Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 6

PDF

31

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 79
11.02.2021.
Sljedeći je prijedlog zakona broj 79. Znači

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 79;

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Znači radi se o prvom čitanju i primjenjuju se odredbe koje se odnose na prvo čitanje.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za obitelj, mlade i sport.
S nama je državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, gospodin Tomislav Družak, hoćete nas upoznati s osnovnim karakteristikama ovoga Zakona? Da, izvolite.
Zahvaljujem uvaženi gospodine predsjedavajući, uvažene gospođe zastupnice i gospodo zastupnici.
Dozvolite mi da evo, u uvodnom dijelu u stvari nas sve zajedno uvedem u Prijedlog ovoga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji.
Dakle, Zakonom o sportskoj inspekciji koji danas predstavljamo i koji je predmet današnje rasprave u okviru prvog čitanje uređene su ustroj, opis poslova, način i metode rada, prava, dužnosti i ovlasti djelatnika sportske inspekcije.
Obzirom da sportski inspektori koji rade u okviru sportske inspekcije obavljaju nadzor nad primjenom i provedbom Zakona o sportu, te temeljem toga zakona donesenih propisa sa svrhom i ciljem osiguranja zakonitog funkcioniranja sustava sporta u Republici Hrvatskoj, neophodno je osigurati i zakonsku podlogu za njezinu ujednačenu, učinkovitu i brzo postupanje. Dozvolite mi da kratko pojasnim zašto sada predlažemo ovaj Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sportskoj inspekciji.
Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu u okviru reformskog projekta unapređenje javne uprave utvrđena je mjera 144. decentralizacija i racionalizacija.
Slijedom navedene reformske mjere donesen je Zakon o sustavu državne uprave u čijim je prijelaznim i završnim odredbama ili točnije u članku 67. navedenog Zakona propisano da Uredi državne uprave u Županijama, ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti Ureda državne uprave povjeriti Županijama, izuzev poslova upravnog i inspekcijskog nadzora, te nadzora nad zakonitosti provedbi općih akata a koji će se ovisno o upravnom području staviti u nadležnost tijela državne uprave.
U skladu s navedenim Zakonom o izmjenama Zakona o sportskoj inspekciji koji je stupio na snagu 1.1.2020. godine poslovi inspekcijskog nadzora u prvom stupnju, koji su do sada bili u, do tada bili u nadležnosti Ureda državne uprave u Županijama, odnosno u gradskom kontrolnom uredu Grada Zagreba, stavljeni su u nadležnost tijela državne uprave nadležne za sport, odnosno tadašnjeg Središnjeg državnog ureda za šport.
Zakon je, kao što vam je poznato donesen u hitnoj proceduri zbog potrebe usklađenja sa novim Zakonom o sustavu državne uprave, te se nije moglo intervenirati u ostale odredbe navedenog Zakona, a koje su bile nužne radi novog ustroja sportske inspekcije.
Obzirom da se postupanje sportskih inspektora u uredima državne uprave i gradskom kontrolnom uredu Grada Zagreba u određenim fazama postupka razlikovalo od postupanja državnih sportskih inspektora Središnjeg državnog ureda za šport, koji je u međuvremenu prestao sa radom, danom stupanja na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, a čije je poslove iz njegovog djelokruga preuzelo Ministarstvo turizma i sporta, sukladno ustrojstvu i djelokrugu propisanim tim Zakonom, potrebno je odredbe Zakona o sportskoj inspekciji, temeljem kojih je moguće donošenje različitih odluka o istim upravnim stvarima precizirati i jasno definirati kako bi se, kao što sam već rekao, osiguralo ujednačeno postupanje sportskih inspekcija.
Predloženim zakonskim rješenjima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji preciziran je završetak postupka inspekcijskog nadzora, utvrđen je kraći postupak, kraći rok za izdavanje rješenja, utvrđena je obveza usklađenosti pojedinačnih akata, pravnim osoba iz sustava sporta sa općim aktima i Zakonom o sportu, te je predviđena zabrana obavljanja sportskih djelatnosti, pravnoj ili fizičkoj osobi iz sustava sporta koja nije upisana u Registar sportskih djelatnosti.
Isto tako, odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, koje se odnose na pokretanje prekršajnog postupka, terminološki su usklađene sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Zakonima o područjima i sjedištima sudova, koji su stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine, a temeljem kojih je proširena stvarna nadležnost općinskih sudova i na prekršajno sudovanje, te je provedeno spajanje općinskih i prekršajnih sudova u Republici Hrvatskoj.
Vezano uz ovaj navedeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji kroz prethodno provedenu raspravu nisu utvrđene nikakve nesuglasice, niti su uočena bitna suštinska pitanja koja bi se morala dodatno usuglašavati, te smo mišljenja da je on još jedan korak u poboljšanju sustava sporta.
Želim na kraju još naglasiti da je u tijeku priprema novog Zakona o sportu, čije je usvajanje predviđeno kroz plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u zadnjem kvartalu ove godine. Kako bi se stvorili zakonski uvjeti za provođenje svih zacrtanih ciljeva i mjera predviđenih Nacionalnim programom športa, donešenim 2019. godine, sa rokom od 2019.-2026.
Zahvaljujem na pozornosti.
Imate nekoliko replika. Prvu repliku je tražila gospođa Andreja Marić.
Hvala lijepa poštovani državni tajniče.
Sportska inspekcija ima svoj djelokrug poslova koji su definirani prema Zakonu o sportu, odnosno samoj sportskoj inspekciji. Zanima me da li nam možete reći koji se zapravo zakoni, odnosno propisi najviše krše kada sportska inspekcija dođe u nadzor klubovima, da li su to, ne znam, liječnički pregledi, upis u Registar, financijske komponente ili što. Evo da li nam možete to malo raščlaniti.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Dakle, imamo jednu preciznu izrađenu analizu svih aktivnosti, odnosno svih otkrivenih nesukladnosti djelatnika koji rade u sustavu sporta, odnosno tijela koja rade u sustavu sporta sa Zakonom o sportu i ostalim drugim aktima koji to reguliraju, uglavnom je riječ najviše o neusklađenosti Statuta sa Zakonom o sportu, znači tu je bilo puno propusta, tu je sportska inspekcija otkrila jako puno nelogičnosti, dakle bilo je i pitanja provedbe izbora u pojedinim sportskim udrugama, to je često prigovor. Bilo je prigovora, naravno i upotrebe, odnosno korištenja svojih aktivnosti sportskih trenera koji nisu imali određenu zakonsku osnovu za provedbu, obnašanje tih aktivnosti.
Hvala.
Hvala lijepa. Gospođa Selak-Raspudić.
Uvaženi kolega.
Za razliku od prosvjetne inspekcije, o čijem djelovanju možemo pročitati u izvješćima Ministarstva znanosti, o izvješćima sportske inspekcije ne znamo ništa. Zašto Izvješća sportske inspekcije nisu javno dostupna? Nakon što sam pretražila cijeli internet, ja sam pokušala doći do ovlaštenih službi, riječ je o državnom uredu, da bih dobila Izvješće sportske inspekcije za proteklu godinu ili za bilo koje razdoblje, jer je to jedini dokument na temelju kojega mi možemo raspravljati o tome što je u Zakonu dobro i što moramo popraviti.
Međutim, nisam dobila navedeno Izvješće, a ni ne mislim da bi ga posebno trebala tražiti, mislim kao i za sva ostala tijela koja su državna da bi ono trebalo biti javno dostupno. Zašto to nije slučaj?
