Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 6

PDF

57

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, prvo čitanje, P.Z. br. 71
04.03.2021.
Dobro jutro poštovane kolegice i kolege.
Nastavljamo sa radom. Danas prema planu prva točka:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, prvo čitanje, P.Z. br. 71

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave i o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu.
Molio bih predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje prijedloga zakona, s nama je poštovani državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Izvolite državni tajniče.
Hvala.
Poštovani g. predsjedniče HS-a, poštovane gospođe saborske zastupnice i gospodo saborski zastupnici.
Zakon o uzgoju domaćih životinja stupio je na snagu 1. siječnja 2019.g. i objavljen je u Narodnim novinama 115/18. Zakonom se uređuje uzgoj domaćih životinja, priznavanje uzgojnih udruženja i organizacija, odobrenje uzgojnih programa, nadležnost za provedbu uzgojnog programa, specifične tehničke aktivnosti vezane sa upravljanjem uzgojnim programom, proširenje geografskog područja provedbe uzgojnog programa, upravljanje genetskim resursima domaćih životinja, stjecanje statusa izvornosti domaćih životinja, priznavanje nove pasmine domaćih životinja, očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja, uzgoj i reprodukcija domaćih životinja, zoo tehnički certifikati, provedba umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanje uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, uzgoj … pčele, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelne paše, uzgoj peradi, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, nadležno tijelo nadzor i kontrola te druga pitanja vezana za uzgoj domaćih životinja.
Zakonom je propisano da se u RH uzgaja siva pčela koja je naša izvorna pasmina, međutim nije propisana mogućnost da se uvjeti uzgoja sive pčele na oplodnim stanicama dodatno urede pravilnikom.
Kada se govori o uvjetima za oplodne stanice govori se o stručnim i tehničkim uvjetima usklađenim s biološkim i ekološkim potrebama za osiguravanja procesa uzgoja i parenja pčelinjih matica te bi se navedeno definiralo provedenim aktom.
Odredbom zakona potpisuje da registar uzgajivača matica vodi Ministarstvo poljoprivrede, dok je u prethodnom razdoblju prije stupanja na snagu ovog zakona bilo propisano da priznato uzgojno udruženje vodi upisnik uzgajivača matica. Budući da je zakonom propisano da uvjete upisa u registar određuje priznato uzgojno udruženje koje iste provjerava na terenu, da utvrđuje prava i obveze uzgajivača koji sudjeluju u njihovim uzgojnim programima u skladu s time ovim zakonskim izmjenama predlaže se da i registar uzgajivača matica vodi priznato uzgojno udruženje.
Odredbe zakona koja propisuje pravila vođenja katastra pčelinje paše brišu se radi otežane primjene u praksi.
Operativno vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda nije propisano u važećem zakonu te se ovim zakonskim izmjenama osigurava pravna osoba za vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda. Poslove pašnog reda Hrvatski pčelarski savez za potrebe Ministarstva poljoprivrede provodi operativno na terenu od 2008.g., a u čemu sudjeluje 125 pčelara u svojstvu pašnih povjerenika na čitavom prostoru RH.
Pašni povjerenici za tu aktivnost imenuju se od Hrvatskog pčelarskog saveza, a na prijedlog lokalne udruge ili udruga pčelara na čijem terenu i obavljaju poslove održavanja pašnog reda.
Predloženim izmjenama Zakona o uzgoju domaćih životinja pitanje provedbe pašnog reda regulira se na način da se ono operativno i provodi u posljednjih 12 godina. Nadzor nad provedbom navedenih poslova ima Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat.
Glavni ciljevi izmjene i dopune Zakona jest osigurati pravnu osnovu za definiranje uvjeta i uzgoja zaštite izvorne pčele, omogućiti priznatom uzgojnom udruženju vođenje registra uzgajivača matica te regulirati operativnu provedbu poslova pašnog reda.
Hvala.
Idemo s replikama, prva je na redu poštovana kolegica Petir.
Izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a.
Gospodine državni tajniče.
Kao što ste sami rekli riječ je ovdje o tehničkim izmjenama zakona, ali koje imaju za cilj ustvari dodatno zaštititi našu autohtonu pasminu pčela, a to je siva pčela koja je poznata po svojim izvrsnim karakteristikama i po proizvodnji meda.
Naravno da znamo da su pčele najvažniji oprašivači i da bez njih ne bi bilo ni hranidbenog lanca niti proizvodnje hrane. U tom smislu i logično je da Ministarstvo poljoprivrede kroz nacionalni program potiče razvoj pčelarstva gdje je za tri godine osigurano preko 42 milijuna kuna.
Isto tako ovih danas u objavljeni podaci da je protekle godine isplaćeno 7 milijardi kuna poljoprivrednicima za potpore. Ono što mene zanima, imate li vi pokazatelje koliko te potpore i za pčelarski program, ali i u drugim segmentima daju rezultate i bilježe li se neki pozitivni pomaci?
Izvolite odgovor.
Hvala na pitanju cijenjena zastupnice Petir.
Evo Nacionalni program u pčelarstvu koji osigurava za razdoblje 2020.-2022.g. ukupno oko 45 milijuna kuna, ali i potporom prema hrvatskim pčelarima u vidu sufinanciranja staklenke, nacionalne staklenke to su mjere koje Ministarstvo poljoprivrede osim nekih interventnih mjera koje se provode u slučaju evo pomora pčela u Međimurju, sve to doprinosi u mnogome kako bi se i pčelarski fond umnožio. A bilježimo podatke odnosno brojke u prilog povećanju pčelarskih zajednica u posljednje tri godine.
Sada je na redu poštovana kolegica Mrak TAritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a.
Poštovani državni tajniče.
Dakle, ova izmjena i dopuna zakona su vezane uz temu pčelarstva, no postoji još jedna tema pčelarstva koja je izuzetno važna, a na koju se ove izmjene zakona ne odnose, čak štoviše nisam ni vidjela da je bilo što predviđeno, to je tzv. urbano pčelarstvo. To je pčelarstvo koje se odvija u gradovima, to su košnice koje se postavljaju neki parlamenti imaju zaista postavljene košnice, na parlamentu čak se štoviše proizvodi i med pa onda kad dođu nekakvi gosti onda je to med koji je tu proizveden je u blizini određene zelene površine i ostalo.
Dakle, nijedan grad kod nas ne može u ovom trenutku definirat svojom odlukom urbanom pčelarstvo jer to nije definirano zakonom. I svaki put kad netko dođe sa idejom da neki grad to odredi, odbit će ga se jer nije u zakonu, temeljen zakona u to definirano. Da li ste o tome razmišljali, …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… da li ćete razmišljati i što ćete učiniti? Hvala lijepo.
Izvolite, odgovor.
Hvala.
Evo, hvala cijenjena zastupnice Mrak-Taritaš, evo poznata nam je praksa dakle u urbanim sredinama vezano za urbano pčelarstvo, dakle, iz našeg prijedloga zakona, znači izmjena i dopuna zakona, svako uzgojno udruženje dužno je voditi za sve vrste domaćih životinja upisnik uzgajivača za onu vrstu i pasminu koju provodi uzgojni program.
Dakle, svi se mogu obratiti Ministarstvu poljoprivrede vezano za uzgojni program pa tako i svi oni koji su u urbanim sredinama. Temelj za odobravanje uzgojnog programa je da on u djelu bude drugačije od onoga koji je već priznat i da na taj način priznamo to uzgojno udruženje.
Sada je na redu poštovana kolegica Vukovac, izvolite.
Hvala lijepa, predsjedniče.
Dakle, poštovani državni tajniče, zbog zabrinjavajućeg trenda uvoza meda iz trećih zemalja, što ima direktan utjecaj na naše proizvođače meda, dakle na hrvatske pčelare, možete li nam navesti koje sve mjere Ministarstvo poljoprivrede poduzima da bi se ta kontrola meda vršila adekvatno odnosno da bi naši građani znali kakav med imaju ponuđen na tržištu? Hvala.
Izvolite, odgovor.
Hvala na pitanju, cijenjena zastupnice Vukovac.
Dakle, još 2019. g. Ministarstvo poljoprivrede je izmijenilo Pravilnik o medu, vezano za označavanje meda odnosno navođenje zemalja iz kojih med potječe. Uredba na razini EU-a propisala je da se može označavati da je med porijeklom iz EU-a odnosno mješavina meda iz EU, dok je Ministarstvo poljoprivrede osim toga navelo kako se i zemlje podrijetla navode.
U sklopu strategije „Od polja do stola“ Ministarstvo poljoprivrede je također predložila na razini AGRIFISH vijeće odnosno Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva da se ova praksa uvede i na razini EU, što je također pozitivno od strane europskih ministara podržano, i ta će se praksa uvesti na razini EU…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… a …
Molim vas samo da pazite na minutu.
Sada je na redu poštovani kolega Matula, izvolite.
Zahvaljujem.
Uvaženi državni tajniče, ovdje u izvještaju na kraju koliko je ljudi bilo uključeno u raspravu, javlja se jedna stvar o kojoj sam već govorio i ja ću o tome i dalje govoriti.
Naime, samo se javila izvjesna gđa. Sayonara Mršić u tom roku, mene zanima osim Hrvatskog pčelarskog saveza, Udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske, Državni inspektorat koji su bili kao zainteresirane strane uključene u postupak izrade ovog zakona, sad naknadno se ipak javljaju pčelari i pčelari .../Govornik se ne razumije./... iz Varaždina i tako.
Mene zanima, jel postoji postupak koji unaprijed šalje izvještaj prije nego šta na e-savjetovanju se pojave ti prijedlozi zakona? može li ta stvar učiniti tako da im se nekoliko dana prije to javlja?
Izvolite, odgovor.
Hvala, cijenjeni zastupniče Matula.
Dakle, Ministarstvo poljoprivrede u sklopu svoje znači međuresorske ali i široke suradnje po pitanju dionika vezao za sve zakonske i podzakonske prijedloge, osniva i održava povjerenstva za određene zakonske prijedloge i za izmjenu istih.
Dakle, u izmjene i dopuna Zakona o uzgoju životinja je također bilo uključena i Hrvatska poljoprivredna komora koja zastupa poljoprivrednike pa time i pčelarske udruge, uzgojne organizacije vezano za prijedlog izmjene i ovog zakona i prije e-savjetovanja provodimo javnu raspravu na toj razini.
I zadnja replika, poštovana kolegica Marić, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, dolazim iz Međimurja, već ste spomenuli ovaj pomor pčela, znači stradalo je više od 1100 košnica, inicijalne nekakve računice su bile da je šteta preko 3 milijuna kuna, vidjela sam da se planira iz državnog proračuna negdje oko milijun kuna. Mislite li da je to dovoljno? To je prva stvar.
Drugo, rečeno je da nije uzrok bolest nego ljudski faktor odnosno korištenje nedopuštenih sredstava u puno većim količinama, dakle insekticida nego je dozvoljeno. Što se poduzelo po pitanju? Gdje je tu Državni inspektorat? Da li se detektiralo tko su odgovorni i da li su se poduzele preventivne mjere da se više to ne događa jer koliko znam nek su atari morali čak i izorati svoje parcele s obzirom na ove prevelike količine insekticida? Hvala lijepa.
Izvolite, odgovor.
Hvala, cijenjena zastupnice Marić.
Dakle, nakon obavljeno detaljnih analiza, a i izvida nadležne službe, utvrđeno je da je pomor u Međimurju nije uslijedilo zbog bolesti već kako ste rekli, vjerojatno se radi u prisustvu nedopuštenog sredstva.
Napravljen je program pomoći međimurskim pčelarima u iznosu od milijuna kuna što bi po košnici predstavljalo potporu od 860 kuna vezano za ovaj segment.
Kao što sam i rekao, nadležna tijela vezano za nadzor, u tome prije svega mislim na Državni inspektorat, redovito provode izvide pa i po ovom slučaju i šalju izvješća resornom ministarstvu, hvala.
Hvala vam, državni tajniče. Nema više replika, pa možete na svoje mjesto a ja pozivam izvjestitelje odbora žele li uzeti riječ?
Da. Obratit će nam se predsjednica Odbora za poljoprivredu, poštovana zastupnica Marijana Petir, izvolite.
Hvala lijepa, g. predsjedniče Hrvatskog sabora, državni tajniče sa suradnikom, zastupnice i zastupnici.
Odbor je raspravio na svojoj 7. sjednici održanoj 9. prosinca 2020. g. ovom prijedlogu zakona. Cjelovito izvješće možete pronaći na stranicama HS-a, ja ću samo vas izvijestiti o najvažnijim naglascima.
Zbog predloženog ukidanja katastra, postavljen je upit o praćenju situacije sa medonosnim biljem i mogućim problemima pri istovremenom napasanju stoke i puštanja pčela, uz izdavanje rješenja poljoprivrednih inspektora u postupku inspekcijskog nadzora, upozoreno je kako na isto nije dozvoljena žalba. Zatražen je i stav Državnog inspektorata o toj temi. Zbog trenda uvoza meda, postavljen je upit o kontroli kvalitete meda, zatražena je informacija o potporama koje se isplaćuju pčelarima i o hrvatskoj staklenci meda.
Upitano je o odgovornosti za pomor pčela u Međimurju i zatražena je informacija o iskustvima drugih država članica unije u vođenju pašnog reda. Predlagateljica je odgovorila kako ne očekuje probleme u provedbi jer registar sadrži iste podatke kao i katastar. Predstavnici Državnog inspektorata bili su članovi povjerenstva za izradu ovog prijedloga zakona. Novi nacionalni pčelarski program vrijedan je više od 42 milijuna kuna. Ministarstvo je zbog osiguranja kvalitete meda pristupilo izmjeni pravilnika, a na europskoj razini zalaže se za preciznije označavanje meda.
Nacionalnu staklenku za med koristi 960 pčelara, dodatnim mehanizmima tijekom 2021. g. ovaj broj će se povećati. Vjerojatno je uzrok pomora pčela u Međimurju je nedopušteno sredstvo i programom pomoći vrijednim 1 milijun kuna nadoknadit će se izgubljena dobit. U mjeri 5.2.1. planira se financiranje obnove pčelinjeg fonda, a prakse drugih država članica pokazuju da uzgojna udruženja obavljaju poslove koje će obavljati Hrvatski pčelarski savez. Nakon provedene rasprave, odbor je većinom glasova odlučio predložiti HS-u sljedeće zaključke: prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja; primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja.
Hvala lijepo.
Hvala i vama.
To je sve od odbora pa otvaram raspravu. Prva na redu je ponovo poštovana kolegica Petir u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Izvolite.
Hvala g. predsjedniče HS-a, državni tajniče sa suradnikom, zastupnice i zastupnici.
U predloženim izmjenama i dopunama Zakona o uzgoju domaćih životinja, centralno mjesto zauzimaju uzgojna udružena i organizacije, kao i delegiranje administrativnih funkcija na uzgojna udruženja koja će provoditi selekcioniranje i čuvati genetiku, razvijati programe za izvorne pasmine. Postavljaju se i osnove za nacionalni pravni okvir za pčelarstvo kojim će se između ostalog, osigurati i zaštita pčela kao nedjeljivog dijela biološke raznolikosti, ali i osigurati očuvanje jedine hrvatske izvorne pasmine pčela na području RH, sive pčele.
Mogli bismo reći da se na neki način ispravlja nepravda jer je vođenje registra priznatih uzgajivača domaćih životinja iz svih područja stočarske proizvodnje već u primjeni vođenjem registara kojima su obuhvaćeni goveda, ovce, svinje, koze, kopitari i perad pa će se ovim izmjenama na isti način kako je to zakonom uređeno, regulirati i pitanje uzgoja matica pčela.
U Hrvatskoj postoji duga tradicija pčelarstva, pčele su važne za opstanak biljnih vrsta i proizvodnju hrane, a proizvodnji meda prethode aktivnosti koje organizirano obavljaju pčelari kako bi se uspostavio red, ne samo u korištenju pčelinjih paša, već i sa ciljem zaštite ljude, stoke i imovine. U Hrvatskoj ima 128 pašnih povjerenika i oni provode poslove organizacije kretanja pčelinjaka na svom području prikupljajući podatke za ustroj i vođenje evidencije pčelara i pčelinjih zajednica, što je RH i obaveza koja proizlazi iz našeg članstva u EU.
Ovim izmjenama zakona jasnije će se propisati ovlast prikupljanja podataka za poslove koje pašni povjerenici od 2008. g. u praksi već obavljaju, a što je do sada bilo regulirano podzakonskim aktom. U RH od 1998. g. na snazi su uvjeti za smještaj pčelinjaka, način preseljenja pčela i uvjeti koji se odnose na zaštitu, držanje i iskorištavanje pčela, pa tako i uvjeti za smještaj pčelinjih zajednica na privatnim posjedima koji moraju udovoljavati uvjetima koji neće ugrožavati pčele drugih pčelara, sigurnost ljudi i životinja niti utjecati na ograničenje javnih i privatnih površina.
Važno je spomenuti kako ovaj zakon regulira uzgojno valjanih životinja i prometovanje reprodukcijskim materijalom od strane priznatih uzgojnih udruženja, stoga se ovim zakonom jasno reguliraju obaveze i odgovornost uzgojnih udruženja utemeljenih, između ostalog i na aktivnostima koje se već provode.
Drugim riječima, delegiraju se ovlasti uzgojnim udruženjima koja su svojim dugogodišnjim radom dokazale sposobnost za selekcioniranje, čuvanje genetike, provođenje i razvoj uzgojnih programa i koja raspolažu dovoljnim organizacijskim, stručnim i materijalnim resursima za obavljanje tog posla. I u drugim državama članicama EU, primjerice Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, ove poslove obavljaju priznata uzgojna udruženja, pčelarski savezi, pa se Hrvatskom pčelarskom savezu izmjenama ovog zakona ne dodjeljuju veće ovlasti nego li je to praksa u drugim državama članicama EU.
Znamo da je pčelarima siva pčela posebno draga zbog mirnoće u usporedbi sa drugim vrstama te zbog svojih posebnih prirodnih osobina. U pčelarskom svijetu to je cijenjena vrsta jer posjeduje genetsku pojačanu otpornost na neke pčelinje bolesti, ali i na nametnike, brzo razvija zajednicu, ima visoke prinose meda te je jedna od najtraženijih vrsta medonosne pčele u svijetu. Zbog svojih dobrih bioloških i proizvodnih osobina, smatramo je najpogodnijom pasminom pčela, za suvremeni način pčelarenja.
