni prehrambeni sektor.
Kako i sama dolazim iz ruralnog područja Vukovarsko-srijemske županije u kojem je poljoprivreda definitivno najzastupljenija djelatnost i skoro da nema osobe koja nije direktno ili indirektno povezana i nema doticaja sa poljoprivredom svjesni smo važnosti ovog zakona, odnosno njegove važnosti za poljoprivrednike. Svjesni smo koliko je važno za ovaj zakon da se uskladi sa europskom regulativom i da se postavi pravni temelj kao što sam rekla za donošenje strategije za koju se nadamo da će omogućiti završetak transformacije poljoprivrede u prosperitetnu granu.
Zbog toga će Klub zastupnika SDSS-a podržati ovaj prijedlog izmjena i dopuna zakona i u iščekivanju smo onog koji smatram jednako važnog ako ne i važniji, a to je Zakon o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem za koji tvrdim da mora biti takav da svakako utiče na rast i razvoj OPG-ovaca i poljoprivredne, domaće poljoprivredne proizvodnje, očuvanja kao što rekoh i razvoja OPG-ovaca kao garancije obrade naše zemlje, te domaće poljoprivredne proizvodnje.
To mora biti osnovna intencija i tog nadolazećeg zakona i sigurna sam da jedino tako možemo govoriti o razvoju i uključivanju mladih u proces poljoprivredne proizvodnje. Sve drugo bilo bi neprihvatljivo za Klub zastupnika SDSS-a.
Hvala.
Hvala vama uvažena zastupnice.
Nastavljamo. Samo malo, imamo nekakav leteći objekt.
Nastavljamo dalje sa raspravom u ime klubova.
Sljedeći na redu je Klub zastupnika SDP-a. U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će uvažena zastupnica Martina Grman Kizivat i uvaženi zastupnik Mišel Jakšić.
Izvolite. Aha, prvo će Mišel Jakšić.
Hvala potpredsjednice Hrvatskog sabora, poštovana ministrice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Dobar dan, lijep pozdrav svima.
Danas pred nama su nove xy-te izmjene Zakona o poljoprivredi i ono što smo imali prilike čuti o nekim dosadašnjim raspravama je da eto sad usklađujemo neke stvari sa europskim direktivama jer je sve bajno, a sve ono ostalo što postoji u hrvatskoj poljoprivredi unazad 30 godina je doista u odličnoj situaciji i samo čekamo ove male tehničke promjene da bi svi zajedno do kraja shvatili koliko imamo odličnu situaciju u hrvatskom poljoprivrednom sektoru.
No kad se malo pogleda bolje što danas raspravljamo i što će uskoro biti na usvajanju u Saboru radi se o nekoliko tehničkih stvari sa kojima inače već sad podosta kasnimo. No o tome će više kolegica Grman Kizivat, a svakome tko želi jasno i racionalno pogledati brojke, usporedbe, smjer kretanja hrvatske poljoprivrede može reći da imamo 30 godina apsolutno promašenih poljoprivrednih politika. Stalan pad svojih proizvođača, stalan pad naše proizvodnje i ono što je česta mantra koja se provlači iz godine u godinu, od ministra do ministra, od Vlade do Vlade, svako malo se pojavi rasprava o subvencijskim prijevarama.
Mogli smo čitati i ovih dana da je pitanje da li ćemo više moći dijeliti subvencije jedino i isključivo velikima kako je to kod nas 30 godina već naviknuto. Stalno imamo rasprave o uvoznim lobijima, o tome da imamo prekrasnu zemlju, da imamo ogromne resurse, da imamo i ljude koji vole i znaju raditi poljoprivredu jer je to pokazala naša povijest. Ali jednostavno ne ide pa ne ide. I kad podvučemo crtu ispada da smo samo dostatni samo u piletini, u nekim vrstama agruma a da ona snažna prehrambena industrija koju još hvala Bogu u Republici Hrvatskoj imamo čak i kad bi htjela kupiti sve od hrvatskih proizvođača poljoprivrednih jednostavno ne bi mogla sakupiti dovoljno sirovine.
Možda nam je i ovo sa koronom i potresom bio dobar pokazatelj i dobar znak kako bi se trebali ipak okrenuti. Jer sjetimo se kad je krenuo prvi lockdown koliko je rasprava bilo o tome da li smo samodostatni sa svojom vlastitom poljoprivrednom i prehrambenom proizvodnjom i što ćemo raditi u vremenima koja će dolaziti sa nekom novom strategijom kako da se nikada ne dovedemo u situaciju da ovisimo o hrani iz uvoza.
Ono zatvaranje granica prošlo proljeće nam je bilo najbolji pokazatelj da bi do toga jednom moglo i doći. Sjedinjene Američke Države, Rusija, mase zemalja u EU se okrenula na brzinu nekim novim strategijama i traženju modela kako da u svakom trenutku imaju osiguranu samodostatnost iz vlastite proizvodnje.
Mi si moramo priznati da jednostavno ni tada, a ni do sada nismo napravili po tom pitanju skoro pa ništa. I umjesto da danas raspravljamo o tome kakvo nas čeka novo proračunsko razdoblje u EU, EU koja se sada još više okreće u ovom novom periodu upravo poticanju svoje poljoprivredne proizvodnje i svoje prehrambene proizvodnje mi smo danas eto u raspravi o određenim tehničkim stvarima u kojima smo si sami priznali da smo ponešto zakasnili.
Imamo odličnu zemlju, imamo sjajnu kvalitetu tla, imamo doista puno prirodnih resursa koje bismo mogli iskoristiti i za jačanje hrvatske poljoprivredne proizvodnje na način da konačno imamo jasnu i racionalnu politiku subvencija, a ne da svake godine sve više i više idu subvencija, a naša proizvodnja je manja.
Imamo mogućnost imati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju koja će namirivati potrebe hrvatskog građanstva, hrvatske prehrambene industrije. Imamo sjajnu mogućnost razvijati ekološku poljoprivredu i brendirati naše proizvode koji su doista kvalitetni i vrijedni, ali u 30 godina nismo jednostavno napravili dovoljno, nismo se pomakli sa mrtve točke jer stanje u hrvatskoj poljoprivredi u našem ratarstvu u našem povrtlarstvu, u našem stočarstvu govori jednostavno da sve dosadašnje politike nisu dale rezultata, jer da su dale rezultata ne bismo i dalje imali takav nivo uvoza i ne bismo iz godine u godinu imali manju samodostatnost u vlastitoj proizvodnji po svim kategorijama proizvoda koje možemo navesti.
O samim stvarima u kojima kasnimo, a danas o njima raspravljamo kroz zakonski prijedlog će sad više reći kolegica Grman-Kizivat.
Hvala vam lijepo.
Hvala vama uvaženi zastupniče, kao što ste rekli, nastavit će uvažena zastupnica Grman-Kizivat.
Izvolite, vaših 5 minuta.
Zahvaljujem potpredsjednice Hrvatskog sabora, uvažena ministrice sa suradnicom, kolegice i kolege zastupnici.
Obrazloženje Zakona kao jedan od važnijih razloga navodi se potreba izmjena i dopuna zbog usklađivanja sa Zakonom o državnom inspektoratu. Podsjećamo da je Zakon o državnom inspektoratu objavljen u Narodnim novinama 20. prosinca 2018., a s radom je Državni inspektorat počeo 1. 4. 2019.
Navedeno govori kako skoro dvije godine Zakon o poljoprivredi nije se uskladio sa Zakonom o državnom inspektoratu. Što je slučaj sa nizom drugih zakona iz područja poljoprivrede. Prilikom donošenja Zakona o državnom inspektoratu trebalo je pripremiti u paketu izmjene svih drugih zakona iz područja poljoprivrede, jer se na ovakav način prije svega stvara pravna nesigurnost, a sam sustava uspostavlja godinama, bez plana i jasne vizije.
Spomenuta Strategija se donosi za period 20.-30. Danas je 2021. godina, dok Strategiju donesemo bit će 2022. Još jedno u nizu kašnjenja Ministarstva poljoprivrede. Dodatno, kad se radi o ovom Ministarstvu želimo informirati da su djelatnici koji su navrat-nanos preuzeti iz Savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije nakon odluke Vlade o ukidanju tih institucija, nove ugovore o radu zaključivali sa kašnjenjem od preko godinu dana.
Što reći o doniranju hrane? Ministarstvo poljoprivrede propustilo je rok za prinos Direktive u području sprječavanje nastajanja otpada od hrane koji je bio 5. srpnja 2020. o čemu je zaprimljena i pisana opomena Europske Komisije. Plan za sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 4 godine usvojila je Vlada 2019. godine, ali nemamo informaciju o tome kako teče provedba i koje aktivnosti su realizirane, odnosno imali li kašnjenja.
Nadalje, u području donirane hrane u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona, navodi se kako će Ministarstvo poljoprivrede pripremiti Program potpore projektima koji doprinose sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane kao i Program potpore posrednicima u lancu doniranja hrane. Izvori i iznosi planiranih sredstava se ne navode, ali u obrazloženju Zakona stoji da za njegovo provođenje nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu.
Stoga molimo da se prezentira barem okvirni datum izrade Programa kao i financijski iznos koji je planiran za realizaciju ovih programa. Po pitanju sustava vezanog za oznake izvornosti zašti
ene oznake zemljopisnog porijekla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta izmjenama Zakona vrši se usklađenje sa Uredbom EU 2017/625 koja je objavljena 15. ožujka 2017. Pretpostavljam da se usklađivanje nije moglo provesti donošenjem Zakona o poljoprivredi, u 18. godini, te tražimo obrazloženje po ovom pitanju. Pitamo se je li Ministarstvo poljoprivrede pripremilo smjernice vezane za uvođenje povremene prijelazne nacionalne zaštite ovih oznaka, za alkoholna pića kako bi se proizvođači na vrijeme pripremili za provedbu novih odredbi.
Vezano uz zahtjev strateškog planiranja u izmjenama i dopunama Zakona u Strategiju poljoprivrede navodi se da će Ministarstvo pripremiti Strategiju bio gospodarstva. Čini nam se da Strategija poljoprivrede priprema se kao strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva pa nije jasno da li je to još dodatni strateški dokument. Dodatno molimo informaciju da li je Ministarstvo poljoprivrede planiralo i strateški dokument u području šumarstva ili će on biti sastavni dio još jedne strategije.
Naime na razini Europske unije u pripremi je Strategija za šume kao sastavni dio europskog Zelenog plana pa nas zanima u kojem pravcu Ministarstvo djeluje na ovom području. I dodatno u ime javnosti tražimo informaciju kojim resursima i financijskim sredstvima će se pripremati navedeni strateški dokument. Izmjenama i dopunama Zakona predložen je temelj za donošenje posebnog programa potpora na nacionalnih razina u cilju promocije hrvatskih poljoprivrednika i poljoprivrednih proizvoda.
Kako u obrazloženju Zakona stoji, ni za njegovo provođenje nije potrebna informacija o financijskim sredstvima, tražimo informaciju kako stojimo sa financijama.
Kada smo već kod promocije poljoprivrednih proizvoda, molim informaciju što Ministarstvo misli poduzeti po pitanju brendiranja oznakom „Planinski proizvod“ i „Otočni proizvod“. Zašto se ovim izmjenama i dopunama ne definiraju područja lokalnog tržišta? Svjedoci smo da razvoj lokalnog tržišta i vračanje ravnoteže u lancu opskrbe hranom jedan je od prioriteta europskog Zelenog plana, pa bi to trebalo jasnije definirati.
Saznajemo da Zakon mijenja se i zbog toga što je dosadašnjim Zakonom propušteno učiniti normiranje u pravnoj upravi vezanoj za ukidanje ovlaštenja pravnim osobama za označavanje i razvrstavanje goveđih i svinjskih i ovčjih trupova. Tražimo od Ministarstva da uskladi postupak ovlaštenja jer se za jedine poslove provodi natječaj i potpisuju ugovori, a za pojedine poslove provodi se upravi postupak. Zahtijevamo da za sve baze podataka o provjerenim poslovima javno se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva zbog transparentnosti.
Nadalje, propusti se priznaju i kod članka 31., 35., 36. dok se člankom 65. vrši odgovarajuća nomotehnička dorada i usklađivanje norme, jer je trenutno važeća odredba povezivala obveze i kriterije koje su međusobno nepovezane i neusklađene. To su samo neke. Pozdravljamo iskreno i pošteno priznavanje grešaka, ali ovako ozbiljnom važnom Zakonu ima ih ipak malo previše.
Hvala.
Hvala vama uvažena zastupnice.
Nastavljamo dalje. sljedeći je na redu uvaženi zastupnik Željko Lenart koji će govoriti u ime Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a.
Izvolite uvaženi zastupniče.
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice, poštovana ministrice, kolegice i kolege.
Zakon o poljoprivredi to je trebao biti najvažniji zakon u ovoj državi s obzirom da je poljoprivreda primarna proizvodnja, s obzirom da svako radno mjesto u poljoprivredi otvara skoro dva radna mjesta u privredi. No na žalost nije tako.
Glavna tema ovog zakona je usklađivanje sa zakonodavstvom EU i vjerujem da nitko pa ni ja nismo proučili sve ove direktive koje su navedene u ovom prijedlogu zakona jer mislim da za to treba toliko vremena da si ga nitko ne može odvojiti i da u biti rasprave koje se ovdje provode svih nas su na neki način i površne jer ne znamo što se piše u tim direktivama o kojima se ovdje raspravlja.
No evo zakon uređuje neke ciljeve i mjere poljoprivredne politike pa su one tu nabrojane, mnogi ste o njima govorili. Kaže da zakon osigurava pravni okvir za provedbu ciljeva i mjera poljoprivredne politike. E sad što je poljoprivredna politika u RH? Da li je poljoprivredna politika u RH da 33000 ha najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta iz grupe Agrokor završi u stranim rukama? Znači u grupi Forte nova. Za mene to nije dobar cilj.
Da li je propast svinjogojske proizvodnje cilj? Nije, a dešava se. Vidimo i nedavno su udruge svinjogojaca ukazivale na nisku uvoznu cijenu svinjskog mesa iz EU kojoj oni ne mogu konkurirati sa svojom proizvodnjom.
Da li je propast mljekarske proizvodnje cilj ovog zakona? Ne bi trebao biti, ali na žalost i propast mljekarske proizvodnje se dešava. Svi oni koji opstaju u toj proizvodnji, koji se bore zadnjim atomima snage da opstanu znaju kakav je to posao, a to vam je posao da kada vam se dijete ženi ne možete ni na svadbu otići kao normalni ljudi jer morate nahraniti u vrijeme kada se hrani i morate musti u vrijeme kada se muze. Ne može to nitko drugi napraviti bez vas. A krave ne mogu čekati drugi dan da ugasite šalter, pa drugi dan ih upalite.
No, nitko im to ne priznaje i ne poštuje ih što još ti rijetki i najuporniji proizvode mlijeko. Da li je cilj poljoprivredne politike i neprovođenje Zakona o poljoprivrednom državnom zemljištu? Nije. Evo skoro prije tri godine smo ukazivali ovdje za ovom govornicom, pisali amandmane, govorili da nije provediv Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Ministrica tada nije ni bila ministrica pa ne može niti bit kriva za to. Rezultati nakon toliko vremena pokazuju da smo bili u pravu. Ali što nam to vrijedi što smo bili u pravu kada se nije riješio problem državnog poljoprivrednog zemljišta, kada seljaci nisu dobili državno poljoprivredno zemljište. Zašto? Da li je razlog za to da će uskoro isteći moratorij za kupnju zemljišta stranaca? Možda je, možda nije ali više da je nego nije.
Druga stvar koja se dogodila iz tog zakona je da je cijena poljoprivrednog zemljišta porasla nekoliko puta, da je cijena zemljišta koje naši poljoprivrednici moraju imati da bi proizvodili porasla sada nekoliko puta, a što će se desiti kada istekne taj moratorij, kada dođu ljudi koji u svojim matičnim zemljama plaćaju po 100 tisuća eura hektar zemljišta.
Za njih 10 ili 15000 eura za hektar nije ništa. Da li je cilj nepoštena trgovačka praksa u Hrvatskoj koje ima na svakom koraku koja uništava najviše one manje pa onda prema većim. Da li je cilj da šest i pol posto najvećih dobiva jednu trećinu potpora? Ne bi trebao bit, ali zato ovi manji polako napuštaju, odlaze u Irsku, Njemačku za normalnim životom gdje ono što im se kaže je istina i vrijedi. Ljudi se tamo drže riječi, a kod nas im se samo obećava.
Kako je Poljska radila sa poljoprivrednim fondovima? Svojevremeno prije desetak godina Poljaci su se nudili da nam pomognu, da nas upute kako da iskorištavamo fondove. Tada su to za nas bili predpristupni fondovi.
Evo naš ministar tada nije htio primiti Poljake da mu pomognu, nisu ga tražili za uzvrat ništa iako smo ukazivali na to i pokušavali spojiti nije. Znači, za stanje poljoprivrede nikako ne može bit kriv jedan ministar, ne može bit kriva jedna vlada. Krive su sve vlade i svi ministri, ali s obzirom da sam ja poljoprivredni proizvođač mogu slobodno reći da su krivi i poljoprivredni proizvođači ili seljaci.
Jedan jedini veliki prosvjed smo imali u Zagrebu, jedan jedini i od tada više nismo imali velikih prosvjeda. Pogledajte kako seljaci u Europi istjeruju pravdu i kako se bore za svoja prava? Ne boje se oni niti njihove policije, niti kazni, niti represije kojom Vlada ide na njih. Znači Poljska je prvo fondove dala malima, što nisu mali iskoristili, dali su srednjima a onda ono što je ostalo, da li su velikima.
Kako to ide u Hrvatskoj? Prvo su dobili oni sa stranačkim iskaznicama, pa onda su dobili donatori predizborne kampanje, za neke se od njih i zakoni posebno rade, pa su dobili veliki a ono što je ostalo, mrvice dobili su mali. E sada mi se kunemo na OPG, na ostanak malih ljudi da žive u selima, a kako to izgleda, evo mogla se i ministrica uvjeriti na svoje oči na Baniji gdje ljudi preživljavaju od komadića zemlje, od male stoke, čak nisu niti upisani u upisnik OPG-a, ne uzimaju potpore i kad oni umru, tamo više nitko neće živjeti. Oni koji su manji, ispod 10 ha i oni će teško opstati a onda će progutati i sve one druge koji tamo pokušavaju egzistirati. Nažalost, preko 3500 ljudi je već iz Sisačko-moslavačke županije nakon potresa.
Zašto se odnosimo tako prema poljoprivredi? Zašto ne koristimo ono što nam europske direktive ostavljaju kao mogućnost? Pa to su skrivene potpore i nacionalne mjere. Pa zbog čega svinjetina iz Holandije dolazi u Hrvatsku ili iz Njemačke s tako niskom cijenom? Pa zato što te najbogatije članice EU-a i najstarije imaju mjere skrivenih potpora. I oni omogućuju da njihovi proizvođači proizvode ispod cijene i plasiraju na tržišta kao što su naša. I uništavaju našu poljoprivredu. Kako plasiraju? Preko svojih centara.
Pa čiji su centri došli u Hrvatsku? Nisu došli iz Bugarske i Rumunjske. Došli su iz zapadne Europe da bi prodavali njihovu sirovinu i da bi uništili poljoprivredu ali nećemo mi krivit njih što su se oni borili za svoje nego moramo krivit sebe. Sebe moramo kriviti što smo to dozvolili. Tržnice su nam umrle, umrla je, poljoprivrednici su presuđeni na samo snalaženje i sad govorimo povećanju poljoprivredne proizvodnje, o povećanju izvoza.
Pa normalno da imamo povećanje poljoprivredne proizvodnje kad je urod kukuruza iz soje u prošloj godini bio između 10 i 20% veći. A skoro sav kukuruz i svu soju izvezemo u Italiju i u zapadne zemlje a oni ih oplode i još zarade na tome umjesto da smo razvili stočarstvo koje bi potrošilo primarnu proizvodnju, da smo napravili prerađivačku industriju, zaposlili ljude i preradili naš proizvod i prodali ga kao finalni. Evo, nažalost …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… ciljevi su nam loši i poljoprivreda nam nezaustavljivo propada. Hvala.
Hvala, uvaženi zastupniče Lenart.
Sad ću nakratko prekinuti sjednicu kako bismo provjetrili prostoriju, nismo to već učinili nekih 3 sata.
Nastavljamo u 15 i 45.


STANKA U 15,34 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,47 SATI

Nastavljamo raspravu.
Prijavila se uvažena zastupnica Marijana Petir.
Izvolite.
Hvala vam gospođo potpredsjednice Hrvatskog sabora, gospođo ministrice sa suradnicom, zastupnice i zastupnici.
Da su izmjene i dopune ovog Zakona o poljoprivredi predložene u nekom drugom vremenu, a ne u vremenu pandemije bolesti covid 19 nakon katastrofalnih potresa koji su pogodili Republiku Hrvatsku pitanje je bi li tada o njima promišljali na način na koji ih danas gledamo i o njima raspravljamo.
Svakako treba reći da ohrabruju podaci Državnog zavoda za statistiku o rastu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a oni su i pokazatelji naših budućih mogućnosti koje imamo u poljoprivrednoj proizvodnji. U tom smislu potrebno je krenuti od temelja, a to su resursi kojima raspolažemo i koje je potrebno staviti u funkciju uz čiji bok idu i proizvođači koji ove resurse koriste i kojima je potrebno osigurati svaku pomoć u nastavku bavljenja poljoprivredom i proširenjem poljoprivrednih aktivnosti.
Ta pomoć ogleda se kroz niz zakona o kojima smo raspravljali, koje donosimo i koje mijenjamo kako bi stvorili preduvjete za učinkovitije funkcioniranje sustava poljoprivrede, ali i kroz potpore koje su poljoprivrednici dobili u tijeku prošle godine u iznosu od 7 milijardi kuna kako bi im se pomoglo u njihovom prevažnom poslu, a to je proizvodnja hrane i očuvanje ruralnog prostora.
Ono što svakako zagovaram jest da se taj sustav potpora uredi na jedan pravedan i transparentan način na uravnotežen način koji će doprinositi prije svega razvoju malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava u RH. Vrijednom smatram mjeru pet programa ruralnog razvoja i novi natječaj u iznosu od 120 milijuna kuna koji će ići po ubrzanoj i pojednostavljenoj proceduri, a koji je namijenjen poljoprivrednicima na potresom pogođenom području za sanaciju njihovog poljoprivrednog zemljišta, izgradnju i rekonstrukciju objekata, nabavku strojeva, mehanizacije, opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabavku domaćih životinja i sadnica višegodišnjeg bilja, ali i za dodatno poticanje uporabe drveta u obnovi poljoprivrednih objekata.
Prijave na natječaje također će biti ubrzane i pojednostavljene. Svaki poljoprivrednik imat će savjetnika i pomoć sa dokumentacijom, a navedene mjere pomoći neće pridonijeti samo obnovi narušenih poljoprivrednih potencijala već su one dio šire revitalizacije poljoprivrede Banovine. Uz ovu pomoć smatram važnim također mijenjati trendove, poticati preradu sirovine i stvarati dodanu vrijednost, a da bi se taj rezultat postigao potrebna su nam daljnja ulaganja u istraživanja i inovacije u poljoprivredi, ali i jačanje podrške poljoprivrednicima u kreiranju onih alata pomoću kojih će oni stvarati dodanu vrijednost svojih proizvoda kako bi smanjili u stvari pretpostavke da se ti proizvodi u sirovini izvoze iz naše zemlje, a da se uvoze prehrambeni proizvodi jer to sasvim sigurno nije dobro.
U prilog tome govori i veliki konkurentski pritisak na tržištu vezan uz voće, povrće, mlijeko i meso za koje su nam osim ulaganja u preradbene i skladišne kapacitete koji su planirani Nacrtom strategije razvoja poljoprivrede potrebne i snažnije aktivnosti vezane uz zaštitu domaće proizvodnje i jasniju standardizaciju kvalitete proizvoda dostupnih na hrvatskom tržištu.