Odgovor, izvolite.
Kao što sam rekao, dakle sustav sportske inspekcije je ustrojen na ovaj način 1.1.2020. godine. Mi smo pratili i izvršavali i pratili realizaciju rada državne uprave po županijama, dakle zato i idemo u ovu izmjenu da uskladimo naprosto postupanja jer su na drugi način postupali sportski inspektori u županijskim uredima, sportske inspekcije odnosno državni inspektori na nivou središnjeg državnog ureda za šport. Mi imamo završena izvješća, mislim da će biti za ovu prošlu godinu tj. za 2020. godinu kroz nekih 10-15 dana to izvješće i objavljeno na našim stranicama pa prema tome biti će dostupno apsolutno svima.
Gospođa Anka Mrak Taritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče, dakle mi smo dobili jedno vrlo, vrlo škrto obrazloženje odnosno ocjenu postojećeg stanja i ono što se ovim zakonom mijenja. Da bih mogli uopće vidjeti sve te elemente i ostalo mene zanima jedna druga stvar. Koliko uopće u Hrvatskoj postoji sportskih inspektora, koliko ste ih vi imali u uredu, središnjem uredu, a koliko ste ih imali na županijskoj razini pa ste ih sad preuzeli? Pri tom spominjem da je bila jedna velika reforma velikog državnog inspektora tu su sportski inspektori ostali izvan, ispod, izvan toga i koliko oni otprilike nadzora rade godišnje? Da li su ti nadzori, postoji neki plan nadzora ili se radi po nekakvim prijavama? Kako uopće sportski inspektori djeluju na terenu?
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Dakle ovako, što se tiče samog broja sportskih inspektora u Središnjem državnom uredu za šport kao državni sportski inspektori bila su slovom i brojkom zaposlena 3 osobe, znači 3 državna inspektora dok je ukupno 20 sve skupa zajedno znači sportskih inspektora ovog momenta 23. Nažalost jedan broj sportskih inspektora koji su bili u uredima županijskim su rađe ostali od 1.1. ostali raditi u tim županijskim uredima nego što su prešli u sustav sportske inspekcije. I mi činjenica je ovaj čas imao problem sa brojem sportskih inspektora jer kada gledamo s jedne strane broj sportskih udruga i pravnih osoba u sustavu sporta koje se trebaju kontrolirati i s druge strane kada gledamo broj sportskih inspektora onda doista to postavlja, postavlja se jedna veliki problem. Naravno da mi radimo i godišnji plan …/Upadica: Hvala./… sportske inspekcije, ali isto tako radimo izvanredno po ad hoc prijavama i …/Upadica: Hvala lijepo./… po ad hoc slučajevima koji nam dođu kao predmet za obradu.
Hvala lijepo.
Gospodin Ivan Ćelić.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče kada se donosio Zakon o sportskoj inspekciji 2012. godine tada je to pompozno najavljivano da je to USKOK za sport, nekako se nije moglo odoljeti dojmu da je u to vrijeme sportska inspekcija trebala tadašnjoj administraciji poslužiti za određena politička razračunavanja, vidjeli smo da se dogodilo jedno veliko ništa. Mislim da treba raditi na afirmaciji sportske inspekcije. To su ljudi koji trebaju imati Zakon o sportu u malom prstu i mislim da se kroz ovo razdoblje, vjerujem da će biti i još daljnjih pomaka u unapređenju sportske inspekcije. Mislim da se u ovom razdoblju od kad je donesen Zakon o sportskoj inspekciji može vidjeti napredak koji nudi bolju kvalitetu sporta i bolje uvjete i za sportske djelatnike i za same sportaše.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem na pitanju.
Dakle, što se tiče sportske inspekcije ja moram reći sa ponosom da su sportski inspektori, sportske inspektorice apsolutno samostalni u svome radu, dakle niti njihov prvi nadređeni nema pravo niti uvida u cijeli tijek postupka do samog konačnog rješenja i oni rade definitivno samostalno. Kao što ste rekli uvaženi zastupniče to pompozno najavljivanje nažalost nije ili na sreću nije urodilo onim nekakvim početnim namjerama i željama i planovima koji su tada bili prezentirani svekolikoj hrvatskoj javnosti. Sportski inspektori kao što sam rekao rade samostalno i oni su i tada radili samostalno i nisu mogli raditi niti biti u funkciji nikakve politike, nikakvog diktata i oni neće biti ni u budućnosti u toj funkciji nego će raditi isključivo po zakonu odnosno po savjesti kako, što od njih traži naprosto Zakon o sportu.
I na kraju gospodin Miro Bulj.
Hvala lijepo.
Državni tajniče za sport, sportski klubovi u RH su inače u problemu poglavito sad ova korona kriza gdje neki određeni sportovi se mogu održavati, neki ne mogu, tako da je konfuzija poglavito mladi ljudi koji se bave sportom, mlađe kategorije. Sport bi trebao težiti zdravlju i pozitivnom primjeru življenja i naravno ophođenja, socijalizacije. Međutim, uz ovaj zakon trebalo bi naći elemente na koji način sankcionirati one u svečanim ložama koji nazdravljaju sa šampanjcima, a kad ih se pravosudna tijela progone onda odu u drugu državu BiH, dok navijače koji prate to pa i sportaše zbog tog što popiju jednu pivu tretiraju kao najvećega kriminalca. Razumijem intenciju ovoga zakona, međutim vaše obrazloženje i odnos prema sportu i klubovima u Hrvatskoj danas je apsolutno nepravedno i naravno kontradiktorno.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem na pitanju, no nažalost ne bi se složio s ovom konstatacijom. Ako je ikome stalo, a to je i javno i jasno pokazano ovoj Vladi da je itekako stalo do sporta, sportskih klubova koji čine ustvari i temelj sporta. To se je dokazalo i pokazalo ove, ove prošle godine naime u proljeće i ljeti kada je došlo do lock down-a i zatvaranja cjelokupnog sustava života u Hrvatskoj pa samim time i sporta, gdje je Vlada iznašla sredstava da je sa više od 40 miliona kuna direktno intervenirala u sustav sporta i onima koji doista čine i nose taj sport u RH. Pa prema tome mislim da je ustvari i na taj način, a evo i sada su u tijeku mjere koje provodimo, koje provodi ova Vlada u sačuvanju radnih mjesta u sustavu sporta, također su jedan dokaz da Vladi itekako stalo do sporta.
Hvala lijepa, nemate više replika.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Prelazimo na raspravu, najprije otvaram raspravu, najprije po klubovima, prva je gospođa Anka Mrak Taritaš u ime Kluba zastupnika Centra i GLAS-a naravno, izvolite.
Hvala vam lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnikom, dakle pred nama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji relativno kratak i ja bih rekla relativno jednostavan. Ali dopustite nam kad imamo takav zakon da on zasigurno iziskuje i jako puno i pitanja i traži se i dosta i odgovora. Sport rijetko i tema sporta rijetko dolazi u ovu sabornicu i ja moram priznati da se posebno veselim ovo što ste najavili da ćemo u zadnjem kvartalu ove godine imati Zakon o sportu jer zasigurno je važno da ga imamo i s njim možemo neke stvari definirati. Ono što sam ja moram priznati očekivala i to je ono što sam vam u pitanju i postavila, bilo bi bolje da smo dobili nekako malo više mesa u ovom obrazloženju, koliko imate inspektora, u čemu je problem, što se dešava i jedna od velikih reformi koja bila provedena u bivšem sazivu sabora odnosno bivša stara nova Vlada je bila stvaranje velikog državnog inspektorata. Tada ta inspekcija, dakle i sad vidimo da postoje neke inspekcije koje nisu u ušle u taj državni inspektorat. Uvijek je veliko pitanje da li nisu ušle zato što su zaboravljene ili nisu ušle zato što je bila takvo razmišljanje da te inspekcije ne trebaju biti nego trebaju biti direktno vezane sa varijantom odnosno s opcijom nadležnog ministarstva. Ja moram priznati mene posebno veseli da je sport dobio svoje ministarstvo. Dakle, važnost sporta od najranije životne dobi je izuzetno važno. Država na taj način i politika koja upravlja državom šalje neke poruke.
Sad nešto malo oko ovog zakona. U obrazloženju vi kažete da je bila različita praksa i da je potrebno zakone detaljnije definirati jer da su bili donošenje različitih odluka o istim upravnim stvarima. Ja moram priznati da mene to osobno malo zbunjuje jer mi imamo Zakon o općem upravnom postupku, taj ZUP odnosno zakonodavstvo je isto i moraju primjenjivati svi. Dakle to se je moglo i regulirati kroz nadzor i kroz ostale stvari, dakle ono što je primijećeno je očito primijećeno da kad su bili inspektori na razini lokalno odnosno bili su regionalnog i lokalnog da su različite odluke donosili i da vi sad te neke stvari rješavate. Ja mislim da je to jednostavnije sad i riješiti jer su vam svi inspektori vaši inspektori da tako kažem pa nemate sad više nekakav odnos da delegirate posao, pa on ode, pa on ne ode jer su vrlo zanimljivo da ste mijenjali norme u kojem roku oni trebaju donijeti rješenje, jer je očito inspektor bio, nešto je utvrdio, napisao neki zapisnik i otišlo je u povijest, u povijesne slojeve nekakvih ladica i nikad nije došlo do kraja.
Zašto to govorim? Govorim zato što mi uvijek kad je riječ o bilo kojoj inspekciji, uvijek inspekciju doživljavamo kao neko koji dođe i koji kažnjava, ja tako nisam nikad doživljavala i neću nikad doživljavati inspekciju. Ja inspekciju doživljavam da oni između ostalog, da moraju imati velika znanja, da moraju imati velika iskustva i da u svom kad dođe u nadzor prvi put on mora imati i savjetodavno odnosno da oni kod kojih on dođe da mu postavljaju pitanja i da ima niz dilema. Dakle, imate sad jednu situaciju koja je u sportu skoro svi, ja govorim ne o klubovima govorim o savezima. Svi vam sportski savezi imaju u svojim statutima, koji su stari, jednu odredbu koja govori o tome, a ja mogu reći da imam neko iskustvo jer sam bila na čelu jednog saveza pa onda znam što znači statut, što znači skupština, što znači sve ostalo, što znači da vi vrlo teško možete mijenjati statut jer statut možete mijenjati na skupštini i uvijek imate puno više protiv nego za, ali to su druge teme za neki drugi razgovor. Dakle, oni imaju da izborne skupštine za novo rukovodstvo saveza se rade u godini u kojoj je olimpijada. Godina u kojoj je bila olimpijada, nije bilo olimpijade, izborne skupštine vi ne možete obaviti jer prema tumačenju možete kad je riječ ustvari o političkim tijelima, ali ne kad je stvar o ovim udrugama, to nisu, zbog epidemioloških mjera, nisu, ne mogu to ni fizički odraditi i sad zapravo nema izbornih skupština, staro rukovodstvo koje je bilo, dakle koje upravlja, nastavlja upravljati i dalje jer je tako i tumačenja i svega ostalog, jer statut, po statutu nije bilo predviđenih izvanrednih okolnosti kao što je korona. Dakle, to nitko nije mogao predvidjeti, tako da se tu nalaze u nekakvoj neprilici. I bilo bi jako dobro da postoji recimo jedna uputa od strane ministarstva zajedno sa inspektorima što činiti odnosno ili se ta ili se budući da će ove godine biti olimpijada što je izvanredno, a oni svoj statut imaju vezano s godinom olimpijade da se to sve zajedno prolongira.
Dakle, ono što vam hoću reći, vi ste ovdje išli riješiti neke stvari koje ste imali očito problema, da netko tko radi svoj posao mora odraditi do kraja. Dakle, kad izaže inspektor van, napiše zapisnik, rezultat njegovog zapisnika je donošenje nekog rješenja u nekom roku jer vi to ovim izmjenama zakona zapravo to kažete, odradite posao do kraja. Ali ono što zaista bi trebalo voditi računa, a to je o novom Zakonu o sportu. Dakle, da mi svi vidimo onaj vrhunski sport i tamo nam je kupuju se da ne kažem i novi televizori i sjedi ispred ekrana kad je dobro. Ali da bi bilo dobro, da bi bilo vrhunskog sporta treba biti puno rada, puno energije svih sportskih djelatnika koji sad u doba korone su vrlo teško radili. Vi niste mogli raditi s djecom, djeca su čučala doma, doveli ste se u situaciju dakle i treneri koji su imali različita obrazovanja jer su različita obrazovanja stekli temeljem različitih, neki su završili fakultet koje se u moje doba zvao DIF, a sad je KIF, neki su završili neke tečajeve koji su bili od strane, dakle imate različitih i ja moram priznati da pohvaljujem tu ideju da se svi ti sportski djelatnici koji jesu koji sjede doma ne mogu raditi svoj posao da je bilo nadoknađeno, ali ono što ćemo sigurno vidjeti kao posljedicu ove priče korone je zasigurno djeca koja su čučala doma, koja se nisu kretala, koja nisu mogla raditi, dakle nisu mogli biti uopće u onim bazičnim, nisu imali ni tjelesnog odgoja, a kamoli što drugo. Ja moram priznati da sam u nekoliko navrata resornog ministra Beroša, koji je resorni ministar vezan uz temu korone pitala za pojedinačne sportove, nikad mi nije bilo jasno i neće mi ni dalje biti jasno. Dakle, definirano je da sportovi ovisno o kategoriji, vi imate neke sportove gdje ta djeca uopće i dobri sportaši ne mogu doći u kategoriju jer su kategorije tako postavljene i oni bili su, dakle odnos kad imate nekog tko se ne znam baca koplje odnosno dakle samo je odnos sportašice i trenera čak i na razini srednje škole, ako nije bio kategoriziran nije se mogao s tim baviti, ali to smo sam smanjenjem epidemioloških mjera odnosno maknuli. Ali postoji jedna stvar o kojoj molim da posebno vodite računa, a to je slijeće. Nama je ovo godina Olimpijskih igara u Tokiu. Neki sportaši će otići u Tokio znatno ranije jer će tamo već biti predolimpijska natjecanja. Mi imamo sad situaciju da vidimo da su se razno razni ljudi po razno raznim uvjetima cijepili. Morate sad organizirati cijepljenje sportaša, cijepljenje sportskih djelatnika, jer najgore što nam se, dakle za vrhunski sport da bi on uopće bilo tko, čak i ekipni sportovi da ne kažem pojedinačni dobili mogućnosti da idu na olimpijske igre u njih su uloženi milioni, kroz godine su uloženi milioni, što novaca obitelji, što njihovih novaca, što općina, gradova, dakle i oni moraju ne samo doći na olimpijske igre, najprije …/nerazumljivo/… mogući oni, njima se ne smije desiti, ne smije nam se desiti da nam dođe sportaš na olimpijske igre sa koronom odnosno Covid-19, čak ne smije se desiti ni njegov trener, a ni ona ekipa koja je budući da su se svi pripremali za olimpijske igre koje su trebale biti prošle godine točno se zna tko ide u Tokio. Mi imamo olimpijske, dakle znamo koji idu, zadnja takmičenja, zadnji izbori se rade u ovom vrijeme. U nekim pojedinačnim sportovima će se to zaista preklapat, ali dajte organizirajte. Mi vidimo sad je i o predsjedniku HGK, da ne kažem i o rektoru, da ima mogućnost ovakvog i onakvog cijepljenja, organizirajte cijepljenje ministarstvo. Mi imamo sad Ministarstvo sporta, sportaši imaju svoje ministarstvo, dogovorite sjednite sa stožerom i organizirajte cijepljenje sportaša, sportaša i oni savezi koji toga svjesni svoje olimpijce su krenuli molit na županijskoj razini pa pišu dopise, cijepite mi olimpijce …/Upadica: Hvala./… to ne smije bit pojedinačno, to mora biti organizirano.
Hvala lijepo.
Sada je na redu gospodin Hrvoje Zekanović, u ime Kluba Hrvatskih suverensita, nema ga, gubi pravo.
U ime Kluba zastupnika MOST-a govorit će gospođa Marija Selak Raspudić.
Kolegice i kolege saborski zastupnici, uvaženi potpredsjedniče sabora, uvodno su započeti sa onime što sam postavila kao pitanje. Dakle, dozvolite da mi koji smo tek započeli sa svojim radom u saboru i koji smo vrlo ozbiljno shvatili našu ulogu zakonodavca, koji smo se iznenadili kojom brzinom se donose zakoni, a još više brzinom kojom se mijenjaju da još uvijek mislimo da treba taj posao raditi odgovorno i da je prvo pitanje koje sam sebi kao saborska zastupnica postavila kada sam trebala spremiti govor o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, pitanje kako radi sportska inspekcija, što su njezine ovlasti, što možemo naći u Zakonu o sportskoj inspekciji, ali kako su te ovlasti primijenjene na teren, kojih je postupanja bilo više, kojih je postupanja bilo manje i što onda u zakonodavnom okviru možemo učiniti, što možemo promijeniti da bismo olakšali posao sportske inspekcije?
Ja odgovorena ta pitanja nisam dobila, zato što izvješća za prethodnu godinu nema. Nisam ga uspjela dobiti niti na službeni zahtjev. Izvješće bi trebalo biti javno dostupno i evo ukoliko će doista biti dostupno kao što nam je sada obećano, ja bih posjetila da je ono trebalo biti dostupno prije nego što mi razgovaramo o bilo kakvim izmjenama i dopunama ovog zakona jer mene doista zanima na temelju kojih argumenata će ostali pristupiti ovoj raspravi ako nemaju sve one podatke koje trebaju da bi dali nekakav suvisao doprinos tome kakav nam zakonodavni okvir treba. Možemo se kao što je očito često običaj u saboru praviti da imamo neku raspravu. Onaj supstancijalni doprinos ovdje smatram da neće biti dovoljan, no podsjećam to nije naša krivnja to je krivnja onih koji nam nisu omogućili uvid u izvješće ili ako već nema uvida u izvješće barem onda u ovom uvodu obrazloženju zakona detaljnije pojasnili kakva je situacija na terenu sa sportskom inspekcijom da bismo mogli sudjelovati u raspravi o ovim odredbama zakona.
Drugo pitanje koje se tiče postupka razmišljanja o konkretnim predloženim izmjenama i dopunama odnosi se na nejasnoće prisutne u ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koje se trebaju urediti zakonom, te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći.
Dozvolite da ovaj dio donekle i suhoparan, no to je naš posao, naš posao je daleko od političke pozornice koja se svodi na dvije, tri dovitljive doskočice ispred Baščanske ploče koje kasnije struje medijima. Naš posao je dosadan za širu javnost možda i nezanimljiv, posao zakonodavca koji prati određene zakonske akte i smatra da oni trebaju biti jasno definirani da bi građani u slučaju sportske udruge mogle postupati po zakonu.
Dakle, ovdje se kaže s obzirom da se postupanje sportskih inspektora u uredima državne uprave u županijama i Gradskom kontrolom uredu Grada Zagreba u određenim stadijima postupka razlikovalo od postupanja državnih sportskih inspektora Središnjeg državnog ureda za sport koji je prestao s radom itd.
U kojim točno stadijima se razlikovao? Kako se razlikovalo? Do kakvih je posljedica to razlikovanje dovelo u praksi? Očito se razlikovanje neće ponavljati u budućnosti stoga mijenjajmo ovaj zakonodavni okvir. No kakve su posljedice tog razlikovanja za ono što su ranije donijeli inspektori kao nekakve svoje nalaze? Utječu li ta razlikovanja o kojima mi ovdje ne znamo ništa na same dokumente koje su oni donijeli i kazne koje su oni propisali? To su sve vrlo važna pitanja na koja bi mi trebali dobiti odgovor da bismo mogli razgovarati o ovim izmjenama i dopunama zakona.
Nadalje, osvrnula bih se na čl. 8.odnosno čl. 9.koji ovdje regulira i prenosi iz prethodnog zakona samo neke stvari dodatno mijenja, kaznenu penalizaciju novčani iznos koji se određuje za prekršaj fizičke osobe koja se ovdje odvaja od pravne osobe i to je novina od 10.000 do 50.000 kuna i onda se dalje propisuje u kojim se slučajevima ta kazna doznačuje.
Ovdje se samo razdvaja fizička od pravne osobe no mislim da bi se trebalo poraditi na tome da se jasnije definira budući da je riječ o velikom financijskom rasponu i u kojem slučajevima se koja kazna dodjeljuje, a ne da to bude nekakav autonomni postupak sportskog inspektora jer za razliku od onoga velebnog i poznatog sporta o kojem svi mislimo kada govorimo o sportskoj inspekciji, velika količina sporta odvija se u manjim udrugama kojima ti financijski iznosi predstavljaju velik, gotovo nepremostivi izdatak ukoliko se pronađe određena nepravilnost u njihovom postupanju.
Moram priznati da je također zabrinjavajući vrlo slab odjek javne rasprave, dakle za razliku od više od 400 prijedloga, komentara koje imamo na izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji, kada govorimo o sportskoj inspekciji mi smo dobili tek jedan jedini komentar. U čemu je problem? Zašto sve sportske udruge i svi ostali i pravni i fizički akteri koji se bave sportom ne smatraju da je bitno ili nisu upućeni u to ili se s njima dovoljno ne surađuje ili nisu obaviješteni da sudjeluju i daju doprinos ovakvom javnom savjetovanju kada se donose zakoni koji određuju ne samo njihovo postupanje u skladu sa zakonom nego i penalizaciju što je onaj dio koji je njima najproblematičniji i koji se odnosi na provjeru zakonskog postupanja i načina na koji oni vode svoje udruge?
Upravo taj jedan jedini komentar koji je iznesen na ovaj zakon odnosi se na pitanje manjih nepravilnosti grešaka u vođenju sportske djelatnosti, da bi se tu omogućilo nekakvo kao nešto kao opomena što bi dolazilo prije izricanja previsoke novčane kazne što je ključni problem manjih sportskih udruga.
Međutim, ne zabrinjava mene pitanje koje je opravdano i jedino koje je došlo kao u javnom savjetovanju na ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sportskoj inspekciji nego me zabrinjava odgovor koji je dan odnosno obrazloženje na to pitanje. A obrazloženje je sljedeće „Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji nisu izričito obuhvaćeni slučajevi manjih nepravilnosti u vođenju sportskih djelatnosti, međutim u skladu s važećim zakonskim odredbama inspektor može u slučaju utvrđenih nepravilnosti narediti otklanjanje propusta nedostatka i nepravilnosti u određenom roku te isto tako može obaviti kontrolni inspekcijski nadzor radi utvrđivanja da li je ispunjena obveza iz rješenja.“
Dakle, ovdje se spominje odnosno upućuje na to da inspektor ima neke ovlasti sukladno onome što je našao na terenu samostalno postupiti, procijeniti pa i ne kazniti, možda i opomenuti onoga djelatnika u čijem je radu naišao na nepravilnost.
Zakonodavni okvir treba biti tu da jasno propiše što inspektori smiju, a što ne smiju činiti, a ne da se to ostavlja, mi smo ovdje čuli da oni imaju autonomiju o djelovanju. Njihova autonomija je doista važna u smislu da se na njih ne može utjecati, pogotovo ako imamo u vidu koliki se novci u profesionalnom sportu obrću, međutim autonomija samostalnosti postupanja ne podrazumijeva i samostalnost u odabiru kriterija po kojima će se postupati da bi se donio određeni inspekcijski nalaz. To su stvari koje treba zakon jasno definirati.
I na kraju, možda sportska inspekcija nije postala novi USKOK no njezino djelovanje i sve ono što je ona činila ima veliku važnost za analizu načina na koji se u sportu postupa i za dovođenje u pitanje i provođenje nadzora nad nekim sportskim subjektima koji ne postupaju u skladu sa zakonom. U tom smislu sportska inspekcija ostaje možda i jedini alat koji imamo da bismo mogli ispraviti neke krive drine za koje svi znamo da su itekako prisutne u sportu, pogotovo u profesionalnom sportu u onom sportu u kojem se obrću veliki novci. Za razliku od tog sporta u kojem sportska inspekcija treba pojačati svoju vidljivost u ovom zakonodavnom okviru ona treba iznijansirati financijsku penalizaciju imajući u vidu da nisu sve sportske udruge, udruge koje imaju toliku količinu novaca na raspolaganju i pronaći način da se i njima izađe u susret.
Hvala.
Sada je na redu Klub zastupnika SDP-a i gospođa Andreja Marić.
Izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče Sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Odbor za obitelj, mlade i sport HS-a čija sam članica pa sam u tom smislu i zadužena, raspravljalo je Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji.
Predstavnik Ministarstva turizma i sporta nam je dodatno pojasnio potrebu donošenja ovog zakona navodeći kako je nužno uskladiti zakon s odredbama izmjeni Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, Zakona o sudovima i zakonima i područjima i sjedištima sudova.
Također nam je rečeno da je intencija izbjeći mogućnost donošenja različitih odluka u istim upravnim stvarima jasno definirati i precizirati kako bi se osiguralo ujednačeno postupanje sportskih inspektora na cijelom području RH. Klub SDP-a u tom smislu neće biti protiv na taj tehnički dio.
Također je najavljeno na tom odboru kako je u planu zakonodavnih aktivnosti za 4.kvartal ove godine donošenje novog Zakona o sportu temeljem kojeg će onda trebati također uskladiti i ovaj zakon i te izmjene su nužne sada kako bi se izbjegla neujednačena praksa sportskih inspektora.
Obzirom na šturost izmjena u ovom materijalu koji smo dobili, za potpuno razumijevanje promjene u sadašnjem prijedlogu zakona dobro je pročitati prijašnji Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sportskoj inspekciji iz 2019.g. kako bi se čovjek lakše snašao. Pa prema čl. 14. tog zakona Središnji državni ured za sport preuzima poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad financijska sredstva, prava i obveza sportske inspekcije u uredima državne uprave u županijama odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba kao i državne službenike koji su zatečeni na obavljanju preuzetih poslova. A sada pak prema novom prijedlogu zakona, budući da je Središnji državni ured za sport prestao s radom danas stupanja na snagu Zakona o ustrojstvu u djelokrugu tijela državne uprave sad pak te poslove iz njegovog djelokruga preuzima Ministarstvo turizma i sporta i tu nas veseli da sportaši imaju svoje ministarstvo.
Dakle, 2019. bila je u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za sport sad pak je nadležno Ministarstvo turizma i sporta do neke sljedeće izmjene.
E sad, s tim u vezi 2019. čl. 13. kaže, a to sad 2021. nije podrobnije istaknuto da državni tajnik Središnjeg državnog ureda za sport je obavezan uskladiti Pravilnik o službenoj iskaznici i znaku sportskih inspektora i Pravilnik o obrascima i načinu vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima i poduzetim mjerama sportske inspekcije sa odredbama onog zakona iz 2019., međutim sada ovo tu nije podrobnije istaknuto i objašnjen ovaj čl. 13.
U sadašnjem prijedlogu zakona izmjene su u člancima 9., 15., 16., 18., 22., 24., 31., 32. i glava V riječ kaznena zamjenjuje se sa riječju prekršajne.
Smatramo da je važna izmjena u novim člancima 31.i 32., budući da do sada očito nije bilo pravilno odvojeno gdje se sada vezano uz novčane kazne razdvajaju pravne osobe u sustavu sporta od fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost u sustavu sporta.
Međutim, svakako je pitanje kako će se odrediti kome ide kolika kazna od 10 do 50.000 kuna. Prema čl. 22.i 24. Zakona o sportskoj inspekciji, inspektor zapravo ima široke ovlasti, ali ima i odgovornost da ispravno procijeni da li je potrebno donijeti hitne mjere, da li u tijeku nadzora, da li se radi o iznimno hitnim slučajevima, a tu svakako ističemo da je inspektor odgovoran ako ne poduzme mjere ili radnje koje po zakonu i drugom propisu bio dužan poduzeti ili ako prekorači ovlasti. Međutim, pitamo se onda što nakon toga kada on zgriješi?
Ako se radi o nekakvim ispravljivim i manjim nepravilnostima, zapravo je dobro da u skladu sa važećim zakonskim odredbama inspektor može u slučaju utvrđenih nepravilnosti narediti otklanjanje propusta, nedostataka i nepravilnosti u određenom roku i isto tako može obaviti kontrolni inspekcijski nadzor da se vidi je li ispunjena obaveza iz rješenja i to je zapravo bilo i istaknuto u javnom savjetovanju koje je kako ste i čuli bilo vrlo oskudno, to je i nas zapravo i mene osobno kada sam se pripremala jako začudilo, svega jedna primjedba.
Nadamo se da će i ove izmjene zakonodavnog okvira o djelovanju sportske inspekcije unaprijediti nadzor u mnogim subjektima u sustavu sporta u RH, dakle i nadzor nad djelovanjem udruga i ustanova i trgovačkih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju sportske djelatnosti i da će to pomoći pri rješavanju nagomilanih problema.
E sad problemi su sljedeći i to se može saznati na terenu kad razgovarate da ljudima, sa klubovima, dakle srećom malo klubova krši zakonske odredbe u dijelu koje se odnosi na zdravstvene preglede, što je jako važno, na takmičenja, prijavu igrača, ali se krši u području financiranja.
Potrebno je naglasiti da sportska inspekcija kontrolira sportske klubove da li poštuju Zakon o sportu, a u tome je svemu izuzetna odredba zakona vezana za financiranje klubova i udruga. U tom segmentu inspekcija čini mi se rijetko pronalazi propuste, niste ih naveli kad sam vas pitala u replici jer se zapravo veliki dio novaca troši u gotovini, donacije primljene u gotovini se ne evidentiraju, članarine plaćene gotovinom se ne evidentiraju, a nakon toga se taj novac troši na poluprofesionalce i čak i to sve skupa ne bi bio problem da u tim donacijama nema i novaca lokalnih samouprava i javnih poduzeća koji se preko izvođača radova koji su plaćeni u povećanim iznosima kanalizira prema klubovima.
Bitno je da inspekcija to sve prepozna, da na cijelom teritoriju RH radi na isti način i u manjim klubovima i u ovim velikim profesionalnim i svakako je važno da uočava ovakve anomalije i kršenja zakona. Krajnje je vrijeme da se zaustavi bogaćenje pojedinaca na račun proračuna i svakako bi bilo nužno da se detaljnije definira u budućim izmjenama zakona.
Također i nama smeta što nemamo izvješće o radu sportske inspekcije, što nisu dostupna pa se nadamo da ćete to sve skupa promijeniti.
Hvala lijepa.
Hvala i vama.
Gospodin Veljko Kajtazi govorit će ispred Kluba zastupnika nacionalnih manjina.
Hvala.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predstavnici Ministarstva turizma i sporta, poštovane kolegice i kolege, ko dugogodišnji bivši sportaš i bivši sportski trener želio bih se osvrnuti na temu Zakon o sportskoj inspekciji odnosno o njegovim izmjenama i dopunama koje su pred nama. I Zakon o sportskoj inspekciji i Zakon o sportu prošle su godine doživjeli svoje nove verzije. One su svakako poboljšanje u većini segmenata u odnosu na stare verzije, stoga izmjene i dopune o kojima danas govorimo nisu većeg opsega. No, bilo ih je potrebno donijeti obzirom da se postupanje sportskih inspektora u nadležnim tijelima županija i Grada Zagreba razlikovalo od postupanja državnih sportskih inspektora Središnjeg državnog ureda za sport koji je pak prestao s radom lani te je njegove poslove preuzelo Ministarstvo turizma i sporta. Iz tih razloga važno je normirati donošenje odluka kako se ne bi dogodilo da se donesu različite odluke o istih stvari. Jedina od novina zakona je da se osobama koje nisu upisane u registar sportskih djelatnika zabranjuje obavljanje sportske djelatnosti. Dobro je i što se precizno znači u 8 dana utvrđuje rok za donošenje rješenja kojima se izriču hitne mjere kako bi se skratilo vrijeme trajanja postupka nadzora. Tu su također i novi propisi vezani uz prekršajne odgovornosti pravnih odnosno odgovornih osoba te fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost u sustavu sporta. Sve te izmjene su dobrodošle te ćemo kao Klub nacionalnih manjina podržati ovaj prijedlog.
No, iskoristio bih ovu priliku da kažem nekoliko rečenica i malo više o sportu u Hrvatskoj. Ne otkrivam ništa novo kad kažem da su naši sportski uspjesi u stvari neproporcionalni u odnosu na veličinu države odnosno na broj stanovnika. Kao zemlja sa svega 4 miliona stanovnika imali smo finaliste u svjetskom nogometnom prvenstvu ostvarili medalje, na najvećim košarkaškim natjecanjima bili svjetski prvaci u rukometu i vaterpolu, naši pojedinačni sportaši osvajali su teniske Grand Slam-ove, olimpijska i svjetska atletska, plivačka, veslačka odličja, imali smo pobjednika svjetskog skijaškog kupa itd., itd. Popis odličja hrvatskih sportaša jako je dug i oduzeo bi mi sigurno čitavo vrijeme ovog svog govora. Kao mala zemlja imamo vrhunske rezultate, a uvjeren sam da bismo ih imali još više kada bismo dodatno ulagali u sport i kada bi ta ulaganja bila sistematična, a ne ad hoc ovisno o tome koji sport trenutno aktualan u javnosti. Svatko tko bi se ozbiljnije bavio sportom posvjedočit će vam da rezultati ne dolaze brzo, ne dolaze naglo i ne dolaze iz vedra neba, te su rezultat višegodišnjeg i višedesetnog truda pojedinaca i sportskih kolektiva. I baš zato ulaganja u sport moraju biti sistematična, smislena i dugotrajna jer inače, inače je samo bacanje novaca u vjetar.
Jedna od stvari koja je također prisutna u Hrvatskoj, a tiče se sporta jeste i odnos koji javnost i mediji počesto imaju prema sportašima, a koji ne smatram ispravnim. Radi se o odnosu prema rezultatima koje sportaši ostvaruju jer je kod nas i prečesto četvrto i peto mjesto na svijetu ili Europi gleda se kao podcjenjivanje. Sad zamislite ljude, momčadi koji naporno vježbaju godinama, odu na svjetsko prvenstvo, budu peti na svijetu i kad se vrate kući popljuju ih jer su eto tak peti. Ne znam kako bih to nazvao osim tragikomično.
S druge strane uspjesi se proslavljuju u zanosu koji čim splasne, splasnu i ulaganja i interese za te iste sportaše kao su samo jedna crtica u životu nacije ili da se grublje izrazim serija koju pogledate na televiziji pak nakon toga idete dalje. Stoga nije ni čudo da se iz toga rađa odnos koji sam maloprije spomenu, da se priznaju samo medalje, a nekad čak niti one, sjetimo se košarkaše i razočarenje što je Hrvatska recimo samo brončana na svjetskom prvenstvu. Da se slavi 2 dana i potom zaboravi na sve, a onda posljedično tome i odnos institucija prema sportašima bude takav od situacije do situacije, od godine do godine, od prvenstva do prvenstva bez sistema koji bi donosio dugoročne stabilne perspektive. Možda se nemar odnos prema sportu najbolje vidi u njegovoj da tako kažem fizičkoj infrastrukturi odnosno dvoranama i drugim sportskim borilištima. Njih uglavnom nema niti blizu dovoljno u odnosu na stvarne potrebe. Primjerice jedan Zadar nema uvjete u kojima se zimi može trenirati tenis. Pored toga i u situacijama kad i imamo određene objekte često se dešava da nakon završetka natjecanja za koja su podignuta jednostavno propadaju jer se ne održavaju kako treba, niti moderniziraju kako treba.
Moj sport, koji sam se bavio godinama odnosno desetljećima bilo ko natjecatelj, bilo ko trener jest karate. U njega sam uložio puno toga tijekom svog života i nikad mi nije žao.
Ono što mi je pak žao jeste što se s tim sportom u Hrvatskoj ne radi dobro. Osim onoga što muči druge sportove kod nas nedovoljna i nesistematična ulaganja koja sam spomenuo, karate ima i problem vodstva Hrvatskog karate saveza. Taj savez ne radi dobro, a nakon skandala koji je imao tadašnji predsjednik saveza na čelnom mjestu samo ga je zamijenio njegov tajnik saveza i nakon toga je manje-više sve potpuno ostalo isto. Žao mi je zbog toga jer je karate ne samo sport kojim sa se ja bavio, već i zbog toga što je riječ o jednom od najtrofejnijih hrvatskih sportova kada se gledaju europske i svjetske medalje.
Iskreno se nadam i vjerujem da će se ne samo u karateu, već i u drugim sportovima gdje se ne radi kako treba situacija promijeniti na bolje. Ove izmjene i dopune zakona koje je predložilo resorno ministarstvo mali je koračić u tom smjeru, ali valja ga podržati.
Hvala.
Hvala i vama.
Gospodin Davor Dretar ispred Kluba zastupnika Domovinskog pokreta. Nema ga, gubi pravo.
Gospodin Mario Kapulica ispred Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Gospodine potpredsjedniče HS-a, poštovani predstavnici predlagatelja, dame i gospodo.
Evo jedne institucije za koju čak ni najzagriženiji pobornici teze o svim državnim institucijama kao uhljebničkima, ne mogu reći da je uhljebnička obzirom na broj i zadaće sportskih inspektora, naprotiv, mislim da možemo mirne duše reći da tko god tamo radi ima posla preko glave, a ima ih tek dvostruko više nego nas danas u ovoj dvorani, a brinu se i nadziru zakonitost rada u čitavom hrvatskom sportu.
Ja mislim da tim ljudima treba čestitati, da im treba dati poticaj da im izmjenama ovog zakona treba izaći u susret u lakšem obavljanju njihovog djelovanja i da u perspektivi treba razmisliti i o njihovom kadrovskom ojačavanju kako se uvjeti za to budu stjecali.
I slažem se sa kolegicom Mrak Taritaš da su to ljudi koji moraju imati veliko znanje i veliko iskustvo i sposobnost primjene tog velikog znanja i iskustva u konkretnim situacijama i uvjeren sam da naši sportski inspektori vrlo dobro znaju razlikovati manje propuste za koje izriču opomene od onih koje treba novčano penalizirati.
U ime kluba HDZ-a izražavam zadovoljstvo što ovu raspravu vodimo u uvjetima kada konačno imamo prvi strateški dokument u području sporta na državnoj razini koji je usvojen u HS-u 12. srpnja 2019.g. Naš glavni cilj unatoč svim krizama s kojima smo suočeni, a koje se reflektiraju i na hrvatski sport je nastaviti politiku poboljšanja uvjeta za razvoj naših sportaša, stvarati pretpostavke za povećanu dostupnost sportskih sadržaja i aktivnosti, a to podrazumijeva ne samo unapređivanje sportske infrastrukture i nastavak ulaganja u sport, sufinanciranje, izgradnju, dogradnju, obnovu sportskih objekata nego i ozbiljan nadzor nad zakonitošću djelovanja svih dionika u sportu.
U tom smislu usklađen način postupanja sportskih inspekcija na središnjoj i županijskim razinama te ujednačeno postupanje i izbjegavanje donošenja različitih odluka u istim upravnim stvarima je smjer koji klub HDZ podržava.
Što se tiče konkretnih izmjena i dopuna zakona o kojem danas raspravljamo iz predloženog je vidljivo da se u nekim aspektima ide na pojednostavljivanje procedura, poput one o završavanju postupka nadzora tijekom kojeg nisu uočene nepravilnosti bez obveze donošenja rješenja i te izmjene podržavamo, kao i one koje između ostalog preciziraju rokove za izdavanje prekršajnih naloga i rješenja sportskih inspektora što je predmet izmjena članaka 18. i 24.postojećeg zakona, a čime se skraćuje vrijeme trajanja postupka i u slučaju redovitih i u slučaju hitnih mjera.
Obzirom da je odgovarajuća zdravstvena sposobnost uvjet za upis u registar sportskih djelatnosti, predlagatelj s pravom predlaže izmjenu čl. 22. točke 4., a promjena naziva glave V također jer to je potpuno jasno potrebna jer se radi o ispravljanju pogrešnog naziva, a obzirom da se uistinu radi o prekršajnim, a ne o kaznenim odredbama koje se propisuju ovim zakonom.
Promjenama u 9. Članku povećavaju se iznosi zapriječenih kazni, o tome je bilo riječi, preciznije se navode razlozi za njihovo izricanje i penalizira se ne izvješćivanje inspektora o ispunjavanju obveza iz rješenja što je očito uočeno kao problem u praksi ogluha ili neprimjerenog odugovlačenja u ispunjavanju ovih obveza.
Poštovane dame i gospodo, razvoj sporta može ići samo ruku pod ruku s razvojem infrastrukture, otklanjanjem postojećih neravnoteža u razvoju te stalnim i budnim razvojem nad ispunjavanjem propisanih i zakonom određenih obveza svih sudionika i dionika u sportu.
Vlada je oblikovala ciljeve u sportu, prioritete i mjere radi postizanja tih ciljeva i u postizanju tih ciljeva mi kao zastupnici pozivamo na povezanost, interakciju svih razina državne vlasti u njihovoj provedbi jer o tome politike koje žele nastaviti pridonositi razvoju sporta mora voditi računa. No nijedna politika bez obzira kako dobro bila osmišljena i s koliko dobrim motivima bila zastupana, kolikogod bila sektorski razrađena ne može doseći svoju punu afirmaciju i realizaciju bez široke potpore i uključenosti zainteresiranih građana.
Unapređenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture, stvaranje poticajnog okruženja za razvoj sporta, za uključivanje u sport te jačanje ljudskih potencijala povezanih s njegovim potrebama ne ovisi samo o državi, Vladi i ministarstvima pa ni tijelima lokalne i regionalne samouprave ili sportskim savezima nego i o brojim entuzijastima klubovima i udruženjima koji ne pripadaju ni državnom, ni privatnom, ni profitnom sektoru. Hrvatska ima oko 7500 udruga registriranih u području sporta i rekreacije. Svi oni očekuju novu perspektivu razvoja, ali i novi Zakon o sportu koji je ovdje na neki način najavljen kojim će se riješiti veliki broj problema u funkcioniranju sportskih organizacija, poboljšati status sportaša i stručnih kadrova u sportu te dodatno urediti kriteriji za sufinanciranje sportske infrastrukture.
Stoga na kraju ovog izlaganja uz potporu predloženim izmjenama i dopunama ovog zakona potičemo resorno ministarstvo da što prije pred sabor izađe s tim prijedlogom zakona. I na koncu pozivamo nadležno ministarstvo da nastoji podupirati sustav sportova u Hrvatskoj u uvjetima pandemije kojima je do sada obuhvaćeno više od 600 pravnih osoba u sustavu sporta i više od 1300 zaposlenika uz nadu da ćemo se uskoro sa što manje trajnih posljedica vratiti normalnim uvjetima funkcioniranja, treniranja i natjecanja.
Hvala vam lijepo.
Hvala i vama.
Gospodin, prelazimo na pojedinačne rasprave, gospodin Miro Bulj, nema ga, gubi pravo.
Gospođa Marija Selak Raspudić, nema ju, gubi pravo.
I gospodin Ivan Ćelić, koji je ovdje.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, danas govorimo o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji. Na početku želim iskazati zadovoljstvo o formatu Ministarstvu turizma i sporta kao jedne cjeline. Koliko mi je poznato Irska i Poljska imaju kao zemlje članice EU često puta je sport u kombinaciji sa kulturom no znamo što za RH predstavljaju i turizam i sport. Premda je ovdje riječ o samostalnom sektoru sportske inspekcije odnosno njezinim ovlastima u velikom dijelu ja ću se kratko osvrnuti na upravu za sport odnosno sektor za potporu sustava sporta i zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje. Naime, u nadležnosti ako pogledamo Zakon o sportskoj inspekciji, u nadležnosti dakle obavljanja sportske djelatnosti inspektor utvrđuje između ostaloga obavlja li se sportska djelatnost u skladu s propisanim tehničkim i zdravstvenim uvjetima, imaju li osobe koje sudjeluju u sportskim natjecanjima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost i ono što je također vrlo bitno poštuju li se pravila o korištenju nedopuštenih sredstava odnosno pitanje dopinške kontrole. Mislim da je vrlo dobro regulirano kada govorimo o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti i kod djece dakle specijalisti školske medicine, specijalisti pedijatrije pa onda i kod odraslih odgovarajući liječnici gdje je propisano, mislim da će se kod novog Zakona o sportu, mislim da bi trebalo voditi računa i o edukaciji klupskih odnosno reprezentativnih liječnika. Čini mi se ponekad da je po nekoj subjektivnoj procjeni netko imenovan za klupskog liječnika, pa barem ako je u manjim sredinama to nemoguće da to budu specijalisti medicine, sporta i medicine rada, da budu ljudi koji će ipak proći odgovarajuće edukacije jer mislim da je to vrlo, vrlo bitno. Sve je više znanstvenih dokaza koji govore dakle o važnosti sporta i njegovim pozitivnim zdravstvenim aspektima. U Europi politički dokument EU Bijeli papir o sportu postavlja faze promicanja zdravlja kroz sport. U njemu se navodi kao sredstvo za zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost sportskim pokretima ima veći utjecaj nego bilo koji društveni pokret. Kod odraslih i starijih odraslih tjelesna aktivnost snižava rizik prerane smrti, rizik srčane bolesti i moždanog udara, rizik dijabetesa tipa 2. Ovdje ću se kratko osvrnuti na iznenadnu srčanu smrt. Naime, često puta sportaše doživljavamo kao najzdravije članove naše zajednice, pa iznenadna smrt tijekom sportske aktivnosti duboko pogađa lokalnu zajednicu i kada se dogodi to onda je često puta to i dosta medijski popraćeno. Ako gledamo incidenciju iznenadne učestale, iznenadne srčane smrti u grupi mladih sportaša ona je niska, ona se kreće od 0,5 u SAD-u do 2,3 na 100.000 sportaša godišnje u Sjevernoj Italiji, no preventivni pregledi sportaša kao dio mjera primarne prevencije iznenadne srčane smrti su osobito važni i standardi 12 kanalnih EKG značajno povećava osjetljivost preventivnog pregleda čak do 66%. Uz današnje spoznaje i dostupnost informacije više ne bi smjelo biti izlike za neznanje ili neprepoznavanje srčanih bolesti, naravno kada je to moguće.
Danas se suočavamo sa jednom situacijom dakle i dampinških cijena što se tiče poliklinika koje pružaju usluge preventivnih pregleda i mislim da tu sportska inspekcija treba itekako otvorit oči da nam se u cilju nekakve mogućnosti i zarade zbog jeftinoće zdravstvenog pregleda, ti zdravstveni pregledi ne svedu samo na potpisivanje određene dokumentacije nego da ipak se provede dovoljno vremena da se napravi fizikalni pregled i EKG kako bi uistinu onemogućili sve one negativne zdravstvene ishode i jednostavno kako bi prevenirali sve te neželjene događaje.
Hvala.
Hvala i vama.
Dvije replike, prvu repliku je tražila gospođa Maja Grba Bujević.
Poštovani gospodine potpredsjedniče sabora, uvaženi kolega Ćelić sve ste lijepo saželi. Htjela bih još jedan puta istaknuti da je zaista dužnost inspekcije da poradi na tome da su educirani ljudi koji pružaju pomoć na terenu mladim sportašima i svim sportašima, da ta edukacija nije ujednačena da se još uvijek vide i sportaši kao laici, a jednako tako i njihovi treneri koji ne znaju temeljne postupke održavanja života.
Kao što i sami znate, a i sigurna sam da i svi ovdje u ovoj sabornici znaju da su prve minute ključne, ako se ne započne temeljni postupak održavanja života još uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora što bi trebala biti obaveza da postoji bez toga to neće ići. Stoga mislim da inspekcija treba na tome raditi da se to uvede prvo kroz zakon, a onda da se i ta provedba strogo nadzire.
Hvala.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Pa evo kolegice vi ste kao osoba koja ima veliko iskustvo na području hitne medicine i vjerujem da ste nažalost imali situacija, bilo da se radi o djeci i mladima, bilo da se radi o profesionalnim sportašima u ovom Zakonu o sportskoj inspekciji postoji unutar čl. 19. kada inspektor može narediti otklanjanje propusta odnosno nedostataka odnosno kada može zabraniti samostalnu djelatnost.
Ja sam govorio o primarnoj prevenciji, a vi ste spomenuli i sekundarnu prevenciju, danas bi bilo logično da na svim unutar svih sportskih dvorana, sportskih objekata postoje i defibrilatori i zato sam i rekao i pitanje naravno ne samo medicinskog osoblja nego i ljudi koji su u svakodnevnome kontaktu sa sportašima da budu educirani barem što se tiče ABC postupka.
I gospođa Andreja Marić.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega.
Lijepo ste u svom govoru istakli našu zajedničku temu, a to je zdravstvena sposobnost sportaša. Jako je važno da budu i u manjim i u većim sredinama dostupni i specijalisti medicine rada odnosno sporta.
Međutim, praksa je takva da u mnogim klubovima recimo imate djecu među kojima također može biti i različitih srčanih mana koje će jednog dana dovesti nažalost i do većih problema, čak i iznenadne smrti, dakle imate kod tih pregleda što bi se reklo na brzaka, znači dvadesetero djece u sat vremena slažete se da je taj pregled zapravo vrlo ne detaljan odnosno manjkav i onda kada želite da vaše dijete od malena bude adekvatno pregledano onda morate posegnuti sami u džep i platiti konkretno privatno specijalistu medicine rada odnosno sporta.
Mislim da bi tu i klubovi morali više voditi računa, a naravno i u ovom slučaju možda i sportska inspekcija.
Hvala.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Pa poštovana kolegice Marić ja se slažem s vama i zato sam malo i dotaknuo tu temu. Ako vidite ponude određenih poliklinika koje nude za 50, 60, 70 kuna pregled po djetetu ili po sportašu, mi smo imali nažalost situacije gdje su neki naši vrhunski sportaši, recimo vaterpolisti, morali iz zdravstvenih razloga zbog određenih zdravstvenih tegoba prekinuti sa svojom sportskom karijerom, nekada su ti prekidi i privremeni, nekada su oni trajni, ali upravo sa kvalitetnim osiguravanjem, kvalitetnih preventivnih pregleda za koje ipak treba vrijeme, vi ste internistica, mislim da se može prevenirat da ne bi to bila smo birokratizacija i administracija da netko potpiše i da to naplati nego uistinu da se sa tim preventivnim pregledom napravi kvalitetan pregled kako bismo izbjegli sve tjelesne komplikacije.
Hvala lijepa. Nemate više replika i ujedno zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
Nastavljamo s radom sutra u 9,30 sa Informacijom o dovršetku pregovora o sporazumima koji uređuju buduće odnose i suradnje između EU i UK Velike Britanije i Sjeverne Irske, znači Brexit. Vrlo zanimljiva tema.
Vidimo se ujutro. Doviđenja.

SJEDNICA PREKINUTA U 18:54 SATI

31

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 79
19.02.2021.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 79, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: 1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji; i 2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Tko je za? Tko je suzdržan? I tko je protiv?
Glasovalo je 129 zastupnika i zastupnica, 122 za, 6 suzdržanih i 1 protiv pa smo donijeli Zaključak kako su ga predložila radna tijela.
PDF