Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 4

PDF

69

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja ("EPPO"), hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 85
15.12.2020.
Sad ćemo ići na slijedeću točku, a to je:

- Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća
(EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“), hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 85

Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno članku 206. Poslovnika, prigodom utvrđivanja dnevnog reda, prihvaćen je prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno članku 204. Poslovnika, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Da, poštovani Juro Martinović, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, izvolite.
Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici.
Pred vama je dokument nacrta Prijedloga zakona o provedbi Uredbe Vijeća(EU) od 12. listopada 2017. g. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja s konačnim prijedlogom zakona.
2017. g. donesena je Uredba Vijeća Europe, 1939 o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja. Dakle, uredba predviđa osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja kao neovisnog tijela EU-a zaduženog za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa EU-a na temelju Direktive 1371/2017 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kazneno-pravnim sredstvima te kaznenih djela koja su s njima neodoljivo povezana, tzv. DIF direktiva.
Ured europskog javnog tužitelja ustrojava se na središnjoj i decentraliziranoj razini. Središnja razina sastoji se od Središnjeg ureda u Luksemburgu kojeg čine glavna europska tužiteljica i njezini zamjenici, po jedan europski tužitelj iz svake od 22 države članice koje sudjeluju u mehanizmu pojačanje suradnje. I decentralizirana razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja koji su smješteni i djeluju u svojim državama članicama te imaju iste ovlasti kao nacionalni tužitelji u pogledu istraga, kaznenog progona i podizanja optužnica za kaznena djela protiv financijskih interesa EU-a.
Unatoč izravnoj primjenjivosti uredbe Vijeća Europe i njenoj nadređenosti nacionalno-pravnom poretku, analiza odnosa odredbi uredbe Vijeća i važećeg nacionalnog zakonodavstva, ukazala je na potrebu da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom.
Tako se ovim zakonom uređuju slijedeća važna pitanja. Predviđa se postojanje nove kategorije ovlaštenih tužitelja, radi se o delegiranim europskim tužiteljima koji će biti aktivni članovi sustava Državnog odvjetništva u RH integrirani u struktura Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, dakle poznatog USKOK-a kroz odjel delegiranih europskih tužitelja.
Predlaže se uspostaviti stvarnu i mjesnu nadležnost samo jednog suda županijskog suda u Zagrebu koji će suditi u prvom stupnju u svim predmetima u kojima će optužbu zastupati delegirani europski tužitelji. Jedinu iznimku od navedenog predstavljaju postupci prema maloljetnici u kojima će postupati delegirani europski tužitelji a na nadležnost i sastav suda primjenjivat će se Zakon o sudovima za mladež.
Predlaže se regulirati položaj i ovlasti delegiranih europskih tužitelja u okviru kaznenog postupka, to se predlaže učiniti propisivanjem da se u kaznenim postupcima za kaznena djela iz nadležnosti u Ureda europskog javnog tužitelja delegirani europski tužitelji smatra ovlaštenim tužiteljem kojem pripadaju sve ovlasti i dužnosti koje po zakonima pripadaju državnom odvjetniku.
Predlaže se a uvažavajući činjenicu da Ured europskog javnog tužitelja neće snositi izdatke za obvezna osiguranja delegiranih europskih tužitelja, reguliranje njihova obveznog osiguranja na način da se delegirani europski tužitelji obvezno osigurava na vlastiti zahtjev sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju a ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u naknadi iznos osiguranja u visinu osnovice koju odlukom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa, sukladno naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koja za tekuću godinu donosi ministar nadležan za financije. Pri tome, iznos osnovice ne smije prelaziti visinu osnovice koju je delegirani europski tužitelj imao kao pravosudni dužnosnik prije imenovanja na dužnost delegiranog europskog tužitelja.
Donošenje zakona o provedbi uredbe Vijeća od 12. lipnja 2017. g. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja („EPPO“) predlaže se provesti po hitnom postupku temeljem čl. 206. stavak 1. Poslovnika Hrvatskog sabora obzirom da se radi o propisu kojim se provodi usklađivanje s dokumentima EU-a. A potreba hitnog postupanja razvidna je iz činjenice da je na razini EU-a poduzet čitav niz aktivnosti za što skorije operativnu uspostavu rada Ureda europskog javnog tužitelja.
Donošenje zakona o provedbi uredbe Vijeća od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja, osigurat će se u uvjeti za provedbu uredbe Vijeća 1939 iz 2017. g. u pravni poredak RH te će se stvoriti pravni preduvjeti za početak rada delegiranih europskih tužitelja u RH. Hvala vam lijepo.
Hvala. Ostanite ovdje, imamo više replika na vaše izlaganje. Prva je poštovane zastupnice Danice Baričević, izvolite.
Hvala lijepa, potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, ovim zakonom spominju europski tužitelji, delegirani europski tužitelji, mene zanima tko ih bira i hoće li europski delegirani tužitelji imati snažnije alate u odnosu od naših nacionalnih tužitelja prilikom procesuiranja i istraživanja.
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajnik.
Poštovana zastupnice, dakle snažnije alate ne mogu imati od onih koje imamo u nacionalnim zakonodavstvima. To je jednostavno ono što mi imamo. Dakle, imat će iste alate koje imaju naši državni odvjetnici u postupanju prema počiniteljima kaznenih djela.
A što se tiče imenovanja, dakle mi u Hrvatskoj, dakle Državno odvjetništvo kanalizira najkvalitetnije kadrove koji naravno ispunjavaju uvjete koje je odredio europski javni tužitelj, njegov kolegij. Ministar dostavlja te koje je Državno odvjetništvo izabralo kao najkvalitetnije. Dostavlja u Luxemburg. Glavna državna odvjetnica europska predlaže kolegiju, svom kolegiju i oni konačno biraju te ljude.
Sljedeća replika poštovanog zastupnika Ante Bačića.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče znamo da ovu uredbu neka većina zemalja je provelo ili ju u ovom trenutku provodi kao i mi. Ali postoje neke države koje su se uglušili od ovu uredbu, njih četiri ili pet ako se ne varam.
Pa sada jel' znate interno jel' to vezano za nekakvi pravosudni suverenitet koje neke države ne žele na neki način predati s ovim ili koje su uopće poteškoće za ove države da nisu uopće ušle u ovaj mehanizam … /ne razumije se/…?
Hvala.
Poštovani državni tajnik Martinović.
Poštovani zastupniče dakle ovdje se radi o projektu kojem su pristupile 22 države od 26. Dakle, nisu pristupile ovom projektu pojačane suradnje Mađarska, Poljska, mislim Danska i Irska. Dakle, zašto ja bih rekao to bi primarno trebalo pitati njih. No, razlozi koje su navodili su donekle suverenistički, a donekle skepsa da bi to moglo biti funkcionalnije od onoga što rade nacionalna zakonodavstva.
Hrvatska se opredijelila, dakle radi se o prekograničnom kriminalu i u okviru nacionalnih zakonodavstava jednostavno mi ne ulovimo pravodobno kriminalce koji naravno preko granica njihova suradnja je uvijek nekakav korak ispred država. Mi smo pristali biti jedan okvir pravni u okviru Europske unije. U kaznenopravnom smislu ovim se gotovo zaokružuje taj okvir i mislim da će to biti puno funkcionalnije nego bez toga.
Hvala.
Sljedeća replika poštovanog zastupnika Bulja.
Europski javni tužitelj, imat ćemo jednog u Hrvatskoj decentraliziranog da riješi ono što najviše narod ne vjeruje, niti Državno odvjetništvo je radilo svoj posao. Vjerujemo da neće biti previše utjecaj masona unutar imenovanja i postavljanja toga tužitelja.
A ja bih osobno rekao da je uvaženi državni tajniče najveće nepovjerenje hrvatskoga naroda je upravo u pravosudna tijela od Državno odvjetništvo ne rade svoj posao, a to je vidljivo u svim dosadašnjim javnim uvidima kod Janafa. Evo Janaf je primjer funkcioniranja Hrvatske države. Tu je predstavnik pravosuđa, tri ministra svi su tu brojač novca, arči se banči se.
I na kraju znate što će biti izgleda mi? Bit će pojeo vuk magare. Tako da je ova nametnuta, ovo je slično podsjeća me na onu Carlu Del Ponte kada smo imali iznad tijelo kada smo samo sluganski služili im, a nikada se više nije kralo u Republici Hrvatskoj.
Poštovani državni tajnik Martinović.
Uvaženi zastupniče, vaša replika nije baš nekako snažno doticala ovu temu, ali ja ću ipak reći. Dakle ja nemam nikakve dileme da mi moramo, dakle mi smo postali dio Europske unije. Mi gradimo dakle pravni sustav Europske unije. U ovom slučaju pojačavamo kaznenopravni okvir za progon kriminala na razini Europske unije. Primarno se to naravno odnosno isključivo odnosi na progon počinitelja kaznenih djela na štetu financijskih interesa Europske unije, a to su ustvari financijski interesi svih poreznih obveznika Europske unije, pa i naših. Mislim da nema niti jednog valjanog ali primarno kaznenopravnog razloga da se u tu suradnju ne ide kako bi se taj kriminal što snažnije, sa što snažnijim alatima pa i na toj centraliziranoj razini ali sa delegiranim našim državnim odvjetnicima koji će sjediti u Hrvatskoj i pred hrvatskim sudovima progoniti počinitelje tih kaznenih djela.
Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Nikole Grmoje.
Pred ulazak u Europsku uniju naša država je nominalno krenula u borbu protiv korupcije. Pokrenut je velik broj visokoprofilnih slučajeva, ali na žalost bez ikakvog epiloga. Kada su nestali ti europski nadzorni mehanizmi rastopila se i borba protiv korupcije u Republici Hrvatskoj.
Da je Hrvatska suverena država u kojoj funkcionira pravna država institucije ja bih se mogao složiti s mojim kolegom Buljem. Ne trebaju nam nikakvi nadzorni mehanizmi iz Europske unije, ali svi znamo da je istina drugačija. I ja ću osobno ovo podržati i nadam se da će ovi mehanizmi doprinijeti odlučnijoj borbi protiv korupcije u Republici Hrvatskoj. I u tom smislu nadam se da ovo neće ostati samo slovo na papiru, nego da će imati utjecaj na isušivanje ove kriminalne močvare u kojoj se Hrvatska nalazi.
Hvala.
Sljedeća replika je poštovane zastupnice Sandre Benčić.
Oprostite.
Poštovani državni tajnik neki odgovor.
Uvaženi zastupniče Grmoja dakle se s vama slažem da je korupcija jedno društveno zlo protiv koga se moramo boriti svi mi na svim razinama. Naravno da su kaznenopravni alati najučinkovitiji.
Dakle dilema da ili ne prekogranična suradnja mislim da je potpuno deplasirana. Mi smo i kao država dok nismo bili članica Europske unije dakle sa niz instrumenata imamo suradnju u kaznenopravnim stvarima i sa trećim državama. Naravno i na razini policija, na razini progona, na razini sudova sa Europskom unijom budući činimo jedan kaznenopravni, ali odnosno uopće pravni okvir nema dileme da je ta suradnja potrebna i nitko ne može biti takav pesimist da može pomisliti da će to biti lošije nego do sada. Dakle, gonit će se kriminal, prekogranični kriminal i u tom će se biti sigurno učinkovitije, što manje dakle vidimo te granice među državama. Evo.
Poštovani zastupnica Benčić, izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani, molim vas, ako nam možete dati podatak, a sigurno ste radili procjenu da bi procijenili kapacitete koji su vam potrebni, s obzirom na to da se ovdje radi o kaznenim djelima kojima se oštećuje EU proračun, a tu spadaju, naravno, i kaznena djela subvencijske prijave, ja bi vas molila da nam kažete, za 2019. g. i prethodne godine, dakle financijsku perspektivu 2014.-2020. koliko je sredstava do sada označeno kao sredstva za koja treba pojačani nadzor ili koja su eventualno bila predmet kaznenih djela subvencijske prijevare odnosno koliko konkretno, o koliko konkretno sredstava se radi i koliko konkretno slučajeva subvencijskih prijevara je bilo i ako imate podatak koliko njih je riješeno?
Poštovani državni tajnik Martinović.
U izradi ovog zakonskog dokumenta, uvažena zastupnice, mi se nismo bavili takvim alatima i ja vam u ovom trenutku ne mogu odgovoriti da bi zadovoljio precizno vaša očekivanja, ukoliko iskazujete kao zastupnica interes, bit će zgodno, obratite nam se i Ministarstvo pravosuđa i uprave će vam sigurno dati te podatke, naravno, u suradnji sa DORH-om i sudovima.
Hvala lijepo. Želi li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će, hvala lijepo, u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govoriti poštovani zastupnik Željko Sačić.
Poštovani predsjedavajući, tajniče, suradnici, poštovani kolegice i kolege zastupnici, hrvatska javnosti.
Dakle, pred nama je jedan tekst zakona kojima se dodatno želi osnažiti borba protiv teških oblika kriminala, prije svega, organiziranog kriminala, financijskih prevara, subvencijskih prevara i to sa same razine zaštite interesa EU jer je EU temeljno zaključila da već od 2002. g., osnovali su Eurojust, itd., prije toga Europol i sve to skupa, sve te pravne mehanizme kako bi zaštitila svoje financijske interese jer naravno, kako kriminal ne poznaje granica, tako su i oni poduzimali mjere da se nacionalne institucije za borbu protiv kriminala što bolje uvežu, razmjenjuju podatke kako bi bile sve učinkovitije.
Nažalost kriminalci su uvijek korak, dva ispred samih intencija i našli su mnoge modele da se ogromna sredstva, milijarde eura, jedan dio tih sredstava ukrade, zatamni, pronevjeri i to se i u Hrvatskoj čini, kolega Benčić je to dobro primijetila, postoje o tome podaci. Jedna od najvažnijih afera prošle godine je subvencijska prevara za ekološku proizvodnju. Tu su u pitanju milijuni i milijuna ili eura i jedna od prvih, sigurno, istražnih radnji upravo europskog tužitelja delegiranog u Hrvatskoj, sasvim sigurno uz naše tužiteljstvo, bit će vjerojatno i to jer smo mi u Hrvatskoj obvezni dio naših sredstava vratiti EU jer je utvrđeno da su zlouporabom potrošeni.
E sad, ono što se pokušava u Hrvatskoj napraviti kao pojačana suradnja, mi to Hrvatski suverenisti pozdravljamo jer to je na korist, na dobrobit hrvatskog pravnog sustava za učinkovitu borbu protiv svih oblika kriminala, posebno organiziranog kriminala i ovakvog prevarantskog tipa, međunarodnog i dobro je da ste postavili, to je apsolutno primjereno da ste stavili taj odjel u USKOK, odjel tih delegiranih europskih tužitelja jer je zapravo, njima će tu biti na raspolaganju maksimum informacija, alata pravnih za borbu protiv najtežih oblika kriminala. Praktično, imat će iste ovlasti koje imaju naši kolege iz USKOK-a u Hrvatskoj, imat će isti pristup bazenima informacija.
Možda je trebalo po mom mišljenju ili nekako dodatno naglasiti, ali to je sasvim .../nerazumljivo/... to je već i razumljivo da imaju tijesnu suradnju i sa poreznim USKOK-om. Ali to su sad modeli. Sigurnosna provjera, jasno, sve se na njih odnosi. Ono što je trebalo ugrubo predvidjeti u ovom posebnom zakonu, da se ne mijenjaju svi ostali zakoni, nije predviđeno. Predviđa se znači 11 službenika i namještenika i u ovom slučaju 2 delegirana javna, europska javna tužitelja, vidjet ćemo kako u prvim godinama kad im gđa. Kövesi ne daje očito puno zadataka, moguće predviđeno da će raditi poslove isključivo koji se odnose na hrvatski pravosudni sustav, pa ćemo ih za to i dodatno plaćati odnosno refundirati sredstava.
Ono što ostaje tu sasvim sigurno jako dobro, da imamo jedan oblik ipak tog stručnog visoko, pa, javnosti podložnog modela nadzora tijela, vanjskog nadzora tijela naših organa u Hrvatskoj, represivnih, jer gđa. Kövesi koja je na čelu tog ureda i sama europska tužiteljica, sasvim sigurno neće biti nikakvih kompromisa, neće imati prema nama i uopće ne sumnjamo da će ona inzistirati da se provedu ti svi zakoni i svi ciljevi koje europska uredba, odnosno 2017/1939 predvidjela, da se ona u potpunosti ispoštuje. I taj vid prijenosa suvereniteta nama nije sporan.
To je prijenos suvereniteta koji omogućava svim hrvatskim državljanima da budu pravo sigurniji od prevaranata, lopova, znači mi samo možemo imati korist od takove od takove delegacije dijela pravosudne nadležnosti odnosno pojačavanja upliva europskih tijela pravnih u naš pravni sustav.
On samo može kako sada stvari stoje oplemeniti i ojačati i doprinijeti učinkovitosti.
Ja se slažem sa svim kolegama koji govore da će to biti i doprinos pojačanoj borbi protiv korupcije u Hrvatskoj. Dapače, naša tijela koja će biti u prilici komunicirati na dnevnoj razini sa kolegama iz Europske unije imat će praktično mimo postojećih mehanizama eurojusta, europske pravosudne mreže, europskog uhidbenog naloga, europskog istražnog naloga oni će imati praktično na dnevnoj bazi suradnji sa svim kolegicama i kolega i to će biti jako velik doprinos borbi protiv kriminala i nama to dapače nama to odgovara, a vidimo čak da si je gospođa Kovesi eurupska tužiteljica zadržala pravo da pokreće stegovne postupke pred državnim odvjetničkim vijećem protiv svojih kolega delegiranih državnih tužitelja što je također još jedan jasan znak da tu kompromisa neće biti i da će u potpunosti nadzirati, tražiti i po stručnoj i profesionalnoj razini, ne samo pravnoj provedba našeg zakonodavstva, naših ovlasti. Ali u svakom slučaju da će nadzirati taj odgovorni profesionalni pristup poduzimanje svih mjera dijeleći te ovlasti sa našim glavnim državnim odvjetnikom.
Mislim da je sve dobro izbalansirano osim riječi „potpore“. Vidim novci su osigurani za početak oko 3 milijuna kuna u prvoj godini. Također bih samo tu trebalo pridodati, ja se nadam da će se to riješiti, Hrvatska javnost je bila obaviještena u Izvješću naše glavne državne tužiteljice koja je sada teško bolesna, pa ne može braniti to izvješće ali tamo u izvješću piše da od 2014. naš USKOK nema popunjen odjel za financijske istrage. To je katastrofalno. Taj odjel se mora ustrojiti ako nije kadrovski popunit. Jer ovaj europski odjel delegiranih javnih tužitelja ne može ni funkcionirati ako nema upravo kao alate, kao pomoć suport, ljude najstručnije zadužene za financijske revizije od tih knjiga, sve ostalo pa da se ne blamiramo kako ste predvidjeli popunu kadrovsku odjela delegiranih europskih tužitelja. Molim vas ako to nije učinjeno odmah nađite bilo kako popunu tih 14 što državnih tužitelja, što službenika u Odjelu USKOK-a za financijske istrage.
Hvala vam lijepo.
Hvala lijepa.
Sljedeći Klub zastupnika bit će onaj Mosta nezavisnih lista u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Nikola Grmoja.
Izvolite.
Očekivanja od borbe protiv korupcije u Hrvatskoj su bila uvijek puno veća od rezultata znači koje smo u konačnici i mi kao građani i društvo dobili. Svi se sjećamo tog procesa pridruživanja Europskoj uniji kada je ta borba protiv korupcije dobila određeni zamah i to sam rekao kroz repliku u smislu pritvora nekih visokoprofilnih, visokopozicioniranih i političara i dužnosnika. Na kraju na žalost vrlo malo je tu bilo nekakvih konačnih ishoda koji bi zadovoljili hrvatske građane.
I ono što je sigurno dobro to je određeni nadzor. Sudjelovanje znači Ureda europskog javnog tužitelja i posebno u vidu ovoga što su i kolege prije mene govorile oko određenih subvencija, znači koji dolaze iz Europske unije gdje smo svjesni da ima puno problema. U tom smislu mislim da će i kadrovska rješenja isto tako imati važnu ulogu, ali neovisno i kadrovskim rješenjima i taj pritisak znači taj europski kontekst koji će sigurno utjecati na to da se i naša tijela progona ponašaju drugačije. Evo i u tom vidu očekujem da ta borba protiv korupcije u Hrvatskoj konačno dobije zamah.
Vidimo danas da imamo puštanje na slobodu nekih od ključnih aktera afere Janaf. Na žalost ovdje je danas u Hrvatskom saboru odbijeno istražno povjerenstvo iako za to nije bilo nikakvog relevantnog argumentnog razloga. Uvijek su nas kolege iz vladajuće većine uvjeravali da dok traje istraga ne možemo se baviti nekom specifičnom materijom koja je pod istragom tijela. A kada smo ponudili jedno istražno povjerenstvo koje bi istražilo cjelokupni kontekst, vidjelo gdje su problemi u našem sustavu, što mi kao zakonodavno tijelo možemo učiniti to povjerenstvo je odbačeno i još uz nekakve cinične argumente da niti jedno povjerenstvo nikada nije dalo rezultata. Naravno da nije kada su ga vladajući uvijek opstruirali.
I na žalost nama još uvijek znači je potreban nekakav nadzor izvana. Nama je još uvijek potreban poticaj izvana. Nama je još uvijek znači potreban podstrek za borbu protiv korupcije. Mi bismo svi bili najsretniji da Hrvatska ima takvo pravosuđe i takve institucije koje su u potpunosti neovisne, kojima ne treba poguranac. Na žalost u nas poguranac ide u smjeru opstrukcije istraga, u smjeru čuvanja u ladicama određenih predmeta. Dovoljno je vidjeti tko su ključni ljudi naše politike, tko upravlja Gradom Zagrebom, tko upravlja i tko ima ključnu ulogu u npr. i u Gradu Splitu u koaliciji sa HDZ-om, a da ne govorim o desetinama, možda i stotinama lokalnih šerifa i čelnika koji su gotovo nesmjenjivi. Posebno tamo gdje je manji broj birača tu se određeni dio tog biračkog tijela kupi, pokrije i tu su promjene gotovo nemoguće. Ovo govorim iz vlastitog iskustva.
Uspjeli smo na vlastitom primjeru u jednoj maloj zajednici, lokalnoj sredini, malom gradiću maknuti jednog šerifa, ali bit ću iskren ovdje imali smo puno sreće. Imali smo puno sreće, to je jako teško kada se oni učahure, kada se utvrde tu je gotovo nemoguće nešto napraviti. I tu nam je potrebno da naše institucije, naš DORH, naše pravosuđe rade svoj posao kako treba, a dok to ne dostignemo onda nam je potreban ovakav podstrek znači, izvana. Iako ovaj Ured europskog javnog tužitelja nema ovlasti uhititi osobe za kaznena djela u njegovoj nadležnosti, već će znači ti delegirani europski tužitelji provoditi istrage i kaznene progone zajedno sa nacionalnom policijom i tijelima za provedbu zakona. Znači, ponovno su ključne naše institucije. Ali ipak kada imate nekog iznad sebe odmah je to drugačije i kada ste svjesni ipak da netko kontrolira cjelokupne te procese.
Ono što se ovdje treba još reći, da ipak vjerujemo da će ovo osnivanje tog Ureda europskog javnog tužitelja i integracija znači u naš sustav i suradnja sa našim tijelima omogućiti uspješniji progon i povrat ono što je najbitnije ljudima. Ovdje su se smijale kolege iz SDP-a kada je jedan zastupnik u prošlom sazivu pitao gdje su pare, malo je izvedba bila loša, ali je pitanje pravo. Dakle pitanje je uvijek dobro i aktualno tko će vratiti otuđeni, ukradeni novac. To zanima sve hrvatske građane.
I ono što želim ponovno s ovog mjesta ponoviti, nevjerojatno je da dva čovjeka koja su danas puštena na slobodu da ih porezna uprava nikada nije istraživala njihov nesrazmjer imovine. To je gradonačelnik Velike Gorice i Dragan Kovačević nikada nisu došli na udar Porezne uprave, a Porezna uprava i akcija Porezne uprave upravo mora biti poticaj za druga tijela, tijela kaznenog progona da reagiraju. Nikada nije istraživan njihov nesrazmjer imovine i to je ono što nas sve ovdje mora zabrinuti. I zato nam je bez obzira na to što bismo mi voljeli da Hrvatska država funkcionira potreban i ovaj podstrek izvana.
U nadi da će hrvatske institucije profunkcionirati, da će biti neovisne i da će nam trebati što manje ovih nekakvih packi izvana i prigovora izvana evo ja zaključujem ovu raspravu.
Hvala lijepa.
Sljedeći Klub zastupnika je onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Domagoj Prica.
Izvolite.
Poštovane kolegice i kolege saborski zastupnici, poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Europski javni tužitelj uveden je za borbu protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Unije. Podaci nam govore da zbog prekograničnih prijevara proračuni europskih država godišnje gube više od 50 milijardi eura prihoda od PDV-a. Stoga je osnovan Ured europskog javnog tužitelja European Public Prosecutor's Office ili EPPO. EPPO postoji s obzirom da institucije EU kao što su OLAF, EUROJUST ili EUROPOL nemaju dovoljno ovlaštenja za provođenje kaznenih istraga.
Stoga su države EU odlučile da je nužno pojačati suradnju na način osnivanja visoko specijaliziranog ureda tužiteljstva. Iz toga proizlaze i promjene zakonskih propisa.
Važno je napomenuti da uredba ima prednost pred nacionalnim pravom. Predviđeno je da će ured imati nadležnost nad istragama pokretanja sudskih postupaka kaznenim progonima uz kaznena djela štete proračuna Europske unije.
Uredba o osnivanju Ureda javnog tužitelja donesena je 12. listopada 2017. godine. Stupila je na snagu u studenome iste godine.
Za prvu tužiteljicu izabrana je Laura Kovesi dok je sjedište ureda u Luxemburgu. Uz glavnu tužiteljicu u radu Ureda sudjeluje i po jedan tužitelj iz svake države članice EU koji čine kolegij Ureda.
Pored navedenog u svakoj državi članici Europske unije djelovat će po najmanje dva delegirana europska tužitelja. Decentralizirana tijela u Hrvatskoj dakle čine dva delegirana europska tužitelja. Oni su na operativnoj razini integrirani u hrvatski sustav Državnog odvjetništva. Ali su sastavni dio Ureda europskog javnog tužitelja.
Kako je potrebno precizno regulirati odnos odredbi Uredbe i nacionalnog prava postoje dvije mogućnosti. Prva mogućnost je da se parcijalno izmijene i dopune nekoliko nacionalnih propisa. Ili druga, da se donese jedinstveni propis kojim bi se razriješila sva pitanja procesne naravi kao i ona organizacijske naravi te time stvorio okvir za rad Ureda europskog javnog tužitelja. To je svrha donošenja Zakona o provedbi Uredba Vijaća EU 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja EPPO.
Sukladno svemu navedenom stvara se nova kategorija tužitelja. Oni su dio sustava Državnog odvjetništva te će biti integrirani u sustav USKOK-a. Stvarno i mjesno nadležan biti će Županijski sud u Zagrebu koje je prvostupanjsko tijelo u onim predmetima u kojima će optužbu zastupati delegirani europski tužitelj. U slučaju sukoba nadležnosti između Ureda europskog javnog tužitelja i nacionalnog tužiteljstva određen je glavni državni odvjetnik kao nadležno tijelo za rješavanje sukoba nadležnosti.
U slučaju da je potrebno provođenje stegovnog postupka protiv delegiranog europskog tužitelja, taj postupak može pokrenuti glavni europski tužitelj. Stegovni postupak može pokrenuti država članica uz odobrenje glavnog europskog tužitelja.
RH osigurava doprinose za plaće dva delegirana europska tužitelja te iznos plaća i doprinosa na plaće 11 službenika i namještenika odjela delegiranih europskih tužitelja te sredstva kada delegirani tužitelj obavlja i poslove nacionalnog tužitelja. Pored toga predviđeni su i troškovi informatičkog sustava kao i troškove za intelektualne usluge.
Iako su zemlje članice EU neke od najbogatijih i najrazvijenijih država svijeta te stoga je za očekivati niži stupnja korupcije u usporedbi sa manje razvijenim državama, nažalost korupcija pogađa i EU. Suvišno je govoriti isto i za Hrvatsku gdje su korupcijske afere nažalost uobičajena pojava. Ponavljam, nažalost.
22 države članice sudjeluju u pojačanoj suradnji. To su Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Litva, Luksemburg, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Latvija, Estonija, Austrija, Italija a zadnje su se pridružile Nizozemska i Malta.
Ured europskog javnog tužitelja je nadležan za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica sukladno Direktivi EU 2017/1939 od 12. listopada 2017. godine. Upravo u takvom slučaju, „EPPO“ obavlja funkciju tužitelja pred nadležnim sudovima država članica. Upravo to je razlika s obzirom na druga tijela, primjerice OLAF, Europski ured za borbu protiv prijevara koji samo može proslijediti rezultate svojih administrativnih istraga nadležnim nacionalnim tijelima koje onda neovisno odlučuju hoće li pokrenuti kazneni postupak na temelju OLAF-ovih nalaza.
Danas samo 50% pravosudnih preporuka koje OLAF proslijedi nacionalnim pravosudnim tijelima bude okončano osuđujućom presudom. Ono što je ključno napomenuti je niska stopa povrata iznosa izgubljenih zbog prijevare.
Ured europskog javnog tužitelja stalno je tijelo i koristit će prednosti europske i nacionalne razine. „EPPO“ je važan zato što su dosad samo tijela država članica mogla provoditi istrage i kazneni progon u slučaju prijevara protiv financijskih interesa EU-a ali ovlasti nacionalnih tijela prestaju na državnim granicama. Iz svega navedeno, vidimo potrebu za Uredom europskog javnog tužitelja za borbu protiv korupcije. Hvala vam.
Hvala lijepa.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj zeleno-lijevog bloka u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Sandra Benčić, izvolite.
Zahvaljujem se.
Dakle, postavila sam pitanje u replici zapravo koje me interesiralo a to je da li su se, kad smo krenuli u cijelu ovu proceduru, da li se radila procjena potrebnih kapaciteta a na temelju dosadašnjih podataka upravo ovih koje ste i vi spomenuli, koji postotak od OLAF-ovih preporuka završi zapravo procesom, koji od tih procesa završavaju osuđujućom presudom i od njih, koliko sredstava uspijemo povratiti. Isto tako, koliko godišnje takvih kaznenih djela imamo koji se tiču zapravo, koji su vezani uz europski proračun, da bi zapravo znali se pripremiti koji su to kapaciteti koji nam trebaju jer nisam to vidjela u obrazloženju kad nam je dolazio zakon ali sam mislila da ste to možda radili, mislim da bi to svakako bilo dobro napraviti iz razloga da se mogu planirati potrebni kapaciteti jer kapacitet nije samo tužitelj nego i sve ono što će zapravo trebati za provođenje istraga.
Htjela sam također napomenuti jednu bitnu stvar a to je da delegirani europski tužitelji između ostalog da bi se prihvatili kao takvi jer predlažu ih nacionalne države, dakle predložit ćemo ih mi, izabrat će ih glavni europski tužitelj na prijedlog kolegija, međutim oni moraju biti dokazani neovisni i zaista bi apelirala ovdje da se na neki način propišu načini dokazivanja tih kriterija i općenito kriteriji podrobnije definiraju i da nemamo slučajeve kao što smo imali kod izbora glavne državne odvjetnice da se svi šalju u slobodnom stilu gdje se kao kriteriji za izbor navodne osobne činjenice iz povijesti obitelji kao relevantne za to radno mjesto, bilo bi jako dobro da tu vrstu sramotitisa izbjegnemo.
Dakle, što se tiče materijalne nadležnosti ovog europskog javnog tužitelja, dakle tiče uglavnom onih kaznenih djela koja su vezana uz europski proračun kao što smo rekli. I sad tu ja očekujem da će zapravo biti dosta posla jer smo već i u ovoj prvoj financijskoj perspektivi 2014.-2020., ima li prilike vidjeti zapravo brojne slučajeve i brojne afere vezane upravo uz korištenje europskih fondova odnosno ono što odgovara opisu kaznenog djela subvencijske prijevare.
Primjerice tako hrvatska Vlada se svako malo pohvali projektom Slavonija, Baranja i Srijem i napominje kako je 16,5 milijardi kuna već investirano u taj projekt. Treba imati na umu da se radi o ugovorenim projektima a ne izvedenim još uvijek i da neki traju do kraja 2022. godine. Pa tako je recimo iz tog programa a projekta Slavonija, profitirao naravno, profitirala obitelj g. Franje Lucića gdje je tvrtka Tofrado iz Pleternice u vlasništvu Tomislava, njegovog sina uspjela osigurati veliku subvenciju u iznosu od 14,8 milijuna bespovratnih kuna. Polovica tog iznosa dobivena je za restrukturiranje i modernizaciju povećanja konkurentnosti poljoprivrednog gospodarstva i to tvrtka koja se ranije nije bavila nikakvom poljoprivrednom proizvodnjom već isključivo trgovinom ali je ukupno uspjela dobiti gotovo 14 milijuna kuna. Ali to nije sve, dobio je i drugi Lucićev sin, dobila je i njegova svojta, dobio je ženin nećak, sve zajedno kako su novinari istražitelji izračunali, obitelj Lucić je iz projekta Slavonija dobila 16 milijuna kuna.
Pri tome je Franjo Lucić kao bivši vlasnik dvije propale tvrtke, svu svoju imovinu prenio na djecu tako da on od imovine ne posjeduje ništa sada osim njive vrijedne 15 000 kuna pa eto Porezna uprava ni njemu ni njegovoj supruzi nije uspjela naplatiti porezni dug tada u iznosu od 700 000 kuna. Super, dobiješ od države 16 milijuna, duguješ još 700 000 i onda ti se ne može naplatiti jer si sve prenio na djecu.
Da ne govorimo da je iz projekta Slavonija dobila i značajna sredstva obitelj Aladrović i to nekoliko članova obitelji našeg ministra, našlo se i za sina poznatog osuđenog nasilnika u obitelji župana Tomaševića. Ali zanimljivo je naravno kad pogledate sve to koja se i vrsta projekata financira kroz taj projekt Slavonija pa tako primjerice meni uvijek zapadne za oko projekt od 9,4 milijuna kuna koji se zove „Kuća čaja, oaza mira“ gdje gradimo u Slavoniji čak 6 građevina kušaonica čaja na tom jednom mjestu, mislim da je u Špišić Bukovici, edukacijsku dvoranu, poučnu stazu itd., i sve je to lijepo, diže neku turističku infrastrukturu ali ajmo bit realni, da li je to prioritet ulaganja u Slavoniju i nisu li ljudi trebali prioritet ulaganja u Slavoniju?
I kad sam analizirala sve projekte iz .../Govornik se ne razumije./... projekta Slavonija, vidjela sam da naravno velik dio njih ide u infrastrukturu ili neke projekte vezane uz infrastrukturu, dio velik u gospodarstvo a zapravo prioritetno upravo zbog velikih nejednakosti, upravo zbog velike stope siromaštva, bilo je ulaganje u ljude. Nažalost, to se nije tako dogodilo.
Dakle, što se tiče subvencijskih prevara, moramo reći evo, još jedan slučaj koji začudo evo nije od HDZ-a, da ne kažete da samo vaše slučajeve nabrajam pa da sam pa da sam po tome pristrana, ovaj nije, za ovaj je kriv direktno bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Dakle, to je slučaj Pipunić Marka i tvrtka kćeri Žito d.o.o.-a. Dakle on je otvorio tri firme, sa sve tri firme se prijavio za potporu, dobio 38 i pol milijuna kuna odobrenih potpora po tvrtci, međutim naravno, u nekom trenutku, EU je shvatila da je on otvorio tri različite firme samo zato da bi mogao kroz tri firme povuć sredstva i da se zapravo radi o prevari. I tu je pokrenut postupak dakle protiv njega i ono što se u međuvremenu dogodilo je da ta sredstva nisu uspjela biti vraćena nego dapače, da mu je država to trebala isplatiti jer su izgubili slučaj na sudu. A kako su izgubili slučaj na sudu, o tome sam vam nešto danas govorila.
Dakle, izgubili su slučaj na sudu na način da je predmet nakon žalbe na prvostupanjsku odluku bio dodijeljen ne automatskom i nasumičnom dodjelom nego dodjelom jednom rješavatelju i to na način da si je predsjednik ili predsjednica suda dodijeli sama taj slučaj sebi. I to nije jedini slučaj takav koji si je sama sebi dodijelila. Država RH gubi taj slučaj, mora uplatiti tim firmama to što su kao po ugovoru trebale dobiti od europskih sredstava, 38 milijuna kuna i koji je epilog? Država to uplati, a lijepo g. Pipunić proda 50%-tno vlasništvo udjela u ti firmama jednoj mađarskoj firmi pa smo evo tako fino pomogli razviju tvrtke koja na kraju krajeva više nije ni naša.
Dakle, hoću vam reći da način na koji smo do sada upravljali čitavim procesom nadzora, detektiranja subvencijskih prijevara i onda postupaka sudskih oko toga je zaista bio loš i zaista se veselim uspostavi ove pojačane suradnje i zaista mislim posebno imajući na umu da je glavna europska tužiteljica Laura Kovesi, poznata borkinja, antikorupcijska borkinja iz Rumunjske koja je uspjela ugled antikorupcijskog direktorata dići na 60% povjerenja građana, 60% povjerenja su građani, 60% građana Rumunjske je imalo povjerenja u nju i njen rad pa tako vjerujem da ćemo uspjeti sa tom suradnjom uspostaviti mehanizme barem na borbi protiv korupcije u pogledu europskih sredstava. Kada bi to još uspjeli napravit u pogledu sredstava koja dolaze iz državnog proračuna i u pogledu svih ostali antikorupcijskih djela, gdje bi nam bio kraj.
I želim na kraju poručit da je jedna od ključnih stvari kada ulazimo sad u ovaj proces je da stvorimo kriterije za odabir koje će ne samo biti dobri zbog toga jer se radi o pojačanoj suradnji sa europskim uredom nego koje ćemo onda primjenjivati na naše državne odvjetnike. Pa ajmo vidjet, možda ovo pokrene neki val da dižemo ukupne kriterije koje imamo pri odabiru onih koji trebaju voditi kaznene postupke u antikorupcijskim slučajevima. Hvala.
Hvala lijepa.
Evo došlo nam je vrijeme da malo opet provjetrimo prostoriju pa ćemo se vidjeti u 18 i 15.

STANKA U 18,03 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 18,15 SATI.

Evo kolegice i kolege, nastavljamo dalje s radom. Sljedeća je rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a, uvaženog zastupnika Dražena Bošnjakovića, videolink. Pozdravljam, izvolite.
Pozdravljam. U ime Kluba zastupnika HDZ-a iznosim naš stav vezano uz Zakon o provedbi uredbi Vijeća EU o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja.
Ured europskog javnog tužitelja je zapravo jedna ideja o kojoj se dugo jedan projekt, o kojem se dugo u EU raspravlja i iskreno, njegova ideja i cilj je zapravo odgovoriti na financijske prijevare koje se dešavaju unutar EU. Unija je svjesna zapravo da su vrlo često njeni financijski interesi ugroženi radi raznih kriminalnih skupina. Zapravo još postoji jedna i direktiva EU parlamenta i vijeća iz 2017. g. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije.
Temeljno kod te ideje zapravo, ona je preporučila i određeni normativni i određeni institucionalni okvir kako bi se Unija što snažnije i efikasnije borila protiv ovakvih pojava i mi smo u našem zakonodavstvu, dakle izmjenama Kaznenog zakona iz 2018. g. odgovorili na to pitanje i prepoznali smo sva ona kaznena djela koja imaju utjecaj i znači sva ona kaznena djela koja mogu štetiti financijskim interesima Unije, kao što su utaja poreza ili carina, subvencijske prijevare, prijevare u gospodarskom poslovanju.
Također, i ona djela koja utječu snažno na financijske interese Unije, a to su pranje novca, pa primanje mita, davanje mita, utaja, pronevjera na radu i to su sva djela koja u principu u svom opisu slijede zapravo one okvire koji su .../Govornik se ne razumije./... sa tom direktivom koju smo mi .../Govornik se ne razumije./... što ćemo mi to implementirali nego .../Govornik se ne razumije./... ovdje je prvenstveno riječ o .../Govornik se ne razumije./... nacionalna zakonodavstva, svi mi moramo sudjelovati u tom.
Kao što znamo, u ovom projektu ne sudjeluju sve zemlje članice EU, tu je riječ o 22 zemlje jer bilo je dosta prijepora u tom procesu, neki su smatrali da se treba boriti na taj način, neki su smatrali da je Unija već ima jedan dobar institucionalni okvir kroz OLAF, kroz Eurojust, Europol, da su to sve organizacije koje prvenstveno trebamo angažirati u svemu tome, međutim, onda se u procesu zapravo cijele te ideje ipak pojavilo da je potrebno jedno ovakvo, da kažem, nadstranačko tijelo u okviru kojeg bi bila organizirana borba protiv financijskih prijevara.
Podržavamo ovaj zakon i mislimo da je on i nomotehnički dobar, jednim zakonom zapravo u naše zakonodavstvo prenese i provede uredba vijeća, da to ne bude moguće, to bilo organizirati na način da se promjene i neki zakoni kao što .../Govornik se ne razumije./... ali mislimo da je baš ovo .../Govornik se ne razumije./... ovoj stvari urede.
U okviru te rasprave iznimno je važno reći da ta borba mora biti učinkovita i ta borba ne može biti ograničena samo na jednu državu, ne može bit ograničena samo na nacionalno zakonodavstvo nego se tu ovaj, Ured europskog javnog tužitelja smatra kao jedna poveznica, kao jedan koordinator svih aktivnosti na razini nacionalnih zakonodavstava svih zemalja članica.
Tu vidimo zapravo da je organizacija tog Ureda na jednoj centralnoj i na jednoj decentraliziranoj razini. Ova centralizirana se sastoji zapravo od same glavne tužiteljice koja ima svoje zamjenike i zapravo taj ured čini jedan predstavnik iz svake zemlje, .../Govornik se ne razumije./... svake zemlje, a ovi delegirani su zapravo na razini nacionalnih zakonodavstava, ali su dio cijelog tog projekta Ureda europskog javnog tužitelja. Kod nas je to određeno da je to u USKOK-u i tu zapravo što se .../Govornik se ne razumije./... tiče to će biti zapravo sa svim zemljama .../Govornik se ne razumije./... itekako izazova i prostora zapravo za onu nadogradnju tog sustava jer tu ćemo vidjeti da postoje veliki izazovi u samim nacionalnim zakonodavstvima koji su od zemlje do zemlje različiti i vidimo zapravo da .../Govornik se ne razumije./... zemljama i sami kazneni postupak ima .../Govornik se ne razumije./... onda su tužitelji .../Govornik se ne razumije./... istrage određenoj korelaciji sa sudom, konkretno kod nas sud mora dozvoliti, odobriti i potvrditi i optužnicu i pokretanje istrage i mora zapravo donositi odluku o odobravanju pritvora i sve neke procesne stvari, koje recimo, u nekim drugim zemljama sud nema.
I stoga će taj Ured morati zapravo voditi jako računa o tome da funkcionira u okviru različitih nacionalnih sustava i to tako dakle, .../Govornik se ne razumije./... gledajući, a opet ako gledajući institucionalno i kako ovaj, postoji unutar samih .../Govornik se ne razumije./... zakonodavstava, vezano za različite zemlje, postoje i različite definicije samih kaznenih djela koja se reflektiraju na financijske interese.
.../Govornik se ne razumije. Govornik se ne razumije./... itekako imati još prostore i bit će izazova da se njegovo djelovanje harmonizira jednom ovakvom .../Govornik se ne razumije./... gdje svaka zemlja ima svoja neka specifična i različita rješenja. Sve to ne smije biti zapreka da sustav .../Govornik se ne razumije./... Jasno je da ovdje Hrvatska se našla u onom krugu zemalja koje tu ideju i ovaj projekt podržavaju, što mislim da je dobro i mislimo da to zapravo može se dobro realizirati i na borbu protiv korupcije i na borbu protiv kriminala i na našoj naravno nacionalnoj razini, da to može bit sutra jedan podstrijeh za kvalitetnije i bolje funkcioniranje sustava koji se odnosi, koji je ograničen samo za unutar RH. Ali u svakom slučaju, ovo je jedan institut koji već ima jedan dugi niz godina da se o tome razgovara i apsolutno ukoliko ne bi bile te poveznice sa nacionalnim zakonodavstvima, sa nacionalnim institucijama, nacionalnim tužiteljstvima, jasno da ne bi mogao zaživjet kao nekakvo nad tijelo koje nema dodira sa nacionalnim.
Mi ova rješenja koja su ovdje u zakonu podržavamo, smatramo da model jednim zakonom se to regulira i da se to implementira u sudstvo, da je dobro rješenje, smatramo da u budućnosti .../Govornik se ne razumije./... pratiti kako se ova institucija razvija, kako ona funkcionira i suglasno sa svim drugim zemljama članicama Unije koje podržavaju osnivanje ureda će sudjelovati u raspravi i nadogradnji tog nacionalnog okvira i sigurno da ćemo .../Govornik se ne razumije./... bilo u okviru našeg zakonodavstva i našeg i našeg sudstva, mi smo i izbrali osobu koja će biti članica tog ureda na onoj centralnoj razini i u jednoj transparentnom postupku .../Govornik se ne razumije./... kandidate, imali smo posebno povjerenstvo koje je bilo ovlašteno predložiti izbor i taj postupak je proveden.
Negdje u nekim zemljama primjerice u Malti, znam gdje je bio problem da čak nisu imali kandidata koji bi uopće ispunjavao uvjete da tamo bude i unio se i komisija bavi zapravo sa tim problemima, doskočiti kako te probleme riješiti no u svakom slučaju, Unija je potpuno svjesna da proračun koji ima, da svi oni procesi kojima se taj proračun realizira po državama članicama jeste podložan i nekakvim neželjenim situacijama i nekakvim neželjenim procesima gdje se kriminalne skupine javljaju i oni iznalaze metode kakav god bio sustav, oni nalaze svoje metode i načine da djeluju izvan okvira zakona.
Stoga, proračun EU-a koji opet na neki način i mi participiramo svojim uplatama u taj proračun, i mi participiramo i određenim zahtjevima da dobijemo određena sredstva iz tog proračuna, moramo ga zajedno sa svim drugim državama članicama .../Govornik se ne razumije./... Ovime hoću reći zapravo da proračun i financijski interesi EU-a nisu nešto nadnaravno, nešto što mi zapravo ne doživljavamo .../Govornik se ne razumije./... tu jasno je da participiramo i mi i kroz ove uplate gdje uplaćujemo prihode u taj proračun ali i kroz onaj drugi dio koji nas jako zanima, gdje vidimo .../Govornik se ne razumije./... financijskoj zapravo perspektivi i participiramo značajno kroz .../Govornik se ne razumije./... Evo mi podržavamo ovaj zakon i podržavamo .../Govornik se ne razumije./...
Ovime smo zaključili raspravu u ime klubova, slijedi pojedinačna rasprava, prvi je uvaženi zastupnik Ante Bačić.
Hvala, poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, poštovana pomoćnice ministra, kolegice i kolege.
Na ovaj način mislim da znamo da uredbe vijeća implementiramo u naš pravni sustav preko nacrta prijedloga zakona, takva je jedna uredba pred nama vezano iz 2017. g., vezano za suradnju i vezano za osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja. Ona je naslonjena na onu „glavnu direktivu“ a to je kolokvijalno rečeno, PIF direktiva, isto iz 2017. g. vezano za suzbijanje prevare počinjene protiv financijskih interesa Unije u kazneno-pravnim tj. u kaznenim djelima i ove dvije uredbe su povezane, čuli smo evo i u samom uvodnom izlaganju državnog tajnika zašto implementiramo ovaj novi institut Ureda europskog javnog tužitelja a i sami znamo i vidimo, usvajanjem novog proračuna EU-a i implementacija normalno, tih sredstava i u nacionalne proračune, koliko je ovaj institut biran i koliko će biti zanimljivo pratiti razvoj upravo i osnivanja ali i rada samoga Ureda europskog tužitelja ali i delegiranih tužitelja na samim nacionalnim razinama.
On se ustrojava i središnje i decentralizirano, kao što smo čuli na središnjoj razini već je glavna europska tužiteljica na mandatu od 7 g. i preko svoga i kolegija ali i preko svojih delegiranih europskih tužitelja, nadzirat će upravo kaznene stvari vezano i za kazneni progon ali i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa EU-a na temelju ove i ove dvije direktive. Ona će i kada mi predložimo naše delegirane tužitelje europske, imati evo i zadnju riječ vjerojatno koga će i prihvatit u svoj ured.
Ovim zakonom rješavamo niz pitanja od samih ovlaštenih tužitelja, stvarnu i mjesnu nadležnost koju smo ovdje stavili na Županijski sud u Zagrebu, ja se pitam, mislim mogli smo ovo malo i decentralizirat, možda malo već opterećeni Županijski sud u Zagrebu malo pustiti ove nadležnosti pa možda to spustiti na razinu Županijskog suda u Splitu i eventualno ovaj ured otvoriti u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, mislim da ne bi imali nikakvu zamjerku oko toga. Jedina iznimka vezano za stvarnu i mjesnu nadležnost je u samim postupcima prema maloljetnicima gdje će se i primjenjivati Zakon o sudovima za mladež.
U uvodu nisam uspio dobro shvatiti, tj. ni pitati samog državnog tajnika, a to je vezano za samo osnivanje ureda, oke, koji će funkcionirati u Zagrebu, zanima me što se tiče sredstava koje će koristiti upravo ovaj Ured i naši delegirani europski tužitelji, hoće li, jer oni idu iz sredstava EU ili će biti na teret RH. Jer, vidio sam negdje da će ipak, da smo, da smo se usuglasili oko modela part time, za razliku od full time, tako da ovi delegirani europski tužitelji svejedno će raditi i na nacionalnim predmetima.
Ali i netko je, neki klub je prije toga pitao koliko ovakvih predmeta je bilo, mislim da je od 2016. do 2019. predmeti vezano upravo za delegaciju tj. vezano za EU bilo je nekih 22, tako da opet, tu trebamo vidjeti i opterećenje samih tih tužitelja koliko će oni moći upravo stići sve to odraditi, ako će raditi ipak i djelomično na samim nacionalnim predmetima.
Znamo koliko je Hrvatska u ovom proračunu osigurala sredstava u sljedećem 7-godišnjem financijskom planu, tj. sve skupa u sljedećem desetljeću, to je 24,2 milijarde eura. Znamo i koji je tu gospodarski interes, ne samo RH nego i EU, tako da normalno da se moraju te materije zaštititi i bit će itekako zanimljivo kako će ovaj Ured funkcionirati i na koji način će se postaviti u samoj RH.
Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava je uvažena zastupnice Dalija Orešković.
Poštovani predsjedavatelju, kolege zastupnici i zastupnice. Pa činjenica je da su hrvatski građani nezadovoljni sa pravosuđem u cjelini, a osobito su nezadovoljni sa radom tijela kaznenih progona, nekako smatraju da je poražavajuće stanje i poražavajući rezultati u borbi protiv korupcije najvećim dijelom njihova krivnja. Pa onda svi već sada srdačno pozdravljaju uspostavljanje ovakvog jednog ureda, misle da je to srebrni metak koji će riješiti sve naše probleme.
Da se odmah dobro razumijemo, načelno podržavam i to srdačno i ja, veselim se njihovom radu, očekujem dobre rezultate, ali ujedno želim ovom prilikom i ukazati na nekoliko problema jer ih nećemo čuti niti u ovoj sabornici, a usuđujem se tvrditi da će biti i malo sudaca i malo državnih odvjetnika koji će otvoreni, glasno i jasno progovarati o njima u javnosti.
Naime, kako je ovo zamišljeno. Ovo je provedba jedne uredbe Vijeća EU, dakle imati ćemo središnji ured u Luksemburgu gdje će glavna europska tužiteljica biti Laura Kövesi i njezini zamjenici će biti po jedan europski tužitelj od svake od 22 države članice. I imat ćemo pored toga decentraliziranu razinu koja se sastoji od decentraliziranih europskih tužitelja koji su smješteni i djeluju u svojim državama članicama uz posebne ovlasti i položaj koji su im dodijeljeni i imaju iste ovlasti kao nacionalni tužitelji u pogledu istraga, kaznenog progona i podizanja optužnica.
Gdje je problem? U obrazloženju ovog prijedloga i sam predlagatelj kaže da je uredba vijeća EU nadređena nacionalnom pravnom poretku i ima izravnu primjenjivost i to samo po sebi pokazuje čim mi donosimo ovakav zakon, da naše pravosuđe nema samosvijesti, nema samopouzdanja, nema hrabrosti izravno implementirati, odnosno izravno provoditi jednu uredbu Vijeća EU koja zapravo, ono po slovu zakona je već sada u Hrvatskoj na snazi.
I onda mi tvrdimo u obrazloženju ovog zakona, da smo analizom odredbi te uredbe i našeg nacionalnog zakonodavstva vidjeli da postoje neke neusklađenosti, pa ćemo ih kao ovim zakonom ispraviti.
Ja izražavam duboku, duboku sumnju da se ovdje radi o tome. Ja mislim da mi na mala vrata onako, skriveno negdje u fusnotama ovdje želimo djelatnike decentralizirane razine EU tužiteljstva na neki način staviti pod kapu i pod čizmu nacionalnog državnog odvjetništva i to temeljim na nekoliko razloga.
Dakle, sažet ću u bitnom. Dakle, uredba Vijeća zahtjeva od država članica koje sudjeluju u ovom mehanizmu pojačane suradnje, da odrede nadležna nacionalna tijela za izvršavanje određenih propisanih zadaća i predlaže se ovim prijedlogom zakona da se propiše ovlast glavnog državnog odvjetnika RH da bude nadležno tijelo za rješavanje sukoba nadležnosti između nacionalnog tužiteljstva i Ureda europskog javnog tužitelja. I što to sad u praksi na konkretnom predmetu može značiti?
Zamislite da naši nacionalni ali europski tužitelji žele se baviti jednom istragom, malverzacija u korištenju EU fondova i da bi se to trebalo provoditi na temelju uredbe Vijeća EU i na neki način pod nadzorom ovog središnjeg ureda u Luksemburgu, ali naša evo, trenutno, glavna državna odvjetnica ili bilo tko tko ju naslijedi, a ne, ne, ne, to je naša nacionalna nadležnost i to će raditi naš USKOK i naš DORH.
I tu cijela priča pada u vodu.
Dakle, po meni ako su u nekom trenutku u sukobu o tumačenju nadležnosti s jedne strane naše nacionalno tužiteljstvo a s druge strane središnji ured u Luksemburgu i njihovi decentralizirani tužitelji ovdje u Hrvatskoj, onda mi je potpuno nelogično i zapravo mi je pravni apsurd da mi dodjeljujemo jednoj od strana u tom sporu da presudi ovaj sukob oko delegiranja odnosno definiranja nadležnosti.
Ovaj zakon je zapravo nepotreban, u ovom obliku i ovom sadržaju, a kažem, pokazuje nemoć našeg nacionalnog zakonodavstva da izravno primjenjuje uredbe Vijeća EU-a. Hvala.
Imamo jednu repliku, uvaženi zastupnik Ante Bačić.
Hvala, potpredsjedniče.
Kolegice Orešković, kontradiktorno mi je malo, u početku ste govorili da će ovi europski delegirani tužitelji bit iznad naših, onda govorite da će naša glavna tužiteljica moć odabirat nadležnost. Mislim, oko samog sukoba nadležnosti, tko bi trebao u konačnici presuditi? I pak, ne moramo gledati ovaj novi institut kao strano tijelo.
Normalno, ulaskom u EU, dio suvereniteta pa tako i pravosudnoga smo neću reć predali, nego smo ušli u jednu uniju i igramo po možda malo drugačijim pravilima, ali ne moramo gledati, ipak će ovo biti naši tužitelji, ne moramo to gledat kao strano tijelo da netko nama nešto nameće ili da će se oni baviti nekim stvarima koje nisu domaće. Ti delegirani tužitelji će bit ipak imenovani od naše strane. Hvala.
Da, da, niste dobro razumjeli. Pa nije bitno jesu naši ili vaši, bitno je da budu neovisni. A sad samo da vam pojasnim na način na koji vi to možete shvatiti.
Kad imamo u hrvatskom zakonodavstvu sukob između dva suda ili dva različita tijela o sukobu nadležnosti, onda u pravilu taj sukob nadležnosti rješava neposredno više zajedničko tijelo, jel tako? Mi smo u ovom zakonu odustali od tog principa, dakle u situaciji kad imamo spor između dvije strane, jednoj od te dvije strane smo dali pravo da taj spor razriješi. Mislim da bi ovo trebalo svakom prosječnom građaninu bit jasno da ovdje nešto nije u redu.
Nije intencija da ovlašteni tužitelji imaju, kako bi to rekla, glavnu državnu odvjetnicu kao nekog tko im je nadređen i tko ga se na neki način boje. Time ćemo oslabiti ono što se uredbom Vijeća EU-a želi postići i sve ono o čemu se naši građani nadaju.
Hvala. Imamo jednu povredu Poslovnika.
Izvolite, uvaženi zastupnik Bačić.
Hvala, potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Čl. 238., ja se nadam da griješim u ovoj povredi Poslovnika, rekli ste da ćete mi objasniti kako bi ja mogao shvatiti. Ja se nadam da to nije bilo s visoka pošto sam kolega pravnik kao i vi, i ne trebamo to gledat kako bi netko shvatio u smislu kako će shvatiti naš prosječni građanin, ne trebamo baš sa visoka gledati ni na građane da neke dijelove neće shvatiti a kamoli na mene, ali nadam se da griješim. Hvala.
…/Upadica Orešković: Ja mislim da to naši građani shvaćaju, mislim da vi niste./…
Nemate odgovor, nije replika bila.
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Pa molim vas, izađite, otiđite na svoje mjesto jer nije replika, vi ste završili a vi g. Bačiću, dobivate opomenu.
Slijedeća pojedinačna rasprava, uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Evo da malo pomognemo našima, vrijednome osoblju koje je cjelodnevno ovdje uz nas.
Kad govorimo o javnom tužitelju europskome, znam da će biti imenovan u Hrvatskoj decentralizirani javni tužitelj, njegov ured ovdje koji će imati u Hrvatskoj, međutim ja bih rekao ovdje državnom tajniku i pomoćnici ministra da hrvatski narod ima 5 zamjerki a to sam rekao i najveći, nepovjerenje u 5 stvari, to sam rekao i predsjedniku Vrhovnog suda, g. Đuri Sessi, kad sam rekao prvo je pravosuđe, drugo je pravosuđe, treće je pravosuđe, četvrto je pravosuđe i peto je pravosuđe i jedno što je najbitnije, to je, ja sam rekao Đuri Sessi da je najbitnija kesa, pravosuđu je jedno od nešto najbitnije kesa i to ne povjerenje je dovelo do toga, razine da gospodarstvenici, razvoj RH stagnira a vidjeli smo kako Hrvatska funkcionira i cijeli sustav na slučaju Janaf, kako korupcijska hobotnica ima neovisno, kako ima utjecaja u neovisna tijela kako se probijaju mjere i na koji način funkcionira.
Ako vi mislite da mi prepisivanjem uredbi, direktiva i delegiranjem jednoga tužitelja kojeg će imenovati europski tužitelj, tj. imenovanje je na temelju, iz Hrvatske će imenovati neko, u biti dal mi mijenjamo taj sustav. Mi moramo, danas ste trebali kolega Bačiću, kolege iz HDZ-a pokazati kad je bilo povjerenstvo da se istr4aži utjecaj politike na neovisna tijela. Pa vi znate uvaženi državni tajniče, da je sve politika što se tiče pravosudnih tijela, vi pomoćnice ministra. Sve. Sve. Od imenovanja, određivanja sudova, općinskih, broja, sve je politika, sve. I sve u kesi. To sam baš rekao Đuri Sessi. Kesa, kesa, kesa.
I ako mi ozbiljno kao saborski zastupnici nismo spremni i nemamo hrabrosti osnovati povjerenstvo da vidimo utjecaj politike na neovisna tijela koja su vidljiva u Janaf-u, Krš Pađene, to košta naše građane. A govoriti o subvencijama, poticajima i sufinanciranju iz europskih fondova, nikada više, evo nabrojit ću nekoliko primjera.
Nikada više sredstava nije davano u poticajima u poljoprivredi utučeno nego sada. Nikad manje nismo proizvodili, nikad manje domaćih proizvoda. I nikad više uvozili. Šta vam govori? Da poticaji bilo europski, to su isto naši ali mi smo, Hrvatska je član, znači to plaća EU, hrvatski građani i tu administraciju, te fondove, znači da u biti taj novac se ne daje gdje se trebao davati. Daje se ljudima, recimo u mljekarstvu, u uzgoju govedarstva, daje se ljudima koji ne znaju koliko krava ima sisa. Ja vam to mogu potvrditi po pitanju krških pašnjaka. Dobivaju poticaje za eko održavanje krških pašnjaka ljudi u kršu doli koji ne znaju kako krava ima sisa, kako izgleda krava, što je vol, što je bik, što je krava, ne znaju, primaju poticaje i to je činjenica.
A da ne govorim o javnim nabavama. Javne nabave su JANAF, vidli ste šta ima, imate klupu tu jednoga uvijek imate nekog iz pravosuđa, 3 ministra, imate brojača novca, kesa se donese, stavi u brojač, na brzinu se to izbroji, tu dođe, što se tiče energetike, ministar ugroze okoliša Ćorić ili dođe čovjek koji voli igrati na karata, Butković, on inače, doš'o igrat na karata od velike ljubavi o kartama i to se to .../Govornik se ne razumije./... i tako se rješaju javne nabave, da bi na kraju vi uništili konkurenciju, konkurenciju, a da bi imali dobre sponzore.
I nesrazmjer imovine, nitko nije Kovačevića Dragana pitao o nesrazmjeru imovine nit će ga tko pitati. Tako si u gospodarenju otpada, centar gospodarenje otpada, pa mi bi mogli cijelu priču, poglavito javne nabave, poticaje, subvencije iz EU fondova raspravljati. Ali ovo nije rješenje jer mi nemamo hrabrosti, mi, pokazati tim, da stanemo na stranu neovisnih tijela, nemate hrabrosti zato što triba uvijek utjecati na neovisna tijela kako bi opstali u sustavu igrači koji vuču konce u sjeni, po klubovima, mračnim, crnim, tamnim i to vrijeme kada su ljudi biže, kada imamo mjere korona, one navodno kartaju, ali sa novčanicama i punom kesom para.
Jednu repliku imamo, uvaženi zastupnik Željko Sačić.
E poštovani kolega Bulj, dakle, slušajući vašeg prethodnika, kolegu Grmoju koji je rekao da će podržati ovaj Ured i tako, ali i vaše izlaganje, ja bi vas molio da odgovorite na pitanje, zapravo na jednu konstataciju gdje ste se referirali da nije Kovačeviću imovina, porezna uprava mu nije uopće došla. No ovim novim, Nadanu Vidoševiću, vidimo i sad je došla, itd.
Međutim, činjenica je da od 2014. g. dakle po Izvješću naše glavne državne odvjetnice, od 2014. g. u odjelu za, u odjelu USKOK-a mi nemamo ustrojen, znači on je predviđen, odjel za financijske istrage, od 2014. on nije popunjen. Pazite, on nije popunjen, pa osim poreznog USKOK-a nema ni tko, pa vas molim, dajte to u duhu ovog sada jednog novog prijedloga.
Hvala lijepo.
Pa meni uvijek padne napamet bivši ministar za vrijeme premijera Sanadera, evo, pitajte kolegu Bačića, državnog tajnika Borića, pitajte znadu li ili primjer predsjednika HS-a g. Jadrokovića, znadu li Sanadera. Oni kad međusobno razgovaraju, kad je nešto o Sanaderu, mi ga ne znamo koji je to. Govorim o premijeru, zašto? Jer sustav, jer sustav, ako nema namjeru da se bori protiv toga i ako mi kao saborski zastupnici, danas, vi kolege, vi, vi, vi, gledajte me, ste glasali protiv istražnog povjerenstva koje će biti, mi saborski zastupnici koje narod legitimira, da vidimo utjecaj politike na neovisna tijela, onda kolega Sačić, pa mogu oni tu metit 300 ljudi, ako mi ne pokažemo političku volju u borbu protiv te nemani u korupciji i kriminalu, vjerujte mi, nema ništa iz toga.
Taj sustav će i dalje biti hranidbeni lanac, poglavito u politici i kroz političke kampanje.
U ime predlagatelja, uvaženi državni tajnik, Juro Martinović.
.../Upadica se ne čuje./... Hvala vam predsjedavajući HS-a. Zastupnice i zastupnici, hvala vam na, ja bih rekao konstruktivnim diskusijama oko ovog zakonskog dokumenta koji, a većina se vas složila je neminovan, potreban, dakle i u tom smislu me veseli način na koji ste u pravilu danas diskutirali, bar vi koji ste govorili o biti koji ste govorili o tom zakonu.
Dakle imamo potrebu kratko, jedna zastupnica je problematizirala kapacitete i sredstva za rad, naravno, sredstva za rad su osigurana, ona su u prvoj godini negdje oko 3, 3,5 milijuna, nešto manje zato što će u prvoj godini biti projicirano najviše troškova, u drugoj godini je to negdje na 2,5 milijuna i tako bi trebalo biti za ubuduće. Ti se troškovi odnose na sve ono što će taj odjel USKOK-ov trošiti, na primarnu radnu snagu da to dvoje ljudi za koje ćemo plaćati doprinose, dakle zdravstveni i mirovinski, ustvari će to plaćati oni sami iz svoje neto plaće, onda će im država refundirati.
Dakle, sredstva su osigurana. Problematiziralo su se kriteriji koji nisu vidljivi iz ovog zakona, vjerujte mi da su kriteriji jako precizno i kvalitetno propisani i oni su propisani Pravilnikom o uvjetima i postupku predlaganja kandidata za imenovanje delegiranih europskih tužitelja i taj pravilnik je danas stupio na snagu, objavljen u Narodnim novinama.
Dakle, kolegica Orešković je problematizirala da li je bio ovaj zakon potreban. Ja vam moram reći da nemam nikakve dileme, ali ajmo reći, mogu za sebe reći da nisam bitan, radna skupina je radila na ovom zakonu koja je bila sastavljena od predstavnika akademske, dakle znanstvene zajednice, Katedra Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavnici DORH-a, Vrhovnog suda, odvjetništva i naravno, ovaj dio u Ministarstvu pravosuđa, sada Ministarstvo pravosuđa i uprave, dio Uprave za kazneno pravo.
Radio se ozbiljan i težak posao u komunikaciji sa Bruxellesom, u komunikaciji sa našom predstavnicom u Europskom javnom tužiteljstvu, dakle, sve države članice koje su pristupile ovom projektu, a njih je 22, pristupile su na isti način, dakle uredba je kao takva, naravno, izravno primjenjiva na, u našem pravnom okviru, ali ovo je provedbeni propis kojim mi uređujemo neke stvari koje uredba jednostavno nije regulirala.
Samo, primjerice, reći ću vam da nije ovog propisa onda bi nadležnost mogla biti svih sudova u RH, mi smo to suzili. Što se tiče ove opservacije kolegice Orešković oko toga da mi smo u zakon unijeli, dale planiranu opstrukciju, jer vidite, zbog sukoba nadležnosti između .../Upadica se ne čuje./... domaćeg DORH-a i europskog, netko mora arbitrirati, ona je u pravu kao pravnica, kada govori da bi to bio netko treći iznad jednih i drugih, u ovoj situaciji tog trećeg nema i mi smo naravno ovu temu imali nekoliko sati na radnoj skupini. Imali smo dilemu, rekao bih, suverenističku, da li to prepustili dakle Bruxellesu ili ostaviti u hrvatskoj ingerenciji. Smatramo da će toga biti malo, ali u toj dilemi smo mi jednostavno dali prednost, dakle glavnoj državnoj odvjetnici RH, odnosno odvjetniku, kad to bude, da on presudi.
Naravno, što je alat onima koji ne budu vjerovali? Alat je sud EU u Luksemburgu, koji je, između ostalog, zadužen tumačiti propise EU. On može brzo zauzeti stajalište da to nije ispravno pa će se raditi drugačije. Evo, dakle, još jednom hvala na korektnim i konstruktivnim diskusijama i na potpori ovom zakonu.
Mi smo kao predlagatelj, dakle Vlada, dobili smo i 3 amandmana od Odbora za zakonodavstvo, dakle nomotehničke naravi na čl. 2., na čl. 4 i čl. 5. Dakle nomotehnika čista i mi prihvaćamo i 1. i 2. i 3. amandman Odbora za zakonodavstvo HS-a.
Hvala vam lijepo.
Imamo jednu repliku, uvaženi zastupnik Ante Bačić.
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, samo kratko pitanje. Zašto smo se opredijelili za ovaj model part time u smislu ovih predmeta koji budu dolazili, hoće li to biti preveliko opterećenje za delegirane tužitelje i ne bi li bilo bolje da oni samo rade na tim predmetima? Ovako ih možda nacionalni predmeti budu previše opterećivali.
Hvala.
Hvala vam na ovom pitanju, dakle imao sam čak namjeru pa evo, sam to propustio. Dakle, velika je dilema bila od početka, kada smo ušli u ovaj zakonski projekt, full ili part time. Dakle, Bruxelles je zagovarao odmah full time, mnoge države koje su pristupile ovom projektu na stanovit način opirali, pa i mi smo se lagano opirali i onda je napravljen kompromis u izravnim pregovorima sa glavnom europskom tužiteljicom, da za početak to bude part time, očekujući da nećemo imati previše posla na početku.
Dakle, part time je samo u ovoj startnoj fazi dok nije za očekivati da će oni imati, da će imati za puni pogon, tada ćemo ih i mi kao država u jednom dijelu plaćati ako budu radili za nas. Dakle to za pro futuro nije problem samo u toj prvoj startnoj fazi uhodavanja. I još jednu stvar koju moram svima reći, dakle ovaj zakon ne stupa na snagu, .../nerazumljivo/... on se objavljuje u Narodnim novinama, ne stupa na snagu kao klasični zakoni.
On će stupiti na snagu odlukom EU komisije kada ju glavna europska tužiteljica izvijesti da je Ured spreman za početak rada. Dakle Ured europskog tužitelja, a ne ovih delegiranih.
Hvala.
Evo, s ovim smo iscrpili raspravu. Zaključujem raspravu. Glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.

69

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja ("EPPO"), hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 85
18.12.2020.
Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU 2017/1939 od 2. listopada 2017. o provedbi pojačanje suradnje u vezi s osnivanjem ureda europskog javnog tužitelja, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 85. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena, amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo. Tijekom rasprave predstavnik predlagatelja prihvatio je amandmane odbora te oni postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Sada dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
I tko je protiv?
Utvrđujem da je jednoglasno sa 128 glasova za donesen Zakon o provedbi Uredbe Vijeća EU 2017/1939 od 2. listopada 2017. o provedbi pojačanje suradnje u vezi s osnivanjem ureda europskog javnog tužitelja.
PDF