Potrebno je raditi i na informiranju i jačanju svijesti poljoprivrednika o važnosti korištenja oznake zemljopisnog podrijetla i izvornosti, ali i značaju dobrovoljnih oznaka kvalitete jer njima možemo zaštititi našu domaću proizvodnju od nelojalne cjenovne konkurencije proizvoda koji su dostupni na policama trgovačkih lanaca po predatorskim i dampinškim cijenama.
U prilog ovom govori i najnovija studija Europske agencije za sigurnost hrane čiji rezultati pokazuju da su hrvatskim potrošačima sigurnost hrane i podaci o njenom podrijetlu važni pri donošenju odluke o kupnji. Mislim da je važno istaknuti da povećanje vrijednosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, smanjenje vrijednosti uvoza poljoprivrednih proizvoda, jačanje položaja poljoprivrednika onog na tržištu i onog vezanog uz donošenje odluke i kreiranje politika razvoja, njihovoj gospodarskoj i socijalnoj i kulturnoj integraciji u život ruralnog područja u kojem žive su elementi o kojima ovisi konkurentnost ukupne poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske i svakog pa i najmanjeg hrvatskog poljoprivrednog proizvođača.
I ovim izmjenama se stvara podloga za učinkovito planiranje budućih aktivnosti u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Hvala lijepo.
Imate dvije replike.
Prva uvažena zastupnica Marija Selak Raspudić.
Kolegice Petir članak 22. koji ide prema izmjenama članka 71. postojećeg zakona kaže da definirano zemljopisno područje ima obilježja koja se znatno razlikuju od susjednih područja da bi se moglo zemljopisno podrijetlo zaštititi.
Znamo da je zemljopisno podrijetlo marketinški važno, ali da je majka svih svađa sa susjedima oko i hrane, a u ovom slučaju se radi o jakim alkoholnim pićima. Mislite li da bi bilo možda pametnije da u zakonu konkretnije i preciznije definiramo što bi bile znatne razlike, da tako nešto ne ostavljamo ili na arbitrarno interpretiranje onih koji pokušavaju zaštititi zemljopisno podrijetlo zbog mogućih budućih tužbi ili na neke pravilnike jer znatno može biti i stvar interpretacije.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala vam lijepo kolegice na vašem prijedlogu.
Mi smo na odboru baš raspravljali tu temu koja se dotiče zemljopisnog porijekla proizvoda i u stvari ono što smo bili primijetili da nam se čini da je procedura poprilično komplicirana i voljeli bi da bude jednostavnija.
No, riječ je o direktivi koja je prenesena u naše zakonodavstvo tako da tu nemamo neki veliki manevarski prostor. No, činjenica je da koliko god mi voljeli naše susjede i dobro surađivali sa njima i bili jedni drugima podrška, da oni ponekad i traže ona prava koja nemaju jer svima je potpuno jasno da varaždinsko zelje koje se proizvodi u Varaždinu jest naš autohtoni proizvod i da Varaždin nije u nekoj drugoj državi nego u Hrvatskoj. Pa smo svejedno u tom smislu imali velike borbe.
Te procedure jesu dosta dugotrajne. Po nekom mom iskustvu ako je sve u redu traju čak i do godinu do dvije na europskoj razini da bi se neki proizvod proglasio zaštićenim. No evo, veseli činjenica da smo se i uhodali i da smo možda te odnose nekako malo bolje posložili u posljednje vrijeme.
Hvala.
Molim vas samo da pripazite malo na vrijeme.
Sljedeća replika uvaženi zastupnik Stipan Šašlin.
Poštovana saborska zastupnice, poštovana ministrice.
Ovi pozitivni statistički pokazatelji doista ohrabruju. Povećanje poljoprivredne proizvodnje za 7% u 2020. u odnosu na 2019., povećana isplata EU potpora negdje oko 20%, povećan izvoz poljoprivrednih proizvoda 5,1%, uvoz smanjen 7,2%. Doista kažem ovi pokazatelji ohrabruju i na neki način potvrđuju da smo na ispravnom putu što se tiče poljoprivredne proizvodnje, odnosno politike poljoprivredne.
Kad pogledamo strukturu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje onda vidimo da biljna proizvodnja praktički zastupljena je sa 58,5%, stočarstvo sa 34,9% i ostalo 6,6 negdje posto. Moje pitanje je kako na neki način povećati udio stočarstva, odnosno finalne proizvodnje u poljoprivredi i na taj način povećati broj radnih mjesta i na neki način osigurati mogućnost zapošljavanja, odnosno u ruralnim prostorima bolju budućnost.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala lijepo kolega Šašlin na ovim podacima koje ste iznijeli, jer oni sasvim sigurno jesu dobar pokazatelj jednih novih trendova i ja se nadam da će se tako i dalje nastaviti zbog toga što nam je važno da osnažimo našu poljoprivrednu proizvodnju jer samodostatnost u proizvodnji hrane je preduvjet očuvanja nacionalnog suvereniteta.
Kad je riječ o stočarstvu ono je vrlo zahtjevno i potpuno je jasno da se manji broj poljoprivrednih proizvođača odlučuje za tu granu ne samo zbog zahtjevnosti proizvodnje, vremena i poljoprivrednih imputa koje je potrebno uložiti već i zbog toga što upravo možda stočari najviše osjećaju probleme koji se događaju zbog nereda na tržištu.
To je i razlog zašto smo i posegnuli za novim instrumentima izmjenom Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kako bi upravo tim sektorom mesa i mlijeka koji su najosjetljiviji pokušali zaštititi na najbolji mogući način od nepoštenih trgovačkih praksi.
Hvala vam lijepo.
Nastavljamo dalje.
Sljedeća se za pojedinačnu raspravu prijavila uvažena zastupnica Marija Selak Raspudić.
Izvolite.
Kolegice i kolege, EU je paradoksalna tvorevina. U njoj je s jedne strane prisutna fetišizacija autentičnosti, potraga za nacionalnim pa i regionalnim identitetom unutar europskih država. To vidimo po važnosti porijekla i korijena, pa tako svjedočimo itekako isplativim borbama za zaštitu autohtonih proizvoda čime se bavi i ovaj zakon čiji je pršut, čije je zelje, čija je gibanica, a ovdje čija su jaka alkoholna pića.
S druge strane nameće se težnja za unificiranošću, monolitnošću i identičnošću. Rajčice i ostalo voće i povrće mora biti identično veličinom i oblikom. U oba slučaja najčešće je na žalost u pozadini profit.
Naime, građanima Hrvatske i EU podrijetlo prehrambenih proizvoda jedan je od najvažnijih kriterija pri kupnji. Pri istraživanju europskog potrošačkog udruženja BEUC domaće preferira 70% kupaca. To često iskorištavaju trgovci tako da maskiraju određene proizvode recimo u našem slučaju kockicama ili negdje drugdje drugim prikladnim ukrasima.
Ovo ističem zato da bih upozorila na to da ćemo mi ovdje zaštićivati zemljopisno podrijetlo doista kompliciranom procedurom kada se radi o jakim alkoholnim pićima, no otvoreno je pitanje hoće li to i za naše krajnje korisnike, potrošače samo poskupiti taj proizvod. Je li u pozadini ovoga nešto što će nam pomoći da zaštitimo domaće ili jedan marketinški trik koji vodi generalno poskupljenju i ide na to da udari i na naš domaći džep.
Što se tiče ovih izmjena i dopuna zakona neke je stvari doista potrebno jasnije definirati. U članku 3. ne možemo govoriti da krajnji primatelj hrane može biti osoba koja se donatoru hrane učini vjerojatnim da je upotrebi. Zakoni nisu vremenska prognoza, nego jasno definirani protokoli koji moraju biti nedvosmisleno primjenjivi u praksi.
Slično je i sa primjenama direktive kao što je članak 22. ono što sam pitala kolegicu Petir gdje se govori o područjima koja se znatno razlikuju od drugih područja. Mora postojati jasna skala što je više, što je manje, te ne bismo ostavili prostor za moguće tužbe onih susjeda koji smatraju da nismo imali pravo proglasiti nešto autohtonim što možda pripada nama ili prema njihovoj definiciji njima.
Rok trajanja je velik problem. Deset posto hrane od onih 88 milijuna tona koje se bace na razini EU baca se zbog prelaska roka trajanja koji je tu više postavljen iz marketinških razloga, a manje iz realnih razloga kvarljivosti hrane.
U planu koji je najavljen 2019. godine, prvom planu koji se trebao baviti sustavom doniranja hrane najavljeno je da će se naše građane educirati o tome da ne treba hranu nužno bacati s istekom roka trajanja.
Međutim, ne vidim da se išta učinilo po tome pitanju. Štoviše smatram da je taj problem toliko velik da treba i na načelnoj razini i EU ali i hrvatskog zakonodavstva jasnije definirati način postupanja sa rokovima trajanja da bismo smanjili bacanje hrane koje sada imamo na terenu tih 400 000 tona konkretno na razini Hrvatske.
Spomenut ću još jednom regionalnu neujednačenost, činjenicu da zbog skupog transporta i činjenice da je propisno zbrinjavanje hrane nakon isteka roka trajanja često jeftinije od doniranja i da posrednici nisu uvijek voljni preuzeti hranu kojoj rok trajanja istječe u roku dva, čak i tri dana. Oni siromašniji krajevi gdje su građani potrebiti građani nedostupniji su češće i oni koji ostaju bez donirane hrane.
Pod hitno trebamo se pozabaviti konkretnim mjerama koje će ići prema stvaranju preduvjeta da napravimo te banke hrane koje toliko dugo najavljujemo i koje su jedna od najvažnijih problema u distribuciji donirane hrane. Zato što nemamo banke hrane imamo nepovjerenje građana prema sustavu doniranja hrane.
Spomenut ću jedan pozitivan primjer iz strane prakse. U Engleskoj postoji first food west supermarket koji je otvoren, u kojem plaćaš koliko želiš, možeš u novcima ali i u vremenu i u vještinama. Ide u korak sa suvremenim trendovima ekonomije dijeljenja da se hrana ne baci.
A zaključila bih s jednom važnom izrekom ruskog filozofa Nikolaja Berdjajeva. On je rekao ako sam ja gladan, to je materijalni problem, ali ako je netko drugi gladan to je duhovni problem. E mi bismo se trebali ovdje pozabaviti time da riješimo upravo taj duhovni problem.
Hvala vam lijepo.
Idemo na replike.
Prva je uvaženi zastupnik Ante Kujundžić.
Izvolite.
Hvala predsjedavajuća.
Poštovana kolegice Raspudić, istraživanja su pokazala kako su zapravo razlozi za nastajanje viškova hrane različiti. Glavni nekako apostrof i zaključak koji se nameće jest da viškovi hrane nastaju kao posljedica jednog oblika neoptimiziranog načina poslovanja.
Ukoliko zanemarimo sve ovo ostalo što ne može ni stati u ovu jednu minutu, pitao bih vas jednu ključnu stvar. Što je po vama ključno što bi zapravo država kao takva trebala napraviti kako bi se pospješio i učinio kvalitetnijim jedan oblik doniranja viškova svima onima koji nemaju.
Odgovor na repliku.
Izvolite.
Da bi potaknulo uopće građane da više doniraju prvo nam je potrebna studija izbježivog otpada, da vidimo koji je to višak koji smo mogli sačuvati. Zatim se država treba fokusirati na to da stvori preduvjete za neprofitne organizacije koje bi bile banke hrane. Dakle, da na neki način bude posrednik, inicijator koji bi povezao zainteresirane stranke u tom lancu doniranja i omogućio im bolje djelovanje.
Stvar koja je također potrebna je nekakva jasnija IT komunikacija putem koje bi se te stranke mogle međusobno povezati. To su koraci koji su već definirani i planom i studijom izvedivosti banki hrana i planom doniranja hrane. Međutim, mi ponovno idemo u izmjene zakona što nije samo po sebi loše, ali nam fali provedba tog plana u praksi. Dakle, da konačno zažive te banke hrane.
Hvala.
Sljedeća replika uvaženi zastupnik Marin Miletić.
Izvolite.
Uvažena potpredsjednice Hrvatskog sabora i uvažena kolegice Selak Raspudić, htio bih radi hrvatske javnosti još jednom vas pitati što mi možemo napraviti kao sustav da bude kvalitetniji i da se stvarno siromašnim građanima RH pomaže konkretno i na konkretan način i kroz ove priče o kojima slušamo danas evo cijeli dan.
Što mislite evo recite javno o hrvatskoj javnosti što možemo napraviti konkretno kroz priču banke hrane, kroz priču konkretne pomoći siromašnima jer znamo koji su sve problemi oko hrane i bacanja hrane.
Hvala.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Pa za početak možda bi se mogli i pozabaviti problemom koji je aktualan da ne postane akutan, a to je ogromnom količinom donirane hrane na području Banovine. Da bismo uopće znali koliko viška donirane hrane imamo morali bismo stvoriti nekakav sustav transparentne solidarnosti gdje bi javnost bila upoznata ne samo sa onom doniranom hranom koja je prošla kroz državni sektor i o kojoj postoji neka službena statistika, nego i raznim viškovima koji su dolazili od različitih drugih organizacija ili direktno od pojedinaca.
Ako to ne napravimo i sama sam u posjeti Banovini svjedočila različitim skladištima na kojima su bile hrpetine nabacane hrane, mnoge kojima ističe brzo rok trajanja. Mi ćemo uskoro ako se ne pozabavimo tim konkretnim problemom imati otpade donirane hrane. Hranu bi trebalo redistribuirati ako se trenutno ne može iskoristiti na Banovini. O tome nitko ne razgovara, to nitko nije ni postavio kao pitanje. Što ćemo sad one rupe u tlu zakapati sa hranom koju ćemo bacati i koja je došla iz džepova naših građana.
Hvala vam.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Marijana Petir.
Izvolite.
Poštovana kolegice, prema nekim podacima kojima ja raspolažem u 2019. godini je bio značajan porast doniranja hrane za nekih 13 milijuna kuna. To je 30% više nego prethodne godine. I prema podacima taj trend raste, no sasvim sigurno je da cijeli sustav treba unaprijediti čemu će pomoći i ovaj zakon.
Ono što nekako ja uviđam obilaskom terena, a kad govorimo o siromaštvu i potrebama građana koji su doslovce gladni najveću potporu tu im pruža Hrvatski Caritas kroz svoje podružnice, crkve i različiti crkveni redovi.
Mislite li da bi bilo uputno i dobro da se i lokalna samouprava uključi u taj postupak i da pomogne i kod otvaranja i snabdijevanja pučkih kuhinja, jer siromašni ljudi ne bi trebali biti samo briga crkve i vjernika nego cjelokupne zajednice. Svi se trebamo potruditi da suzbijemo siromaštvo.
Odgovor na repliku.
Slažem se sa vama kolegice Petir. Apsolutno općenito trebamo decentralizirati Hrvatsku i ojačati ulogu lokalne samouprave i pogotovo u ovom problemu siromaštva koji je izrazito velik u Hrvatskoj a ponajviše u pojedinim županijama i Sisačko-moslavačkoj i brodsko-posavskoj pa na dalje.
Ono što je također veliki problem tiče se toga da recimo ti sustavi koje ste spomenuli poput Caritasa koji su doista oni prvi koji idu do krajnjih korisnika i daju im hranu nisu oni koji daju doniranu hranu, nego sami iz vlastitih sredstava kupuju hranu koju onda daju daju krajnjim korisnicima. Dakle, to su jedni od najjačih sustava koje uopće imamo, a oni nisu uključeni u lanac donirane hrane nego troše materijalna sredstva da bi, da bi priskrbili hranu. Znači da bismo doista trebali ojačati i ovaj drugi sustav koji bi, kroz koji bi prolazila donirana hrana ako želimo imati dvostruku korist. Rješavati problem siromaštva i rješavati problem bacanja hrane.
Hvala vam lijepo.
I posljednja replika na vaše izlaganje, uvažena zastupnica Mrak Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovana kolegice dakle vi ste spomenuli gospodarstvo dijeljenja. To je nešto kod nas što je apsolutno o povojima i nekako je ostalo uopće i ispod radara uopće taj način. Pokazalo se je govorim o iskustvima nekih drugih zemalja EU da je to dobro. Dakle, mi s jedne strane imamo zaista ljude koji žive u siromaštvu. S druge strane imamo višak koji je višak i koji će se jednog dana pretvoriti u otpad. I kad se pretvori u otpad će biti dodatan problem zbrinjavanja otpada, CO2 i da sad više ne nabrajam. Tu treba napraviti nekakav balans između jednog i drugog. A gospodarstvo dijeljenja uopće tema dijeljenja je nešto drugo, a za to bojim se da nam je, da bez da imamo jednu, jedan sustav koji je postavljen od toga ne može biti ništa to se samo može pretvoriti u svojoj antipod.
Hvala lijepo.
Hvala lijepo.
Odgovor na repliku.
Slažem se jer ima i naličje tog sustava. On je puno fleksibilniji što je pozitivno. No, puno je manje reguliran. Tako da se i različita prava koja se inače mogu ostvarivati kroz tradicionalne institucije u suvremenim na tehnologiji baziranim sustavima ne mogu ostvariti odnosno se često izbjegavaju. No, ovo je jako dobro možda reklamirati u neke edukativne svrhe i proširiti među našim građanima jer ono što je u ovom primjeru koji sam istaknula Ujedinjenog Kraljevstva interesantno je da u tom supermarketu vi možete svojim vještinama i znanjima kompenzirati hranu koju, koja je donirana i koju ćete uzeti. Dakle, polazišna ideja da svatko od nas ima nešto što može dati drugome, a to ne mora nužno biti ova klasična ili robno robna ili novčana kupovina kojom se inače obavlja razmjena. Zašto ne platiti vještinama i uzeti višak nečije hrane. A tebi okopam vrt, a ti meni daš ručak. To je oduvijek bilo.
Hvala, nemate više replika, možete na mjesto, hvala vam.
Slijedeća pojedinačna rasprava je ona uvažene zastupnice Anke Mrak Taritaš.
Samo da se dezinficira govornica, evo izvolite.
Hvala lijepo poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovana ministrice sa suradnicom, dakle ja ću otprilike nastaviti tamo gdje je kolegica Selak Raspudić stala ili ono gdje smo otvorili jednu temu, a to je tema otpad od hrane. Dakle, neću reći nikakvu novinu kad kažem da mi dakle stanovnik RH na razini godine dana ima 97 kg otpada od hrane. I neću reći nikakvu novinu kad kažem da to nastaje u kućanstvima ali uz kućanstva to naravno nastaje i tamo gdje se hrana primarno proizvodi dakle u poljoprivredi odnosno u ribarstvu, ali i u ugostiteljstvu, trgovačkom sektoru, veleprodaji i maloprodaji. I sad s jedne strane imamo tu činjenicu, s druge strane imamo ljude koji su u potrebi. Između toga došlo je vrijeme da napravimo jednu ravnotežu. Pri tom moram reći da zaista imamo i postoji program odnosno plan sprječavanja i smanjivanja nastajanja otpada od hrane RH i tu dolazimo do onaj dio gdje imamo nešto papirnato, ali nešto bi trebali imati i u stvarnosti. Temeljem tog plana je bilo, izrađen je vodič i sad pitanje je što u stvarnosti imamo, što u stvarnosti možemo imati, koji odnos je između jednog i drugog. Dolazimo do slijedeće teme, a to je mi imamo zakone koje mijenjamo i dopunjavamo. Zakone mijenjamo i dopunjavamo jedan osnov je kad imamo direktivu koju smo krivo preveli ili prepisali pa imamo pilot. Drugi osnov nam je izmjena i dopuna koja nastaje zbog nekakvih potreba koje jesu ali bi bilo dobro da napravimo iskorak dalje. A to znači da u obrazloženju zakona koji dolazi odnosno kakvo je postojeće stanje imamo nešto podataka. Pa da kroz to postojeće stanje kad je riječ, ja ću se ovdje zaista bazirati samo na dvije teme, jedna tema je smanjivanje otpada od hrane, a druga tema je ona digitalizacija. Dakle, bilo bi dobro da znamo što je do sad napravljeno. Znamo da postoji iz 2019.-te jedan pilot projekt. Šta je taj pilot projekt napravio? Koliko tu imamo jedinica lokalne samouprave koje su uključene? Što se dešava? Čini mi se da je došlo vrijeme da kad ide, kad dobijemo jedan zakon da imamo i to u zakonu. Ono što se pokazalo da je novi hit u ovom sazivu sabora, a to je da kad idete s izmjenom i dopunom zakona što manje se rješava zakonom, a što više pravilnicima odnosno podzakonskim aktima i to je krivo. I dolazim do one teme koja je meni posebno interesantna, a to je odredba ovog Članak 45. zapravo to je izmjena Članka 117. to je taj informacijski sustav. 2013. godine je u ovom saboru donesen Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, to se zove Zakon o NIPP-u, on je donesen temeljem INSPIRE direktive koji kažu da prostorni podaci moraju biti svima dostupni. Upravljačko tijelo je Državna geodetska uprava i tad sam ja o tome raspravljala i govorila na slijedeći način. Dakle, imate jedan ogromni ormar koji ima puno ladica, vi svaku od tih ladica otvarate i u svakoj od tih ladici su određeni podaci koji vam u konačnici služe znate za što, između ostalog za strategiju razvoja RH. Sve strategije bez obzira koliko su sektorske trebaju crpiti iz tih podataka. Ja sam negdje 2017. išla vidjeti kako upravljamo tim prostornim pokazateljima i podacima i vidjelo se da upravljamo skoro nikako, nego traljavo.
I mi i ovaj zakon govori o određenim podacima koji jesu. I svi podaci koji ovdje jesu, koji su iz sustava iz Ministarstva poljoprivrede su zapravo prostorni podaci. Kako da to pojasnim? Dakle, podatak da netko negdje uzgaja ljubičice je podatak koji će onda jednog dana u budućnosti koristiti s nekoliko aspekta. Koristit će s aspekta zaštite okoliša da znamo da je to prostor na kojem se već dešava uzgoj ljubičica koje proizvode to, to i to. Sa teme izrade prostornih planova da je tu već proizvodnja i da se na to ne širi građevinsko područje. Treća tema koja je jednako tako važna u kontekstu svega što imamo potresa i svega ostalog, da u uzgoju ljubičica će pomoći da je tlo takvo, takvo i takvo. Dakle, izuzetno je važno da imamo i da upravljamo tim podacima. I ono što je moje iskustvo je slijedeće. Imamo odlične IT stručnjake. Ti IT stručnjaci odlično naprave platforme, ali je tema tko će ih puniti, kako će ih puniti. I tu dolazimo do ključnog problema. Sve dok mi ne riješimo katastar ove zemlje, a treba nam ja sam u jednom času izračunala 119 godina …/Upadica: Hvala, vrijeme./… pitanje je na čemu baziramo podatke.
Hvala vam lijepo.
Prva replika na vaše izlaganje uvažena zastupnica Selak Raspudić, izvolite.
Uvažena kolegice Mrak Taritaš, evo često se međusobno žalimo zbog načina na koji idemo uopće u raspravu o bilo kojem zakonu i zbog ovoga što ste vi govorili, a s time ću se složiti, da nemamo pripremljene izvještaje o provedbi planova koji postoje i koji su dobri da bismo mogli vidjeti što ćemo dalje mijenjati. Oni ostaju mrtvo slovo na papiru. Recimo ovaj plan koji bi trebao biti maltene sutra izvršen jer je rok bio 2022., možemo biti benevolentni bila je kriza pa malo oduljiti, nudio je i platforme za donatore da se međusobno povežu, nudio je i različite nagrade i priznanja onima koji su dobri donatori, naglašavao je važnost praćenja količine sredstava koje smo uspjeli za tu svrhu povući iz EU. No mi ništa ne znamo o tome što smo od toga uspjeli ostvariti. Kako da onda imamo suvislu raspravu o izmjenama i dopunama ovog prevažnog zakona?
Hvala vam.
Odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Teško, dakle jer kad čitate ovaj zakon, a sva sreća svi imamo Google koji nam rješava sve od toga da nam dijagnosticira bolesti pa da nam pomogne i u raspravi o pojedinim zakonima, u ovom zakonu stoji da se treba napraviti plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH, da je rok od 18 mjeseci i vi dođete u neku situaciju i mislite ok. Onda idete malo guglati pa vidite da to postoji, pa onda idete malo dalje pa vidite da je temeljem toga nešto napravljeno. O tome je moglo biti 5 rečenica u obrazloženju postojećeg stanja. Moglo se je reći postojeće stanje je takvo, imamo plan, imamo vodič, imamo pilot projekt banke hrane. Pokazalo se da u slijedeći plan moramo doradit da treba još nekakvih podataka i sve bi bilo jasno. Tako bi se u principu trebali raditi i čitati propisi. Da netko je pročitao ovo bi pitao državnog tajnika, kad namjeravate napravit plan, a onda bi on rekao al plan je gotovo. Dakle, mi imamo u ovom uvodnom dijelu strašno puno podataka …/Upadica: Hvala./… ali one možda koje bi trebali imati nažalost nedostaju.
Hvala vam lijepa.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Hajduković, izvolite.
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice.
Kolegice Taritaš jednu ste jako dobru stvar rekli i želim to prisnažiti ovdje. A to je činjenica da u ovom sazivu su definitivno popularni zakoni koje je potrebno onda dalje podnormirati. Zapravo većinu ostavljamo pod tim aktima koji će se donositi kasnije, a što manje rješavamo zakone. Zašto je to tako? Pa da sam zločest rekao bih da vladajući ovdje imaju neku skrivenu namjeru, da se boje provesti javnu raspravu o nekim rješenjima, da se očito možda nekom želi pogodovati ili neke iz nekih procesa isključiti. To bih rekao da sam zloćest, ali nisam zloćest pa to neću reći. Nego ću reći da sam protivnik prenormiranja, ali sam protivnik i podnormiranja. I iskustvo nas je naučilo da je nekad bolje imati malo iscrpniji, ali bolji zakon nego previše podzakonskih akata.
Hvala lijepo.
Odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Dakle, ja ne mislim da nitko od nas ima čarobni štapić i da će tim čarobnim štapićem riješiti sve probleme. Jednako tako mislim da tokom vremena da iza svake vlade, iza njenog četverogodišnjeg mandata ili četverogodišnjeg mandata ovog sabora treba se vidjeti što je to u tom sazivu sabora odnosno mi smo posljedica onog što nam Vlada da i ima bolje. Ja bih jako voljela da iza ovog našeg saziva da kažemo uspjeli smo postići to da ima nešto manje pravilnika, ne da sve ono što ne znamo riješiti prebacimo na pravilnik jer onda je ulogu sabora, ulogu predstavničkog tijela preuzima ministar, ministar koji donosi pravilnik. Da ne kažem da imate brdo pravilnika sad već koji se moraju donijeti uz suglasnosti 3-4 ministra ovisno o temi o kojoj je. Voljela bih da iza ovog saziva sabora imamo da su nam obrazloženja zakona bolja i konkretnija i da rezultat ovih zakona bude manje pravilnika odnosno podzakonskih akata ali bojim se da nismo krenuli dobrim putem.
Hvala vam lijepo, nemate više replika.
Nastavljamo dalje s pojedinačnim rasprava.
Uvaženi zastupnik Stipan Šašlin je slijedeći prijavljeni govornik za pojedinačnu raspravu.
Izvolite.
Poštovana potpredsjednice, poštovana ministrice kolegice i kolege, ovim zakonom kao i mnogim dosadašnjim usklađuje se nacionalno zakonodavstvo sa zakonodavstvom i pravnim aktima EU. Zakon osigurava pravni okvir za provedbu ciljeva i mjera poljoprivredne politike u RH. Zakonom se također zadržava podjela mjera poljoprivredne politike u tri osnovne kategorije. I to kroz prvo tržišno ciljevne politike koje obuhvaćaju izravne plaćanja i zajedničke organizacije tržišta. Zatim kroz mjere ruralnog razvoja koje također osiguravaju nastavak izravnih plaćanja. I kao treće osigurava se nastavak pružanja potpora iznimno osjetljivim sektorima u poljoprivredi.
Zakon uređuje pojedine segmente u sustavu doniranja hrane te se daje zakonska osnova za donošenje plana za sprečavanje i smanjenje nastanka otpatka od hrane. Isto tako uređuju se i pitanja i postupanja u području nadležnih inspekcija.
Usklađivanjem sa Uredbom EU 2019/787 definira se označavanje jakih alkoholnih pića oznake zemljopisnog podrijetla, uporaba etilnog alkohola i destilata u alkoholnim pićima. Uređuje se sustav kvalitete i zaštite naziva za poljoprivredne i prehrambene proizvode.
U segmentu ekološke proizvodnje dodatno se uređuju pitanja normativnih rješenja ovog zakona kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu o kojemu ćemo vjerojatno odnosno nešto kasnije raspravljati u ovome domu.
U segmentu ekološke proizvodnje, naročito je potrebito zaštititi postojeće poljoprivredno zemljište namijenjeno za ekološku proizvodnju te definirati način povećanja ekoloških površina. Drugo, kroz programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem zaštititi odnosno točno i precizno definirati površine predviđene za ekološku proizvodnju.
Kada govorimo o ekološkoj proizvodnji onda ovdje želim istaknuti jedan pozitivan primjer ekološke proizvodnje na području Općine Bilje odnosno u Baranji. U toj općini od ukupno 4.200 hektara poljoprivrednog zemljišta negdje oko 1.300 hektara se nalazi pod ekološkom proizvodnjom. Na tim površinama uglavnom se uzgaja začinska paprika koja je postala svojevrstan brend ne samo na području Općine Bilje nego i cijele Baranje i šire u Slavoniji.
Osim što se povećao značajno broj odnosno količina površina pod ekološkom proizvodnjom, povećao se i broj registriranih ekoloških proizvođača sa nekih 15 koliko je bilo registrirano 2016.u 2020.negdje preko 30 registriranih proizvođača. Imajući u vidu činjenicu da je Općina Bilje dio Parka prirode „Kopački rit“ i kao takvo vrlo osjetljivo ekološko područje razumljivo je i nastojanje Općine Bilje da kroz svoj program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem jasno definira i odredi površine koje su namijenjene za ekološku proizvodnju i na taj način doprinese ukupnoj zaštiti ekološke mreže Parka prirode „Kopački rit“.
Vjerujem kako će ove izmjene Zakona o poljoprivredi kao i buduće izmjene o kojima ćemo raspravljati u ovome domu u sektoru poljoprivrede osigurati kvalitete uvjete za razvoj ruralnih područja u RH.
Hvala vam lijepo.
Prva replika na vaše izlaganje uvaženi zastupnik Goran Ivanović.
Izvolite.
Hvala lijepo uvažena potpredsjednice.
Uvaženi zastupniče Šašlin.
Ovaj tijek rasprave u biti je ocrtalo ono što je dio izmjene i dopuna ovog zakona, a to je problem bačene hrane koja zasigurno predstavlja veliki, veliki problem kada se pogledaju količine u Hrvatskoj i općenito u Europi su ogromne.
Kako vi u biti vidite, evo dolazite iz dijela koji je poljoprivredno potentan, naravno Baranja kao jedna od potentnijih regija kada je u pitanju poljoprivreda rješenje tog problema?
Hvala vam lijepo na ovome pitanju.
Iskreno ću vam reći svoje mišljenje. Kada govorimo o viškovima odnosno otpadu da kažem od hrane prije svega moramo govoriti odnosno naći način kako da spriječimo nastajanje viškova tih. Kada oni jednom već nastanu onda je doista problem njihovog zbrinjavanja odnosno rješavanja tog problema. A da bi riješili nastanak problema odnosno viška hrane moramo početi sa edukacijom stanovništva od vrtića pa preko škola, obitelji itd. u najranijoj dobi da jednostavno naučimo ljude da koriste, da naručuju, da troše onoliko koliko im je potrebno i koliko će hrane utrošiti.
Pogledajmo to malo neke susjedne zemlje na zapadu pa ćemo vidjeti, ali to jednostavno u svijesti tih ljudi jer ih je situacija prisilila na to. Kod nas je uvijek hrane bilo puno pa se odnosilo prema onako, a ove priče da će neko raditi za ostatke hrane, to je davno prošlo vrijeme kada se za kilogram masti radilo jedan dan. To, bojim se da se na to nikada više nećemo vratiti.
Hvala.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Petir. Ovo vam je treća samo napominjem.
Hvala vam gospođo potpredsjednice.
Kolega Šašlin, vi dolazite iz regije koja je davno, davno prepoznala važnost stvaranja dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, dakle ne samo proizvoditi sirovinu već i preraditi taj proizvod i staviti ga na tržište pa i kroz neke druge oblike povezujući sa seoskim turizmom, kroz različite manifestacije koje su poznate na području Baranje pa do nekih drugih međunarodnih promocija kojima evo sam i ja osobno pomogla u Europskom parlamnetu i moram reći da su svi bili oduševljeni sa baranjskim kulenom, ali i sa vinima koja dolaze sa tog područja.
Mene zanima koliko ustvari je tu pripomagla i lokalna samouprava jer vi ste i čelnik lokalne samouprave, u osmišljavanju svih tih promotivnih projekata i koliko podupirete svoje poljoprivrednike da proizvode i da proizvodu daju dodanu vrijednost odnosno da ga prerade?
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala na ovom pitanju. Doista ovo što sam napomenuo u Općini Bilje, a to je jedan jako pozitivan primjer gdje se i kroz ove manifestacije kroz Ribarske dane, Dane paprike u Lugu itd., potiče proizvodnja lokalnih proizvoda začinske paprike, prerade ribe, ribljih proizvoda itd., kulina, ali nije to slučaj samo u Općini Bilje. Doista puno jedinica lokalne samouprave na području Baranje podupire svoje proizvođače. Upravo evo jedan projekat je za proizvodnju kulina u Belom Manastiru realiziran, imamo registriran baranjski kulin u Jagodnjaku, Općini Jagodnjak, a naravno da nam je to utoliko lakše što nas i regionalna samouprava odnosno županija apsolutno potiče u tome, a ove krupnije projekte naravno i resorno ministarstvo.
Hvala vam lijepo.
I posljednja replika na vaše izlaganje uvažena zastupnica Ružica Vukovac.
Izvolite. Ostanite molim vas imate jednu repliku.
Hvala vam poštovana potpredsjednice.
Dakle, vi ste kolega Šašlin ujedno i načelnik općine pa me interesira pošto ste danas dosta optimistično iznosili podatke o povećanju proizvodnje da li se na području vaše općine pojavio neki novi OPG koji se bavi stočarstvom, dakle konkretno proizvodnjom mesa i mlijeka kao najvažnijih artikala kada govorimo o poljoprivredni odnosno prehrani stanovništva, a isto tako ovaj zakon zapravo ne traži hitno stavljanje u funkciju svih površina odnosno svog poljoprivrednog zemljišta koje je pogodno za proizvodnju, pa me interesira na čemu vi doista bazirate svoj optimizam.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Evo, hvala na ovom pitanju. Doista svjedočimo velikim promjenama u poljoprivredi. Nekada dok sam ja bio mlad u selu je bila svaka kuća je imala jednu, dvije krave. Danas nažalost u cijeloj općini imamo samo 6 obitelji koji se bave kravama, ali to su obitelji odnosno gospodarstva koja imaju po nekoliko stotina krava. Tako da su jednostavno te promjene neminovne, ljudi se moraju prilagoditi novim uvjetima tržišta i prilagodit svoju proizvodnju. Imamo, ne samo da imamo sada proizvodnju odnosno mlijeka nego imamo jedan pozitivan primjer i izgradnje mini mljekare odnosno mini sirane u malom selu Podolje koje evo znači otvaranje novih dodatnih radnih mjesta i osiguranje ljudi tamo na svom prostoru životnom.
Hvala vam lijepo.
Evo ovim smo iscrpili sve ovaj replike na vaše izlaganje. Vas je možda zbunilo što sam rekla kolegici Petir da je ovo njena treća replika zadnja po ovoj raspravi.
Nastavljamo dalje s pojedinačnim raspravama.
Slijedeći na redu je uvaženi zastupnik Josip Đakić.
Izvolite kolega.
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Uvažena ministrice sa suradnicom, kolegice i kolege, pa evo već smo puno toga danas čuli i kao što vidimo danas je pred nama Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi koji se odnosi na temeljni Zakon o poljoprivredi kojim će se poboljšati trenutno stanje za provedbu ciljeva i mjera poljoprivredne politike. A ujedno se unapređuje konzistentnost trenutnoga pravnoga okvira kojim se u najširem smislu uređuje područje poljoprivrede i poljoprivredne politike.
Predloženi zakon vezan je uz ostvarivanje načela opće sigurnosti hrane i očuvanja prirodnih poljoprivrednih resursa uz unapređenje i povećanje konkurentnosti te jačanje društvene, socijalne, gospodarske i ekološke uloge poljoprivrede. A sve u okviru dodatnoga administrativnog rasterećenja poljoprivrednika. Prijedlogom zakona u konačni se omogućava jasniji, ujednačajnije postupanje nadležnih tijela i transparentan način postupanja te bolji i učinkovitiji sustav.
Kako je već rečeno u našim raspravama ovim zakonom, zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo RH sa europskim zakonodavstvom te niza, provedbu niza uredbi kojima se omogućava unapređenje, poboljšanje, pružanje potpora iznimno osjetljivim sektorima. Ovim aktom osigurava se i provođenje odluke Ustavnog suda RH iz listopada 2020. godine kojom se ukidaju Članci 15. stavak 4. te Članak 67. stavak 2. dosadašnjeg važećeg zakona.
Također ovim izmjenama i dopunama stvara se i pravni temelj za donošenje strategije poljoprivrede i drugih strateških dokumenata u sektoru poljoprivrede koji su od izuzetne važnosti. Želim se osvrnuti na prošlu godinu koja je bila gospodarski izuzetno teška, neusporediva kako u svijetu tako i u RH. Pandemija Covida-19 utjecala je na brojna negativna kretanja te je iz korijena promijenila poslovanja i razmišljanja na globalnoj razini te su otvorila brojna pitanja. Međutim, hrvatska poljoprivreda uspjela je odgovoriti novim izazovima pa se na kraju 2020.-te godine bilježe pozitivni trendovi. Možemo zaključiti da su višegodišnja ogromna ulaganja u poljoprivredu počela davati konkretne rezultate.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku koje smo čuli nekoliko puta, al neki još uvijek u to ne vjeruju i ponavljaju kao papige da poljoprivreda je stagnirala. Naime, podaci jasno govore o tome kako je u 2020. godini ostvaren rast u odnosu na prethodnu 2019. godinu i te vrijednosti su u poljoprivrednoj djelatnosti povećane za 7%. Bruto dodatna vrijednost povećana je za 12,4%, neto dodatna vrijednost povećana je za 16,9%. Faktorski dohodak povećan je za 14,1%, mješoviti dohodak poslovni višak povećan je za 15,1%. Poduzetnički dohodak povećan je za 15,8% u 2020. godini.
Tu je važno napomenuti da je Ministarstvo poljoprivrede u protekle godine isplatilo gotovo 7 milijardi poljoprivrednicima što je 20% više nego u 2019. godini. I to je najveći iznos sa najvećim udjelom EU sredstava do sada koji je isplaćen. Naime, u 2020.-toj godini i u posljednjim danima hrvatskog predsjedanja primijenjena Uredba 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kojim je omogućena mjera 21 izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i …/nerazumljivo/… koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću Covida te kojom se hrvatskim poljoprivrednicima stavilo na raspolaganje dodatnih 360 milijuna kuna. Zahvaljujući dijelom i Covid mjerama pomoći sektoru vinarstva kroz mjere destilacije vina u kriznim slučajevima i potpora za krizno skladištenje vina ovogodišnje vinska omotnica ima najveće iskorištenje do sada od čak 94%.
U hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo uloženo je u 2020.-toj godini oko 76 miliona kuna. Također izmjenama i dopunama uredbe o europskim fondovima za pomorstvo i ribarstvo, a u cijelu ublažavanja posljedica Covida-19 predviđene su mjere u iznosu od 180 milijuna kuna u okviru tri prioriteta unije odnosno za sektor gospodarskog ribolova na moru, kočarski i plovičarski ribolov, aqua kulture i preradu proizvoda ribarstva i aqua kulture.
U 2020.g. isplaćeno je u okviru izravnog plaćanja poljoprivrednicima 3 milijarde i 42 milijuna kuna. …/Upadica Glasovac: Hvala./… odnosno 121 milijun 339 kuna više nego u 2019.g.
Hvala vam lijepo.
Molim vas pripazite na vrijeme. Ostanite molim vas imate dvije replike, možda i kroz replike uspijete reći nešto što još niste stigli.
Uvažena zastupnica Ružica Vukovac, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjednice.
Dakle, poštovani kolega Đakić danas ste dva puta u dva navrata govorili o isplatama potpora odnosno povećanju isplata potpora, pa ja ne znam da li ste slušali moj slobodni govor, podsjetit ću vas ako govorimo o 2020.g. prema podacima agencije zapravo najveći dio kolača je otišao tvrtkama u sustavu Forte Nova grupe, Žitu, Vupiku, Vajdi, Kutjevu, Envera Moralića, PIK-u Vinkovci i sličnim firmama, dakle svake godine se lome koplja oko toga je li uopće takav sustav pravedan.
A ja ću vam sada i reći da se zapravo u Hrvatskoj nalazi oko 70.000 OPG-ova koji uopće nisu u sustavu isplata potpora, pa me zanima jel vi osobno smatrate da je došlo do povećanja i ako je došlo prema vama je li takav sustav pravedan?
Hvala.
Izvolite, odgovor na repliku.
Hvala lijepo kolegice Vukovac.
Puno put smo lomili koplja od toga što je pravedno što nije pravedno, ja osobno smatram da oni koji najviše proizvode, koji najviše izvoze, koji najviše doprinose poljoprivrednoj proizvodnji da trebaju biti sigurno i dodatno stimulirani, ne zanemarujući OPG-ovce koji puno puta ne znaju ni ispuniti obrasce kako bi dobili potpore koje trebaju. I tu im je Savjetodavna služba kao i ministarstvo i službenici agencija uvijek u potpori, usmjeravati ih prema onima koji mogu pomoći sigurno je najbolja stvar. Ne kritizirati ono što je dobro, dobro pokazuje se kroz ove rezultate koji su vidljivi, neosporivi, koji govore o povećanju poljoprivredne proizvodnje, povećanju izvoza, smanjenju uvoza i to je ono što nas zapravo oduševljava u ovim godinama kada je stvarno došlo do porasta poljoprivredne proizvodnje.
Hvala vam lijepo.
Imate još jednu repliku, uvaženi zastupnik Željko Sačić.
Izvolite.
Poštovani kolega, baš mi je drago da se i vi bavite poljoprivredom temama od značaja za RH, pa vas molim, a tu je ako može i gospođa ministrica da vam priskoči u pomoć, kako ćete vi riješiti desetljetni, više desetljetni problem na našem selu odakle mi potječemo manje-više. Mi smo u djetinjstvu sjećamo se da smo živjeli i školovali se od prehrane viška kravice, svinje, purice, kokoši ne znam čega sve ne i to si ti prehranio i otpeljal nekam na sajam, dobio novac i živio. Dajte vi meni recite kad će to u Hrvatsku opet doći i što je problem da ne dolazi?
Nije točno da se ne isplati, mora se isplatiti, ljudi hrane vrijedni znaju, ostaju na selu ali nemaju kome prodat, a gladni smo.
Hvala vam.
Izvolite, odgovor na repliku.
Kolega SAčić drago mi je da se i vi bavite poljoprivredom u onom dijelu vinarstva kao i ja vjerojatno. Nisam dovoljno upućen u tome gdje je vaša poljoprivredna proizvodnja no evo čuo sam da i vi imate dio poljoprivredne proizvodnje.
I danas kao i uvijek pune su tržnice poljoprivrednih proizvoda naših baka i tetka, prošetajte Dolcem ako niste dugo, pogledajte, pogledajte na Trešnjevci, pogledajte na svim placevima u svim mjestima. Hoćete doć u Viroviticu, pun je plac naših poljoprivrednih proizvoda sa dobrim cijenama.
Hvala vam lijepo.
Ovim smo iscrpili replike na vašu raspravu, možete otići na mjesto. Hvala vam.
Nastavljamo dalje. Sljedeći se za pojedinačnu raspravu za sudjelovanje u raspravi prijavo uvaženi zastupnik Josip Šarić.
Izvolite.
Poštovana potpredsjednice, poštovana ministrice sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Ja ću probati na svoj način malo prokomentirati danas temu koja se kroz donošenje ovoga zakona cijelo vrijeme provlači, a to je pitanje odnosno stanje u našoj poljoprivredi kakvo je.
Ovaj dio sabornice sigurno misli da je katastrofalno, mi sa ovoga dijela sabornice mislimo da je to ipak puno bolje. Naime, ovi podaci koje je ovdje navodio i kolega Đakić povećanje za 20% ulaganja u poljoprivredu prošloj godini govore iznimno velike pomake.
Dakle, ja se ne bi složio sa svima onim koji su ovdje govorili da je stanje u poljoprivredi katastrofalno, da je loše, da ništa ne funkcionira dobro, da je poljoprivredno zemljište neobrađeno, činjenično stanje upravo govori suprotno. Ja ću sada navesti na primjeru Vukovarsko-srijemske županije, nemate niti hektra neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, nemate niti hektra nerazminiranog poljoprivrednog zemljišta, dakle mislim da nije dobro zbog opće javnosti, zbog opće klime u poljoprivredi i među poljoprivrednicima govoriti tonom koji ne stoji.
Trebalo bi po meni govoriti činjenično onako kako jeste pa ono što je dobro reći kako je dobro, a ono što nije dobro reći da nije dobro i zašto nije dobro.
Ovdje se spomenulo i pitanje stočarske proizvodnje i kako je povećati, pa evo prateći ovo što Ministarstvo poljoprivrede radi na čelu s našom ministricom, kroz ove programe izgradnje reprodukcijskih centara, kroz politiku podjele poljoprivrednog zemljišta na način da su uvjetovana brojem uvjetnih grla, stoke na taj način sigurno ćemo poboljšati stanje u stočarskoj proizvodnji. A evo sad i dva konkretna primjera, da bi o ovome razgovarali što je to konkretno, Ministarstvo poljoprivrede Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko-srijemska županija, općina, općina Čađavica, iz Virovitičko-podravske županije grad Otok grade na području ove dvije županije, dakle zajedno s ministarstvom dvije nove klaonice, dakle vrlo vrijedna dva važna projekta koja će pomoć ponajprije onima koje često ovdje danas spominjemo, a i mi ih zagovaramo, to su manji OPG-ovi kako povećati stočarsku proizvodnju i kako na neki način povećati mesnu industriju. Izgradnjom ove dvije klaonice za koju, koje su ušli u projekt Vlade RH, vlade, „Projekta Slavonija, Baranja i Srijema“ ove dvije klaonice će biti sigurno dva pokretača razvoja stočarske proizvodnje i razvoja mesne industrije, nama posebno važno, ponavljam, dakle za OPG-ove i manje proizvođače.
Ono što je dobro reći da u ovom trenutku i kapaciteti tih klaonica u odnosu na opće stanje kapaciteta klaonica itekako će pomoći i u ovom smislu konkurentnosti manjih OPG-ova, manjih proizvođača, ponajprije onih koji se bave dakle proizvodnjom kulena u Slavoniji, što će im biti evo jedan, ja bi rekao, poticaj u njihovom razvoju. Ta proizvodnja mesa na ovaj način, a znamo da je naše meso ipak najkvalitetnije, bilo bi GMO free, antistres free, antibiotik free, dakle dobili bi uistinu dva konkretna projekta u dvije županije, konkretne, konkretne povećanje proizvodnje, konkretno povećanje stočarske proizvodnje.
Pa evo, dakle kroz ova dva primjera možemo vidjeti što to konkretno i Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH i mi kao JLS-ovi, dakle županije, općine i gradovi konkretno radimo i kako i na koji način možemo pomoći našim seljacima, pa evo, i OPG-ovima.