Kod sive pčele bilježi se visok prinos meda, rezultati određenih istraživanja upućuju kako se prosječna vrijednost unesenog nektara nakon 3 godine selekcijskog rada najčešće udvostručuje. Ipak, med koji se nalazi na našem tržištu, nije uvijek proizvod sive pčele već je ponekad i rezultat prijevara o čemu svjedoče i provedene analize i nadzori koji pokazuju baš isto ono što je pokazala i analiza istraživanja Europske komisije da je 1/3 meda na tržištu krivotvorena, a kvaliteta ne odgovara deklaracijama. Deklaracije na medu koji kupujemo u trgovinama su nedostatne i iz njih nije moguće iščitati radi li se o medu koji je proizveden u RH, u EU, u nekoj drugoj državi članici ili pak u trećoj državi. No još je poraznija činjenica da su u neke mješavine meda dodani razni supstituti meda o kojima prosječni potrošač nema saznanja, a kupuje ih u uvjerenju da kupuje pravi med. Ovakva postupanja manipulacije i prijevare treba zaustaviti i omogućiti potrošačima dostupnost svih informacija o podrijetlu i kvaliteti proizvoda. Otpor koji se pruža izmjeni Direktive o medu na europskoj razini ne znači da RH ne može pružiti potporu hrvatskim pčelarima i pojačati aktivnosti vezane uz kontrolu podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda i ciljanim programima raditi na zaštiti pčela, te jačati ulogu hrvatskih pčelara. Zato je važno intenzivirati kontrole podrijetla kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda koji se stavlja na naše tržište. Smatramo da je potrebno uspostaviti referentni laboratorij za kontrolu kvalitete meda u RH koji bi omogućio hrvatskim pčelarima pri stavljanju meda na unutrašnje tržište unije, ali i izvoza u treće države smanjenje troškova i osiguranje brže dostupnosti rezultata analiza meda.
U tijeku je i realizacija projekta „Hrvatska staklenka meda“ kojom se nastoji poticati dobrovoljno označavanje meda proizvedenog u RH. „Nacionalna staklenka za med“ okuplja 960 pčelara, a kako taj projekt zahtjeva i određena financijska sredstva koja pčelari sami moraju izdvojiti, potičemo Ministarstvo poljoprivrede da pristupi izradi dodatnih mehanizama kako bi se povećao broj pčelara uključenih u projekt „Hrvatske staklenke meda“. Sa ukupno 18,2 milijuna košnica i 612.000 pčelara samodostatnost EU u proizvodnji meda iznosi oko 60%. Od navedenog po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12. mjesto u uniji, a po broju pčelara nalazimo se na 19. mjestu. Sve ovo govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u RH. Znamo da nam je priroda dala mogućnost i priliku, na nama je da to pametno iskoristimo planirajući istovremeno proizvodnju, zaštitu okoliša, socijalnu i društvenu dimenziju i brigu o pčelama. Uloga pčela i njihov doprinos očuvanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti još uvijek bi mogli reći da nije dovoljno prepoznata, pa čak i da je podcijenjena i potrebno je raditi na njenom osnaživanju. Opasnost od smanjenja broja pčela predstavlja opasnost za nastavak poljoprivredne proizvodnje koju poznajemo i održavanja biljnih vrsta koja, koja nas okružuju, a onda posredno to utječe i na dostupnost hrane. Zato je osobama koje su svoj život posvetile brizi o pčelama i proizvodnji meda potrebno olakšati poslovanje kako bi nastavili raditi odgovoran i koristan posao, ali i privukli nove pčelare. Nestanu li pčele sa planeta zemlje čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4.g. života, izjavio je to svojedobno veliki znanstvenik Albert Einstein. Bez pčela nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, ne bi bilo hrane, pa ni ljudi. Na zemlji se samo oko 10% biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90% oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele. Zato se trebamo bolje brinuti o njima, a to i činimo ovim zakonom i iz tog razloga će Klub zastupnika HDZ-a podržati njegovo donošenje. Zahvaljujem na pažnji.
Hvala i vama.
Sada ćemo imati i drugu raspravu, na redu je Klub zastupnika Hrvatskih suverenista, poštovani kolega Hrvoje Zekanović.
Poštovani predsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege.
Prije točno 3.g. jedan naš kolega HDZ-ovac je odlučio popiti čaj u HS u kantini, nije još bilo korone, pa je kantina radila je li i onda je bio dosta šokiran kad je vidio da ovaj mali med, koji sam ja isto uzeo u kantini HS, jednog velikog hrvatskog proizvođača da na njemu piše deklaracija da je med mješavina meda iz EU, a da je dijelom i med van EU, čitaj Kina. A ovaj se med prodaje pod hrvatski proizvod. Dakle, med iz EU i med van EU, ponovit ću čitaj Kina, koji se prodaje kao hrvatski proizvod. Ali ovo je početak priče. To je taj med. Ja ću vam ga dati poštovani državni tajniče, ja svaki dan nešto darujem ovdje, prošli put ste dobili šećer, sad ćete dobiti, sad ćete dobiti i med, pa možete evo kombinirati malo. Dakle, ovaj med ovdje koji sam ja danas uzeo za razliku od meda koji je kolega konkretno Ćelić, evo nije danas u HS, nema više deklaraciju. Ja ne znam kako se on može na tržište staviti. Znači na ovome medu, na ovome proizvodu koji ja držim u ruci, znači više nema deklaracije. Evo ja sam ga dobro pogledao i povećao sam s mobitelom, pokušao sam vidjeti ima li negdje skriveno njegov sastav, proizvođač, bilo što, nema. Dakle, mi danas evo 2021.g. mjesec ožujak imamo proizvode na hrvatskom tržištu, konkretno evo u HS, u središtu hrvatske države u Zagrebu imamo proizvod koji nema deklaraciju, a radi se o medu. Jel ovaj možda med sada samo med van EU? A ja ću izraziti sumnju da se radi o medu koji nije hrvatski med, uopće nije hrvatski med nego je ko zna čiji, tko zna tko ga je proizveo, ko zna je li uopće med, pitanje je je li uopće med. Malo pogledajte na internetu vidjet ćete kako se ovi, kako mogu biti kako med može biti patvoren, odnosno zapravo lažni med, duboka sumnja. Evo, poštovani državni tajniče, .../Govornik se ne čuje./... .../Upadica predsjednik: Još mu recite medu moj i šećeru./... to mu možete vi reći, a znate zašto to mislim zašto mu vi to možete reći, a ja ne.
Dakle, poštovani predsjedniče HS-a, duhoviti predsjedniče HS-a. .../Upadica predsjednik: A šalio sam se malo, nemojte se ljutiti./... pa ne, pa ja sam rekao, ja vam rekao, odgovorio, sve ste razumjeli i hrvatska javnost je razumjela. Dakle .../Upadica predsjednik: Ja nisam razumio, ne znam što ste htjeli… /... Ma ne znam ni ja što ste vi htjeli reći. Dakle, kad govorimo o ovom zakonu, evo, dobio sam i nekoliko primjedbi ljudi koji se bave pčelarskom, pčelarstvom u Hrvatskoj i oni upozoravaju na neke odredbe ovog prijedloga zakona. Ovdje je problem priznato uzgojno udruženje. Dakle prvo što se spominje u jednini i onda se vjerojatno pretpostavlja da će to priznato uzgojno udruženje biti samo jedno i vjerojatno je to Hrvatski pčelarski savez, je li tako? .../Upadica se ne čuje./... A taj Hrvatski pčelarski savez, prema onome što je potpisala nedavno Marija Vučković prije svega 2 mjeseca, taj HPS je napravio jednu, ja ću to nazvati pogreškom, vezan uz subvencije, pa čak i vraćao 2 milijuna i 42 tisuće kuna u hrvatski proračun, a onda pčelari se s razlogom pitaju kako to priznato udruženje može biti isključivo ta udruga, koja je bila pod istragom Županijskog državnog odvjetništva.
Evo, ja isto postavljam u ime svih pčelara koje ovo zanima, kako. S druge strane, hoće li samo to udruženje dobiti licencu ili će neka druga udruženje također, dobiti licencu za proizvodnju, distribuciju matica ili će biti samo ovo jedno koje, ja moram reći da je kompromitirano, možda je ovo skroz čisto, ali evo ga, ministrica Vučković je potpisala dokument i kaže, pokrenut je postupak povrata određenih sredstava pri čemu je HPS izvršio povrat duga agenciji, bla, bla, bla od 2 milijuna i 42 tisuće kuna i još nešto sitno.
Dakle, ovo je nešto što je veliki problem. S druge strane, mi Hrvatski suverenisti koliko god smo za to da država kontrolira sustav, toliko ipak želimo jednu slobodu, odnosno da svaki čovjek, svaki poljoprivredni proizvođač, u ovom slučaju pčelar može ipak sam u jednom trenutku odlučiti kome i što i na koji način će prodati i na koji način će uzgojiti. Jer gledajte, mi smo sada što se tiče pčela, odnosno na putu smo da uvedemo jednu rigoroznu kontrolu, a s druge strane, kontrolirat ćemo svaku maticu, svaku pčelu, svaku košnicu, tko proizvodi i na koji način, a s druge strane ćemo dopustiti da se uvozi med koji nije med i plasirat ćemo ga na hrvatsko tržište.
Plasirat ćemo ga bez deklaracije, a ono što hrvatski pčelar proizvode e to ćemo voditi strogu evidenciju da slučajno neka matica nije izašla na način koji nije evidentiran u HPS-u koji je kompromitiran. Ja sam za to da hrvatski pčelari imaju slobodu proizvodnje i da, ako su već registrirali se kroz, npr. OPG ili na neki drugi način, da tu završi priča. Ako je država omogućila hrvatskom poljoprivredniku da otvori OPG ili da radi kroz obrt ili na neki drugi način, pa pustimo ljude nek rade. Znači pustimo hrvatske proizvođače da proizvode, nemojmo im davati dodatne kontrole jer te dodatne kontrole isključivo, isključivo, naglašavam, pomažu kome? Tim velikim proizvođačima, a zapravo nisu proizvođači nego isključivo distributeri čudnovatih smjesa koje dolaze izvani i to ne čak iz EU nego tko zna odakle u svijetu.
Dakle, mislim da sam bio dovoljno jasan, poštovani državni tajniče, ja se nadam da ćete, evo, upozoriti nadležne institucije o problemu tog konkretnog meda kojeg sam vam darovao i da ćete imati na umu da je i vaš posao da zaštitite hrvatsku proizvodnju od uvoza, pogotovo od nelegalnog uvoza i hrvatski proizvođači od proizvoda koji nemaju deklaraciju.
Idemo dalje. Sada je na redu Klub zastupnika HSLS-a i reformista, poštovani kolega Darko Klasić, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Sabora, uvažene kolegice i kolege, poštovani državni tajniče i suradnici.
Hrvatska raspolaže prirodnim resursima koja je osnova razvoja pčelarstva što ukazuje na ogromni potencijal na daljnji razvoj ovdje privredne djelatnosti. EU nije samodostatna i zadovoljava samo 64% potrebe za medom EU tržišta te se tako kvalitetom, osmišljenom i potporom države na području pčelarstva možemo ostvariti značajni iskorak i od ove prirodne grane stvoriti naš značajni potencijal, nažalost do sada to još nismo uspjeli realizirati, ali nadam se da smo na dobrom putu da to napravimo. Zbog loših klimatskih uvjeta i nažalost zbog izuzetno niskih prinosa u 2020. g. hrvatski pčelari po lošem pamte proteklu godinu i nije bila dobra, ali je istina da je sreća u nesreći da je ova godina bila povećana prodaja domaćeg meda jer su hrvatski građani zbog epidemioloških razloga tražili razlog da ojačaju svoj imunitet pa je veliki dio hrvatskih pčelara ipak uspio plasirati svoje zapravo proizvode u tim nepovoljnim ekonomskim uvjetima.
Ovdje i nedostatak meda na tržištu iskorišten za uvoz nekvalitetnog meda, kao što smo čuli iz Ukrajine, Poljske i Mađarske koji je zapravo namijenjen za upotrebu u kulinarstvu i industriji po niskim cijenama, ali zato je neodgovarajuće i niske kvalitete, što nažalost i neki uvoznici koriste koristeći primjese hrvatskog meda da bi se taj proizvod deklarirao kao što je hrvatski. Jasno nam je da je zbog tržišnih sloboda nema zabrane da na naše police dođe uvozni med, kao što nema niti zabrane našeg izvoza, a sve je veća potražnja za kvalitetnim medom iz Hrvatske u zemljama EU.
Sukladno tome i mi moramo prihvatiti robne marke iz uvoza, ali moramo znati cijeniti kvalitetu onoga što je proizvedeno na našim poljima i pčelinjacima. Zato bi možda bilo dobro da se uvede pravilnik kako bi se na etiketama većim slovima pisala zemlja porijekla kao i sastav te staklenke meda, a Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć raznih udruga i posrednici HGK trebaju uložiti dodatne napore u edukaciji potrošača da kupuju domaći mede.
Ono što sam se naročito iznenadio i što bi pozdravio je inicijativa Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koja je uvela aplikaciju pomoću koje možete lako i nedvojbeno utvrditi porijeklo meda koji se nalazi na policama u trgovini i ima oznaku Med hrvatskih pčelinjaka. Jednostavnim upisivanjem serijskog broja naljepnice kojom je označena staklenka u aplikaciji možete provjeriti podatke o podrijetlu tj. osnovni podaci o proizvođaču i nazivu OPG-a i adresi i to vam funkcionira, kao i podatke o vrsti meda, datumu vrcanja i mjesta paše na kojima je proizvedena. Ovo je po meni najbolji putokaz za naše kupce, ali i zaštita domaćih proizvođača meda što u svakom slučaju pozdravljam.
Izmjene i dopuna Zakona o uzgoju domaćih životinja osigura se pravna osnovna za definiranje uzgoja i zaštite izvorne sive pčele putem koje će se vršiti zaštita i očuvanje genetike na području RH. Kao što smo čuli danas siva pčela je zapravo jako bitna u našem pčelarstvu i u europskim okvirima je ona jako cijenjena.
Ovim izmjenama i dopunama zakona udruzi uzgajivača selekcioniranih matica Hrvatske omogućit će se vođenje registra uzgajivača odnosno uzgojnog programa kojim će se štititi uzgoj i genetika svih pčela … oprašivanje više 80% cvjetnica i više od 70% usjeva u Hrvatskoj.
Hrvatskim pčelarima je siva pčela omiljena zbog mirnoće u usporedbi sa drugim vrstama te je iznimnih proizvodnih osobina. Siva pčela omogućuje iskorištavanje ranih proljetnih medonosnih paša i visoke prinose meda i zbog toga je danas jedna od najtraženijih medonosne pčele diljem svijeta, a ne samo kod nas.
Zadnjih nekoliko desetljeća pod pomnom je selekcijom kako bi se manje rojila i učinila još pogodnijom za rad i smještaj u urbanim sredinama gdje je mnogim pravilnicima to zabranjeno, evo konkretno i u Gradu Zagrebu.
Udruživanje uzgajivača matice pokriva cijelu Hrvatsku te kako bi se dobile najkvalitetnije matice koje će zasnivati nove otporne pčelinje zajednice poželjno je da svaki uzgajivač ima najmanje 100 košnica zbog toga jer u jednu ruku to može biti garancija da pčele nisu u srodstvu i time zapravo štitimo genetski materijal.
No kolikogod je pčelarima stalo da sivu pčelu zbog zaštite genetskog materijala zadržimo unutar naših granica u kojoj je prisutna bojazan je da ćemo ulaskom u schengen morati prigrliti neke druge pasmine pčela. Za sad smo privilegirani jer nema križanaca sive pčele na našem području, a s kojima se susreću naši susjedi Slovenci. U rubnim dijelovima s Italijom, konkretno u Dolini Soči i oni više nemaju čistu sivu tu pčelu, došlo je do miješanja sa nekakvim vrstama iz Italije. Stoga nam je jako važno da ne dobijemo križance sivih pčela zbog čega bi se otežala selekcija i prirodni uzgoj matica. Križanci su nepredvidljivi, a to bi značilo da bismo morali prijeći na umjetnu oplodnju matica umjesto kontroliranog sparivanja.
Ovim zakonom definiraju se uvjeti uzgoja i zaštite izvorne sive pčele putem koje će se vršiti i očuvanje genetike sive pčele na području RH kao što je i osigurana pravna osnova za provedbu operativnog dijela poslova pašnog meda.
Klub HSLS-a i Reformista podržat će ovaj zakon u prvom čitanju.
Hvala.
Idemo sada na Klub zastupnika Domovinskog pokreta poštovana kolegica Ružica Vukovac.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani državni tajnici, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Dakle, analizom sadašnjeg normativnog okvira predlagatelj je ocijenio da je potrebno daljnje unapređenje nacionalnog zakonodavstva u području pčelarstva gdje je trenutno propisano da se u RH uzgaja siva pčela, međutim nije propisana mogućnost da se uvjeti uzgoja sive pčele koja je naša izvorna pasmina dodatno urede pravilnikom.
Iskreno, pravilnicima često našim poljoprivrednicima dodatno kompliciramo život odnosno namećemo im kriterije koje njihove kolege s razine drugih zemalja članica EU nemaju.
Odredbe zakona propisuju da Registar uzgajivača matica vodi Ministarstvo poljoprivrede dok je u prethodnom razdoblju, dakle prije stupanja na snagu ovog zakona bilo propisano da priznato uzgojno udruženje vodi upisnik odnosno Registar uzgajivača matica.
Budući da je zakonom propisano da uvjete upisa u registar određuje priznato uzgojno udruženje koje iste provjerava na terenu. U skladu s tim ovim zakonskim izmjenama intencija predlagatelja je da i registar uzgajivača matica vodi priznato uzgojno udruženje.
Zanimljivo je kako je Ministarstvo poljoprivrede ovaj važan zadatak odlučilo povjeriti Hrvatskom pčelarskom savezu iako se Hrvatski pčelarski savez ne tako davno našao u središtu afere u kojoj su potpore koje pčelari dobivaju za lijekove za pčele, a prema njihovim tvrdnjama u razdoblju od 2011.-2014.g. za prodane lijekove pčelarima plaćanje PDV-a izvršeno je iz poticaja koje su oni dobili od Agencije za plaćanje u poljoprivredi.
Kako prema odredbi čl. 4. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe mjera pomoći za sektor pčelarstva nije dopušteno plaćanje PDV-a iz potpora, pčelari sumnjaju da je time Hrvatski pčelarski savez počinio kazneno djelo subvencijske prevare iz Kaznenog zakona te kazneno djelo zlouporabe položaja o ovlasti.
Inspekcijskim nalazom tada je utvrđeno da je povrijeđena odredba čl. 8. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2014. g. kojim je propisano da jedinični iznos potpore podrazumijeva novčanu vrijednost lijeka, dakle bez PDV-a potrebnog za jedno tretiranje protiv bolesti jedne pčelinje zajednice.
Kontrolom dokumentacije od strane poljoprivredne inspekcije Ministarstva poljoprivrede i slijedom tumačenja Porezne Uprave Ministarstva financija utvrđena je nepravilnost smanjenja porezne osnovice koja je za posljedicu imala ostvarivanje potpora na iznos s uključenim PDV-om kako stoji u tada obznanjenom obrazloženju same agencije.
No to nije kraj sumnjama u transparentan rad Hrvatskog pčelarskog saveza. Hrvatski pčelarski savez iako to ne regulira nijedan propis od pčelara, od pčelara naplaćivao je prikupljanje podataka za evidenciju pčelara i pčelinjaka i to naplaćivao različito za članove saveza i za one koji to nisu. Tako je za članove naknada bila 2 kn po košnici dok je za one koji nisu članovi, ta naknada iznosila 3,5 kn. Tako se praktički pčelare prisiljavalo da se učlane u Hrvatski pčelarski savez a pri tome im se govorilo da će kao članovi dobiti besplatne lijekove za pčele i to onoliko koliko im treba. Na takav način odnosno od tih naknada za evidenciju, Hrvatski pčelarski savez bi godišnje uprihodovao oko milijun kuna a uz to je imao i prihod od svoje redovne članarine koja nije sporna, koja iznosi oko milijun i pol kuna.
Vjerujem kako je pčelarima u početku lijepo zvučalo da će za cijenu članarine u Hrvatskom pčelarskom savezu i za nižu naknadu za evidenciju dobiti koliko god im treba lijekova za pčele ali da tada još nisu znali da se na taj način kako oni sumnjaju, izbjegavalo plaćanje PDV-a na lijekove. Vjerujem da se opravdano mnogi pitaju čime li je Hrvatski pčelarski savez zadobio povjerenje Ministarstva poljoprivrede pa im ovim prijedlogom izmjena i dopuna zakona proširuju ovlasti.
Nadalje, kad se Hrvatski pčelarski savez ovlasti da određuje ili ministar odredi način uvjete korištenje i dodjele na korištenje pčelinje paše, uzimajući u obzir broj i smještaj košnica kako je to predloženo, dolazi do kršenja pravila o tržišnom natjecanju iz glave 7. poglavlja 1. Ugovora o funkcioniranju EU-a.
A zašto to tvrdim? Pčelinja paša, dakle medonosno bilje predstavlja izvor meda, dakle to bilje je suština proizvodnje i izvor nabave za proizvođače meda pa također nam ostaje nejasno kada se ovlasti udruga građana odnosno savez da određuje ili eventualno sam ministar odredi kako će proizvođač koristiti medonosnu pašu odnosno tko će smjeti koristiti tu pašu i s kojim brojem košnica, to vrlo vjerojatno onda predstavlja ograničavanje i nadzor proizvodnje i time se zapravo vrši podjela tržišta i izvora nabave.
Stoga davanje ovlasti jednoj udruzi građana ili propisivanje prava na medonosnu pašu od strane ministra, nužno ima ako ne i za cilj, onda barem za posljedicu, sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja što je regulirano čl. 101. stavak točka b. i c. vezano za čl. 106. Ugovora o funkcioniranju EU-a.
Nadalje, odredbe zakona koje propisuju pravila vođenja katastra pčelinje paše brišu kako navode iz Ministarstva poljoprivrede radi otežane primjene u praksi. Operativno vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda nije propisano u važećem zakonu te se ovim zakonskim izmjenama osigurava pravna osnova za vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda. Najiskrenije se nadam da neće dolaziti do istovremenog napasivanja stoka u vrijeme kada su na ispašu pčele jer to u praksi znači ozbiljne potencijalne probleme.
Napominjem kako Hrvatsku prati negativan trend i smanjenje broja pčelara i pčelinjih zajednica ponajviše zbog nestabilnih uvjeta tržišta i nepogodnih uvjeta klimatskih promjena. Cijene po kojima se med može ponuditi na tržištu su demotivirajuće za naše pčelare a osim toga, ruralna područja stalno prati trend iseljavanja.
Zbog zabrinjavajućeg trenda uvoza meda iz trećih zemalja što ima direktan utjecaj na hrvatske pčelare, ne možemo ne postaviti uvjet o mjerama koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima vezano uz kontrolu kvalitete meda. Nova znanstvena istraživanja pokazuju važnost očuvanja biološke raznolikosti europskih pčela. Prema istraživanju iz 2017. g. znanstvenike je šokirala činjenica da se broj letećih insekata u Njemačkoj nužnih za biljne vrste smanjio za 3/4 tj. za čak 82% u ljetnom razdoblju u posljednjih 25 godina. Zbog toga EU kroz mjere obnove pčelinjeg fonda, istraživanja te edukacije pčelara nastoji osvijestiti potrebu za očuvanje lokalnih populacija pčela. U skladu s time nastojanjima prošle je godine pokrenuta i građanska inicijativa .../Govornik se ne razumije./... upućena komisiji kako bi promocija biološke raznolikosti postala općim ciljem zajedničke poljoprivredne politike a posebice je usmjerena na zabranu pesticida, bolju zaštitu prirode i poboljšanje poljoprivrednog obrazovanja i osposobljavanja.
Zajednička poljoprivredna politika ima važne koristi u postizanju zajedničkih ciljeva u borbi za očuvanje pčela, EU i dalje ne zadovoljava količinsku proizvodnju meda, dakle Europa proizvodi tek oko 60% svojih potreba za medom za potrebe stanovništva zbog čega je tržište EU-a pod pritiskom uvoza. EU pruža svom pčelarskom sektoru podršku uglavnom putem nacionalnih programa pčelarstva i programa ruralnog razvoja.
Iskreno se nadamo kako će plasman ovih mjera i našim hrvatskim proizvođačima pomoći da se lakše nose s nelojalnom konkurencijom, ali i klimatskim promjenama kojih prate iz godine u godinu. Hvala.
Sada je na redu Klub zastupnika SDSS-a i poštovana kolegica Anja Šimpraga, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnikom, uvažene kolege i kolegice.
Ovim izmjenama kako je i rečeno, osigurat će se pravna osnova za definiranje uslova uzgoja i zaštite izvorne sive pčele. Omogućava se priznatom uzgojnom udruženju vođenje registra uzgajivača matica te reguliranje operativne provedbe poslova pašnog reda. Također reguliraju se zotehnički certifikati, provedba umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanja uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra u proizvodnji i prometu zametnih proizvoda.
Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine kroz 3 godine predvidio je ukupna sredstva u iznosu od 44,5 miliona kuna, a cilj je provedbom mjera stvoriti uslove za bolji položaj pčelarstva u RH. Ovaj program jedinstven je za sve članice EU i sadrži 8 važnih mjera za naše pčelare. Tu je i tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara što je najvažnija mjera po korištenju sredstava u provedbi pčelarskog programa. Ova mjera pčelarima omogućava potpore u nabavi pčelarske opreme, a pčelarskim udrugama i savezima pomoć u organizaciji i edukaciji pčelara. Suzbijanje štetnika bolesti pčela usmjerena je na potporu nabave odobrenih veterinarsko medicinskih proizvoda za suzbijanje nametnika na pčelama tijekom ljetnog tretiranja pčelinjih zajednica. Sve mjere namijenjene su pčelarima, a budući da je zanimanje za njih jako veliko svake godine utroše se sva sredstava, a povrat nije u punom iznosu nego se proporcionalno umanjuje.
Treba pozdraviti sve napore koji se čine, ali isto tako i čuti što bi još trebalo promijeniti ili doraditi kako bi i mali i veliki pčelari bili zadovoljeni. Način raspodjele novčanih potpora zasigurno je jedan od takvih primjera jer dosad kroz ove programe potičemo samo kapitalna ulaganja. Drugim riječima pčelar kada kupi košnicu, vrcaljku, trimer ili nešto drugo na kraju godine priloži račun Agenciji za plaćanje koja mu vrati dio uloženog novca. Pčelari bi htjeli da im se potpore isplaćuju kao u poljoprivredi i stočarstvu po broju stabala i po broju grla. To bi smatraju bilo pravičnije i svi bi mogli dobiti i mali i veliki pčelari. No, dosada mali pčelari i hobisti nisu imali tako velike šanse u apliciranju za povrat kapitalnih ulaganja jer bi sve odnijeli veliki proizvođači. Ono na što se želim osvrnuti jeste na dalmatinske pčelare kojima je godina loša bila posljednje dvije. Vrijeme im nikako nije išlo na ruku pa je i unos meda u košnice znatno bio smanjen. Ponadali su se da će te gubitke nadoknaditi u Lici kamo su već godinama selili svoje košnice, no dočekali su ih tamo u 2020.-toj novi problemi. Naime, zakupci tamošnjih pašnjaka jednostavno ih ne žele, sve je ograđeno i oni nisu mogli seliti svoje košnice. Seljenjem tako s prepolovljenim pa čak i do 80% manjim prinosom više nije stvar izbora nego je prijeka potreba. Pčelarska sezona otprilike traje od 1.5. do 1.9. i ako ta 4 mjeseca niste sakupili ništa onda nažalost sezona je za vas završena. Svaki dan je bitan, svaka paša je bitna i morate biti stalno na terenu. Jednostavno oni iz Dalmacije moraju se povlačiti prema Lici od Korenice do Gračaca gdje ima najviše vrijeska. Više nemaju kao što sam rekla gdje ostaviti pčele, sve je ograđeno žicom i električnim pastirima. Pčelari kažu kako su žice pastira smještene uz same ceste što i sami možemo vidjeti pri prolasku.
Suvremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na 4 temelja. Primjena umjetnih gnojiva, navodnjavanje, uporaba pesticida te korištenje kukaca u oprašivanju čine skup nužnih mjera u razvoju industrijsko komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pčelarstvo daje vrijedan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura uz pomoć oprašivanja. Procjenjuje se da ekonomska vrijednost oprašivanja pčelama nekoliko desetaka puta veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda. Ovdje je bitno istaknuti da se čovječanstvo hrani sa 100-tinjak različitih usjeva, a da te pčele oprašuju više od 70% njih. Stoga bi nestanak pčela na određenom području uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta što bi negativno utjecalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Zato je nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomski iskoristive životinje već ih moramo smatrati vrlo važnim čimbenikom prirodnih biocenoza. Klub zastupnika SDSS-a podržat će ove izmjene i dopune zakona u ovom prvom čitanju.
Zahvaljujem.
Hvala i vama.
Pa prelazimo na Klub zastupnika SDP-a i poštovanu kolegicu Martinu Grman Kizivat.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege zastupnici, ovaj prijedlog zakona smatramo da treba nadopuniti sa još i istaknuti još neke nedostatke te želimo spomenuti prije svega da predlažemo da se pravni, da se pravno uredi postupanje vezano uz poljoprivredna gospodarstva, farme i zbrinjavanje životinja u slučaju prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda. Svjedoci smo da se odluke o smještaju životinja i njihove ishrane donose ad hoc, a nerijetko su prepuštene samim proizvođačima i volonterima. Kako bi se dale jasne smjernice postupanja državnih i javnih službi u navedenim situacijama inzistiramo da se dopuni zakon odredbama koje bi se odnosile na zbrinjavanje životinja i čuvanje njihove bioraznolikosti te genske varijabilnosti uključujući izvorne i zaštićene pasmine.
Ovim putem želimo i pitati o stanju farmi na području Sisačko-moslavačke županije odnosno području pogođenom prirodnom katastrofom. Koliko je broj farmi na području spomenute županije sada? Ako se u skorije vrijeme ne pokrenu mjere za obnovu poljoprivrede na tom području broj farmi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava mogao bi drastično pasti, a samim tim i izvor prihoda za brojne poljoprivrednike na tom području što će rezultirati napuštanjem poljoprivredne proizvodnje kao i ruralnih područja. Po pitanju samih izmjena i dopuna smatramo da postojeći Zakon o uzgoju domaćih životinja definira jasno prioritete vezane uz Europski zeleni plan i dugoročne strategije donesene na razini EU. Dat ćemo jedan od primjera. Naime, u prijedlogu izmjena zakona nije jasno definirana razlika između bioraznolikosti i genske varijabilnosti. Tako je za banku gena navedeno da je to prikupljena, dokumentirana i pohranjena zbirka ili skup zbirki genskog i biološkog materijala. Dakle, genskog i biološkog.
Iz tog razloga potrebna je dopuna odredbi kojima će se urediti pitanje očuvanja biološke raznolikosti jer bi se moglo naći u sličnoj situaciji kao i sa Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u kojima, u kojem se ne daje dovoljan značaj o ovoj temi. Čini nam se da nema odredbi kojima se propisuje da ministrica nadležna za poljoprivredu donosi barem smjernice o tehnologiji i načinu uzgoja domaćih životinja. Uzgajivači domaćih životinja su kao i brojni drugi poljoprivrednici u drugim sektorima prepušteni sami sebi. U većini država članica EU Ministarstvo poljoprivrede i prateće službe izdaju vodiće, smjernice i upute kojima pomažu poljoprivrednicima, te pojašnjavaju izmjene pravnog okvira. U RH to je nekad radila savjetodavna služba umjesto koje je sada ustrojena Uprava za stručne poslove i analize pri Ministarstvu poljoprivrede. Dakle, nema ni naznake naziva savjetodavne službe, a analize nam izrađuje svjetska banka po već poznatoj cijeni. Dodatno, nekad je postojala i Hrvatska poljoprivredna agencija koja je pružala potporu poljoprivrednicima u sektoru stočarstva, a danas je ona djelom u Ministarstvu poljoprivrede, a dijelom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Sve je centralizirano, a pomoć poljoprivrednicima svedena na administrativni posao, smatramo da je to jako žalosno.
Po pitanju održivog uzgoja domaćih životinja, ali i poljoprivredne proizvodnje zahtijevamo da se na nacionalnoj razini prilikom izrade strateškog plana uz ekološki uzgoj analiziraju i drugi oblici proizvodnje kao što je to integrirani uzgoj, permakultura, biološko-dinamički uzgoj i drugi. Navedeni načini uzgoja mogu se definirati u okviru programa u području klime i okoliša koji se financiraju preko izravnih plaćanja, ali i mjera ruralnog razvoja.
Po pitanju uzgojnih programa nije jasno zašto se ne donosi i okvirni Nacionalni temeljni program već samo programi priznatih uzgojnih organizacija. Zar Ministarstvo poljoprivrede ne bi trebalo primijeniti i krovni program na osnovu kojeg bi se onda izrađivali pojedini programi?
U samom zakonu po pitanju vođenja matičnih knjiga, rodovnika i drugih uzgojnih knjiga ministarstvo sve prepušta priznatim uzgojnim organizacijama pozivajući se na uredbu EU br. 2016/2012. Podržavamo pristup da se dio poslova povjeri samim poljoprivrednicima, međutim smatramo da bi takve odredbe trebale biti jasno određene u krovnom Nacionalnom programu, pa ne bi bilo potrebe da se to definira u svakom programu priznate uzgojne organizacije.
Iz samog obrazloženja izmjena i dopuna zakona nije jasno zašto vođenje Registra matica pčela prenosi se s ministarstva na priznato uzgojeno udruženje i što znači da će operativni dio poslova vođenja pašnog reda obavljati Hrvatski pčelarski savez? Da li je to Hrvatski pčelarski savez priznato uzgojno udruženje ili nešto drugo?
No dalje, izmjenom zakona predloženo je da se poslovi vođenja Registra matica pčela, kao i vođenja pašnog reda propisuju pravilnikom. Zašto se za vođenje registra donosi pravilnik samo za pčele dok su kod drugih uzgojnih organizacija te odredbe sastavni dio uzgojnih programa? Mogli bi vam dati još niz primjedbi, ali iz svega navedenog razvidna je potreba za izradom dopune Zakona o uzgoju domaćih životinja kojima bi se jasno definirali prioriteti iz Europskog zelenog plana, te uredila pojedina pitanja koja to do sada nisu. Hvala.
Hvala i vama.
Idemo na 7. raspravu, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, poštovani kolega Vilim Matula, izvolite.
Hvala vam predsjedniče, državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Prvo bih htio objasniti jedan nesporazum očito se nisam državni tajniče jasno izrazio već sam ovu primjedbu imao kada se govorilo o pitanju, o Zakonu o veterinarstvu. Naime, moje pitanje bi bilo sljedeće. Vi ste mi objasnili kako je rasprava, se naravno provodi sa gospodarskom komorom odnosno u ovom slučaju tu je bio Hrvatski pčelarski savez, Udruga uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske i državni inspektorat da su sudjelovali u pripremi ovog prijedloga. Prije nego, ako sam dobro razumio …/Upadica iz klupe: poljoprivredna komora/… poljoprivredna komora, mislim prije gospodarska, ali to nije bilo navedeno u ovom dokumentu zato sam mislio da nije. Provjerite, vidjet ćete da nije. Ja sam i tada za veterinarstvo gdje se uspostavilo da ima 144 veterinarske stanice, postavio pitanje što ću i u ovom slučaju postavit, nisam mogao pronaći sada vjerodostojan podatak o tome koliko zapravo udruga, vjerodostojnih udruga, nekih značajnih udruga ima. Mislim da je iz '18. podatak da je bilo 8.000 pčelara, tu je sigurno, su i možda i hobistički pčelari u to ušli sa par košnica i to razumijem.
Naime, što mene državni tajniče ovdje zanima?
Ako se tako mali broj ljudi, sad već imamo ono nekakvih 7 i pol mjeseci iskustva, javlja na ova e-savjetovanja na javnu raspravu. Onda se meni čini da je to možda u pitanju, ne znam ili nekakav, nekakav propust da se uključi stvarno ljude u tu raspravu ili se možda radi o fingiranju, svjesnom fingiranju javne rasprave odnosno o simulaciji demokracije. Al ja ne vidim koji bi bio razlog za takvo nešto jer ta stvar samo može ako mi guramo stvar pod tepih ona izbija van. Evo u ovom slučaju izbilo je van sa pitanjem zašto bi Hrvatski pčelarski savez bila jedina ta udruga glavna i najznačajnije važna koja će zaštititi sivu pčelu, naravno da, da smo svi za to da se ta pčela zaštiti i svjesni smo svih ovih groznih podataka što nam prijeti sve ako pčele se unište, o čemu su kolegice i kolege vrlo dobro i pripremljeno govorile. Ništa drugo, vjerojatno su i kolegice i kolege dobile, i vi ste, pretpostavljam dobili, naknadno od pčelarstva online, ja ne mogu to procijeniti, stvarno, ja nisam imao vremena sada stvarno se raspitivati, iako sam pitao razno razne ljude koji imaju veze sa pčelarima i osobno poznajem više hobističke pčelare, ali nisam mogao procijeniti osobno, iskreno to ovdje kažem, koliko je to značajno udruženje. Moj prijedlog je, i sad ću to ponoviti je da onog trenutka kada ste odlučili i kada ste napravili takav prijedlog zakona, nacrt zakona, ne znam da li on odmah mora ići na Vladu, mislim, ovisi to o procjeni, ali ne vidim zbog čega se ne bi zainteresirana udruženja voćara, stočara, u ovom slučaju pčelara dovoljno na vrijeme obavijestila da se nađe način, neke preko e-maila, a neke možda i poštom, tako je, ako nemaju tu mogućnost komuniciranja e-mailom i da ih se obavijesti da će od tog do tog datuma biti vremenski prozor otvoren za e-Savjetovanje, za javnu raspravu, ja ne vidim koji bi razlog bio da se to ne napravi. To ne vidim da bi to nešto koštalo osim ovog slanja pošte, da, ali inače mailove sakupiti i poslati, onda se izbija argument ovoga tu da se zapravo probalo zaobići, da je to bilo potrebno, da ljudi nisu vidjeli, previdjeli, ja mislim da se to svako može na taj način postići jer stvarno pitanje provedbe pašnog reda i taj čl. 3, .../Govornik se ne razumije./... pčela, edukacija pčelarstva, određivanje minimalne međusobne udaljenosti od košnica ili od određenih objekata, o sve, da to sve radi isključivo pčelarski, Hrvatski pčelarski savez ili neka druga udruga, ako će, ove, za sada je HPS i normalno da to s vremenom prijeti opasnost da se možda takva jedna udruga potpuno maltene privatizira i dobiva takav jedan monopol umjesto da jedni druge stvarno educiramo, ne da samo jedna pozicija, mislim da je tu u osnovi, neću ja dalje oko toga pilati, postoji ideološka predrasuda one vrste koja razmišlja da bi reda bilo, mora se znati tko je glavni, tko je taj prvi, tko je centralni, tko je, ne. Zeleno-lijevi blok sigurno će podržavati i uvijek će govoriti o dobrim iskustvima dijeljenja praksi gdje se jedni drugima ne namećemo po pitanju hijerarhije, tko je jači, tko je važniji, a da ovi ostali moraju pokazivati podložnost, da su podvrgnuti ovim nadvrgnutima, ne, nego da li mi možemo stvarno u ovom trenutku kada je toliko priroda i okoliš ugrožen, možemo li jedni drugima pokazivati kakve prakse imamo i dijeliti međusobno te prakse, a ne sve dati samo, na, u ovom slučaju Hrvatski pčelarski savez, a kolegice i kolege su već izgovorile o tome koliko sumnji ima u njihov rad i što se sve u prošlosti oko toga događalo.
Zahvaljujem.
Idemo sada na zadnju, zasad prijavljenu raspravu klubova zastupnika. To je poštovani kolega Silvano Hrelja, Klub zastupnika HSS-a i HSU-a. Izvolite.
Poštovani g. predsjedniče, poštovani državni tajnici, kolegice i kolege.
Velik broj umirovljenika nakon, odnosno radnika kad odu u mirovinu iz hobija se bave i pčelarstvom, ali nije to razlog, to je samo njima pohvala jer je to jedna krasna djelatnost, korisna za zdravlje, za ljude, za prirodu, za očuvanje biljnih vrsta, a ono što je danas predmet rasprave je ovaj zakon o uzgoju domaćih životinja, odnosno na pozicijama pčelarstva, odnosno zaštite sive pčele je nešto sasvim drugo.
Dakle, odmah na početku reći da Klub HSS-a i HSU-a neće podržati ovaj zakon ni u prvom čitanju zato što se radi o pretjeranom normiranju, zato što se radi o nečem što je potpuno bespotrebno i nešto što je potpuno neživotno. Naime, uredba EU se primjenjuje direktno i jedino što je potrebno učiniti na ovom području je osigurati nadzor, dakle nema intervencija u sadržaj teksta uredbe, dakle samo treba odrediti tijelo za nadzor.
Kod ovog prijedloga zakona osobito zabrinjava činjenica da se u prijedlogu zakona spominje obavljanje poslova od strane Hrvatskog pčelarskog saveza jer je navodno ta udruga pod istragom Županijskog državnog odvjetništva Zagreb za kazneno djelo subvencijske prevare. Zamislite situaciju da nakon stupanja na snagu izmjene i dopune zakona dođe do kaznenog postupka, ili još gore, do osuđujuće presude. Stoga predlažemo u potpunosti ukinuti članke 22, 23 i 24 Zakona o uzgoju domaćih životinja jer su nepotrebni, a predložene izmjene i dopune obrazlažem u daljnjem tekstu.
Dakle, čl. 22 govori o uzgoju sive pčele, u prijedlogu zakona predlaže se da umjesto ministarstva registar vodi priznato uzgojno udruženje u jednini a udruženje mogu osnovati tri punoljetne osobe. Što to znači? To znači osiguravanje monopola jednom udruženju.
Zahtjev da se mogu prodavati samo matice uzgajivača koji su upisani u registar uzgajivača matica je neprovediv i protivan pravu EU-a. To bi značilo da svaki proizvođač matica iz EU-a i/ili van EU-a mora biti upisan u registar uzgajivača matica.
Čemu uvođenje još jedne administrativne obveze u obliku registra uzgajivača matica kada su sve djelatnosti i sve domaće životinje već obuhvaćene nekim oblikom evidencije ili trgovačkim društvom ili OPG-om ili obrtom ili jedinstvenim Registrom domaćih životinja? Dakle, već ih imamo negdje u nekom registru. Dal danas je to problem s svim ovim pretraživanjima na internetu pronaći registraciju nekog za nešto? Nije.
Citira se čl. 1. stav 1. uredbe i stavak 49. uredbe koje glasi: „Podrazumijeva se da države članice niti njihova nadležna tijela ne bi treba koristiti ovu uredbu kako bi zabranili, ograničili ili ometali korištenje uzgojno valjanih životinja, čistih pasmina i njihovih zametnih proizvoda za proizvodnju životinja koje nisu namijenjene za upis i registraciju kao uzgojno valjane životinje u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik.“
Zakon propisuje upravo, ovaj prijedlog zakona, propisuje upravo suprotno toj odredbi. Odredbe zakona onemogućuju pristup trgovini odnosno korištenju pčelinjih matica bilo kome ko nije u registru uzgajivača matica, bio on iz RH ili države članice EU-a ili treće zemlje.
Ovakvim zakonskim rješenjem zabranjuje se, ograničava ili ometa korištenje kako uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnutih proizvoda koji su upisane kao uzgojno valjane životinje u matičnu knjigu ili upisnik, tako i onih koji nisu namijenjene za upis ili registraciju kao uzgojno valjanih životinja u matičnu knjigu ili upisnik.
Ovo ograničenje se još pojačava kada se predlažu u prijedlogu zakona da je registar uzgajivača matica umjesto ministarstva, vodi priznato uzgojno udruženje. Dakle, sporno pitanje je zašto se registar uzgajivača matica vodi priznato uzgojno udruženje?
Vlada RH predlaže da praktički da će samo jedno priznato uzgojno udruženje dobiti ovlast da vodi registar uzgajivača matica. Dakle, dobiva ovlast da vodi registar uzgajivača koji mu predstavljaju konkurenciju na tržištu. Čak da se i u prijedlogu zakona unese neodređeni broj uzgojnih udruženja, opet dolazimo do apsurda da tri čovjeka koliko je potrebno da se osnuje udruge, vodi registar samih sebe. Dakle, ovakvo zakonsko rješenje dovodi do diskriminacije, ograničavanja poduzetničke slobode i nejednakosti.
Dakle, u prijedlogu zakona traži se da iza stavka 3. doda stavak 4. koji glasi: „Uvjete za oplodne stanice propisuje ministar pravilnikom.“ Hrvatski sabor ne može ovlastiti ministra da propisuje uvjete.
Kada se nekim propisom odlučuje o nečijim pravima o obvezama, u našem slučaju uvjeti za oplodne stanice, tada se radi o materijalnom pravu koji se mora donijeti u formi zakona a ne u provedbenom propisu na koji ima ministar pravo donijeti.
Ovo je samo još jedna odredba koja komplicira poslovanje upravo suprotno namjeri uredbe EU-a gdje se u uvodu uredbe pasus 7. navodi: „stoga radi osiguranja jednostavnosti i dosljednosti prava Unije, primjereno je pojednostavniti pravila Unije utvrđena u tim direktivama.“ Prema tome, sami sebi kompliciramo život.
Nejasno je i čemu služi definicija pčelar. Pčelar je fizička ili pravna osoba koja se bavi uzgojem i/ili držanjem pčela. Kada uredba u čl. 2. stavak 1. točka 7. definira tijelo koje se bavi uzgojem, ako ta definicija nije dovoljno dobra, zašto u prijedlogu zakona se ne daje definicija govedara, svinjara, ovčara, kozara, kokošara nego samo pčelara?
Treća sporna točka je pčelinja paša i mi stvarno, Ministarstvo poljoprivrede ili oni koji su izrađivali prijedlog ovog zakona izgleda da ne znaju u kakvoj zemlji žive i neke bojazni da bi to došlo pčelinja paša bila suprotstavljena sa stočarstvom su gotovo pa neutemeljene, može doći do spora u nekoj mikro, na nekoj mikro lokaciji, ali ljudi moji, ako idete vi Hrvatskom, vi ćete vidjeti ogromne, ogromne kvadratne kilometre zapuštene zemlje gdje buja raslinje, gdje imate pčelinju ispašu u neograničenim količinama i raditi registar u ovakvim uvjetima, raditi registar pčelinje paše koje je već definirano nekim oblikom prava ili vlasničkim odnosima ili Zakonom o obveznim odnosima, to definirati ovim zakonom je pretjerano normiranje odnosno posao koji užasno komplicira život onima koji se pčelarstvom bave a na neki način stavlja se na sporedni kolosijek sva korisnost pčelarstva sama po sebi, i za prirodu i za ljude.
Prema tome, želim reći zaključno, da iz iznesenog je razvidno, da su članci 22. do 24. Zakona kakvi su sada na snazi i kakvi se predlažu potpuno nepotrebni. Sve što se navodno treba regulirati već je riješeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakonom o obveznim odnosima, ne samo da su nepotrebni nego su i štetni za razvoj pčelarske proizvodnje jer se određena udruga jedno uzgojno udruženje ili Hrvatski pčelarski savez stavlja u povlašteni položaj.
Hvala vam lijepa.
Hvala i vama.
Prelazimo sada na pojedinačnu raspravu, prva je na redu poštovana kolegica Marijana Petir.
Izvolite.
Hvala lijepo g. predsjedniče HSA-a.
Državni tajniče sa suradnikom.
Zastupnice i zastupnici.
Predložene izmjene i dopune Zakona o domaćim životinjama regulirat će uvjete i uzgoj sive pčele što je važno za očuvanje genetike sive pčele na području RH.
U svjetskom gospodarstvu siva pčela je najznačajniji korisni kukac jer se smatra izravnim i neizravnim proizvođačem visokovrijednih i lako probavljivih namirnica animalnog podrijetla. Osim proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda, siva pčela je jedan od najvažnijih oprašivača medonosnog uzgajanog i samoniklog bilja, zaslužna je za oprašivanje više od 80% cvjetnica i više od 70% usjeva te neizostavna u proizvodnji hrane.
Sve karakteristike sive pčele ukazuju na to kako je uzgoj ove pčele iznimno zahvalan, a genetska otpornost i neagresivna narav omogućuju uzgoj ove vrste pčele i u naseljenim područjima pa i u gradovima. Zato se sa razlogom može tvrditi kako je upravo siva pčela jedna od najvažnijih i najpriznatijih pčelinjih vrsta u RH. Ipak dostupnost meda koji su proizveli hrvatski pčelari pitanje je koje je sve više prisutno u javnom prostoru, ponajprije zbog toga što potrošači nisu sigurni da li u staklenkama meda koje se prodaju na tržištu doista jest pravi hrvatski med za koji je zaslužna siva pčela ili je riječ o patvorini.
Dodatni problem predstavlja izmjena Direktive o medu na europskoj razini oko koje nikako da se postigne suglasje, a moje mišljenje kada bi se propisalo obaveznog označavanja zemlje podrijetla meda pripomoglo bi se da se prijevarama sa medom stane na kraj.
Mi danas ukoliko med ne kupujemo od poznatog proizvođača za kojeg znamo gdje je točno pozicionirao svoje košnice, ne možemo biti sigurni što smo kupili. Prepoznavanju patvorina meda i stvaranje osnove za jasnije deklariranje i označavanje meda koji su proizveli hrvatski pčelari pripomoglo bi i postojanje hrvatskog peludnog atlasa jer bi se prema analizi peluda znalo da li je taj med proizveden u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi članici ili u trećoj zemlji. I ja bih predložila predstavnicima Ministarstva poljoprivrede da potaknu što žurniju izradu peludnog atlasa u RH.
Zbog važne gospodarske i ekološke uloge pčela potrebno je voditi veću brigu o pčelama i podupirati pčelare koji o tim pčelama brinu. Ja sam izuzetno ponosna što sam uspjela kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu posredstvom svojih amandmana izboriti potpore po pčelinjoj zajednici koje će se uvesti sa stupanjem nove zajedničke poljoprivredne politike na snagu, to očekujemo da će biti kroz nekih godinu dana.
Također je prihvaćen moj prijedlog da se sa europske razine subvencioniraju zdravi obroci mlijeka, voća i povrća za hrvatske osnovnoškolce što je u realizaciji. No ono što je manje poznato jest da smo pokušali kroz našu aktivnost uvjeriti Europsku komisiju i da se podupre i konzumiranje i edukacija o ljekovitosti i zdravoj prehrani kada je med i maslinovo ulje u pitanju i tu smo dobili potporu da se za sada ide sa edukacijama.
I Hrvatska ustvari i prije te odluke Europske komisije kojom je podržan taj moj prijedlog je već počela promovirati med iz Hrvatske na način da se med koji oznaku Med hrvatskih pčelinjaka u okviru školskog mednog dana, a sa ciljem edukacije djece o prehrambenih navikama, poželjnom povećanom udjelu meda u njihovoj prehrani, važnosti konzumacije proizvoda od lokalnih proizvođača i ulozi pčelarstva u poljoprivrednoj proizvodnji već na neki način realizira.
Oznaka Med hrvatskih pčelinjaka potrošačima ulijeva povjerenje, oni smatraju da je taj med sigurniji, kvalitetniji, pouzdaniji od ostalog meda dostupnog na tržištu i istraživanja su pokazali ustvari da našim građanima osim okusa i teksture važna je zemlja podrijetla i proizvođač meda i zato se radije odlučuju za kupovinu meda koji je proizveden u Hrvatskoj. Prosječna potrošnja meda u RH je dva kilograma po stanovniku, imamo 8.500 pčelara 440.000 pčelinjih zajednica koji godišnje proizvedu 8.000 meda i tu imamo prostor za povećanje te konzumacije i za kupovinu hrvatskog meda.
Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Idemo s replikama, prvi je na redu kolega Šimičević.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče HS-a.
Uvažena kolegice.
Pred nama su izmjene zakona i moje pitanje vama da li su one dostatne da zaštitimo našu autohtonu domaću sivu pčelu s obzirom da ulaskom u EU će vjerojatno doći do križanja zajednica, pa je pitanje da li su te križane zajednice bolje od naših?
I moje drugo pitanje je kako zaštiti nelojalnu konkurenciju s obzirom da uvozimo med sumnjive kvalitete, a da imamo domaće proizvode koji su vrhunske kvalitete? I mislim da bi morali učiniti sve da zaštitimo domaći proizvod i cijenom, a pogotovo da spriječimo uvoz sumnjivog meda iz sumnjivih zemalja porijekla.
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepo.
Kolega Šimičeviću, pa ja smatram da su ove izmjene zakona itekako poželjne jer nama je cilj zaštititi našu autohtonu pasminu, to je siva pčela koja ima doista izvrsne osobine jer se primjećuje već u nekim drugim državama članicama da dolazi do križanja i da to ne donosi dobro niti populaciji, a onda ni kasnije svim onim aktivnostima za koje su pčele zaslužne od oprašivanja do proizvodnje meda.
Ovim zakonom ne propisuje se ništa što bi bilo van okvira onog što nalaže europska uredba ili što je već praksa u drugim državama članicama, a dapače čak se i nekako ozakonjuju one prakse koje su uvriježene među hrvatskim pčelarima koje oni već godinama provode na terenu.
Kad je riječ o suzbijanju nelojalne konkurencije mi smo prošli tjedan raspravili Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama koji bi nam trebao biti glavni instrument i alat u suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi i prijevara, pa kad je i riječ o medu.
Sada je na redu kolega Sačić, izvolite.
Poštovana kolegice, evo već ste mi odgovorili na dio pitanja, rekli ste kolki broj, kolki broj pčelara u Hrvatskoj imamo. Međutim, da li možemo uopće pretpostavit kolko ima, jel to nije konačni broj, pored njih koji, koji nisu registrirani, njih je također koji rade iz hobija do 10 košnica. Njih je također znatan broj i oni također funkcioniraju. Možda dal, dal uopće imamo kakvu evidenciju po našim udrugama pčelara na županijskoj razini, dal vam je to šta poznato jer oni nisu u sustavu, a doprinose, dapače proizvode kvalitetan med.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa kolega Sačiću na vašem pitanju.
Prema mojim informacijama u okviru krovnog udruženja Hrvatskog pčelarskog saveza djeluje 150 udruga i tu je negdje evidentirano oko 7.000 pčelara. Prema evidencijama do kojih sam ja došla, a posredstvom i Ministarstva poljoprivrede i komunikacije na terenu, u Hrvatskoj je zabilježeno oko 8.500 pčelara sveukupno, što znači da u principu ako to usporedimo sada u odnosnu na prije 2.g. čak i bilježimo rast broja pčelara i bilježimo broj pčelinjih zajednica, što je pozitivno i što pokazuje da ove potpore kroz Nacionalni pčelinji program daju rezultate, a isto tako ja vjerujem da i ova potpora koju sam izborila na europskoj razini kad krene će bit značajna jer ona upravo podupire tu oprašivačku ulogu pčela i bit će po pčelinjoj zajednici dodijeljena.
Hvala vam.
Kolega Pavić, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice, mislim da ne trebamo posebno naglašavati ulogu pčela, pogotovo kod poljoprivrednika koji se bave voćarstvom, oni to vide i osjete kad se u blizini pojavi neki novi pčelinjak, kad neko dođe sa svojim pčelama i napravi stvarno veliku korist u tom voćnjaku.
Ono što mene smeta u ovom zakonu je to što se briše Katastar pčelinje paše“ i kaže da je to zbog toga što je nešto otežano. Ako je danas u ovo doba otežano vođenje katastra onda je to stvarno smiješno, to je smiješna konstatacija. A taj podatak je izrazito važan, prvo je važno zbog toga što ćemo odmah imati evidenciju o tome tko što sije, tko što sadi jer znamo koje su medonosne bitke, recimo uljena repica, tamo se masovno dolazi na to područje sa pčelinjacima. Imamo podatke u Ministarstvu poljoprivrede, imamo podatke u Agenciji za plaćanje poljoprivredi, prema tome podatke imamo, a to je samo još jedan sloj u katastru i ne znam zbog čega se to briše, a s druge strane zazivate da se napravi atlas ovoga Peludni atlas u Hrvatskoj.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepo kolega Paviću.
Dakle, katastar se zamjenjuje u stvari registrom koji se već vodi. Katastar je bio jedna obveza koja se nije provodila na način kako je to bilo zamišljeno premda su tu evidenciju vodili pčelari i pašnjak povjerenici već na terenu, obzirom da za druga uzgojna udruženja odnosno pasmine je propisano vođenje registra de facto registar koji se regulira ovim zakonom, a koji se već vodi će zamijeniti katastar, dakle tu neće biti nikakvih disonantnih tonova niti razlika u podacima koji će se voditi i koji će biti egzaktno prikazani.
Kad je riječ o Peludnom atlasu, da, ne samo da zazivam nego čvrsto pozivam da se prione tom poslu jer mi se čini da bi to bitno pripomoglo identifikacije hrvatskog meda i razlikovanju tog meda od patvorina koje se nalaze na tržištu.
Sada je na redu kolegica Nađ, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Petir, imate li informaciju koliko je potres na Baniji ugrozio banijske pčelare i kako će im se pomoći da održe ili da povećaju proizvodnju pčela odnosno meda? Hvala lijepa.
Mogu odgovorit? Aha.
Zahvaljujem vam kolegice Nađ na vašem upitu.
Pa među stradalima, smrtno stradalima na Banovini bili su i pčelari, ja i ovim putem izražavam sućut njihovim obiteljima i prijateljima i sasvim sigurno da je taj potres ostavio danak na više od 4.000 poljoprivrednih gospodarstava. Ona su evidentirana putem službi Ministarstva poljoprivrede, te im je pružen kroz taj direktan kontakt i, i jedan poziv ukoliko im je potrebna pomoć da se obrate Ministarstvu poljoprivrede.
Prema mojim informacijama onaj program mjera ruralnog razvoja koji upravo jest namijenjen za oporavak poljoprivrednih gospodarstava, ako se sjećate o tom smo govorili ako je imao komplicirane procedure je posredstvom Ministarstva poljoprivrede iskomuniciran sa Europskom komisijom gdje su odobrene i pojednostavljene procedure i raspisan je natječaj kroz koji će se direktno pomoći stradalim poljoprivrednim gospodarstvima na Banovini …/Upadica: Vrijeme/…pa ih pozivam sve da se jave na taj natječaj.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Andreja Marić.
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, i prošli tjedan smo govorili o važnosti utvrđivanja insekticida, pesticida i teških metala u medu i propolisu. Većina ratara i voćara je svjesna toga da je izrazito važno voditi računa o tome kada se i kako primjenjuju insekticidi i pesticidi, međutim još uvijek ima nekih koji ili zbog nemara ili zbog neznanja proizvodu manje ili veće incidente kao što je bio ovaj katastrofalan pomor pčela u Međimurju. Da li mislite da država dovoljno radi na edukaciji ratara, poljoprivrednika i da li su institucije adekvatno odgovorile na ovaj veliki incident? Naime, bilo je dosta nezadovoljstva naših pčelara da su se prekasno uzeli uzorci, da se zna tko je krivac, a ništa se nije poduzelo, zna se točno koja je parcela bila, koji ratar i da su zapravo institucije tu zakazale. Dakle, može li država učiniti više na edukaciji odnosno na inspekcijama i preventivi i kažnjavanju krivaca?
Hvala.
Hvala vam lijepo kolegice Marić.
Pa ja bih rekla ovako, mislim da je potreban dijalog između sektora jer se počesto, a po meni neopravdano suprotstavlja ratare pa i stočare pčelarima i to sigurno ne može doprinijeti onoj sinergiji koju želimo postići, a to je da ti sektori zajednički djeluju kako bi poljoprivreda bila prosperitetnija jer jedni o drugima ovisimo.
Kad je riječ o situaciji u Međimurju, ja imam drugačiju informaciju od vas jer sam direktno kontaktirala predsjednike pčelarskih zajednica koje tamo poznajem, obzirom da sam kao zastupnica u EU parlamentu organizirala Europski tjedan pčela i promovirala hrvatske pčelare pa onda imam i te kontakte sa terena, pitala sam ih da li smatraju da nakon tih pregovora koje su imali s Ministarstvom poljoprivrede i oko obeštećenja i cijele te situacije koja je doista strašna zbog pomora pčela u Međimurju, da li žele da mi kao Odbor za poljoprivredu još nešto poduzmemo, oni su se izjasnili da su zadovoljni sa postignutim dogovorom sa Ministarstvom.
Vrijeme. Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava, zastupnik Domagoj Hajduković. Kolega Bauk, upozoren sam da nemate masku. Izvolite, povreda Poslovnika, zastupnik Bauk.
G. potpredsjedniče, ispravno ste primijetili da sam povrijedio čl. 293.b Poslovnika HS-a jer sam skinuo masku, a to sam napravio u znak prosvjeda zbog flagrantnog i bezobraznog kršenja epidemioloških mjera jučer na Mirogoju sponzoriranog od strane nacionalnog i lokalnih stožera i zbog toga vas tražim da mi izreknete opomenu kako bi barem netko bio sankcioniran zbog toga jučer.
Hvala.
Dobro. Ja vam neću izreći opomenu zbog onoga jučer, ali izričem vam opomenu zbog ovog danas jer ste kršili Poslovnik. Naime, ovo nije bila povreda Poslovnika.
Hvala lijepo. Kolegice i kolege.
Čuli smo puno toga o pčelarstvu do sada, čuli smo o nekim problemima, čuli smo o tome, o razlozima donošenja ovih izmjena zakona, ali nismo čuli ono što je, po meni, najbitnije. Nismo čuli odgovore na neka pitanja koja sigurno okupiraju, ne samo naše pčelare nego i nas koji promišljamo malo o poljoprivredi. Nismo čuli, čuli smo dakle koliko ima pčelara, čuli smo koliko, koja je količina meda koju proizvedemo po stanovniku, itd., ali mene zanima nešto drugo. Koliko meda mi izvezemo kao sirovinu? To je pitanje svih pitanje, kolegice i kolege. I gdje ga izvezemo. Evo, reći ću vam ja.
Izvozimo u Njemačku, izvozimo u Francusku, izvozimo uglavnom na zapadno tržište gdje se naš med, vrhunski proizvod miješa sa inferiornim proizvodima i onda nam se vraća u staklenkama francuskog meda, njemačkog meda, itd., itd. Na brendiranju, kolegice i kolege, ne samo meda, naše poljoprivrede općenito, smo potpuno, potpuno zakazali. Imamo nekih malih primjera dobre prakse, recimo Krapinsko-zagorska županija je puno radila na tome da brendira zagorski medicinskih koji postoji kao brand, možete ga naći na policama naših trgovina, postojao je neki slabašni i ne baš toliko uspjeli pokušaj da se to isto napravi sa slavonskim medom, a ja ću vam reći i usporedit ću vam medarstvo i proizvodnju drva.
Mi drvo izvozimo isključivo kao trupce, našeg proizvodna nema, kolegice i kolege. Ovo standardiziranje, brendiranje, dolazi sa debelim zakašnjenjem. Zato što mi naš med izvozimo kao sirovinu, ne izvozimo ga kao proizvod i onda nam ga netko prodaje po značajno, značajno većoj cijeni. Osijek, grad iz kojeg dolazim je kolijevka hrvatskog pčelarstva, ne znam koliko o tome znate, ali organizirano pčelarstvo u Hrvatskoj potječe upravo iz mog grada i zbog toga, a i zbog činjenice da sam dugo surađivao sa medarima, mogu vam reći koji su to njihovi problemi i što i mi pomažemo ili ne pomažemo ovim zakonom.
Spominjalo se prije nešto o registru pčelinje paše, o katastru pčelinje paše, itd. Pa kolegice i kolege, mi nismo u stanju voditi katastar i gruntovnicu, gdje se radi o imovinskim odnosima, dakle gdje bi netko trebao biti vrlo motiviran da to u knjigama sve bude u redu, a mi se tu zavaravamo da ćemo katastar ili registar pčelinje paše uspješno moći voditi. Pa po meni je to smiješno. Mi ne možemo popisati koliko je vlasništvo države, koje nekretnine država ima u svom vlasništvu, da ne govorimo o zemlji. Mi ne možemo državnu zemlju staviti u funkciju. Koliko poljoprivrednih površina imate koje je sad zaraslo u šikaru, u šumu, a zanosimo se da ćemo, evo mi ćemo tu napraviti, znate šta, registar pčelinje paše pa će to sve biti divno, krasno, sjajno pa ćemo ne daj Bože popisati tko što uzgaja na kojoj zemlji, pa šta bi pomogli poljoprivredi. Po meni je to, netko je spomenuo prije, kolega Hrelja, ja mislim, bespotrebno, prenormirano, prezakašnjelo, nešto što će zapravo samo iskomplicirati život, a ne mu pomoći.
Prije svega, proizvođačima. I koji je onda krajnji cilj, koji je onda krajnji rezultat svega onoga što mi radimo? A već sam o tome pričao kada su u pitanju europski propisi. Prenormiranje, kompliciranje, mi kao da radimo sustavno na tome da naše proizvođače obeshrabrimo da proizvode, da ih uništimo, baš tim prenormiranjem, plaćanjem koje kakvih taksi, članarina, poreza na zrak jer nisu ne mogu bit kompetitivni sa svojom kolegicom i kolegama iz drugih zemalja Unije poslujući u ovakvim uvjetima. Mogu bit kvalitetom i to jesu, ali nažalost mislim da ovim zakonom nećemo postići cilj, a cilj bi trebao biti unaprijediti naše pčelarstvo.
Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je uvaženi zastupnik Matko Kuzmanić.
Cijenjeni kolega, evo dolazite iz Slavonije koja je budimo pošteni ekonomski najpogođenije područje naše Republike i možda dio naše domovine koji živi u najvećoj oskudici, odakle je i najviše stanovništva iselilo.
Recite mi, poznajete li iti jedan projekat hrvatske Vlade, a spomenuli ste brendiranje ili jedinice lokalne samouprave koji se pokazao uspješnim i koji je pomogao našim malim proizvođačima, nebitno o čemu što proizvode i čime se bave da taj proizvod ne izvoze kao poluproizvod nego da ga kao gotovi proizvod ponude EU i da na neki način u pravom svjetlu pokažemo svu onu kvalitetu i raskoš koju imamo u našoj državi?
Hvala.
Hvala lijepo.
Kolega Kuzmanić, da poznam puno projekata takvih, ali ne poznam nijedan koji je dao rezultata. Dati ću vam jedan plastičan primjer, recimo naš veliki izvozni proizvod je bio šećer, moram se vratiti na to. U našoj robnoj razmjeni recimo sa Republikom Bugarskom koja nije beznačajna, čak 8% je otpadalo na šećer u 2019.g. veliki, veliki iznos. A znate što je naše Ministarstvo poljoprivrede napravilo? Donijelo je mjere koje su kasnile prvo dvije godine, a onda dvije godine nisu dale rezultate i onda se čudimo ko pura, znate već čemu kada nam šećerene propadnu, kada nemamo dovoljno proizvođača, e onda je problem.
Ministrica nije u Saboru, ja vjerujem da ona smišlja sve te proaktivne mjere koje će Vlada donositi da bi pomogla našem proizvođaču, a rezultati su vam tu jasni, sami ste rekli, demografska i gospodarska devastacija Istoka Hrvatske.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Anka Mrak TAritaš.
Hvala lijepo.
Ja sam repliku digla u trenutku kada ste uvaženi kolega spomenuli katastar i gruntovnicu. Zaista sad kad malo vidimo sve zakone koji nam dolaze, dolazi taj jedan trend digitalizacije, jedan trend da sve nekako vodimo i sad katastar će biti ovaj, onaj, čak štoviše kad nam dođe kao druga točka dnevnog reda Zakon o poljoprivredi za koji sam ja sigurna da ćete vi isto aktivno sudjelovati, tamo imate jednu odredbu 17 različitih stvari, sad je samo pitanje tko će to voditi. Dakle, s jedne strane netko može voditi i složiti, ali tko će punit? Dal će to punit netko tko ima 75 ili 76 godina ili 80, ima mobitel snalazi se s mobitelom, ali ovo će reć ma ne pada mi na kraj pameti.
Dakle, vi možete složiti platformu, možete naručiti od nekoga najbolji mogući program, ali to netko u taj program mora stavljat podatke. Kako će ih stavljati, što će bit o tome bojim se da niko ne vodi računa i to se vidi i na ovom primjeru tu.
Hvala lijepa.
Hvala kolegice Mrak TAritaš.
Pa kao i kod mnogih zakona stvari su, ne znam je li to namjerno ostavljene nedorečene u jako puno zakona, onda nešto rješavamo podzakonskim aktima, onda još u pravilu još više iskompliciramo i što na kraju dobijemo? Od toga da bi trebali olakšati proizvođačima i poljoprivrednim kada se govori o mednim sortama odnosno o kulturama koje su medne i samim pčelarima, na kraju smo napravili nešto apsolutno suprotno. I u pravu ste, mislim moja obitelj je imala isto svojih da ne kažem okršaja sa katastrom i gruntovnicom ovom kojom smo mi motivirani promijenit odnosno dovest u red papire i kroz legalizaciji itd., a zamislite ovdje gdje ćemo imati neki katastar ili registar ili kako će se zvati gdje će ljudi biti aktivno zapravo obeshrabreni da tu išta unose. Dakle, provedba uvijek nula.
Sljedeća replika uvaženi zastupnik Željko Pavić.
Poštovani zastupniče baš mi je drago da se i kolegica Taritaš referirala na taj podatak o katastru, brisanje katastarskih podataka odnosno da se više neće ti podaci voditi zato što je zapravo smiješno jer puno je lakše ući preko interaktivne karte i doći do podataka u … isto nego upisivati podatke u nekakav registar onda to tamo pretraživati po nekakvim ključnim pojmovima što je zapravo ljudima koji se bave računalima malo ili gotovo ništa puno teže nego što bi to bilo na interaktivnoj karti.
No, ali htio sam vas pitati nešto drugo. Spomenuli ste brendiranje, spomenuli ste slavonski med, znamo da postoji istarski med, zagorski med, postoji otočki med, velebitski med, dalmatinski med, svašta nešto se dešava, međutim tu nema dovoljnih količina. Kada govorimo o otočkom medu ili dalmatinskom medu nema velikih količina, došlo je i do miješanja. Nekad se dolje kada se govorilo o medu iz Dalmacije prvenstveno se govorilo o medu od lavande, danas se lavanda uzgaja i u Slavoniji. Prema tome, toga više nema nekakvog pravila gdje se što uzgaja …/Upadica Sanader: Vrijeme./… biljke. Trebali bismo imati nekakav pristup sustavni da bismo …/Upadica Sanader: Vrijeme./… da bismo mogli brendirati naš med i zavisno od regija i na kraju na nivou Hrvatske.
Hvala lijepo kolega. Pa trebale bi imati sustavna rješenja, strateška rješenja sa vizijom ona koja vide dalje od dvije godine ili od četiri godine, ali ih nemamo posebno u poljoprivredi nemamo, ali nemamo ni u drugim segmentima da se ne zavaravamo.
Brendiranje što se tiče poljoprivrednog proizvoda ako ćete imati gotov proizvod je jako bitno i proizvođačima iz vaše županije iz koje dolazite, a s tim sam projektom detaljno upoznat, dakle brendiranjem zagorskoga meda ste napravili zapravo jako, jako puno za svoje proizvođače. U Slavoniji to nažalost nije bio slučaj jer imate nekoliko velikih proizvođača koji već imaju brend dakle nisu zainteresirani za ovo, a oni koji su mali nisu ni čuli za ovo pazite, neki pčelari nisu čuli za uopće koncept slavonskog meda.
Dakle, totalno promašena priča, nažalost, nažalost. A zašto? Zato, mislim sad da sam zločest, rekao bih zato što je tamo HDZ na vlasti pa mu je tako svejedno, bogu je svejedno što će bit sa našim pčelarima.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Silvano Hrelja.
Poštovani kolega Hajduković, slažem se s vama da je ovo sve zajedno pretjerano normiranje, pogotovo ovaj dio koji ste spomenuli o katastru pčelinje paše.
Naime, pčelari znaju čije je vlasništvo nad određenim zemljištem i pitaju ga za dozvolu za postaviti pčele na određeno područje, dakle to nije nikakav, nema nikakvog spora da oni to rade legalno i u suglasju sa vlasnikom zemljišta i znaju kakva je situacija sa ispašom stoke na tom području. Dakle, oni su vrlo, vrlo pažljivi ljudi jer neko mora bit pažljiv čim se sa pčelama bavi.
A drugo, nema straha za manjkom pčelinje paše ili viškom stoke na ispaši, to jednostavnoj u Hrvatskoj su dvije suprotstavljene stvari koje ne postoje, dakle. a ko ne vjeruje, neka pogleda satelitske snimke pred 30 g. i današnje, pa će vidjet koja je razlika u pošumljavanju Hrvatske.
Vrijeme. Odgovor.
Hvala lijepo, kolega.
Slažem se sa kolegama koji su rekli prije mene da bi jedna interaktivna karta ili peludni atlas na kojeg se isto namjerava raditi, budu puno korisniji nego neke ovakve travestije poput tog katastra koji će zapravo ovisiti o korisnicima krajnjima a ne koliko će zapravo proizvođačima pomoći. To što ste rekli ste apsolutno u pravu, pčelari su vrlo, vrlo pažljivi ljudi, moraju biti zbog prirode posla. A mi umjesto da im pomažemo, mi im samo još normiramo, još normiramo i još im stavljamo terete.
Kažem vam, ja se ne mogu otet dojmu, ne samo o pčelarstvu, da mi namjerno sve prenormiramo i kompliciramo da ljude aktivno obeshrabrimo da se bave ovakvim proizvodnim djelatnostima. A med vam je i proizvodnja meda vam je možda proizvodnja koja je najkraća recimo i najjeftinija da bi imali puni proizvod, gotov proizvod, brendirani proizvod koji prodajete onda tri skuplje nego sirovinu a mi se dovodimo u poziciju da baš to radimo, da uvozimo sirovinu umjesto da izvozimo proizvod.
Slijedeća pojedinačna rasprava, uvažena zastupnica Anka Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnikom.
Ja ću ovu svoju petminutnu raspravu probati odraditi na način da ukažem na nekoliko stvari.
Prva stvar, da postoji jedna nova moda sad koju imamo kad dobijemo zakon, onda zakonom imamo definirano samo neke stvari a sve drugo će definirati podzakonski akti. Pa onda malo kad vidite zakon, onda vidite da se trebaju donositi uredbe, da se trebaju donositi pravilnici i da se tamo odlučuje o meritumu. To do sad nije bila situacija.
Do sad je zakonom jednako tako bio uvijek definiran i meritum a pravilnici i uredbe koje su bile donesene su samo razrađivali meritum. Ajmo se pitati zašto je to tako. Možda zato što se ne želi da se o tome raspravlja u Hrvatskom saboru. Možda želi da se to nekako prođe ispod rada, to jednostavno nije dobro, to se uvijek obije o glavu onom koji je predlagatelj i to će njemu u provedbi dovesti do problema.
Ali bih o ovoj temi htjela razgovarati i još definirati dvije stvari. Jedna stvar su klimatske promjene, klimatske promjene su činjenica. Mislim da je uvodno bio neko je govorio o tome da što pčele uopće znače u smislu održivosti ne samo prirodnog, dakle samo i prirode nego i u smislu što pčele znače u ljudskom životu i to o tome treba vodit računa.
Dakle, klimatske promjene se ne dešavaju nekom drugom. Klimatske promjene se dešavaju nama, sad i odmah. O tome treba voditi računa. Dakle, jako puno znanstvenika, ljudi različitih iskustava, različitih znanja govore o tome, upozoravaju i kažu prilagodite se. Za ovaj pomor pčela koji je bio u Međimurju, u startu je bila tema da se je nešto promijenilo, pa da je bilo različiti klimatski uvjeti, pa da su se neke stvari promijenile jer na kraju se vidjelo da je kao i uvijek kriv čovjek.
Ko je kriv za klimu koja je? Uvijek je na kraju kriv čovjek i čovjek je taj koji određuje i koji utječe na niz stvari ali bih još ovaj preostali dio se referirala na jednu temu koju sam i pitala državnog tajnika a to vam je urbano pčelarstvo.
Dakle, nekako mi se čini odnosno ne da mi se čini nego sam sigurna da bi ministarstvo u svom radu trebalo ne samo mijenjati zakone zato što su direktive EU-a takve, ne samo zato što je neko došao pa je skakao po glavi i rekao daj mi u zakonu promijeni to i to jer mi ovo ne može se provoditi nego zato da se malo prate i što su trendovi.
Dakle, ni na jednom urbanom području ne može biti urbano pčelarstvo jer morate imati temeljem Zakona o komunalnoj djelatnosti odluku o komunalnom redu o držanju životinja, i pčela je životinja i sad dolazimo do teme urbanog pčelarstva. Sve dok u ovom zakonu ne bude bilo rečeno da postoji urbano pčelarstvo, da i na području gdje su gradovi mogu biti košnice i ljudi se mogu baviti pčelarstvom, vi to ne možete napraviti u nekom drugom zakonu.
Zašto o tome tako govorim? Mi smo htjeli u gradu Zagrebu da se uvede pojam urbanog pčelarstva. Iz razloga što pčele imate. Zelene površine imate, imate dakle tu mogućnost, neki drugi gradovi koji to imaju znatno manje su pokazali i imate na parlamentima košnice gdje se radi, iz tih košnica se radi med i onda kad tamo pijete čaj, ne bi bio kao što je g. Zekanović poklanjao onaj mali med tajniku nego imate med na kojem piše da je taj med proizveden baš tu i baš na taj način. Meni se čini da je to dobro, meni se čini jedna priča jer pčele u gradovima imate i ovako i onako.
Zašto to ne napraviti i omogućiti da gradovi u svojim odlukama o komunalnom redu kažu da na njihovim područjima, dakle na urbanom području, ne izvan urbanog područja može biti i uzgoj pčela? No, to vam je odgovor koji je kad dobijete nekakav formalni odgovor onda formalni odgovor znati sljedeće, nitko nije tražio. Ček malo, da li je uloga ministarstva da prati što se dešava? Da li idu izmjene zakona kad vidite da imate problema s tim zakonom? Da li je uloga svih nas da vidimo što se dešava? Dakle, ljudi moji, zakon mora imati formalni dio kao što ima, ali mora imati i nekakav suštinski dio, mora imati nekakav meritum, ne to prebacivati u uredbe i u pravilnike, ali da vidimo zašto to je. I ajde ako vidimo da neke druge sredine su to napravile, pa zašto ne napravimo mi nego trebali bi imati pilot-projekt pa da nam netko naredi, onda bi bilo sve u redu.
Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je uvažena zastupnica Silvano Hrelja.
Poštovana kolegice Anka, da u pravu ste. Ako se ovaj, predviđa da će uvjete za pčelinje oplodne stanice, da ih treba regulirati, onda to treba biti regulirano u zakonu jer se radi o materijalnom pravu, a pravilnik je provedbeni propis. I da, nagledao sam se ja u ovim klupama po jednom zakonu i predviđeno je donošenje 3, 4 pravilnika, što je potpuno nekorektno prema zastupnicima HS-a jer ne znaju kamo će taj zakon na kraju skrenuti, ali nijednom nisam doživio svih ovih godina da istovremeno imamo na stolu i zakon i prijedlog provedbenog propisa.
Mislim da mi to zaslužujemo i da to zaslužuju naši građani, pogotovo oni koji se bave određenom djelatnosti da istovremeno imaju i zakon i provedbeni propis.
Hvala lijepa.
Hvala lijepo uvaženi kolega Hrelja.
Dakle uvijek imamo, trebamo raditi nekakve iskorake. Meni se čini da moramo biti bolji, a ne lošiji, ali mi smo sad s našim zakonodavstvom odlučili biti loši. Dakle zašto mijenjamo i radimo zakone? Zato jer imamo direktive EU ili smo ih krivo napisali razumjeli ili krive preveli pa je to sve okej, ali premalo ulazimo u meritum.
Dakle, meritum, suština, ono što je meso, zašto pišemo zakone i zašto ga radimo, ostavljamo za nešto drugo. Nikad ne može pravilnik biti taj koji će onda definirati meritum. On razrađuje, dakle on vam razrađuje tehnički, ali ono što je suština, mora biti u zakonu, da ne kažem da postoje uredbe koje jednako tako razrađuju tehnički, ali ako nemate u zakonu to definirano, onda je pravilnik preuzeo ulogu zakona.
Onda je resorni ministar preuzeo uloga Sabora, to nam se jednostavno ne može i ne smije dešavati. Ne može ministar preuzeti ulogu Sabora.
Hvala.
Sljedeća replika Marija Selak Raspudić.
Uvažena zastupnice Mrak-Taritaš.
Nastavno na ovo što ste govorili, složit ću se, znate kako kažu, recimo kad smo govorili o spolnom uznemiravanju? Onda kaže ministar Malenica će donijeti zakon, a ja pitam, oprostite, kako će on to donijeti zakon? Zar je on zakonodavno tijelo. E pa to se očito kod nas podrazumijeva. Mi više nemamo podzakonske, nego nadzakonske akte, imali smo sličnu situaciju i sa Zakonom o obnovi kada smo vidli program mjera, ambicije su se praktički prepolovile, ali njega i dalje nitko nije niti čitao niti kritizirao.
Imamo i širi trend .../Govornik se ne razumije./... saborskih rasprava u kojem bi trebali razgovarati, a to je činjenica da prvo raspravljamo o zakonima ili članovima programskog vijeća, a kasnije u izvješćima koja bi trebala prethoditi tim zakonima.
Htjela bih vas pitati nešto o urbanom pčelarstvu. Argument da nitko nije tražio je slažem se, nedovoljan. Nisu nas ni napali digitalni nomadi pa mijenjamo zakonodavstvo zbog njih. Ipak me zanima, imate li neke indicije postoji li interes za .../Govornik nije uključen./... u .../Govornik nije uključen./...
Hvala vam lijepo na ovom pitanju. Dakle ovaj prvi dio, naravno, to je apsolutno tema rasprave, sve je naopako. Prvo bi trebalo biti izvješće pa zakon i na temelju izvješća radite izmjenu zakona, ali ću ipak koristiti vrijeme vezano uz urbano pčelarstvo. Da, u gradu Zagrebu su pčelari molili i tražili da mogu legalno postavljati košnice i da, mi smo, ja sam i zastupnica u Gradskoj skupštini, mi smo išli sa prijedlogom izmjene Odluke o komunalnom redu da u gradu Zagrebu na području, urbanom području grada Zagreba mogu biti i postavljati se pčele, odnosno košnice, ne pčele nego košnice, ispričavam se, i rasprava je bila u Gradskoj skupštini jedno cijelo popodne i jedno cijelo veće jer smo međusobno uvjeravali da da ili ne.
Čak smo dobili i dovoljan broj ruku koji bi čak i prihvatili to i onda je došao zadnji argument, ne možemo jer nije određeno u zakonu. Dakle u zakonu treba biti mogućnost da bi onda na lokalnoj razini, odnosno grad Zagreb i jedno i drugo to ugradilo. Da, postoje veliki zahtjevi.
Sljedeća replika zastupnik Domagoj Hajduković.
Hvala.
Kolegice Mrak-Taritaš, jednu ste stvar dobro apostrofirali na početku vaše rasprave, bez pčela nema poljoprivrede, nema ljudi, bez pčela nema života. I namjera zaštite sive pčele je po meni za pohvalu, dakle trebamo dati laudu tom naporu, međutim, kao što ste sami ukazali i još neki kolegice i kolege ovdje, mi donosimo zakon, dakle danas raspravljamo o zakonu za koji već unaprijed znamo da neće biti provediv ili će biti teško provediv.
Zašto to radimo i sebi kao zakonodavcu, ali i na kraju, ovim proizvođačima i građanima kojima bi trebali pomoći? Nemojte me krivo shvatiti, ja nisam per se protiv ovog zakona i svega što u njemu piše, ali jako puno stvari je loše, nedorečeno i neprovedivo.
Hvala vam lijepo. Dakle mi se sve češće susrećemo sa sljedećom činjenicom. Imamo zakon, u zakonu sve lijepo piše i onda dolazimo u stvarnost i vidimo da u stvarnosti stvari funkcioniraju drugačije.
Ja sam apsolutno sigurna ako mijenjamo zakon koji je vezan uz uzgoj pčela, možda bi bilo pametno da se sjelo s pčelarima pa da se vidjelo dakle imamo neke probleme, da vidimo kako oni to zamišljaju. Čini mi se da bi to bila elementarna situacija, a ne promijenit ćemo zakon, pčelari će ići svojim putem, zakon će ići svojim putem i konačno nećemo imati onaj rezultat koji trebamo imati.
Postoji još nešto što mene moram priznati već danima izbezumljuje, onaj Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji nije vidio nitko, a u kojem 37% sredstava koje dobivamo iz EU mora biti namijenjeno za temu klimatskih promjena. Pa bilo bi dobro da se to vidjelo i da se tu ugradilo možda i ovakve stvari.
Vrijeme. Sljedeća replika uvažena zastupnica Andreja Marić.
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice nekoliko rečenica o urbanom pčelarstvu koje ste spomenuli. Zapravo ono nije zabranjeno teoretski kod nas, ali postoji onaj pravilnik o minimalnoj udaljenosti košnica međusobno ili od nekakvih objekata turističkih objekata, prometnica, aerodroma itd., tako da zapravo postojeći pravilnik bi trebalo promijeniti odnosno doraditi, dakle to je na tragu onog što ste rekli da zapravo svi mi odnosno država mora krenuti na zakonske izmjene.
Za urbano pčelarstvo postoji interes ne samo u Zagrebu nego i u drugim i većim i manjim gradovima i apsolutno bi ga trebalo podržati. I Zagreb se diči i urbanim vrtovima, ima tu prostora i na krovovima zgrada i ustanova i ograđenim prostorima itd., tako da u svakom slučaju treba poticati da se urbano pčelarstvo razvija, ali je opet tu na potezu zakonodavac odnosno prvo predlagatelj.
I samo još tu je evo kolegica Petir vi ste isto spomenuli pomor pčela u Međimurju …/Upadica Sanader: Vrijeme./… znači bili su nezadovoljni s cjelokupnom provedbom, ali bolje tih milijun kuna nego ništa. Evo toliko.
Hvala.
Imamo povredu Poslovnika Domagoj Hajduković.
Hvala lijepo.
Povrijeđen je čl. 238. Naime, kolegica Mrak Taritaš barata poluinformacijama. Kolegice Nacionalni plan oporavka nismo vidjeli mi kao odgovorni ljudi, ali su vidjeli novinari baš kao i Nacionalnu razvojnu strategiju. Sjećate se prije su novine pisale o tome nego što smo mi kao odgovorni koji bi to trebali donijeti vidjeli.
Ovo nije bila povreda Poslovnika nego replika i dobivate opomenu.
Izvolite odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Kolega Hajduković vrijedila je ova opomena. A da se vratim na temu urbanog pčelarstva, dakle svi oni koji žele na svojoj zgradi imati i može biti zgrada koja je u zelenoj površini kaže hoću postaviti košnice, proizvodit ćemo med i sve ostalo, to mogu samo ilegalno u ovom trenutku.
Dakle, zakonodavac mora to definirati kroz zakone da bi vi to mogli onda prenijeti na lokalnu razinu. Zato sam i govorila o primjeru, ja znam o primjeru Grada Zagreba, dakle mi smo imali sve argumenta i čak imali smo u jednom trenutku možda i dovoljan broj ruku da to izglasamo, vi znate da je uvijek ključan taj broj ruku, kod nas su uvijek u Skupštini Grada Zagreba ako se HDZ nešto malo posvadio sa g. Bandićem onda je bila prilika da možda malo te ruke budu i za nas, ali to je jedna druga priča. I zadnji argument je bio ne možemo, sve dok Ministarstvo poljoprivrede to ne definira ma ne možemo mi. Ja još uvijek ne razumijem zašto se to ne napravi.
Posljednja replika uvaženi zastupnik Željko Pavić.
Poštovana zastupnice ja ću se još malo vratiti na katastar, zato što me to stvarno smeta. Znam što je pčelarstvo, jedno vrijeme sam se i bavio pčelarstvom to je prekrasan hobi, interesantan, može se i ukoliko ste malo agilniji možete nešto i zaraditi od toga, ali ono što je izuzetno važno u tom dijelu to je praćenje kretanja pčela.
Radi se o tome da se nekontrolirano šire bolesti. Vi kada imate katastar kad znate gdje je koja pčelinja paša, kad znate gdje je smješten koji pčelinjak, kada je to sve skupa uneseno u katastar znači u grafičkom obliku vi možete to puno lakše pratiti i puno lakše reagirati ukoliko se nešto izvanredno desi.
Zato bi apelirao da se ukoliko se nešto ne radi zbog toga što se nije moglo raditi ili se loše radilo, da se ne ukida nego da se ljude prisili da se to napravi.
Hvala lijepo kolega Pavić.
Dakle, ja ću se uvijek zalagati za razvoj za digitalizaciju, za dostupnost podataka, za podatke koji mogu biti dostupni svima, da imate podatke točno ko gdje, gdje je državno zemljište, gdje nije, tko što uzgaja, tko što planira uzgajati jer vi jednako tako možete određeni broj godina uzgajat onda više ne, ja tu uopće nemam nikakvih problema čak štoviše, ali ono što dođete do stvarnosti dakle možete napraviti aplikaciju koja je najsavršenija i vi ćete u tu aplikaciju apsolutno moći unijeti ili će neko drugi to napraviti, ali pitanje je koliko je ljudi i koliko je onih koji jesu spremni za to sve zajedno.
Ja se uvijek vraćam na katastar, mi još uvijek imamo 3.600 katastarskih općina, govorim o onima na zemlji, znate koliko imamo sređeno? Negdje oko 10%. Pa ljudi moji, pa nama trebaju godine da se uopće pomaknemo i odlučimo nešto.
Hvala lijepo.
Sljedeća pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Ljubomir Kolarek.
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Prijedlog zakona izmjene i dopune Zakona o uzgoju domaćih životinja u najvećem dijelu vidjeli smo odnosi se na pčelarstvo. Dolazim iz Međimurske županije gdje imamo dvije udruge pčelara i jedna „Agacija“ sa 200 članova, druga „Nektar“ sa 40, prosječno negdje preko 10.000 košnica i godišnje proizvodnje negdje oko 150 tona meda, što za našu županiju koja nije velka, nije ni malo. Imali smo 2020.g. jedan velki pomor pčela, 1221 košnica je stradala od 37 proizvođača pčela i još dodatnih 100 košnica koje nije bilo službeno, koje nisu bile službeno evidentirane. I naši pčelari burno su reagirali sa pravom jer se pčelarstvom bave dugi niz godina, bave se s ljubavlju i znadu što je pčelarstvo i što pčelarstvo znači ne samo u ovom gospodarskom dijelu, ekološkom dijelu nego već i u zdravstvenom dijelu jer proizvod meda pčela nije samo med već pelud, vosak, propolis, matična mliječ, sve to upotrebljavamo u hrani ili je to dodatak hrani i što je jako bitno.
Ja sam došao do jednog podatka zapravo prvo bi rekao koji su problemi pčelara. Došao sam do podatka da smo 2018.g. uveli 1560 tona meda, najviše iz Španjolske, a i iz zemalja van EU, a naš izvoz je bil, bio 300 tona. Znači to je jedan problem u čemu se susreću naši pčelari je ta cijena i jeftini uvoz, a skupi, skupa prodaja i onda oni nisu bi rekli na tržištu u ravnopravnom položaju.
Druga stvar, danas se niko nije dotaknuo jednog vrlog važnog pitanja, a to je kontrola napuštenih pčelinjaka koji su direktni izvor zaraze i bolesti za ostale pčelare. Tu konkretno ne postoji mehanizam kako ih riješiti jer su oni u privatnom vlasništvu i nalaze se na privatnim parcelama.
I treći problem di ja vidim, a to je danas je bilo rečeno i o tome je tzv. tekući med ili patvoreni med koji naši kupci traže na tržištu, a to je u stvari dosta jedna velka prevara.
I ono što, što je vrlo važno naglasit je problem za male proizvođače gdje vrlo teško dobivaju markice za proizvodnju propolisa i tzv. medice.
No ono što je meni važno i bitno istaknuti da se nadam i vjerujem da će probleme koje sam naveo riješiti i zakon i pod zakonski akti.
Dobro je kolega Matula rekao da mu je čudno što u onoj javnoj raspravi ili savjetovanju se uključuje tako mali broj medara. To je i meni čudno jer sigurno oni imaju probleme koje jednostavno im je na neki način teško reći. Uzgojna udruženja po meni nisu sporna jer cilj im genetsko unapređenje domaćih životinja, provođenje odobrenog uzgojnog programa, kvalitetno selekcioniranje, čuvanje genetike i naravno razvijanje programa izvornih pasmina i slično.
Ali vratio bi se na početak. Znači opet bi se vratio na početak i ono što se desilo prošle godine. Ljudski faktor je najbitniji, da li je stvarno moguće da neko nesavjesno upotrebljava …/Upadica: Vrijeme/…ili pesticide i herbicide i na taj način uništi 1200 ili 1300 …/Upadica: Vrijeme/…košnica. I zahvaljujem ministarstvu za ovi milijun kuna koji je pomoglo našim pčelarima. …/Upadica: Vrijeme/…To im puno znači.
Pozdravljam zakon, ali probleme pčelara ne bih stavljao ispod tepiha. Hvala.
Replika uvaženi zastupnik Stipan Šašlin.
Poštovani kolega saborski zastupniče, evo u prethodnim diskusijama dosta se govorilo o tzv. urbanom pčelarstvu. Ja bih doista htio čuti vaše mišljenje o realnim mogućnostima toga s obzirom da evo znam slučajeve gdje smo imali problema ovaj gdje su i u ruralnim sredinama pojedini susjedi tražili izmještanje pčelarskih zajednica dalje od naseljenih mjesta, doista mi nije jasno kako to neko misli na balkonima ili na krovovima kuća na 5. katu negdje držati pčele? Mislim da to nisu ne znam oleandri ili, ili ovaj neko drugo cvijeće koje treba jedanput zaliti dnevno, ovaj doista bih htio vaše stručno mišljenje o tome. Hvala.
Evo hvala lijepa.
Pa ja ne bi samo rekao da je to ruralno pčelarstvo nego općenito govoriti o ruralnom stočarstvu. Tu je doista dosta veliki problem i tu JLS mora biti dosta pažljiva jer ljudi su postali dosta osjetljivi, dosta im smeta blizina. Osobno kad sam radio kao veterinarski inspektor mnogo intervencija smo imali kada se neko počeo, ja ću reći rekreativno, baviti pčelarstvom i ako je ovoga košnice stavio u blizini susjednog dvorišta bile su reakcije i morali smo reagirati, mislim da prostorni planovi JLS-ova, pogotovo gradova, moraju biti pametni i mudri da ne dolazi do ovakvih slučajeva. Dosta je to teško, nije baš jednostavno ni u pčelarstvu, ni u svinjogojstvu, niti u govedarstvu.
Slijedeća replika Marija Selak Raspudić.
Urbane sredine treba oplemenjivati a o pčelama ljude educirati, možda kolega iz HDZ-a misli da bismo mogli dokinuti i urbane vrtove i sve ostale zelene površine jer što će to nama u gradu, pogotovo ako nekakva mrkvica ili repa izviri na mjestu gdje je neprimjereno.
No htjela bih vas pitati nešto s čim ste zaključili vaše izlaganje. U Srbiji je naglašeno iz službenih udruga pčelara da je najveći problem i pomor pčela, uzrokovalo njihovo trovanje. Dakle, ljudi različitim pesticidima koje koriste.
Imate li ikakva saznanja koliko je na razini Hrvatske taj problem velik i jesu li ljudi uopće dovoljno educirani da oni što neposredno a što posredno uništavaju pčele nekritičkom primjenom pesticida i što se može učiniti po tom pitanju?
Mislim da je odgovor vrlo jednostavan.
Takve ljude treba locirati i kažnjavat. Znači, korištenje herbicida i pesticida koliko je meni poznato, propisano je zakonom da sve ono što kupiš, što jedna poljoprivredni proizvođač kupi, on svoju praznu ambalažu mora vodit evidenciju za to i vraćat i adekvatno zbrinjavat.
Onaj koji to ne radi, njega treba adekvatno i strogo kaznit, pogotovo kad se događaju ovakve stvari jer nisu samo bile ugrožene životinje nego i ljudi.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Rade Šimičević.
Zahvaljujem, potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi kolega, govorili ste o uvozu meda, svi znamo da je naš med najbolji, najkvalitetniji, da se ne može uspoređivat sa onim što se uvozi. Kako ćemo mi zaštiti domaći proizvod odnosno kako ćemo spriječiti te trgovačke lobije da budu gospodari situacije kad znamo da na drugoj strani imamo puno kvalitetniji i bolji med i mislim da bi trebali sve učiniti da ojačamo proizvodnju domaćeg meda a ne na jednostavniji i lakši način uvoziti nekvalitetni med? Hvala.
Hvala na pitanju.
Pa mislim da označavanjem uvoznog meda, to je broj jedan. Drugo, ja osobno smatram da se naš domaći med koji je jako kvalitetan, možda preslabo i reklamira.
Znači, mi moramo raditi i naši pčelari moraju raditi i na svojoj promociji, smatram da su možda oni i previše samozatajni. Reći ću jedan primjer kada smo prije 10-ak ili 12 g. pisali dokumente gdje se hrvatski med iz jednog malog međimurskog mjesta izvozio u Švicarsku, Švicarska nije zemlja EU-a, i kada smo dobili i povratne informacije, rekli su nam da bi oni iz naše jedne kile meda napravili 10 kg svojeg meda. Znači da je naš med itekako kvalitetan.
Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava, uvažena zastupnica Ankica Zmajić.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče, kolege i kolegice.
Zakon o uzgoju domaćih životinja Hrvatski sabor donio je 2018. g. a primjenjuje se od 1. siječnja 2019. godine.
Osnovni cilj ovog zakona je osiguranje učinkovite provedbe uzgojnih programa, unaprjeđenje uzgoja i proizvodnje domaćih životinja u RH. Ovaj zakon uređuje uzgoj goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, peradi i sive pčele.
Činjenica je da bez uzgoja domaćih životinja nema kvalitetne i zdrave domaće hrane, da uzgoj domaćih životinja u ekonomskom i socijalnom pogledu ima stratešku važnost za poljoprivredu RH i doprinosi očuvanju prirode i kulturne baštine. U ruralnim područjima uzgoj domaćih životinja je izvorni prohod poljoprivrednoj zajednici ili domaćinstvu.
Ovim izmjenama i dopunama Zakona o uzgoju domaćih životinja o kojima danas raspravljamo, želimo još više unaprijediti područje pčelarstva kroz uzgoj sive pčele koja je naša izvorna odnosno lokalna pasmina. Svrha ovih izmjena i dopuna je osigurati pravnu osnovu za definiranje uvjeta uzgoj i zaštite izvorne sive pčele donošenjem pravilnika, omogućiti priznatom uzgojnom udruženju, uvođenje registra uzgajivača matica, budući već određuju uvjete upisa u registar te regulirati operativnu provedbu poslova pašnog reda odnosno način gospodarenja pčelinjim pašama koje do sada nije bilo propisano u ovom važećem zakonu.
Naglasila bi da na području općine gdje živim sve više mladih i malih OPG-a bave se pčelarstvom i smatram da će im i ove izmjene i dopune, pridonijeti njihovom radu i proizvodnji meda i drugih pčelinjih proizvoda. I još bih napomenula da je slavonski med zaštićen, autohtoni hrvatski prehrambeni proizvod. Hvala.
Imamo jednu repliku, zastupnica Marija Selak Raspudić.
Mnogo smo govorili o medu, možda smo malo manje govorili o ulozi pčela u eko sustavu ali i njihovoj praktičnoj svrsi na razini oplemenjivanja i oprašivanja. Bez pčela nema jabuka, nema jagoda, nema višnje, nema šljiva odnosno značajno su manji prinosi.
Možete li se malo detaljnije osvrnuti na posrednu korist koju imamo od pčela izuzev ove neposredne koja dolazi u vidu meda o kojoj smo ovdje često raspravljali?
Znači neposredna korist je zaštita zdravlja, očuvanje zdravlja.
Vezano za ovu vrstu znači gdje se proizvodi med znači za lipu, suncokret, uljanu repicu, kesten itd. kojeg ima dosta na području znači Slavonije. Evo znači kroz tu biljnu vrstu je došlo i do ove proizvodnje meda.
Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Goran Ivanović.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče HS, uvaženi državni tajniče sa suradnicom.
Evo ja bi rekao jedna dobra tema u HS. Pčelari su zasigurno ljudi o kojima treba govoriti, a ovo je dobra prilika. No ono što uvijek zabrinjava da nekako skrenemo malo sa same rasprave i sa samog habitusa te rasprave, pa se onda ode u nekakvo iznošenje podataka koji apsolutno niti stoje i želi se samo baciti blato na nekoga, pa tako je bio podatak da je HDZ kriv za pomor pčela. Mislim to je stvarno jedna od konstatacija koja je danas sigurno obilježila ovu jutarnju raspravu.
Hrvatska u prosjeku proizvede negdje oko 7.000 tona, tona meda, od tih 7.000 tona meda polovicu skoro proizvede, proizvedu slavonski proizvođači. Ovdje je bilo riječ i o brendu „slavonski med“ i mene čudi da moj kolega Domagoj Hajduković koji dolazi iz istog kraja kao i ja umjesto da iskoristimo ovu pozornicu i da educiramo ljude da, da se priključe projektu koji je hvale vrijedan, svih 5 slavonskih županija se udružilo u jednu. Za sada su ti podaci vrlo porazni, ali ostat će porazni ako o tome ne budemo govorili, ako ljude ne budemo educirali da imaju prigodu i priliku se udružiti pod jednim brendom, a to je slavonski „slavonski med“.
Osječko-baranjska županija ima negdje oko 845 pčelara i ono što brine, a o tome treba razgovarati i ove izmjene i dopune ovog zakona idu u korist ovoga o čemu želim govoriti. Osječko-baranjska županija je 2017.g. proizvela 1300 tona, 1300 tona meda da bi 2019. imali svega 430 tona. Dva su vrlo bitna faktora koja su utjecala, a mnogi su saborski zastupnici o njima govorili, a to su klimatske promjene, apsolutno koje su poremetile cijelu priču kada je u pitanju pčelarstvo na području ne samo ovih 5 slavonskih županija nego na prostoru RH i jednim dijelom prošle godine je to zasigurno napravila i smanjila malo količinu meda i korona odnosno Covid-19 koji se pojavio na ovim prostorima gdje pčelari u jednom trenutku kad je bio apsolutni lockdown nisu mogli odraditi dio pripremne sezone koja ih je očekivala u tom, u tom periodu.
Ono što je bitno, a kolko evo pratimo u zadnjih i iza ove točke dolazi točka zakona o odnosno o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi. Neki dan smo razgovarali o nepoštenim trgovačkim praksama. To je bit. Moramo sve usmjeriti ka tome da zaštitimo domaću proizvodnju. Domaću proizvodnju nećemo zaštititi ako ne osiguramo instrumente zaštite te nepoštene trgovačke prakse odnosno zaštite domaćeg tržišta.
Podatak da je u Ukrajini kila meda 2 EUR-a vam jasno govori do kakvih problema to može dovesti, do kakvih problema to dovodi kada je u pitanju tržište općenito meda na prostoru RH. 2017.g. je dobra priča krenula sa zaštitom i brendiranjem hrvatskog meda u staklenkama koje su nosile natpis „hrvatski med“ mislim da na tome trebamo raditi, siva pčela je nešto što je evo, svi pčelari koji rade ovdje u Hrvatskoj su ti koji smatraju da je siva pčela ta koja donosi najbolji med, koja je najmedonosnija i za koju naravno treba i tu autohtonu vrstu zaštititi na ovaj način.
Prema tome, problemi koji se javljaju u ovom dijelu su zasigurno veliki. G. Hajduković je nešto govorio o tome da je Osijek jedan od prvih centara koji je krenuo u osnivanje, prvo pčelarsko društvo osnovano 1879.g. u Osijeku i veliki broj pčelara je upravo na tim iskustvima gradilo cijelu svoju priču. Dapače, ono što zasigurno trebamo i moramo ostvariti da spriječimo te nepoštene trgovačke prakse koje po svim segmentima hrvatsku poljoprivredu odnosno hrvatskog proizvođača bitno dovode u problem. Nadam se da ćemo izmjenama i dopunama ovog zakona barem dijelom riješiti taj dio problema. Hvala lijepo.
Imate nekoliko replika, ali prvo povredu Poslovnika, zastupnica Marija Selak Raspudić.
Čl. 238. neistina je da je HDZ kriv za pomor pčela. Pčele su uvelike uzor i za ljudske socijalne zajednice. U tom smislu notorna je činjenica da je HDZ neočekivano opetovano kriv za pomor svojih matica, dok vrijedne tihe pčele nastavljaju preživljavati.
Ovo nije bila povreda Poslovnika, izričem vam opomenu.
Imamo repliku, uvaženi zastupnik Rade Šimičević.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Uvaženi kolega, evo znamo da je naša pčela kvalitetna, da je naš med kvalitetan, a ovdje moje pitanje vama da li mi dovoljno ulažemo u poticaj da zaštitimo, da zaštitimo naš pčelinji proizvod i ovdje, doista se ovdje provlači teza da se ne ulaže dovoljno u zaštitu što smatram čistom demagogijom.
Vi dolazite iz Slavonije, a možete reći jel imate neke podatke koliko se uložilo odnosno koliko je ova vlada dala poticaj za održavanje pčelinjih zajednica odnosno proizvodnju meda u Slavoniji? Hvala.
Hvala lijepo, uvaženi kolega Šimičević.
Da, ovdje se uvijek postavlja to pitanje tko je u biti nanio više štete u Hrvatskoj?
Mislim da to nikada ne bi trebao biti meritum onoga o čemu raspravljamo no evo, postoji taj nekakav animozitet koji se nikako ovdje u hrvatskom parlamentu ne može svesti na jednu realnu osnovu pa da razgovaramo argumentima, da razgovaramo o činjenicama, brojkama, a one su jedine te koje bi trebale svim onima koji nas gledaju, značiti nešto i orijentirati ih u prostoru u kojem se Hrvatska uopće nalazi.
Naravno da Ministarstvo poljoprivrede kroz svoje mjere protječe i sektor pčelarstva, nešto sam govorio o projektu jel tako, hrvatska staklenka kojoj je negdje oko 7 milijuna eura bilo ostvarenje, male sredine kao regionalne sredine, također puno ulažu u pčelare, prema tome, na tome moramo raditi, to nam je prioritet i za to se svi trebamo zalagati.
Slijedeća replika, uvažena zastupnica Marijana Petir.
Hvala lijepa, g. potpredsjedniče.
Kolega Ivanoviću, govorili ste između ostalog koliko je nepoštene trgovačke prakse, nelojalna konkurencija pogubno utječu na sve sektore u poljoprivredi pa tako i na područje koje se odnosi na med i na pčelarstvo, o tome smo razgovarali i prošli tjedan koliko je bitno donijeti adekvatnu zakonsku regulativu koja je odraz određenih političkih opredjeljenja da se takvim praksama stane na kraj.
Slažem se s vama, često se ovdje odvijaju rasprave koje više ili manje .../Govornik se ne razumije./... pa tako se razgovaralo i o sektoru šećera gdje se također upiralo prstom u jednu opciju da je dogovorna za zatvaranje šećerana, bez da se realno sagledalo koliko su politike koje su 2012. odlučivale o kvotama, ustvari uvjetovale daljnji tijek ove nesretne šećerne priče.
Hvala lijepo.
Krenut ću od ovog zadnjeg, o tome sam govorio nešto i prošli puta, to je taj problem. Imamo čovjeka koji je vodio Ministarstvo poljoprivrede u tim godinama o kojima ste govorili it oče koštati hrvatsku državu 68 milijuna kn jer nije poštivao zakon ali nikom ništa, to su neki drugi. No kad HDZ je naravno kriv za sve u ovoj državi. Tako je i pa i onaj ko radi naravno da može u nekom trenutku pogriješiti ali zato donosimo ovakve zakone da ne griješimo.
Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama je zasigurno nešto što će biti temelj da se ovakve stvari u budućnosti ne događaju. Ministrica Vučković ulaže silan napor kada je u pitanju poljoprivreda, evo i za nekoliko sati ćemo raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi koji opet želi ići na ruku malim proizvođačima.
Prema tome, ja mislim da se trebamo maniti te priče „mi, vi, oni“, jedna je Hrvatska i jedni su hrvatski proizvođači koje moramo jednako poštovati i zaštititi na tržištu.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Stipan Šašlin.
Poštovani saborski zastupniče, činjenica da volimo isticati kvalitetu našeg meda i to je doista dobro no, isto tako je činjenica da posljednjih 10-ak i više godina događaju se praktički drastične promjene u kvaliteti staništa odnosno jednostavno ta ispasišta pčelinja se na neki način devastiraju, poglavito na poljoprivrednim površinama jer se krče sve zelene površine, travnjaci, odnosno gustiši, tršćaci itd., sve se privodi monokulturama tako da imamo slučajeva da pojedine površine koje su zasijane suncokretom, pčelari jednostavno više i ne dovode svoje košnice, svoje jel, jel jednostavno suncokret ne medi, to su činjenice i doista ne znam kako, na koji zaštititi tu bioraznolikost a time i kvalitetu meda i količinu u konačnici meda naših .../Govornik se ne razumije./...
Hvala lijepo.
Naravno da ovo nije zasebni otok, puno je parametara koji utječu na to koliko ćemo proizvesti meda, kako će pčelari uopće ući na ispašu sa svojim pčelama, prema tome, ovo je jedna šira platforma koja bi treba otvoriti ustvari ove stvari o kojima ste govorili. Pčelari sami za sebe ne mogu opstati sa svim pčelama, moraju imati riješene uvjete i preduvjete.
Naravno da Ministarstvo poljoprivrede o tome vodi računa i treba voditi računa ali su tu isto tako bitne i regionalne a rekao bi i lokalne samouprave. Djelom ovo što se govorilo o katastru, zasigurno je točno i tu nema govora, knjige se moraju urediti i srediti, no ja sam siguran da i čelnici lokalnih samouprava sa svojim proizvođačima, sa svojim pčelarima mogu napraviti puno da bi proizvodnja bila veća a kvaliteta meda što bolja.
Slijedeća replika, uvažena zastupnica Anamarija Blažević.
Hvala lijepo.
Evo govorili ste o nepoštenim trgovačkim praksama, o brendiranju meda, mene sada samo zanima ustvari vaše mišljenje, imaju li naši potrošači evo kad pričamo i Slavoniji, o slavonskom medu, razvijenu svijest po potrošnji odnosno kupnji proizvedenog meda od strane naših OPG-ovaca odnosno osoba koje se bave proizvodnjom meda ili možda da preformuliram pitanje, kupuju li u dovoljnim količinama taj med ili su skloniji kupovati sumnjive kvalitete u nekim trgovačkim lancima i što nam je za napraviti, za promovirati, za brendirati dalje proizvode koji se prave od meda na našim lokalnim OPG-ovcima koji rade naši pčelari?
Hvala lijepo.
Kada bi naši pčelari usvojili tehnike koje koriste ovdje pojedini saborski zastupnici kako doći do malih ekrana, kako doći do portala, zasigurno bi bilo puno, puno uspješniji.
Edukacija, reklama je nešto bez čega nema ovoga o čemu ste govorili i to su podaci koji ne idu na ruku pčelarima, mi dođemo do cilja da napravimo jedan proizvod, jedan brend kao što je ovaj slavonski med no onda nakon toga, stanemo, ne ulaže se dovoljno u reklamu i promociju toga proizvoda i zasigurno tu gubimo trku, prema tome puno se više mora ulagati u, u marketing odnosno bez njega nema niti povećane proizvodnje, a nakon toga ni povećane prodaje. Hvala lijepo.
Slijedeća pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Željko Sačić.
Hvala vam lijepo poštovani predsjedavajući i državni tajniče, kolegice i kolege, hrvatska javnosti.
Ovaj sa radošću vam mogu reći da sam se dugo vremena, možda jedno 7-8.g. u svojoj mladosti bavio pčelarstvom, došo sam čak do 17 košnica i iznimna je to stvar i iznimno ovaj proučio sam mnogo toga, bio sam uspješan, prodavao sam med i to u periodu prije rata. Rat je to sve prekinuo. Prema tome, mogu za sebe reći da sam dosta o pčelicama i pčelarstvu naučio, osobito o medu. Umjetnost je baviti se pčelarstvom, zahtjeva veliki trud, ljubav, te pčelice također to i vraćaju, to je život za sebe, on oplemenjuje. Međutim, u to treba jako puno ulagati, treba puno znanja, strašno puno znanja i učenja, imamo o tome dobrih, dobrih udžbenika, dobrih profesora i iskustva. Problem je u posljednje vrijeme, zapravo to je tad bio '82., '3., '4., '5., jedna velika pošast se pojavila ta pčelinja nametnik Varroa koja je u velikoj mjeri desetkovala sve te naše pčelinje zajednice i ti lijekovi koji su se tada upotrebljavali su bili jako skupi u razini 100 maraka za cca. 10-tak koštica u jednom tretiranju. Ovi su bili još iz inozemstva, nekako smo im ne znam kako dolazili do njih, ne baš čini mi se u Jugoslaviji normalnim putem, ali problem je u tome što su ti lijekovi imali i određene, bile su jasne preporuke da mogu ostaviti te neželjene rezidualne nekakve ostatke, imali su ovaj taj jedan loš učinak jel su oni ili isparavali ili se dimilo.
E sad, kao savjesni pčelar, a svima su nam to govorili mladim ljudima da moramo sve učiniti da med doista bude upotrebljiv, što za malu djecu, što za stare kao lijek, kao savjesni pčelar uvijek smo vodili računa, osobito ako se preventivno tretiralo protiv strašnih bolesti američke gnjiloće, tu ima antibiotika, uvijek je rečeno kada tretirate antibiotici ne smiju biti u tom medu, morate znat kad se tretira, kada se prihranjuje društvo, zajednica ne smije prijeći određen period jer te šećerne pogače, šećer u, u, u tom ovaj mlijeku, u toj tekućini mora bit pojeden do proljeća, ne smije se miješati sa prvom pašom sa livadnim, sa ovaj bagremom, kasnije ovaj sa, sa svim tim ovaj pašama koje dolaze kestena gdje ima i onda imate pravi med i iskusni ljudi znaju to prepoznati.
Ono što ostaje problem, nemojte ić u nikakvo urbano pčelarenje. Urbano pčelarenje je problem, pa on je, zamislite med u urbanom pčelaranju u Zagrebu puno teških metala, puno zla svakojakog, pa cilj jeste da mi odemo negdje na, na slavonska polja, ovdje što dalje Sljeme, Podsljeme, Zagorje naše gdje nema zagađenja. Kakvo urbano, pa kome ćete preporučit urbani med, proizveden urbani med? To i lijepo zvuči, al nema od toga koristi, dapače bježat od toga što dalje.
Drugo, u sukobu smo mi ratari i vinogradari, istodobno sam i vinogradar, sa pčelarima jer mi trebamo špricati vinograde, a pčelice dolaze na cvat vinove loze. Naši su periodi po 14 dana i to su insekticidi gdje da bi zaštitili vinovu lozu ti moraš upotrebit strašan insekticid od svakojakih cvrčaka, američkih, ovaj da ne kažem ostalih tih …/Govornik se ne razumije/…da kakve sve dolaze, a pčelice su oko. Tu treba, mi znamo, vinogradari smo educirani, nas educiraju ili platimo to i svake godine znamo kako s pesticidima savjesno, a naravno postupati, međutim treba tu nešto i pčelarima reć, pa nemojte doć na pašu u to doba kada se ovaj ili u blizinu vinogradarskih ovaj površina jer to je samo po sebi katastrofa, pa to ti srce puca kad ti prođeš sa pomizerom, a vidiš da ti pčele lete, znaš da nekome fale, pa se onda nekako lokalno snalazimo.
U principu dobro je, može biti novac, ali treba puno edukacije. Ovih 150 udruga maksimalno proširit, uključit sve i te pčelare educirat, a građani također neka bježe što dalje od tekućeg meda. Pravi med je onaj koji kristalizira, a nažalost to hrvatska javnost …/Upadica: Vrijeme/… i ne zna.
Imamo replike dvije, prva je uvažena zastupnica Marijana Petir.
Hvala vam lijepo.
Evo uvaženi kolega Sačiću dobro je čuti i iskustvo osobe koja se bavila pčelarenjem jer ste još jednom podcrtali ono što je izuzetno važno, a to je prevažna uloga pčela u proizvodnom hranidbenom lancu, u oprašivanju, u povezanosti sa poljoprivredom i potrebi međusobnog balansa i uvažavanja, no važno ste apostrofirali problem koji se događa sa lijekovima. Zato bih htjela naglasiti da smo mi taj problem podigli na europsku razinu i tražili od Europske komisije da financira u stvari pronalaženje novog lijeka sa svojim sredstvima koji bi bio u funkciji očuvanja divljih pčela jer kao što ste spomenuli lijekove koji su prisutni ne možemo uvijek i dovesti u vezu sa dobrobiti. Tako da sam zadovoljna što je Europska komisija prihvatila taj prijedlog i nadam se da ćemo uskoro imati i priliku da se takav jedan lijek razvije kako bi bio na korist našim pčelarima.
Da hvala vam lijepo, baš se i veselim tome jer jedno vrijeme smo došli pred zid, nije se znalo, velika je trebala znanstveni, veliki napor znanstvenika da se ovaj istaknu samo …/nerazumljivo/… jer su ovo bile velike nuspojave. Drago mi je da su taj korak napravili i to je perspektiva, a sad za ostalo je na savjesti i moramo znati, nitko, radi ekonomske koristi nažalost neki pčelar prekorači granicu i ide tretirati s antibioticima ili ide prirodni med miješat koji je pčelica preradila da bi prezimila on ga ne, ili ga ne odvoji ili na ga na bilo koji drugi način ovaj pomiješa sa onom prvom pašom ili čak sa i to nije dobro. Ali to je do, to moramo educirati ljude.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Željko Lenart.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Sačić ja mislim da skoro svi pčelari u Hrvatskoj su postali pčelari iz ljubavi, mi nemamo industrije meda i stvaranja meda. Mislim da su svi ljudi počeli sa par košnica, zaljubili se u to i onda su to nadogradili neki na više, neki na manje i ovo je tema o kojoj upravo trebate govoriti vi koji ste se bavili pčelarstvom. Ja se evo u ovoj temi nisam puno javljao jer nemam iskustava iz toga. No, međutim kad govorimo o urbanom pčelarstvu ne znači samo pčelarstvo u Zagrebu. Moj susjed u Kutini u mojoj ulici gdje su i poljoprivredne površine ima nekoliko košnica koje pomažu svima nama poljoprivrednicima u oplodnji kultura koje mi uzgajamo i tu vodimo računa jedni o drugima da čuvamo te pčelice jer one nama pomažu i tu savjest treba izgraditi kod ljudi, ali mislim da je i znanost po pitanju pčelarstva malo stala u Hrvatskoj, zaostala i da ne prati dovoljno trendove koji se dešavaju u Hrvatskoj po pitanju pčelarstva.
Da, hvala vam lijepo. Doista ovaj u Hrvatskoj kako smo imali prilike čuti, 7.000 tona kad to pomnožite minimalno znači vi ne možete sad na ruralnom području naći med jeftiniji, ispravan, dobar, kvalitetan 50 kuna. Znači cca 60 kuna vam je ona flašica jel kila meda, pa pomnožite to, to je, mi proizvedemo znači ti ljudi se na neki način što profesionalno, što iz hobija, tu je 420, preko 400 miliona kuna se uprihodi, Bogu hvala. A što se, i to je dobro, a što se tiče ovih pokušaja gledajte treba biti oprezan, tu vi ne možete na svom dvorištu čak evo ovdje u prigradskom dijelu Podsljemena, Markuševca držat ovaj te košnice, to kad krene 10 košnica to je, to su rojevi, to ljudi se boje susjedi. I te pčele poznaju gospodara, ali susjeda ne poznaju, a i mene ako sam nervozan hoće piknuti. Prema tome, zna se kak treba pčelici prilazit.
Dobro, hvala, znači mogli bi pčele donit da piknu ovdje kad smo nervozni.
Završna rasprava u ime predlagatelja, uvaženi državni tajnik Tugomir Majdak.
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Cijenjene saborske zastupnice, cijenjeni saborski zastupnici evo hvala na iscrpnoj raspravi vezano za izmjene i dopune Zakona o uzgoju domaćih životinja. Još jednom ću ponoviti osnovne postavke toga zakona, ali ogovorit ću odnosno izmjena i dopuna zakona, ali odgovorit ću i na dio pitanja odnosno nedoumica i komentara koji su se danas postavili. Dakle, prije svega analizom sadašnjeg normativnog okvira ocijenjena je potreba daljnjeg unapređenja ovog dijela zakonodavstva na području pčelarstva gdje je propisano da se u RH uzgaja siva pčela. Međutim, nije propisana mogućnost da se uvjeti uzgoja sive pčele koja je naša izvorna pasmina dodatno urede pravilnikom. Odredba zakon propisuje da registar uzgajivača matica vodi Ministarstvo poljoprivrede dok je u prethodnom razdoblju prije stupanja na snagu ovog zakona bilo propisano da priznato uzgojno udruženje vodi upisnik uzgajivača matica. Budući da je zakonom propisano da uvjete upisa u registar određuje priznato uzgojno udruženje u ovom slučaju u jednini, ali to omogućuje svim udruženjima koja se jave temeljem propisane procedure Ministarstva poljoprivrede i da za to budu odobreni, dakle koje iste provjerava na terenu u skladu s tim ovim zakonskim izmjenama predlaže da se registar uzgajivača matica vodi priznato uzgojno udruženje.
Također osnovni cilj izmjena i dopuna zakona jest osigurati pravnu osnovu za definiranje uvjeta uzgoja i zaštitu izvorne sive pčele. Omogućiti priznatom uzgojnom udruženju kažem u jednini piše u zakonu, ali je to u praksi moguće definirati i u množini ukoliko se javi više uzgojnih udruženja za registraciju. Vođenje registra uzgajivača matica te regulirati operativnu provedbu poslova pašnog reda.
Što se tiče poklona koji sam danas dobio, hvala gospodinu Zekanoviću na istom. Vezano za nadležnost Državnog inspektorata temeljem Zakona o informiranju potrošača, Državni inspektorat odnosno sanitarna inspekcija je zadužena za nadzor dakle svih proizvoda prehrambenog podrijetla, a mi smo evo već informirali nadležne institucije vezano za ovo što je gospodin Zekanović danas komentirao na Hrvatskom saboru.
Također, vezano za zaštitu naših poljoprivredno prehrambenih proizvoda u ovom slučaju meda, evo službeni podatak je da je kao što su i neki cijenjeni zastupnici istaknuli, slavonski med zaštićen. Slavonski med je zaštićen na razini sedam vrsta medova, dakle a u postupku su zagorski bagremov med, dakle u postupku registracije, istarski med i dalmatinski med. Želimo svima njima i registraciju odnosno da nađu put do kako hrvatskog tržišta tako i zajedničkog EU i ostalih tržišta. Dakle i ovo je bila jedna promocija svih ovih medova sa naglaskom na slavonski med gdje se većina dakle gdje je većina pčelara bila uključena u proces zaštite i gdje su oni dakle dobrovoljno iskazali želju za zaštitu ovog meda, a idu i u smjeru osnivanja proizvođačke organizacije što će biti još dodatni motiv kako bi se dodatno kvalitetnije pozicionirali na tržištu. Što se tiče samih međimurskih pčelara i pomora pčela, ovaj iznos od milijun kuna, naravno da podcjenjujemo potrebnim u ovom trenutku, ali da još nije dostatan i mi ćemo kroz program ruralnog razvoja odnosno mjeru 5.2.1. omogućiti svim onim koji su, koje je zadesilo znači određeno razdoblje elementarne, odnosno prirodne nepogode, pa i katastrofe, prijavu na ovu mjeru odnosno na taj način naknadu za oštećene objekte ili pogone.
A kad smo već kod katastrofe, to je isto bilo jedno pitanje postavljeno, dakle u ovom trenutku na području Banovine, Ministarstvo poljoprivrede je izravno kontaktiralo preko 4,5 tisuće poljoprivrednih gospodarstava, obišlo je većinu njih, također, šteta procijenjena je na razini oko 2 tisuće gospodarskih objekata. Što se tiče mehanizacije 318 jedinica mehanizacije poljoprivredne i poljoprivredne opreme je nastradalo, a preko 100 hektara, uključujući isti broj i poljoprivrednih gospodarstava, na poljoprivrednim površinama također, je pogodila ova katastrofa.
Kako Ministarstvo poljoprivrede dodatno radi potporu prema ovim poljoprivrednim gospodarstvima, prije svega stočarskim gospodarstvima, kako bi zaustavilo trend stagnacije dakle, proizvodnje na ovom području i možemo reći da to uspješno radimo. Prije svega, osigurali smo u ovom trenutku 1100 tona hrane, stočne hrane koja je isporučena poljoprivrednim gospodarstvima na području Banovine, onim stradalim jedinicama lokalne samouprave u sklopu 2 skladišta u Glini i Petrinji. Ta skladištu su, evo, i pod nadzorom veterinarske inspekcije. Vezano za to, sva ta roba, odnosno stočna hrana je zdravstveno ispravna koja se donira, odnosno dostavlja poljoprivrednim gospodarstvima.
S druge strane, osigurali smo otkup stoke na ovim područjima, ukoliko ima viškova robe, u prvim danima je bilo određenih izmještanja stoke na zahtjev vlasnika, sad se ta stoka vraća na područje Banovina, Pokuplja, Pounja i dijela Posavine i Ministarstvo poljoprivrede neposredno sudjeluje u ovom vraćanju stoke, a sa pojedinim jedinicama regionalne samouprave radimo na obnovi stočnog fonda, ističem primjer Vukovarsko-srijemske županije vezano za obnovu stočnog fonda u svinjogojstvu.
Evo, to su sve mjere kako bi tamo zadržali s jedne strane stanje po pitanju stočnog fonda, a s druge strane i potaknuli razvoj i umnažanje ovih grla. Vraćam se na ovaj dio oštećenih pčelinjih zajednica. Preko 7 tisuća pčelinjih zajednica je stradalo u ovom potresu. Evo, za sada, hvala.
Hvala. Imamo dvije replike, uvažena zastupnica Romana Nikolić.
Hvala potpredsjedniče Sabora, poštovani državni tajniče.
Koliko su osobe u tijelima udruga uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske i njihova bliža obitelj dobili sredstava od agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u zadnjih 5 godina iz Nacionalnog pčelarskog programa za obnavljanje pčelinjeg fonda?
Hvala.
Ovako iz glave, temeljem znači ovih podataka kojim raspolažem ne mogu reći, ne mogu vam odgovoriti na pitanje, ali možemo vam dostaviti odgovor na ovo pitanje putem naših dakle financijskih institucija odnosno provedbenih tijela.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Ružica Vukovac.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, spomenuli ste dakle distribuciju hrane na području Banovine, dakle i sama sam tamo provela dosta vremena i naišla sam na niz negodovanja gdje mi OPG-ovci govore da oni dođu na .../Govornik se ne razumije./... rasporedu onaj dan kada su pozvani da dođu po hranu, dođu, hrane za njih nema. To je ozbiljan problem, a s druge strane je, dvije čak obitelji su mi se požalile da niti ne znaju gdje im je stoka izmještena. Zvali su Ministarstvo poljoprivrede i svoj odgovor na pitanja nisu dobili, pa evo, molim vas da se .../Govornik se ne razumije./...
Hvala.
Hvala na pitanju.
Dakle što se tiče hrane, ponovit ću podatak od 1100 tona hrane koja je već dostavljena na preko 3400 adresa poljoprivrednih gospodarstava u ovom obimu, odnosno ovom brojkom kojom službeno raspolažemo. Sva hrana je evidentirana odnosno od strane donatora koji ju doniraju, evidentira se tko je donirao hranu, uključujući i državne i javne institucije i ukoliko se prema temeljem kriterija, a to su prije svega, upisnik poljoprivrednika odnosno Jedinstveni registar domaćih životinja pojedino poljoprivredno gospodarstvo nije evidentirano. Kontrolom izvida na terenu službe Ministarstva poljoprivrede potvrđuju da to gospodarstvo ima stoke i onda mu se dostavlja stoka. Dakle, odnosno stočna hrana. Dakle, sustav funkcionira vezano za izmještanje stoke, imamo 2 farme na kojoj se izmješta stoka i ukoliko se ne radi o privatnom izmještanju i svi podaci su o tim lokacijama dostupni putem Ministarstva poljoprivrede.
Hvala.
Evo, s ovim smo u potpunosti iscrpili raspravu. Zaključujem raspravu, glasovat ćemo kada se steknu uvjeti. Sad ćemo napraviti pauzu za provjetravanje 15 minuta do, nastavljamo s radom u 12 i 40.

STANKA U 12,26 SATI.

57

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, prvo čitanje, P.Z. br. 71
05.03.2021.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 71, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći Zaključak: 1. Prihvaća se prijedlog navedenog zakona i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 128 zastupnika i zastupnica, 79 za, 14 suzdržanih, 35 protiv te je tako donesen Zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF