Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 6

PDF

35

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 90
17.02.2021.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,51 SATI
Evo nastavljamo dalje s radom, slijedeća točka dnevnog reda je:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 90

Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđenja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave shodno članku 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Uvaženi državni tajnik Žarko Katić, izvolite.
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovane gđe. i gospodo zastupnice i zastupnici.
Dopustite da vam iznesem ukratko intenciju izmjena i dopuna Zakona o sustavu civilne zaštite koji predlagatelj, Vlada RH predlaže da se donese po hitnom postupku, dakle u jednome čitanju.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite u pravni poredak RH prenosi se Direktiva 2012/18 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. g. o kontroli i opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari kao i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82 iz '96. godine.
Samo ću kratko podsjetiti da ove izmjene koje se usklađuju s direktivom poznatom pod nazivom Seveso III direktiva, da je njoj prethodile su direktive Seveso I i Seveso II, a razlog uopće za donošenje ovakvih direktiva i implementacija u europsku pravnu stečevinu jest nesreća koja se dogodila u tvornici koja je proizvodila pesticide i herbicide u mjestu Seveso, 20-ak km od Milana i koja se dogodila 10. 7. 1976. gdje je oko 2000 ljudi osjećalo posljedice i liječilo se a usmrćeno je oko 80 000 domaćih životinja jer su predstavljale opasnost za kasniju eventualnu konzumaciju.
Slijedom toga, donijeta je Seveso, danas zvana Seveso I direktiva 1982. g. liji je bio cilj povećanje sigurnosti u industrijskim postrojenjima koje rabe veliku količinu opasnih tvari.
Nakon otprilike desetljeća i pol primjene, primijećeno je da ona ne zadovoljava, donijeta je 1996. tzv. Seveso II direktiva, koja je bila dopunjena 2003. g. i na koncu kao što sam rekao, 2012. je stupila na snagu tzv. Seveso III direktiva odnosno donijeta je a stupanje na snagu 2015. godine. Njen cilj je dakle kontrola opasnosti od velikih nesreća koje uključuju i opasne tvari ali s naglaskom na kvalitetno informiranje javnosti i bolji pristup obavješćivanja javnosti kako bi se izbjegla stradanja ljudi, životinja i imovine.
Razlog dakle za donošenje upravo ovih izmjena i dopuna zakona je taj što je Europska komisija pokrenula postupak povrede prava zbog neispravnog prenošenja u nacionalni pravni sustav određenih članaka direktive, nadležnosti koje su prenijete na ovaj segment civilne zaštite odnosno MUP-a sadržane su u čl. 12. i 14. I one su regulirane bile i Pravilnikom o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihova donošenja.
Dakle ovim pravilnikom koje se prijelaznim odredbama obvezuje ministar unutarnjih poslova za njegovo donošenje, treba dakle biti donijet u roku 30 dana od stupanja na snagu ovoga zakona i u njega prenijet čl. 15. Direktive.
Dakle, ukupno ovim predloženim izmjenama i dopunama zakona, pravilno će se implementirati direktiva od 4. 7. 2012. u hrvatsko zakonodavstvo a osobito će se iako to u pismu obavijesti Europske komisije nije izričito bilo traženo, još dodatno uvrstiti određene definicije pojmova u ovaj zakon a to su definicije pojmova domino-efekt, opasna tvar, operater, područje postrojenja i vanjski plan. Propisat će se obveza donošenja odluke o izradi vanjskog plana bez odgađanja, kad govorim o vanjskom planu, za širu javnost i za one koji su možda detaljnije proučili, pravna osoba koja upotrebljava stvari, dužna je donijeti u svoj plan za postupanje u slučaju incidenta nesreća, veliki nesreća i on se odnosi, on se kolokvijalno zove unutarnji plan i on se odnosi na područje unutar postrojenja ali za područje, pošto takve tvari vrlo često dakle ne poznaju granicu, one putem zraka, voda ili na drugi način ili ako se dogodi eksplozija, mogu kontaminirati uže ili šire područje, za to je potrebno donijeti vanjski plan koji onda po našem zakonodavstvu donose županije i on se dakle dakle ovim izmjenama se propisuje donijeti takav plan, vanjski plan bez odgađanja. Zatim treba uspostaviti nadzor nad pravovremenošću donošenja vanjskog plana. Nadalje se razrađuje obveza pružanja usklađenih informacija svim osobama koje bi mogle biti pogođene ovakvom velikom nesrećom. Odredit će se i nadležno tijelo za pružanje takovih informacija, te propisati obveza obavješćivanja druge države o obrazloženoj odluci da nema prekograničnog utjecaja ili opasnosti od velike nesreće ukoliko se postrojenje nalazi u graničnom području.
I na koncu, ovim se izmjenama određuje poveznica na druge propise koji uređuju pojedina pitanja reakcije na opasnosti od velikih nesreća koji uključuju opasne tvari, a i jasnije se razgraničava nadležnost pojedinih ministarstava osobito Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na druga uključena tijela državne uprave.
Kao što sam rekao ministar unutarnjih poslova će uskladiti Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planske dokumentacije o civilnoj zaštiti, te načinu informiranja javnosti u postupku njihova donošenja. Taj pravilnik je objavljen 2017., dakle sad bi nakon donošenja zakona, odnosno u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona taj pravilnik trebao biti usklađen sa ovim izmjenama i dopunama.
Sama primjena ovoga zakona neće dovesti do dodatnih troškova po državni proračun, a kao što sam rekao, zbog što prije implementacije ovih odredbi i sprječavanja daljnjeg postupka koji Europska komisija bi mogla voditi zbog povrede prava predlaže se njegovo donošenje u hitnom postupku.
Mogu samo reći da je Odbor za zakonodavstvo dao određene amandmane koji su uglavnom nomotehničke naravi, dakle na članak 2. i na članak 12. i predlagatelj ih prihvaća.
Hvala lijepa.
Hvala.
Imamo jedan zahtjev za stanku.
Zastupnica Dalija Orešković, izvolite.
Poštovani predsjedavatelju tražim stanku u ime kluba Centra i Glasa u trajanju od 10 minuta radi dodatnih konzultacija.
Naime, želimo ukazati na činjenicu da je apsurdno raspravljati o usklađivanju terminologije sa Europskom unijom, a ne raspraviti ujedno okolnost da trenutno imamo na snazi diktaturu jednog neustavnog tijela koje radi na neustavan način i na neustavan način upravlja državom.
Dakle, prije svega treba istaknuti da je Stožer Civilne zaštite preuzeo ulogu rezervne Vlade jer donosi odluke po političkom kriteriju, a ne stručnom. Da je riječ o nedostatku struke potvrđuje činjenica da struka uvijek može odrediti rokove trajanja pojedinih mjera, kriterije za njihovo uvođenje. Kada govori riječ struke tada postoji logika i izvjesnost u trajanju pojedinih mjera. Toga ovdje nema.
Također da je riječ o jednom neustavnom tijelu pokazuje i situacija koja se dogodila na Baniji. Tamo smo vidjeli da Civilna zaštita nije mogla preuzeti ulogu koordinacije što bi po zakonu trebala raditi, jer se već dugo Stožer Civilne zaštite za obranu od covida bavi onim pitanjima kojima se Civilna zaštita ni na koji način ne bi smjela baviti.
Prema tome, sve ono o čemu ćemo raspravljati u kontekstu samog teksta izmjena i dopuna ovog zakona zapravo predstavlja grubo vrijeđanje ne samo ustavnosti i zakonitosti i vladavine prava u RH nego predstavlja vrijeđanje zdravog razuma naših građana i birača.
To nije ni bila tema o čemu ste vi govorili što se odnosi na ovaj zakon. Ali dobro, imate pravo na stanku. Ali stanku smo imali prije pet minuta tako da ćemo nastaviti dalje sa radom.
Povreda Poslovnika Josip Borić.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Članak 238. kolegica Orešković izašla je skroz van teme koja je tema rasprave to je Zakon o Civilnoj zaštiti, izmjenama i dopunama jer bi ona htjela da se raspravlja o onome što je njoj tema a to sigurno nije tema o kojoj danas treba raspravljati.
Mi govorimo o opasnim tvarima. I vi spadate očito u jednu takvu tvar koja jednostavno na neki način nas svaki dan pokušava uvjeriti da smo mi stalno krivi za nešto, da smo nikakvi, pogotovo Stožer Civilne zaštite. A ona jednostavno promaši temu u cijelosti i zato je trebala dobiti opomenu.
U prvom dijelu ste bili u pravu, ja sam upozorio zastupnicu. A u drugom dijelu vam izričem opomenu, jer ste govorili o replici i vrijeđanju.
Imamo sad nekoliko povreda.
Prva je zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepo uvaženi predsjedavajući.
Kolega je očito povrijedio članak 238. gdje vrijeđa zastupnike u ovom slučaju zastupnicu govoreći da je opasna tvar. Uspoređivati sa pesticidima kolegicu zastupnicu to more samo Plenkovićeva pahuljica Borić koji i inače ovdje služi minimalno …
Sad ste vi nastavili sa vrijeđanjem. Molim vas zaustavite se. Izričem vam opomenu i vama. Ja sam upozorio zastupnika. Opomena i vama.
Sljedeća povreda Poslovnika uvažena zastupnica Dalija Orešković.
Hvala predsjedavatelju.
Doista je povrijeđen članak 238. Time što sam uspoređena sa opasnom tvari. Ne mogu ni na koji način biti opasna tvar kada ukazujem na činjenicu, a ta činjenica je vrlo opasna to da mi trenutno u Hrvatskoj imamo dva Stožera Civilne zaštite iako za to ne postoji apsolutno nikakvo uporište, nikakva osnova u samom zakonu.
I to jest tema povezana sa zakonom o kojem se raspravlja danas.
I vi ste svjesno kršili Poslovnik. Zato i vama opomena.
Sljedeća povreda Poslovnika uvaženi zastupnik Marijan Pavliček.
Poštovani povreda Poslovnika članak 238. Nepojmljivo je da je kolega Borić može saborskom zastupniku, još više saborskoj zastupnici reći da je opasna tvar. To je ispod svake razine komunikacije i mislim da to više govori o vama i o vašoj izjavi.
I vama, svjesno kršite Poslovni i vama opomena.
Imamo jedan zahtjev za stanku, uvaženi zastupnik Branko Bačić.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a tražim stanku kako bismo još jednom pozvali zastupnike na donošenje ovoga zakona. S druge strane tražim stanku kako bismo još jednom i zastupnicima u Hrvatskome saboru, a i hrvatskoj javnosti jasno dali do znanja da je neprihvatljivo da zastupnici u Hrvatskome saboru ne poštivaju odluke Ustavnog suda RH, a svojom su prisegom se na to obvezali. Pa ću naglasiti da stožer civilne zaštite nije nikakvo paradržavno, neustavno tijelo nego temeljem zakona i Ustava ovlašteno tijelo RH koje provodi mjere za zaštitu hrvatskih građana, pučanstva od zarazne bolesti odnosno od pandemije koronavirusa. To što gospođa Orešković pokušava to tijelo proglasiti paradržavnim i neustavnim, a nasuprot odluci Ustavnog suda govori i između ostalog o njoj, a i o njezinom pravnom znanju. Pa me stoga i ne čudi što je upravo ovih dana su sudovi u Hrvatskoj, Upravni sud i Visoki upravni sud poništio rješenja koje je donosilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a koju je praksu tog povjerenstva upravo uspostavila gospođa Orešković i nije Upravni sud ni Visoki upravi sud smanjio ili okljaštrio ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kako to govori ona i njoj slični već je utvrdio da su godinama radili izvan zakona, da su si preuzimali ovlasti koje im zakon nije dao i onda je Upravni sud na takav način postupio. Prema tome evo gospodine potpredsjedniče tražimo stanku kako bi još jednom to sve zajedno iznijeli.
Dobro, prihvaćam vaš zahtjev čuli smo vaše obrazloženje, stanku smo imali pa ćemo nastaviti dalje s radom. Imamo sad replike na izlaganje državnog tajnika.
Prva je uvažena zastupnica Marija Selak Raspudić.
Na pragu smo potencijalne nove goleme afere koju prvi put spominjem u javnosti u javnoj nabavi koju ću prema prvom tragu nazvati Gauda gate. Građani će vrlo lako razumjeti o čemu je riječ ako krenemo samo od jedne male stavke koju dobro poznaju. Kilogram Kplus Gaude košta 45 kuna, kilogram Bayreuth Gaude 55 kuna, kilogram Dukat Gaude 55 kuna, a kilogram ove koju nabavljate u sklopu opskrbe civilne zaštite košta čak 80 kuna, dakle 50% skuplje od većine nabrojanih sireva, a trebala je koštati znatno manje budući da se nabavlja na veliko jer ste kupili čak 7,5 tisuća kila sira za što ste dali 600.000 kuna. Sada je možda jasno zašto se do dana današnjeg izbjegava Zakon o javnoj nabavi. Gauda gate započinje naizgled sitnim primjerom tog sira, ali tu je utrošeno barem 200.000 kuna više od potrebnog. Gdje je razlika? A možemo samo zamisliti kako je s krupnijim stavkama koje su udaljene od očiju i spoznaja šire javnosti. Gauda gate. Molim vas da se očitujete.
Ovo, o ovome se uopće, o ovome se uopće nije raspravljalo, ne znam na što vi replicirate, ovo nije bila replika.
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Izvolite, povreda Poslovnika.
Članak 238., dakle ne znam omalovažavate moj rad kao saborske zastupnice, ne znam zašto niste dozvolili na ovako važno pitanje koje se tiče opskrbe sustava civilne zaštite, a trenutno razgovaramo o Zakonu o civilnoj zaštiti, da bismo znali kako on može funkcionirati trebamo znati kako zaštita funkcionira na terenu od iznimne je važnosti za hrvatsku javnost da zna nešto o aferi Gauda gate i cijeni po kojom vi nabavljate sireve i mažete oči hrvatske javnosti.
Vi svjesno manipulirate ovom raspravom jer uopće ne govorite o temi koja je danas predmet ovog zakona i zato dobivate opomenu.
Slijedeća replika zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepo.
Evo nakon ovoga što je moja kolegica Marija Selak Raspudić rekla o siru koji je skuplji u nabavi 50% umjesto 40-tak kuna Gauda, vi ga nabavljate za 80 za civilnu zaštitu, s prvom je ova Gauda afera dobro pitanje, sad zamislite šta je sa drugim. Što vi kažete državni tajniče na ovo što je moja kolegica Marija Selak Raspudić rekla da je kilogram sira 40 kuna Gauda, a nabavi civilne zaštite duplo više priko 80 kuna. Koji je vaš komentar na to? Kolege, ne budite nervozni. Nemamo robnih rezervi, nabavljaju Gaudu sir 40 je kilogram, nabavljaju za 80 kuna i Borić se smije. Borić se smije, pahuljici je smiješno, na kili sira 40 kuna skuplje, ej 50% pa to je afera nad aferama Gauda afera.
Vrijeme vam je isteklo, vi ste replicirali svojoj kolegici, a ne državnom tajniku jer on o tome uopće nije govorio.
Slijedeća replika uvažena zastupnica Andreja Marić.
Hvala lijepa.
Poštovani gospodine državni tajniče, mi sad u ovim izmjenama i dopunama imamo uvrštenje definicije pojmova, znači govorim o uvrštenju definicija pojmova o nadležnosti ministarstva za određene stavke, o zadaćama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, mene zanima konkretno da li je pred koji mjesec u stožere civilne zaštite jedinica lokalne samouprave došla odluka ministra Božinovića da su obavezni uključiti u rad tih stožera infektologa i epidemiologa. Naime, u nekim jedinicama lokalne samouprave to su napravili, a u nekima nisu, znam konkretne stvari. Tu se govori o inspekcijama, pa evo molim vas odgovor na to pitanje.
Hvala.
Čujemo se? Ne mogu vam odgovoriti ovaj je došao dopis nisam moram priznati najbolje čuo, ali svakako ako govorimo o aktualnoj epidemiološku situaciju da je u rad stožera civilne zaštite potrebno i konzultirati mišljenje epidemiologa sa određenoga područja ali nisam taj dopis, nisam upoznat s tim dopisom ako je išao.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Davor Nađi.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani, s obzirom da pod prekršajnim odredbama ovoga zakona vidimo da su kazne predviđene i za čelnike jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave i za pravne osobe i za fizičke osobe, zanima me zašto pod prekršajnim odredbama nema predviđenih kazni za eventualno neko nečinjenje od strane primjerice Nacionalnog stožera civilne zaštite ili od strane Vlade i slično? Dakle, samo za one koji su na dnu tog lanca, zašto ne za one koji su vrhu pod odgovornosti?
Poštovani g. zastupniče, kaznene odredbe se uvijek referiraju na materijalne odredbe koje se nalaze prethodno u zakonu, zato se one i nalaze na kraju i mora materijalno odredbom biti propisano da je nekakvo ponašanje kažnjivo, bilo kroz kazneno djelo, prekršaj ili neko drugo i onda na temelju toga se prijelaznim odredbama odnosno kaznenim odredbama propisuje visina odnosno raspon visina kazne.
U ovom slučaju kao i u slučaju drugih zakona koliko znam se uvijek određene visine sankcija za prekršaj koji su unaprijed navedeni u to u ovom slučaju su tijela jedinica lokalne samouprave ili pravne osobe koje su propustile određene radnje temeljem ovog zakona.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Marijan Pavliček.
Poštovani državni tajniče, evo potres na banovini kao i COVID pandemija je pokazala brojne manjkavosti sustava civilne zaštite koji su izašli na vidjelo.
Mi trenutno imamo 576 stožera civilne zaštite u RH, od nacionalnoga preko županijskih pa sve do općinskih i gradskih, znači mi imamo kvantitetu ali očigledno nemamo kvalitetu što se pokazalo, pa me zanima razmišlja li se u smjeru istinske reforme sustava civilne zaštite u smislu smanjenja broja stožera jer očigledno se pokazalo da posebice stožeri na lokalnoj razini u malim općinama nemaju niti ljudske resurse niti tehničke mogućnosti provesti sve one odluke koje se od njih zahtijeva sa državne razine? Hvala.
Poštovani g. zastupniče, u većim djelom svog izlaganja ste u pravu jer imamo toliko općina i gradova koliko imamo. U izradi je novi Zakon u sustavu civilne zaštite dakle koji će nastojati riješiti uočene odnosno predložiti rješenje za uočene probleme. Civilna zaštita je u ustavni odredbama dana u značajnom djelu u nadležnost jedinicama lokalne samouprave, dakle općinama i gradovima, dok se ne promijeni Ustav, to ne možemo izmijeniti ali mislim da to ima i logike ali će jedinice lokalne samouprave biti rasterećene nekih obveza, dakle pravljenja velikih planova odnosno pravljena planova jer su vrlo mala područja da jedna nesreća kao što vidimo i po ovoj temi o kojoj govorimo, o ovim tehnološkim hazardima, da ona zahvaća puno veća područja jedne male općine od nekoliko kilometara kvadratnih. Dakle, u tom smislu će jedinice biti lokalne samouprave rasterećene i više će sredstava morati ulagati …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
…u svoje ljudstvo, dakle u ljudske i materijalne resurse. Hvala.
Slijedeća replika, uvažena zastupnica Dalija Orešković.
Uvaženi predstavniče predlagatelja, složit ćete se valjda sa mnom da je svaka zakonska norma neodvojiva od provedbe i primjene zakona a za primjenu Zakona o sustavu civilne zaštite bitno je da je taj sustav pripremljen i da ljudi koji u tom sustavu sudjeluju a pogotovo članovi stožera, budu unaprijed obučeni za zadaće koje im se dodjeljuju.
Mene zanima imate li odgovor na vrlo konkretno pitanje. Znate li jesu li i kada članovi oba nacionalna stožera, kako na nacionalnoj razini a tako i na nižim razinama, prošli obuku koju po zakonu moraju proći a po logici stvari valjda bi tu obuku trebali proći prije nego što poduzmu bilokoju radnju u službenom svojstvu člana stožera?
Ovaj put vam izričem opomenu jer ste govorili totalno van teme, to nije tema ovog zakona, izmjena zakona.
Slijedeća replika, uvažena zastupnica Marijana Petir.
Hvala, g. potpredsjedniče.
G. državni tajniče, ovaj zakon se donosi kako bi se uskladio sa europskom direktivom a vezano uz opasnosti od velikih nesreća.
Znamo da kad se dogode nesreće, među prvima na teren stižu vatrogasci. Ono što bih ja pozdravila jest da se kroz ove prilagodbe ali i kroz prilagodbe koje smo radili u drugom zakonodavstvu se više otvara prostor za korištenje sredstava iz europskih fondova. Kroz posljednje 2 g., oko 200 milijuna eura uloženo je zanavljanje i nabavu opreme vatrogasnih vozila upravo za naše vatrogasce.
Ono što mene zanima obzirom da prema nekim podacima prosjek starosti vatrogasnih vozila u Hrvatskoj je između 15 i 26 g., hoće li se s tim programom i dalje nastaviti jer smo se osvjedočili do sada da doista kad god je potrebno, kad se dogodi neka nesreća, vatrogasci prvi dolaze na teren i moramo im osigurati adekvatnu opremu da bi mogli reagirati onako kako očekujemo?
Poštovana gđo. zastupnice, to je točno što se tiče vatrogasaca, oni su naša udarna snaga uopće u sustavu civilne zaštite uz HGSS, HCK i specijalističke postrojbe civilne zaštite. I na Banovini su oni bili jedni od najbrojnijih u reakcijama, tamo je bilo 800 vatrogasaca sa 225 vozila, imali su oko 2500 intervencija do sada.
Ja mogu izvijestiti da je iz europskih i to bespovratnih sredstava, iz fondova EU-a, za HVZ su nabavljena 94 vatrogasna vozila od kojih je 20 baš jučer isporučeno a ostalih će sukcesivno steći, to su najmodernija vozila i oprema koja je na njima, dakle radio komunikacijska oprema u vrijednosti od 38 milijuna eura, ponavljam, bespovratnih sredstava iz EU-a.
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Tomislav Tomašević.
Zahvaljujem.
Ovim izmjenama zakona se zapravo pokušava ispraviti greška koja se napravila krivim prenošenjem direktive EU. Međutim, u tom istom zakonu u članku 73. mi smo bili dužni prema tom članku već zadnjih 5 godina osnovati van proračunski fond Civilne zaštite koji bi financirao upravo spašavanje i zaštitu prilikom prirodnih katastrofa kakve smo na žalost imali prošle godine.
Pa meni nije jasno kako je moguće da ova Vlada kontinuiteta u zadnjih pet godina nije taj proračunski fond, van proračunski fond osnovala? I dalje krši zapravo zakon koji smo još 2015. usvojili.
To nije bila tema ovog zakona to vi jako dobro znate.
Izričem vam opomenu, jer ste govorili van teme.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Anka Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče. Sudjelujete u malo interesantnim odlukama gdje potpredsjednik Sabora odlučuje koje smo pitanje dobro postavili ili koje ne.
Ali ja ću se zaista držati isključivo ovih izmjena i dopuna kojim se zapravo zakon iz 2015. godine usklađuje sa Direktivom EU jer je pokrenula postupak povrede prava. I pogotovo je važan ovaj dio koji govori o prekograničnoj opasnosti od velikih nesreća odnosno tko bi sve tom velikom nesrećom mogao biti pogođen. Pa me zanima u ovom trenutku možda možete reći ili kasnije i pismeno odgovoriti sukladno europskom opredjeljenju RH s kojim bilateralne sporazume već imamo vezano uz suradnju i zaštiti od prirodnih katastrofa sa eventualno susjednim zemljama ili nekim drugim ili u odnosu na nekakvih aglomeracija odnosno vezano uz EU.
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
Hvala.
Odgovor, izvolite.
Hvala gospođo zastupnice.
Pošto izreka koja je stvarno točna da velike nesreće ne poznaju granice često i kod prirodnih nesreća kao što su bile one 2014. godine velike poplave. One nisu bile samo u Hrvatskoj, nego bile su u nizu susjednih zemalja. Požari u ljetnom razdoblju su u gotovo svim državama na mediteranu a i u daljnjem okruženju.
Dakle, zbog toga RH osim što je članica raznog niza konvencija, međunarodnih dokumenata ona ima potpisane i bilateralne sporazume sa velikom većinom država EU i našeg susjedstva. I na temelju toga nadležne institucije vrlo blisko surađuju, prave razne planove kad se odnose na pojedina granična područja. I stoga je dakle i ovdje, to ste dobro primijetili u članku 6. propisana obveza ministarstva da na temelju procjene rizika donosi odluku …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… o postojanju ili nepostojanju opasnosti i obavješćuje o tome susjednu zemlju.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Maja Grba Bujević.
Poštovanje potpredsjedniče Sabora, državni tajniče, gospođo suradnice.
Evo ja bih zapravo iz ovih izmjena i dopuna Zakona o Civilnoj zaštiti posebno izdvojila tzv. vanjski plan. Mislim da je to nešto što je stvarno trebalo uskladiti, to je ono što nedostaje sadašnjem postojećem zakonu zato što nije dovoljno da samo unutrašnjost firme koja je mogući zagađivač ima razrađeni taj plan nego upravo taj plan treba proširiti na cijelu zajednicu koja okružuje potencijalnog zagađivača i proširiti zapravo kao plan obrane cijelog kraja od potencijalne ugroze.
Stoga mi je to jako drago da se i to uvrstilo u ovu direktivu.
Zastupnice svakako kao što sam i uvodno rekao malo koji incident ne procuri van kruga postrojenja. Za one koji u krugu postrojenja možda nekad se i ne zna, a nekad naravno i trebalo bi se znati za njih ali oni često imaju vanjske posljedice da se ta eksplozija ili određene tvari koje se nose vjetrom ili drugim atmosferskim prilikama dakle ugrožavaju onda nekada bližu i daljnju okolinu.
Stoga je po našem zakonodavstvu zadužena županija da donese taj vanjski plan civilne zaštite u slučaju nesreće i da upravlja dalje rizicima i da razradi scenarij koji uključuju opasne tvari koje ovim zakonom reguliramo primjenjujući odnosno usklađujući se sa direktivom CZV3.
Sljedeća replika uvaženi zastupnik Željko Pavić.
Poštovani tajniče, u prijedlogu zakona se između ostaloga predviđaju i novčane kazne ukoliko ne postoji plan vježbi Civilne zaštite i ukoliko ne postoji sama vježba Civilne zaštite.
Ono što me interesira tko zapravo donosi master plan, odnosno tko donosi prijedlog za te vježbe? Znači kako te vježbe trebaju izgledati s obzirom da se tu radi i o između ostaloga i o evakuaciji, tko će to nakon toga kontrolirati i kakvi zapisi trebaju postojati nakon te vježbe da bi to bilo vjerodostojno da je vježba obavljena i da su ljudi koji su sudjelovali u vježbi osposobljeni.
Hvala lijepo gospodine zastupniče.
Jedinice dakle lokalne i područne samouprave u ovom slučaju županija je nadležna kao jedinica područne odnosno regionalne samouprave osim što je nadležna donijeti plan nadležna je i pratiti provedbu i ponašanje svih uključenih dionika u taj plan.
O tome se naravno mora provesti određene vježbe, a koje mogu sukladno procjeni uključivati i evakuaciju obližnjeg stanovništva. Kao i za sve druge vježbe, dakle potrebno je donijeti određene dokumente u pripremi, u realizaciji i kasnije u zaključku o uspješnosti ciljeva vježbe.
Hvala replikama.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ?
Možda predsjednica Odbora za zakonodavstvo i unutarnju politiku? Ne želi.
Onda otvaram raspravu.
Ja vas molim samo to da se držite teme, da se držite rasprave o izmjenama i dopunama zakona koji je sad tu, kojeg moramo uskladiti sa europskim direktivama. Imamo još tri zakona poslije ovoga, dva odnosno. I ova rasprava može trajati cijelu noć. Ima rasprava o zakonu koji je potakla oporba a vezan je za Zakon o civilnoj zaštiti, onda ćemo raspravljati cijeli dan i noć.
Ovdje danas se raspravlja o ovim usklađenjima sa europskom direktivom i molim vas da se držite te teme, da se držite tih izmjena. Svima koji to ne budu, morat ću dat opomenu čisto da bi ovu raspravu vodili u tom smjeru i da ne bi doveli raspravu o druge dvije točke do 3 sata noćas i onda plakali kako mi to raspravljamo po noći a danas dopustili raspravu o onome što nije tema ovih izmjena i dopuna.
Prva rasprava je u ime Kluba zastupnika HSLS-a i Reformista, uvaženi zastupnik Darko Klasić, izvolite. A ispričavam se, g. Klasiću, imamo jednu povredu Poslovnika, izvolite, uvaženi zastupnik Tomislav Tomašević.
Smatram da ovom sada interpretacijom povrjeđujete Poslovnik jer uvodite dvostruki standard u isto danom parlamentarne rasprave.
Ja ću podsjetiti da smo imali danas točku vezano za izmjene Zakona o željeznici, skoro svi ali apsolutno skoro svi zastupnici se nisu držali isključivo izmjena Zakona o željeznici nego su govorili i šire o željeznici i to najmanje u ruku o Zakonu o željeznici koji u djelu se nije mijenjao.
Znači ako sada primjenjujemo isti dan različite kriterije za drugi zakon, ja mislim da je to diskriminacija i da je to problematično.
Dobro, vi ste povrijedili Poslovnik, izričem vam drugu opomenu.
Ovdje je jasno, čl. 238. na koji ste vi uglavnom pozivate, jasno je u 1. stavku definirano da se može govoriti isključivo o temi, da se ne smije govoriti o temi koja nije predmet rasprave. Moja odgovornost je ono dok ja vodim, kad budu drugi potpredsjednici, onda se tamo žalite.
Izvolite, uvaženi zastupniče Klasić.
Hvala lijepo, poštovani potpredsjedniče Sabora, uvažene kolegice i kolege, poštovani državni tajniče.
Vidim da smo otišli ovdje široko u raspravu ali sa obzirom na elementarnu nepogodu koja je u protekle godine pogodila različite dijelove Hrvatske i gdje je sustav civilne zaštite pokazao određene operativne nedostatke, možda je i trebalo zbilja poraditi i raspravit na poboljšanju civilnog sustava civilne zaštite ali ovdje zapravo se radi o usklađivanju tj. dopuni direktive EU-a gdje se u Zakonu o sustavu civilne zaštite uvrštava obaveza donošenja odluke o izradi vanjskog plana bez odgađanja i obavezu pravovremenog dostavljanja usklađenih podataka od strane operatera kao i uspostave nadzora nad pravovremenošću donošenja vanjskog plana pri radu sa opasnim tvarima u vezanim postrojenjima.
Preciznije, definiraju se obaveze informiranja stanovništva i izrade vanjskog plana djelovanja u slučaju velikih nesreća u takvim postrojenjima, što svakako treba precizno regulirati ali ovdje imam i nekoliko primjedbi, prijedlog čl. 3., čl. 9. vezano uz prekršajne odredbe ovog zakona, stavljaju u zabludu jer ispada da jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su informirati stanovništvo i izrađivati informacije koje može pripremiti isključivo operater jer one ne moraju biti upoznate niti imaju saznanja operatera o skladištenju opasnih tvari a nigdje se u prijedlogu nadopune Zakona o sustavu civilne zaštite ne spominje dodatna obaveza operatera vezana uz potrebu informiranja stanovništva. Osim toga, nije niti temeljem drugih zakona, npr. Zakona o zaštiti okoliša ne postoji prekršajna odredba u slučaju neinformiranja stanovništva od strane operatera takvog postrojenja.
Smatramo da informiranje stanovništva na područje ugroze treba biti koordinirano i usuglašeno sa predstavnicima operatera takvih potencijalno opasnih postrojenja odnosno da se treba zajednički realizirati. Predstavnici jedinice područne (regionalne) samouprave mogu informirat stanovništvo o izvodu iz vanjskog plana, način i smjerovima evakuacije stanovništva te načinu reakcije na odgovor u slučaju nastanka ove ugroze ali ne postoji kompetentnija osoba od predstavnika operatera koji će stanovništvu objasniti aktivnosti koje se odvijaju unutar područja postrojenja i opasti implementirane sigurnosne procese i aktivnosti usmjerene na sprječavanje nastanka velike nesreće.
Taj dio informacije uz ostalo je vrlo bitan i za ulijevanja osjećaja sigurnosti stanovništva koje može biti ozbiljno ugroženo u slučaju nastanka velikih nesreća. Osim ma navedeno, stanovništvo može biti informirano i izdavanjem letka s uputama i drugim načinima koji iziskuje određena financijska sredstva.
Ovdje smatram da je potrebno da operater zajedno sa jedinicama područne (regionalne) samouprave financijski sudjeluje u navedenim aktivnostima jer ovdje nije navedeno i da se ubaci stavka o potrebi suradnje operatera na informiranju stanovništva. Teret obaveze informiranja stanovništva i odgovornosti vezane uz to, potrebno je ravnopravno rasporediti između operatera, obveznika izrade izvještaja o sigurnosti jedinica područne (regionalne) samouprave.
Mišljenja sam da navedena obveza suradnje operatera sa jedinicama područne samouprave u informiranju stanovništva svakako treba biti propisana kako bi se ostvarila uspješna koordinacija sa svrhom postizanja navedenog cilja te da će tu se rezultirati sa kvalitetnim i potpunijim informiranjem stanovništva.
U Zakonu o zaštiti okoliša, čl. 120 do 132. koji propisuju područja sprječavanja velike nesreće koja uključuje opasne tvari, nigdje se ne spominje obveza informiranja stanovništva koje može biti zahvaćeno velikom nesrećom od strane operatera pa za neispunjenje navedenog niti ne postoji prekršajna odredba, što je zapravo veliki problem za jedinice lokalne samouprave u slučaju bilokakve velike havarije.
Zbog navedenog smatram da se u Zakonu o sustavu civilne zaštite treba propisati prekršaj za pravne osobe u slučaju da ne surađuju sa jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi područje postrojenja s ciljem pružanja stanovništvu redovitih i primjerenih obliku jasnih, lako razumljivih, preispitanih informacija o sigurnosnim mjerama i nužnom ponašanju u slučaju velike nesreće na području postrojenja inače će u suprotnom jedna tako važna obaveza poput informiranja stanovništva biti izuzeta od odgovornosti pravnih osoba u prekršajnim smislu a one su najvećim dijelom i najkompetentnije davati točne i provjerene informacije o posljedicama velike nesreće po okolno stanovništvo.
Dakle, iz svega navedenog razvidno je da te informacije za javnost dužan pripremiti i obavljati i operater te da jedinice područne i regionalne samouprave može distribuirati te preuzeti informacije i dodatno informirati stanovništvo o izvodima iz vanjskog plana. Ali ne može biti nositelj izrade navedenih informacija niti prekršajno odgovarati u slučaju da ona ne bude izrađena. To u ovom zakonu se predviđa da je zapravo isključivost samo na jedinicama lokalne samouprave.
Zaključno. Odgovornost u slučaju incidenta u postrojenjima sa opasnim tvarima prvenstveno je odgovornost operatera tih postrojenja. Možda najplastičnije ako vam mogu objasniti, to vam je recimo npr. u gradu Zagrebu imamo velika dva kompleksa u gradu Zagrebu za kojeg mi uopće nemamo saznanja u gradu Zagrebu kakve tvari oni sadrže i u kojim količinama, a zapravo odgovornost preuzima grad Zagreb. Imamo na Črnomercu tamo gdje sam doma je postrojenje Plive. Lokalna samouprava zapravo ne zna kojom količinom opasnih tvari u Plivi se nalazi i koja vatrogasna postrojba ima zonu djelovanja prema tom postrojenju i sa kim oni imaju odgovor. Jer imaju oni zapravo svoju vatrogasnu jedinicu, oni konkretno imaju. Imamo veliku na istoku grada imamo INA-OKI i veliko skladište plina koji evo za apsurd malo sam iščitao podatke imaju ugovor sa javnom vatrogasnom postrojbom iz Čakovca.
Mi u lokalnoj samoupravi ne znamo koja je količina opasnih tvari koja se tamo nalazi, a trebamo biti suodgovorni u slučaju incidenta posljedica takve katastrofe. Mislim da to u ovom zakonu bi se trebalo regulirati i uključiti i odgovornost samog operatera, a ne samo područnih jedinica lokalne samouprave.
Hvala.
Hvala.
Sljedeća rasprava uvaženi zastupnik Marijan Pavliček u ime Kluba Hrvatskih suverenista.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani državni tajniče.
Evo, ja vjerujem da prije nekih godinu dana gotovo nitko u Republici Hrvatskoj od građana nije znao nešto više o sustavu civilne zaštite. Na žalost zbog COVID pandemije, zbog potresa na Banovini Stožer civilne zaštite odnosno sustav civilne zaštite dobio je izuzetno puno na važnost, posebice nacionalni stožer, pa je čak i usmjeravao sam smjer države sa svojim odlukama. Bile one opravdane ili ne o tome sad neću ulaziti u detalje.
Međutim, na žalost ta pandemija kao i ovaj potres na Banovini pokazao je brojne manjkavosti samog sustava civilne zaštite na području Republike Hrvatske. Tu prvenstveno mislim na funkcioniranje nacionalnog stožera i njegove usuglašenosti sa lokalnim stožerima odnosno regionalnim i lokalnim stožerima općina i gradova.
Naime, sjetimo se početka same pandemije s obzirom da sam i sam na čelu Stožera civilne zaštite grada Vukovara imali smo na dnevnoj razini nekoliko nedorečenih mailova kako postupati na području svoje općine, svoga grada. Nakon toga su nam uveli radiovezu putem TETRA-e gdje smo se jednom tjedno mogli javiti i imati komunikaciju sa nacionalnim stožerom. Sada zamislite nas 5 stotina sa lokalne razine nastojimo doći u roku od sat vremena do nacionalnog stožera, veza se ne može uspostaviti, ne možemo doći do konkretnih odgovora na konkretna pitanja koja muče nas i građane na području grada i općina u kojim živimo.
Osim toga imali smo isto tako ogromne probleme sa propusnicama koje smo mi morali odlučivati kome su one neophodne, koje su manje neophodne ili procjenjivati je li netko opravdan no dobio propusnicu ili ne. Sve su to problemi koji pokazuju da sustav civilne zaštite Republike Hrvatske treba korjenite reforme.
Kao što sam rekao i u replici mi danas imamo 576 stožera civilne zaštite na području Republike Hrvatske. Nacionalni stožer, 20 županijskih stožera, 556 stožera općina i gradova.
Svi ovi lokalni stožeri imaju samo jedan zadatak. Provoditi odluke nacionalnog stožera. Sada zamislite koje resurse ima lokalni stožer u jednoj općini sa manje od tisuću stanovnika. Niti ljudske, niti tehničke, provesti sve one odluke koje donosi nacionalni stožer. Ovaj broj stožera se ne može priuštiti jedna mnogoljudnija zemlja kao što je Njemačka, a kamoli jedna Hrvatska. Stoga je iznimno bitno da se krene sa ovim izmjenama i dopunama Zakona što ste spomenuli gdje bi se trebao smanjiti prvenstveno broj stožera na lokalnoj razini, jer nama ne treba kvantiteta nego kvaliteta. Smatram da je sasvim dovoljno da postoji nacionalni stožer, da postoje županijski stožeri čiji članovi su ujedno i pripadnici brojnih profesionalnih službi koji se aktiviraju u doba krize od HGSS-a, od vatrogasaca, od Crvenog križa i koji znaju kako i što i donijeti koje odluke u datom momentu, a ne ovako prepustiti donošenje odluke i provođenje odluke lokalnim stožerima gdje jednostavno nemate resursa za provođenje istih.
Isto tako, u članku 25. Zakona o sustavu civilne zaštite kaže se da članovi stožera civilne zaštite su dužni završiti osposobljavanje koje provodi Ministarstvo prema programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite. Pa se pitam, koliko su ti isti članovi stožera iskreno osposobljeni za reagiranje u krizi? To je vrlo bitno. Svi mi znamo kako se polaže to osposobljavanje i na koji način dalje ljudi djeluju, a nitko gotovo ne zna kako treba u datom momentu reagirati.
Stoga treba uvesti ovdje reda jer na žalost papir i zakon u Republici Hrvatskoj sve trpi, a situacija nas na terenu često negativno iznenadi kada dođemo u situaciju krize kao što je to COVID pandemija, kao što je to potres na Banovini.
Hvala vam lijepa.
Sljedeća rasprava je u ime Kluba zastupnika Mosta uvažena zastupnica Marija Selak Raspudić.
Kolegice i kolege, smatram zabrinjavajućim ovu najavu toga da će nam se ograničiti predmet ove rasprave isključivo na razgovor o opasnim tvarima odnosno izmjenama i dopunama O željeznici smo, kao što je kolega Tomašević rekli, najnormalnije razgovarali, a sada kada ste se prepali razgovora o civilnoj zaštiti, jer i sami znate i time priznajete, da imamo ozbiljan problem u funkcioniranju sustava civilne zaštite, e sad biste nam zabranili da govorimo.
Neće ići. Ja ću se prvo vratiti na ono što je kolegama iz redova HDZ-a bilo smiješno. Vama je smiješno da razgovaramo o aferi Gauda gate, vama je smiješno da se troši od 200 do 400 tisuća kuna više nego što se treba na nabavu sira u sklopu opskrbe Civilne zaštite koju ste proglasili tajnom, jer je od nevjerojatnog sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku, pazite, da nemamo javnu nabavu sira u situaciji u kojoj se trenutno nalazimo. I što vam je to omogućilo? Pa omogućilo vam je to da pravite budale od hrvatskih građana. Ako je vama smiješno, njima će biti vrlo jasno, jer i oni idu svaki dan u dućan i oni jedu obične, radničke sireve i kupuju ih po cijenama koje su primjerene njihovim džepovima. Pa njima Gauda košta u maloprodaji, koja je skuplja, od 40-55 kuna, a zamislite Gauda za Stožer civilne zaštite košta 80 kuna. I ne, nisam bila lijena, provjerila sam i kolika je cijena te, Zdenkine Gaude, pa evo ona se prije godinu dana na akciji u Tommyu, ako baš hoćete precizno mogla naći za 55 kuna, a vi ste je… /…upadica: ne čuje se…/… akciji, a kako biste vi kolega Borić, vidim da se smješkate, nabavu 7 500 kila… /upadica Ante Sanader: molim vas nemojte komunicirati sa zastupnicima i držite se teme, govorite totalno van teme…/… a tema je Stožer civilne zaštite, u tom pogledu i opskrba… /upadica Ante Sanader: nije tema ovog Zakona i nije Borić tema ovog Zakona, molim vas držite se Zakona i govorite o Izmjenama i dopunama Zakona./
Uvaženi predsjedavajući, vaša je obaveza na način na koji je vi tumačite u najbolju ruku, da mi ukoliko smatrate neophodnim, a ja smatram neopravdanim, nakon mog govora dodijelite opomenu, moram vas ražalostiti i reći da je to jedina penalizacija kojom ovom Pravilnik i Zakon kao takav doznačuje da nekome možete kao saborskom zastupniku dodijeliti, a ne možete me prekidati usred moje rasprave.
Tako da vi slobodno … /upadica Ante Sanader: mogu vas prekidati, jer komunicirate s drugim zastupnicima…/ … a nakon toga možete dodijeliti opomenu, ukoliko želite.
Dakle, da, sir uopće nije bezazlena tema i činjenica da se on nabavlja po cijeni koja je daleko veća nego što bi trebala biti, tek je početak afere o javnoj nabavi koju nismo uspjeli ni zagrebati, jer je još uvijek tajna, i ako to možemo uočiti na ovakvim jednostavnim primjerima koji su jasni svakom građaninu, što je onda s nabavkom sve one medicinske opreme, čine nam cijene nisu poznate i koju ne možemo razumjeti. Tko zna kakve se sve afere tamo skrivaju.
Da, dame i gospodo, trebamo razgovarati i želim da razgovaramo o Gauda gateu. A sada ću se nadovezati na funkcioniranje Stožera civilne zaštite, odnosno probleme koji se nalaze u ovom Zakonu. Dakle, ono što je osnovni problem ovog hitnog postupka, još jednog hitnog postupka, koji ovdje nudimo da bismo se uskladili sa pravnim stečevinama Europske unije, što opet imamo jednu kozmetičku, ali nužnu prilagodbu, umjesto supstancijalne promjene Zakona, ako smo nešto shvatili u vrijeme ove krize, po pitanju funkcioniranja Stožera civilne zaštite, da nama treba supstancijalna prilagodba Zakona da bismo mogli nastaviti funkcionirati. Pogotovo sada u situaciji u kojoj imamo katastrofu umjesto unutar katastrofe, u kojoj trebamo promijeniti cijeli pristup, da ne djelujemo samo reaktivno već i proaktivno.
Gdje imamo općenito problem funkcioniranje represivnog aparata, gdje imamo katastrofe koje nadzire MUP, a ovo civilno u civilnoj zaštiti je najmanje vidljivo i gdje redarstvene snage dolaze na mjesto čak i zdravstvenih snaga, to je ovaj drugi Stožer civilne zaštite koji vlada Hrvatskom u procesu kojeg možemo slobodno nazvati stožerizacija Hrvatske.
Imamo i nejasnu zapovjednu liniju, uopće ni ne znamo kada će završiti stožerizacija Hrvatske, do kada će redarstvene snage i zapovjednici Civilne zaštite biti na terenu, koja je to točka da će reći da je dosta i da sada idemo prema civilnom funkcioniranju društva. Nemogućnost asimilacije volontera, svi smo tome svjedočili.
Što je problem sa samim zakonom? Dakle, problem sa samim Zakonom, kojeg opet nismo dotaknuli, jer smo se samo, zakone mijenjamo kad ne treba, a ne mijenjamo kad treba. U stvarima koje bi nam olakšale funkcioniranje na terenu i koje su se ukazale kao očite nejasnoće, preskočili smo prilagoditi zakonski okvir, a kad smo primorani zbog Europske Unije, onda tu i tamo nešto dodamo.
Sabor nije zato ovdje, da bi imao raspravo o nečemu o čemu nema potrebe raspravljati. Znači, članak 3. Zakona o civilnoj zaštiti, definicija katastrofe u odnosu na definiciju velike nesreće. Što je katastrofa? Katastrofa je ključni pojam na temelju kojeg smo uopće odredili kako će se financirati obnova na potresom pogođenim područjima, no katastrofa se definira događajem čiji nastanak, među ostalim, nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava Civilne zaštite područne, regionalne samouprave na čijem je području događaj nastao. Osnovni problem definicija koja je bila ključna nakon potresa i koja je odredila opseg financiranja temelji se na kvaliteti Civilne zaštite pojedinog područja. Što to znači? Jednostavno, ako ste imali lokalnu vlast koja je propustila organizirati civilnu zaštitu, vi ćete sada biti nagrađeni 100%-tnim financiranjem, to je van svake pameti, jer građani ne mogu biti odgovorni za to da Civilna zaštita je ili nije funkcionirala na terenu.
Oni nisu ti koji trebaju podnositi odgovornost za djelotvornost Civilne zaštite. I to je pitanje koje uopće dovodi u pitanje ustavnost Zakona koji smo nedavno bili primorani donijeti. Navodno, da time pokažemo skrb za potresom pogođeno područje, a zapravo da uvedemo diskriminaciju u hrvatski pravno-politički poredak koja će se obiti o glavu upravo potresom pogođenom području idući put kad ono ne bude važno.
Drugi problem, naravno, koja je funkcija Stožera civilne zaštite na lokalnoj i na područnoj, regionalnoj razini. U nekim segmentima prema Zakonu, ona je stručna, operativna i koordinativna, članak 21. stavak 2., a u drugom dijelu ona je izvršna u članku 26.
Tko uopće treba biti na čelu stožera? Možemo li uključiti i one koji imaju politički legitimitet?
Što ćemo sa problemom da jedan zapovjednik pokriva previše jedinica što je u praksi potpuno nefunkcionalno? I kako ćemo razgraničiti nadležnost između ministarstva i predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave? Vjerujem da nas to sve zanima u ovoj stožerizaciji Hrvatske da ne bismo imali represiju i diktaturu redarstvenih snaga umjesto odgovora civilnog odgovora na katastrofe koje se tiču građana koji su pogođeni u pojedinom trenutku.
Naravno u pitanju je funkcija Sabora jer mi imamo i Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda kada se aktivira i uloga Sabora, a ne isključivo uloga stožera civilne zaštite. Može li uopće civilna zaštita organizirati i koordinirati volontere i građane? Ne zaboravimo da smo svi građani obveznici civilne zaštite više ili manje i da je ona ustavna kategorija u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Što učiniti da se ova situacija barem donekle popravi? Prvo, da bismo mogli razgovarati o tome je li ili nije civilna zaštita adekvatno odgovorila na situaciju na terenu, a većina prigovora je išla u smjeru toga da je njezina reakcija bila zakašnjela, moramo nedvosmisleno postaviti vremenski okvir kojim će se definirati koje očekivano vrijeme u kojem se stožer civilne zaštite treba aktivirati u slučaju katastrofe. Zlatni sat kao što on postoji u medicini, tako možemo i ovdje imati. Hoćemo li imati jedan ili dva dana, ali mora taj okvir biti definiran da bismo putem toga mogli kasnije i valorizirati rad stožera civilne zaštite.
Naravno moramo gledati kako radi HGSS. HSSS radi učinkovito i brzo zato što nije dio teškog, tromog i birokratiziranog sistema. Taj model funkcioniranja smanjenju razine birokracije moramo primijeniti i na djelovanje sustava civilne zaštite.
Zbog velikog broja županija, zbog velikog broja jedinica lokalne samouprave moramo jasno odrediti zone na kojima će funkcionirati civilna zaštita, jer na ovakav način dovodimo se do toga da je ona disfunkcionalna na svim razinama. Jer ne možemo pokriti toliki broj područja sa jasno definiranom operativnom snagom.
I naravno, ono što je najvažnije to se odnosi na ulaganja u civilnu zaštitu jer sada smo vidjeli i pravilno praćenje naravno sustava robnih zaliha, jer sada smo vidjeli koliko nas to može koštati kada nam se desi ne samo katastrofa, nego i katastrofa unutar katastrofe.
A završit ću naravno sa onim s čime sam i započela. Nije svejedno, nije druga tema i nije nevažno kako se vrši opskrba stožera civilne zaštite. Samo onima koji su lako napunili svoje džepove, a to se ne događa teškim radom može biti smiješno kada govorimo o cijeni sira za ovom govornicom.
Hvala vam.
Dobro.
Cijela vaša rasprava bila je van teme. Ja vam izričem opomenu drugu.
Sljedeća rasprava je Kluba zastupnika Domovinskog pokreta. Uvaženi zastupnici Bartulica i Spajić.
Zahvaljujem.
Poštovani kolegice i kolege, evo imamo jednu važnu točku dnevnoga reda. Mi u Domovinskom pokretu često ističemo da javne službe u Hrvatskoj na žalost ne odgovaraju stvarnim potrebama naših ljudi. I na žalost ovaj potres u Zagrebu i na Banovini, ali i pandemija korona na žalost su demaskirale tu istinu tužnu da zapravo imamo stanje koje je difunkcionalno. Imamo kao što smo čuli kada je riječ o civilnom stožeru preko 500 stožera od lokalnih sve do nacionalnog. I naravno postavlja se pitanje, kako to urediti?
Mi mislimo prvo da treba razmisliti o aktivizaciji nacionalne garde slično kao što smo spomenuli ranije u ovim raspravama. Dakle imamo iskustvo iz Domovinskog rata i treba razmisliti izvan ovih zadanih okvira kako na bolji način ustrojiti ove službe.
Međutim, moram se osvrnuti na neke aktualnosti iz rada Nacionalnog stožera. Govori se u nekim slučajevima o višku cjepiva u nekim slučajevima. Općenito za opću populaciju imamo jedan veliki manjak cjepiva. I slušamo svaki dan razna tumačenja zašto je to tako. Međutim, ono što je sigurno jest da u ovom slučaju Vlada premijera Plenkovića imala je preveliko povjerenje u europske instituciju, u europsku birokraciju oko ovog plana za nabavu i distribuciju cjepiva i sada se nalazimo u situaciji kakva jest. Izgleda da će rusko cjepivo nam donositi rješenje. Jako se intenzivno razgovara sada o tome što je bilo prije mjesec, dva gotovo nezamislivo jer smo slušali ove izjave kako sve ide po planu, a ništa ne ide po planu, apsolutno ništa. Ispadne da ako niste dobro umreženi ne možete dobiti ono što vam pripada i to isto ukazuje na ovo stanje dvije kategorije ljudi u Hrvatskoj. Oni koji pripadaju vladajućima koji su jako bliski njima, njima je sve moguće, a ostali su zapravo u stvarnom smislu građani drugog reda na žalost.
Često slušam zapravo kako je ovdje važna u Hrvatskoj solidarnost, kako naš sustav je dobar i sl. Bojim se da iza riječi solidarnosti krije se zapravo velika klijentelistička mreža ljudi pa i korupcija u najosnovnijim stvarima kao što je zdravstvo, javno zdravstvo nacija. Obnova Zagreba kratko bih rekao ništa se nije dogodilo gotovo godinu dana. Imamo zakon kakav jest, neću ulazit sad u pojedinosti tog zakona.
Međutim, još jednom ću ponoviti da slušamo kako je Hrvatska navodno dobila 680 milijuna eura iz europskih fondova nakon te katastrofe. Međutim, još nismo vidjeli u što je taj novac potrošen niti smo vidjeli nešto konkretno što bi upućivalo da je taj novac na odgovoran način utrošen. Naprotiv, jednostavno se barata sa brojkama a nitko ne vidi neke konkretne rezultate na žalost i to zabrinjava.
Nije dovoljno samo isticati da smo dobili neke novce nego sustav mora odgovorno i transparentno trošiti taj novac. Postoji posebna stavka za to i još nismo čuli objašnjenje. Tako da dame i gospodo još jednom ću reći da to sve skupa ne ulijeva povjerenje. Mi nemamo ništa protiv da se prilagođava naše zakonodavstvo EU.
Međutim, treba ipak inzistirati na jednu ozbiljniju raspravu o samom provođenju tih zakona i o funkcioniranju našeg sustava.
Evo toliko od mene.
Hvala.
Hvala vam lijepa poštovani kolega Bartulica.
Lijepo vas pozdravljam uvažene kolegice i kolege.
Sljedećih nekoliko sati ću ja voditi sjednicu. Prije nego što dam riječ poštovanom kolegi Spajiću vama ću dati povredu Poslovnika nakon završene rasprave jer je objedinjena.
Ono što želim reći da za razliku od svog prethodnika ja se držim Poslovnika i sukladno člancima 231. i 232. imam vam pravo oduzeti riječ. Oduzet ću vam riječ ako ste to zaslužili ako se ne držite teme, a vi se možete žaliti Odboru za Poslovnik, odnosno za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Poštovani kolega Spajiću, izvolite.
Hvala.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedavajući.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu Civilne zaštite usklađuje se zakonodavstvo RH sa zakonodavstvom EU. Nakon potresa na Banovini unesrećeni su danima čekali da do njih dođe pomoć. HGSS je stradale obišao prvi samo da ih pita ima li poginulih i to je to.
Najmanje tjedan dana trebalo je Crvenom križu da krene dijeliti pomoć u hrani i garderobi, tjedan dana. Pravo pitanje je tko je trebao u tih tjedan dana obilaziti stradale? Gdje je u to vrijeme bila država, gdje su bile institucije, gdje je bila Civilna zaštita? Kao i obično nema ih kad ih najviše trebaju.
Treba li našoj državi Europa narediti da pomognemo svom narodu koji je ostao bez krova nad glavom, narodu koji je ostao bez dostupnog kruha, obiteljima s djecom bez kreveta i bez garderobe. Opet koristim priliku zahvaliti svim volonterima koji su uskočili tamo gdje naša skupa i precijenjena država nije bila u stanju, država koju predstavlja premijer i ministri u skupim kaputima od devine dlake.
Podsjećam kako je nakon poplave u Posavini sustav Civilne zaštite među prvima izišao na teren. Ministarstvu poljoprivrede je i tad trebalo pet dana da krenu spašavati stoku koja je u ledenoj vodi čekala da se smiluju, da ih dođu barem odvezati. Ali treba priznati ljudima je ipak u pomoć uskočila Civilna zaštita.
Što se dogodilo sa sustavom Civilne zaštite u posljednje četiri godine? Što rade načelnici, zamjenici načelnika koji su ujedno i predsjednici lokalnih civilnih stožera. Šta rade župani i dožupani koji su predsjednici županijskih stožera civilne zaštite? Reći ću vam što rade? Bave se plašenjem stanovništva od covida umjesto da pomažu unesrećenima.
Ne generaliziram, ima čestitih ljudi na tim pozicijama ali vrlo malo. Ovaj potres razotkrio je mnogo toga. Prije svega razotkrio je sav jad i bijedu sustava koji nije tu za maloga čovjeka. Sustav nije tu onda kad mu je život ugrožen, kad nema krova nad glavom, kad je ostao gladan, gol i bos na cesti bez osnovne pomoći.
I dobro je da sa ovim usklađivanjem sa zakonodavstvom EU uvode novčane sankcije jedinicama lokalne samouprave koje ne poštuju zakon, jer naš sustav nema empatije prema svom narodu, nema osjećaj prema gladnome, nema potrebu pomoći kad je teško.
Možda načelnicima, gradonačelnicima i županima strah od novčane kazne kojom će ih se lupiti po džepu vrati dozu ljudskosti i u njihove živote.
Hvala vam lijepa.
Hvala vama.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani kolega Spajiću niste se držali teme. Na kraju ste se probali malo izvući, ali dosljedno se radi o članku 239. Izričem vam opomenu.
Poštovana kolegice Maja Grba-Bujević imali ste povredu Poslovnika.
Izvolite.
Poštovani kolega potpredsjedniče hvala vam za riječ.
S obzirom da ste vi sada dali opomenu ja ću svoju povredu Poslovnika povući. Upravo sam to htjela ukazati da se uvaženi zastupnici nisu držali teme i povreda članka 238. Pa hvala vam najljepša.
Hvala vama.
Dalje ćemo na ovu temu u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka poštovani kolega Tomislav Tomašević.
I molim vas vodite računa da imate dvije opomene, imam ja ovdje evidenciju, pa držite se teme.
Dobro ja moram priznati da, mislim da ne možemo imati saborske rasprave ako ćemo imati dvostruke standarde. I evo riskirat ću tu treću opomenu. Ali jednostavno nije mi jasno kako možemo početi danas saborsku raspravu oko izmjena Zakona o željeznicama. Svi klubovi, svi zastupnici su šire raspravljali od tih izmjena. Dapače, raspravljali su čak i šire od samog Zakona o željeznici, da bi onda popodne počeli tumačiti Poslovnik na drugi način.
A da ne govorim i popodne kolega primjerice potpredsjednik Sabora Sanader nije opomenuo prvog zastupnika u ime kluba Suverenista koji se isto tako nije držao teme. Tako da jednostavno mislim da ako imamo neko sporenje, onda to trebamo riješiti na Predsjedništvu jer do sada nikad nije bilo tumačenje Poslovnika na način da se trebamo strogo držati u raspravi, ne u amandmanima, nego u raspravi izmjena, točno Zakona koji su predmet, koji su na dnevnom redu. Uvijek smo širili raspravu barem na taj Zakon.
Hvala vam lijepo na sugestiji. Ja sam tu sugestiju iznio na zadnjem užem sastanku Predsjedništva Hrvatskoga sabora i predložio sam da se promijeni Poslovnik, znamo da je nesavršen, međutim, dopustite da je diskreciono pravo svakog predsjedatelja da vodi sjednicu kako želi, odnosno sukladno Poslovniku ili nesukladno Poslovniku. Ja sam vrlo tolerantan, vjerujte mi, ali evo samo sam vas upozorio da imate dvije opomene, bit ću tolerantan do određene granice. Hvala vam, izvolite.
Dobro, znači ovo su Izmjene Zakona o sustavu Civilne zaštite koje su došle na dnevni red Hrvatskog sabora, budući da je krivo prenesena, zapravo direktiva EU iz 2020. godine, pokrenuta je povreda prava i zbog toga se našlo, su se ove izmjene zakona, slično kao Izmjene Zakona o željeznicama koje smo imali ujutro, isto tako zbog povrede prava, isto tako jer je Europska Komisija smatrala da je krivo prenesena odgovarajuća Direktiva.
I u tom smislu, mislim da je riječ o tehničkim izmjenama i da one ne zadiru u srž problema koje su u samom Zakonu o sustavu Civilne zaštite i općenito u sustavu Civilne zaštite. Ja ne mogu ovdje u Hrvatskom saboru raspravljati o samo ovim izmjenama, a da ne govorim i o tome da se krše drugi članci tog istog Zakona o sustavu Civilne zaštite. Znači, ukoliko u Hrvatskom saboru se ne može raspravljati kad se vidi da se krši drugi članak tog Zakona, onda ne znam gdje se može raspravljati i da li je primjereno da Hrvatski sabor ne primjenjuje ili ne upozorava na ne provedbu Zakona koji sam Hrvatski sabor donosi. Znači u 2015. godini u Zakonu o sustavu Civilne zaštite jasno piše u članku 73. da će se osnovati vanproračunski fond za Civilnu zaštitu, posebice za financiranje opreme i spašavanja nakon prirodnih katastrofa.
To se nije dogodilo od 2015. godine, a ovo je Vlada kontinuiteta, sad je 2021. i nažalost, mi smo prošle godine imali čak tri prirodne katastrofe. I u tom, znači dva razorna potresa i pandemiju, tako da u tom smislu doista ne razumijem zašto moramo, kad se desi prirodna katastrofa razmišljati kako ćemo napraviti fond na koji će građani uplaćivati, za pomoć itd., ukoliko smo isti bili dužni već napraviti prema Zakonu. Ako mislite da to nije tako, vidjet ćete da u stavku 3., čini mi se, tog istog članka 73. jasno piše da će biti posebni Zakon koji će Hrvatski sabor usvojiti, kojim će propisati ustroj i djelokrug tog posebnog vanproračunskog fonda.
Koliko ja znam taj Zakon nikad nismo usvojili i ukoliko već pričamo o izmjenama tehničkim, radi krivog prenošenja EU Direktiva u Zakonu o sustavu Civilne zaštite, ajmo pričati o tome za nešto što ne provodimo i očito kršimo Zakon, jer je to isto tako uloga zakonodavca. Kada vidi da se nešto iz zakona koji je Sabor usvojio ne provodi da na to upozori i da to ispravi.
S druge strane, ono što, mi smo naravno, uputili interpelaciju o sustavu Civilne zaštite, pet oporbenih klubova, očito danas za to nećemo imati uvijete, što mislim da je poražavajuće, ali želimo da se raspravi o sustavu Civilne zaštite u Hrvatskoj na način kako da se on unaprijedi. Mislim da je to svima u interesu, jer kad se dese prirodne katastrofe onda je kasno improvizirati, mi moramo biti spremni prije, mislim da možemo naučiti određene lekcije iz odgovora, posebice na potres na Baniji, jer je očito da neke stvari nisu najbolje funkcionirale.
Ja neću nikad reći da ništa nije funkcioniralo, jer bi to bilo krivo, bio sam na terenu i vrlo dobro znam iz prve ruke šta je dobro funkcioniralo i to ću uvijek pohvaliti, službe koje su radile dobro, ali isto tako mislim da iz nekih stvari koje su loše funkcionirale trebamo izvući lekcije, a ne zaboraviti sad na ovu prirodnu katastrofu i nadati se da se sljedeća neće desiti sljedećih 100 godina.
Znači sad, dok je još to svježe iskustvo, mislim da trebamo otvoriti tu temu, mi smo radi toga uputili Interpelaciju, međutim kad će ona doći na dnevni red, kad će ona doći na plenarnu raspravu, ja to ne znam, i iz te perspektive mislim da je itekako primjereno govoriti i o tom aspektu Zakona o sustavu Civilne zaštite i općenito o sustavu Civilne zaštite kada se govori o izmjenama radi krivog prenošenja EU Direktiva.
Ja ću podsjetiti da zapravo u zadnjih 15 godina mi nismo ulagali, mi nismo povećavali zapravo izdvajanje za sustav Civilne zaštite. Imali smo jednom malu, malu iznimku jedne godinu, koja je zapravo više tehnička i vezana je za EU fondove nego što je doista stvarno izdvajanje iz proračuna, tako da zapravo 15 godina, dat ću vam još jedan primjer, mi smo u Sisačko-moslavačkoj županiji 2019. godine u proračunu imamo 25 tisuća kuna za opremu za Civilnu zaštitu za cijelu Sisačko-moslavačku županiju, 25 tisuća kuna. To je, znači, ja vjerujem da je to manje od bruto plaće župana, jedne mjesečne.
Znači, nismo dovoljno ulagali, to je pod A. Pod B, sustav smo po meni sa donošenjem Zakona o sustavu domovinske sigurnosti mislim da smo napravili jedan nered. Nije mi jasno kako je moguće da imamo tri prirodne katastrofe prošle godine, a ni jednom nismo primijenili Zakon o sustavu domovinske sigurnosti i više nije jasno zapravo koji je odnos između Zakona o sustavu Civilne zaštite i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Što smo vidjeli i kada se Stožer osnivao na Baniji, pa nije bilo jasno po kojem Zakonu ćemo zapravo djelovati i tko tu ima ulogu koordinacije i kakav je točno zapovjedni lanac odgovornosti. Ja mislim da je to ključno u prirodnim katastrofama, ako se ne zna zapovjedni lanac odgovornosti, ako se ne zna točno koja institucija koordinira rad drugih institucija imamo problem, a taj problem može značiti i da nas košta na kraju ljudskih života. Mi si to ne možemo dozvoliti, takvu improvizaciju.
Znači mogu iz iskustva, a brojni saborski zastupnici su isto tako bili na terenu i vidio sam i druge zastupnike, reći da koordinacija nije bila najbolja, znači svaka čast HGSS-u, svaka čast vatrogascima, policiji, vojsci, ali sama Civilna zaštita nije dobro koordinirala rad tih službi, to je pod A. Pod B, nije bilo dobre komunikacije između državnih institucija i samoorganiziranih građana. U najmanju, to je eufemizam, kad kažem da nije bila dobra komunikacija, jer mogu onda reći i kako primjerice, gospodin Damir Trut, ravnatelj Civilne zaštite se svađa s navijačima jer previše pomažu, kako župan Žinić kaže stanovništvu, dok raspravljamo kako da HEP otpiše račune za grijanje jer su u kontejnerima usred zime, kaže da se treba racionalno grijat i ne treba previše se grijat, jer će to onda previše koštat. Ili recimo ministar Horvat kaže, pazite 9. siječnja, znači, podsjetit ću vas najrazorniji potres je bio 29. prosinca. On 9. siječnja kaže da se u ovom trenutku na Baniji kuha previše toplih obroka i da ljudi previše jedu i neki koji ne bi trebali. Znači, to nikako dobra komunikacija sa građanima koji su došli tamo pomoći.
A ono što ću vas isto upozoriti što smo i osobno pisali Damiru Trutu odmah nakon prvog potresa da nije bilo nekoliko dana niti telefona na koji se građani mogu javiti koji žele pomoći, niti jednog telefonskog broja. Nakon nekoliko dana je objavljeno puno telefonskih brojeva. Onda se našla druga vrsta problema, a to je komunikacija jer su se ljudi javili na različite telefonske brojeve.
Znači ono što je jasno kada se vidi mogu reći barem iz svog iskustva na terenu, samo za recimo aspekt humanitarne pomoći da mi nismo imali unaprijed protokol kako se transportira humanitarna pomoć, kako se skladišti ta humanitarna pomoć i kako se na kraju onima kojima je najpotrebnija distribuira ta humanitarna pomoć. To vam mogu reći iz iskustva jer sam bio tamo i sudjelovao u toj improvizaciji najbolje što sam znao i umio, ali protokola nije bilo i to mislim da nam se više ne treba ponoviti.
Isto tako ono što svakako još treba tu spomenuti jesu i nekakva proračunska sredstva. Recimo dat ću vam još jedan primjer. Mi nemamo medicinski helikopter. Mi koristimo vojne helikoptere za takve situacije. Mi smo dali amandman na proračun na vrijeme. Početkom prosinca. Prije potresa za jedan takav medicinski helikopter. Nije prošao. Isto smo dali amandmane za povećanje sredstva za civilnu zaštitu. Nije prošlo.
U redu. Znači, svatko može biti general poslije bitke, ali hajmo sada doista imati jednu konstruktivnu raspravu kako on kraj ovih izmjena tehničkih Zakona o sustavu civilne zaštite kako možemo unaprijediti ovaj sustav. Mislim da možemo čak doći do nekih stvari gdje imamo konsenzus u Hrvatskom saboru, jer nikada ne znate tko će biti u kakvoj poziciji i gdje će doći sljedeća prirodna katastrofa i kome će trebati pomoć. Nitko to ne može znati i iz te perspektive mislim da nam je svima u interesu da sustav radi bolje.
Hvala vam lijepa.
Evo završilo je dobro i za vas i za mene.
Sljedeća govornica je u ime Kluba zastupnika SDP-a poštovana zastupnica Mirela Ahmetović.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege zastupnici.
Kao i a prečesto puta danas govorimo o zakonu odnosno Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, a sve iz razloga što ga moramo uskladiti sa europskim direktivama odnosno europskom pravnom stečevinom. Bila bih sretnija da govorimo o izmjenama postojećeg zakona koje bi bile u smjeru povećanja kvalitete funkcioniranja sustava civilne zaštite i to bi bili sretniji svi oni koji su sudjelovali u javnom savjetovanju po pitanju ovoga zakona, a čije se primjedbe nisu usvojile. Vlada ih je redom odbila sve s razlogom odnosno uz obrazloženje da će se te primjedbe razmotriti prilikom sljedeće izmjene zakona i ja se iskreno nadam da ć se one razmotriti vrlo korektno i kvalitetno i da će se neke od njih i primijeniti prilikom te izmjene.
Ono što bih se htjela osvrnuti jesu članci 8., 9., 10. i 11. ovih izmjena, a koji govore o kaznama koje će se izricati jedinicama lokalne samouprave i pravnim osobama zaduženim u tim jedinicama lokalne samouprave ukoliko se ne poštuju odredbe Zakona o ustrojavanju civilne zaštite i naravno ostalih aktivnosti, a sve u svezi tom istom civilnom zaštitom.
Netko je ovdje pitao prije nekog vremena u raspravi da li su predviđene odnosno zašto nisu predviđene kazne za nacionalni nivo sustava civilne zaštite. I ja bih to ocijenila vrlo opravdanim pitanjem jer smo svi, ali svi bez iznimke primijetili da je bilo previše propusta u funkcioniranju nacionalnog sustava civilne zaštite, a koje bi definitivno trebali biti sankcionirani kako se više nikada ne bi ponovilo da nas zadesi ovako teška nesreća, a da oni koji trebaju misliti i brinuti upravo o onima kojima je to u tim trenucima najpotrebnije zapravo ne znaju tko im glavu nosi kako bi se u narodu reklo.
U Hrvatskoj se uvijek rado bavimo kažnjavanjem. Slabo se bavimo prevencijom i mene to iznimno rastužuje jer imamo primjer potresa i pandemije dvije katastrofe koje su nas pogodile u istoj godini, a borit ćemo se sa posljedicama sigurno ove, ali i narednih godina. Niti jedno, niti drugo nismo mogli birati niti smo mogli predvidjeti. Nismo mogli puno utjecati na to. Nismo mogli spriječiti. Dogodilo se zaista iznenada i za sam događaj nitko nije odgovoran, niti kriv. Međutim, bilo bi dobro da se svi zajedno priupitamo što smo mogli učiniti bolje? Npr. činjenica jest da sustav nakon potresa 29. prosinca 2020. godine na Banovini nije adekvatno reagirao i prestanimo tražiti izlike i prestanimo to uljepšavati. Prestanimo to izbjegavati reći. Moramo to izgovarati. Moramo to ponavljati, a sve s ciljem kako bi idući put ipak adekvatno reagirali.
Dosta je bilo zbrke tih prvih dana što donekle možemo razumjeti, jer se takva katastrofa ne može ni predvidjeti, ni izbjeći. Ali ostao je dojam da sustav nije djelovao niti uvezano, niti se znalo tko što radi, niti se znalo čija je što ingerencija. Ono što je ostavilo vjerojatno dodatno gorak okus jeste činjenica da je stožer civilne zaštite odnosno Sisačko-moslavačka županija koja je inače najteže pogođena razornim potresom, ne govorim u smislu područja nego općenito vrlo teško pogođena razornim potresom u kolovozu 2019. godine donijela dokument Procjena rizika od velikih nesreća za područje Sisačko-moslavačke županije i tamo vrlo jasno kategorički, eksplicitno navela citiram: „kako je niska spremnost specijalne postrojbe za složene radnje spašavanja“. Taj dokument je i objavljen na službenim stranicama županije.
„Pripadnici postrojbe civilne zaštite“, piše dalje u izvješću: „nisu prošli kroz propisani program osposobljavanja, niti su opremljeni osobnom, niti skupnom opremom. Iz tih razloga ograničeno je operativno postupanje i to isključivo za složene radnje spašavanja i pružanje fizičke potpore operativnim kapacitetima više razine spremnosti tijekom provođenja mjera i aktivnosti Civilne zaštite u velikim nesrećama.“
I zato kažem opravdano je da su se predvidjele kazne i za jedinice lokalne samouprave u ovom slučaju regionalne samouprave. Ali mislim da konstantno nedostaju kazne, odnosno sankcije za nepostupanje i onog najvišeg tijela, onog najodgovornijeg tijela nacionalnog tijela Civilne zaštite.
Tko će za ovo odgovarati? Tko će točno odgovarati za to da županija sama donese dokument i sama utvrdi nismo spremni osigurati Civilnu zaštitu iako bismo trebali. I onda nakon gotovo dvije godine se desi baš da ta ista županija, odnosno njen stožer mora reagirati a nije adekvatno opremljen ili osposobljen da reagira. Hoće li župan odgovarati? Sumnjam.
Osobno smatram da je nužno donijeti protokole koji će uskladiti djelovanje svih namjenskih snaga u slučaju katastrofe, da se točno zna koji je čiji zadatak, da ne bude šuma u komunikaciji. I ono što je najbitnije da se sustav osovi na stručne, a ne političke noge.
Imali smo prilike gledati ne baš umirujuće poruke onog najodgovornijeg kojeg ću još jednom nazvati najodgovornijim ravnatelja sustava Civilne zaštite gospodina Truta o tome kako roditelji neće moći otići po svoju djecu kad su uvedene propusnice. Sjećate se toga? Onda je izjavljivao da su navijači krivi za kaos na terenu poslije potresa i na koncu kao ravnatelj Civilne zaštite nije znao da je u tijeku evakuacija vojarne u Petrinji.
Ponavljam nije mi namjera kritizirati, ali pojedine izjave čelnih ljudi su se činile više kao glasnogovorništvo politike nego kao stručna i izbalansirana poruka javnosti u ovom nemilom događaju potresa. Koncem 2019. gospodin Trut je govorio kako je Hrvatska spremna za sve situacije, čak smo spremni i pomoći drugim državama u takvim situacijama. I jesmo pomogli, pomogli smo Albaniji u razornom potresu što je vrlo pohvalno.
Ali ono što me ponovno strašno žalosti mi sami sebi nismo bili sposobni pomoći. Taj isti gospodin Trut sam sebi svojoj zemlji nije bio sposoban pomoći. I ja cijenim solidarnost sa drugim državama, ali bih daleko više cijenila kada bismo mi ovdje brinuli prvo o svojoj zemlji.
Edukacija. Ona je primarni zadatak ovog zakona i educirati ljude koji će nas sutra spašavati ne smije biti promatrano kao opterećenje za državni proračun, nego ulaganje u sigurnost i povjerenje naših građana. Obučenost, spremnost i opremljenost namjenskih snaga bilo da se radi o vojsci, vatrogascima, HGSS-u, Civilnoj zaštiti mora biti naš prioritet.
Kada govorimo o protokolima spomenula sam malo prije ne smije nam se više dogoditi da protokoli postoje samo na papiru. I oni ne mogu i ne smiju biti načelni. Naprosto onda to nije protokol, to je onda samo ispunjavanje forme. Protokol se zna što propisuje, tko što radi, zašto radi, kako radi, kada radi i onda nema prostora manipuliranju i prebacivanju odgovornosti s jednog na drugog.
Ja ne znam čiji je uopće benefit da se protokol, jasan protokol ne donese. Pa vladajućima je valjda u korist da imaju jasan protokol po kojem postupaju i onda izbjegavaju mogućnost kritike oporbe, ali i mogućnost da njihovi građani budu nezaštićeni kao što su sada u ovoj situaciji bili.
Kad smo kod protokola iskoristit ću i reći ću da smo čak 50 dana čekali protokol za cijepljenje. I što se dogodilo? Ljudi su se počeli cijepiti preko reda bez da je itko znao tko se cijepi, gdje se cijepi, zašto se cijepi i kad se cijepi. Je, propisali smo skupine koje se prve cijepe, ali nikakvih striktnih protokola nije bilo koje bi mogli osujetiti zlouporabu i pogodovanje u okviru samog cijepljenja.
I opet nam se dogodilo da nema reda, poretka i da i kod cjepiva koje bi trebalo biti najveći doseg čovječanstva u ovoj situaciji očituje korupcija i pogodovanje. Zašto nam to treba? Mislim zaista da nam to ne treba. Jasan protokol je onaj koji ne može poslužiti, a u ovoj situaciji ovaj nejasan protokol upravo tome služi kao alibi za korištenje rupa u neadekvatnom protokolu.
Zakon o Civilnoj zaštiti je prevažan zakon i osim ovih izmjena koje ćemo mi u SDP-u podržati s obzirom da su one usklađenje sa europskim direktivama potrebno je donijeti zakon koji će odgovarati novonastalim okolnostima i koji će doista postati točka povjerenja hrvatskih građana u institucije RH koje ti isti građani plaćaju kako bismo im osigurali sigurnost.
Potičem Vladu RH i sve nas da predložimo izmjene koje će generirati pozitivne procese u sustavu civilne zaštite …
…/Upadica Škoro: Vrijeme./…
… kako bismo buduću katastrofu ipak mogli dočekati pripremljeniji.
Hvala lijepa.
Hvala vama.
Molim vas pripazite na vrijeme drugi puta.
Sljedeći je poštovani zastupnik Mario Kapulica u ime Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice.
Izvolite.
Poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, dame i gospodo, kolege zastupnici.
Ove izmjene i dopune zakona koje su danas pred nama, a koje su dobile pozitivno mišljenje svih nadležnih saborskih odbora očito nisu upitne jer o njima malo govorimo. Nije to čudno. Radi se o nužnom usklađivanju sa direktivama EU i jasnijem definiranju nekih pojmova i obveza vezanih uz nesreće koje uključuju opasne tvari.
Kada bi rasprava ostala na tome uvjeren sam da bi se vrlo brzo složili o predloženim rješenjima i zato ću obzirom da se rasprava o tome ne vodi ipak spomenuti neke činjenice koje su vezane uz današnju temu kako bi javnost uopće shvatila koja je tema danas pred njegovim zastupnicima u ovom Visokom domu.
Direktiva EU o kojoj je riječ primjenjuje se od kolovoza 2012. a sve države članice morali su je uključiti u svoje nacionalna zakonodavstva do svibnja 2015. I Hrvatska je to učinila u tom roku. Direktivom se nastoje kontrolirati opasnosti od velikih nesreća koje uključuju i opasne tvari, osobito kemikalije, to je njen smisao.
Naziv ove Direktive, sve su tri, jer je njome izmijenjena prethodna i izvorna Direktiva iz tog naziva. Razlog donošenja ove Direktive bila je katastrofalna nesreća u talijanskom gradu Seveso, 76. godine, kada je tadašnja europska ekonomska zajednica odlučila definirati egzaktan pravni okvir za sprječavanje i kontrolu takvih nesreća.
Da podsjetimo, tada je tu tom talijanskom gradiću, 20 kilometara udaljenom od Milana, iz kemijskog postrojenja za proizvodnju herbicida i pesticida u atmosferu otišao gust oblak pare opasnih tvari. Nošen vjetrom dioksin se proširio po cijelom području, da bi potom kišom bilo onečišćeno oko 1 800 ha tla. Zbog posljedica trovanja liječeno je više od 2 000 ljudi, a u tom području znatno je porastao i broj spontanih pobačaja u mjesecima nakon katastrofe. Više od 80 tisuća životinja usmrćeno je zbog sprječavanja mogućih štetnih utjecaja na ljude, a ukupna šteta procijenjena je na više od 40 milijuna eura.
Naknadne izmjene Direktive potaknute su specifičnostima kasnijih velikih nesreća, one u središnjoj Indiji, 84. te eksplozija u kemijskim postrojenjima koje su ugrozile stanovništvo gradova u Nizozemskoj i Francuskoj. Podsjetimo, u središnjoj Indiji, iz tvornice pesticida iscurila je velika količina kemikalija uzrokujući jednu od najvećih industrijskih nesreća u povijesti čovječanstva.
Prema podacima nevladinih organizacija, nakon te nesreće od posljedica je umrlo više od 25 tisuća ljudi, a još 150 tisuća osoba patilo je od kroničnih bolesti. Republika Hrvatska transportirala je Direktivu kroz 23 pravna akta, među kojima je i predmetni Zakon o sustavu Civilne zaštite. Popis svih tih akata, kako hrvatskih tako i svih drugih članica dostupan je javnosti.
Zašto ove izmjene? Nakon donošenja neke Direktive, svaka država članica dužna je do određenog roka Europskoj komisiji dostaviti popis akata kojima ju primjenjuje, nakon čega Komisija za svaku članicu provodi detaljnu analizu podudarnosti tih akata i predmetne Direktive. To je uobičajeni proces koji obuhvaća sve članice, i kod svake se u pravilu nađu veće ili manje nepodudarnosti.
Kada Europska Komisija u svojoj analizi detektira te nepodudarnosti, o tome obavještava državu članicu. Dakle, Europska Komisija je nakon detaljne usporedbe naša 23 pravna akta, od kojih su neki u ovom Zakonu o Civilnoj zaštiti, utvrdila određene nedostatke i zatražila određene izmjene koje se uglavnom odnose na članke 12. i 14. te Direktive. Toliko o meritumu stvari i ovoj točki dnevnog reda.
No potpuno je jasno da se otvaranje svake rasprave o sustavu Civilne zaštite u ovim okolnostima, kako god, koliko god nas to udaljavalo od merituma, po prirodi stvari pretvara u raspravu o funkcioniranju sustava uopće. I Hrvatska demokratska zajednica nema nikakvih problema s takvim pristupom, svima je jasno, i nitko od toga ne bježi da je u pojedinačnim krizama važno djelovanje svake pojedine organizacije zadužene za suočavanje s konkretnom krizom i usklađeno djelovanje svih institucija, maksimalan angažman ljudi, te racionalno korištenje dostupnih resursa.
Zabrinjavajuće, međutim lakoća s kojom se minorizira angažman tisuća ljudi u sustavu Civilne zaštite tijekom ovog potresa. Kad je riječ o potresima, poznat je broj smrtno stradalih osoba, no manje je poznat broj ozlijeđenih, broj bolesnih osoba, broj osoba koje je trebalo evakuirati, kojima je bila i još uvijek je potrebna pomoć, osoba koje su ostale bez krova nad glavom, količina i veličina i razmjeri šteta u gospodarstvu, na infrastrukturi, cestama, prometnicama, imovini općenito.
Dakle, običnom čovjeku je iznimno teško sagledati, koliko god se trudio ukopan napor koji je potrebno uložiti i koji se ulaže u takvih situacijama da bi se stanje normaliziralo i što prije dovelo u red.
Mi smo danas raspravljali u okviru ove točke o sirevima, robnim zalihama, broju organizacijskih jedinica Civilne zaštite, problemima s propusnicama, o potresu, pandemiji, ukidanju načela supsidijarnosti u sustavu Civilne zaštite o stvaranju Nacionalne garde, valjda i vračanju pozicije civilne zaštite na poziciju od prije 94. godine kad je ona bila u sustavu Ministarstva obrane zbog ratnih okolnosti, o cijepljenju, kriminalu, korupciji, kaputima, o povlaštenosti vladajućih, iako mi nije jasno, kako bi netko mogao biti povlašten u slučaju katastrofe opasnim tvarima i je li 10,5 tisuća članova Hrvatske demokratske zajednice u Sisačko-moslavačkoj županiji povlašteno u ovoj situaciji sa potresom ili njih 4 600 u Glini, Petrinji i Sisku.
Niti jedan od dvojice predstavnika Domovinskog pokreta koji su ovdje govorili nije izustio riječ opasna tvar. Nije to doduše učinila ni kolegica iz socijaldemokratske partije, ali su optužili Crveni križ i čelnike i lokalne uprave da tjedan dana nisu radili ništa.
Čuli smo puno kritika za koje želim vjerovati da su dobronamjerne, ali lokalne vlasti i lokalni sustav Civilne zaštite dobro su odradili svoj posao u uvjetima prvog šoka. Uključivanje dodatnih snaga i izvan mjesta nastanka ovog izvanrednog događaja ostvario je svoju svrhu. Podržao je djelovanje lokalnih snaga. Međunarodna pomoć bila je brzo i kvalitetno organizirana. U ekstremnim situacijama koje u nekim segmentima se mogu usporediti još samo s ratnim, takva je suradnja državnih institucija i lokalnih vlasti od presudne važnosti i sigurno je da se percepcija ukupnog stanja na toj, uvjetno rečeno, bojišnici, ne može dovoljno sveobuhvatno sagledati iz pozicije običnog vojnika ili pod navodnicima običnog člana civilne zaštite.
No svaka kritika ukoliko ona pomaže da kao društvo damo bolji odgovor je dobrodošla. Ali isto tako ukoliko nam je umanjila sposobnost djelovanja, dovodila ljude u zabunu, a poglavito ukoliko ih je odvraćala od suradnje sa institucijama i organizacijama i ljudima koji su ključni u otklanjanju posljedica ove krize bilo one lokalnog ili nacionalnog karaktera za takve ne možemo reći da su dobrodošle.
I želim ponoviti da su Vlada, svi njezini, sva njezina resorna nadležna tijela MUP, Stožer civilne zaštite, operativne snage vatrogastva, Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, postrojbe i povjerenici te pravne osobe u sustavu civilne zaštite, jedinice lokalne i područne samouprave, brojne Vladine i nevladine ustanove, organizacije i udruženja, znanstvene, stručne i druge ustanove koje se bave i od posebnog su interesa i značaja u postupanju u zaštitit i otklanjanju posljedica katastrofa položile svoj ispit. I naravno da će se budućim prostornim planiranjem, izgradnjom svijesti o postojanju opasnosti, razvojem sigurnosne kulture stanovništva, uključivanjem znanosti u smanjenje rizika od katastrofa i daljnjim usavršavanjem stručnog, normativnog i materijalnog okvira povećavati i naši kapaciteti i naša spremnost za suočavanje sa tim situacijama. I naravno da je to kao što su mnogi rekli u svojim izjavama i prije ove rasprave nestranačko i nadstranačko pitanje u kojem se očekuje i takav pristup od sviju nas.
Hvala vam lijepa.
Hvala vama poštovani kolega Kapulica.
Imamo još jednu raspravu u ime kluba zastupnika. U ovom slučaju Klub zastupnica Centra i Glasa, poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.
Poštovani predsjedavatelju, kolege zastupnici i zastupnice.
Danas govorimo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite. Sve dok govorim o bilo kojem dijelu tog zakona na kojeg se do kraja ove rasprave može podnijeti i amandman krećem se u okviru teme. Stoga bi bilo koje onemogućavanje rasprave kada ukazujem na neku od odredbi zakona predstavljalo najopasniji presedan ne samo u ovom sazivu Hrvatskoga sabora, nego i u odnosu na sve prethodne.
Uvaženi predsjedavatelju s obzirom na vaše uvodne riječi kako ćete oduzeti riječ ako se skrene s kolosjeka teme o kojoj govori, podsjetit ću vas da ste se na izborima silno trudili dokazati da ste drugačiji od HDZ-a. Stoga bi me sada čudilo kada biste im pomagali u tom prisiljavanju zastupnika da se ponašaju kao nojevi i da guramo glavu u pijesak u odnosu na stvarnost koja nas okružuje, a stvarnost je ta da već duže vrijeme imamo situaciju u kojoj dva, ne jedan nego dva stožera civilne zaštite po svojim ovlastima, po načinu osnivanja, po načinu svog rada debelo iskaču iz okvira odredbi članka 21. i članka 22. Zakona o sustavu civilne zaštite.
I ukoliko ovaj saziv Hrvatskoga sabora nije u stanju raspravljati o činjenici da imamo protuustavno i protuzakonito dva stožera a ne jedan, ako nismo u stanju raspraviti to da stožere formiramo nakon što se katastrofa već dogodi umjesto da imamo unaprijed formirane, osposobljene, pripremljene, educirane stožere dakle, ako ne možemo za ovom govornicom danas u okviru ove teme o tome raspravljati onda zapravo nitko od nas više sutra niti ne treba dolaziti na posao, a niti do kraja ovoga mandata. A čim sam se dotaknula pitanja neustavnosti postojanja i rada aktualnih stožera, digla se graja sa ove strane HDZ-ove strane sabornice te sam bila upozorena da sam dužna poštivati odluke Ustavnog suda. Stoga ću ovog puta naglasiti i moje osobno ustavno pravo kao saborske zastupnice da pored uvažavanja odluke Ustavnog suda u cjelini u svom govoru, u svom razmatranju uzmem u obzir i stajališta onih ustavnih sudaca koji su dali izdvojena mišljenja. A ti suci ukazali su da oni propisi povodom kojih su se građani obratili Ustavnom sudu, pa tako i dijelovi Zakona o sustavu civilne zaštite predstavljaju flagrantno kršenje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava i sloboda građana. Pojedini ustavni suci smatraju da je sam Ustavni sud i bez da im se od strane građana podnio bilo koji prijedlog trebao oglasiti i trebao je reagirati na povredu određenih ustavnih načela. No na žalost to se nije dogodilo. Već duže vrijeme naš Ustavni sud ne reagira i ne vodi brigu o zaštiti ustavnih prava građana, već vodi brigu o zaštiti potreba i političkih interesa Vlade, vladinog stožera i vladine parlamentarne većine. Takva situacija ozbiljno srlja u propast demokracije kakva je nama znana ili kakvu barem želimo u Hrvatskoj uspostaviti.
Također pojedini ustavni suci naglašavaju da je situacija vezana uz epidemiju čitavog spektra mjera koje je stožer uvodio stvorila jednu situaciju teško ograničenih prava i situaciju koja itekako odgovara izvanrednom stanju. Stoga su sve mjere koje su se donosile trebale se podvesti pod članak 17. Ustava što se naravno nije dogodilo.
Ustavni suci ukazuju i da bez obzira kakva opasnost prijetila nije svejedno radi li se nešto prema Ustavu ili mimo Ustava. No, takva praksa postupanje suprotno Ustavu, suprotno zakonu nije strana ovoj strani sabornice. Čuli smo i to da od 2015. godine nismo bili u stanju osnovati niti Fond civilne zaštite iako to u zakonu jasno piše, a sada se silno trudimo izbrusiti definicije zato što je Europska komisija ili neko drugo tijelo utvrdilo da nismo u stanju kao i u onom prethodnom zakonu nešto prevesti u naš pravni sustav kako treba.
Dakle, što su situacije vanrednije, što je stanje teže i odstupa od onog uobičajenog, to je važnije da se poštuju ustavne odredbe. Vaša logika je upravo suprotna od toga.
Ustavna prava su najviše ugrožena upravo u tim izvanrednim situacijama. Pravo mora biti unaprijed i jasno onima čije se ponašanje treba regulirati i zato ponovno ističem, apsurdno je inzistirati na jasnoj, preciznoj, točnoj definiciji pojmova opasne tvari, a ne razmišljati koliko je opasno kada se kompletna provedba Zakona makne izvan i ustavnih i zakonskih okvira. Formiranjem tijela za koje ne postoji uporište u Zakonu. Dodjeljivanjem ovlasti za koje ne postoji legitiman i opravdan, razmjerni javni interes.
Potres na Baniji pokazao je jednu potresnu činjenicu, možda opasniju i razorniju po svojim posljedicama od samog potresa, a to je da samo onaj prvi Stožer isforsirali i da smo u nadležnost tog Stožera dodijelili nešto što uopće nije bilo potrebno, nešto što je čitavo vrijeme trebao i morao raditi ministar zdravstva.
Nadalje, stvorili smo konkurenciju Zakona o sustavu Civilne zaštite i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti i upravo je ta konkurencija dva različita Zakona i potpuno izmišljanje nepostojećih i nepotrebnih ovlasti koje su dane Stožeru za obranu od Covida, onemogućilo, dakle doslovno onemogućilo pravovremenu reakciju na potres na Baniji.
Taj drugi, novi Stožer civilne zaštite koji možemo za potrebe nazvati i Podstožer, osnovan je tek 6 dana nakon potresa. Šest dana nakon potresa. A pučku kuhinju preuzeli su 14 dana kasnije, u međuvremenu su te poslove obavljali volonteri koje smo onako brutalno i ružno vrijeđali i omalovažavali. Ne mi, vi, vladajuću većina i vaši predstavnici.
Ti poražavajući promašeni rokovi rezultatu su ranijeg nepoštivanja i Ustava i zakona, a to govori u prilog tome da u sljedećim kriznim situacijama nećemo imati pravovremenu reakciju koju bi upravo ovaj Zakon trebao zajamčiti. Dakle, pravovremenu i dobru reakciju može osmisliti čitav sustav, a ne da li će biti točna definicija pojma „opasne tvar“. Dakle, civilna zaštita nije mogla preuzeti koordinaciju onoga što je po zakonu trebala kada se dogodio potres na Baniji, zato što se Stožer civilne zaštite već dugo bavi onim pitanjima i temama kojima se uopće ne bi trebao baviti.
I zabluda je da najveću opasnost predstavljaju opasne tvari čije, evo sada, definicije popravljamo, zloupotreba moći, zloupotreba vlasti, je puno, puno opasniji pojam. A HDZ je opasna tvar za Hrvatsku i za njezinu demokraciju, kao što sam i ja opasna tvar za vas gospodine Boriću i za čitav HDZ.
Također treba ukazati na činjenicu da ustavni suci primjećuju da Stožer, koji se vrlo često opravdava strukom, uopće nije stručan. Jer kada bi struka kontrolirala situaciju, tada bi i struka mogla i znala unaprijed postaviti okvire kada će se i kakve će se mjere uvoditi, odnosno kada će mjere prestati važiti. Tada bi građani imali izvjesnost kriterija, a ako navodna struka nije u mogućnosti definirati ovakve pojmove, onda je očito da se uopće ne radi o struci.
Očito je Stožer civilne zaštite za obranu od Covida samo običan avatar iza kojeg se skriva Vlada. Jedan paravan koji funkcionira na potpuno neprihvatljiv i nedopušten način.
Također treba istaknuti i da je svaka bolest na neki način opasna i za život i za zdravlje, ali nije baš svaka mjera dozvoljena, a nije niti potrebna, a kamoli nužna da bi se ta opasnost spriječila. Ne opravdava baš svaki cilj, ne opravdava svako sredstvo cilj koji se želi zapravo postići. Ograničavajuće mjere da bi se moglo uopće procijeniti imaju li smisla, moraju biti jasno i vjerodostojno obrazložene, a neprihvatljivo je s jedne strane brinuti o definicijama pojmova „opasnih tvari“ a ne utvrditi i ne izgovoriti da je upravo to nedostajalo u radu Stožera do sada. Nedostajalo je obrazloženje, nedostajali su kriteriji i nedostajala je argumentacija zbog koje bi mi građani mogli vjerovati da Stožer uopće zna što radi i kakva je svrha onoga što taj Stožer propisuje.
Također treba reći da je vrlo, vrlo opasna situacija u kojoj ovom Parlamentu nije dana šansa da prepozna sve opasnosti koje proizlaze iz ovakve primjene i provedbe Zakona o sustavu Civilne zaštite.
Stoga uz sve one inicijative koje su do sada dolazile iz redova oporbe, a tiču se Interpelacija o čitavom nizu pitanja vezanih uz sustav Civilne zaštite, očito je potrebno osmisliti novi model kontrole načina na koji … /upadica Miroslav Škoro: Vrijeme. Hvala./ … zakon provodi, a isto tako i novi model po kojem će se civilna zaštita provoditi.
Hvala.
Hvala vama.
Imamo jednu povredu Poslovnika. Poštovani zastupnik Mario Kapulica.
Morao sam se raspitati na koji članak se pozivam jer ovo ne radim često.
Dakle, kolegica Orešković je povrijedila Poslovnik jer je na uvredu, osobnu uvredu koju je doživjela uzvratila još jednim stupnjem, … /upadica: ne čuje se…/…238. uzvratila jednim stupnjem većom uvredom, zato što dobro znate da kad kolektivizirate nešto da to činite po nedopuštenim diskriminacijskim osnovama i ne možete reći za jednu političku stranku da je opasna tvar. Dakle, to je nedopušteno, ne samo u Hrvatskom saboru, nego uopće u javnoj komunikaciji i ja vas molim da to ne radite.
Hvala vam, vrijeme. Ovako ćemo. Ja nisam htio reagirati, ali sam bio apostrofiran, poštovana kolegica Orešković me apostrofirala i moju predizbornu kampanju, pa evo prije nego što krenemo sa pojedinačnim raspravama, dakle ono što je bitno za reći, bitno je da sam se uvijek zalagao za pravdu i tako ću se nastaviti zalagati. U ovoj situaciji u kojoj se nitko nije držao Poslovnika, jer pitanje je merituma, vi ste pravnik, ja sam ekonomist, inženjer i kažu mnogi, pjevač, ovdje raspravljamo o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, a ne o Konačnom prijedlogu Zakonu o sustavu civilne zaštite.
To je meritum stvari i koliko ja znam, ne pravo, nego čitati, jer naučio sam u prvom razredu osnovne škole niste u pravu. Poštovani gospodine Kapulica ni ovo nije bila povreda Poslovnika, međutim evo ja ću napraviti iznimku da vas ne diram. Izreći ću opomenu sukladno Poslovniku člankom 232. ja sam morao prekinuti ovo sve skupa pa ću izreći opomenu sebi tako da netko ipak bude kažnjen.
A sad možemo nastaviti sa pojedinačnim raspravama. I opet vas upozoravam raspravljamo o Zakonu o izmjenama i dopunama zakona a vi pričajte što hoćete. I dalje sam u pravu.
Poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče sa suradnikom.
Dakle, povijest je, suradnicom ispričavam se, povijest je učiteljica života. Što mi imamo? Mi ovdje imamo da je Europska komisija pokrenula postupak povrede prava i da se radi izmjene i dopune Zakona o sustavu civilne zaštite gdje se moramo uskladiti sa direktivom zato što smo ju ili krivo pročitali ili krivo preveli ili ju krivo tumačimo.
I to nije ni prvi ni zadnji put u ovom Saboru. Danas smo već imali na zakonu o željeznicama taj problem. Sigurno ćemo ih imati i još. Imamo i pilot projekata i svega. Imamo čak i u raspravi jedan zakon gdje i vlastito ministarstvo ide u izmjenu i dopunu zakona koji je bio predložen ovom Saboru a nije u skladu sa nekim drugim zakonima iz tog ministarstva.
I to je situacija koju imamo i to se usklađujemo. Ja sam sigurna da bi i državni tajnik a i ministarstvo najviše voljelo da nisu morali doći sa ovim zakonom tu, jer naravno da će u našoj raspravi čuti i neke druge stvari koje hoće ili neće čuti, ali bilo bi dobro kad sam rekla povijest je učiteljica života hajdemo malo vidjeti šta je Civilna zaštita. To je sustav, organiziranje sudionika operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedice terorizma i ratnih razaranja.
Sustav je od javnog interesa za svaku državu i njenu sigurnost. I tu se svi zajedno možemo složiti da je to tako. Povijesno kako je Civilna zaštita na području RH se razvijala? Grad Dubrovnik je 1377. godine uveo karantenu za pomorce i to je bilo prvi put da su nekakve preteče civilne zaštite gdje se je grad za pravo štitio određenim sanitarnim mjerama oko zaraze.
U Hrvatskoj 1880. nakon katastrofalnog potresa pokazala se potreba za organiziranom civilnom zaštitom i ona je 1932. organizirana. Na području Jugoslavije bilo je na tradiciji Sovjetskog saveza sve do potresa u Skopju koji je bio '63. Godine odnosno '64. I iza toga imamo novi sustav Civilne zaštite, a kada je riječ o Hrvatskoj tad je bio korišten u Domovinskom ratu bila velika uloga Civilne zaštite. I iza toga se dalje razvija, priprema Civilna zaštita i danas imamo ovo što imamo.
Imamo sigurna sam nitko ne bi volio to ponoviti. Mi imamo covid 19 koji je zapravo tema svijeta Europe i imamo potres koji je bio u gradu Zagrebu i potres koji je bio na Baniji i Banovini. I imamo civilna zaštita kad nema takvih stvari odlično funkcionira. Malo se sastane, malo se nešto odradi, ali stvarnost vidimo kad je ona potrebna i kad je potrebno da se stvarno nešto napravi.
To su, dakle s jedne strane imamo zaista bolest protiv koje se borimo na način na koji se to radilo u 19 stoljeću izolacijom, a s druge strane imamo dva potresa koja naravno najradije bih da se to nije desilo i da je to bio jedan ružan san ali bila je stvarnost.
Pokazalo se u gradu Zagrebu usput budi rečeno postoji poseban ured koji se bavi funkcioniranjem u takvim uvjetima koji jednako tako odlično funkcionira prije potresa. Odlično funkcionira da se sva mehanizacija izvuče na Jelačić plac, odlično funkcionira kad se treba paradirati. Ali kad se treba pomoći građanima onda to funkcionira znatno manje.
Jednako tako uloga Civilne zaštite na Baniji kosa crta Banovini pokazale su se sve greške. Što hoću reći? Dakle, mi ovdje radimo izmjenu i dopunu zakona samo zbog toga što nam je EU dala packu i opomenula i rekla evo opet ste nešto traljavo napravili pa napravite to kako treba.
Ali sigurna sam da je došlo vrijeme da o ulozi, značaju Civilne zaštite u nekim novim uvjetima i na novi način se dobro razmisli i krene kao što svaki put kad otvorimo taj problem onda obično dolazi državni tajnik i kaže ali evo mi sad taman smo spremili, taman spremamo zakon i taman ćemo imati novi zakon kojim ćemo sve to riješiti i više neće biti niti jednog problema.
Bilo bi dobro da je tu bio resorni ministar, bilo bi dobro da je on došao i da se njemu moglo postaviti neka pitanja. Ali tu smo gdje jesmo.
…/Upadica Škoro: Hvala. Vrijeme./…
Hvala.
Bilo bi dobro da završimo. Hvala.
Imamo dvije replike poštovana gospođo Mrak-Taritaš.
Prva je poštovanog zastupnika Maria Kapulice.
Izvolite gospodine Kapulica.
Poštovana zastupnice Taritaš, kada ste govorili pretpostavljam kritički da donosimo akte koje poslije moramo ispravljati samo zato što ih je netko krivo prepisao ili uopće nije razumio iako da se mi razumijemo uopće ne smatram da je to sporno jer je to uobičajeni proces kod primjene direktiva koji prolazi svaka država članica, a ne samo Hrvatska. Ja bih vas podsjetio da ovo što mi sad ispravljamo donijela Vlada Zorana Milanovića u kojoj ste vi bili ministrica.
Hvala.
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.
Hvala lijepo.
Dakle, sustav Civilne zaštite je uspostavljen, ovaj zakon je bio iz 2015. godine pa vas ja moram podsjetiti da je 2018. godine jednako tako mijenjan, pa je 2020. jednako tako mijenjan ali nema nama naprijed sve dok svaki put se vraćamo šta ste vi, a šta smo mi, kakvi ste bili vi, a kakvi smo bili mi.
Dakle, nije nikakva neuobičajenost dobiti pilot projekt. Nije ništa neuobičajeno da se idete usklađivati sa direktivama. Ali zašto tako puno? Zašto zbog toga što se neke stvari nisu radile kako treba, zašto na način da se čak u prijevodu pogriješilo. Ja vam mogu reći jedan primjer kad smo preveli vezano sa aspekta zaštite prirode doprirodno. Pa nitko nije razumio što znači doprirodno. I to smo imali u propisu. Propisi nisu uklesani u kamen.
Prema tome, svaki propis koji nije dobar zaista ga treba mijenjati i dopunjavati. Ali ako ćemo šta ste vi, šta smo mi nema nama budućnosti.
Hvala.
Sljedeća replika poštovana zastupnica Renata Sabljar- Dračevac.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice, napravili ste jednu presjek, retrospektivu kroz povijest kako je funkcionirala Civilna zaštita. Mene sad zanima nakon ovog gorkog iskustva organizacije Civilne zaštite na Baniji nakon potresa što biste vi rekli u kakvom je vremenskom intervalu biste smjestili sadašnju civilnu zaštitu? Na kojoj razini bi ona spadala?
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Hvala lijepo na pitanju.
Ja nekako i u svojim raspravama uvijek pokušavam naći neke razloge. Pokušavam naći ništa nije krenulo sa nama, ništa se sa nama neće završiti. Ja sam sigurna da bi svi najradije voljeli da potresa nije bilo, da bi najradije voljeli da je priča sa Korenom završena ali nije.
Dakle, civilnu zaštitu morate složiti da funkcionira u situacijama koje su ekstremne, koje su drugačije. Ovdje se pokazalo da imamo strašno puno problema. Pokazalo se i u potresu u Zagrebu u kojem je vrlo olako neke stvari napravljene, a onda smo se kasnije lupali po glavi.
Iz tog iskustva, na tim iskustvima bi trebalo i zato sam namjerno krenula, iza potresa 1880. je krenula civilna zaštita. Iza potresa koji je bio u Skopju je krenulo, iza Domovinskog rata kad smo vidjeli šta to znači je krenula nekakva revizija. Na greškama se uči!
…/Upadica Škoro: Hvala./…
Dakle, ono što je loše ne ponavljati.
Hvala vam lijepa.
Sljedeća pojedinačna rasprava poštovana zastupnica Marijana Puljak.
Izvolite gospođo Puljak.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Dakle, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite uklonit će se kažu nepravilnosti u prenošenju EU direktive. Znači danas evo još jedan zakon koji uklanja nepravilnosti u prenošenju europskih direktiva.
Ne znam možda bi pomoglo da ovi koji prevode te direktive, prepisuju možda da odu na neki tečaj engleskog ili ne znam kako ili nekako imamo dosta tih nepravilnosti u prenošenju i dosta tema na dnevnom redu zbog tih nepravilnosti.
Civilna zaštita po broju uključenih dionika čini najsloženiji sustav sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj. Pored 556 jedinica lokalne samouprave, gradova i općina, 20 županija, dakle 576 stožera Civilne zaštite Civilnu zaštitu kao sustav čine građani, čine sudionici Vlada, MUP, tijela državne uprave, druga državna tijela, oružane snage RH i operativne snage, znači stožeri civilne zaštite, operativne stranke vatrogastva, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, udruge građana, postrojbe, povjerenici Civilne zaštite, koordinatori na lokaciji, pravne osobe.
Dakle, skoro da ne postoji institucija ili osoba koja izravno ili neizravno nije dio civilne zaštite. Dakle, svatko od nas je na neki način dio ovog sustava. A znamo, evo upitajmo se i mi sami znamo li kako se treba ponašati u slučaju neke krize ili katastrofe. Dakle, znamo li ono točno kad se dogodi evo potres, poplava, požar što nam je činiti?
Ja dolazim iz IT-a, dakle 25 godina sam u IT-u radila i u zadnjih 15 godina u odjelu koji se brinuo da svi računalni sustavi naše organizacije rade 24 sata, 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. Dakle, u sklopu te brige morali smo osigurati kontinuitet poslovanja i oporavak od katastrofe, odnosno morali smo raditi planove kontinuiteta poslovanja, planove oporavka od katastrofe i te planove smo morali redovito testirati.
Znači jedanput godišnje testiramo plan evo da se dogodi nekakav potres šta tko treba gdje raditi u organizaciji da se točno zna tko koga zove, koji su telefoni dežurni, koje kontakt osobe sudjeluju, tko kome naređuje, što, koga se sluša itd.
Dakle funkcija tih kontinuiteta poslovanja tih procesa oporavka katastrofe je da organizacija ostane operativna nakon nekog nepredviđenog događaja, čak prirodne katastrofe ili u IT-u nekakvih cibera itd.
Dakle u sadašnjem ovom okruženju i pandemije kontinuitet poslovanja i oporavak od katastrofe imaju veći značaj nego ikad prije. Svaka organizacija od malih tvrtki do velikih multinacionalnih kompanija koje posluju u cijelom svijetu je li trebala bi imati takve planove kako bi smanjila učinke neželjenih i nepredviđenih zastoja i poremećaja koja utječu na poslovanje.
Isti takav sustav bi trebao imati, dakle naš sustav Civilne zaštite, odnosno on bi to trebao predstavljati, imao bi, trebao bi imati te planove i te planove trebao bi redovito i testirati da se ne dogodi kao evo što nam se dogodilo u Baniji, da dva tjedna nakon potresa tek tada sustav organizira prehranu stradalima.
Dakle, dva tjedna čitava mu treba da se organizira. Jednom godišnje na županijskoj skupštini, na gradskim vijećima podnose se izvještaji o sustavu Civilne zaštite. Znači to su godišnje analize sustava i godišnji planovi razvoja i obično tamo je li svaka županija, svaki grad i općina to se čak i jednoglasno usvoji i sve bude dobro na papiru napisano, međutim znamo svi kako se znaju razlikovati ti papirnati izvještaji u odnosu na one na terenu, pa smo mi tako 18.1. uputili mail županu Splitsko-dalmatinske županije i gradonačelniku ne bi li nas, evo da se uvjerimo da ono što piše na papiru da je tako i u praksi, ne bi li nas odveo u skladište civilne zaštite da pogledamo kako je to tamo organizirano i je li sve po PSU onako kako smo čitali u izvještajima, evo ostalo mi je samo toliko da kažem, do dan danas nismo dobili odgovor odnosno nije nam odgovoreno na taj zahtjev. Evo, pa pozivam župana da odgovori.
Hvala, hvala vam lijepa.
Slijedeća rasprava pojedinačna, poštovana zastupnica Ivana Posavec Krivec.
Ja ljubazno molim nekoga tko je u crvenom salonu samo da malo tiše razgovara na telefon ili diskutira ako je ikako moguće ili odite u neki drugi salon pa to radite, smeta.
Izvolite gospođo Posavec Krivec, hvala vam.
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Državni tajniče sa suradnicom, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite uklonit će se nepravilnosti u prenošenju direktive EU te će se izvršiti dodatno usklađenje iz područja nadležnosti MUP-a. S tim u vezi potrebno je u Zakonu o sustavu civilne zaštite uvrstiti definicije pojmova, domino efekt, opasna tvar, operater, područje postrojenja i vanjski plan. Ukratko, zašto to govorim, pa zato da ne ispadne da sam iskočila iz teme dnevnoga reda. Ja ću danas govoriti o institucionalnom problemu sustava civilne zaštite i domino efektu. Dakle, ove su izmjene i dopune po mom mišljenju kozmetičke prirode odnosno usklađuju se sa predmetnom direktivom. Kao što znamo svi članica smo EU i obvezuju nas EU da u svoje zakonodavstvo unesemo sve one pozitivne pravne propise i to je sasvim u redu. Međutim, htjela bi napomenuti slijedeće prema Zakonu o sustavu civilne zaštite, civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarenje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanje posljedica terorizma i ratnih razaranja. Ona je samim time i jedan od javnih interesa za RH i za sigurnost RH. Znači da budemo potpuno jasni radi se o sustavu organiziranja. E sad vidite, moje mišljenje je da je upravo vlada Andreja Plenkovića 2018. godine narušila taj sustav koji je od interesa i za sigurnost RH i to ukinuvši Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, doduše tada je ukinuta pravnom akrobacijom i Hrvatska vatrogasna zajednica kao udruga, ali se pokazalo vrlo brzo da je ona postala središnje tijelo državne uprave, čini mi se da je to bila intervencija nekih od visoko pozicioniranih dužnosnika vladajući. Državna uprava za zaštitu i spašavanje zapravo trebala je biti i ostati središnje civilno tijelo koje će osigurati da diljem Hrvatske koristeći sve resurse između ostalog i HGSS jednako tako i vatrogastvo uklopi u sustav civilne zaštite, a danas to nažalost više nije tako. To je bio potpuno promašen potez po mom mišljenju iz 2018. godine, a u suprotnosti je i sa strategijom nacionalne sigurnosti. Postavlja se i pitanje veze između MUP-a i Državne uprave za zaštitu i spašavanje, prije svega je ta veza bila smo u zajedničkoj reviziji, a sve ostalo je funkcioniralo tako da su bili u mogućnosti sudjelovati kao dva subjekta u europskim projektima i povlačenju sredstava EU u međunarodnim ugovorima i sl.
Nevladine udruge kako im i samo ime govori nisu mogle preuzeti situaciju i nisu mogle aplicirati za određene projekte i bila im je uskraćena ta mogućnost. Imate samo primjer da npr. Crveni križ po svojim pravilima kao Hrvatski Crveni križ nema pravo biti u vojnom šatoru, a kamoli u blizini da bude zajedno sa vojskom.
Dakle, civilna zaštita ne može biti sastavni dio MUP-a kao njegov segment jer je MUP ono tijelo koje treba nadzirati poslove civilne zaštite. Ukidanje Državne uprave za zaštitu i spašavanje i njeno pripajanje pod MUP pravdalo se tada uštedama i povećanjem operativnosti, smanjivao se broj agencija itd., ušteda svakako nije bilo, operativnosti Trutovih trupa svjedočili smo nažalost nakon potresa na Baniji, Banovini kako god želite. Kada su novinari postavili pitanje o petrinjskoj vojarni te kako stoje stvari s evakuacijom građana, sjetite se tog jutra, pred vojarnom u Petrinji novosagrađenom kojoj je krov prokišnjavao statičari su utvrdili da zbog tih djelovanja na građevinu je potrebno izmjestiti više od 400 ljudi koji su tamo našli privremeni smještaj, Trut je odgovorio da u vojarni još ima ljudi, da oni razmješteni. Dakle, pozivao se je na MORH, na izvještaje itd., on tamo nije znao kakvo je stanje već je upućivao novinare prema MORH-u. Dakle, situacija na Banovini 2 tjedna nakon razornog potresa bila je u, bila je vrlo loša. Tamo ljudi su slobodno se kretali po terenu, dolazili su pomagati volonteri koji su srcem htjeli pomoć razorenom području. Nisu bili upućivani od strane civilne zaštite već su slobodno lutali ulicama i pomagali i smatrali da trebaju pomoći gdje je potrebno. Oni nisu bili obučeni, niti su bili usmjeravani ciljano, dakle pomagali su gdje su se zatekli.
Hvala.
Hvala vama, vrlo ste precizni, imate jednu repliku, poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena kolegice, dakle vi ste govorili o domino efektu, ali govorili ste i o sustavu. Sustave možete graditi na različite načine. Možete graditi prema poslovima, možete graditi prema značaju koji je i možete graditi prema ljudima koje imate. Najgora opcija je kad gradite prema ljudima koje imate. I onda imate jedan sustav koji je bilo Državna uprava za zaštitu i spašavanje i koji se vrlo lako odreknete i zaključite da vam to ne treba jer niste imali u tom trenutku čovjeka koji bi bio tu dovoljno jak, ali imali ste neke druge ljude za neka druga mjesta i onda vam se to vrlo brzo vrati. Ono što sam govorila i govorit ću svaki put, kad to nije bitno da vidite na djelu onda to odlično funkcionira. Malo napravite paradu, malo date izvješće, to se izvješće u principu prihvaćaju, al kad treba onda vidite kako stvarno sustav funkcionira …/Upadica: Hvala./… ili nažalost u ovom slučaju ne funkcionira.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor na repliku.
Da, poštovana kolegice Mrak Taritaš dobro ste to primijetili zapravo ste mi pomogli da izrečem do kraja ono što sam i imala nakanu reći. Potpuno je jasno da sustav nije funkcionirao u slučaju potresa na Baniji sustav civilne zaštite. Potpuno je to razvidno iz toga što je osnovan i dodatni, dodatni stožer civilne zaštite za potresom pogođena područja. Danas je pravno upitno da li je to uopće opravdano i da li je u koordiniranosti nadležnih službi.
Dakle, taj domino efekt o kojem sam ja govorila u bitnome je definirao sve ove daljnje posljedice i povezane učinke i jednostavno je pokazao da se Vlada nažalost Andreja Plenkovića nije snašala u nekim okolnostima bez obzira koliko mi sada ovdje prikrivamo stvari Covid situacijom i nekim drugim, stanje na terenu dan danas još uvijek nije dobro, ljudi još uvijek nisu zbrinuti, temperature su pale, oni su još uvijek bez priključaka na komunalnu infrastrukturu. Nema odgovora na ključna pitanja kako će se zbrinuti u dogledno vrijeme. Tako da sustav ja tvrdim i dalje …/Upadica: Vrijeme./… ne funkcionira.
Hvala vam lijepa, hvala lijepa sve u redu.
Slijedeća pojedinačna rasprava, poštovana zastupnica Rada Borić.
Izvolite gospođo Borić.
Gospodine predsjedavajući, gospodine državni tajniče sa kolegicom kako ne bih i ja dobila opomenu, evo pozvat ću se na izmjene i dopune, budući da smo se morali uskladiti sa europskom direktivom, direktivama, pa onda bih eto pitala da možda je bila prilika da se bar uskladimo i sami sa sobom pa smo možda propustili tu priliku, o tome je govorio i kolega Tomašević, pa evo mogli smo npr. iz zakona i maknuti Članak 73. pa budući da nismo osnovali izvanproračunski fond civilne zaštite, mogli smo unijeti u zakon da ćemo raditi ad hoc fondove kao što smo i dobili sad nakon potresa.
Eto toliko uz zakon, a nešto bih htjela reći i o neadekvatnom odgovoru sustava civilne zaštite na pandemiju, više smo govorili o potresu, ali trebalo bi se podsjetiti nažalost koja je bila uloga civilne zaštite u slučajevima pandemije pogotovo što je Vlada kroz stožer civilne zaštite upravljala Covid, Covid krizom. I nažalost nije iskoristila mogućnosti i takve oslabljene civilne zaštite, a mogla je i mi smo ovdje upozoravali nekoliko puta da u slučajevima praćenja kontakata zaraženih osoba budući da nam je doista zdravstveni sustav bio opterećen krizom, da su se mogli iskoristiti građani tj. potencijali koji su se mogli postvariti da se bolje upravljalo civilnom zaštitom. Civilna zaštita je dakle mogla u koordinaciji sa kriznim stožerom Ministarstva zdravstva biti u stvari ta logistička podrška zdravstvenom sustavu u borbi sa koronavirusom. I dakako i kako se sjećate kako se i gubilo povjerenje u stožer i civilna zaštita je tu mogla odraditi svoju ulogu, mogla je zato što je bilo različitih svi znamo je li kontradiktornih izjava iz vladajuće stranke i kako je što više je ustvari stožer i gubio kredibilitet zbog različite odluke, donošenja različitih u pravom smislu kontradiktornih odluka. Vjerujem da je tu civilna zaštita mogla poslužiti za recimo adekvatno informiranje građana, a također svi smo prepoznali i to se pokazalo na terenu i u oba slučaja, obje katastrofe i pandemije i potresa manjak i preventivnih aktivnosti. Također nismo pripremili ni dovoljno obrazovali niti same građane vezano uz prirodne nepogode.
Mi smo u interpelaciji i donijeli zaključak i vjerujemo da će i interpelacija koju su potpisali oporbeni klubovi pokazati upravo to što se nama uvijek prigovara, nesuradljivost. Nadam se da prijedlozi se neće odbiti zato što ih je dala, dala oporba. Nama je nužna reforma civilne zaštite, nama nije nužno ovako poslušno uz dužno poštovanje je li prema kozmetičkim prilagodbama vezane uz Europsku komisiju, dakle nama je potrebna cjelovita i hitna reforma civilne zaštite u kojoj ćemo dočekati, a to nitko ne želi, neke buduće katastrofe spremni. Da smo imali nacionalni stožer za katastrofe bilo kojega tipa onda sigurno nam se ne bi dogodilo da se na neke ključne odluke čekalo, sve su kolege govorile kako je izgledala situacija na Baniji tj. Banovini. Dakle, kakva je bila situacija samo zato što je bila izuzetno loša koordinacija, a za koordinaciju u kriznim vremenima zna se da su krivi vladajući.
Hvala vam lijepa.
Imate jednu repliku, poštovana zastupnica Andreja Marić.
Izvolite.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče sabora.
Poštovana kolegice drago mi je da ste dotakli ovu problematiku o kojoj smo već govorili i tijekom one interpelacije, da Vlada zapravo nije dovoljno iskoristila članove sustava civilne zaštite u borbi protiv koronavirusa, dakle u ovom pandemiji, a mogla je. Upravo ovo što ste rekli. Znači praćenje kontakata, informiranje građana, možda neki nemedicinski poslovi u bolnicama, sad kad krene nadamo se masovno cijepljenje možda i pomoć u tim pripremama za masovno cijepljenje. A kad sam se pripremala za ovo sve i čitala i nekakve i odredbe i zakonske dopune, znači ovo ima smisla što mi govorimo jer recimo u civilnoj zaštiti imate tim za spašavanje iz vode, iz ruševina, za logistiku i 4. skupina u tome je tim za sanitaciju di vam postoje medicinari, dakle sanitarci koji su stvarno mogli imati nekakvu ajmo reć stručnu podlogu u tome da pomognu kao sustav civilne zaštite u borbi protiv koronavirusa. Hvala.
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku.
Oprostite.
Sve u redu.
Dakle, i čuli smo dakako da će se cijepljenje tj. procjepljivanje događati ne samo kod liječnika opće prakse koji su ionako preopterećeni. Ovdje se točno ne zna kako će oni u isto vrijeme radit isti posao ili će onda poslije podne raditi dakako za neku naknadu ako će se procjepljivanje raditi u recimo nekim većim prostorima, sportskim dvoranama kao što sam vidjela da u Koprivnici, u Koprivnici se to radi, onda vjerujem da bi također i ovdje od pomoći upravo da imamo već sada organiziranu kako treba civilnu zaštitu. Ona je tamo služila neću reći kao redari nego doista kao podrška i ispomoć jer možda će također tamo je li biti nekih ljudi koji će htjeti dobiti cjepivo preko reda jer su vidjeli da oni privilegirani to dobivaju preko reda, tako da mislim da je jako važno bar iskoristiti te potencijale.
Hvala lijepa.
Slijedeća pojedinačna rasprava poštovani zastupnik Anđelko Stričak, izvolite.
Potpredsjedniče HS, kolegice i kolege.
Ja sam stava da sustav je i da dan danas dobro funkcionira i to ću dokazati na niz primjera. Kad raspravljamo o nekoj temi smatram da je potrebno utvrditi trenutačno stanje, potom si postaviti ciljeve, usporediti to sa trendovima u drugim državama i potom donijeti određene odluke. Trenutačno stanje kad govorimo o nedaćama i krizama u našoj domovini je zasigurno iznimno teško jer smo pogođeni sa 3 nedaće odnosno krize. Prva još od 2015. koja je još uvijek aktualna je migrantska kriza, od prošle godine smo pogođeni kao i cijeli svijet epidemijom koronavirusa gdje uz najliberalnije mjere zaista imamo jako dobre rezultate i potom dva potresa, prvi u Zagrebu i okolici, drugi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Osim štete koja se mjeri u desecima milijardi kuna govorimo i o 10 izgubljenih života, 7 osoba je u Sisačko-moslavačkoj županiji poginulo, stradalo kod samog potresa, poslije jedna osoba kod sanacija štete, u Zagrebu jedna osoba kod potresa i poslije još jedna osoba kod također sanacije tih šteta. U svim tim kriznim situacijama naglašavam sustav je dobro funkcionirao i dan danas dobro funkcionira između ostalog. Nema te države na svijetu bez obzira kolko bila moćna, tehnički i tehnološki napredna koja može u roku dan dva ili tjedan dva ili možemo čak reći u roku mjesec dva sanirati tolko velike, da ne velim užasne posljedice tih nepogoda i kriza. Stoga me čudi da ovdje je danas bilo najmanje riječi o pohvali ili zahvali vatrogascima, policajcima, vojnicima, liječnicima, medicinskim sestrama, tehničarima, HGS-u, crvenom križu i svim onima koji su uključeni u sustav zaštite i spašavanja. Stoga ja im ja odavde upućujem jedno veliko hvala.
Također danas je ovdje bilo riječi da se zakonom predviđaju kazne samo za najniže ustrojstvene razine. Ja se s time ne bi složio. Ako imaš zakonsku obavezu da formiraš sustav civilne zaštite, da osposobiš postrojbe ili jedinice civilne zaštite, da ako imaš obavezu da doneseš određene planove npr. procjenu rizika od velikih nesreća, plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, plan razvoja sustava civilne zaštite, plan zaštite i spašavanja, plan zaštite od požara, procjena ugroženosti od požara, onda si to obavezan kao načelnik, gradonačelnik donijeti i osposobiti i opremiti te ljude.
Također bilo je riječi i o volonterima. Naravno imali smo prilike gledati opet jedno veliko hrvatsko srce kako su mediji to prenosili, međutim možda bi bilo dobro i omogućiti svim tim našim građanima koji su očito, sad je vidljivo da jesu voljni pomoći, da unutar neke samoorganizacije mogu stalno biti na usluzi našim građanima. Pa mi godišnje u Hrvatskoj imamo na stotine požara gdje stradaju obiteljske kuće, domovi i imanja i također svim tim građanima pomagati. Stoga smatram recimo da bi bilo dobro da se u sklopu crvenog križa, a to je udruga građana, da se omogući građanima da sami se organiziraju i evidentiraju da su voljni pomoći, znači ako si zidar veliš ja sam ove godine spreman 2, 3, 4 dana pomoći, recite ko je ugrožen tu sam na raspolaganju ili da ne nabrajam sve ostale mogućnosti koje bi na taj način, velim, preko udruge građana, a crveni križ je udruga građana, bile omogućene građanima da na jedan prikladniji način pomognu, a ne da imamo ko u ovom slučaju veliki broj zainteresiranih koji su zaista došli zdušno pomoći i nakon toga imamo …/Upadica: Vrijeme, hvala vam/…jednu, jednu, jedan šum u komunikaciji recimo.
Hvala, moram vas zaustavit …/Govornik se ne razumije/…dosta replika u finišu svoje rasprave, pa idemo redom prva replika poštovana zastupnica Marijana Petir.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolega Stričak vi ste govorili o tome kako je važno prepoznati kad netko čini dobro i kako je važno izreći riječi zahvale. Evo ja ću još jednom u ime svih građana Sisačko-moslavačke županije zahvaliti svim žurnim službama ali i onim temeljnim snagama civilne zaštite koje obuhvaćaju i vatrogasce i HGSS i Crveni križ na svoj pomoći koja je pružena tijekom potresa jer doista su došli na teren odmah u istom trenutku kad se potres dogodio, bilo je oko 2000 predstavnika tih službi sa nama, dakle kad nam je to bilo napotrebnije.
Htjela sam vas pitati obzirom da evo dobro poznajete teren i znate da Sisačko-moslavačka županija se nalazi uz granicu, tu je važna uloga i MUP-a posebice granične policije koja čuva ne samo hrvatsku granicu jer je to i granica EU, pa možete li kratak osvrt dati i na njihovu aktivnost.
Odgovor na repliku, izvolite.
Hvala lijepo.
Znači ja sam u samom uvodu naglasio da smo kao država zasigurno tim krizama, nedaćama najpogođeniji, zasigurno uz nas od prije tjedan dana je Japan zadesio potres, nema ni jedne države koja se paralelno bori sa tri krizne situacije. Migrantska kriza koja je 2015. stalno prisutna gdje imamo veliki angažman pa skoro četvrtinu ili možda čak i trećinu naših policajaca, epidemiju korona virusa i sad još razorna potresa, šteta je u milijardama. Vidjeli smo da su građani opet htjeli pomoći, da su pomagali, ali kad se nešto takvo da ne velim zloćudno dogodi, kad stradavaju ljudi, kad su u pitanju ljudski životi naravno da to naše hrvatskog srce se probudi, ali tu sad dolazimo do ovog momenta da to treba izkoordinirati i upravo zato sam predložio da bi možda bilo malo bolje sve kada bi se …/Upadica: Hvala./… recimo na …
Vrijeme, oprostite, hvala vam.
Slijedeća replika poštovana zastupnica Maja Grba Bujević.
Izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče sabora.
Uvaženi kolega Stričak, stvarno ovaj, kao i kolegica zaista vam se želim zahvaliti što ste se sjetili svih onih pripadnika civilne zaštite jer smo svi mi civilna zaštita ako tako to dobro pogledamo. Dakle, iz svih operativnih snaga civilne zaštite osobno sam 7 punih dana bila prisutna na terenu i bavila se organizacijom i odgovorom zdravstvenog sustava. Svi ste mogli pročitati što je zdravstveni sustav sve u okviru civilne zaštite. Civilna zaštita je od početka bila prisutna tamo na terenu, pa u konačnici i svjedoče i svi oni kad pogledate bilo koju snimku odande vidjet ćete gradonačelnika nekog od tih gradova koji je u odori civilne zaštite sa svojim stožerom davao izjave. Stoga sve ono o čemu se ovdje može jako puno čuti, o nepripremljenosti sustava i svega nije, ne stoji kao argumentacija, a pogotovo me smeta kad se kaže da se ništa nije pripremilo. Pripremilo se itekako …/Upadica: Vrijeme./… na tome se radi protekle 2 ili 3 godine intenzivno.
Hvala, vrijeme, odgovor na repliku, izvolite.
Uvažena zastupnice ja sam upravo s tom rečenicom i započeo svoju raspravu. Sustav je i dan danas dobro funkcionira. I tko smatra suprotno ja bih volio da da neke parametre ili usporedbu s nekom drugom državom u svijetu, da vidimo gdje ili u kojem dijelu smo mi to lošiji uz sve ove ugroze nego netko drugi. I upravo zato treba reći jedno veliko hvala i vatrogascima i gorskoj službi spašavanja i Crvenom križu i medicinskim sestrama, liječnicima, policajcima, vojnicima, svi oni koji su dan danas još uvijek na terenu i saniraju štete svih tih kriza i nedaća.
Hvala.
Hvala vama.
Slijedeća replika, poštovani zastupnik Josip Borić.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Kolega Stričak govorili ste o stožeru i o tome kako ovaj, civilne zaštite i kako oporba cijelo vrijeme traži da oni odu i da on ne radi kako treba po njima i da te ljude sve treba smijeniti jer da nisu napravili sve šta treba ili kako treba. Ja ću se prisjetiti jednog drugog stožera iz 2015. o kojem ste također nešto rekli kad smo imali migrantsku krizu, ulaske 10-tke i 100-tine tisuća ljudi na istočnoj granici ne, tada je postojao isto stožer osnovan od Vlade po istom pravilniku i zakonu i tada recimo gospođi Mrak ništa nije smetalo jednostavno zato jer su oni tada bili vlast i ponovo su se borili za vlast i što se dogodilo. Oni su čak u jednom trenutku uspjeli i vlak pun migranata pustiti tj. natjerati da prođe kroz granicu Mađarsku granicu i da se zaustavi tek kad dođu tamo negdje, ako se sjećate ne. I oni su rekli da to super sve funkcionira da je važno bilo prebaciti ljude iz točke A na točku B i nikoga ništa ne pitati, ni njihova prava, ni Ustav, ni bilo …/Upadica: Vrijeme./… bilo što drugo, sve je bilo kako treba, ali se sjećate i njima je bilo dobro.
Odgovor, odgovor na repliku, izvolite.
Kolega Boriću sve ste točno naglasili, međutim tada je bila malo drugačija situacija tada je Njemačka bila voljna primiti sve te migrante i tada je cilj bio da što prije jednostavno prođu naše područje. Sada je sasvim drugačije, sada ih doslovno treba zaustaviti na granici i da nije bilo onih četvero EU parlamentaraca iz Italije prije tjedna, dva jednostavno se niti ne bi čulo, u javnom prostoru se ne bi znalo da je ta kriza s migrantima dan danas prisutna. A s obzirom da su tu recimo jednu zaista zločestu operaciju htjeli izvesti EU zastupnici i to iz Italije čudi me da smatraju da je moguće u Hrvatsku ući mimo graničnog prijelaza, a u Italiju ne. Zaista zanimljivi mislim stavovi i razmišljanja.
Hvala lijepa.
Slijedeća replika poštovana zastupnica Ivana Posavec Krivec.
Izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Kolega rekli ste da ćete nas razuvjeriti u svojoj raspravi i da ćete na niz primjera pokazati kako sustav funkcionira. Nažalost pozorno sam vas slušala i nisam baš te sve primjere dobro ulovila, ali se isto tako mogu ovdje referirati na temelju osobnog iskustva koje smo mnogi od nas ovdje imali, a vjerujem i vi imali na terenu Banije. Ja sam u niz navrata došla do ljudi koji su mi rekli: Hvala, ne treba mi više pomoć bio je jučer taj i taj saborski zastupnik i pomogao mi je. Neću sada reći njegovo ime, ali sjedi u vašoj blizini.
Isto tako mi je jedna načelnica rekla sustav ne funkcionira, ali da nije bilo kolegice iz 6.izborne jedinice koja sjedi ispred vas, mi ne bi znali što treba učiniti.
Dakle, ja i dalje tvrdim da na području Banije sustav nije funkcionirao već da je sve bilo na temelju osobnih angažmana pojedinih ljudi koji su omogućili ljudima da te prve dane prežive.
Vrijeme, hvala vam.
Odgovor na repliku.
Izvolite g. Stričak.
Ne bi se s vama složio jednostavno, u pet minuta je nemoguće navesti sve primjere pa između ostalog imali ste prilike pratiti prošle godine velike požare recimo u SAD-u u Kaliforniji, sama si pogledajte kolika je bila šteta, koliko unesrećenih života. SAD kad pogledamo su svjetska velesila, tehnički, tehnološki najnaprednija, ako gledamo samo broj zrakoplova, sve ostale opreme koliko imaju i koliko su se teško s time nosili, zaista teško, a s obzirom na broj naših ovih izazova i nedaća smatram da sustav dobro funkcionira i da je dan danas na visini zadataka.
I stoga još jednom hvala svima uključenima u taj sustav zaštite i spašavanja.
Sljedeća replika poštovana zastupnica Renata Sabljak Dračevac.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče.
Počeli ste raspravu sa time da sustav dobro funkcionira, da biste onda nabrajali službe koje su dobro ustrojene, koje su organizirane i koje plaćene službe koje mi u RH imamo i doista kvalitetno i dobro rade, a završili ste s time da ste rekli kako je nastala anarhija od volontera.
Nije li sustav dobro organizirani sustav civilne zaštite trebao upravo koordinirati te dobronamjerne ljude koji su došli pomoći građanima?
Hvala.
Odgovor na repliku.
Izvolite.
Ja sam nabrojio samo sve službe i institucije koje su uključene u zaštitu i spašavanje, koje su dan danas na terenu, zahvalio im se i naglasio da upravo iz ovog primjera bi sada trebalo vidjeti na koji način to veliko hrvatsko srce, kako mediji to vrte ubuduće iskoristiti da sa minimalnim brojem ljudi, sa što manje financijskog opterećenja napravimo maksimum, ja sam o tome razgovarao.
A kada bi govorio o tome tko je koliko pomogao, onda kada bi jedan rešo bio 200 kuna ja sam ih prošle godine prek 100 donirao, a o tome se nije pisalo i o tome nisam niti sam davao izjave i naslikavao se.
Hvala.
Hvala vama, napravili ste retoričku stanku pa sam mislio da ste završili, ispričavam se što sam vas prekinuo.
Sljedeća i zadnja replika poštovani zastupnik Damir Habijan.
Hvala lijepo.
Poštovani kolega.
Evo ovdje vama s lijeve strane opet čujemo da sustav ne funkcionira pa onda je teško zapravo objasniti da taj isti dan kada je zabilježen onaj najjači potres dakle 29.prosinca 2000 ljudi je taj isti dan bilo na terenu od vatrogasaca, od HGSS-a, od Crvenog križa. Preko 100 ljudi je izvučeno iz ruševina, dakle spašeni su ljudski životi, izvršena je djelomična evakuacija sisačke bolnice, potpuna evakuacija petrinjske bolnice, evakuacija petrinjskog staračkog doma, evakuacija doma u Glini prema tome to sve ukazuje da očito sustav ne funkcionira odnosno da nešto nije u redu kao što to kažu kolega s vama lijeve strane.
S druge strane još jedna stvar koje je ovdje bila spomenuta, a vi ste je naveli u svojoj raspravi, a tiče se prekršenih odredbi u samom zakonu i neke nejednakosti kada se govori da se kažnjava tijela izvršne vlasti na razini jedinica lokalne samouprave, pa već sad u zakonu imate prekršajne odredbe koje govore o kažnjavanju fizičkih osoba, dakle fizička osoba, bez obzira da li je predstavnik nacionalnog stožera, Vlade, netko od nas saborskih zastupnika ili neke treće osobe dakle već sad to imamo u zakonu …/Govornici govore u isto vrijeme./…
Odgovor na repliku.
Izvolite g. Stričak.
Uvaženi kolega Habijan.
Pa nemoguće je u svega pet minuta navesti sve odrađeno, koliko je dobro, koliko je bilo štete, koliko je ljudi sudjelovalo u spašavanju, koliko je života spašeno, usporediti to sa sličnim nedaćama u svijetu i jednostavno to sve taksativno nabrojiti. Pa između ostalog u mandatu prošle vlade nakon 15 godina je donesena Strategija nacionalne sigurnosti, 15 godina je niko nije dirao. Donesen je Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, novi Zakon o vatrogastvu, Izmjene i dopune Zakona o policiji, o službi u oružanim snagama odnosno niz zakonskih odredbi koje su imale sve cilj da se poboljša postojeći sustav, da se omogući bolji, kvalitetniji rad ljudima u tom sustavu, da se osiguraju sredstva za njihovo osposobljavanje, opremanje itd.
Hvala lijepa nemate više nijednu repliku.
Dužan sam vas obavijestiti da još imamo osam pojedinačnih rasprava po ovoj točki dnevnog reda, dvije rasprave odnosno završne riječi u ime kluba zastupnika, vidjet ćemo da li će imati nešto i predlagatelj tako da zanate planirati. Nakon toga imamo još dvije točke.
Sada slijedi pojedinačna rasprava poštovanog zastupnika Mire Bulja.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Evo ovdje govorimo o opasnim tvarima, čak je evo i kolega Borić je usporedio određene zastupnike s opasnim tvarima tako da bi ja nakon te neozbiljne rasprave prešao na civilnu zaštitu koja bi morala biti i horizontalno i vertikalno em uvježbana, em funkcionalna, em u skladu sa zakonom koji je spomenuo ovdje kolega Stričak domovinske sigurnosti, koji je mrtvo slovo na papiru u stvarnosti i to je problem.
Problem je što civilna zaštita bi trebala biti od vrtića do staračkog doma, bilo koja ugroza. Požar se može ugasiti sa čašom vode, ako ga ne ugasiš na vrime neće ga ugasiti brojni kanaderi i to je problem u RH što imamo previše onih koji dođe u činovima tamo, samo ima osiguranje nakon 5 dana u Banovinu i drži tiskovnu konferenciju dok u to vrijeme da nije bilo navijača, da nije bilo građana, da nije bilo ljudi ne bi ti ljudi imali vode, koru kruha, koru kruha ne bi imali. Toga sam svjedok jer sam to jutro iza potresa došao iz Sinja s nekoliko kamiona hrane.
Naš sustav civilne zaštite mora imat cjelodnevni obrok za 4 milijona ljudi bar 7 dana, di su konzerve, CSO cjelodnevni obrok. Imate li za to? Jeste imali vi to? Ko to dili? Znači sve sastavnice ja uvažavam, poglavito HV gdje je pričuva unutar sustava domovinske sigurnosti ili unutar civilne zaštite. Pa da nije bilo dobri ljudi u ovoj ugrozi vjerujte mi da bi ljudi bili doslovno gladni. Navijačke skupine i građani volonteri svojim srcem kojim su prikupljali pomoć širom Hrvatske i izvan Hrvatske su osigurali da donekle ljudi prižive te teške momente koji su se dogodili u Banovini i tako u svim ugrozama, u svim. Uvažavajući činjenicu da imamo previše onih kad je korona kriza, sjećate se kad je počela korona kriza da svaki lokalni stožer svi u uniformi stoje, u uniformi, činovi na njima, koda vataju virus, koda je 100 kila u njemu, na kraju ste ga uvatili prije izbora parlamentarnih da bi se hvalili jeste, Borić ga je uvatio, trča je za njin i 111 kila, malo je teži od njega i to je to pobijedili virus. Puno je to ozbiljnija stvar, sustav je puno ozbiljnija stvar. Pa ljudi moji, mi nemamo pričuvu HV-a. Evo gdje vam je zborno misto u slučaju ugroze. Možete li …/Govornik se ne razumije/…uvaženi državni tajniče ljudi ovdje gdje im je zborno misto u bilo kojoj ugrozi? Rasturili ste sve što se da rasturiti i što je stvoreno u Domovinskom ratu, od Zbora narodne garde, policije, MUP-a i svega onoga što je tribalo funkcionirati na temeljima kad se je to gradilo, a gradilo je se u krvi. Da smo mi ovako reagirali u Domovinskom ratu, nakon 10 dana da se pojavi kuhinja ljudima u Banovini, pa zamislite šta ti bilo, a tada mlada vlada, nova vlada mlada nove države u vrlo teškim trenucima u Domovinskom ratu. Znači ko može kazati nakon ovoga svega da ne treba pričuva npr. u HV-u, da ne treba civilna zaštita unutar MUP-a ili kako li će to već bit napravljeno pod ingerencijom tko kaže da to ne treba bolje biti uvježbano, opremljeno i uigrano, sve sastavnice, od vatrogasaca do, do civilnog sektora, vrtića, bolnica, škola, ko kaže? Mi samo donosimo puste strategije, papirine, uredbe o usklađivanju s nekim tvarima, što je potrebno naravno, al mi nemamo sustav sigurnosti i civilna zaštita osim nekoliko prije izbora koji su imali uniforme, moj župan je sta non stop u uniformi dok nije bio najveći broj u županiji …/Upadica: Vrijeme/… ovih oboljelih. Hvala lijepa.
Hvala vama.
Imamo dvije replike, poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić, izvolite.
Kolega Bulj, što je uopće civilno u toj civilnoj zaštiti osim njezinog imena? Ako mi pogledamo vi ste sami bili na terenu od prvoga dana na potresom pogođenim područjima, onda vidimo da onaj tko je prvi i tko je najbolje reagirao je bila naravno naša vojska i samostalno organizirani građani volonteri, a civilna zaštita se pojavljuje čisto kao neka sintagma koju kasnije opet preuzimaju ne civilne redarstvene snage. Dakle, kakva je veza između civilne zaštite i građana koju bi ona navodno nominalno na temelju ingerencija JLS-ova trebala organizirati?
Hvala.
Odgovor na repliku.
Pa u zadnjem vašem dijelu rečenice rekli sve sve, lokalna samouprava, mjesni odbori, kotari, naselja, zaseoci, moraju imati civilnu zaštitu po svim pitanjima, znači od sigurnosti i uvježbanosti, da se zna tko zapovida, kad, ko, gdje, šta, gdje gori, gdje je potres, što je nastalo, a mi to nemamo, budimo realni osim ovih koji imaju činove i dođu tamo i napadaju navijače. Trut došao na navijače, nakitio sebi činove, 100 kamera i navijače on napada umisto da ste dali sve pohvale tim ljudima mladim dečkima koji su kao i mladi momci '91. jurnuli tamo pomoć našim ljudima svoje srce dat, svoje živote ugrozit, to je ono veličanstveno što imamo, što ste uništili, šta ne postoji, osim ukravaćenosti vaše ovdje pod ovim svjetlima. Ništa drugo ne postoji, činova ako imate i kad vatate virus prije izbora da kažete „uvatili smo ga“ u uniformama evo ih.
Hvala lijepa.
Slijedeća replika poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Kolega Bulj, vi ste u svojoj raspravi govorili o sustavu. Ja se moram priznat često osjećam ko u onom vicu kada muž pita ženu „ženo da li više vjeruješ mojim riječima ili svojim očima“, dakle da li vjerovat očima i ono što se vidjelo ili vjerovati riječima da je bilo sve odlično, a zapravo se na terenu vidjelo slijedeće da su se građani organizirali, da je bilo veliko hrvatsko srce, a da je sustav civilne zaštite pod navodnicima takav kakav je došao naknadno i u stvarnosti smo vidjeli stvari koje ne funkcioniraju. I za očekivat je da idemo u novi zakon i da sve ono što smo vidjeli da ne funkcioniraju popeglamo u zakonu, al je puno važnije da to popeglamo u naravi jer u protivnom imat ćemo ponovno situaciju jedanput smo već pobijedili koronavirus i ja sam sigurna da krajem travnja i početkom svibnja ćemo drugi put ponovo objaviti pobjedu nad koronavirusom. Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku poštovani zastupnik Miro Bulj.
Pa ja bih isto potpisao da će biti uvaćen virus, sada je blizu valjda su ga stisli pa će ga uhvatiti i najavit će da su opet pobijedili. Ali u ovom dijelu se slažem s vama da u biti primjena svih zakona je vidljiva da civilna zaštita nije funkcionirala. Znači da moramo poduzet mjere od dječjeg vrtića do staračkog doma, do sela, do svakog mjesnog odbora, kotara, grada i to organizirati na način kako treba, uvježbati, opremiti ljudi, znati tko, šta, gdje u kojoj ugrozi, tko je tu glavni, mislim imamo nekakvu horizontalnu liniji i vertikalnu.
Ovdje se pojavilo više tih linija i nije meni bilo čudno što je Tomislava Medveda Plenković stavio tamo. Zašto? Jer Tomislav Medved to je dobro, to je vojnik, međutim ako krene po zlu neće odgovarat Andrej Plenković koji je odgovoran nego će biti kriv Tomislav Medved premda je po meni to dobra odluka da bude Tomislav Medved. A onih deset dana nikoga nije bilo ništa ne bi funkcioniralo …/Upadica: Vrijeme./… da nije bilo naših građana, navijača i ostalih.
Hvala lijepo.
Hvala. Vrijeme.
Evo pošto smo virus stjerali u kut sljedeća pojedinačna rasprava poštovana zastupnica Marijana Petir.
Hvala vam poštovani g. potpredsjedniče HS-a.
Gospodine državni tajniče sa suradnicom, zastupnice i zastupnici.
Zakonom o sustavu civilne zaštite se u pravni poredak RH prenosi direktiva Europskog parlamenta i Vijeća iz 2012.g. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.
Jasnije se razrađuje obaveza pružanja preispitanih i usklađenih informacija svim osobama koje bi mogle biti pogođene velikom nesrećom, određuje se nadležno tijelo za pružanje tih informacija i propisuje se obaveza obavješćivanja druge države o obrazloženoj odluci da nema prekogranične opasnosti od velike nesreće i o obvezi izrade vanjskog plana.
Kako dolazim iz Sisačko-moslavačke županije koja se uglavnom evo i kroz ovu raspravu, ali i sve druge povezuje sa razornim potresom u drugi plan je pala činjenica da na našem području djeluje industrija i tu prije svega mislim na „Petrokemiju“ koja u svojoj proizvodnji također koristi opasne tvari, a i u našoj blizini je podzemno skladište plina „Okoli“ što znači da ta dva postrojenja itekako trebaju biti u fokusu kada govorimo o izmjenama ovog zakona.
O važnosti sustava civilne zaštite koji je objektivno bio podcijenjen, vjerujem da danas ne trebamo više govoriti. Temeljne snage tog sustava su Hrvatska vatrogasna zajednica, HGSS i Hrvatski crveni križ i riječ je o sustavu prema kojem se trebamo odnositi sa više uvažavanja.
Vjerujem da svi znaju kako je svaki građanin RH temeljem naših zakona pripadnik civilne zaštite te je s tog naslova obavezan pružiti pomoć te obavijestiti žurne službe o nesreći. Zato kad pomažemo osim što je to naša moralna i ljudska obaveza to je ujedno i naša zakonska obaveza i ne bi se trebali s ove govornice hvaliti koliko smo kome pomogli jer je to naša dužnost.
Kada se to dogodi nesreća uglavnom na teren prvi izlaze vatrogasci i njima želim tijekom ove rasprave posebno izreći zahvalu za svaki požar koji su ugasili, za svaki život koji su spasili i za svaku pomoć koju su pružili u spašavanju ljudi i imovine, a to rade sa jednakom predanošću i kada je posrijedi mala nesreća i kada je posrijedi velika nesreća ili katastrofa, njih gotovo 150.000 u RH koji su uglavnom dobrovoljci, što znači da volontiraju, da rade besplatno, trebaju biti i opremljeni na zadovoljavajući način kako bi mogli adekvatno odgovoriti na potrebe na terenu.
Oni danas raspolažu sa voznim parkom kojoj je starost između 15 i 26 godina i bilježe nedostatak osnovne vatrogasne opreme potrebne za intervencije i to je problem na koji već duže vremena upozoravam.
Drago mi je da tu ipak dolazi do pomaka i da u posljednje dvije godine bilježimo i snažnije korištenje europskih sredstava za tu namjenu pa je tako kroz europske fondove osigurano 200 milijuna eura za nabavu 94 vatrogasnih vozila. Sa opremanjem naših vatrogasaca treba nastaviti i dalje, a tu posebno želim podcrtati da ruralne sredine ne smiju biti zapostavljene jer su dobrovoljna vatrogasna društva iz ruralnih sredina jednako sudjelovala u svim aktivnostima kako bi ublažili posljedice elementarnih nepogoda i katastrofe koja nas je zadesila. I vrlo često rade besplatno i dobrovoljno posao koji nažalost mnogobrojni političari i salonski ljudi niti vide niti ih to zanima.
Također želim naglasiti da nam pozicija članice EU daje široke mogućnosti i Hrvatska to koristi na dobar način jer je kroz mehanizam Unije za civilnu zaštitu zahvaljujući naporima koje smo uložili u pregovore sa Europskom komisijom prepoznata kao potencijalni … za Južni Mediteran u kojem bi bila stacionira dva kanadera, a koji bi se na europskoj razini koristili za gašenje požara u ovom dijelu Europe.
Sredstva iz mehanizma Unije za civilnu zaštitu će se koristiti da se nabave ta dva kanadera koji će biti rezervni ili dodatni kapacitet za gašenje požara na europskoj razini kada naši nacionalni kapaciteti neće biti dovoljni ili kada će biti potrebna ispomoć drugim državama članicama EU, ali i našem bližem i širem susjedstvu jer znamo da smo pomagali i Izraelu.
Sve što sam rekla upućuje da je sustav civilne zaštita važan i da u svakom trenutku mora biti spreman odgovoriti na sve izazove koji su pred nama, a to znači da ljudi …/Upadica: Vrijeme./… trebaju biti osposobljeni i da im treba oprema.
Hvala.
Imate jednu repliku, poštovani zastupnik Rade Šimičević.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a.
Uvažena zastupnice.
Vi ste na početku vašeg izlaganja rekli da je ovo usklađivanje sa europskim pravnim stečevinama i ja sam mislio da će rasprava ići u tom smjeru, međutim ovdje se ovdje pretvorilo u izvješće o radu civilne zaštite i govoreći o elementarnoj nepogodi koja je bila na Banovini ja doista s ovog mjesta mogu pohvaliti sve ljude koji su tamo bili, od civilne zaštite, od crvenog križa, od vatrogasaca, od gorske službe spašavanja, ali sve to čini narod, volonteri koji su spremni doći i priskočiti i pomoći ljudima u nevolji pa i naši navijači bez obzira na koje skupine. I ja mislim ne znam da li dijelite to mišljenje, da smo mi odlično reagirali, jasno u svakoj prilici može biti bolje, ali u ovoj situaciji …/Upadica: Vrijeme./… da smo dobro reagirali …/Upadica: Hvala./… i da samo trebamo tako nastaviti i odgajati ljude u tom smjeru.
Hvala.
Odgovor na repliku, poštovana zastupnica Marijana Petir, izvolite.
Hvala lijepo.
Kolega Šimičeviću teško je u stvari tijekom ove rasprave zadržati se samo na direktivi zbog toga što je to tema koja nas zaokuplja posljednjih ne samo godinu dana nego i duži period zbog svega što se događa u Hrvatskoj. I ja mislim da je jako važno spomenuti još jednom da temeljem zakona svaki građanin RH je pripadnik civilne zaštite pa se onda ne može govoriti da je sustav zakazao kad znamo da je istog trena bilo na terenu preko 2000 službenih osoba koje pripadaju temeljnim snagama civilne zaštite, a tu ulaze i vatrogasci i HGSS i Crveni križ, ali i oni koji to podupiru, a to je i MORH i MUP i Hitna medicinska služba i bili su građani, a to je i dužnost temeljem zakona i to je naša moralna i ljudska dužnost.
Imate još jednu repliku, poštovani zastupnik Miro Bulj.
Izvolite gospodine Bulj.
Hvala lijepo.
Kolegice Petir spominjali ste u prije svojoj raspravi čini mi se kroz repliku, migrantsku krizu tj. da je Hrvatska brani granice EU, ali je isto tako činjenica da je od EU Hrvatska oslabljena od susjeda, ograđena je. I migranti više ne mogu proći do Njemačke kako žele jer sad su zatvorena vrata. Ovaj sabor ovdje nije raspravljao o Marakeškom kompaktu nego je donesena odluka u centrima moći, dok je Bundestagu raspravljano. Znači prošlo je vrijeme zatvorenih vrata. Kako vi smatrate kako će naša civilna zaštita, naša policija evo tu kontrolirati granicu od 1000 km, da li ste vi za to da se poštiva zakon o granici i da se uključi Hrvatska vojska u pomoć što zakon omogućava našoj policiji u zaštiti od ulaska ilegalnih migranata u Hrvatsku?
Odgovor na repliku, izvolite.
Hvala vam potpredsjedniče.
Uvaženi kolega zastupniče ja vam smatram da hrvatska policija sjajno radi svoj posao, da oni doista na razini zadatka štite hrvatsku granicu i u tom trebaju dobiti svu maksimalnu podršku i nas ovdje u Hrvatskom saboru kao i svih građana. To se pokazalo u više navrata jer mi počesto niti ne vidimo kao što sam rekla te nevidljive poslove koje radi hrvatska policija da bi nam osigurala sigurnost, koju rade hrvatski vatrogasci na dnevnoj bazi i to volonterski i u tom smislu trebali bi se i zastupnici malo bolje informirati o tome što službe koje su u okviru različitih zakona propisane i ovlasti koje su im povjerene na koji način doista to rade požrtvovno i savjesno i vjerujem da u tom smislu i vi možete biti zadovoljni sa aktivnostima hrvatske policije koja doista na pravi način štiti hrvatsku granicu i našu sigurnost.
Hvala vam lijepo poštovana kolegice Petir, nemate dalje replika.
Imamo slijedeću pojedinačnu raspravu, oprostite povreda Poslovnika, to je u zadnjem trenutku nisam vidio.
Izvolite poštovani kolega Bulj.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvažena kolegica Marijana Petir je povrijedila članak Poslovnika 238., jer nije, govorila je niz neistina o slučaju hrvatske policije i ne može ona objašnjavati nekome tko je bio u hrvatskoj policiji i tko je bio hrvatski policajac. Hrvatska granica je ugrožena. Pitao sam vas, a ne smijete odgovoriti. Treba li hrvatska vojska doći na granicu jer je ostavljena od svih susjeda i svog, vašeg saveznika Nijemaca …/Upadica: Hvala vam./… na nemilost i milost.
Hvala vam, hvala vam, vrijeme ste prekoračili i ovo nije bila povreda Poslovnika, ali to bi vam bila treća opomena pa evo mislim da bi to bilo velika šteta za nas da vas moram udaljiti sa sjednice, molim vas nemojte to više raditi.
Poštovana kolegice Petir, ajde sad vi, imate povredu Poslovnika.
Izvolite.
Hvala vam gospodine potpredsjedniče.
Kolega Bulj je povrijedio Članak 238., zbog toga što je iznosio neistine o onom što sam ja govorila, a iznosi neistine zato što ne sluša, evo zaokupljen je sam sa sobom. Ja sam jasno rekla da smatram da hrvatska policija obavlja svoj posao kako treba, da su oni na razini zadatka, da čuvaju našu sigurnost. I ne znam što tu kolegi Bulju nije jasno.
Hvala vam lijepa.
Mi smo raspravljali kao što sam već rekao dat ću i vama kolegice Selak Raspudić riječ, na predsjedništvu o činjenici da nema više mehanizma kako se može reagirati kod ovakvih situacija da se može samo povredom Poslovnika. Nažalost, svaki puta kada se javite i pozivate na članak Poslovnika 238. u opet kršite Poslovnik jer nama mehanizma za ispravljanje jednog drugog tako da ste i vi povrijedili Poslovnik, ali evo da čujemo što ima za reći kolegica Selak Raspudić koja se također javila za povredu Poslovnika.
Članak 238., uvažena zastupnica Petir omalovažava zastupnika Bulja, govoreći da on ne sluša i da je zaokupljen samim sobom, a dobro je poznato da uvaženi zastupnik Bulj je najaktivniji u cijelom sazivu sabora jer je zaokupljen problemima koji se tiču svih hrvatskih građana, a najmanje samim sobom.
To je da, ja vam se zahvaljujem, ne mogu se složiti s vama da je bilo koga, bilo kako, na bilo koji omalovažavao. S obzirom da imate broj opomena koji imate, neću vas još jedanput opomenuti ali molim vas nemojte više zloupotrebljavati ovu povredu Poslovnika jer ću morat na kraju dat ipak nekome opomenu, a kakav sam čovjek rađe ću je dati sebi nego vama. Molim vas nemojte to više raditi.
Gospođa Marijana Petir ima još jednu povredu Poslovnika.
Hvala vam gospodine potpredsjedniče, s obzirom da ste vi izrekli sve što je trebalo ja povlačim ovu povredu Poslovnika.
Hvala vam lijepa. Hvala na razumijevanju. Evo prebrodili smo i ovu mini krizu, idemo dalje sa pojedinačnim raspravama, poštovani zastupnik Josip Borić, ispričavam se što ste malo čekali, ali evo vrijeđao se Poslovnik na sve strane.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite još jedan od zakona kojeg želimo tj. hoćemo uskladiti u hitnom postupku sa direktivama EU jer smo to danas već činili s prethodnim zakonom, on je imao jedan članak, raspravu od 4 sata, pa ima nešto više članaka, ali ova rasprava očito traje znači da nije možda ni važno što se napiše u zakonu uvijek imamo kolega koji žele raspravljati i to je svakako poželjno iako se često bune da forma nije kako treba, tako da mi raspravljamo i o ovom zakonu čiji je zadatak znači uskladiti tj. dodati određene definicije koje su propuštene prije kao što je definicija „domino efekta“, „opasne tvari“ koja je izazvala dosta rasprave, zatim „operatera“, „vanjskog plana“ itd.
Donošenje tog vanjskog plana evo interesira me možda zašto samo 14 županija ili da li je tu Grad Zagreb ne znam s obzirom na ta opasna postrojenja, s obzirom da imamo nešto više jedinica lokalne, regionalne samouprave, znači i način obavješćivanja prekograničnih susjednih zemalja ukoliko dođe do određenog opasnog događaja tj. katastrofe u smislu da se desi nešto s tim opasnim tvarima?
Mislim da je evo tu ono što je osnovno u ovom zakonu, ja mislim da tu nije niko protiv toga da bi to trebalo biti usvojeno više-manje jednoglasno. A onda se rasprava malo htjela i raširiti i išla je zaista na širinu u smislu što to civilni stožer radi i došli smo do „gauda gate“ koliko sam razumio, ali i do toga da opet taj stožer koji je tu već godinu dana nije dobar, ne valja, treba ga smijeniti svih redom i naravno onda dođu oni koji su zaslužni, koji sve znaju i mogu jer ovi kao ne znaju ništa, a i ovi na lokalnoj razini isto ne znaju ništa i svi smo mi u stvari u tom sustavu nepovezani, ništa ne znamo što nam je činiti i jednostavno taj sustav ne funkcionira.
A onda je bilo finale rasprava kolege Bulja koji je zaključio da taj sustav nikako ne funkcionira i da su stvar spasili, kako sam zapisao, volonteri, navijači i on drugi dan sa kamionom i kombijem hrane iz Sinja. I naravno nakon toga kad su se svi ti zaslužni povukli sustav koji ne funkcionira očito i dalje radi svoj posao, a ovi koji su bili tamo prvih dana su naravno napravili najveći posao. I naravno bilo je uvijek od nas i razumijevanja i zahvale prema svim tim ljudima koji su zaista dali truda da u teškom trenutku potresa se pomogne sa svih strana.
Ja sam čuo od kolege Bulja u ovih, koliko smo tu već 30-tak dana, svaki dan da je on doveo taj kamion i što ja znam kombi 30.-tog već je bilo tamo. Pa ja vjerujem da su mnogi od nas pomagali i nisu letjeli za time da se moraju uslikat, da moraju napraviti selfi ili to objaviti svima, tako da ne znam čemu to, sustav je naravno po meni funkcionalan, civilna zaštita ima svoja pravila, ima svoje zakone po kojima funkcionira i ona kao takva danas funkcionira. Ja sam imao zadatak kao čelnik lokalne samouprave ustrojiti svoj stožer civilne zaštite na nivou lokalne samouprave, znamo točno ko u njemu smije biti, može biti ne znam do 12 članova, pa vi možete u maloj sredini naći tih 12, ali moraju biti svakako oni koji su svakodnevno izloženi kao vatrogasci, predstavnik policije, zdravstveni sustav mora imat svoje predstavnike, mora netko biti iz regionalne samouprave da se zna da to ima svoju ozbiljnosti, da se zna znači zamjenik koji je inače bio i član tog ili voditelj tog stožera je morao imati ono što piše i u Pravilniku ovlasti da može donositi odluke s obzirom da mu je načelnik iznad njega, znači da on ima autoriteta da donosi odluke koje se slušaju i ti su stožeri odradili svoj posao. Mi smo imali više ugroza u ovih nekoliko godina, od poplava, velikih požara u Dalmaciji, imali smo nažalost potrese i ovu pandemiju koja je taj sustav civilne zaštite izvukla iz nekog, ajmo reći, sivila u kojem je on živio. On nije bio jednostavno sustav koji je mogao stalno biti u aktivnosti jer zaista smo ono što smo morali rješavali ili putem vatrogasaca kad su požari ili putem ovaj drugih službi kad su bile poplave, ali potresi i pandemija, posebno pandemija sustav civilne zaštite podigao je vrlo visoko. Mi smo imali stožer civilne zaštite i 2015. državni kojeg je vodio Ranko Ostojić, migrantsku krizu i nikada HDZ nije tom stožeru rekao niti jednu riječ što god da su radili jer su smatrali da ono što su radili …/Upadica: Vrijeme/…u tom vremenu su radili …/Upadica: Hvala/…onako kako su mogli i znali.
Hvala lijepa, vrijeme je isteklo.
Imamo jednu povredu Poslovnika, poštovani zastupnik Nikola Grmoja.
Poštovani potpredsjedniče HS, zamolio bih vas da opomenete kolegu Borića, kao narodni zastupnik vrijeđa sve ljude koji su pomagali na Banovini, navijače, tvrdi da oni uopće nisu bili potrebni, dakle da bi bez njih sve funkcioniralo i da su zapravo samo smetali, čime ponavlja izjave koje smo već mogli čuti od ključnih ljudi iz stožera. Ja bih molio da reagirate prema g. Boriću.
Hvala vam lijepa.
Poštovani g. zastupniče Grmoja, i vi i ja znamo da ste pogriješili, niste se čak pozvali ni na članak Poslovnika. …/Upadica iz klupe se ne čuje/…Nisam čuo, ja se ispričavam. Ali s obzirom da nemate nijednu opomenu evo ja koristim prigodu da vam dam jednu opomenu…/Upadica: To je u redu/…tako da ko je sad? Josip Borić.
Povreda Poslovnika.
Povreda Poslovnika, izvolite i vi.
Pa zato što kolega Grmoja uvijek radi ovo što je sad napravio, znači on izvadi iz konteksta nešto što bi njemu trebalo biti lajt motiv za neke njegov video uratke da bi se rugao zastupnicima. Ja sam rekao ovdje, ali on to preskoči, da smo se zahvalili svima volonterima i kao vlada, premijer više puta i svatko od nas kao političar na svemu što su učinili za te ljude zajedno, kažem, svi smo pomagali, zajedno sa svima nama, ali oni ne mogu bježati od toga jer se ne mogu bavit s ničim drugim nego s detaljem koji njemu odgovora, ali neće proći.
Hvala lijepa.
Točno ste dobili 30 sekundi sukladno Poslovniku.Dakle g. Boriću niste se ni vi pozvali na poslovnički neki članak kojim ste željeli ukazati na povredu …/Upadica Borić: 238./… dobro, to je sada retroaktivno. Imate jednu opomenu i ja vam dajem drugu. …/Upadica Borić: Odlično./… nema na čemu.
Replika, poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić.
Kolega Borić.
Vaša zahvalnost može se mjeriti samo s vašom samozatajnošću na terenu koja je najviše bila vidljiva u tome da ste po svim paketima humanitarne pomoći polijepili etikete HDZ da iz aviona vide od koga je ta pomoć stigla.
Ali pitat ću vas nešto drugo, inače mislim da biste trebali dobiti opomenu jer sam ja dobila opomenu kada nisam govorila samo o izmjenama i dopunama zakona, ali vi kao netko kome je bogom dano pravo da sumirate očito smijete ono što ne dolikuje govedu jer ste na mjestu Jupitera.
Dakle, pitala bih vas što vam je toliko smiješno u tome da se Stožer civilne zaštite opskrbljuje sirom koji košta 80 kuna po kilogramu, dok se isti taj sir u skupljoj maloprodaji nabavlja po 55 kuna po kilogramu? Mislite li da je to i našim građanima koji nemaju svi čak ni za taj sir smiješno kao što je i vama smiješno iz ovih saborskih klupa?
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku. Inače dao sam g. Boriću opomenu, vama za informaciju. … /Upadica: Zasluženo./…
Hvala lijepo.
Kolegice Raspudić ja znam da ovo nije peti dan … isprazna lamentiranja na temu sve je o svemu, ja se ne bavim s tim detaljima, a vjerojatno je kolega Grmoja obišao Banovinu i vjerojatno je našao taj detalj, to je vama važno i vi ćete oko toga jednostavno ovaj razvijati priču, to je vaš posao i vi se s time bavite. Ali to nije trebao biti glavni motiv današnje rasprave kada smo govorili o sustavu civilne zaštite tj. o ovom dijelu kojeg smo morali uskladiti, a vi ste upravo to htjeli. Kao što su ovdje neki htjeli da se ovdje raspravlja isključivo samo o radu Stožera civilne zaštite. Mi smo se tome usprotivili svako na svoj način.
Sigurno da ćete vi i kolega Grmoja, on je inače veliki istražitelj i njegove istrage uvijek završe više-manje negdje zaboravljene, puno ih je već on imao ne, tako da ćemo mi sigurno baviti s time sljedećih nekoliko dana, a možda i mjeseci do izbora jer to je ono čime se bavi Most. Za vas su USKOK, policija, PNUSKOK i svi ti DORH suvišna tijela koja se ne trebaju baviti s ničim, imamo Nikolu, sve riješi.
Hvala vam lijepa.
Iako sam ja pobornik ovakve vrste rasprave poslovnički to nismo u pravu, nismo jednostavno u stanju imati. Ali evo molim vas nemojmo to stavljati na osobnu razinu, ajmo se probat vratiti na meritum stvari što će sada učiniti poštovani zastupnik Nikola Grmoja u svojoj replici.
Izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolega Borić, dakle sasvim je jasno što ste vi u svom izlaganju rekli. Ja vam ništa iz konteksta nisam izvukao, vi ste rekli da sustav funkcionira bez svih tih ljudi da nisu bili potrebni, da je funkcionirao od prvog dana, a oni koji su bili na terenu su svjesni da to nije tako. I to su činjenice, to su činjenice g. Boriću.
A što se tiče istraga, ja se istragama nikada nisam bavio, ali sam razotkrivao vašu korupciju i hvala Bogu o svemu o čemu sam govorio kasnije se pokazalo točnim. Hvala Bogu u smislu moje vjerodostojnosti, a ne baš dobro za našu domovinu. Bilo bi bolje da to što sam ja govorio nije bila istina, nažalost jest. Puno je vaših ministara otišlo i to upravo nakon naših rasprava ovdje i argumentacije koje smo iznosili u Saboru.
Hvala vam.
Odgovor na repliku poštovani zastupnik Borić.
Kolega Grmoja i vi i ja znamo da od vaših istraga nikada nije bilo ništa, to vi jako dobro znadete, ali je to vama politički onako usputno dobro jer se vi tu pokušavate profilirat kao jedan pošteni zastupnik koji svih može prozivati imenom i prezimenom, vrijeđati ili ih prozivati za kriminal, lopovluk itd. i to radite i vi to radite i s time prolazite i ja nemam ništa protiv toga. Ali nećete imputirati nešto meni što ja nisam rekao jel tu pokušavate to raditi svaki puta i ne samo meni nego svakom našem kolegi, vi smatrate da ste u tome uspješni.
Niti sam rekao niti stojim iza toga da nisu ti ljudi koji su bili tamo volonteri bili važni, bili su važni, ali sam htio reći i da danas sustav civilne zaštite kao i tada prvi, drugi dan, treći dan od vojske, od vatrogasaca i svih ostalih službi kao dijelova tog sustava i dan danas funkcioniraju tamo i s tim su ljudima. A vi možete govoriti što god hoćete.
Hvala vam.
Sljedeća replika poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite.
Hvala predsjedavatelju.
Zastupniče Borić, općepoznato je da se predstavnici HDZ-a vole predstavljati u javnosti kao državotvorna stranka. Iz vašeg izlaganja posebno me zasmetalo to što vi na jedan vrlo opskuran način vidite ulogu i HS-a, a onda i ulogu oporbe u njemu.
Naravno da smo danas morali raspravljati i o ostalim odredbama zakona pa tako i o kompletnom sustavu civilne zaštite i o ulozi stožera i to iz nekoliko razloga. Prvo, vi ste i sami spomenuli da stožer za korona krizu imamo već godinu dana, pa upravo iz te činjenice proizlazi da sustav civilne zaštite nismo osmislili kako treba jer se stožer mora formirati prije nego što neki problem i prijetnja nastane, a isto tako kada ste spomenuli tko je sudjelovao u pomoći Baniji pokazuje da sustav koji bi štitio sigurnost naših građana nije bio postavljan kako treba.
Hvala vam lijepa.
Odgovor na repliku.
Kolegice Orešković, ja samo znam da smo mi stožere formirali na lokalnoj razini već u 2017.g. jel je to bila zakonska obveza, nije bilo moguće formirati stožer, a da vodeći ljudi stožera nisu prošli obuku najmanje dva do tri dana u suradnji sa državnom službom za civilnu zaštitu tj. sustavom civilne zaštite, HGSS itd. to je bio uvjet. Morate dobiti certifikat, svaki načelnik, zamjenik načelnika mora to imati da bi mogao voditi taj stožer.
A kada su ga imala i lokalna i regionalna razina onda ga je vjerojatno imala i državna razina i sigurno je formiran na vrijeme i bio je u skladu sa zakonom i sa onim odrednicama koje propisuju tko u tom stožeru treba biti iz svakog dijela ovog sustav od zdravstva, policije, vojske itd. do civilne zaštite, HGSS itd. da ne nabrajam dalje, znači to je sve u skladu sa zakonom.
Nekoliko ste ga puta pokušali srušiti na Ustavom sudu s raznim zahtjevima, evo i nedavno sve tri odluke …/Upadica: Vrijeme./… proglašene u skladu sa Ustavom.
Hvala vam kolega Boriću.
Sljedeća replika poštovani zastupnik Rade Šimičević.
Izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi zastupničke vi ste dugo u saboru i radite dobro i odgovorno posao. Moje pitanje vama je, je li vama prihvatljivo da se u ovako teškom trenutku potresa na Banovini kad smo nažalost imali ljudske živote da se sve ispolitizira? Mi smo o civilnoj zaštiti imati, oporba interpelaciju pa raspravljati ovdje pola dana je li oni rade svoj posao ili ne rade, ali u ovom trenutku kad su u roku od 20 sati sve službe civilne zaštite bile na Banovini u potresu pogođenom području od toga praviti, praviti politikantstvo i govoriti ono što zapravo ni rekli. Ja još jedanput pohvaljujem sve ljude, sve ljude koji su tamo bili koji su željeli pomoći i koji su sudjelovali bez obzira o kome se radi. Ali je civilna zaštita i stožer oni su ti koji su trebali napraviti reda u prostoru, ništa drugo.
Hvala vam, hvala lijepa.
Odgovor na repliku.
Hvala lijepa kolega Šimičević, mi koji smo dio tog sustava jer postoji vertikala o kojoj govori kolega Bulj ali je on ne prepoznaje jer on smatra da je on izvan tog sustava i da treba tako funkcionirati. Znamo da imamo pravila i načine ponašanja. I kad su uvedene propusnice znali smo tko šta treba raditi u onom trenutku trećeg i četvrtog mjeseca i to su radili stožeri civilne zaštite. Kada je to otišlo u drugu stranu znači ti stožeri recimo sada manje su aktivirani nego u vremenu prvog vala epidemije. Danas oni ipak imaju svoje zadaće, a obveza je svake recimo lokalne samouprave da se brine o njihovom financiranju i načinu funkcioniranja. Brojni planovi o kojima smo ovdje govorili, plan zaštite od požara, procjena, plan zaštite od velikih nesreća i ovi vanjski plan kojeg sad uvode u županijama, zato pitam kojih 14 itd., su dokaz da taj sustav itekako se želi isplanirati, samo nije dobro da se preplanirao da zaista ne nametnemo previše obveza koje onda postanu samo formalne, a onda nemamo …/Upadica: Hvala, vrijeme./… a onda imamo problema u provedbi.
Hvala vam lijepa.
Samo istine javnosti radi, koliko ja znam pokrenuta je inicijativa za interpelacijom na ovu temu, tema je takva kakva je, značajna je pa je zato malo više javljanja. Nažalost tako je kako je.
Slijedeća replika, poštovana zastupnica Marijana Petir.
Hvala vam lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolega Boriću govorili ste o tome koliko je ustvari pomoć koja je stizala stanovnicima Banovine i od službi civilne zaštite i od građana bila važna i ja sam već više puta zahvalila i još jednom ću to reći, ali isto tako imam dužnost kao zastupnica tog područja prenijeti osim zahvale i jednu drugu poruku. Ovdje za govornicom jedni te isti ljudi uporno se hvale svojim dobrim djelima kao da ne znaju da svoju milostinju trebaju dati u skrovitosti. Na taj način hvaleći se tu za govornicom ponižavaju one koji su dovoljno poniženja već prošli i strahote doživjeli. I ti ljudi s Banovine im poručuju da ako tako nastave da će spakirati taj kamion koji su im poslali pomoći i vratiti im nazad. Zato bi molila da se drži dostojanstvo ove rasprave i općenito kad se govori s ove govornice o ljudima koji su stradali da se vodi računa o njihovom dostojanstvu jer ove rasprave su prevršile sve mjere i prelile čašu i mislim da je sad stvarno bilo dosta s tim hvalisanjem.
Hvala.
Odgovor na repliku, poštovani zastupnik Borić.
Hvala lijepo.
Kolegice Petir, mislim da postoje i oni zastupnici koji ne govore, a učinili su svoje što su trebali i na svojim funkcijama i kao ljudi prema, znači čovjek prema čovjeku i mislim da to što se radi od ponekih ovdje zaista nije primjereno, ali neka nastave. Sve to ima očito i svoju cijenu i ako je to spasila situaciju neka oni žive u tome da je to. Bilo je tu priča i drugih stranaka ne samo ove koja se stalno spominje kao MOST. Imamo mi i priču o 1000 volontera i 50.000 sati koje su tamo odrađeni, to se zbrajalo u sat točno znači itd., itd. Mi kao stranka najveća u Hrvatskoj nismo jasno previše o tome pričali rekli smo što smo napravili i tu je stalo. Ali ovako da bi se sebe uzdizalo, a druge ponižavalo na taj način raspravljati u sabornici je ispod svake razine, ali kažem neka gospoda nastave sve ima svoj početak i kraj, vidjet ćemo gdje će to završiti.
Hvala vam lijepa.
Slijedeća replika poštovani zastupnik Daniel Spajić.
Poštovani kolega Borić nije istina da je sustav dobro funkcionirao na Banovini, da ste otišli tamo onda bi znali da ja govorim istinu, a ne vi. Znači ono što je jedino funkcioniralo je vaš župan Žinić i njegov dožupan koji jako dobro funkcioniraju i žive maltene gratis na račun te sirotinje. Petrinja, Sisak su prije potresa izgledali kao da je prije mjesec dana završio rat. Znači sjedite u auto, odite provozajte se tamo pa onda pričajte da je sustav funkcionirao.
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Pa ne znam kako da vam odgovorim na ovu ajmo reći repliku koja se opet dira u ljude koji vode određene institucije, županije, gradove. Da li vam Sisak tako izgleda ne znam s obzirom da ste dosta bliski s SDP-om možda je tamo ljepša stvar nego negdje drugdje itd., ali to su priče koje priliče možda ovakvoj raspravi, ali to veze nema s ovim što mi danas trebamo pričati. A da sustav ne funkcionira onda ja pita, vi ste ovdje uglavnom iz oporbe imenovali krivce, ako postoje krivci onda na drugoj strani postoje oni koji su zaslužni i sad ja pitam koji su to onda zaslužni. Tko to danas stoji na tom prostoru, pokušava i dalje moći tj. pomoći svakom tko treba pomoć da se te ljude zbrine kako treba, da imaju dnevno ono što trebaju imati itd., ako sustav ne valja, ne funkcionira itd. Zar zaista danas opet sve ovisi samo o pojedincima i građanima, to je pitanje. Jer ja kažem ako su svi krivi onda su neki i zaslužni, ako ste vi zaslužni onda mi morate dokazati na čemu, ja to ne vidim osim pričama, razumijete. Ili vas svako za sebe, ali ja to ne vidim …/Upadica: Hvala lijepo, vrijeme./… oprostite.
Hvala, hvala lijepa.
Možete razgovor nastaviti izvan sabornice, hvala vam najljepša.
Slijedeća pojedinačna rasprava je poštovani zastupnik Goran Ivanović.
Samo jedna obavijest poštovana gospođa Mrak Taritaš, poštovana gospođa Selak Raspudić i poštovana gospođa zastupnica Marijana Petri su iskoristile svoje tri replike po ovoj točki dnevnog reda pa vas samo eto upozoravam da se više ne možete javiti.
Gospodine Ivanoviću, izvolite.
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče nema ga unutra sa suradnicom, ja podržavam koji žele govoriti o sustavu civilne zaštite i to mi je posebno drago, to je možda sustav koji nam je itekako potreban u Hrvatskoj i vidi se ponekada da ako o njemu dovoljno ne govorimo i ako se za njega dovoljno ne pripremamo da ne funkcionira. Ali se ne slažem s onima koji žele oblatiti civilnu zaštitu kao sustav koji uopće ne funkcionira u RH, to nije točno, to apsolutno nije točno.
Što je uopće civilna zaštita?
Civilna zaštita je sustav koji funkcionira, ja bi rekao, u većini europskih zemalja i za njega se treba apsolutno pripremiti.
Regionalna samouprava odnosno regionalna i područna samouprava je u biti zadužena za ono što se zove plan civilne zaštite za neko mikro područje, pa u ovom dijelu su to naravno županije.
Prirodne katastrofe su se događale i one će se događati i u budućnosti i što se budemo bolje pripremili za njih to ćemo bolje znati odgovoriti na izazove koje vrijeme donese sa sobom i to je zasigurno nešto bitno.
Ove izmjene zakona koje se ovdje, o kojima raspravljamo su vrlo, vrlo, vrlo bitno. To se vidjelo i na potresu u, u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje lokalni stožer, govorimo o JLS-ovima, nisu bili adekvatno spremni odgovoriti izazovu u kojem su se u tom trenutku našli iako je to bila obveza.
Josip Borić je ovdje dobro govorio, stožeri su formirani 2017.g., znači nakon lokalnih izbora imali smo ono što se zove sustav civilne zaštite i imenovani su načelnici stožera po JLS-ovima odnosno općinama i gradovima i bili su imenovani načelnici županijskih stožera. Tu smo proceduru napravili i odradili i sad tu upravo imamo problem. Pojedine JLS-ovi, male općine i mali gradovi uopće ne vide potent u sustavima civilne zaštite, to je nešto što njima u biti stvara dodatne zahtjeve za vremenom, odvajanje vremena i jednostavno se ne pripreme adekvatno na ono što se događa.
Vanjski planovi, pa iz tih planova mi ne možemo uspostaviti sustav civilne zaštite. Ako ne znamo što imamo na svom mikro području od objekata koji su potencijalna opasnost u bilo kojem obliku ne možemo adekvatno odgovoriti na izazove vremena odnosno na ono što se dogodi kada se dogodi bilo kakva katastrofa. To je nešto što ovim izmjenama mijenjamo gdje se oni moraju donijeti. Vanjski planovi su vrlo vrlo bitni, nije riječ samo o prirodnim katastrofama koje će se dogoditi bilo da je riječ o poplavi, potresu ili nečem drugom. Imamo dosta i kemijskih i ostalih postrojenja u RH koji se također moraju štititi i za njih moramo imati planove koji ćemo i na koji ćemo način pristupiti kada se do takvih incidenata dođe i dogodi.
Ono što je po meni najbitnije, a to je uvježbanost ne samo pripadnika civilne zaštite nego i svih struktura koje upravljaju kriznim situacijama. Ovdje je bilo razgovora o tome i primjedbi zašto nismo odmah uspostavili nacionalni stožer, pa to je nemoguće. To se ne može uspostaviti dokle god se katastrofa ne dogodi, do tada imamo regionalne stožere koji upravljaju sa situacijom na svom području. Kad se desi katastrofa kao što je bila u Zagrebu i na Banovini odnosno covid kriza onda se formira nacionalni stožer. Prema tome, civilna zaštita je vrlo bitan segment hrvatskog društva zaštite ljudi koji žive na prostoru RH, o njoj se mora govoriti, u nju se mora ulagati bez opreme, bez ljudi, bez sustava zapovijedanja nema učinkovitog načina sustava civilne zašite. Prema tome, slažem se da o tome treba manje možda govoriti, a više činiti. Stoga ova rasprava iako često ode možda malo šire nego što je sama ova dopuna i izmjena zakona opet otvara sliku i malo možda stavimo pod reflektore te ljudi koji su evo i dan danas i na Banovini i na svim kriznim mjestima u RH …/Upadica: Vrijeme/…i časno rade svoj posao. Hvala lijepo.
Hvala vam lijepa.
Imate više replika, prva je na redu poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Zahvaljujem predsjedavatelju.
Zastupniče moram vas upozoriti da ne iznosite teze koje doista ne stoje. Niti ja osobno, a niti kolege iz oporbe nikada nismo napadali ljude koji rade u sustavu civilne zaštite. Ono što smo mi radili, a to i jest naša zadaća u demokratskom sustavu mi smo ukazivali na činjenicu da vlada zloupotrebljava sustav civilne zaštite i da s njim upravlja na jedan nezakonit i protuustavan način. Naime, za ovu vladu i za HDZ-ovu parlamentarnu većinu Zakon o sustavu civilne zaštite je mrtvo slovo na papiru jer se u čitavom nizu odredbi cijeli sustav ponaša potpuno mimo i izvan onoga što u samom zakonu piše, od činjenice da od 2015.g. nismo osnovali fond za civilnu zaštitu, pa do načina na koji su formirani stožeri. Nije istina vaša tvrdnja da se nije mogao formirati nacionalni stožer prije nego što je katastrofa nastala. …/Upadica: Vrijeme/…To nigdje u zakonu ne piše, piše upravo suprotno.
Hvala, vrijeme.
Odgovor na repliku poštovani zastupnik Ivanović.
Hvala lijepo uvažena kolegice Orešković, nigdje ja eksplicitno nisam rekao ovo o čemu ste vi govorili. No, nemojmo, nemojmo govoriti nešto što jednostavno se ne može …/Govornik se ne razumije/…Ne možemo formirati nacionalni stožer prije nego što se dogodi katastrofa, prije nego što se proglasi katastrofa. MUP je to koje vodi cijelu priču koje ima infrastrukturu, ima svoje regionalne centre civilne zaštite i ne vidim nijedan razlog da formiramo središnji upravljački sustav koji će biti nekakvo mrtvo slovo na papiru dok se nešto ne dogodi. Ništa se ovdje nije krivo napravilo i ne bi ja na ovaj način na koji vi želite omalovažiti i rad stožera i hrvatske vlade da je to baš toliko katastrofalno, apsolutno nije, dio sam toga sustava i sad sam i ne vidim tu katastrofu koju vi pokušavate izazvati.
Hvala lijepa. Slijedeća replika, treća po redu kao što je bila i ova poštovane kolegice Orešković, dakle replika zastupnice Andreje Marić, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, s nekim dijelovima vaše rasprave se mogu složiti, vi ste zapravo i dobro rekli da je postojala nepripremljenost lokalnih jedinica, općine itd., međutim možete se složiti da je ovo bila katastrofa na cijelom području županije pa zar ne mislite da ipak tu nije sa odgovornost na toj jednoj općini? Znači trebalo je biti nekakva koordinacija na području same županije i činjenica je da stvarnog onog prvog, drugog dana, kamioni su se vraćali iz Petrinje u Zagreb, ljudi nisu znali kome se obratiti.
Mislim da je regionalno, dakle samo županija za koju smo čuli i ranije da su sami sebe okarakterizirali da nisu pripremljeni. Pa oni su trebali biti nekakav centralni prijem odnosno prijava na koju će se ljudi obraćati pa da onda oni koordiniraju. Dakle, to je izostalo a ovo sve što govorimo tu, ja bi voljela da svi vi kolege i državni tajnik kojeg nema, da prihvatite konstruktivnost rasprave, znači nešto valjalo …
…/Upadica Škoro: Vrijeme./…
… i treba popraviti za ubuduće da nam bude nekakva pouka. Hvala.
Hvala, vrijeme, odgovor na repliku, izvolite.
Tako je, slažem se i od onog zadnjeg ću krenuti.
Sve ono što ne valja, treba popraviti vježbanjem uvježbavanjem sustava koji će adekvatno odgovoriti na svaku elementarnu nepogodu. Regionalni centri su nešto što nam treba, ne samo u formalno-pravnom sistemu pa mi onda odaberemo ko će biti načelnik ili ko će biti zamjenik stožera i onda poslije toga se apsolutno ništa ne događa.
Ono što znam da će se u novom Zakonu o civilnoj zaštiti sigurno naći, to su ti tzv. regionalni centri koji će objedinjavati pojedine regije u Hrvatskoj gdje će se sve postrojbe civilne zaštite moći adekvatno obučiti za svaku ugrozu koja prijeti bilo da je riječ o elementarnim nepogodama ili bilo da je riječ o procesima koji se mogu dogoditi, akcidentima, kemijskim i nekim drugim. To je bit, vježbati, puno vježbati.
Hvala lijepa. slijedeća replika, poštovani zastupnik Nikola Grmoja, izvolite.
Hvala, poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega, i vi i kolega Borić u raspravi koja je prethodila vama, očito niste svjesni čemu služi parlament. Vi ste rekli da je ova rasprava otišla u nekom smjeru u kojem nije trebala otići, vi biste nama definirali o čemu ćemo raspravljati, na koji način ćemo raspravljati, dakle to je potpuno neprimjereno, a ako ćemo govoriti o reakciji sustava na ovu elementarnu nepogodu, ja sam tri sata nakon potresa bio ispred Lidla u Petrinji, da, u Petrinji i stavili smo se na raspolaganje.
Bili smo mi i HGSS-ovci. Navijači, nitko nije znao gdje da nas uputi. To pokazuje da nije bilo koordinacije, da je bilo ljudi koji su spremni pomoći ali da s njima nije imao ko koordinirati. Priznajte pogreške kako bismo ih mogli za budućnost ispraviti.
Odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Uvaženi kolega Grmoja, dapače, ja sam baš obrnuto počeo svoju raspravu i rekao da mi je drago da raspravljamo o sustavu civilne zaštite bez obzira što nije možda sve u temi o kojoj danas raspravljamo.
Što se tiče ovoga o čemu ste govorili, pa to je rekao i g. Borić, ja sam pozorno slušao njegovu raspravu i čak mi je bilo drago da je on ispred mene pa sam mislio da ćete većinu replika potrošiti na njega pa će i meni biti lakše.
Zahvala svim vama dobrim ljudima koji ste prvi čas došli, to i je bit, svi smo mi civilni zaštita, svi mi želimo pomoći u nevolji, dapače, to je bilo dobro no opet neko mora koordinirati cijeli sustav, zapovijedati sa cijelim sustavom jer ono što se događalo u prvih par dana, bilo je i medijski više možda praćeno, i danas netko tamo pruža pomoć u Sisačko-moslavačkoj županiji a to su pripadnici naravno, evo službe koje su u sustavu civilne zaštite.
Slijedeća replika, poštovani zastupnik Josip Borić.
Hvala lijepo.
Kolega Ivanović, pokušavamo evo cijelo vrijeme objasniti sustav, kažemo da funkcionira a da oni koji nisu dio sustava, da jednostavno ne razumiju i svode ga na jedan fond da li je on osnovan ili nije.
Onaj koji je čelnik, vi ste bili u regionalnoj samoupravi, ja sam u lokalnoj, koji prođe inspekciju civilne zaštite, godišnje, sa svim dokumentima koje morate imati, sa sredstvima koja morate opravdati, sa ulogom u sredstva koja su potrebna civilnoj zaštiti, to nije vatrogastvo, vatrogastvo na drugu stranu nego samo civilna zaštita.
Pa sve planove koje morate donijeti kroz predstavnička tijela, pa .../Govornik se ne razumije./... i onda vam dođe netko i kaže vi ništa ne radite i ništa niste napravili, to nema veze s ničim. To su ljudi koji na svaki problem gledaju na taj način. I kad ih upozoriš da rade krivo i govore krivo, oni i dalje ustraju, evo to ne funkcionira zato je niste osnovali fond. I to je to. I ne možete im objasniti. Zašto? Jer ne žele čut. Oni su došli sa svojim agendama ovdje i žele se raspravljati o nečem drugom. Dobro je da raspravljamo o zakonu i opasnim tvarima, opasnim.
Vrijeme, odgovor na repliku, izvolite.
Hvala lijepo.
Naravno, često se sustav civilne zaštite mjeri samo kroz vatrogasce i onda imamo problem čim dođe do neke nevolje, prvi su oni koji skaču u pomoć, vatrogasci. Vatrogasci su samo dio ovog operativnog sustava, moramo sve poveznice uvezati u sustav civilne zaštite i moramo uložiti ozbiljne novce, da se razumijemo, u sustav civilne zaštite. Bez opreme, bez onoga što nam treba u operativnom smislu, nećemo postići nikakve rezultate, djelovat ćemo stihijski a stihija nije svaki puta najbolje rješenje.
Prema tome, ova tema danas je vrlo, vrlo bitna i volio bi je da je češće tema u Saboru jer sustav civilne zaštite je u biti zaštita svih građana RH.
Hvala lijepa. Treća replika po ovoj točki dnevnog reda, poštovani zastupnik Rade Šimičević.
Zahvaljujem, potpredsjedniče Hrvatskog sabora na upozorenju.
Uvaženi zastupniče, mi živimo u vremenu kad su elementarne nepogode zapravo svakodnevica, imamo požare, imamo poplave i imamo nažalost evo sad i potrese koji su učestali ali tržište smo sad usmjerili na potres na Banovini i ok, ali ti su ljudi sad u potrebi i tim ljudima i sad neko pomaže tamo. Znači, da nema civilne zaštite, onda bi sve to zamrlo a mi jednostavno živimo u vremenu kad želimo sad i odmah.
Mi živimo u vremenu društvenih mreža jer vi kad ste jednu objavili na društvenoj mreži jutros u 5 sati ona vam je stara do 7 sati ujutro ne navečer. I na takav način zapravo mi uspoređujemo. Ja znam mjesta gdje je potres bio i da ljudi 3 mjeseca nisu šator dobili. I ovdje umjesto da kažemo ljudi hvala vam što ste dali …/Upadica: Vrijeme./… sebe može uvijek bolje, želimo bolje, idemo opremat civilnu zaštitu, idemo raditi na sinergiji mi zapravo sve rušimo.
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite poštovani gospodine Ivanoviću.
Hvala lijepo.
Tako je, postoje sigurno oni koji su puno, puno lošiji od nas, mi koji smo malo bili u tom sustavu civilne zaštite imali smo i vježbe koje su bile prekogranične pa smo mogli vidjeti kako funkcioniraju njihovi stožeri civilne zaštite u susjednim zemljama regije. Ja moram reći da je Hrvatska tu postigla jedan viši standard. Da može više i jače, bolje apsolutno s tim se slažem i uvijek ću biti na toj liniji da ne smijemo se idealizirati, moramo puno vježbati i moramo gledati kako netko drugi radi nešto, ono što je najbolje dovesti ovdje u Hrvatsku i uspostaviti sustav koji će svakom građaninu RH garantirati da kad do nepogode dođe da ćemo znati adekvatno na nju i odgovoriti.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Slijedeća replika poštovani zastupnik Daniel Spajić.
Poštovani kolega, gledajte ne kritiziramo mi sve ljude koji su uključeni u civilnu zaštitu, npr. ja imam informaciju da ste vi, kad je, vi ste na čelu civilne zaštite u svom kraju, da ste vi prvi obukli odoru, istaknuli sve činove, da ste dignuli dronove, da ste po ulicama snimali ljude, kažnjavali kada idu orati traktorom na njivu, pa jel to bilo po planovima ili ste vi to radili na svoju osnovnu inicijativu. Evo mi možete to odgovoriti.
Hvala vam.
Izvolite gospodine, kad to tako možete dapače.
Naravno da mogu, hvala lijepo, apsolutno netočno stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije čak što više prednjačio u odlukama koje su išle na korist i privrede i poljoprivrede našeg kraja, bili smo svjesni situacije. Što se tiče fame oko tih uniforma, sustav civilne zaštite ima propisano određene istaknute, nisu to nikakvi činovi to su identifikacijske oznake da se zna u slučaju kad do nečega dođe tko je tko na terenu. Prema tome ne radi se o nikakvim paradnim uniformama i sličnim to je nešto što eto pripada načelnika odorama, naravno odorama, a ovo što se tiče drugog da smo kažnjavali traktoriste i to, nismo možda je to bilo u nekoj drugoj županiji, ja čak smo išli više nego na ruku našim poljoprivrednicima, bili smo u vremenu proljetne sjetve i bili smo prvi stožer koji je pokrenuo i otvorio i zelene tržnice na području naše županije. Prema tome, postoje sigurno pojedinci koji žele iskoristiti sustav za svoju vlastitu promociju …/Upadica: Hvala, vrijeme./… meni ona ne treba pa nisam …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Hvala.
Slijedeća replika poštovani zastupnik Anđelko Stričak.
Hvala.
Kolega Ivanoviću sve je uvijek vezano uz proračunska sredstva. Znači postrojbe civilne zaštite dužne su formirati općine i gradove uz to gradonačelnik, načelnik mora planirati sredstva za vatrogastvo, za dječji vrtić, ako na svom području ima osnovnu školu bez obzira ako je osnivač županija sigurno želi pomoći toj školi u radu financira vannastavne aktivnosti, održavanje nerazvrstanih cesta, parkova, groblja, ulica. Uglavnom nikad nema dovoljno financijskih sredstava da bi vi mogli u toj proračunskog godini pokriti sve što ste planirali. Stoga naravno da treba voditi brigu zbog svih ovih ugroza što više o sustavu civilne zaštite, izdvojiti sredstva ovo što ste vi na kraju svoje rasprave naglasili i za opremanje i osposobljavanje. A naravno oni koji nisu bili načelnici, gradonačelnici njima je to teško shvatiti.
Odgovor na repliku, izvolite.
Hvala lijepo.
Ja se slažem da su općinski i gradski proračuni uglavnom kad su u pitanju ove kontinentalne županije i jedinice lokalne samouprave vrlo, vrlo mali no nije količina novca ta koja će odrediti kako ćemo se za nešto pripremiti i kako ćemo biti spremni odgovoriti na tu akciju, apel i je svim čelnicima lokalnih i regionalnih samouprava da ne zaborave civilnu zaštitu jer kad se par godina ne dogodi ni poplava, ni potres, niti požar, niti bilo što naravno da se oni uspavaju i onda su njihove proračunske projekcije za tu stavku vrlo niske odnosno mizerne. To nije dobro. Prema tome, ova situacija nas uči samo nečemu, ako iz ovoga ne izvučemo ono najbolje onda mislim da nismo bili na razini zadatka koji je bio pred nas postavljen.
Hvala lijepo.
Hvala vama.
Slijedeća pojedinačna rasprava, poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić.
Zahvaljujem vam na suradnji kolegice i kolege, dalje će sjednicu voditi potpredsjednik dr. Furio Radin.
Izvolite.
Kolegice i kolege saborski zastupnici, neću više govoriti o Gauda gate-u, neću više govoriti o tome zašto ste nabavili kilogram sira vulgaris po 80 kuna, kad se u maloprodaji može naći za 50 kuna, neću više govoriti o nekim drugim stavkama u sklopu opskrbe civilne zaštite, tamo ima svega od džema do mesnih konzervi, ali je duga godina kolege vratit ćemo se još na to, a pogotovo ćemo se vraćati na te teme ako ćete i dalje odbijati da vratite svu ovu nabavu od medicinske opreme pa do onoga s čime se opskrbljuje stožer u sustav javne nabave i učinite potpuno transparentnim za hrvatske građane. Jer kada izbijaju vama detalji, kako je rekao kolega Borić, a našim građanima je 200 do 400 tisuća kuna koje su se mogle uštedjeti mnogo više od detalja nekima i životna premija odnosno primanja. Dok god takve stvari se budu događale ovakvi detalji će čini fokus svih rasprava, a ne samo ove jer kad riješimo probleme korupcije i potencijalne korupcije ili sustava koji isto omogućuje onda ćemo se moći baviti i nekim drugim stvarima. Dakle, neću više govoriti o siru kojeg je kilogram koštao 80 kuna umjesto 50 kuna.
Reći ću nešto i o katastrofama, stožer civilne zaštite je tijelo koje reagira u slučaju katastrofe. Mi smo imali i sada katastrofu unutar katastrofe.
Nije nevažno što je katastrofa, ja ću vas podsjetiti da su potresi uključujući tsunami ubili više ljudi nego sve ostale vrste katastrofa zajedno na svijetu, odnijeli su gotovo 750.000 života između '94. i 2013.
Upravo je problem ekonomske nejednakosti onaj problem koji radi razliku u broju umrlih kod zemalja višeg i nižeg BND-a u prosjeku više od tri puta više ljudi umrlo je po katastrofi u zemljama s niskim dohotkom nego u zemljama s visokim dohotkom.
Zašto to govorim? Zato što je naš temeljni problem koji prethodni aktivaciji civilne zaštite zašto smo uopće došli s potresom od 5,5 do 6,2 na razinu katastrofe dok u Čileu ili negdje drugdje nedavno u Japanu ni ne trepnu kada taj stupanj pređe 7, dakle zato što smo siromašni, zato što nedovoljno ulažemo u našu opremljenost, u našu funkcionalnost institucija i uopće građevinama u kojima ljudi žive na terenu, a to posljedično dovodi do proglašenja katastrofe i do aktiviranja sustava civilne zašite.
Drugi je problem, problem između odnosa katastrofa i velikih nesreće. U ranijem govoru ime kluba spomenula sam da se katastrofa definira načinom na koji je nju uspjela odgovoriti civilna zaštita, što znači ako nemate dobru civilnu zaštitu onda će vas država 100% financirati vašu obnovu što je apsurdno.
Isto tako velika nesreća koju tretiramo i ovim izmjenama i dopuna zakona koje su pretežno fokusirani na domino efekt definira se time da se nije uspjelo sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njezinog nastanka.
Mi ovdje imamo obrtanje uzroka i posljedice, dakle mi ne možemo onime što imamo na terenu i što nitko nije organizirao na vrijeme i za što nitko nije odgovoran definirati događaj koji se dogodio. Naš odgovor na to ne čini događaj velikom nesrećom ili katastrofom, a vrlo je važno razlikovati između prirodne nepogode, velike nesreće ili katastrofe jer su to tri temeljna pojma koja utemeljuju funkcioniranje i djelovanje uopće aktivaciju civilne zaštite, a kao što smo u novim izmjenama i dopunama Zakona o obnovi vidjeli oni će također odrediti i način financiranja područja koja su pogođena onime što bi valjda bila katastrofa odnosno katastrofa je onda što nema djelotvornu civilnu zaštitu, a ovdje sam vas podsjetila s obzirom na broj stradalih da je katastrofa ono što ranije nije dovoljno financirano da bi spriječilo da mu prirodne nepogode uzrokuju katastrofu.
Koja je funkcija Stožera civilne zaštite na lokalnoj i područno (regionalnoj) razini? Ono osnovno čime se mi trebamo pozabaviti što je zakon sada trebao riješiti, a mi smo samo radili ono što je hitno i što nam je naredila EU, razgraničenje nadležnosti između ministarstva i predstavničkog tijela lokalne jedinice samouprave. Mi smo trebali izmijeniti nelogičnosti unutar ovoga zakona da nam se više ne bi dogodilo da ne znam tko, kada treba postupati u slučaju onoga što smo odlučili proglasiti katastrofom.
Imate repliku, gospodina Grmoja.
Izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Kolegice Selak RAspudić, rekli ste da nećete sada u ovom govoru govoriti o javnoj nabavi i onom što se događa nakon ove nepogode koja je pogodila Banovinu, ali ja mislim da je to sve dio sustava civilne zaštite jer pokazuje da sustava nema odnosno da se taj nered koji postoji koristi da bi se neki okoristili.
Dakle, mi ne postojanje sustava civilne zaštite, to ne postojanje sustava zapravo koriste pojedinci kako bi ostvarili imovinsku korist. To je ono što treba mijenjati, a isto tako trebamo konačno se pripremiti za ovakve elementarne nepogode.
Hvala.
Odgovor.
Kolega Grmoja, da gauda nikada nije samo gauda niti može postojati. Postojati ili sustav u kojem se gauda ne može dogoditi ili sustav u kojem je sve gauda. A ovdje je gauda uzeta kao primjer jer svaki laik, pa i ja koji će pažljivo proučiti dokumente, barem onaj mali dio koji nam je dan na uvid s obzirom da se ne želi proći kroz postupak transparentnosti javne nabave, zna kolika je cijena sira i može provjeriti kolika je cijena sira pa može vidjeti kakve su potencijalne malverzacije ovdje prisutne.
A što je svom nabavom sve ostale opreme o kojoj mi pojma nemamo i koja se događa mimo očiju javnosti? Ja ne znam koliko treba koštati respirator, ja ne znam koliko koštaju dezinficijensi i ostala medicinska oprema i nisam upućena u to i ne mogu na to ukazati, ali mogu reći koliko košta gauda sir i da sustav u kojem postoji gauda sir je sustav u kojem je sve gauda sir. To je samo metafora.
Hvala.
Gospođa Rada Borić, replika.
Kolegice Selak Raspudić, govorili ste i o definiranju katastrofe, naime danas nitko nije rekao da je još 7.studenog 2019. Vlada donijela procjenu rizika od katastrofa za RH i koja je bila usvojena na Vladi i tamo stoji da dakle zakon ne rješava probleme sustava civilne zaštite na lokalnim razinama.
Kolega Ivanović je rekao da kada nemamo požare ili katastrofe da se u lokalnim zajednicama ne ulaže dovoljno u civilnu zaštitu, međutim činjenica je da 258 općina to je 55% od ukupnog broja ne može funkcionirati bez subvencije iz državnoga proračuna pa neke od njih uopće ne izdvajaju financijska sredstva za potrebe razvoja sustava civilne zaštite.
Znači to nas upozorava u tome dokumentu, ne samo to ono malo sredstava …/Upadica: Vrijeme./… što odvajaju, dakle odvajaju samo za operativne kapacitete, a …/Upadica: Hvala lijepa./… ne za preventivne. Recite što bi značila prevencija u katastrofama?
Hvala lijepa.
Odgovor gospođo Selak RAspudić.
Slažem sa da je ulaganje osnovni problem koji nas onemogućuje u tome da imamo djelotvornu civilnu zaštitu, ali ima i problem koji tome prethodi, mi uopće nismo proveli reformu na razini regionalnih i lokalnih jedinica samouprave, dakle jedina decentralizirana funkcija u Hrvatskoj, ako se ne varam je vatrogastvo. Mi bismo sve trebali decentralizirati tako da se unutar jedinice lokalne samouprave mogu kvalitetno organizirati stožeri civilne zaštite, a ne da u slučaju, kao što se sada dogodilo, prvog, pa čak u svjetskim okvirima, budimo realni, ne toliko snažnog potresa, moramo aktivirati nacionalnu razinu što onda nas posljedično tjera da taj isti slučaj proglasimo katastrofom, a i da on bude katastrofa na terenu pa ćemo uskoro imati Vladu unutar Vlade, što je naš sada, slučaj.
Dakle, djelovati preventivno znači imati snažan sustav civilne zaštite na terenu, koji će moći djelovati lokalno bez ponovnog upiranja prstom u središte moći.
Hvala. Gotovi ste sa replikama, na redu je gđa. Dalija Orešković. G. Bulj, znam o čemu hoćete govoriti, vi ste se javili kad je .../nerazumljivo/... kad je odgovarala na replike gđa., kad je odgovarala na replike ste se javili, a ne kad je govorila, ne, nema povrede Poslovnika, ne, nema, javite se Odboru za Ustav i Poslovnik, izvolite gđo. Orešković.
Poštovani predsjedavatelju, kolege zastupnici i zastupnice.
Praksa po kojoj Vlada, pozivajući se na krizne okolnosti ekstenzivno tumači zakone i time pokušava sakriti da upravo Vlada te zakone krši, vrlo je opasna praksa. Demokracija je krhka ako se samovolja vlasti otme kontroli. Postojeći .../nerazumljivo/... Zakon o sustavu civilne zaštite mimo ovih odredbi koje danas usklađujemo sa terminologijom na razini EU je jasan i usklađen. Po tom zakonu morao je postojati lanac tijela civilne zaštite i prije nego što je bilo koja katastrofa nastala kako bi se u slučaju potrebe taj lanac mogao pokrenuti i aktivirati.
Svjedoci smo toga da niti onog prvog potresa niti nakon drugog takvog lanca nije bilo. Korona kriza traje već godinu dana, mi godinu dana imamo stožer koji je po svojim ovlastima, po svojoj ulozi, po svojim zadaćama osmišljen da funkcionira potpuno izvan onoga što bi po sustavu civilne zaštite trebao raditi, a čak unatoč tome pravi stožer koji bi bio spreman reagirati kada se neka nova katastrofa desi, još uvijek ne postoji, toga nema.
Dakle kada je riječ o korona krizi, stožer nije bio potreban, apsolutno ne sa ovakvim ovlastima kakve su mu dane, a upravo zbog tog korona stožer nije bio stožera koji bi mogao pravilno i pravovremeno reagirati na katastrofu uzrokovanu potresom na Baniji. Nad tim se moramo duboko zamisliti. Novi stožer za potres osnovan je tek nakon što je sustav pomoći zakazao na terenu, zakon predviđa postojanje jednog jedinog nacionalnog stožera, a ne dva. Za formiranje tog drugo nacionalnog stožera za potres, pored onog Covid stožera, ne postoji uporište u zakonu. Dakle, naš osnovni problem nije u odredbama samog Zakona o sustavu civilne zaštite već u nesposobnosti ove vlasti da taj zakon poštuje i da po njemu postupa jer ponavljam pitanje, kako ćemo reagirati u slučaju bilo koje nove katastrofe? Hoćemo li ponovno naknadno formirati još jedan novoizmišljeni nacionalni stožer?
Nacionalni stožer, kao i oni županijski, kao i gradski, kao i općinski stožeri mora biti formiran prije bilo koje katastrofe, odnosno takav stožer mora postojati trajno, a aktivirati se u slučaju potrebe. Svjedočili smo da niti država, a ne samo država niti županije, gradovi i općine nisu imali funkcionalne stožere u trenutku kad je nastala katastrofa. Međunarodna pomoć sukladno zakonu može se zatražili i primiti samo na temelju prethodne odluke Vlade i ovdje imamo još jedan primjer kako se Vlada ponašala i kako je kršila odredbe ovog zakona u trenutku nastanka krize. Naime, ne zna se je li Vlada ikada donosila formalne odluke kojim se traži i prima međunarodna pravna pomoć.
Nadalje, Ministarstvo unutarnjih poslova bilo je dužno osigurati osposobljavanje sudionika u sustavu civilne zaštite, uključujući članove stožera, dakle uključujući i članove Nacionalnog stožera, a iz reakcija i postupanja, kako župana i gradonačelnika na pogođenim područjima, vidi se da oni nisu bili primjereno obučeni, odnosno da nisu prošli odgovarajuću obuku za ono postupanje koji im je, u slučaju katastrofe bilo potrebno. Svjedočili smo teškom nesnalaženju i nesposobnosti upravljanja u kriznim situacijama.
U Zakonu piše da se u slučaju velike katastrofe primjenjuju komunikacijski standardni operativni postupci i protokoli. Dakle, to piše u Zakonu, a svjedočili smo tome, da su se u trenutku onog drugog, najvećeg potresa na Baniji istovremeno održavale dvije press konferencije, jednu press konferenciju je održavao župan, a drugu gradonačelnik Petrinje, svaki na svojoj lokaciji, a niti jedan od njih nije imao nikakav formirani stožer koji bi znao odgovarati na pitanja opravdana i pitanja zainteresirane javnosti, dakle nikakvih operativnih postupaka i protokola, a kamoli komunikacijskih standarda nije bilo.
Nadalje, spomenut ću samo nekoliko decidiranih odredbi Zakona. Dakle, čl. 65 kaže, propisuje se osposobljavanje općinskih načelnika, gradonačelnika, župana, članova stožera na svim razinama ustrojavanja, pripadnika postrojbi civilne zaštite, povjerenika i njihovih zamjenika službi, tijela i građana. Program za formalno obrazovanje donosi ministar. Država može osnovati državnu javnu ustanovu za provedbu osposobljavanja u sustavu civilne zaštite. Tko je odgovoran što odgovarajućeg osposobljavanja nije bilo?
Nadalje, informiranje javnosti provodi ministarstvo i druge stručne službe. Nedavno smo vidjeli kako je Bianca Matković dobila jedan mali zadatak u iznosu nešto manjem od 200 tisuća kuna za provođenje kampanje Cijepi se, misli na druge. Te zadaće je moglo obaviti ministarstvo bez .../Upadica: Hvala. Vrijeme./... dodjele poslova onima kojima takva dodjela poslova nije bila potrebna.
Hvala.
Hvala vama. Nemate replika. Hvala. Nemate, nemate replike gđo. Orešković, hvala.
Na redu je g. Damir Habijan. Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče.
Kolegice i kolege.
Evo danas smo puno govorili o samom prijedlogu zakona u suštini možda više i van same ove teme odnosno koje se u glavnini odnose na implementaciju odnosno transponiranje direktive u nacionalno zakonodavstvo.
Obzirom na navedeno ja ću nastojati ostati u okviru zakona odnosno referirat ću se na neke navode koji su bili ovdje iznijeti i u ime klubova, ali i tijekom današnjih pojedinačnih rasprava.
Ono na što bi se zapravo prvo osvrnuo odnosi se na navode koji su iznijeti od strane dijela oporbe, a koji se odnose na transponiranje odnosno implementaciju Direktive 2012/18 odnosno da ako se dobro sjećam ovdje je bilo rečeno nismo sposobni prenijeti direktivu u nacionalno pravo.
Evo primjerice tako kolegica Orešković spomenula je danas i kritizirala činjenicu da direktiva nije na pravi način implementirana u nacionalno zakonodavstvo, a prije svega tjedan dana upravo u ovom domu tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja kolegica Orešković govorila je nešto potpuno dijametralno suprotno. Tada je izjavila budem citirao iz fonograma „Moja je dvojba u tome da bez obzira što je riječ o direktivi ne bismo trebali olako prihvaćati sve što u to direktivi piše“.
Inače razumijevanja radi postupak povrede prava EU sastoji se od nekoliko faza, pa tako imamo predsudski postupak i sam sudski postupak. Predsudski postupak sastoji se od neformalne faze gdje Europska komisija šalje određenu opomenu, a postoji i ovaj formalni dio koji će se primijeniti samo u slučaju ako država neće postupiti po opomeni. Ovim današnjim izmjenama i dopunama u principu Hrvatska je napravila … direktivu i postupa upravo sukladno očitovanju Europske komisije.
A također važno je ukazati kako postupak povrede nije ništa neuobičajeno za zemlje članice EU odnosno vidljivo je iz prakse i Europske komisije i Europskog suda kako su predmetni postupci zapravo vrlo česti.
Drugo, po ne znam koji put u ovom Visokom domu o Nacionalnom stožeru civilne zaštite govori se o kontekstu paradržavnog tijela, tijela koje nije ustrojeno sukladno Ustavu RH te kako navedeno tijelo nije ovlašteno donositi mjere koje su propisane Zakonom o sustavu civilne zaštite i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Stoga ću opet kao i prošli put prilikom rasprave o Zakonu o sustavu civilne zaštite ukazati na odluku Ustavnog suda, ali i na novu odluku Ustavnog suda koja je prije dva dana objavljena na internetskim stranicama upravo navedenog suda.
U toj odluci od dana 3. veljače 20221.g. Ustavni sud između ostalog navodi, citiram „kako u odnosu na zakonske ovlasti stožera za donošenje mjera radi sprečavanja pandemije bolesti covid-19 Ustavni sud primjećuje da je osporene zakone, a temeljem kojih je stožer ovlašten za donošenje mjera propisanih čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Sabor raspravio i donio u propisanom zakonodavnom postupku“.
Također ustavni sud ponavlja ono što je već rekao u nekoliko navrata kako je „stožer stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, a djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade“ i to je odluka Ustavnog suda koja je donijeta većinom glasova.
Izdvojena mišljenja koje je čitala kolegica Orešković su izdvojena mišljenja. Naveden je institut dakle izdvojeno mišljenje služi jačanju osobnog integriteta i neovisnosti suca, međutim izdvojeno mišljenje ne utječe na samu odluku koju je donio Ustavni sud. Ustavni sud očitovao se o prijedlozima za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti upravo u svojoj odluci te potvrdio kako je nacionalni stožer tijelo ustrojeno sukladno pozitivnim propisima RH, a mjere donijete na temelju predmetnog zakona su razmjerne i legitimne.
Osvrnuo bih se još na dio koji je bio ovdje spomenut od dijela oporbe, a tiče se činjenice odnosno tvrdnje koje su oni iznijeli da sustav ne funkcionira. Ja ću ponoviti ono što sam već rekao u svojoj replici, a očito je potrebno da se još jednom naglasi, 29. prosinca 2020.g. dakle na sam dan onog najjačeg potresa 2000 ljudi je bilo na terenu u tom trenutku od HGSS-a, od policije, od vatrogasaca, od Crvenog križa dakle svih onih stupova koji čine i sustav civilne zaštite. Preko 100 ljudi izvučeno je iz ruševina do kraja toga dana, dakle ostvaren je onaj prvi i najvažniji cilj da su spašeni ljudski životi.
Druga zadaća evakuacija imali ste potpunu evakuaciju petrinjske bolnice, djelomičnu evakuaciju sisačke bolnice, evakuaciju petrinjskog staračkog doma, evakuaciju doma u Glini, prema tome govoriti ovdje da sustav ne funkcionira da sustav civilne zaštite ne funkcionira apsolutno se s time ne mogu složiti.
Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Repliku ima g. Anđelko Stričak.
Kolega Habijan od svih današnjih rasprava replika povreda Poslovnika smatram da ste bili najbliži temi, da ste se zaista držali teme, osim izmjena i dopuna uspjeli ste povezati sve sa direktivom, odlukama Ustavnog suda i na tome vam također čestitam.
A također uz sve to uspjeli ste dati i primjer iz doslovno prakse gdje ste naveli statističke podatke da se vidi da nacionalni stožer dobro radi, da je stručno, operativno i koordinativno tijelo.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa kolega.
Pa kao što ste vi rekli u svojoj raspravi teško je zapravo u ovih nekoliko minuta iznijeti sve ono što se tih nekoliko mogli bi reći i sati i dana događalo, ali evo iskoristit ću još ovo vrijeme što imam dakle ovdje je bilo također spomenuto da se nedovoljno sredstava ulaže upravo u sustav civilne zaštite.
Dakle čisto jedan podatak, ova Vlada odnosno samo u razdoblju od 2018.-2020.g. 200 milijuna eura je uloženo upravo u sustav civilne zaštite.
Hvala.
Gospodin Vilim Matula.
Zastupniče Habijan, radi se o tome da je potres 22.3.pokazao sigurno neiskustvo sam sam u Vijeću gradske četvrti da procedure sustava civilne zaštite nisu djelotvorne, da redoslijedi postupanja nisu bili adekvatni.
Devet mjeseci je bilo vremena da se to iskustvo unese i da se poprave protokoli, da se poprave ti redoslijedi postupanja. Istina, sve ovo što kažete tamo je bila vojska, bili su vatrogasci, bio je HGSS, ali svi svjedoče, bili su brojni volonteri, ali nedostatak tog iskustva koje je bilo moguće u proljeće je dovelo do toga da jedini koji danima nije radio je bio upravo, je bila civilna zaštita. O tome se radi.
Hvala.
Odgovor, izvolite.
Ovo zadnje što ste rekli me prilično ovoga zabrinuli. Dakle, ako sam dobro shvatio vi ste rekli da stožer civilne zaštite nije danima radio, dakle to je prilično jedna opasna teza s kojom se ja definitivno ne mogu složiti ne znam da li se može itko na terenu s time složiti. Pozitivni okvir odnosno pozitivni propisi odnosno zakonodavni okvir upravo za obnovu dakle ovdje uvijek vi ste spomenuli primjer Zagreba, ali sada možemo spomenuti i primjer Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije je stvoren dakle donijet je upravo u ovom domu. Imamo preko 600 miliona EUR-a na raspolaganju samo za sanaciju dakle navedenih posljedica iz EU fondova. Prema tome, ja bih ponekad očekivao možda neki konstruktivni prijedlog, dakle rekli ste 9 mjeseci ništa nije napravljeno, ja nisam čuo što ste vi to predložili u tih 9 mjeseci koliko ste isto tako u ovom nešto konstruktivno, samo uvijek neka kritika. A poznavajući odnosno znajući da ste pobornik aikida je ću onda u ovom slučaju primijeniti upravo tu tehniku, a vi dobro znate o čemu pričam.
Hvala, nemate više replika.
Sada je na redu gospođa Maja Grba Bujević.
Izvolite.
Poštovani gospodine potpredsjedniče sabora, uvaženi državni tajniče, dragi kolegice i kolege, ja ću nešto reći o osposobljavanju stožera civilne zaštite, al samo stožera nego svih dionika u sustavu civilne zaštite zato što je često se ovdje danas moglo čuti o tome da nisu osposobljeni, da se ne zna koji su brojevi osposobljenih tih ljudi, pa mi onda dozvolite da ovo posvetim malo osposobljavanju koje je provedeno. Ja znam da to nije onaj stari naziv ništa nas ne smije iznenaditi, za kojim možda neki pate, ali kroz ovaj prikaz ću vam pokazati da se sve te mjere i dalje provode.
Znači osposobljavanje u sustavu civilne zaštite kao i svi ostali oblici specijalističkih osposobljavanja sudionika i operativnih snaga zauzima značajno mjesto stoga su ti poslovi definirani sadašnjim postojećim Zakonom o sustavu civilne zaštite. Sukladno tom istom zakonu općinski načelnici, gradonačelnici i župani osposobljeni su za obavljanje poslova civilne zaštite odmah po i lokalnim izborima i do sada je provedena edukacija za ukupno 576 čelnika jedinice regionalne područne samouprave, osposobljeno je 530 što iznosi 92%. Nakon lokalnih izbora naravno provest će se nova edukacija za one koji budu tada izabrani. Nakon lokalnih izbora 2017. sukladno istom tom zakonu koji je na snazi osposobljeni su članovi stožera civilne zaštite jedinica lokalne i područne regionalne samouprave. Od ukupno 4969 imenovanih članova stožera osposobljeno je 4864 što iznosi 97%. Naravno opet će biti iza lokalnih izbora ponovo kada se definira tko su čelnici bit će ponovo na isti način osposobljeni.
Specijalističkim osposobljavanjem pripadnika operativnih snaga pod koje smo danas već definirali tko su operativne snage, znači vatrogasci, HGSS i Crveni križ poklanja se pozornost na svim razinama djelovanja. U suradnji sa područnim uredima civilne zaštite u županijama provedeno je osposobljavanje za, tijekom 2019. godine za 239 službenika ravnateljstva civilne zaštite za organizacije vježbi u sustavu koje se intenzivno provode. Tijekom 2020. ova edukacija o kojima sam sad rekla nešto one su nešto zastale iz objektivnih razloga nemogućnosti grupiranja ljudi na jednom mjestu. Održavale su se online što će se nastaviti dalje dok god ove mjere traju. Posebna pozornost pridavala se edukaciji stanovništva o opasnostima od minsko eksplozivnih sredstava. U 2019. godini provedeno je 169 edukacija o minskoj opasnosti na kojima je educirano 20.087 osoba, u 17 županija, 87 gradova i općina. U 2020. bilo je nešto manje iz poznatih epidemioloških razloga.
Isto tako, podizanje svijesti i edukacija građana je prvi korak prema bilo kakvoj pozitivnoj promjeni posebno ako se to čini na sustav način posebno imajući na umu najmlađe i najranjivije skupine, ali ujedno i najznačajnije dionike društva čijim će usvajanjem znanja i oblikovanja novih stavova stvara najbolji temelj za stvaranje kulture prevencije i održivosti razvoja. Stoga je posebna pažnja posvećena učenicima. Područni uredi civilne zaštite i službe civilne zaštite u svakoj županiji obilaze škole i dječje vrtiće pa je tako u 2019. godini obuhvaćeno 500 predavanja na kojima je sudjelovalo 24.158 djece. Zbog epidemiološke situacije u ovoj godini je nešto manje.
S obzirom na sustavne edukacije, s obzirom da sustavne edukacije u školama nema napravljen je projekt koji se zove Na putu do smanjenja rizika od katastrofe koji je financiran iz strukturnih fondova i njegova ukupna vrijednost je 14 miliona kuna. Projektom su obuhvaćena djeca školske dobi, a također je i u planu nabavljanje vozila koje zapravo simulira potres pa će na taj način djeci biti omogućeno da stvarno osjete kako to izgleda, kako bi se znali zaštiti u takvim situacijama.
Posebnu edukaciju posvećuje se osobama sa posebnim potrebama pa je u sklopu toga educiran niz udruga koje se, koje zastupaju posebne, ljude sa posebnim potrebama, a napravljene su i brošure za postupanje u nesrećama i katastrofama za ovu posebnu kategoriju.
Naravno, brojni su leci napravljeni i sve to skupa što se radi se kasnije vježba kroz učešće operativnih snaga kako bi mogli što bolje odgovoriti, a sukladno standardnim operativnim postupcima koji postoje …/Upadica: Hvala./… za svaki od tih postupaka iako je to bilo rečeno da to nije tako.
Hvala lijepa, ostanite, ostanite, ostanite, gospodin Klarić ima repliku.
Uvažena kolegice upravo ste rekli ono i demantirali sve one koji su govorili o neorganiziranosti civilne zaštite na području RH, doista je tome bilo tako i nakon lokalnih izbora se pokrenuo čitav taj mehanizam. Ovdje sam se javio za repliku samo da nadodam na sve ovo što ste rekli da su tako educirani i oformljeni JLS-ovi od ureda za obranu na području županija dobili i ljudstvo iz sastava koji su bili dužni opremit i s opremom, a onda provesti programe edukacije, tako da uz vatrogasne, javne vatrogasne jedinice, DVD-a i urede civilne zaštite kroz ovaj period je zaista podignuto na visoku razinu i mislim da se to u ovom trenutku s ovim ugrozama koje su se dogodile na području i potresa u Zagrebu, pa evo i u Sisačko-moslavačkoj županiji to doista vidjelo i na djelu.
Fala. Izvolite odgovor.
Hvala vam kolega Klarić. Ja znam da vi kao čelnik lokane uprave itekako dobro znate što ste sve prošli u edukacijskom programu civilne zaštite jednako kao i vaš imenovani član načelnik stožera i svi oni koji sudjeluju u odgovoru na, na takvu situaciju. Vi znate da su organizirani od postavljanja, za ljude koji su na vašem terenu, od postavljanja šatora preko upotrebe motornih pila, preko svega onoga što može u velikoj nesreći i katastrofi zatrebati, a to znaju i ostali koji su čelnici i znaju svi oni koji to žele znati jel to je zaista nešto što se provodi.
Hvala lijepa, hvala, hvala.
g. Stričak.
Hvala.
Uvažena zastupnice, u svojoj raspravi dala ste jedan pregled obuke osposobljavanja, nazovimo to „aktivnog sastava“. Međutim, bitno je naglasiti nema te države na svijetu koja se može samo, osloniti samo na profesionalce, zato postoje i pričuvni sastav i volonteri. Nema te države na svijetu bez obzira koliko bila tehnički i tehnološki napredna da može ovakve katastrofe sanirati u roku dan dva ili tjedan dva ili daj Bože mjesec dva, jednostavno ne postoji. A između ostalog naravno da je to i veliki financijski trošak ako želimo od očuvanja radnih mjesta zbog epidemije koronavirusa, od prvog i drugog potresa i svih tih ostalih nepogoda i nedaća. Hvala.
Hvala. Izvolite odgovor.
U pravu ste kolega Stričak i hvala vam na vašoj replici zato što ste mi dali mogućnost da kažem da u ovim vježbama učestvuju ne samo ove operativne snage nego učestvuju i svi oni građani koji nam u tom času trebaju. Tako velika vježba koja se provodi redimo konkretno na državnoj razini je potraga za palim zrakoplovom koja obuhvaća osim operativnih snaga obuhvaća i policiju i hitnu medicinsku službu i zdravstveni cijeli sustav, a obuhvaća i planinare koji onda to traže, uče tražiti, upotrebu GPS-a i svega onoga što treba, upotrebu, koriste isto tako ljude odnosno udruge koje imaju pse tragače i tako niz …/Govornik se ne razumije/…a sa jednim jedinim ciljem da ih onda sve te koji to znaju upute na teren tamo gdje će to biti potrebno u lijepoj našoj, a ne samo da su lokano usmjereni i to je sustav civilne zaštite.
gđa. Branka Juričev-Martinčev.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Uvažena kolegice Grba-Bujević govorili ste kako je osposobljavanje općinskih načelnika, gradonačelnika i župana 2017.-oj prošlo odnosno osposobilo se 92%, kako očekujemo da će u '21. svi oni novoizabrani također pristupiti osposobljavanju. Znamo da je sukladno Ustavu RH upravo djelokrug civilne zaštite je, poslovi civilne zaštite su u djelokrugu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, ja bi tu rekla da bi trebalo dobro razmisliti kako pomoći posebno malim JLS-ovima jer kad znamo da u Hrvatskoj imamo 428 općina, da imamo čak općinu kao u mojoj Šibensko-kninskoj županiji općinu Civljane sa svega 137 stanovnika, da imamo općine kao npr. Pojezerje koje ima svega 757 kuna po stanovniku prihoda …/Upadica: Hvala/…Moramo vidjeti kako ih rasteretiti i pomoći i kadrovski i financijski.
Izvolite odgovor.
Uvažena kolegice, to će sigurno biti predmet izmjena i dopuna odnosno novog Zakona o sustavu civilne zaštite i vjerujte da se o tome sigurno raspravlja na relevantnim institucijama. Meni je samo ostalo da kažem da je upravo zato definicija velike nesreće je ona koja definira što mi trebamo raditi. Znači velika nesreća se odnosi na to kada jedna sredina ne može u normalnom toku odgovoriti na izazov koji uslijedi. Dakle, sigurno se ne može postaviti sustav tako da će ta mala općina o kojoj vi govorite odgovoriti na veliki šumski požar koji se tamo i zato to je bit civilne zaštite da sve okuplja, da ih sve educira i da zapravo zajednički se to odgovori da imaš rastuće snage i na rastuće snage, a to se najbolje pokazalo u Sisačko-moslavačkoj gdje su sve te službe odgovorile u rekordnom roku.
Fala.
gđa. Jeklovac.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, govorili ste o važnosti edukacije i zaista to je tako, osim opremljenosti civilne zaštite vrlo je važna i edukacija. Mi koji smo iz Karlovca i Karlovačke županije imali smo i prije ovih potresa nažalost situacija izvanrednih stanja zbog poplava kada su sazivani stožeri civilne zaštite i oni zaista funkcioniraju od lokalne razine, a vidjeli smo sada i do nacionalne razine.
Ono što bih ja rekla, mislim da se to upravo u gradu Karlovcu pokazalo kao jedna dobra praksa, a obzirom da imamo mjesnu samoupravu mislim da bi svakako u svim JLS-ovima bilo dobro sve unutar mjesne samouprave obuhvatiti edukacijom jer oni su ti koji su na samom području koje je trenutno ugroženo prvi koji znaju situaciju na terenu i koji se mogu aktivno uključiti, tako da mislim da bi svakako bilo dobro da i oni budu obavezno uključeni u edukaciju. Hvala.
Hvala i vama. Izvolite odgovor.
Upravo zato se puno posvećuje pažnje od školske dobi odnosno od predškolske kao što sam rekla, dakle kroz vrtiće se provodi takva vrsta edukacije, nastavlja se kroz škole kroz ovaj projekt koji je izrazito važan koji će zaista iznjedriti i jedan priručnik koji će onda zapravo ostati kao tajno, trajna vrijednost iz ovog projekta. I naravno, vi ste apsolutno u pravu, svi bi trebali u tome jasno učestvovati jer svi smo mi civilna zaštita, pa nije to neka institucija, to je svi smo mi dio civilne zaštite. Odgovaram na ugrozu, odgovaram u svojoj kući pa onda u svom dvorištu pa u susjednom dvorištu i tako narasta cijeli taj sustav civilne zaštite i da svi trebaju proći edukaciju, slažem se s vama.
I gospođa Nada Murganić zadnja replika.
Evo zahvaljujem.
Poštovana kolegice.
Evo i ja sam se javila za repliku iako je puno tu rečeno, izvrsno ste u pojedinačnoj raspravi izabrali temu koja je najmanje bila sada u ovom raspravama danas zastupljena i dali ste značaj koliko je važna edukacija, ne samo ljudi koji se na neki način su na vrhu različitih stožera civilne zaštite, dužnosnici, volonteri koji su organizirani kroz udruge odnosno kroz Crveni križ, HGSS, vatrogasci nego i svi drugi građani.
U ovom potresu, a i onom zagrebačkom vidjeli smo kako sustav civilne zaštite zaista brzo djeluje i nije ovo svakako istina jer se je na brzinu su se spašavali ljudi koji su u ruševinama pružale su se pomoći, radile su se edukacije i institucije, ustanova, cijelog stanovništva i digli su se volonteri koji su vezani bili za građevinsku operativu. A ta edukacija o kojoj ste govorili izuzetno je značajna upravo za one građane koji imaju srce pomoći, ali ne znaju kako.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Tako je kolegice Murganić, zato su svi u taj sustav dobrodošli, ali se mora znati točno njihova uloga i mjesto. Teško je očekivati za nekoga tko dolazi, a nije završio sve te skupa edukacije, ne pozna sustav kako funkcionira svako od tih je evo ako ćemo baš o Sisačko-moslavačkoj i sama sam imala ponude liječnika, tehničara, sestara da nam dođu pomoći svi su prolazili kroz upisa Crvenom križu kako bi zapravo na taj način kao volonteri pomagali zato da budu zaštićeni u slučaju da se nešto može nekome dogoditi.
Nije to samo tako, s krova se lako opadne, ali ako ovdje imaš zaštitu institucije volonterizma onda na taj način zapravo imaš i neku drugu zaštitu u slučaju da se nešto dogodi, to nije neznačajno i to je bila velika briga svih koji su tamo sudjelovali da se tako nešto ne dogodi.
Hvala lijepa nemate više replika, izvolite.
Hvala.
Sada Klub zastupnika Mosta imat će završno izlaganje, gospođa Marija Selak Raspudić je na redu.
Izvolite.
Kolegice i kolege zastupnici.
Drago mi je čuti da se kolegica Grba Bujević složila s time da ne možemo težinu i jačinu događaja definirati odgovorom na terenu jer nas to dovodi u apsurdnu situaciju pa se nadam da ćemo u budućnosti jednog dana kada se doista budemo bavili kvalitetom zakona koji će nam pomoći da bolje odgovorimo u praksi i promijeniti te stvari tako da nam se ne ponavljaju ovakvi nelogični sljedovi u budućnosti.
Osnovna stvar koju trebamo napraviti, a mogli smo ju napraviti sada, ništa nas nije priječilo je razgraničiti koja je funkcija Stožera civilne zaštite na lokalnoj područnoj odnosno regionalnoj razini, dakle trebamo znati tko upravlja tim stožerom. Ne možemo imati dva različita članka u zakonu čl. 21. i čl. 26. koji se sukobljavaju u pogledu nadležnosti Stožera civilne zaštite. Jedan govori o stručnoj i operativnoj funkciji Stožera civilne zaštite, a drugi govori o tome da Stožer civilne zaštite može izdati određene usmene naloge, da ima i nekakvu izvršnu funkciju.
Druga stvar koju treba naglasiti kada toliko govorimo o Stožeru civilne zaštite je i ovaj konstruktivni dio kako unaprijediti Stožer civilne zaštite da nam se ne događaju propusti kojima smo imali priliku svjedočiti u protekle dvije katastrofe.
Prvo što trebamo dogovoriti je doista taj vremenski okvir unutar kojeg očekujemo da Stožer civilne zaštite reagira na katastrofu na terenu. On može biti doista i 48 sati, ali tek nakon što ga ustanovimo znat ćemo jasno je li on bio prekoračen, jesmo li imali neadekvatan odgovor ili se ipak sve dogodilo unutar očekivanog vremena kako je i zakonski određeno.
Drugo što nam treba je popraviti funkcionalnost i operativnost civilne zaštite na terenu, dakle s jedne strane smanjiti birokratiziranost na tragu onoga kako HGSS nikad se nije pripojio i može funkcionirati kvalitetno i samostalno te također odrediti i sigurne zone jer mi imamo doista previše gradova i općina i rascjepkanost civilne zaštite pa onda i nejasna razgraničenja da bismo brzo odgovorili na katastrofu moramo znati koje su to zone koje treba aktivirati ovisno o tome gdje se nesreće dogodila.
Najvažnije naravno ostaje pitanje ulaganja, ako ne budemo ulagali u civilnu zaštitu koju smo do sad zanemarivali onda osim onog dijela koji nam i jest na ponos, a to je vatrogastvo ono što se događa tokom ljeta, a ponajviše naše zračne snage koje doista mogu i služiti kao uzor postupanja i cijeloj Europi imat ćemo ono na terenu u ovom pješačkom dijelu što nam se dogodilo sada, a to je sveopću zbunjenost u trenutku kada treba aktivirati stožer civilne zaštite i najviše od svega raspodijeliti pojedince na terenu koji su svoju funkciju nositelja odgovornosti unutar civilne zaštite shvatili kako treba. Građani znaju da su dio civilne zaštite i žele pomoći, ali nismo znali što učiniti s njima kada su se pojavili na terenu.
Ono što će ostati kao pitanje i o čemu ćemo i dalje raspravljati je doista jesu li nam potrebni trenutno stožeri civilne zaštite u obje katastrofe kojima svjedočimo, ova epidemiološka i ova post potresna i jesmo li onime što je kolega Habijan spomenuo, a što ostaje otvoreno pitanje kada se uopće odlučilo razgraničiti obaveze pojedinih državnih tijela u reakciji na epidemiološku katastrofu prvenstveno time što smo dozvolili da prvenstveno aktiviramo sustav civilne zaštite i Zakon o civilnoj zaštiti umjesto Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, što smo dali prednost stožeru i ministru unutarnjih poslova umjesto ministru zdravstva? Jesmo li time priznali da naš zdravstvene snage nisu dorasle onome čemu bi trebale biti i zbog čega postoji Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, borbi s epidemijom i jesmo li time borbu protiv bolesti također prepustili u redarstvene umjesto u zdravstvene ruke?
To su stvari koje će se nastaviti propitivati u budućnosti prvenstveno ako imamo u vidu da smo izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ipak učinili jedan politički upitan potez, a to je da smo omogućili da njihove odluke i odluke stožere vrijede i retroaktivno. Sumnjam da će se rasprava o tim pitanjima stišati, sumnjam da će se rasprava o stožeru civilne zaštite stišati, ali se barem nadam kada ćemo je imati u budućnosti da se ona neće svesti na vježbanje demokracije što je bila danas. A kažem vježbanje jer kada smo proširili ovu temu dobivali smo opomene nego da će doista biti djelovanje demokracije u praksi gdje ćemo zajedno tražiti najbolja rješenja kao kvalitetan odgovor na katastrofe koje nam se mogu, a nadajmo se neće dogoditi u budućnosti. Hvala.
Fala.
Sada je na redu gđa. Dalija Orešković koja će govorit ispred Kluba zastupnika Centra i GLAS-a i to završno.
Poštovani, evo ja ću se uvodno nadovezati na kolegicu Selak Raspudić, pa reći da mi zastupnici nismo izlazili izvan okvira teme i nismo je širili na ono na što ne bi trebali, pričali smo o sustavu civilne zaštite, sve što se civilne zaštite tiče. Smatram da ulazi u doseg raspravljanja o prijedlogu zakona kojeg su uputili vladajući.
Također se želim osvrnuti i na odluku ustavnog suda, nesporno je da je takva kakva je, da ju moramo poštivati, ali potpuno je legitimno imati mišljenje, izdvojeno mišljenje jednog od sudaca kao što je potpuno legitimno to da ja za ovom govornicom kažem da se s tim mišljenjem slažem i potpuno je legitimno moje zalaganje da HS razmotri i ona pitanja i onu problematiku o kojoj je u izdvojenim mišljenjima rekao jedan od sudaca ustavnog suda. A baš taj sudac ustavnog suda na kojeg sam se osvrnula poznat je po tome da u svojim izlaganjima i svojim argumentima vrlo često koristi razne jezične doskočice i anegdote, pa ću se ja sada poslužiti jednom takvom ne njegovom nego mojom. Reći ću da vrlo često ovaj sabor po diktatu parlamentarne većine provodi jedno normativno licemjerje.
A što bi to bilo normativno licemjerje?
E pa to je kad puno veću pažnju posvetimo definiranju pojedinih pojmova kako bi bili jako usklađeni sa regulativom i normativom EU, a ne posvećujemo gotovo nikakvu pozornost preciznosti pravnih normi i njihovoj provedbi u praksi u onim dijelovima koja određuju koje tijelo se osniva na temelju pojedinog zakona, što bi to tijelo trebalo raditi i kada bi trebalo postojati. I otvoreno ću vam reći za što se ja zalažem ne samo kao saborska zastupnica nego što je zapravo cijela poanta mog političkog djelovanja. E pa to da mi imamo jedan zakon koji kada ga čita bilo koji naš građanin, dakle ne mora biti nužno ustavnopravni stručnjak jer norma mora biti razumljiva onome na koga se norma odnosi, ona se odnosi na sve građane RH. Dakle, kad se zakon čita da je zakon jasan, da je razumljiv, da je neupitan, da na temelju odredbi zakona ako ništa drugo možemo odgovoriti na par jednostavnih pitanja, koliko nacionalnih stožera možemo i smijemo imati, da li jedan, da li dva, da li tri, da li deset. To ne bi trebalo biti podložno tumačenjima ovakve kulture i gospode iz redova HDZ-a nego mora biti nešto što je nedvosmisleno i jasno, očito vama to nije, rastežete tumačenje zakona kao žvakaću gumu.
Drugo što bi trebalo biti jasno, što se događa u trenutku kada vlada očito zloupotrebljava svoju poziciju, položaj i moć, politički utjecaj kojeg u državi ima uključujući politički utjecaj na sam ustavni sud, tko je to tijelo koje može reći „ovo je čista zlouporaba“, „ovo je nešto što podliježe sankciji“, „ovo je nešto što ćemo procesuirati, sankcionirati i tražiti ostavku odmah i sada“. Takvo tijelo je možda moglo biti Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa prije nego što su mu podrezana krila. Takvo tijelo bi trebalo biti i državno odvjetništvo da ima hrabrosti i kapaciteta i snage provesti ono što bi trebalo provoditi. Takvo tijelo bi trebalo biti i Komisija za kontrolu postupaka javne nabave, pa vidjeti je li nešto što košta 180 ili 190.000 kuna namjerno određeno u takvoj cijeni da se izbjegne javna nabava. To bi trebalo biti ne znam koje tijelo da kaže „da, stvarno cijena sira ne može biti u javnoj nabavi duplo veća od one koju bilo koji građanin može postići na slobodnom tržištu“.
Ono što je najporaznija i najstrašnija činjenica je to da na sve povrede, očite povrede zakona koje smo danas spomenuli tijekom ove rasprave nema gotovo nikakve reakcije iz nadležnih tijela unutar samog sustava, pa vas ja pitam dragi HDZ-ovci, čija je ovo država? Ponašate se kao da je vaša, ali to ponašanje će vas doći glave, nadam se možda već sada na ovim lokalnim izborima. Hvala.
Hvala i vama.
Zaključujem raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti, a sada do 19 i 30 kratka pauza radi provjetravanja tzv. epidemiološka pauza.
STANKA U 19,22 SATI

35

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 90
19.02.2021.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 90, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo, tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio je amandmane Odbora te oni postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite.
Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 129 zastupnika i zastupnica, 114 za i 15 protiv te je na taj način donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite.
Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka predlaže Saboru donošenje sljedećeg Zaključka: Zadužuje se Vlada RH da do 15. rujna 2021. g. provede široke konzultacije sa zainteresiranom javnošću i HS-u predloži cjelovitu reformu sustava civilne zaštite kako bi isti mogao učinkovito odgovarati na prirodne nepogode, katastrofe i ostale izazove koje su prijetnje ljudskoj sigurnosti.
Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 126 zastupnika i zastupnica, 46 za, 9 suzdržanih, 71 protiv tako da Zaključak kako ga je predložio Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka nije donesen.
PDF