Dakle ovime završavam i ovo je potvrda upravo ovog vrlo često kritiziranog našeg projekta „Slavonija, Baranja i Srijem“ ovdje u sabornici kako ne daje rezultate. Evo dva konkretna projekta koji će vrijediti negdje oko 40 milijuna kuna i konkretna pomoć ljudima koji se bave poljoprivredom.
Hvala vam lijepo.
Imate par replika, prva je na redu ona uvaženog zastupnika Željka Lenarta, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Šarić, malo mi ovo nije bilo jasno kad ste rekli vi s ove strane govornice mislite da nije dobro, a mi s ove druge mislimo da je bolje nego što je.
U odnosu na vas ja sam proizvođač i govorim iz srca i govorim iskreno sa namjerom da se poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj poboljša i da bude bolji život na selu, mene ne zanimaju po tom pitanju političke opcije da li su ljeve, desne, nego mi je cilj poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. Ja ne mislim da sam veliki proizvođač, ali sam veći od svih vas zajedno ovdje koji se bavite poljoprivredom i u odnosu na vas ja sam proizveo 250 tona hrane u prošloj godini, smatram da to nije baš beznačajno, da je to značajno. Tako da nemojmo dijeliti kad je poljoprivreda u pitanju jer svi smo mi potekli skoro sa sela i kako je rekao Stjepan Radić „svi smo mi seljaci u duši osim onih koji nemaju dušu“.
Dobro, evo nešto još …/Govornik se ne razumije/…, izvolite.
Uvaženi kolega i ja sam dijete iz, dijete poljoprivredne obitelji, moj brat i danas ima OPG, bavi se poljoprivredom kao i vi, iznimno cijenim njegov rad i rad svih ljudi u mom gradu koji se bave poljoprivredom. Težak je to posao, vrlo često nezahvalan, vrlo često neisplativ i zato ga treba razumjet. Nije moja namjera bila dijeliti ovdje na, ja sam rekao da vi više kritizirate u odnosu na nas koji, ja bi rekao da realnije to sagledavamo. Mislim da se možemo svi složiti u činjenici da to stanje u poljoprivredi može i treba biti bolje, a upravo to Ministarstvo poljoprivrede i radi.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Josip Đakić, izvolite.
Hvala lijepo gđo. potpredsjednice, cijenjena ministrice.
Kolega Šariću, dobro ste spomenuli ono što ja u svom izlaganju nisam rekao o klaonicama koje se grade u vašoj županiji, ali i u našoj. Da se nema kapaciteta sigurno se ne bi ni gradile, niko ne gradi ništa na pamet, ali evo kao što vidite sve vam mogu oprostiti, al uspjeh teško. Nije samo klaonice da se grade, u Virovitičko-podravskoj županiji grade se i mljekara i sirana koja će također zadovoljiti potrebe kapaciteta naših proizvođača mlijeka. Jednako tako i Tehnološko informacijski centar koji će bit na pomoći i poljoprivrednicima, a jednako tako i obrtnicima.
Izvolite odgovor na repliku.
Da evo slažem se kolega Đakić da evo potvrđujemo i na ovim primjerima mini klaonica da ima uistinu dobrih projekata i ovaj ponavljam u općini Čađavica iz vaše županije jedan od dobrih projekata. Ja kolega Lenart još moram samo jedan kratki komentar reći, ja sam bio pomoćnik ministru u periodu od 2006. do 2008.g. i imam neko iskustvo, dopuštam si za pravo da mogu sagledat malo stanje u poljoprivredi onda i danas i da ipak ima itekako puno pomaka. …/Upadica: Hvala, slijedeći…/…/Upadica iz klupe: I odgovornosti/…i odgovornosti uvijek, uvijek odgovornosti.
Hvala.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Miro Totgergeli.
Hvala potpredsjednice HS.
Kolege govorili ste o sinergiji između državne, regionalne i lokalne vlasti i dobrom pozicioniranju i projekata koji su nužni upravo za područja iz kojih vi dolazite. Ja vas tu apsolutno razumijem i podržavam u tome, ono što je meni malo žao što to nije tako i u mojoj županiji, da je bilo bi puno bolje i za naše poljoprivrednike.
Ali govorili ste i o klaonicama, mogu iznijet jedan primjer gdje je jedna mala općina napravila jednu malu klaonicu u jednoj industrijskoj zoni i upravo sa tom klaonicom su poljoprivrednici u tom prostoru dobili jednu dodatnu sigurnost jer kad se napravi jedan odnos između onoga ko proizvodi i onoga ko to kasnije i plasira dalje na tržište ti poljoprivrednici se odlučuju još više ulagat, još više širit svoju …/Upadica: Hvala/…i povećavat broj grla u odnosu na ona, na one prostore gdje toga nema.
Hvala vam.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala kolega, pa evo hvale vrijedan i ovaj primjer o kojem vi govorite u vašoj županiji privatne inicijative odnosno projekta koji je, koji je realiziran. Ponovit ću ovo je primjer izgradnje ove dvije klaonice upravo na tom tržištu stočarske proizvodnje i proizvodnje mesa vrlo zanimljiv jer je sinergija je ministarstva, županije, gradova, općina i proizvođača. To sam zaboravio reći za koje smo ih mi poslali da budu s nama partneri u ovom projektu kako u općini Čađavica tako i u gradu Otoku i da budu oni oni koji će na neki način kreirati i voditi politiku unutar te klaonice i na neki način štititi svoje interese. Ponavljam ponovo, interese onih manjih koje vrlo često spominjemo ovdje.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Josip Đakić, izvolite.
Hvala lijepo gđo. potpredsjednice, cijenjena ministrice.
Kolega Šariću, dobro ste spomenuli ono što ja u svom izlaganju nisam rekao o klaonicama koje se grade u vašoj županiji, ali i u našoj. Da se nema kapaciteta sigurno se ne bi ni gradile, niko ne gradi ništa na pamet, ali evo kao što vidite sve vam mogu oprostiti, al uspjeh teško. Nije samo klaonice da se grade, u Virovitičko-podravskoj županiji grade se i mljekara i sirana koja će također zadovoljiti potrebe kapaciteta naših proizvođača mlijeka. Jednako tako i Tehnološko informacijski centar koji će bit na pomoći i poljoprivrednicima, a jednako tako i obrtnicima.
Izvolite odgovor na repliku.
Da evo slažem se kolega Đakić da evo potvrđujemo i na ovim primjerima mini klaonica da ima uistinu dobrih projekata i ovaj ponavljam u općini Čađavica iz vaše županije jedan od dobrih projekata. Ja kolega Lenart još moram samo jedan kratki komentar reći, ja sam bio pomoćnik ministru u periodu od 2006. do 2008.g. i imam neko iskustvo, dopuštam si za pravo da mogu sagledat malo stanje u poljoprivredi onda i danas i da ipak ima itekako puno pomaka. …/Upadica: Hvala, slijedeći…/…/Upadica iz klupe: I odgovornosti/…i odgovornosti uvijek, uvijek odgovornosti.
Hvala.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Miro Totgergeli.
Hvala potpredsjednice HS.
Kolege govorili ste o sinergiji između državne, regionalne i lokalne vlasti i dobrom pozicioniranju i projekata koji su nužni upravo za područja iz kojih vi dolazite. Ja vas tu apsolutno razumijem i podržavam u tome, ono što je meni malo žao što to nije tako i u mojoj županiji, da je bilo bi puno bolje i za naše poljoprivrednike.
Ali govorili ste i o klaonicama, mogu iznijet jedan primjer gdje je jedna mala općina napravila jednu malu klaonicu u jednoj industrijskoj zoni i upravo sa tom klaonicom su poljoprivrednici u tom prostoru dobili jednu dodatnu sigurnost jer kad se napravi jedan odnos između onoga ko proizvodi i onoga ko to kasnije i plasira dalje na tržište ti poljoprivrednici se odlučuju još više ulagat, još više širit svoju …/Upadica: Hvala/…i povećavat broj grla u odnosu na ona, na one prostore gdje toga nema.
Hvala vam.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala kolega, pa evo hvale vrijedan i ovaj primjer o kojem vi govorite u vašoj županiji privatne inicijative odnosno projekta koji je, koji je realiziran. Ponovit ću ovo je primjer izgradnje ove dvije klaonice upravo na tom tržištu stočarske proizvodnje i proizvodnje mesa vrlo zanimljiv jer je sinergija je ministarstva, županije, gradova, općina i proizvođača. To sam zaboravio reći za koje smo ih mi poslali da budu s nama partneri u ovom projektu kako u općini Čađavica tako i u gradu Otoku i da budu oni oni koji će na neki način kreirati i voditi politiku unutar te klaonice i na neki način štititi svoje interese. Ponavljam ponovo, interese onih manjih koje vrlo često spominjemo ovdje.
Hvala vam.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Anamarija Blažević, izvolite.
Hvala potpredsjednice.
Pa evo i moje pitanje je ustvari išlo u tom smjeru. Moram čestiti na tom projektu izgradnje klaonice i priznat kako nisam znala za tu činjenicu do sada i u prilog toga da je to za pohvalu želim vam reći da je i u mom kraju koji je malo zapadniji od vas upravo problem nedostatka klaonica prepoznat i stočari se na to žale. Dakle, ima potencijala, žele proizvoditi hranu, ali evo imamo problem nedostatka klaonica tako da upravo sinergija koju je spominjao kolega Totgergeli i što vi radite je potrebno. Ja stvarno od srca se nadam, smatram pa čak sam i sigurna da će ta činjenica taj vaš projekt postojanja klaonice sigurno potaknuti još nekoga na bavljenje stočarstvom ali i proizvodnjom mesa i nadam se da se i vi s tom konstatacijom i slažete i da ste upravo zato išli u izgradnju klaonice.
Hvala vam.
Izvolite, odgovor na repliku.
Zahvaljujem kolegice, pa dakle evo pa kao što i vi znadete za svoje probleme tako za probleme znaju u svim našim slavonskim, ne samo slavonskim, svim našim županijama u Hrvatskoj. Nego sigurno će ovo biti ja bih rekao jedan od načina i modela kako i u drugim sredinama realizirati ovakve projekte, a naravno ja vjerujem evo u ime i ministrice i u ime naših županija i nas koji smo partneri na ovom projektu da ćemo pomoći svima koji žele raditi na ovako nečemu. Tim više što ovdje razgovaramo i o sredstvima iz EU fondova. Dakle i o novcima koje imamo priliku sada iskoristiti. Pa evo budimo pametni, budimo mudri, budimo operativni, pokažimo da znamo to raditi, iskoristimo ovu sinergiju i lijeve i desne strane sabornice i gradimo dobre projekte.
Hvala vam lijepo, to je to od replika, možete na mjesto, a mi nastavljamo dalje.
Slijedeća prijava za sudjelovanje u pojedinačnoj raspravi o ovom prijedlogu zakona je ona uvažene zastupnice Ankice Zmajić.
Izvolite.
Poštovana potpredsjednice, poštovana ministrice sa suradnicom, kolege i kolegice zastupnici, poljoprivreda je najstarija djelatnost i vrlo važna gospodarska djelatnost u RH. Zakon o poljoprivredi je temeljni zakon koji propisuje prvenstveno ciljeve i mjere poljoprivredne politike. Ovim predloženim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi uskladit će se zakon o pravnim aktima EU, provedba odluke Ustavnog suda RH, osigurava se pravni okvir za donošenje strategije poljoprivrede kao akta strateškog planiranja područja poljoprivrede i ruralnog razvoja. Zatim vezano za organizaciju unutarnjeg tržišta uvodi se pravni okvir za donošenje posebnog programa potpora na nacionalnoj razini u cilju promocije naših hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Definirat će se program otpada od hrane, ciljevi i obvezne mjere plana za sprječavanje smanjivanja otpada od hrane kao i unapređivanje sustava doniranja hrane.
Vrlo važna novina je javna objava podataka iz upisnika poljoprivrednika u cilju učinkovitije kontrole mjera poljoprivredne politike u svrhu veće transparentnosti i kontrole praćenje mjera poljoprivredne politike. Također, praćenje stanja poljoprivrede i planiranja poljoprivredne politike, izrada lokalnih i regionalnih strategija i provedba projekata od javnog interesa kao i turističko promotivne svrhe, a to nama u lokalnim zajednicama i donosi razvoj u budućnosti naših sela. Također se dorađuje elektronička poljoprivredna iskaznica kroz veću digitalizaciju posebnih procesa i podnošenja zahtjeva za potpore za sve korisnike mjera ruralnog razvoja.
Prošle godine započela je primjena i upotreba elektroničke poljoprivredne iskaznice koja primjena se dobro pokazala kroz smanjenje administracije, uštedi na vremenu i uštede novca, a zamijenila je postojeće kartice kao što su zelena poljoprivredna kartica, kartica za plavi dizel i kartica za korištenje sredstava za zaštitu bilja.
Prva i najvažnija zadaća poljoprivredni je prehraniti hrvatsko stanovništvo odnosno osigurati dostatnu primarnu proizvodnju prehrambenih proizvoda. A upravo određivanjem i omogućavanjem novih mjera možemo poboljšati poljoprivredu.
U programu Vlade RH naglašeno je jačanje hrvatskog sela i poljoprivrede i kroz ove izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi i predviđenim mjerama teži se poboljšanju poljoprivredne politike. Bez obzira na neke nedostatke poljoprivrede u današnje vrijeme sve je više, sve više napreduje. Evo i pokazatelji za 2020.-tu godinu govore da je poljoprivreda RH otvorila rast u odnosu na 2019. godinu gdje je vrijednost poljoprivredne djelatnosti povećana za 7%. Evo kako smo već danas ovdje čuli, povećala se pomoć i potpora poljoprivrednicima u 2020. godini gdje je Ministarstvo poljoprivrede isplatilo oko 7 milijardi kuna poljoprivrednicama što je za 20% više u odnosu na prethodnu 2019. godinu, a od toga je 5,5 milijuna kuna iz sredstava iz europskih fondova. Replika, nema replike.
Aha, ne ima, ima, pardon, ja sam mislila da ćete iskoristiti vrijeme do kraja kako to obično biva, ali vi ste bili ekonomični.
Prva replika na vaše izlaganje odnosno prva i jedina je ona uvažene zastupnice Anite Pocrnić Radošević.
Izvolite.
Hvala potpredsjednice.
Poštovana kolegice Zmajić istakli ste da je Ministarstvo poljoprivrede u 2020. godini isplatilo 7 milijardi kuna poljoprivrednicima.
Recite mi u kojoj mjeri je ovakva potpora pomogla poljoprivrednicima u vašoj općini budući vi dolazite iz općine Vrpolje gdje ste i načelnica, to je mala općina sa oko 3.500 stanovnika kao što je i većina općina u Ličko-senjskoj županiji, u stvari ne većina nego nažalost sve, pa me zanima da li su te potpore bile dostatne malim općinama ili jednostavno ima prostora za dodatno poticanje poljoprivrednih djelatnosti?
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Kolegice Anita, znači potpore na području općine Vrpolje su provođene kroz mjere ruralnog razvoja, a to su mjere 4 i 6 i te mjere su i konzumirane na području općine Vrpolje i dosta OPG-ova se javilo i ostvarilo znači bespovratna sredstva u iznosu od 20.000 EUR-a, 50.000 EUR-a za nabavku poljoprivredne mehanizacije ili i do milijun EUR-a za rekonstrukciju i izgradnju poljoprivrednih objekata.
Hvala vam lijepo, možete na mjesto.
Idemo dalje. Uvažena zastupnica Romana Nikolić, slijedeća je prijavljena za sudjelovanje u pojedinačnoj raspravi, izvolite uvažena kolegice.
Hvala potpredsjednice sabora.
Danas raspravljamo o izmjeni i dopuni Zakona o poljoprivredi, a u obrazloženju zakona kao jedan od važnijih razloga navodi se potreba izmjena i dopuna zbog usklađivanja sa Zakonom o državnom inspektoratu. Podsjećamo da je Zakon o državnom inspektoratu objavljen u Narodnim novinama 20. prosinca 2018., a s radom je Državni inspektorat počeo 1.4.2019.. Navedeno govori kako se skoro 2.g. Zakon o poljoprivredi nije uskladio sa Zakonom o državnom inspektoratom, što je slučaj i sa nizom drugih zakona iz područja poljoprivrede, npr. Zakon o hrani koji nije ni u proceduri e-savjetovanja. Prilikom donošenja Zakona o državnom inspektoratu trebalo je pripremiti u paketu izmjene svih drugih zakona iz područja poljoprivrede jer se na ovakav način prije svega stvara pravna nesigurnost, a sam sustav uspostavlja godinama bez plana i jasne vizije.
Dodatno kad se radi o ovom ministarstvu želimo informirati da su djelatnicima koji su navrat nanos preuzeti iz savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije nakon odluke vlade o ukidanju tih institucija nove Ugovore o radu zaključivali s kašnjenjem od preko godinu dana.
Nadalje, Europski zeleni plan donesen je u prosincu 2019. sa glavnim ciljem da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., a središnji dio Zelenog plana je Strategija od polja do stola, očuvanje biološke raznolikosti, održiva poljoprivreda i ruralna područja i brojne druge politike.
Zašto se donio Europski zeleni plan?
Pa donio se da ga upravo mala i srednja poljoprivredna gospodarstva mogu maksimalno iskoristiti, ali unatoč tome što je usvojen prije godinu i 3 mjeseca mi o njemu ništa ne pričamo, niti se po njemu po tom pitanju išta radi. Ono što ostavlja dojam da ga lideri naše poljoprivredne politike uopće ne razumiju. I danas umjesto da raspravljamo o novom zakonu u kojeg su ugrađene smjernice EU Zelenoga plana i Strategija od polja do stola, mi donosimo izmjene i dopune Zakona u kojima ispravljamo greške uzrokovane kašnjenjima, nemarom, neodgovornošću ili neznanjem. Poznata nam je ukupna vrijednost plana oporavka i otpornosti za RH koja iznosi 6,3 milijardi EUR-a bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi EUR-a zajmova za razdoblje 2021.-2023.
Kako plan nije dan na uvid javnosti tražimo u ime poljoprivrednika i poduzetnika informaciju od nadležnog ministarstva koliko je od tih sredstava namijenjeno za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj odnosno privatno ulaganje u ove sektore. Zahtijevamo da Ministarstvo poljoprivrede što je prije moguće pripremi plan izrade strateških dokumenata i modela izravnih plaćanja u RH kako bi poljoprivrednici i poduzetnici u ovom sektoru znali kad se očekuje završetak izrade nacrta tih dokumenata uključujući i primjere izračunate okvirni datum, datum početka javne rasprave u kojoj bi oni, a i javnosti mogli sudjelovati.
Apeliram još jednom na strategije naše poljoprivredne politike da se trgnu i počnu donositi odluke koje će biti na korist naših poljoprivrednika i u konačnici cijele Hrvatske. Ne učine li to uskoro propast će i ovo malo poljoprivrednika što je još i ostalo.
Bravo i vi ste završili prijevremeno, hvala vam lijepo, imate dvije replike, prva je ona uvažene zastupnice Martine Grman Kizivat, izvolite.
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Kolegice Nikolić, kad već spominjete da se Ministarstvo poljoprivrede već dugi niz godina usklađuje sa Zakonom o državnom inspektoratu zanima me vaše mišljenje kako komentirate činjenicu da i donošenje Strategije poljoprivrede će bit donesena 2022. otprilike za razdoblje 2020. do 2030.? Hvala vam.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala zastupnice Grman Kizivat.
Pa s obzirom da Ministarstvo ne radi svoj posao kako bi trebao, da kasni oko svega, mene, ono što mene zanima je kad se donese ta strategija koliko će ona koštati, a kasnit će već 2.g.
Hvala.
I još jedna replika, uvaženi zastupnik Domagoj Hajduković, izvolite.
Hvala lijepo uvažena gđo. potpredsjednice.
Kolegice Nikolić, dotakli ste jedno jako zanimljivo pitanje moram vam reći u odgovor na koji bi i ja želio čuti, a to je Nacionalni plan za oporavak hoće li se i što će se odnositi na poljoprivredu, neki postoci su već zadani. Ali ono što je zapravo najtužnije kolegice je da su navodno neki novinari već vidjeli taj nacionalni plan i opet nam se dešava ista stvar kao i sa Nacionalnom razvojnom strategijom. Novinari vide prije neke dokumente nego mi koji bi o tome trebali odlučivati i kvalificirano raspravljati. Da ne govorim o tome koliko nema mudrosti u nekom dugoročnom planiranju nego je sve ad hoc, kao što smo vidjeli recimo sa šećeranama, kašnjenje mjera za proizvodnju šećerne repe itd., a s druge strane evo imamo misteriju kako utrošiti novac koji nam je na raspolaganju, vlada ne daje nikakve signale kako će se on raspoređivati, a kamoli ne samo nama koji o tome na kraju kao trebamo odlučiti nego i onima koji bi trebali biti korisnici.
Hvala vam.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala zastupniče Hajduković.
Slavonija, Baranja i Srijem su gospodarski, demografski i socijalno devastirano područje. Prije 6. mjeseci smo ukazivali i pozivali vladu da reagira na vrijeme i da ne dopusti da dođe do potpunog gašenja tvornica i time i do gubitka radnih mjesta. Šta su oni na to napravili? Optužili su nas da obmanjujemo javnost i eto danas nemamo niti tvornicu u Virovitici, a ni tvornice u Osijeku, a i županjska je na izdisaju. Ostat će nam pusta slavonska sela, puste ulice, a ljudi će masovno odlaziti iz Slavonije trbuhom za kruhom. I oni na svaku našu prozivku optužuju vladu SDP-a umjesto da se prime posla i da riješe taj problem i dadu sve što je moguće u svojoj moći da spase svako radno mjesto u Slavoniji.
Hvala vam, nema više replika.
Nastavljamo dalje, slijedeća prijava za sudjelovanje u pojedinačnoj raspravi, uvaženi zastupnik Željko Lenart.
Izvolite kolega.
Samo da se malo dezinficira, evo možete sad.
Hvala poštovana potpredsjednice.
Evo danas smo u ovoj raspravi već svašta rekli, svakih tema se dotaknuli, no nažalost nećemo ništa promijeniti za skoru budućnost za poljoprivredne proizvođače, a njima je vrlo bitna skora budućnost radi njihovog opstanka. Neki dan je bilo godinu dana od pandemije Covida-19 i nažalost nismo ništa naučili iz toga po pitanju hrane, da se trznemo i da shvatimo da samodostatnost u proizvodnji hrane je vrlo bitna pogotovo u ovakvim slučajevima pandemije. Sreća naša što su lanci opskrbe iz Zapadne Europe radili, konvoji su dovozili, centri su se opskrbili pa nismo bili gladni. Da je bilo drugačije vjerujem da bismo imali veliki problem i da bi se zapitali što smo radili 30 godina unazad. Smatram da trebamo više razvijati znanost o poljoprivredi jer smo malo posustali, posustali smo u sjemenarstvu, posustali smo i u educiranosti naših proizvođača. Oni pohađaju predavanja koja su obvezni pohađati često puta preko volje i često puta slušaju samo nešto sa slajdova od čega vrlo malo nauče. Mislim da su u ovom trenutku, a to svjedočim na terenu kolege koji se bave proizvodnjom, koji su i veći proizvođači od mene da uče jedni od drugih da bez bitnih predznanja ulaze u proizvodnje, a poljoprivredna proizvodnja je vrlo osjetljiva po pitanju tla kao matičnog supstrata za proizvodnju, očuvanja njegove plodnosti i njegove strukture i onda nam se dešavaju dugoročne pogreške i dugoročni problemi koji se vrlo teško ispravljaju. Jedan od velikih problema je mehanizacija koja se svakoga dana kupuje sve veća i sve teža, pa danas ako imate traktor ispod 200 KS to vam je mali traktor. No, međutim traktori izbijaju tlo pogotovo recimo u prošloj godini kakvu smo žetvu imali tj. berbu kukuruza i u oranju koje je bilo ove zime evo i ovog proljeća nakon toga. Kroz fondove, kroz mnoge mogućnosti da se ostvari nekakva potpora za kupovanje mehanizacije kupuje se često ono što poljoprivrednicima ne treba, pa onda ako nisi kupio novi traktor nisi in, jer kad dođeš pred trgovinu nemaš novi traktor. Kad obiđete Njemačku, Francusku i Italiju možete svakako vidjeti da ljudi koriste jako starije mehanizacije ali koja je funkcionalna i nije potrebno kupovati novi traktor ako s njim ne radite 1000 sati godišnje, to je minimum. Prekapacitirali smo se sa previše KS po hektaru kojih treba održavati i koje treba normalno financirati. Mislim da bi sastavni dio ovog zakona trebao biti i zakon koji bi regulirao i zelenu energiju u poljoprivredi, obnovljive izvore energije koji proizlaze iz funkcioniranja poljoprivrednih gospodarstava. Nažalost unatoč potporama koje ne možemo reći da su male, svake godine je sve teže proizvodit. Evo i ove godine je poskupio sjemenski materijal. I ono što se dešava na tržištu je nedostatak sjemenskog kukuruza. A imali smo nedavno zakon o sjemenu gdje želimo ukinuti farmersko sjeme. Mislim da trebamo od toga odustati barem za neko vrijeme da vidimo što će se dešavati s sjemenarstvom i s opskrbom sjemenskog materijala koje je nužno za proizvodnju jer znamo da je kukuruz hibrid i da se od njega ne može uzimati farmersko sjeme, ali zato se od svoje pšenice može.
Mnogi ste ove godine pričali da je prošle godine bilo povećanje od 7% poljoprivredne proizvodnje. Prošle godine smo imali natprosječnu godinu u proizvodnji što se tiče pšenice, kukuruza i soje i nemojte se zavaravati da smo podigli poljoprivrednu proizvodnju nego smo imali dobru godinu pa smo zato podigli proizvodnju. Tragedija je što ćemo skoro sve to izvest van iz Hrvatske.
Hvala.
Hvala vama uvaženi zastupniče.
Nastavljamo dalje prema redoslijedu prijavljenih.
Slijedeći na redu je uvaženi zastupnik Domagoj Hajduković.
Prije toga mala dezinfekcija.
Hvala vam, izvolite uvaženi kolega.
Hvala vam poštovana potpredsjednice.
Ministrice, kolegice i kolege, pa Hrvatska ima ministricu poljoprivrede, evo ja je sad vidim nakon dosta dugo vremena da tu sjedi i sluša što joj govore ljudi koji su izabrani od građana koje bi ona trebala zastupati. Ali se brinem znate kolegice i kolege zato što dok slušajući nas tu ne može razmišljati o novim mjerama Ministarstva poljoprivrede kako prevenirati te sve sjajne poteze HDZ-ove politike i njihove posljedice, a isto tako dok sjedi tu i sluša nas što govorimo ne može u EU zastupati interese hrvatskih proizvođača, hrvatskih potrošača i hrvatskih građana.
Žalosno je koliko smo reaktivni, ali o tome sam već govorio ranije, možda ministricu to ne zanima, ali ponovit ću i zbog hrvatske javnosti i zbog nje, ministrice ako ne znate kako zastupati hrvatske interese u EU imate koga pitati i u ovom Domu i izvan njega, ali nemojte, nemojte nas praviti budalama, govoriti da neke stvari ne možemo promijeniti, a možemo.
Isto tako kolegice i kolege, ne razlikujemo što je to uredba, a što je to direktiva Europske komisije. Najčešće naši službenici pa onda naši dužnosnici koji bi se trebali baviti ovom temom, uopće ne razlikuju koja je razlika, uopće ne znaju što bi s tim napravili, pa se najčešće desi to da jedno i drugo samo prepisujemo u naš zakon što nije dobro.
Direktiva je nešto što ostavlja puno manevarskog prostora za prilagodbu našim uvjetima i našim proizvođačima, dakle ako govorimo konkretno o poljoprivredi. Direktiva ima intenciju odnosno namjeru, a kako ćemo do cilja odnosno do namjere stići to je na nama. Uredba je nešto drugo. Ali kažem vam bojim se da griješimo kod direktiva da ih prepisujemo umjesto da razmišljamo i promišljamo kako ih implementirati na najbolji način za naše prilike i da time oštećujemo i naše proizvođače i naše potrošače, a na kraju onda i naše građane i interes RH.
Moram također nešto reći i primijetiti jer ja se ne mogu oteti dojmu da mi živimo u nekim paralelnim Hrvatskama kolegice i kolege, slušao sam s ove govornice o dizanju poljoprivredne proizvodnje, o rastu izvoza, o tome da … cvatu ruže u Slavoniji pogotovo što se tiče poljoprivredne proizvodnje. Pa kolegice i kolege nekad vam moram reći da je statistika točan zbroj netočnih podataka. A reći ću vam koji su točni podaci, to je da je 200.000 ljudi iz Hrvatske iselilo do 2019.g. u zadnjih pet godina, dakle recimo od 2014.-2019.možda malo kraće. To je egzaktni podatak kako dobro štitimo interese naših građana, kako dobro radimo propise, kako dobro provodimo projekt „Slavonija, Baranja i Srijem“, kako dobro planiramo, programiramo i razvijamo. 200.000 ljudi.
Volio bih da imamo statističke podatke koliko točno poljoprivrednih proizvođača, ali taj postotak mogu vam reći iz vlastitog iskustva nije zanemariv. Ljudi koji su u naponu snage, koji bi trebali dati najviše i mogli dati najviše su odlučili svoju sreću potražiti negdje dalje. A zašto je tome tako? Pa to su plodovi, mjerljivi plodovi programa tj. projekta „Slavonija, Baranja i Srijem“, jedino to.
Ovi fiktivni rastovi izvoza to je sve bezveze kolegice i kolege, tu odmah mogu i jasno i glasno s ove govornice reći. Ako će me neko uvjeravati da se recimo naše šećerane nije moglo spasiti, a taj vam isto prodaje maglu.
U robnoj razmjeni sa Republikom Bugarskom kako sam rekao i ranije danas, a nije zanemariva robna razmjena u konkretnom iznosu čak 8% 2019.g. je otpadala na šećer. Ogroman izvozan proizvod i to ne sirovina kolegice i kolege nego proizvod sa dodanom vrijednošću, sa proizvodnim kapacitetima u Hrvatskoj i zaposlenim ljudima tu. A zakašnjela reakcija, reaktivna reakcija i nedostatna reakcija je rezultirala tome da danas imamo 200 radnih mjesta na Istoku Hrvatske manje.
Hvala vam lijepo.
Vaša rasprava izazvala je niz replika, pa hajmo redom. Prva je na redu uvažena zastupnica Romana Nikolić.
Izvolite.
Hvala potpredsjednice Sabora.
Pa evo g. Hajdukoviću spomenuli ste šećerane, a ne mogu da ne reagiram i upitam s obzirom da se hvale kako dobro razvijaju, planiraju našu Slavoniju. Mene zanima što vi mislite što će biti sa proizvođačima šećerne repe za koje je ministarstvo s ciljem da bi se osigurala proizvodnja kraljice ratarske kulture uvele i trogodišnji program potpore?
Izvolite, odgovor na repliku.
Neće biti ništa kolegice, oni koji su proizvodili će proizvodi i dalje, ali to su sve nedostatne količine. Te mjere nisu donešene sa namjerom da oni nastave proizvoditi nego sa namjerom da se poveća površina pod šećernom repom. Jesmo li uspjeli? Nismo jer površina konstantno pada, pada, pada i nakon provedbe tih mjera.
A podsjetit ću vas samo dakle 2017. smo znali da će biti ukinute kvote, do 2019. nismo učinili ništa, a onda smo 2021. bili iznenađeni kada mjere koje nismo donijeli na vrijeme i nismo dovoljno promislili nisu dale rezultata. E onda smo se čudili ko pura znate već čemu, onda je to bilo nešto neviđeno.
Pa valjda neke mjere i donosimo s tim ciljem da budu mjerljive, da ih mijenjamo i prilagođavamo ako ne daju rezultate.
Hvala.
Sljedeća replika uvaženi zastupnik Šašlin.
Izvolite.
Poštovani kolega Hajduković.
Iz vaše rasprave doista zaključujem odnosno vidimo da stalo govorite o nedovoljnoj dorečenosti zakona, ne preciznosti, da je potrebno dodatno normirati nešto, da se puno toga ostavlja za rješavanje u pravilnicima itd., očito smatrate da bi bilo potrebito svaku situaciju sve predvidjeti zakonom. Ja ću vas podsjetit da je to radio pokojni car Franjo Josip u Austro-Ugarskoj, na kraju se izgubio u toj hrpi zakona i znamo kako je ta država prošla, pa evo da povučemo neku pouku.
Hvala.
Izvolite, odgovor na repliku.
Kolega Šašlih, dozvolite mi da vam kažem kao profesor povijesti Josip II, a ne Franjo Josip, ali dobro. Dobro, ja to sad nisam spomenuo u ovoj raspravi, iako rekao sam i ranije, ja nisam pobornik pre normiranja, nemoguće je previdjeti se situacije, ali nisam pobornik bome ni pod normiranja.
Nažalost, bojim se da u ovom sazivu gledamo trend da se sve više prepušta pod normi odnosno da sve više podnormiramo da se sve više prepušta nekim pravilnicima nego zakonu. To je derogiranje Parlamenta kolega jer neke stvari mi moramo dogovoriti tu za ovom govornicom i u političkoj areni. One provedbene stvari trebaju se regulirati podzakonskim aktima, ali ako sve reguliramo podzakonskim aktima onda smo ovlasti Parlamenta dali Vladi onda nema smisla da mi tu ovdje raspravljamo niti da postojimo.
Hvala lijepo.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Andreja Marić.
Izvolite.
Hvala lijepa poštovana potpredsjednice.
Kolega Hajduković, spominjali ste kako zapravo slijepo slijedimo direktive i razliku prema uredbi, često puta ne idemo u nekakve prilagodbe prema našim uvjetima i sada mene muči što prema toj novoj direktivi prirodna izvorska voda postaje izvorska voda. Znamo da su proizvođači prirodne izvorske vode zapravo brendirali svoje proizvode, to ima nekakvu određenu kvalitetu, da li mislite da će sad ovo nazivlje prema ovoj direktivi možda ipak dovesti u zabludu potrošače, ne samo u našoj zemlji nego i izvan nje?
I još komentar, pravilnik o ovim prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama će se sad opet trebati mijenjati pa će biti nekakva prilagodba pet godina pa će opet biti nekakva direktiva koju ćemo možda mijenjati za godinu dvije.
Hvala.
Izvolite, odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Kolegice Marić, vukući paralelu s ovim zadnjim što ste rekli, mi smo često mijenjali zakonske akte ovdje odnosno zakone, a onda ne bi prilagođavali druge propise koje smo trebali prilagodit. Primjerice kada smo mijenjali Obiteljski zakon nismo promijenili čitav niz drugih zakona koje su promjene iz Obiteljskog zakona to zahtijevale.
E sada zamislite kaosa kada to radimo podzakonskim aktima, kada 4, 5 ministarstava odnosno ministar mora dati suglasnost itd., itd., koliko će to trajati, koji će biti učinci, koliko će nas to koštati, koliko će to u provedbi štekati dakle ja bi o tome mogao pričati do sutra, možda ne iz ovog konkretnog primjera, ali svakako iz primjera recimo obrazovanja odakle dolazim.
Druga stvar koja mi je možda i bitnija za ovu temu u čijem su vlasništvu ili koncesije ti izvori, to se nekako pogubilo i o tome više rijetko tko priča, a sa dolaskom Forta Nove, sa propasti Agrokora puno se tu stvari izdešavalo, neki su ugovori ponovo potpisi, tko su vlasnici, tko su koncesionari na kraju nije javan podatak.
Hvala.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Grman Kizivat.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjednice.
Pa kolega Hajduković kad već govorite da se usklađujemo s direktivama EU, ja se moram nadovezati da i taj posao copy-paste koje radi Ministarstvo poljoprivrede čak nije u stanju napraviti na vrijeme.
Dalje, kada već spominjete koliko je ljudi otišlo iz Slavonije moram se također nadovezat da će taj broj biti puno veći. Znamo da su se zatvorile dvije šećerane, projekt na kojem smo i ja i vi radili upozoravali na vrijeme, to će biti veći broj ljudi koji će naravno otići iz naše Hrvatske. A jedino što možemo čuti od vladajućih je da je glavni razlog za propast šećerana i proizvodnje šećerne repe kriva isključivo Vlada RH na čelu sa SDP-om, a moram konstatirati da je već treći ministar u Vladi HDZ-a.
Hvala.
Izvolite, odgovor na repliku.
Pa kolegice u 30 godina koliko je na vlasti u HDZ, koliko je SDP sa partnerima, dakle o tim omjerima raspravljati je malo deplasirano, tako da možda i ne bih radio.
Međutim, ono što je sad tu bitnije kada govorimo o šećeranama, nažalost ovo je sad već gotova stvar, te šećerane koje su se zatvorile neće se ponovo otvarati. Nažalost, to pokazuje i europska praksa, niti jedna šećerana koja se zatvorila više se nikada otvorila nije.
Ali što će biti s onom koja je ostala i ne samo njom nego ostalom prerađivačkom industrijom koja nam je ostala doduše u tragovima? Kako ćemo se prilagođavati europskom zelenom planu odnosno kako će se oni prilagođavati europskom zelenom planu? Emisijska jedinica je strašno porasla u cijeni upravo zbog tog plana, a što Vlada radi da pomogne proizvođačima ne u novcu, ne dakle ne dajući im novac nego da prebrode ovaj period i da im da dovoljno vremena i logistike da se prilagode novim uvjetima? Ništa.
Hvala.
Idemo dalje. Sljedeća replika uvaženi zastupnik Josip Đakić.
Izvolite.
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Kolega Hajduković, govorili ste o tome kako su šećerane zatvorene, ja bih vas samo želio podsjetiti da Virovitička šećerana je imala dva puta svoj kolaps u vrijeme SDP-ovih vlasti, dva puta je završila u stečaju i ponovo se oporavila do 2013.g. ili '14. kada g. Jakovina ukida kvotu za 10.000 tona šećerne repe Virovitičkoj šećerani, to je početak kraja. Cijena šećera na svjetskom tržištu također je drugi uzrok koji je zadesio naše šećerane i mi vjerujemo konzervirana Šećerana u Virovitici neće stati, onda i dalje pakuje šećer koji je proizveden u Županji i dalje vozi šećer tekući koji ide cijelom Europom kao i Hrvatskom.
Izvolite, odgovor na repliku.
Hvala lijepo kolega Đakić.
Ovako problemi u šećernoj industriji nisu novi, nisu se desili preko noći, no mi smo propustili reagirati i to propustili smo reagirati u kritičnom periodu prije ukidanja kvota, to je prva stvar. Činjenica, mi smo reaktivno napravili tek dvije godine kasnije, druga činjenica je imala je kolaps, išla je u stečaj, ali se nije zatvorila za vrijeme SDP-ove vlade nego je vid čuda za vrijeme HDZ-ove vlade, dakle ako ćemo već pričati o činjenicama.
Upozoravali smo i prošle godine, dakle nismo to od jučer mi izmislili temu na ovaj problem kolegica Nikolić je to nekoliko puta za ovom govornicom rekla, od vas nisam čuo ništa o tom pitanju, pa ni od vaših kolegica i kolega koje su izabrane i u 4. i u 5. izbornoj jedinici, apsolutno ništa. Tako da ako govorimo o ovome i problemima onda imajte i to molim vas na umu.
Hvala vam.
I posljednja replika na vaše izlaganje, uvaženi zastupnik Siniša Jenkač.
Izvolite.
Poštovani zastupniče Hajduković, pa spomenuli ste sjajne poteze HDZ-ove politike i ja bih vas podsjetio kao što je g. Đakić rekao na sjajne poteze SDP-ove politike na ministra Jakovinu, na raspodjelu zemljišta koja još dan danas i temeljem koje još dan danas imamo probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.
Također bi vas podsjetio, a statistika kao što ste rekli zbroj netočnih podataka, ali govori o nečemu, pa vrijednost poljoprivredne proizvodnje 2010.g. bila je na razini 21 milijardu koja je za vrijeme SDP-ove vlade pala na 15 milijardi koje se konačno sad ponovno vraća kao što vidimo na 19 milijardi. Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala kolega Jenkač na ovoj replici.
Pa prije svega ako ćemo, ja sam povjesničar po struci, pa se ja u povijest volim vraćati, ali mislim da bi trebali više biti okrenuti budućnosti, možda ću vas posjetiti na sve one kosture koje je ostavila Vlada Jadranke Kosor i Ive Sanadera koji su počeli ispadati + još globalna gospodarska kriza + još sve ostalo što je tu Vladu SDP i dočekalo, dakle stavljati to u isti kontekst jednostavno ne drži vodu.
Što se tiče raspodjele zemljišta, promijenili ste zakon, a koji je rezultat, još veći kaos. Sada gradonačelnici i načelnici dijele zemlju, ne dijele zemlju, na kraju zemlju koriste oni koji je prvi zaoru, ja ne vidim da tu postoji reda i gdje god se u Slavoniji maknete i gdje god zagrebete svi vam se žale upravo na to. Zemlje ima, ljudi su je čak voljni uzeti i iskrčiti na vlastiti trošak, ali je ne mogu legalno koristiti. Zašto? Pa sigurno zbog sjajnih zakona koje je HDZ donio.
Hvala vam.
Odgovorili ste na sve replike, možete na mjesto.
Nastavljamo dalje, slijedeći za raspravu pojedinačnu javio se uvaženi zastupnik Goran Ivanović, izvolite kolega.
Hvala lijepo uvažena potpredsjednice, uvažena ministrice sa suradnicom.
Krenut ću od ovog zadnjeg što je bilo ovdje izrečeno i mislim da te patetike ako se pod hitno ne riješimo nećemo donijeti dobro ni sebi ni seljacima za koje se ovoliko zauzima ovdje. Da se razumijemo oko jednog, Slavonija, Baranja i Srijem bi odavno bili prazni da u njih nisu doselili ljudi iz Dalmacije, Like, Hercegovine, Dalmatinske zagore i odlučili tu živjeti i stvoriti si bolje uvjete i preduvjete za život. Prema tome, nemojmo na taj patetični način pristupati problemu koji je ogroman, koji je velik, koji je životni za one ljude koji nas slušaju ovog trenutka i očekuju od nas određena rješenja.
Ja sam novi saborski zastupnik, prvi puta sam u HS i član sam Odbora za poljoprivredu. 18 sjednica je do sada održao Odbor za poljoprivredu. Gđa. Anamarija Petir koja je predsjednica odbora i ministrica koja je bila na svakom odboru je suvislo slušala ono što smo mi, koje su ljudi izabrali da sjede u ovom časnom domu zastupamo njihove interese i da probamo probleme koji nisu nastali prije 2.g., prije 5.g., u vrijeme Jakovine, Jadranke Kosor, Ive Sanadera ili bilo koga drugog, to su kompleksni problemi koje imamo. Podaci, samo 12,8% ljudi koji se bave poljoprivredom je mlađe od 40.g., 40% je starije od 65.g., a samo 7,1% tih istih su visoko obrazovani kadar. To su problemi strukturni, to nije problem koji se može riješiti ovdje u pola sata ili sat vremena izjavama, populističkim nastupima, to neće pomoći našim poljoprivrednicima. Nama treba jedna prava priča o poljoprivredi koju bi ja rekao, evo tu sam nekih 7 mjeseci i smatram da u ovih zadnjih 7 mjeseci vodimo jednu dobru, dobru priču i dobru raspravu kada je u pitanju poboljšanje uvjeta za naše poljoprivrednike. To je vrlo bitno.
Ovdje se danas nije govorilo o udruživanju, udruživanje je jedna od bitnih stvari. Zadruge, poljoprivrednici se moraju, moraju skupiti na jedno mjesto, ne može svako djelovati individualno za sebe. Ja ću reći jedan dobar primjer iz moje Slavonije, a to je zadruga u Beketincima koju vodi jedan krasan čovjek koji je okrupnio sve ljude koji žele na taj način vidjeti i surađivati u poljoprivredi i ja bi rekao da provodi jednu dobru praksu.
Drugo što mislim da je bitno, a dešava se, to smo čuli evo iz rasprave i g. Šarića, i g. Đakića, ministrica je u ponedjeljak bila u Osijeku, potrebni su nam kapaciteti. Bez izgradnje kapaciteta koji će našim poljoprivrednicima garantirati da ona cijena koja je u vrijeme žetve će bit sasvim drugačija nakon 5 ili 6 mjeseci bit će roba puno skuplja će imati gdje uskladištiti tu robu i čekati taj povoljniji trenutak. To imate ovog trenutka sa cijenom kukuruza. Cijena kukuruza je na početku žetve bila negdje oko, oko 95 kuna, a sad se penje već na nekih 130-140 kuna. E to su stvarni uvjeti i preduvjeti koje moramo riješit. Izgradnja Regionalnog distributivnog centra u Osijeku odnosno u Osječko-baranjskoj županiji je vrlo bitan temelj za neku poljoprivredu o kojoj želimo govoriti za 5 ili 10.g.. Govoriti o tome da Hrvatska može proizvesti sama hrane za sebe i da još hrani pola Europe su floskule koje ne doprinose ništa.
Znate li kolko Ukrajina ima hektara samo pod žitom?
5 milijuna hektara, 5 milijuna hektara samo pod žitom, a da ne pričamo o drugim kulturama. Prema tome, idemo kad se razgovara o poljoprivredi razgovarati na način da razgovaramo o brojkama, činjenicama i onim što nam sugeriraju naši ljudi koji su nas poslali u ovaj časni dom da zastupamo njihove interese. Prema tome, mislim da ministrica Vučković i cijeli njezin tim radi dobro na, na ovome. U nekoliko zadnjih tjedana smo imali ovdje točke koje su usko vezane za poljoprivredu, a naravno nepoštene trgovačke prakse su sigurno jedno od onih što uništava hrvatsku poljoprivredu i hrvatskog proizvođača. Prema tome, imamo viziju, imamo ideje i na kraju krajeva i naći ćemo načine kako hrvatsku proizvodnju odnosno poljoprivrednu proizvodnju dovesti do onoga što je bila do početka '90.-tih godina, a to je 30 milijardi EUR-a. Evo, to je cilj i to je zadatak koji imamo.
Hvala vam, tri replike.
Prva uvažena zastupnica Anamarija Blažević, izvolite.
Hvala potpredsjednice.
Poštovani kolega meni je jako drago da ste se vi vratili na ovu današnju temu i raspravu gdje govorimo o poljoprivredi koja je važna tema i još mi je draže što ste spomenuli udruživanje. Dakle, nužnost udruživanja u proizvođačke organizacije u zadruge kao što ste vi dali primjer provodi se radi dogovora o nekakvoj zajedničkoj planskoj proizvodnji, o ujednačenoj kvaliteti, cijenama što bi ustvari snizilo troškove proizvodnje, povećalo količine proizvedenog i sigurno bi naši udruženi poljoprivrednici imali i bolje prihode. Danas su proizvođačke organizacije aktualne u državama članicama EU dok u Hrvatskoj tek u novije vrijeme dobivaju ustvari na važnosti. Mene zanima, smatrate li vi da će se u skorije vrijeme hrvatski poljoprivrednici početi više udruživati, koristiti te primjere dobre prakse i prvenstveno kako bi ustvari bili jači …/Upadica: Hvala./… i na neki način se othrvali konkurenciji poljoprivrednika iz EU.
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Naravno bez udruživanja ćemo zaostajati, bez udruživanja ćemo bespotrebno trošiti i velike novce. O tome je govorio nešto gospodin Lenart i slažem se tom njegovom raspravom da ne može svako obiteljsko gospodarstvo imati od 250 konja, jedan mali od 110 i tek ona jedan za vožnju po selu od 80 ili 90 konja. To nije dobro, a da ne pričamo o svim onim strojevima koji su potrebi uopće da bi takav jedan traktor bio u funkciji, da bi bio ekonomski isplativ. Prema tome, moramo o udruživanju više govoriti, moramo stvoriti okvire da se ljudi bez straha udružuju, da u tome vide svoju priliku i da naravno vide veću dobit nego što je ona možda sada, a zasigurno će biti veća ako svaki poljoprivrednik ne inzistira na svom strojnom parku nego može koristiti ono što već postoji samo treba drugačije raspodijeliti i naravno udružit se.
Hvala.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Josip Šarić.
Hvala potpredsjednice.
Poštovani kolega Ivanović, slažem se sa vašom tvrdnjom da je stanje i problem poljoprivrede vrlo kompleksno. I ne bi ga po meni uopće trebalo politizirati i razgovarati na način što je to napravio HDZ ili SDP već hladno i trezveno razgovarati o tome koja rješenja mi nudimo. Ovdje se često spominjalo danas da sela napuštaju mladi ljudi i da su to poljoprivrednici. Vjerujte moje iskustvo govori da upravo oni poljoprivrednici mladi ljudi ne odseljavaju, odseljavali su oni drugi koji su imali razloga, nisu imali radnih mjesta i opravdano su odlazili. Stanje u poljoprivredi je solidno, mehanizacija je iznimno dobra i nailazimo na ovaj problem udruživanja o kojem danas razgovaramo i to je nešto što je vrlo kompleksno pitanje, izazov i za ministarstvo kako naučiti, kako motivirati, kako educirati poljoprivrednike da se udružuju, vrlo složeno i ozbiljno pitanje.
Hvala.
Odgovor poštovanog zastupnika, izvolite.
Hvala lijepo.
Evo dijelom sam već nešto o tome i rekao. Slažem se sa svim onima koji su u današnjoj raspravi napomenuli da su problemi iznimno teški i nisu nastali prije par godina. Budimo iskreni '90.-tih godina su donesene strateške pogreške. I to je činjenica. Uništavanje velikih prerađivačkih i prehrambenih kombinata na području pogotovo Slavonije, Baranje i Srijema je došlo do tektonskog poremećaja. Em su kombinati bili ti koji su hranu koju odnosno ono što su ožnjeli na svojim poljima pretvarali u finalni proizvod, a s druge strane ovo o čemu je Josip govorio, mladi ljudi su radili u tim kombinatima. To je vrlo bilo bitno i to se dogodilo da su ti kombinati praktički nestali. Drugi veliki problem o kojem ništa nismo rekli to je povrat zemlje grofovskim obiteljima. Jedan od velikih problema koji su napravili problem u hrvatskoj poljoprivredi.
Hvala vam lijepa.
Slijedeća je replika poštovane zastupnice Opačak Bilić.
Zahvaljujem.
Kolega, pa evo moram priznati da ste dosta realno iznijeli svoju raspravu i drago mi je da ste spomenuli zadruge. Isto tako ako realno gledamo moramo priznati da Hrvatska nije niti približno organizirana i uspješna u sektoru poljoprivredne u odnosu na ostale zemlje EU osobito s obzirom na plodnost zemlje i na, s obzirom na obradive površine koje posjedujemo. Ono što mi je zanimljivo što ste spomenuli cijene kukuruza u vašem slučaju, ali i kako ćemo uopće motivirati i dati želju za rad tom poljoprivredniku kad recimo imamo primjer krumpira koji se kila može naći za 2 kune. U slučaju ako uzimamo u obzir tonu krumpira, znači ako su na veće količine to ide i ispod 2.000 kuna što je apsolutno nerealno. Znamo koliko treba i truda i vremena i okopavanja i svega uložiti u to. Znači kako vi smatrate da se može uopće vratiti ta želja za proizvodnjom?
Hvala.
Odgovor poštovanog zastupnika Ivanovića.
Hvala lijepo.
Tako je, sprječavanjem nepoštenih trgovačkih praksi. To je ono što hrvatsku poljoprivredu, općenito hrvatsko gospodarstvo stavlja na koljena. I tu nema govora, dokle god se s time ne budemo obračunali na način da hrvatski proizvod mora imati konkurentnu cijenu da ne možemo ići, mi sad više ne idu ni sa dampinškim cijenama, nego idu sa predatorskim cijenama. Prema tome, to je nešto što moramo izboriti i tu pobjedu moramo izvojevati na bilo koji način.
I reći ću nešto za kraj. Puno se ovdje vodilo rasprave o šećeru, o šećeranama. Da se mene pita cijena šećera ne bi bila ispod 11, 12 kuna po kilogramu. Zašto? Šećer je jedno ozbiljno zdravstveno zlo kao što smo povećali cijenu na cigarete, na alkohol, tako i šećer. Šećer je nešto što stvara velike probleme koje ćemo tek osjetiti za 5, 10 ili 20 godina.
Hvala lijepo.
Slijedeća rasprava bit će poštovanog zastupnika Bože Petrova, izvolite.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici, kolega Ivanović a kad vas slušam iz stranke koja je vladala Hrvatskom i trenutno vlada Hrvatskom, a vladala je Hrvatskom zadnjih, od zadnjih 30.g. preko 20.g. HDZ je upravljao Ministarstvom poljoprivrede, HDZ. Kad vi danas pričate, pa to izgleda ono nije sad da, da vas ja kritiziram, meni to ispadne kao da ste vi spavali neki zimski san ili ste ne znam kliknuli neku tipku u glavi i vi imate amneziju. Vi npr. spominjete, mislim ja ne mogu ne reagirat kad sam u sabornici na nebuloze, vi kažete nešto se je dogodilo u zadnjih 30.g., propala su nam poduzeća. Kome su propala? Meni ili su vama koji ste vodili to ministarstvo 20.g. od 30.? Kome su propala? Dižite vi replike.
Druga stvar, ovdje upozoravate kolege kolega Ivanović da ne budu populisti jer ako previše patetično pričaju o iseljavanju mladih iz Slavonije onda su populisti. Znate što? Uvrijedili ste vašeg premijera, ajme! Pa on vam je govorio prošle godine mi se moramo brinuti za Slavoniju. Slavonija iseljava. Jeste li možda njega proglasili populistom ili je on van ove kategorije? Ja bi vas molio kada izađete ovdje da pripazite. Ako već nemate što pametno za reć onda šutite. Al ne možete glumiti da se nešto nije dogodilo, pa Slavonija vam vrišti da se nešto dogodilo. Pa vi imate situaciju danas u Slavoniji, to nije populizam, da imate 10 km ceste u 8 navečer ne gori niti jedno svjetlo u kući, je li to populizam, je li to patetika? Nije to patetika, to vam je istina, to vam je činjenica i to je napravio HDZ jer je 20.g. od 30.g. vodio to ministarstvo. Dakle, želite odgovornost, odgovornost može, al onda je ponesite do kraja. Natječe se na svakim izborima zato uzmite to.
A sad samo da vam kratko se vratim na famozne šećerane koje spominjete, koje se ovdje spominju itd.. Kaže se bile su i prije u problemu, kaže se ova će radit. Znate koji je uvjet za šećerane? Preko 10 do 11.000 hektara zemljišta zasađenog šećernom repom. Znate na kojoj ste razini sada? Na 11. Znate kolko ste bili 2017.? Na 20.000. Za 50% u zadnje 3.g. je palo zasađeno zemljište šećernom repom, zato su vam se ugasile šećerane. I kad mi govorite mi ćemo to održat, čime, kada uništavate proizvodnju, ne donosite zakone koji štite proizvodnju. I nije to stvar samo sa šećernom repom, pa vama je u zadnjih 2-3.g. pala za 10 do 15% proizvodnja mlijeka itd. itd.. O čemu ćemo pričat? O nekim vašim projektima koje ste vi rekli da ćete 2019. započet tipa sustav doniranja hrane. Kojeg doniranja hrane? Vi ste napisali tada 2019., danas je 2021., mrtvo slovo na papiru. 2022. ćete donijeti Strategiju poljoprivrede koja teče, nu čuda od 2020., što ćete retrogradno pisati strategiju? Oćemo pričat o vašem vođenju Ministarstva poljoprivrede kad imamo 500.000 hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta? Ja se ne ljutim na vas, ja ne prigovaram, ja vas želim upozorit. Sve ovo što se dogodilo neka se dogodilo ako će od sutra biti bolje, al nemojte me praviti budalom, nemojte nam ovdje prodavati priču. Ja ne mogu podržati zakon u kojem imate situaciju da se ne može provesti niti ono što napišete prije 3.g.. Nemojte nas praviti budalama.
Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Šašlina, izvolite.
Pardon, poštovanog zastupnika Ivanovića prije.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvaženi g. Petrov, prvo i prvo ja nisam član vašeg kluba da bi vi meni odredili što ću ja ovdje govoriti za govornicom HS i da bi mi docirali što ja smijem, a što ne smijem.
Drugo, za razliku od vas ja sam jučer ujutro u 5 sati krenuo iz te iste Slavonije i vratit ću se u nju ako Bog da u petak popodne i tako već 54.g.. Obišo sam svako selo u Slavoniji, Baranji i Srijemu, razgovaro sa ljudima i dio onoga što su mi oni govorili želim zajedno sa ovim krasnim ljudima koji sjede ovdje skupa sa mnom implementirati u nešto što će donijeti dobro. Prema tome, da ima previše populizma, demagogije, to je apsolutno točno, 3-4 fraze koje se vrte ovdje non-stop ne donose nikome dobro, a konkretnih rješenja nema. Ja sam za konkretna rješenja, pa ako treba i priznati pogrešku, pa prvi sam tu da ju priznam ako će ona učiniti da sutra bude bolje, ja sam prvi, ruke su mi čiste i nemam uopće s tim nikakvih problema.
Hvala.
Poštovani zastupnik Petrov.
Da, al ja još uvijek nisam čuo ispriku i ta isprika je bitna jer isprika je početak nove priče, nove stanice. Al i sad kad kažete ja sam spreman na to ja je nisam čuo. Ali čak da se i ne ispričate jer nije potrebno, potrebno je da nešto napravite, želite konkretno rješenje, dajte konačno 500.000 hektara na raspolaganje poljoprivrednicima, donesite Zakon o komasacijama, donesite Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama onakav kakav odgovara u javnosti, donesite, konačno počnite navodnjavati poljoprivredne površine, sve to čeka. Koga čeka? Ja znam odakle je ministrica. Oćemo govoriti o navodnjavanju oko Konavoskog polja? Oćemo govoriti o neraspodijeljenom državnom zemljištu u Opuzenu, u Pločama?
Ali nije stvar to samo Opuzena, Ploča ili nekoga drugoga, to je svugdje u Hrvatskoj. Eto vam konkretnih rješenja, ali nemojte pričati, vi ste počeli pričati 30 milijardi, ono kad ne znate šta ćete, bacite jedno vagon milijardi eura koje nas čekaju.
Hvala lijepa. Imamo repliku sljedeću poštovanog zastupnika Šašlina.
Poštovani g. Petrov, meni se čudi doista, vi se bavite politikom, a imate tako kratko pamćenje. Da vas podsjetim što se to dogodilo u proteklih 30 godina u RH. Prvo se dogodio Domovinski rat, nestalo je 15 tisuća, preko 15 tisuća ljudi, razrušene su sela, gradovi, koje je trebalo sve skupa obnoviti. Dogodili su se i promjene u gospodarstvu, ogromne promjene, prešlo se sa jednog sustava na drugi.
Recite mi samo, u okruženju našem, koje države su imale težih 30 godina od RH? I u kojim državama od bivše, da kažem, kako ovi zovu, regiona, se sada trenutno bolje živi nego u RH? Budite realni malo, nekada barem.
.../Upadica: Ja sam vrlo realan./... Poštovani zastupnik Petrov, dozvolite .../Upadica: Ja sam vrlo…/... prvo da vam ja dam riječ. Izvolite.
Ja sam vrlo realan, sve to što ste vi rekli stoji i to se dogodilo prije, dobro ste rekli, 30 godina. Ja kada sam vam davao podatke za šećernu repu, ja sam govorio od 2017. do 2020.
Od 2017. u zadnje 3 godine proizvodnja šećerne repe vam je pala za 46%. Čujete li vi mene? Zadnje 3 godine proizvodnja mlijeka vam je pala za 12% .../Upadica: Pa i u cijeloj Europi./... to nije bilo prije 30 godina. To je bilo zadnje 3 godine. Nemojmo se igrati.
Sljedeća replika poštovanog zastupnika Šarića.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega Petrov.
Pa ja sam isto mladi zastupnik, ali ja vas cijenim kao jednog ozbiljnog političara, svojevremeno i predsjednika Sabora. Ja nisam skoro čuo ovako demagošku raspravu kao ovu danas u sabornici. Dakle, s takvim tonom vi nama gledate u nas iz HDZ-a, šaljete nam nekakve poruke, kao profesor ili možda čovjek iz svoje struke, vi nama govorite da preuzmemo odgovornost. Dragi moj kolega, ja sam preuzeo odgovornost '90. g. kad sam uzeo pušku u ruke, kao i moji kolege ovdje, 7 mandata imam povjerenje mojih građana i dobit ću ga sad i 8. puta. Pazite, 7 mandata. Osvojite vi u svom gradu 7 mandata, alal vam vera.
Poštovani zastupnik Petrov.
Pa ja ne znam treba li uopće na ovo odgovarati. Vi meni govorite da vi dobro radite jer ste uspjeli što? Sad ću ja biti bezobrazan. Obmanuti dovoljan broj ljudi u svom kraju? Neću to reći. .../Upadica: Obmanite i vi 7 puta./... Nemojte, nemojte se ubacivati, molim vas, ja govorim o nečem drugom. Ja govorim o poljoprivredi. Mene pitate za moguća rješenja. Ja sam vam dao moguća rješenja, vi meni odgovorite, tko upravlja Ministarstvom poljoprivrede? Tko je trebao dati poljoprivredna zemljišta u zakup, a nije dao? Tko je trebao donijeti Zakon o komasaciji, a nije ga donio? Tko je trebao donijeti dobar Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, itd., itd. i kad se ja vama obraćam, ja vam se obraćam jer vi trenutno upravljate državom, vi ste većina koja diže ruku za tu, taj dio, tamo vlasti, koji upravlja našom državom.
Pa hoću gledati možda u SDP? Što? Da spustim glavu?
Hvala, hvala lijepa.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Siniše Jenkača, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, uvažena ministrice, kolegice i kolege zastupnici.
Evo, rasprava žustra pa evo osvrnut ću se možda i ja malo na raspravu s obzirom da kolega Petrov nije baš nešto govorio o zakonu nego više se obraćao svojem prethodnom govorniku pa ja bi ga samo podsjetio, kad govorimo o donošenju Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi, vaš kolega ministar bio je 10 mjeseci ministar pa je imao prilike donijeti taj zakon, držao u ladici kao i prethodni ministar Jakovina, itd., evo konačno 2017. donijet je Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, a prije nekoliko dana isti zakon je i izmijenjen i usklađen sa odredbama EU, čisto već kad si dociramo sa ove govornice, pa onda dozvolite.
Također bi vas podsjetio i na ugovore, a i g. Hajduković je govorio o tome, znate, kad vi na 25 godina date koncesiju nekome u zemljište, onda mu to zemljište ne možete oduzeti. To isto činjenica i istina. Znači netko je za 25 godina rezervirao zemljište. A normalno, kad vi to provede uz natječaj, itd., ako smo legalisti, a moramo biti, e onda ne možete sad nekome oduzeti zemljište jer onda bi se vraćali u neka druga vremena nakon II. svj. rata, a naravno, borimo se za demokraciju i želimo biti demokratični. Tek toliko već kad dociramo jedni drugima.
Evo, ja bi se ipak vratio na ovaj zakon, tj. na izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi. Govori se o usklađivanju sa stečevima europskih unija, Europske unije i ono što nitko nije spomenuo, ja bi svakako rekao da je vrlo važno jedna odrednica, to je podnošenje žalbe na odluke Agencije za plaćanje u poljoprivredi, upravo postupku kao i podnošenje tužbe nadležnom upravnom sudu protiv rješenja, znači ovim zakonom i izmjenom zakona omogućava se da se svi oni koji su u postupku natječaja na neki način mogu i žaliti na odluke Agencije i mogu i kroz sudski postupak tražiti svoju zadovoljštinu i pravorijek.
Agencija za plaćanje u poljoprivredi vrlo je važna agencija jer ona raspisuje mnoge natječaje, važna je i za lokalnu samoupravu, pogotovo mjere 7.2.1., 7.2.2., koje se tiču i cestogradnje i svakom slučaju, vodoopskrbe, kanalizacija, također, evo, gradnja vrtića i raznih potreba u ruralnom razvoju.
Također važno je i za naše male poljoprivrednike za OPG-ove. Evo trenutno je koliko se meni čini raspisana mjera 6.3 i koliko ja imam informacije jako puno OPG-ova javilo se na tu mjeru pa evo koristim priliku skrenuti pažnju ministrici da možda razmisle o povećanju alokacije upravo na mjeri 6.3. jer imamo informaciju da je daleko veća zainteresiranost nego što imamo raspoloživih sredstava. Ako imamo novaca ne bi bilo loše da razmislimo o tome.
Također pravni temelj donošenju programa potpore projektima koji doprinose smanjenju nastajanja otpada od hrane. Otad od hrane problem je kojega svi znamo i on kreće od svakog pojedinca, od svake obitelji, od svakog kućanstva. Također kreće i od gospodarstva, znači sva ona hrana koja u prodavaonicama, u trgovinama znači kojoj hrani izlazi rok trajanja ona stvara i jedan značajan problem i evo ovime se otvara mogućnost da se stvaraju novi programi i da se donose i nalaze nova rješenja.
Također ovim izmjenama zakona omogućava se podnošenje pravnog lijeka protiv rješenja poljoprivredne inspekcije tj. Državnog inspektorata. Znamo da poljoprivredna tj. inspekcija i sve ono što se tiče poljoprivrede i nadzora od veterine itd. prelazi u ruke Državnog inspektorata i na ovaj način omogućava se i model žaljenja, model znači osporavanja i to je dobro da se to definira u ovom zakonu.
Kada govorimo o poljoprivredi ja bi skrenuo pažnju i spomenuo suficit razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda gdje mi trenutno imamo suficit razmjene sa Bosnom, sa Italijom, sa Kosovom, Japanom, Crnom Gorom i to su zemlje iz okruženja osim Japana, ali na tome treba raditi i normalno to je težak postupak i na tome još predstoji još puno posla što se tiče ministarstva.
Hvala lijepo, imamo nekoliko replika.
Prva je poštovanog zastupnika Petrova.
Gospodine Jenkač, znate li vi zašto je donesen Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi 2017.? Zato što ste vi strušili svoju vladu jer niste mogli vedriti i oblačiti po državnim tvrtkama. I premijer nije bio na dugme, zato je kasnilo pola godine. A da vas upoznam čuo sam vas jednu stvar koju ste rekli prije, ovdje prije 10-15 minuta, znate li vi tko je odobrio projekte tvrtke Jakovine kao ministra od 680 milijuna kuna? Vaš ministar Tomislav Tolušić čim je sjeo u ministarsku fotelju ministra poljoprivrede, a sadašnja ministrica poljoprivrede tada mu je bila državna tajnica. Zato kažem nemojte biti amnestični. Morate znati što ste radili i kako ste haračili po tim ministarstvima. Nemojte, ja vam ne dociram, ali neću dopustiti da nas držite budalama. Nešto znamo u ovoj državi nakon ovoliko godina.
Hvala.
Poštovani zastupnik Jenkač.
A vi docirate evo, definitivno docirate, to može svatko potvrditi. Pa evo uvaženi gospodine Petrov imali ste prilike mijenjati zakone, imali ste prilike sudjelovati u vlasti, ali niste to željeli jer ste se bavili politikanstvom, bavili ste se pa ja ću reći cirkusom i upotrijebit ću vašu rečenicu, vaš govor i tko vam je na tome kriv. Znači mogli ste sudjelovati i dan danas u vlasti, mogli ste ispravljati ono što nije bilo po vama neispravno, ali vi ste sami izabrali neki drugi put i sad ja znam da je vama teško i da vam je žao, ali vi ste sami odgovorni za to.
Poštovani Petrov je dignuo povredu Poslovnika. Što je povrijeđeno u Poslovniku?
Poštovani predsjedavajući povrijeđen je Članak 238. i riskirat ću i opomenu koju ćete mi dati da bih upozorio poštovanog kolegu zastupnika kako ja ipak nisam imao taj izbor o kojem on priča. Da sam imao pravo izbor bi bio da napravim kriminalno djelo i onda sam mogao biti s vama. Samo onaj tko napravi kriminalno djelo može biti s vama. Ja nisam htio to napraviti, zato smo odstupili. A s vašim metodama se ne slažem.
Hvala.
Dobro, naravno dobivate opomenu, zapravo prvo što to nije bilo u svezi s povredom Poslovnika, a drugo što ste vrijeđali zapravo zastupnike.
Imamo slijedeću repliku, poštovane zastupnice Opeček Bilić, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Uvaženi kolega rekli ste kako ste vi donijeli Zakone o nepoštenoj trgovačkoj praksi 2017. godine, on je toliko dobar da evo upravo sada je u tijeku promjena 25 od ukupno 35 njegovih članaka. A Ministarstvo poljoprivrede između ostalog nije napravilo ni procjenu učinka na koju se obvezalo Člankom 34. važećeg zakona. Vaš komentar na to?
Poštovani zastupnik Jenkač.
Pa jasno, normalno ako čitate prve rečenice Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi koliko mene pamćenje sjeća radi se o usklađivanju sa onime što se promijenilo i odredbama koje su donijete u međuvremenu od 2017. Nepoštena trgovačka praksa novina je ne samo u Hrvatskoj nego u čitavoj Europi i taj zakon se dorađuje i taj zakon sigurno će se dorađivati. I ako se sjećate znači u tom zakonu puno toga se promijenilo i puno toga se poboljšalo. Tako da ne vidim gdje je tu problem o čemu bi se morali mi mučiti i sramiti što se normalno ako Europska komisija donese neke izmjene normalno mi smo dio Europe pa moramo se prilagođavati svemu onome što državna komisija donese. A evo iskoristit ću priliku da odgovorim gospodinu Petrovu, vi ste nas sve nazvali lopovi, a evo malo razmišljajte o načinu i govoru koji koristite u saboru.
Hvala.
Imamo jednu repliku, imamo još jednu repliku poštovanog zastupnika Šarića.
Kolega Jenkač ja se slažem s vašom konstatacijom da stanje u poljoprivredi je solidno, da može biti bolje i da će to sigurno biti bolje. Isto tako, ova tema koju smo stalno ovdje komentirali, pitanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Već smo danas čuli jednu fenomenalnu stvar. Ja sam bio pomoćnik ministra koji je potpisivao to, da smo mogli mi HDZ-ovcima dijeliti zemlju ili bilo kom drugom.
Dakle ljudi, netko ozbiljan u Saboru takve stvari govoriti, stvarno, stvarno nema smisla. A g. Petrovu moram malo podsjetit ga. U vrijeme kad je bio u koaliciji sa HDZ-om kao predsjednik HS-a, kad je g. Orešković bio premijer, ministar poljoprivrede je bio čovjek iz vaše kvote, profesor Romić, dakle, profesor Romić je mogao sve probleme riješiti prije Tolušića, a još prije današnje ministrice Marije Vučković i danas tih problema ne bi bilo. Imali ste priliku. Niste riješili.
Poštovani zastupnik Jenkač.
Pa jasno, znači godinama se govori o koncesijama na zemljišta i svaki natječaj za koncesiju podložan je provjeri i svaki natječaj se provjerava. Dapače, tražilo se u ovom Saboru da se odmakne od ministarstva raspisivanje natječaja, da se spusti na jedinice lokalne samouprave, pa onda koliko se sjećam, niti to nije bilo dobro, znači da li postoji savršeni sustav? Pa postoje koncesije, postoje natječaji, i kao što sam rekao, svaki natječaj podložan je kontroli, žalbi, izmjeni, itd.
Postoje, hvala Bogu propisi ove države kojih se trebamo držati i mislim da je tu sve jasno, a gospoda iz Mosta, imali su priliku, mogli su i danas sjediti tu iza mene, ali nisu to željeli.
Sad idemo na, poštovani zastupnik je digao .../Upadica: Hvala predsjedavajući./... povredu Poslovnika.
Je, povreda Poslovnika, čl. 238.
Pa evo, cijelo vrijeme čekam hoćete li zašutjeti, međutim, nikako, uporno se vraćate, vraćate na godinu dana vladavine Mosta. Moja Imotska krajina, nikad nitko nije bio na vlasti izuzev HDZ-a. 14 tisuća ljudi manje u odnosu na popis stanovništva 2001. g., kompletna devastacija svih pogona koji su hranili Imotsku krajinu, raseljeno i opustošeno.
Zastupniče Kujundžić, dobivate opomenu jer .../Upadica: Hvala./... naravno, to nije bila povreda Poslovnika. Ja vas molim, sve zastupnike, nemojmo to zlorabiti. Ovo je sad stvarno zadnjih tjedana, tjedana, prevršilo svaku mjeru. Te zlouporabe instituta povrede Poslovnika su učinile to besmislenim.
Ja ću predložiti na Predsjedništvu Sabora da se to ukine, taj institut nema smisla više. Vi ga svi rabite isključivo kao repliku, to jednostavno nema smisla. Svjesno se rabi povreda Poslovnika da bi se zapravo na neki način kompromitirao Poslovnik, to nije u redu.
Ajmo, ajmo vi prihvatiti neke pravila igre koje smo sami odredili, je l'?
Izvolite poštovani zastupnik Petrov, tražite stanku? .../Upadica: Ne, poštovani predsjedniče./... Ne, onda ne možete dobiti riječ. .../Upadica: Išao sam se samo javiti za riječ, nešto vam reći./... Ne možete dobiti riječ. .../Upadica: Išao sam vam predložiti da predložite povećanje broja replika…/... Ne, ne možete dobiti riječ, kolega Petrov, molim vas sjednite. .../Upadica:… a ne još ukidanje novog instituta./... dobivate opomenu kolega Petrov.
.../Upadica: Možete isključiti skroz sve. Sve isključite./... sada drugu, izričem vam .../Upadica: Pošaljite nas kući. Zašto nas ne pošaljete kući?/... po čl. 240. st. 1 opomenu s oduzimanjem riječi. Izvolite sjesti. .../Upadica se ne čuje./... Smirite malo ajde, loptu.
Idemo sada na završne u ime klubova. U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta poštovana zastupnica Ružica Vukovac, izvolite.
Hvala lijepa. Dakle poštovani, završno želim ukazati na još nekoliko upitnih situacija vezano uz Zakon o poljoprivredi. Dakle vezano na prijenos Uredbe 787/2019 koja se odnosi na jaka alkoholna pića, molim vas, imate u vidu preambule uredbe koja glasi, u definicijama i tehničkim zahtjevima za jaka alkoholna pića te kategorizacije jakih alkoholnih pića, trebalo bi i dalje uzimati u obzir tradicionalne prakse. Trebaju se utvrditi i posebna pravila za određena jaka alkoholna pića koja nisu uvrštena na popis kategorije. Podsjećam kako smo svjedoci nedavnih medijskih objava dnevnih novina i elektronskih portala vezanih uz objavljene rezultate inspekcijskih nadzora vršenih od strane djelatnika Državnog inspektorata u periodu između 20. siječnja i 16. ožujka 2020. g., a predmet nadzora bilo je označavanje vina i jakih alkoholnih pića stavljenih na tržište.
Prilikom obavljanja navedenih nadzora kod 5 kontroliranih subjekata utvrđena je zlouporaba korištenja hrvatskih tradicionalnih izraza, kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i to na vinima koja nisu hrvatskog podrijetla, nego su podrijetlom iz Italije, Sjeverne Republike Makedonije i Čilea. Unatoč tome što su postupci protiv spomenutih prekršitelja zasigurno već odavno pravomoćni, javnost ipak nije saznala o kojim se pravnim i fizičkim osobama radilo.
Smatram isto tako, kako sustav uvoza odnosno unosa prehrambenih proizvoda hitno treba učiniti daleko transparentnijim nego li je to danas. Nužno je nadgledanje striktnog poštivanja uvoznih propisa jasnim i javnim deklariranjem vrste, kvalitete i podrijetla, prvenstveno prehrambenih proizvoda od carine, odnosno granice do potrošača te transparentnim i javnosti brzo dostupnim službenim statističkim podacima o uvozu. Dakle, govorim o uvozu iz trećih zemalja. Nadalje, u skladu s ambicijama EU da promovira lokalnu proizvodnju hrane, država treba administrativno dakle bez većih troškova za državni proračun podržati tehnološko i tržišno jačanje regionalnih prerađivača u punom ili djelomičnom vlasništvu samih proizvođača.
Time bi se značajno poboljšao i pregovarački status malih proizvođača. Više je nego očito da hrvatska poljoprivreda ima veliki potencijal i da predstavlja resurs koji nije ni izbliza stavljen u funkciju, već mu je dapače manipulacijama i sustavnim zapostavljanjem umanjena vrijednost i učinkovitost u usporedbi sa zemljama koje nam sliče. Odluka da li će tako ostati ovisi o nama ili ćemo se probuditi i uzeti uzde u svoje ruke i početi odgovorno upravljati proizvodnim procesima ili nam preostaje perspektiva zemlje uvoznica hrane, često sumnjivog porijekla, ali i kvalitete, zakorovljenog krajobraza, praznih sela i nezadovoljnih ljudi.
I za kraj jednoj pitanje našoj uvaženoj ministrici gospođi Vučković. Poštovana ministrice u nedjelju je Hrvatska plakala, plakala je gledajući emisiju „Plodovi zemlje“ i u njoj mladog čovjeka iz okolice Daruvara kako na klaonicu otprema svoje muzne krave. Krava je mala tvornica, dvije godine truda i brige i zalaganja potrebno je da od teleta dobijete kravu. Zašto nam se to događa? Zašto stočar primjerice u Austriji, može preživjeti sa desetak krava na svom gospodarstvu, a naš hrvatski poljoprivrednik to ne može?
Hvala vam.
Sljedeća završna biti će ona Kluba zastupnika SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Martina Grman Kizivat.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolegice i kolege zastupnici.
Završno da upozorimo i naglasimo ključne stvari vezane za izmjene i dopune ovog zakona. Jedan od najvažnijih razloga navodi se potreba izmjene i dopune zbog usklađivanja sa Zakonom o Državnom inspektoratu. Još jednom podsjećam da je taj zakon donesen 20. prosinca 2018.g., dakle ministarstvo već dvije godine se usklađuje i još nije se uskladilo kako je trebalo.
Ovim putem još jednom apeliramo na razum i pojednostavljenje procedura vezano za inspekcijski nadzor jer je to jedan od neophodnih alata upravljanjem Ministarstvom poljoprivrede. Cijeli postupak sada je kompliciraniji, sporiji, neučinkovitiji u svim područjima kao i u području sigurnosti hrane, a koliko vidim nije ni do kraja pravno usklađen.
Europski zeleni plan donesen je u prosincu 2019.g. sa glavnim ciljem da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050.g. Središnji dio zelenog plana je Strategija od polja do stola, očuvanje biološke raznolikosti, održiva poljoprivreda i ruralna područja te brojne druge politike. On je pisan da upravo ova mala i srednja poljoprivredna gospodarstva mogu maksimalno iskoristiti, ali evo već godinu i tri mjeseca kako je usvojen kod nas se o njemu niti govori niti se išta po tom pitanju radi, što je još gore, stječe se dojam da ga lideri naše poljoprivredne politike uopće čak ni ne razumiju.
I danas umjesto da raspravljamo o novom zakonu u koji su ugrađene smjernice EU zelenog plana i Strategija od polja do stola, mi donosimo izmjene i dopune zakona kojima ispravljamo greške uzrokovane kašnjenjem, nemarom, neodgovornošću ili možda i neznanjem.
Što se tiče doniranja hrane, Ministarstvo poljoprivrede ponovo je propustilo rok za prijenos Direktive u području sprečavanja nastajanja otpada od hrane koji je bio 5. srpnja 2020. o čemu je zaprimljena i pisana opomena Europske komisije, naravno opet kašnjenje. Strategija će se donijeti 2022.g. za razdoblje 2020.-2030. Što reći? Ali vjerujem da će biti i više nego previše plaćena.
Vezano uz akt strateškog planiranja u Strategiju poljoprivrede navodi se da će ministarstvo pripremiti strategiju biogospodarstva koja nije navedena u Nacionalnoj razvojnoj strategiji. U kojoj fazi se nalazi priprema te strategije, tko će pripremiti i s kojim financijskim sredstvima i kada se planira objava prvog nacrta?
Predložene temelj za donošenje posebnog programa potpora na nacionalnoj razini u cilju promocije hrvatskih poljoprivrednika. Kako u obrazloženju izmjena zakona stoji da za njegovo provođenje nisu potrebna dodatna financijska sredstva za provedbu tog programa i kome će ona biti usmjerena, tražimo informaciju. Svjedoci smo da je Ministarstvo poljoprivrede sudjelovalo u otvaranju Trgovine hrvatskim proizvodima pa ne znamo da li je program usmjeren i u tom pravcu. Uz put želimo naglasiti da pojedine članice EU u ovom području imaju uređeno sve posebnim zakonom, a kod nas se to planira urediti programom.
Još jedna uskladba značajno kasni, a to je dostava podataka u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda jer je HPP prestala sa radom 1. siječnja 2019.g., a Ministarstvo poljoprivrede preuzima te poslove odnosno Agencija za plaćanje, dakle usklada pune dvije godine nakon prestanka rada HPP-a.
I ja bih vam mogla tako puno toga još nabrajat, ali nažalost nemam dovoljno vremena. Zaključno ističemo, da set zakona iz područja poljoprivrede koji se nalazi na dnevnom redu HS-a jasno govore o kaosu koji se provodi poslovi u Ministarstvu poljoprivrede, kasni se s usklađivanjem pravnog okvira, donošenjem programa i strateških dokumenata što za posljedicu ima nesnalaženje poljoprivrede i poduzetnika, ali i državnih službenika koji u nastaloj situaciji kao i povećanju troškova zbog ovakvog nekonzistentnog načina rada gdje se sustavi uspostavljaju godina bez vizije što se time želi postići osim jeftinog političkog uhljebljivanja podobnih.
Hvala.
Sljedeći klub zastupnika bit će onaj HDZ-a, a govorit će poštovana Marijana Petir.
Izvolite.
Hvala vam g. potpredsjedniče HS-a.
Zastupnice i zastupnici, ministrice sa suradnicom.
Pa ja bih prije svega željela zahvaliti svima koji su danas sudjelovali u raspravama i o ovom zakonu i o prethodnom zakonu jer raspravljamo cijeli dan. Mogu reći da je većina rasprava bila i konstruktivna i u dobroj namjeri da na neki način se doprinese poboljšanju stanja u poljoprivredi što pokazuje da nam je svima to pitanje izuzetno važno i da želimo uvijek iznova i sami preispitivati odluke koje donosimo kako bi postigli bolja rješenja.
Trebamo imati na umu kada raspravljamo o poljoprivredi da smo ulaskom u EU ustvari prihvatili i zajedničku poljoprivrednu politiku, ali isto tako i zajedničko tržište.
Naravno da to s jedne strane nosi mnogobrojne prednosti, ali s druge strane to za nas predstavlja i mnogobrojne izazove. Prednost je naravno ta da su kroz zajedničku poljoprivrednu politiku osigurana vrlo izdašna financijska sredstava za buduće proračunsko razdoblje, čak 5 milijardi EUR-a i za poljoprivredu i za ruralni razvoj, ali naravno tu su i izazovi kojih smo svi duboko svjesni da zajedničko tržište osim što nam omogućava da naše proizvode ponudimo svim drugim Europljanima koje je veliko 500 milijuna potrošača odnosno stanovnika to isto podrazumijeva da će i na naše tržište doći proizvodi koji će možda biti višak u nekoj drugoj državi članici, koji možda neće biti one kvalitete na koju smo navikli, a kojih će možda i biti po predatorskim i po dampinškim cijenama. Zato evo posljednjih mjeseci intenzivno promišljamo, raspravljamo, mijenjamo zakonodavstvo, donosimo nove zakone kako bi ustvari doskočili svim tim izazovima i kako bi ih na vrijeme rješavali i prevenirali, ali i povlačimo neke određene instrumente koji su izuzetno važni da naši poljoprivrednici dobe onu adekvatnu podršku koju zaslužuju za odgovoran i važan posao koji rade za nas, a to je proizvodnja hrane i čuvanje ruralnog hrvatskog prostora.
Nedavno je objavljen najnoviji Eurobarometar koji govori o tome da 51% građana Hrvatske smatra vrlo važnim poljoprivredu i ruralna područja za našu budućnosti. Njih 49% smatra da je glavna odgovornost poljoprivrednika u našem društvu osiguranje sigurne zdrave hrane visoke kvalitete, a njih 35% smatra da je glavna odgovornost poljoprivrednika poticanje i poboljšanje života na selu. Njih čak 88% smatra i slaže se da je zajednička poljoprivredna politika ustvari namijenjena svim europskim građanima, ne samo poljoprivrednicima, a 70% njih je čulo za potpore koje se dodjeljuju u poljoprivredi ali ne zna dovoljno pojedinosti i tu ja vidim prostor da više i naše građane i poljoprivrednike informiramo o tome koje mogućnosti imamo. Pa je naš prijedlog da se obzirom da će se izmjenama ovog zakona stvoriti uvjeti za donošenje strategije poljoprivrede koja je izrađena i koja u stvari sad ulazi u svoju zadnju fazu, izrađivat će se i strateški plan koji nam je važan za reformu zajedničke poljoprivredne politike za buduće sedmogodišnje razdoblje da tu doista uključimo sektor pa i zainteresirane zastupnike kojih vidimo da ima puno kako bi svako svojim doprinosom mogao kroz određene prijedloge pripomoći da doista dobijemo dobar strateški plan koji će nam pomoći u osmišljavanju najboljih mogućih projekata kako bi novac koji nam je osiguran iskoristili na najbolji mogući način.
Koliko god bili podijeljeni u stavovima ipak moramo uvažavati podatke koji su vrlo jasni. Oni pokazuju pomak i o tom pomaku svjedoči i Državni zavod za statistiku koji sasvim sigurno nije ispostava Ministarstva poljoprivrede i nema razloga bilo kome podilaziti. A taj pomak govori da je vrijednost poljoprivredne djelatnosti veća za 7% u odnosu na prethodnu godinu, da nam raste biljna proizvodnja, da nam raste stočarstvo, da nam raste izvoz, da se smanjuje uvoz i da se smanjuje deficit. To su sve dobri pokazatelji koje mi pozdravljamo i još jednom pozivamo sve one koji su dobrohotni na suradnju kako bi zajednički podržali i sektor poljoprivrede i poljoprivredne …/Upadica: Hvala./… proizvođače i ruralni prostor.
Hvala lijepo.
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovana ministrica Marija Vučković.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, gospođe zastupnice, gospodo zastupnici, zahvaljujem svima na raspravi iako ja vrlo uvažavam saborske zastupnike kao što je ovdje rečeno više puta dolazim i na sjednice odbora, koliko god to moguće, slušam primjedbe, o njima razmišljam, moram reći da je, da sam nekad ipak prilično razočarana neznanjem koje čujem na pojedinim raspravama, a sad ćemo krenuti redom pošto je ovo zakon koji pokriva većinu najvažnijih područja u poljoprivredi osim poljoprivrednog zemljišta teme su bile vrlo široke, pa bih ja prvo krenula sa raspravom o vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i izjavama da sve pada, da uvoz raste, da je hrvatsko selo propalo i slično.
Prvo vrijednost proizvodnje poljoprivredne prema statističkim podacima koji postoje u Hrvatskoj nikad nije bila 30 ili 40 ili ne znam koliko milijardi kuna ili EUR-a. Ekonomski računi u poljoprivredi se detaljno prate od 2005. godine, tada je vrijednost poljoprivredne proizvodnje bila oko 18 milijardi i 600 od čega su potpore bile oko 2 milijarde kuna. Podaci za razdoblje prije mogu se ako su točni naći u strategiji poljoprivrede iz 2002. godine koju je usvojio Hrvatski sabor te iste godine, a koji kažu da je u 1999. godini poljoprivredna proizvodnja bila nešto viša od 12 milijardi kuna što je otprilike 12% manje od poljoprivredne proizvodnje iz '91. godine, pa onda ako to preračunamo to je negdje oko 13 i 800. Ako netko ima druge statističke podatke mi bi ih voljeli čuti zato što su ovo oni koji su službeno jedini dostupni. Dakle, 18 i 600 2005. od kad se radi statistika detaljno i ekonomski računi da bi negdje do 2009. iznosila otprilike 21 milijardu i 243, pri čemu je udio subvencija bio oko 2 milijarde i 600, 2010. slično, 2011. 20.907, otprilike se zadržao u 2012. na isti način, 2013. pad 18.299 tada se mijenja način obračuna subvencija pa je iznos subvencija niži, izravna plaćanja se knjiže na drugi način i strukturne potpore da bi u 2014. doživio slobodni pad. Unatoč vrlo niskoj vrijednosti subvencija poljoprivredna proizvodnja iznosila je 15 milijardi 583 i to je najgore po statistici što je Hrvatsku pogodilo od kad se ekonomski računi rade na ovaj siti način.
Poljoprivredna proizvodnja raste u zadnjoj godini, taj rast je najveći od 2008.g. on je 7%. Kao što je ovdje danas rečeno dio i to dobar dio tog rasta je doista uzrokovan klimatskim pogodnostima odnosno klimatskim uvjetima koji su pogodovali proizvodnji žitarica, a dio tog rasta je uzrokovan i promjenama cijenama na gore, međutim to nije isključivi razlog.
Rasla je i stočarska proizvodnja za 4%, rasla je proizvodnja u svinjogojstvu za 10%, u govedarstvu za 5,1%, u proizvodnji u sektoru ovčarstva i kozarstva 4,3%, a nešto čine i strukturne potpore znači neizravna plaćanja nego program ruralnog razvoja koji donosi različite vrijedne investicijske projekte u koje se ne ulaže samo javni novac, bilo iz eu fondova, bilo iz udjela državnog proračuna nego u te projekte ulažu i hrvatski poljoprivrednici i prehrambena industrija i zato su oni dobri i zato oni donose preobrazbu hrvatskog sela.
Što se tiče uvoza i izvoza, valjalo bi ovdje malo eto bez nekakve demagogije govoriti o tom nenormalnom rastu uvoza o kojem se vrlo često govori, pa bih ukazala na podatke, ne znam jesu li iz 2012. ili 2013., ali recimo kada smo se morali otvarati odnosno kad smo se pridružili Europskoj slobodnoj zajednici naroda tada je izvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio oko milijardu eura, a uvoz oko 2.100, 2.200 nisam sad sigurna kako u kojoj godini.
U 2019.g. izvoz je bio milijardu viši, a uvoz je bio viši za milijardu i 200, iako možemo biti nezadovoljni razlikom to potpuno usporava podatke da se mi nimalo ne snalazimo, to je uvreda hrvatskim proizvođačima čiji se izvoz uduplao od te godine.
A ako ćemo govoriti o 2020., unatoč posebnim okolnostima izvoz je rastao 5%, uvoz se smanjuje 7%, deficit je pao oko 27% i pokrivenost uvoza izvozom je sa 63% naraslo na 72%. Rano je govoriti o trendu, bit ćemo oprezni, ali valja vjerovati u uspjeh naših proizvođača koji su sve bolje opremljeni i koji su sve konkurentniji na inozemnom tržištu.
Uvažena zastupnica Mrak Taritaš je s pravom ukazala na primjenu INSPIRE direktive pa ću reći da Ministarstvo poljoprivrede u svom dijelu do kraja godine namjerava primijeniti ovu direktivu.
Što se tiče doniranja hrane, također je evo možda i našom krivicom jer od rada se ne stižemo reklamirati, ovdje nepoznato da mi imamo e-sustav doniranja hrane, da taj pilot provodi Udruga civilnog društva kako je netko ovdje to danas predložio od saborskih zastupnika, da smo mi imali rast tržišne vrijednosti donirane hrane u 2019.g. za 30%, za 2020.nemao konačne podatke, godina je specifična no neke procjene govore da je taj rast 13%.
Što se tiče plana doniranja, u ovaj zakon unosimo izmjene zato što želimo u njega uvrstiti program doniranja, program davanja potpora posrednicima koji je danas 114, prošle godine ih je bilo negdje 85, godinu isto također značajno manje i koji dijele naš sustav. Nedostaje im logistike, nedostaje im transportnih sredstava i mi s tim programom vrijednim 38 milijuna kuna po našem planu kojega ćemo pokrenuti krajem godine namjeravamo njima, nama, svima pomoć kako bi se smanjio preveliki otpad od hrane.
Programi potpore se ne mogu uvrstiti u zakon, razumijem ove zahtjeve, no potpore, potpore se mijenjaju, dio je strukturne naravi, dio je vezan za sedmogodišnja razdoblja, a dio su brze reakcije na poremećaj tržišta koji su različiti od godine do godine. Zato se zakon … postavljaju temelji, a programi se moraju usklađivati sa pravnom stečevinom, a katkad su posebna reakcija na posebne poteškoće u nekoj godini i to ćemo raditi i dalje.
Kašnjenje zakona, pa mislim ovo Ministarstvo poljoprivrede je prošle godine izradilo u suradnji s drugim tijelima i sa cijelom javnošću niz vrlo važnih propisa, o dijelu njih se sada raspravlja u HS-u. Oni su bili vrlo zahtjevni poput Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima, Zakon o poljoprivredi također se mora sa istim tim zakonom usklađivati.
Ovdje se spominje Strategija poljoprivrede, Zakon o zabrani nepoštenih trgovački praksi, Strategiju poljoprivrede smo izradili na vrijeme, nacrt je već godinu dana dostupan na našim stranicama na stranici www.strategija2020.hr mi smo kada smo izradili nacrt sukladno zakonu, sukladno propisima krenuli u procjenu utjecaja na okoliš. Koliko je meni poznato povjerenstvo je pozitivno ocijenilo na svojoj posljednjoj sjednici te će u narednih, a vjerojatno nekoliko dana, i strategija i Strateška procjena utjecaja na okoliš ić u elektronsko savjetovanje.
Kako će se financirati strategija odnosno vjerojatno programi, projekti, aktivnosti predviđene u strategiji u 6 grupa aktivnosti? Pa financirat će se putem višegodišnjeg financijskog okvira, putem Nacionalnog programa za oporavak i putem sredstava iz državnog proračuna.
Svjedoci ste unatoč teškoj situaciji u ovoj godini da smo mi uspjeli povećati i sredstva iz državnog proračuna za poljoprivredu za 121 milijun kuna u 2020.g. to je hrvatskim poljoprivrednicima trebalo, oni su to vratili na najbolji mogući način rastom i povećanom izvoznom konkurentnošću.
Netko je pitao što namjeravamo s planinskim proizvodima i otočnim proizvodima? Ministarstvo poljoprivredne podržava sve i neobvezujuće oznake kvalitete no razvija sada svoj nacionalni sustav, nacionalnu oznaku kvalitete za koju je pravilnik bio podnesen krajem 2019. godine na notifikaciju EU, u proljeće, Europskoj komisiji, u proljeće 2020. je odobrena notifikacija, sad će se odobravati specifikacije kako grupe proizvođača budu podnosili. Prvi su je podnijeli proizvođači jabuka i mi ćemo imati oznaku hrvatska dokazana kvaliteta.
Netko nas je pitao jesu li ciljevi poljoprivrednike, poljoprivredne politike primjerice propast svinjogojske proizvodnje ili propast mljekarske proizvodnje, naravno da nisu. Svinjogojstvo je kao što sam rekla u 2020. godini raslo 10% unatoč velikim turbulencijama s kojima se susrelo, a te turbulencije te poremećaji koji su bili veliki i koji su mogli značajno ugroziti sektor svinjogojstva su dijelom sprječavani, manjim dijelom, najvećim dijelom angažmanom proizvođača, a manjim dijelom i našim intervencijama. Mi smo zadnja 3 mjeseca imali 3 intervencije u sektoru svinjogojstva. Nekima je trebalo 5 godina.
Mljekarska proizvodnja se suočava sa teškim problemima, no eto višegodišnji rast koji traje od ulaska, pad koji traje od ulaska Hrvatske u EU je zaustavljen u posljednjih 8 mjeseci. Imamo kontinuirani rast proizvodnje mlijeka, on je skroman. To isto također nije razlog za, to nije razlog za vjerovati, za biti siguran da je trend, ali mi ćemo zajedno s našim proizvođačima s kojima se i sutra sastajemo učiniti sve da to postane trend.
Moratorij, netko je spominjao rast cijene zemljišta. To je očekivani proces. Unatoč mnogim prozivkama da ova Vlada neće uspjeti dobiti dodatno razdoblje za moratorij na prodaju zemljišta strancima mi smo to nakon iscrpne analitičke podloge i pregovora s komisijom navrijeme ishodili u lipnju 2020. godine. Zakon o zabrani nepoštenih praksi u lancu opskrbe hranom je donesen, je usvojen od strane Hrvatskog sabora krajem 2017. godine, u potpunosti stupio na snagu u travnju 2018. godine, donio mnoge pozitivne pomake što je i odgovarajuće procjenjivano, a sada ga mijenjamo kao i sve zakone. Dijelom ih usklađujemo sa pravnom stečevinom, bilo nekad s uredbama, nekad s direktivama, u ovom slučaju s direktivama, a i zato što smo mi, što nove godine i novo vrijeme, iskustvo u provođenju uvijek nam mogu ukazati što je potrebno dodatno učiniti, što je moguće popraviti.
Netko je spomenuo da taj zakon je iniciran u 2016. godini za vrijeme ministra koji nije dolazio iz redova HDZ-a, je, dobar dio nacrta je bio izrađen. Taj nacrt koji nas je čekao kako je netko rekao u ladicama nije bio dobar, bio je neprovediv i nije bio usklađen s pravnom stečevinom EU.
Žao mi je kad čujem da je preko 3.500 ljudi otišlo iz Siska iako mislim da je točan podatak negdje oko 2.800. Svaki čovjek je vrijedan i nadam se da će svaki od njih naći motiv i da će mu u tome pomoći javni sektor jer mu je to zadaća da se vrati u svoj dom. A što se tiče Ministarstva poljoprivrede ono je spremilo nekoliko vrlo važnih mjera obnove. Kako obnova nije dovoljna i mjera revitalizacije. Naravno mjera 5 program obnove koja sutra ili u ponedjeljak, ali mislim sutra ide u elektronsko savjetovanje i vrijedna je 120 miliona kuna. U okviru revitalizacije pripremamo niz startup novih mjera, ograničenih poziva koji će se odnositi na potresom pogođeno područje. Žao mi je što čujem da su tržnice umrle, to je rekao gospodin Lenart zastupnik, nisu umrle rade, a Ministarstvo poljoprivrede kako je to objavljeno u planu natječaja za 2021. godine vrijednom 2 milijarde i 400 milijuna kuna je upravo ukazalo da će u okviru ovog, ovogodišnje, ovogodišnjeg tipa operacije 741 kojim se financira društvena infrastruktura, tržnice kao poljoprivredna infrastruktura imati prioritet.
Mnogi su ukazali s pravom da sustav potpora treba biti pravičniji nego što je danas. Vezano za program ruralnog razvoja odnosno strukturne potpore tu su učinjene mnoge promjene koje je odobrila Europska komisija i kao što sam rekla to je jedan od najvećih čimbenika rasta poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Mi smo neki dan povećali alokaciju s posljednjeg natječaja za prehrambenu industriju s 300 milijuna kuna na 462 milijuna kuna. Jučer smo objavili povećanje za operaciju unutar mjere 6 koji su aktualni, gospodin Jenkač je pitao za to. Iako nemamo sredstava u ovoj godini za tu mjeru i za taj tip operacije za razvoj malih, mladih poljoprivrednika nepoljoprivrednih djelatnosti uspjeli smo iznaći dodatnih 100 sredstava, a ono što posebno veseli je činjenica da nam je za operaciju koja se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije ovaj puta prvi put trebala su nam dodatna sredstva. Do sada je uvijek alokacija bila veća od interesa. Ovog puta je interes dvostruko veći od alokacije pa smo i tu odobrili dodatnih 100 milijuna kuna, a i to nešto govori o preobrazbi hrvatskog sela.
Netko je ukazao na mogućnost tužbi od susjeda zbog različitih zaštita. Pa Hrvatska zato što radi ispravno dobro prolazi u tim procesima i za sada, evo za sada ne možemo reći da smo u ijednom suđenju izgubili ijedan proces što se tiče oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnih podrijetla, zaštićenih oznaka koje se odnose na vino ili slično. I dalje ćemo poštivati susjede, poštivat europsko pravo, a isto tako štititi naše tradicijske oznake i vrijednosti.
Što je sa strategijom od polja do stola? Kao što sam rekla izradili smo nacrt strategije razvoja poljoprivrede, ribarstvo je odvojeni dokument. Radimo znači višegodišnji plan razvoja akvakulture, ne strategiju ribarstva jer je ribarstvo je u potpunosti određeno zajedničkom ribarstvenom politikom. Radimo i nacionalni strateški plan. Neće se raditi nego se počeo raditi. Od 9 potrebnih SWOT analiza izrađeno je 7. Usklađujemo se sa Komisijom i pratimo napredak izrade dva puta mjesečno. Bit ćemo na vrijeme.
Netočno je da je malo poljoprivrednika ostalo. Ostao ih je velik broj. Možete napraviti komparativni prikaz veličine poljoprivredne proizvodnje i broja poljoprivrednih gospodarstava po svim zemljama EU pa ćete vidjeti da to nije tako. 170 000 je velik broj. No, on sam po sebi ako ne vidimo vrijednost proizvodnje, ako ne gledamo vrijednost proizvodnje, ako ne gledamo dobnu strukturu ne znači ništa.
Važna je proizvodnja, važna je demografska obnova hrvatskog sela, važan je rast, konkurentnost i produktivnosti rada i produktivnosti korištenja zemljišta. Evo u planu je izrade strateški dokument za koji je ovdje više puta pitano sam rekla, strategija gotova, strateška procjena utjecaja na okoliš gotova, nacionalni strateški plan se radi, višegodišnji plan razvoja kulture se radi.
Što je s poljoprivredom i nacionalnim planom oporavka ja ne bih sad kalkulirala o iznosima i udjelima u nacionalnom planu oporavka. Poljoprivreda sudjeluje sa svojim programom kojeg je jasno razgraničila od svog dijela višegodišnjeg financijskog okvira koji iznosi blizu pet milijardi eura, a naši se prijedlozi odnose na aktivnosti koji su vezani za digitalizaciju poljoprivrede, za komasaciju poljoprivrede, za izgradnju logističkih nedostajućih kapaciteta ali ne samo za izgradnju. Moramo dokazivati i reformske karaktere i za program doniranja hrane, sprječavanja otpada i smanjivanja siromaštva na hrvatskom selu.
Ovdje se opet danas spomenuo Zakon o sjemenu. Žao mi je, zaista mi je žao a mogu prihvatiti odgovornost što se zbog dva ne članka nego stavka, dva stavka koja se smatraju dvojbenim a uvijek je nešto dvojbeno zato i postoje dva čitanja ne vidi dovoljno jasno kakva sjajna rješenja su ponuđena vezano za nacionalnu listu, za opisne liste koje ukazuju na razlike u klimatskim pogodnostima za određenu proizvodnju, za nacionalnu sortnu listu koja praktično ne postoji jer je bio otežan postupak i za razvoj sustava ekvivalencije što će našem sjemenarstvu omogućiti isti položaj kao što imaju i drugi u EU pri čemu želim naglasiti da sjemenarstvo raste, da je rast sjemenarstva bio 23% u posljednjoj godini.
A što se tiče onih članaka koji izazivaju dvojbe u hrvatskoj javnosti Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa zastupnicima, u suradnji sa svim drugim dionicima će uvijek kao i do sada se kod bilo kojeg zakona nastojati pojasniti odredbe, precizirati, učiniti ih nomotehnički još ispravnijim. To nije ništa novo. Svakako nama je cilj zaštititi naše autohtone i tradicijske sorte pri čemu sadašnje stanje nije dobro. Skoro da ih nema. Samo % povrća se proizvodi iz našeg sjemena i to je ono što ćemo promijeniti između ostalog i ovim zakonom.
Evo u Saboru sam nevidljiva i na saborskim odborima kao što sam nevidljiva. Na to se ne treba posebno osvrtati. Na kraju šećer i propast šećerana. Nitko ovdje nije rekao da je za propast šećerana odnosno jedna još uvijek postoji kriva neka vlast iz 2013.
Hvala lijepa.
Bit će prigode da odgovorite eventualno jer će biti dosta, imamo dosta replika.
Prva je replika poštovane zastupnice Marić, pardon Nikolić.
Hvala potpredsjedniče Sabora. Pa s obzirom da sam isto pitanje uputila i svom kolegi Hajdukoviću, pa evo pitat ću i vas da čujemo i vašu verziju, da ne ispadne da samo kritiziramo i da mlatimo praznu slamu i skupljamo političke poene.
Pa poštovana ministrice recite nam što će biti sa proizvođačima šećerne repe za koje je vaše ministarstvo uvelo trogodišnji program potpore. Eto sad vam dajem mogućnost da nastavite ovo što niste završili.
Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Hvala lijepa.
Dakle, ovo ministarstvo trenutno izrađuje drugi program potpore, novi program potpore za iduće razdoblje. Kao i u svemu što radimo nastojat ćemo ga nadograditi dodatnim aktivnostima, ali ni to neće biti dovoljno pa smo u nacrtu izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je bio u elektronskom savjetovanju od 4. prosinca do 4. siječnja predvidjeli prioritet u dodjeli zemljišta za proizvođače šećernih repa.
Hvala lijepa.
Sljedeća replika je poštovana zastupnica Marić.
Hvala lijepa.
Poštovana ministrice, rekli ste da donacije hrane rastu ali svjesni smo da su potrebe velike i da je to daleko od zadovoljenja potreba. Police socijalnih samoposluga su često prazne. Siromašnih i potrebitih je sve više, a banke hrane su dalje na čekanju. To je podatak iz 9 mjeseca prošle godine, a u 5 mjesecu je iz ministarstva najavljeno da će se organizirati Savjet za praćenje sustava doniranja hrane koji bi između ostalog i unapređivao rad banke.
I sljedeće. Da li ćete te banke, banku hrane organizirati možda i na regionalnom principu s obzirom da možda neke socijalne samoposluge ali i donatori često imaju problema sa pristupanjem banki hrane koja bi bila na nekakvom nacionalnom nivou. Znači da li će to možda biti na regionalnom principu.
I u konačnici da li mislite da je to sve skupa trebalo već odraditi obzirom na plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… koji je bio od 2019. do 2022.?
Hvala.
Odgovor poštovane ministrice Vučković, izvolite.
Hvala lijepo.
Pa sve smo mi napravili u skladu sa planom. Sustav e-doniranja, angažiranje neprofitnih posrednih, povećanje broja posrednika u lancu opskrbe hranom koji je danas 114. Sve što smo mogli sa nacionalnim sredstvima kao što ste ispravno ukazali posrednici doista nekad nemaju mogućnosti doći do hrane, zato i ovaj program potpore koji stvaramo, koji ne planiramo za sad financirati iz državnog proračuna nego EU sredstvima vrijedan 38 milijuna kuna polazi od njih, od njihovih potreba za transportnim sredstvima, za logističkim sredstvima pa se ja nadam da ćemo i uspjeti.
Što se tiče banke hrane ona će biti usklađena sa smjernicama studije izvedivosti koju smo izradili prošle godine, odnosno izradio je za to ovlašteni izvođač, a po provedenoj nabavi Ministarstvo poljoprivrede.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Sačića.
Poštovana ministrice, nadam se da ste upoznati sa jednim problemom koji mi, ima nas blizu 300-tinjak zagrebački OPG-ovci koji imamo nekretnine izvan Zagreba i od vinograda …/Govornik se ne razumije/… možda čak i maslina itd. i sada se na lokalnoj i županijskom razini susrećemo sa jednom nepravdom, diskriminacijom kada oni raspisuju natječaje za potpore ili potporu proizvodnje, lozin cijepa armature, ne znam podrumske određene ovaj tamo što nam treba ti pomoćnih sredstava onda kažu ne vi ste u Zagrebu, kad dođemo u Zagreb onda Emil Ćuk kaže ne ti si u Varaždinu, tamo traži i tak se loptaju s nama i onda ja moram promijenit prebivalište primjerice, pa opet vraćat, pa molim vas jeste li nešto o tome i kako tome doskočiti?
Poštovana ministrica Vučković.
Programi potpore male vrijednosti koje odobravaju jedinice lokalne ili područne samouprave se daju Ministarstvu poljoprivrede na odobravanje, ne možemo utjecat na njih na način, ne možemo utjecat na njih da im biramo kriterije, samo možemo potvrditi ili osporiti da su usklađeni sa Uredbom Europske komisije br. 1408 iz 2013.g. i njezinom izmjenom br. 396 iz 2019.g., a koja uređuje potpore male vrijednosti u poljoprivrednom sektoru.
Žao mi je ako se događa diskriminacija, ne mogu odgovorit šta možemo po tome napraviti, mislim da je to kriterij na koji mi ne možemo utjecati. No isto tako Ministarstvo poljoprivredne doista omogućuje niz vrlo vrijednih potpora što notoficiranih državnih potpora, što potpora male vrijednosti, što strukturnih potpora putem programa ruralnog razvoja, pa se nadam da one mogu pomoći, a svakako smo otvorene za razgovore o toj temi.
Slijedeće replike poštovanog zastupnika Hajdukovića.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Ministrice, ovu vašu raspravu bi ja sveo na 3 riječi, žao mi je. Žao mi je što selo propada, žao mi je što poljoprivreda propada, žao mi je što su prazne tržnice, pa i meni je žao. Pa meni je žao što se ovaj resor vodi bez vizije draga ministrice. Mene razočarava nedostatak znanja, vještina i volje slušati onda one koji možda neka znanja imaju. A nemojte me pravit budalom kad kažete da je strategija donesena na vrijeme, sve je riješeno kako treba. Pa ministar Tolušić je rekao, sad ću vam slagati je li 2016. ili 2017., mislim da je 2017., evo strategija gotova, isprintana je, samo što, samo što nije tu na stolu. Prošlo je od tog 5.g., minimalno 5.g.. Ako je on lago mene, ja lažem vas, al hoću vam reć kakvi su to propusti.
Vidim kako prepisujete uredbe i direktive, pa ako laže koza ne laže rog. A ako ne znate pitajte, pa ne govorim vam to zato što imam nešto protiv vas nego zato što želimo pomoć da ovaj resor bude što bolji.
Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Pa ja sam sigurna da ja mogu puno toga od vas naučiti o poljoprivredi, o potporama i razvoju, al ne propada hrvatska poljoprivreda, ona raste i mi ćemo učiniti sve da taj, da taj rast održimo i ne raste samo u 2020., u 2018. je rasla 5,1%, u 2019. 3,9, a sad ima najbrži rast.
Što se tiče strategije, ja čisto sumnjam da je netko rekao u 2016. da je ima zato što je dubinska dijagnostika koja prethodi izradi strategije naručena u listopadu 2018.g.
Slijedeće replike poštovanog zastupnika Totgergelija.
Hvala potpredsjedniče HS.
Poštovana ministrice, nemoguće je donosit takve odluke da svi poljoprivrednici s njima budu uvijek zadovoljni. To pokazuje i ova današnja rasprava, često puta oko neke odluke jedan dio poljoprivrednika je zadovoljan, drugi nezadovoljan. Međutim, vi u ministarstvu, nije ni vaša uloga da svi budu zadovoljni, vaša uloga je u stvari da stvarate uvjete, pravila i donosite takve odluke da se sustav uredi na način da proizvodnja raste, da pada uvoz, da raste izvoz, a s obzirom da brojke upravo to i potvrđuju onda mislim da ovo što radite trebate nastavit radit na takav način na koji to i radite.
I moram spomenut, drago mi je da su poljoprivredni proizvođači prepoznali da je dobro na njihove objekte ugrađivat obnovljive izvore energije za vlastite potrebe i da povlače sve više sredstava upravo za izgradnju takvih sustava. Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Hvala lijepa.
Dakle, podaci, argumenti, brojke, dijagnostika i konstruktivni i uporni dijalozi sa sektorima su ono na čemu mi temeljimo naš rad i što ni u jednom trenutku ne napuštamo.
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Zekanovića.
Poštovana ministrice, najmanje 5,2 milijuna kuna teška je, prema našim saznanjima, navodna subvencijska prijevara vezana za Hrvatski pčelarski savez zbog koje je doznajemo podignuta kaznena prijava protiv dvojice bivših predsjednika pčelarskog saveza, saborskog zastupnika, našeg kolega, člana vladajuće većine, Vladimira Bileka i Martina Kranjeca, te još dvojice direktora. Danas smo razgovarali o ovome, danas je bio prijedlog zakona prije ovog zakona gdje se govorilo upravo o pčelarstvu i vi ćete ovoj udruzi odnosno strukovnom udruženju dati mandat da upravlja hrvatskim pčelarstvom, je li to istina?
Drugo, komentar kratki mi dajte i s obzirom da nema puno vremena na propast industrije šećera u Hrvatskoj i što ste napravili i što ćete napravit po tom pitanju?
Poštovana ministrica Vučković.
Hvala lijepa.
Dakle, što se tiče Hrvatskog pčelarskog saveza on će i nakon izmjena Zakona o uzgoju domaćih životinja nastavit raditi otprilike ono što radi, znači veći dio pčelara je udružen u Hrvatski pčelarski savez, oni provode pašni red i oni će to nastavit raditi i ubuduće, a izmjene zakona su u najvećem dijelu u onom dijelu koji se odnosi na pčelarstvo posvećenoj zaštiti autohtone hrvatske sive pčele.
Što se tiče potencijalne subvencijske prevare naravno da je nama poznato, mi smo prijavu i napravili 2017.g. da postoje mogućnosti da utvrđene su nepravilnosti, postojale su i mogućnosti da nisu slučajne i mi svoju prijavu nadležnim tijelima koji su ovlašteni za ovakve postupke, podnijeli a isto tako osobno kao tadašnja državna tajnica, potpisala i sve zahtjeve za povrat koju su napravljeni, nisu iznosili 5 milijuna i 200, bili su čini mi se, negdje oko 2,5 milijuna, 2 i 600.
Hvala.
Zastupnik Zekanović je dignuo za stanku.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, tražim stanku ispred kluba Hrvatskih suverenista u trajanju od 10 min da bi se dodatno konzultirali o ovom prijedlogu zakona.
Dakle, nije 2 milijuna i 600 nego 2 milijuna i 42 000 kn, baš sam toliko pročitao prije minut. Vi ste potpisali taj dokument, mislim da bi se znati u vašem resoru malo točnije koje su brojke, ali vi ste temeljiti, ja vas tu čak i hvalim često.
Međutim, poštovana ministrice, dakle sami ste rekli da je postojala „prevara na subvencijama“, citiram vas, malverzacija i vi istoj asocijaciji dajete mandat da odlučuje o jednoj važnoj grani hrvatske poljoprivrede, konkretno o pčelarstvu. Ja stvarno ne mogu doć sebi, ja ne mogu sebi.
Druga stvar, ja sam danas vašeg državnog tajnika upozorio pa ću i vas pitati, odnosno još jedanput upoznati hrvatsku javnost sa jednom činjenicom, da npr. jedan od najvećih proizvođača meda u Hrvatskoj i u Hrvatskom saboru plasira med koji nema deklaraciju. Zadnji put kad je imao deklaraciju, o deklaraciji je pisalo med je mješavina meda iz EU-a i meda iz ostalih zemalja svijeta. I to mi najnormalnije, odnosno vi, tolerirate.
Dakle, ja vam prijavljujem ovo da se i u Hrvatskom saboru, a vjerojatno i u svim trgovinama mogućim, prodaje med bez deklaracije koji je mješavina patvorenih proizvoda koji nemaju veze sa medom. Dakle, bi nažalost svojim nedjelovanjem radite isključivo na uništavanju hrvatske poljoprivredne proizvodnje a najljepši dokaz za ovo što ja govorim je upravo propast hrvatske industrije šećera.
I niste mi odgovorili, što namjeravate poduzeti po tom pitanju s obzirom da je 260 radnika ostalo bez posla a ostat će još mnogo više? Ispravite me, 259, vjerojatno.
Hvala lijepa.
Mi ćemo naravno sukladno 239. b nastaviti, ja vam odobravam stanku ali ćemo nastaviti sa radom.
Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Jure Brkana.
Zahvaljujem se.
Poštovana ministrice, prije svega ja vam čestitam na dobrome radu i na rezultatima koje je hrvatska poljoprivreda ostvarila u prošloj godini.
Kao što ste i sami mogli čuti, danas slušamo niz neistina o propasti hrvatske poljoprivrede, o propasti hrvatskih tržnica, propasti sela, čitav dan od strane oporbe dolaze stalno neki podaci koji nemaju veze s ničim. Vi i vaše brojke i podatke koje nam dajete, govorite sve na osnovu važećih statističkih podataka.
Ja bi vas molio, čisto radi javnosti, da naš narod i građani a i ovdje kolege čuju još jednom što su pravi podaci po rezultatima hrvatske poljoprivrede u prošloj godini? Isto tako, možete reći nešto i o medu a i o šećeru? Evo, toliko od mene, hvala.


.
Hvala lijepo.
Prije odgovora, kolega Zekanović je dignuo povredu Poslovnika. Koji je članak povrijeđen?
Naravno, poštovani potpredsjedniče, čl. 238.
Dakle, poštovani kolega Brkan je ovdje iznio par neistina, a neistina glavna i osnovna je da je hrvatsko selo…
…/Upadica Reiner: Dobro, to nema veze…/…
… i hrvatska poljoprivreda propala do gotovo u potpunosti.
…/Upadica Reiner: Iznošenje neistina nije…/…
…/Upadica Reiner: Iznošenje neistina./…
Da li ćete mi pustiti da završim povredu Poslovnika .../Govornik se ne razumije./...
…/Upadica Reiner: Nije povreda Poslovnika, prema tome, molim vas nemojte zlouporabiti tu instituciju./…
Mogu li završiti pa vi zaključite, ionako moje povrede Poslovnika .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...
Smijem li iznijeti povredu Poslovnika?
Ne možete. Temeljem čl. 241. stavak 1. izričem vam opomenu s oduzimanje riječi.
…/Upadica Zekanović, ne razumije se./…
Izvolite sjesti.
Izvolite, poštovana ministre, odgovor na repliku.
Evo sad ću nastojati bit precizna, ispričavam se maloprije zbog pogreške, to je brojka koju sam se prisjetila nakon 4 g., nisam je ponavljala.
Znači proizvodnja je narasla sa 17,9 na 19,243 milijarde kuna. Prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, riječ je o podacima koji još uvijek nisu konačni, konačni su posljednjih godina bili bolji.
Bruto dodana vrijednost je narasla za nešto više od 12% što je po meni sjajan pokazatelj i konačno je ona gotovo 50% u vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje. Što to znači? Intermedijalna je, još uvijek iznad 50 ali nije 53, 54 ili 55 koliko je bila prethodnih godina, to znači da mi u tom djelu više ćemo uskoro imati onoga što smo stvorili nego input koji nam služe za vrijednost proizvodnje.
Neto dodana vrijednost, faktorski dohodci, poduzetnički dohodci, sve je to raslo između 14 i 16% i to jesu dobri pokazatelji i više je razloga za njih, potrudit ćemo ih se održati.
Hvala. Hvala lijepa, time bih ja zaključio raspravu o ovoj točci a o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.
Hvala, poštovana ministrice.

58

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 95
05.03.2021.
Prijedlog Zakona izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 95, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći Zaključak: 1. Prihvaća se prijedlog navedenog zakona i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Tko je za? Tko je suzdržan? Tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 128 zastupnica i zastupnica, 77 za, 9 suzdržanih, 42 protiv te je na taj način donesen Zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF