Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 4

PDF

39; 40; 41; 42; 43

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 55
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 56
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 58
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 73
02.12.2020.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Poštovane zastupnice i zastupnici, na temelju čl. 247. Poslovnika HS Odbor za financije i državni proračun predložio je provođenje objedinjene rasprave o sljedećih pet točaka:
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 55,
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 56,
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57,
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 58,
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, hitni postupak, prvi i drugo čitanje, P.Z. br. 73.
Ima li primjedbi? Izvolite kolega Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HRAST)
Poštovani predsjedniče HS-a.
Jučer smo čuli najavu predsjednika kluba HDZ-a da će se u ovoj sjednici raspraviti i isključivi gospodarski pojas. S obzirom da se radi o jako važnoj temi, evo volio bih čuti informaciju je li to istina, je li to samo glasina, je li gospodin Bačić pogriješio ili se o tome stvarno misli raspravljati na ovoj sjednici?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović znadete i sami da ste sad napravili nešto što baš nije bilo fer jel sam pitao oko objedinjavanja ovih pet točaka. Ali bit će na ovoj sjednici isključivi gospodarski pojas, u ovom trenutku ne mogu još točno reći kada, ali moguće je ili idućeg tjedna ili u onom tjednu koji je zadnji tjedan rada, dakle koji počinje 14.12. Sasvim sigurno ćemo raspraviti i tu točku.
Dakle, budući da nema primjedbi na objedinjenu raspravu provest ćemo je kako sam i najavio.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Uvaženi predsjedniče.
Ja bih također rekao da mi je drago što će se točka naći na dnevnom redu, … /Govornici govore u isto vrijeme./ …
… ta točka već nalazi na dnevnom redu koji je Most nezavisnih lista predložio ne po prvi put … /Govornici govore u isto vrijeme./ …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj ajde molim vas sjednite. Ovo nije korektno, imat će slobodan govor, bit će rasprave uključite to u nekom trenutku kad god želite, ali ovo što sada radite je čisto kršenje Poslovnika i ometanje rasprave.

Bulj, Miro (MOST)
Pa čisto … ispalo mi i dalje populisti da ima taj prijedlog.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ma to je ovo što sad radite vam je populizam, to baš ono što nije dobro.
… /Upadica se ne razumije./ …
Dakle, ponavljam još jednom nema primjedbi.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se zakonski prijedlog P.Z. br. 73 raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i za financije i državni proračun.
Sada bih molio da nas u ime predlagatelja dodatno informira o prijedlozima zakona poštovani potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Izvolite potpredsjedniče Vlade.

Marić, Zdravko
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane dame i gospodo zastupnici.
Kao što je najavljeno u okviru rasprave o prvom čitanju tada četiri zakona, danas drugo čitanje ili konačni prijedlozi pet zakona kako je i najavljeno u samoj, pa ja bih iskoristio u ovim uvodnim riječima prije samih replika i same rasprave one ključne poruke što se mijenja u zakonima i apostrofirati što je eventualno drugačije u odnosu na ono samo prvo čitanje.
Dakle, govorimo o paketu od pet zakona porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na dohodak, fiskalizacija o prometu gotovinom i financiranje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, krenut ću sa porezom na dodanu vrijednost.
Dakle, bitni elementi koje sam ovaj propis uređuje prije svega to je usklađenje sa direktivama EU iz 2017. i dvije iste direktive iz 2019. godine, dakle ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura. Osigurava se da porezni obveznici iz EU i porezni obveznici iz trećih zemalja posluju u ravnopravnim uvjetima. Sada su porezni obveznici iz EU u neravnopravnom položaju u odnosu na porezne obveznike iz trećih zemalja.
Naime, porezni obveznici prilikom prodaje dobara na daljinu građanima unutar EU obračunavaju plaću i PDV u svojoj državi članici dok se dobra koja se prodaju na daljinu, a uvezana su iz trećih zemalja u pošiljkama male vrijednosti do 22 eura oslobođena PDV-a pri uvozu.
Drugi bitan element koji se ovim konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona mijenja ili predlažemo da se promijeni je olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, dakle plaćenim i naplaćenim računima na 15 milijuna kuna, trenutno je 7,5 ovo je na 15 milijuna kuna. Također smo iskoristili maksimalni prag koji je predviđen samom direktivom u protuvrijednosti dva milijuna eura.
Rasterećenje poslovanja naravno jer se prije svega utječe na poboljšanje likvidnosti poreznih obveznika i stabilniji novčani tijek obzirom da govorimo o praktički 90-ak posto poreznih obveznika koji bi mogli koristiti ovakvu mjeru.
Proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu također jedna važna stvar koja ima normalno i jedan likvidonosni efekt na sam proračun, međutim proračun to može podnijeti, dakle ovdje se ne radi o nekakvom gubitku nego samo jednostavno olakšavanju samim poduzetnicima.
Što se tiče prvog čitanja koje su to promjene u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje. Dakle, u čl. 1. kojim se mijenja čl. 2. dodan je podstavak 12. radi usklađivanja s pravnom stečevine EU odnosno direktivom Vijeća iz 2020. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu identifikacije poreznih obveznika u Sjevernoj Irskoj, potom su čl. 2., 5., 6., 9., 16., 33., 42. dorađeni u skladu s primjedbama Odbora za zakonodavstvo radi usklađenja s nomotehnikom.
Čl. 21. je izmijenjen i također radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU i definiran je pojam država članica prijava i na kraju čl. 25. izmijenjen je na način da se mijenja cijeli st. 2. kako bi se preciznije propisale usluge koje se iskazuju u prijavi poreza na dodani vrijednost za posebni postupak.
Što se tiče odnosno Konačnog prijedloga Zakona o porezu na dobit, koji su to ključni elementi već su spomenuti u prvom čitanju. Ponovit ćemo naravno, smanjenje porezne stope za sve one koji imaju godišnji promet ili prihod do 7,5 milijuna kuna sa 12 na 10% što je naravno rasterećenje upravo tih malih i srednjih poduzetnika, kao što je slučaj kod prethodno spomenute mjere kod PDV-a, govorimo o negdje od oko 90-tak posto, dakle možemo zaokružiti na 9 od 10 poreznih obveznika poreza na dobit je u ovom razredu i za njih je ovo rasterećenje sa 12 na 10%.
Također, smanjuje se i porezna stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s također, s 12 na 10 obzirom da su izmijenjene, naravno, propisi o oporezivanju dohotka koji predviđa smanjenje porezne stope za dohodak od kapitala ostvaren po osnovi dividendi u udjelu od dobiti s 12 na 10, potrebno je radi izjednačavanja, naravno, poreznog položaja inozemnih dioničara i članova društva koji nisu fizičke osobe, smanjiti stopu poreza po odbitku s 12 na 10, čime se naravno, utječe i na dodatnu konkurentnost samog gospodarstva odnosno poticanje ulaganja.
Smanjuje se i stopa poreza po odbitku s 15 na 10 pri isplati naknada za nastupe inozemnih izvođača, umjetnika, zabavljača, sportaša i sl., također, uskladba sa ostalim odredbama. Predlaže se utvrđivanje porezno priznatog rashoda kreditne institucije u iznosu otpisanog kreditnog plasmana građanima ili poduzetnika, ako je riječ o otpisu kreditnog plasmana čija je vrijednost usklađena, odnosno umanjena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke i ako je riječ o otpisu potraživanja od nepovezane osobe. Već u prvom čitanju u raspravama kako po klubovima, tako i pojedinačno, prepoznali ste koja je osnovna namjera same ove mjere, dakle da se između ostaloga, da jedan porezno-stimulativni mode ili način da se aktivno upravlja sa potraživanjima, odnosno dugovanjima.
Dakle, koliko je ovo prema kreditnim institucijama potencijalno dobra stvar, to je više, ja bih rekao prema građanima i poduzetnicima koji imaju određena dugovanja, a koji su zapali u određene poteškoće, da se, kako to kažemo, na jedan aktivan pristup, kroz potpuni otpis ili umanjenja vrijednosti, naravno, omogućava lakši ili normalno, normalniji način otplata.
Vezano uz cijene ugovora između povezanih osoba propisuje se obveza redovitog usklađenja transfernih cijena prije predaje prijave poreza na dobit, odredbom se naglašava obveza poreznim obveznicima za redovito provođenje usklađenja transfernih cijena kako bi cijene i ugovorni odnosi između povezanih osoba, uglavnom domaćih i inozemnih u svakoj godini bili utvrđeni prema načelu nepristrane transakcije i to prije predaje porezne prijave. Očekuje se sprječavanje nesporazuma, ispravaka poreznih prijava i sprječavanje sudskih ili arbitražnih postupaka.
Jedna od promjena u odnosu na prvo čitanje je proširenje opsega primjene pravila vezanih uz neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima, dakle proširuje se opseg primjene pravila vezanih uz spomenute neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima što je u skladu s preporukama OECD-a i G-20 u području međunarodnog poreznog prava. Očekuje se kako će se smanjiti iskorištavanje protivno svrsi i cilju poreznih pogodnosti propisanim međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Možemo reći jedna tehnička uskladba sa onim što se čini i radi na globalnoj razini, vjerojatno ste pročitali ili pratili u medijima i proteklih dana, na sastanku ministara financije EU donijeli smo određene zaključke i odluke upravo na tragu ovoga globalnoga principa kojeg vodi OECD i kojega EU naravno i implementira, a to je da se čine dodatni napori kako bi se smanjila porezna evazija, odnosno tzv. agresivno porezno planiranje.
Potom dolazimo na Zakon o izmjenama i dopunama poreza na dohodak. Glavni element je naravno, snižavanje stopa s 24 na 20, odnosno s 36 na 30%. Smanjenje, također, poreznih stopa s 12 na 10 koje se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Sve to skupa naravno je usmjereno i između ostaloga, smatra da će imati određene efekte na povećanje raspoloživog dohotka, naravno, onih koji plaćaju porez na dohodak jer jedino na taj način se može njih na neki način s ovim zakonom dotaknuti, ali u isto vrijeme, naravno da ćemo, siguran sam, i u tijeku replika i rasprave govoriti i o svim ostalima koji možda u ovom trenutku nisu dotaknuti samim ovim zakonom, ali smo učinili neke mjere kako bi, između ostaloga, utjecali i na dizanje njihovog raspoloživog dohotka, tu prije svega mislim na neoporezive primitke.
Potom uvođenje nacionalne naknade za starije osobe kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Cilj je definirati porezni tretman ove naknade kako bi se pojačala pravna i materijalna sigurnost osoba koje ostvaruju pravo na istu. Stoga se proširuje obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Također, povećanje poreza na dohodak koji je ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, čuveni pojam koji je dobro znan i spominjan u HS-u nerazmjer imovine. Trenutno postoji stopa koja, prema postojećem zakonu, je 36%, dakle ova najviša stopa, uvećana za 50%. Dakle, množena koeficijentom 1,5 što de facto znači 54.
Kako mi ovu najvišu stopu snižavamo sa 36 na 30, ovaj korektivni faktor ili koeficijent povećavamo na 1 odnosno 100% ga .../nerazumljivo/... dižemo. Dakle, 30 puta 2, odnosno 100 uvećanje, de facto 60%. Dohodak od imovine po osnovi najma odnosno zakupa smatrao bi se prijavljenim dostavom isprava od javnih bilježnika. Dakle svi oni koji iznajmljuju različite vrste svoje imovine, nekretnina, stanove, kuće i sl., ukoliko svoj ugovor sa najmoprimcem ovjeravaju kod javnog bilježnika, taj isti javni bilježnik šalje sada to u poreznu upravu, dakle ne moraju i oni još ići sa tim ovjerenim ugovorom u poreznu upravu.
Naravno, ako sklapaju ugovor izravno, bez ovjeravanja, onda si oni u obvezi naravno, poslati na neki način, mora doći u poreznu upravu taj ugovor, ali u svakom slučaju, ako ide i putem javnog bilježnika, ne moraju se duplirati ti koraci.
Ujednačavanje godišnjeg obračuna za sve porezne obveznike i pojednostavljenje sustava. Dakle ujednačavanjem godišnjeg obračuna, odnosno ukidanjem oporezivanja godišnjom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, s obzirom na predloženo smanjenje stope oporezivanja godišnjeg poreza, a kako bi se već povećana ili povećala porezna osnovica za oporezivanje po stopi od 24 s 210 tisuća na 360 tisuća, postići će se dodatna jednostavnost i pravednost poreznog sustava koji smo već i apostrofirali u prvom čitanju.
Proširenje mogućnosti isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica. Sada trenutno u zakonu piše „samo ukoliko ostvarena dobit“, širimo to i na one koji nisu u dobiti, to je posebno važno za male kompanije koje su u samom startu i na početku kada između ostaloga i nisu u ovoga dobitnom na neki način računovodstvenom dijelu, tako da se omogućuje da oni i na, bez obzira na svoje trenutno stanje mogu sa svojim aktivnostima dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica stimulirati svoje radnike.
Usklađivanje odredbi konačnog prijedloga zakona s odredbama posebnih propisa, prije svega učeničke i studentske udruge. Potom proširenje obuhvata primitaka koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada, dakle prije svega se odnosi na cijepljenje protiv zaraznih bolesti …/Govornik se ne razumije/…poslodavac isplatiti primitke, a tj. plaće na svoj teret omogućava radnicima propisuje se naravno s ciljem prevencije zaštite, dakle rekli smo i cijepljenje, ali isto tako i određena testiranja, tako da sada nešto što nije sastavni dio ovoga zakona koji je dio podzakonskog akta u ingerencija ministra financija o čemu mi uvijek naravno i izvještavamo HS, značajno je proširen taj obuhvat tih neoporezivih primitaka.
I definiranje poreznog položaja primitaka koje će ostvarivati „digitalni nomadi“ odnosno oslobođenje od oporezivanja istih. To je između ostaloga ključna razlika u odnosu na prvo čitanje. Dakle, obzirom da se novim prijedlogom Zakona o strancima uvodi pojam „digitalnih nomada“ koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz RH, ali ne poslodavcima na područjima RH, te da se radi o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, predlaže se propisati porezno oslobođenje za primitke koje će isti ostvarivati po toj osnovi kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru RH kao mjesta njihovog boravišta i rada.
Prije nekog vremena imali ste sličnu raspravu i sa kolegama iz MUP-a u okviru njihovih prijedloga zakona.
Također imamo i određene promjene u odnosu na prvo čitanje. Povrh ove odredbe što se tiče „digitalnih nomada“ imamo nekoliko i nomotehničkih izmjena sukladno komentarima i Odbora za zakonodavstvo, ali općenito sukladno našoj samoj raspravi u prvom čitanju.
Što se tiče Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, dakle tu nije bilo nikakvih izmjena u odnosu na ono što je predviđeno i prezentirano u prvom čitanju, ali glavna promjena u odnosu na postojeće zakonodavstvo je propisivanje visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika, dakle rasterećenje poreznih obveznika kroz smanjenje troškova poslovanja predlaže se dati ovlast ministru financija da pravilnikom propiše visinu blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.
Ova 4 zakona kako smo i prezentirali u prvom čitanju u svom nekakvom neto obujmo je li najveća financijska, najveći financijski efekt je od promjena u Zakonu o porezu na dohodak negdje oko 2 milijarde kuna.
Također treba dodati i promjenu u Zakonu o porezu na dobit oko 125 milijuna kuna prema našim procjenama.
S druge pak strane promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednosti uskladbe sa direktivama da će i mala vrijednost do 22 EUR-a biti u sustavu PDV-a, kod uvoza iz trećih zemalja će imati nešto pozitivni efekt na sami proračun. Dakle, sve skupa kada zaokružimo ovo je negdje, nešto manje od 2 milijarde kuna težak paket ova 4 zakona.
Kako su promjene Zakona o porezu na dohodak rasterećenje i statistički promatrano gubitak jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, kako smo najavili već u prvom čitanju, odlučili smo se za ponovno sustavno, nazvat ćemo tako, zadiranje u sam taj sustav odnosno Zakon o financiranju, kao što smo učinili i sa zakonom koji je stupio na snagu 1.1.2018. kada je de facto kompletni prihod od poreza na dohodak ustupljen jedinicama lokalne i područne odnosno regionalne samouprave tadašnjim i postojećim zakonom on se dijeli od 160 ide gradovima i općinama, 17 županijama, 17 sve jedinice pune tzv. Fond izravnanja kojim ide prema gospodarski slabije razvijenim gradovima i općinama i županijama sukladno kriterijima koji su utvrđeni, dobro znani, poglavito vama lokalnim čelnicima, gledaju se porezni prihodi odnosno pomični prosjek proteklih nekoliko godina u odnosu na prosjek RH i preostalih 6% opet ide gradovima, općinama i županijama, ali za specifičnu namjeru definiranu decentraliziranim funkcijama, dakle točni postoci se znaju koliko za školstvo, za zdravstvo, za socijalu, za vatrogastvo.
Kada gledamo sada ove promjene Zakona o porezu na dohodak i da je to, da bi to bio gubitak jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave naš je prijedlog nakon provedenog javnog savjetovanja, dakle doći danas i sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave gdje bi između ostaloga promijenili i korigirali ove omjere i ključnu promjenu napravili da kompletni Fond izravnanja koji dalje ostaje ne bi se više punio od strane jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave nego od strane centralnog državnog proračuna.
Kada uzmemo usvezu i u odnos koliko je težak, nazovimo ga tako, Fond izravnanja bio proteklih godina, dakle govorimo o iznosu od oko 2 milijarde kuna, praktički to je na neki način u potpunosti neutralizacija ovog efekta poreza na dohodak, dakle možemo reći da kompletni teret poreznog, 5. kruga porezne reforme ide na sam teret državnog proračuna, dakle državni proračun je taj koji će puniti Fond izravnanja. Raspodjela sredstava iz Fonda izravnanja ostaje nepromijenjena i dalje ide za gospodarski slabije županije, gradove i općine prema kriterijima koji su utvrđeni i dobro znani i ja mislim pravedni, pošteni i dobrim dijelom, ja bih rekao, u praksi se to i potvrđuje.
Također u samim izmjenama se mijenja i omjer raspodjele poreza na dohodak obzirom da sada ovih 17% nije više obveza jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave u smislu punjenja već to radi državni proračun, sada imamo i drukčije omjere u raspodjeli ovih istih 100 jedinica poreza na dohodak, sa 60% na 74 raste udio gradova i općina, sa 17% na 20 raste udio županija, preostalih 6% ostaje nepromijenjeno za već spomenute decentralizirane funkcije prema istom ključu, modelu odnosno postocima koji su između ostaloga tako i definirani.
U svakom slučaju namjera ovim zakonom je više nego evidentna, dodatno jačanje i održivost fiskalnih kapaciteta lokalnih jedinica, svih gradova, općina i županija. Naravno da sukladno i postojećem zakonodavstvu koje regulira između ostalog ai sustav plaća i neke druge kriterije na lokalnoj razini, mi ćemo naravno pratiti razvoj događanja i između ostaloga ono što volimo apostrofirati da održivost lokalnih proračuna je jedan od ključnih preduvjeta između ostaloga i ravnomjernog regionalnog razvitka i to su sigurno parametri kojima ćemo se voditi i u godinama koje slijede.
Namjera jačanja fiskalnih kapaciteta lokalne samouprave i izmjenama zakona koji je stupio na snagu 1.1.2018., a isto tako i ovoga koji bi trebao stupiti 1.1.2021. je jačanje upravo tih fiskalnih kapaciteta da se pojača mogućnost apsorpcije europskih sredstava i isto tako i onih investicija koje se ne samo financiraju iz europskih fondova nego i iz lokalnih izvornih prihoda i to je nekakav smjer kojim mi idemo i dalje.
Ponovit ću još jedanput lokalna samouprava kompletna je sastavni dio obuhvaća opće države i javnog duga i naravno mi sa centralne razine jednako gledamo kako na državni proračun, izvanproračunske korisnike tako i na lokalnu samoupravu.
Međutim, određeni i kriterij i limiti i kao takvi mehanizmi kontrole trošenja proračunskog novca i fiskalne odgovornosti moraju postojati. Mi ćemo naravno po potrebama te kriterije i pooštravati, mijenjati, korigirati sve naravno kako budemo vidjeli implementaciju i ovog kao i nekih drugih zakona.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministru financija.
Sada ćemo prijeći na replike. Samo da vidim koliko ih ima da vas otprilike izvijestim, znači imamo 11 replika iz sabornice, 1 video putem i 2 iz susjednih dvorana, sve zajedno znači 14 replika.
Prvi je kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Ministre, pet krugova kad kažete poreznih reformi, međutim ne rješava se ono ključno. Uglavnom najmanje se rasterećuju oni koji teško žive, a to su naši građani, poduzetnici, a ne rasterećuju se i ne oporezivaju se banke koje imaju 4 milijarde kuna godišnje dobiti na provizije i kamate, na provizije i naknade ne kamate 4 milijarde kuna.
Kada ćete oporezovati banke jer ljudi i naši građani očekivaju mjere i poduzetnici moratorij na kamate i kredite u ovoj covid krizi i da se banke oporezuju.
Zašto služite isključivo samo bankama u svim ovim reformama? Zašto njihova dobit nije oporezovana? Koji je razlog? I šta se tiče nesrazmjera imovine bez Zakona o porijeklu imovine ove česte izmjene ne donose ništa po pitanju onih koji su došli nepošteno do imovine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče, banke se oporezuju odnosno njihova dobit se oporezuje kao i svih poreznih obveznika poreza na dobit u RH. obzirom na veličinu kreditnih institucija one su u stopi od 18% i ovim izmjenama se praktički što se tiče stopa odnosno načina oporezivanja istih i visine oporezivanja ne mijenja ništa, dakle su oporezive samo da skratimo.
Što se tiče nerazmjera imovine, vi i sami znate bilo je i iz vašeg kluba i nekoliko zastupničkih pitanja, na njih smo odgovarali i odgovorit ćemo i ovim putem odnosno dodatno pojasniti trendove proteklih godina u smislu pokrenutih procesa predmeta, a isto tako i utvrđenih elemenata nerazmjera imovine vidi se iz godine u godinu povećanje tog trenda dakle poboljšanja rada Porezne uprave s ovim izmjenama i dopunama još dodatno se na neki način destimulira takav vid, način, modus ponašanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Bartulica, izvolite.

Bartulica, Stephen Nikola (DP)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine ministre.
Govorili ste dosta o poreznom rasterećenju, međutim zadnjih godina jedino što je konstantno je rast javne potrošnje. Dakle, i u godinama kada imamo blagi gospodarski rast ili kao u ovoj godini kada imamo veliki pad, javna potrošnja konstantno raste.
Međutim, podaci govore da udio poreznih prihoda u BDP otprilike iznosi 20% i to cijelo vrijeme, dakle stvarnog poreznog rasterećenja nema, barem do sada.
Mi načelno pozdravljamo da se smanjuju porezne stope, međutim to ispada više kao jedna kozmetička promjena, a nama treba zapravo novi porezni model koji bi bio u službi razvoja zemlje jer ovako jednostavno se vrtimo u krug, a vidimo glavni problem u javnoj potrošnji.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na vašoj replici odnosno komentaru. Pojasnit ćemo to mislim da je takva tema slična bila i u nekim proteklim krugovima rasprave. Dakle, jedna od intencija i ciljeva poreznog rasterećenja je pozitivan doprinos gospodarskom rastu, zapošljavanju, investicijama, potrošnji i slično, dakle sve ono što na neki način ima povrati pozitivni efekt između ostaloga i na prihodnu stranu proračun.
I kada naravno gledamo i pratimo udjele poreznih i općenito prihoda u BDP-u možemo donositi zaključke o tome da taj trend je ovakav ili onakav, međutim činjenica je da sa ovim poreznim krugom odnosno ovim krugom poreznih rasterećenja preko 10 milijardi kuna, dakle najbolje je uspoređivati svako od nas ponaosob koliko danas trenutno plaća poreza na dohodak, koliko plaća porez na dodanu vrijednost na pojedine kategorije. Ako je neko u poduzetničkoj sferi koliko plaća poreza na dobit odnosno doprinosa za zdravstveno osiguranje itd., itd. dakle individualno gledamo koliko je porezno rasterećen.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem se.
Poštovani ministre.
Moje konkretno pitanje je da ako je cilj ove reforme bio između ostalog i ostvariti pravednost sustava, iz kojeg razloga se i dalje primjenjuje analitički model oporezivanja dohotka gdje razlikujemo i zapravo favoriziramo dohodak od kapitala imovine u odnosu na dohotke od rada, bilo samostalnog ili nesamostalnog gdje su naravno porezne stope na dohodak od rada još uvijek daleko više nego na kapital i imovinu, a s druge strane mi smo konkretno predlagali prelazak na sintetički model gdje bi se zapravo prihodi od kapitala imovine tretirali jednako kao i dohodak od rada u sklopu dakle ne više kao konačan, konačan porez već kao godišnji porez i oporezivali se po jednakim progresivnim stopama.
Ne smatrate li da bi taj sustav bio pravedniji i da bi zapravo više doprinio stimulaciji rada, a ne stimuliranju života od isključivo …/Upadica: Hvala vam/…kapitala imovine?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Prijedlog o ukupnom kompletnom sintetičkom porezu na dohodak je došao još u onom prvom krugu. Mi smo se odlučili na neki način povezati određene kategorije u tu, pod tu kapu ili kišobran sintetičkog obuhvata dok neki su i dalje po konačnom ovoga oporezivanju. Nema nikakvog razloga niti potrebe za nekakav zaključak da se nekoga protežira na ovaj ili onaj način. Vi i sami dobro znate da najvećim dijelom je dohodak, porez na dohodak od rada, od nesamostalnog rada, potom od samostalnih djelatnosti, međutim ima naravno i onoga tzv. drugog dohotka, a u nekim manjim omjerima i dohodak od kapitala odnosno imovine. Kada i kad ako se stvore naravno dodatni uvjeti i preduvjeti i to je tema o kojoj možemo razgovarati, nismo ju niti u prvom čitanju, pa ju neću ni sada kao takvu isključiti.
Međutim, moram isto tako apostrofirati da poveznicu staviti i sa nekakvim ukupnim funkcioniranjem tržišta …/Upadica: Hvala vam/…ne samo kroz prizmu poreznog sustava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Begonja, izvolite.

Begonja, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre, još u raspravi prilikom prvog čitanja pojavile su se nekakve dileme od strane naših kolega ovdje zastupnika da se glede oporezivanja poreza na dohodak imao primjenu flat tax, vjerojatno se autori toga flat-tax Hall i Rabushka s tim ne bi složili, pa vas molim još jednom da pojasnite koje su to u primjeni porezne stope, da li proporcionalne, progresivne, regresivne ili ne daj Bože degresivne u RH kad govorimo o porezu na dohodak? Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo.
Mi u samom Zakonu o porezu na dohodak, evo i u samom mom i uvodnom izlaganju čuli smo nekoliko poreznih stopa, najveći dio poreznih obveznika je u razredu po stopi od 24 odnosno s ovim predloženim izmjenama to bi bilo 20. Jedan dio, manji postotak je po stopi od 36 odnosno sutra 30.
Međutim, isto tako čuli ste i maloprije i vezano na ovaj, ovu repliku uvažene zastupnice Benčić da postoji normalno i ova snižena stopa u smislu 12 odnosno 10.
Nemojmo zanemariti da umirovljenici i mladi također imaju sniženu stopu, dakle umirovljenici i dio mladih između 26. i 30.g. prepolovljenu nižu stopu, dakle de facto 12 odnosno 10, da jedan dio mladih oni koji ostvaruju svoje dohotke, a starosti su do 25.g. su po nuli.
I na kraju još imamo i poreznu stopu koja se tiče utvrđenog nerazmjera imovine postojeći 54 na 60. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Poštovani ministre, pa više tehničko pitanje vezano kad ste govorili o ovim olakšicama za banke.
Da li će banke bit u obvezi dostavljati poreznoj upravi imena ljudi kojima su zapravo to otpisali?
S drugim riječima, da građani kojima se danas preprodaju dugovi, da jednostavno mogu nazvat poreznu upravu i da kažu da li se moj dug koji se sada prodaje na tržištu, da li je banka okoristila kao, znači čisto kao zaštitni mehanizam države koja je dala to bankama da možete znati na koje građane se to odnosi i da bude puno jasnije samim građanima ukoliko im dođe do otpisa da takvu informaciju imaju? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na vašoj replici i općenito prepoznavanju ove teme, kao i u prvom čitanju, tako i danas.
Sigurno da osnovna ideja intencija je jasno i javno komunicirana, da ovo aktivno upravljanje kako potraživanjima možda je još važnije dugovanjima naših građana odnosno poduzetnika.
Ono što smo vidjeli i vidimo u postojećoj praksi da nerijetko isti ti dužnici nisu niti obaviješteni odnosno informirani ko je na kraju sad u konačnici imatelj njihovog duga, e to ovim između ostaloga izmjenama želimo također korigirati. Porezna uprava i cijeli taj naš sustav komunikacije sa poreznim obveznicima koje smo učinili proteklih nekoliko godina želimo i dalje produbljivati, poglavito u sustavu odnosno putem sustava e-porezne odnosno e-građani da jednostavno građani u svakom trenutku mogu imati pravu adekvatnu informaciju.
Otvoreni smo na sve dobre korisne sugestije koje i ćete i vi danas imati tijekom rasprave jer u konačnici interes mislim da je više nego jasan. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Vrkljan, izvolite.

Vrkljan, Milan (DP)
Poštovani g. ministre, Hrvatska je definirana između ostalog i kao socijalna država.
Poreze koje, koji se ubiru trebali bi bit u funkciji svih građana i funkcioniranja države.
Mene zanima vaše mišljenje, vaša opservacija i kako gledate na to da je prema izvještaju FINA-e za prošlu godinu '19. u Hrvatskoj trgovačka poduzeća bez ijednog zaposlenog su imali promet 26 milijardi kuna, 26 milijardi kuna je kompletan proračun hrvatskog zdravstva. Ta trgovačka društva nemaju nijednog zaposlenog i ne uplaćuju jednu kunu u mirovinski fond i jednu kunu, ni jednu kunu u zdravstveni fond, pa me zanima kako vi gledate na taj fenomen?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na replici i na komentaru.
Nemamo naravno razloga uopće sumnjati u podatke FINA-e, dapače oni su sigurno i točni i ažurni i to je nešto što bi volio reći da upravo porezna uprava i cijela, sva porezna tijela u svom nekakvom načinu i modusu poslovanja i moram priznati da vrlo često smo u HS apostrofiravali i govorili u raspravama, replikama i komentarima kako se odnosi prema velikim poreznim obveznicima. Za velike porezne obveznike postoji posebni odjel, posebno ustrojstvena jedinica unutar porezne uprave koja s njima radi na svakodnevnoj bazi.
Što se tiče malih i srednjih jel tu se obično stječe taj dojam da se tu ide nekako tvrđe đonom, kako to volimo kolokvijalno reći, što naravno, nije istina, jednak je tretman svih horizontalnih, međutim, sigurno da možemo reći, kada vidimo takve pojavne oblike o kojima .../Govornik se ne razumije./... su zakonom, dozvoljeni nisu, onemogućeni, vi možete imati pravni oblik bez zaposlenih, međutim, sigurno možete računati da i porezna uprava svoj angažman odnosno porezna tijela imaju i pojačani upravo na njima .../Upadica: Hvala vam./... da se vidi da nema nekakvih .../Upadica: Hvala./... nepravilnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovani ministre. S obzirom da ovim prijedlogom izmjena poreznih zakona dolazi do povećanja plaća, na način, do povećanja plaća, na način što se smanjuje porez na dohodak, ustvari smanjuje se stopa, time i porez na dohodak.
Sada se cjelokupni porez na dohodak prelijeva na jedinice lokalne samouprave. Onih 17% koje su do sada bili iz fonda .../Govornik se ne razumije./... više nema iz poreza na dohodak. Ovo je sad prvi puta praktično jedinice lokalne samouprave onda financiraju iz drugih izvora državnog proračuna.
E sada ono što vjerojatno, i pretpostavljam, interesira mene, a interesira jedinice lokalne samouprave hoće li se te činjenice, da sada to, taj fond izravnanja ne ide direktno iz poreza na dohodak već iz drugih prihoda državnog proračuna, hoće li biti redovno, ažurno transformiran jedinicama lokalne samouprave kako ne bi osjetile tu razliku koja je, koju sada ovim izmjenama praktično uspostavljamo?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na replici.
O tome smo nešto govorili kod predstavljanja Zakona o izvršavanju državnog proračuna za iduću godinu pa je dobra prilika da sada isto ponovimo. Dakle, državni proračun je taj koji svojim sredstvima već ima planirana ta sredstva, proračun je usvojen, Hrvatski sabor ga je usvojio prije nekoliko dana, na pozicijama Ministarstva financija su sredstva kao takva, planirana, dinamika plaćanja bi išla do 15. u mjesecu za tekući mjesec.
Dakle naši izračuni su vrlo jasni, egzaktni, tu je praćenje svih tih kriterija po svojim jedinica, odjel koji je sastavni dio naše državne riznice koji vodi komunikaciju sa lokalnom samoupravom ima sve ažurne podatke i mi ćemo, naravno, osigurati cijeli način rada tako da lokalne jedinice dobivaju sredstva fonda izravnanja na vrijeme, opet ponavljam, do 15. u mjesecu za tekući mjesec. Dakle, ne retroaktivno za prethodni nego baš smo nastojali osigurati da ta likvidnost bude već od 1. mjeseca osigurana, dakle već 15.1. bi određena sredstva trebala biti .../Upadica: Hvala./... isplaćena.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Prica, izvolite.

Prica, Domagoj (SDP)
Evo poštovani ministre Marić, danas ste naveli sve što će se napraviti, no zaboravili ste ono ključno navesti, a to bi bilo ono što je najvažnije za najširi krug hrvatskih građana, a to je povećanje neoporezivog dijela poreza na dohodak. Kako .../nerazumljivo/... na recimo iznos od 5 tisuća kuna, time bi najširi krug hrvatskih građana osjetio povećanje kroz svoje plaće, to bi bila mjera koja bi povećala standard hrvatskih građana, to bi ujedno bila i najjača prodemografska mjera, znači da ljudi mogu doista živjeti od svoje plaće.
Nažalost taj dio niste odradili i također, sam naišao u jedan vaš intervju gdje ste spomenuli da ako se računa umirovljenike u Hrvatskoj, da 2/3 ljudi ne plaća porez na dohodak, to ne govori da su u Hrvatskoj porezi niski, to samo govori nažalost da su nam mirovine niske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče. Prije nekoliko mjeseci kada je bila između ostaloga i izborna kampanja za zadnje parlamentarne izbore, HDZ je u svom programu predstavila ovaj model snižavanja poreznih stopa. Znam da su neki drugi imali prijedloge osnovnog osobnog odbitka, u konačnici rezultat izbora je takav i znamo i sami da ono što je bilo obećano, da se između ostaloga, pretočilo u program Vlade i to je sada na stolu, odnosno u klupama.
Međutim, bez obzira i na taj argument, ja ću vas samo još podsjetiti da u okviru predstojećih i prethodnih, pardon, ne predstojećih, nego prethodnih kruga porezne reforme, još onom prvom je krenuto na dizanje osnovnog osobnog odbitka. Podsjetit ću vas da prije prvog kruga porezne reforme, osnovni osobni odbitak je iznosio 2600 kuna, a danas je 4000 tisuće kuna. Dakle upravo je naglasak u onim prvim krugovima bi na podizanju osnovnog osobnog odbitka. Ova brojka o kojoj ste rekli, to je točna, to je fakt, milijun i 800, do milijun i 900 od 2 milijuna 800 u ovom trenutku nije u sustavu .../Upadica: Hvala vam./... poreza na dohodak odnosno ga ne plaća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Martinčević, izvolite.

Martinčević, Natalija (Reformisti)
Poštovani ministre.
U Varaždinskoj županiji u prerađivačkoj industriji zaposleno je 53% od svih zaposlenih. Prosječna neto plaća tu je 4 675 kuna, što je 14,5% niže od prosječne neto plaće u RH. Ukoliko se želi zadržati radna snaga na sjeveru Hrvatske, nismo sigurni da će ove mjere biti dovoljne. Ono što kao reformisti predlažemo je porezno rasterećenje i povećanje neto dohotka, povećanje osobnog odbitka sa 4 na 5 tisuća kuna, čime se izravno utječe na povećanje neto dohotka onima sa malim plaćama.
Sad ste u odgovoru se referirali na izborne rezultate, ali obzirom da su izborni rezultati takvi da ovdje trebate u većini, reformiste, mi podržavamo ovaj set zakona, ali molimo da razmislite i o ovome, odnosno date konkretan odgovor kad će se krenuti i sa ovim poreznim rasterećenjem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Dakle, nastavno i na prethodnu i na vašu repliku, dakle, ja samo ponavljam da ono što je bilo rečeno u samom izbornoj kampanji i programu Vlade, mi to ispunjavamo. S druge pak strane, ne zanemarujemo činjenicu da određeni dio naših građana, sugrađana, zaposlenika, obzirom na visinu njihovog dohotka, kako to volimo reći, iako su mi mnogi sugerirali da ne koristim taj pojam, nije u škarama poreza na dohodak, dakle ne plaća porez na dohodak, znate i sami da u nekim prethodnim krugovima smo upravo njih adresirali sa proširivanjem obuhvata tzv. neoporezivih primitaka.
Neoporezivi primici do naših promjena 2018. g. su bili 2500 kuna maksimalno godišnje. Mahom su bili za isplatu božićnica, eventualno uskršnjica ili regresa. Oni su trenutno toliki da vi možete mjesečno preko 1000 kuna isplatiti neoporezivoga svom zaposleniku i da su prošireni, za prehranu, za smještaj, za nagrade, za dopunsko zdravstvenog, za vrtiće, a evo, po novome i za cjepiva, odnosno .../Upadica: Hvala vam./... testiranja.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Perić, izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Evo, porez na dohodak kao jedan važan prihod jedinice lokalne samouprave i regionalne samouprave s ovim se izmjenama, normalno, porezne stope mijenjaju i smanjuju se prihodi jedinica lokalne samouprave.
Međutim, upravo se izmjenama zakona o financiranju podižu se stope udjela gradova, općina, odnosno županija u porezu na dohodak i time se povećavaju zapravo izvorni prihodi tih jedinice što dodatno govori o tome da se vodi računa upravo ad njihovi izvorni prihodi, njihova struktura proračuna bude što bolja i kod aplikacija za europske fondove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice na replici, odnosno na komentaru. Dobro ste sve prepoznali i to sam i rekao na neki način u uvodnoj riječi, dakle, i cilj je ovih, ovakvih izmjena ne zanemariti, ne okrenuti leđa, kolokvijalno rečeno, lokalnoj samoupravi, baš suprotno, jačati njihove fiskalne kapacitete kao preduvjet ravnomjernog regionalnog razvitka odnosno boljeg i veće apsorpcije, kako fonda EU, odnosno poduzimanja određenih infrastrukturnih investicijskih zahvata koji su u ingerenciji same lokalne samouprave i na tom tragu naravno da ćemo, i dalje, ne samo promišljati nego i činiti i raditi.
U svakom slučaju ono što ste dobro apostrofirali, dakle u svakom od ovih naših dosadašnjih krugova, kad god se zadiralo u porez na dohodak, na ovaj ili onaj način, imali smo različite moduse, jedne vrijeme je bilo i izravnih kompenzacijama u smislu nadoknade gubitaka tih poreznih prihoda lokalnoj samoupravi, ovaj puta, kao što je bio slučaj i sa prethodnim izmjenama zakona, sustavnijim pristupom rješavamo to pitanje, iako moram naravno apostrofirati, jedina mjera koju nismo kompenzirali je bila mjera za mlade.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala lijepa. Evo moram reći da razmišljam isto, odnosno slično kao kolegica Perić i drago mi je što ste prepoznali važnost održivost lokalnih proračuna što paralelno s ovim izmjenama poreznih zakona raspravljamo i o ovom zakonu o financiraju jedinica. Gradovi očekuju sukladno predloženom zakonu i odluku o udjelu sredstava fiskalnog izravnanja u roku od 15 dana i rekli ste da se predloženom raspodjelom poreza na dohodak radi svojevrsna neutralizacija. Mene zanima da li ipak postoje nekakve projekcije hoće li se prihodi gradova, odnosno općina, hoće li ostati na istoj razini i odnosno mogu li se čak i povećati ili smanjiti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo poštovana zastupnice. Vi znate da mi u pravilu kada idemo sa projekcijama, bilo proračunskim ili ovim fiskalnim vezani za pojedine segmente možemo slobodno reći da smo u pravilu konzervativniji u nekakvim našim predviđanjima i bolje da imamo nekako, nazovimo to tako, pozitivno iznenađenje nego negativno.
Dakle, sigurno da što se tiče naših procjena, one su, temeljem postojećih podataka, ova godina je vrlo specifična, i dalje postoje jako puno neizvjesnosti na razini makroekonomskoj, poglavito zbog epidemije i pandemije, međutim, u isto vrijeme naravno, i sa oporavkom i rastom zaposlenosti, rastom plaća, možemo, naravno, očekivati i jače efekte od ovoga što trenutno predviđamo. Paralelu ću vuči sa onim prethodnim izmjenama. Sjetite se i sami, i tada smo govorili o određenim fiskalnim efektima koji su se u konačnici pokazali i značajniji od toga. Ja ću vas samo podsjetiti, dakle ukupno povećanje je bilo za 3,5 milijarde kuna više poreza na dohodak u 2 godine, u 2018. i 2019. g. za lokalnu samoupravu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će nam se obratiti kolegice Mrak-Taritaš videovezom. Izvolite. Pozdrav. Ne čujemo vas, mislim da niste uključili mikrofon.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Ja se nadam da se sad čujemo. .../Upadica: Sad se čujemo, pozdrav još jednom./... Lijepi pozdrav i vama, ja imam jedno načelno pitanje za ministra Marića.
Vezano je uz porez na dodanu vrijednost, tzv. PDV. Imamo određena iskustva da su pojedine zemlje EU smanjili PDV na higijenske potrepštine kao što su higijenski ulošci i tamponi, da ne kažem da je Škotska nedavno uvela da su oni i besplatni. U bivšem sazivu Sabora, dakle u ovom prethodnom, GLAS je išao sa prijedlogom da se to desi i u Hrvatskoj. Taj prijedlog je tada bio odbijen. Zanima me da li uopće razmišljate o tome da regulirate na određeni, odnosno na drugi način vezano neke, neke druge, na neke druge artikle PDV i da li postoji mogućnost da i Hrvatska napravi taj jedan iskorak i da smanji PDV na higijenske potrepštine, odnosno možda čak i da ga ukine.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice i pozdrav vama. Dakle, o toj temi vi ste već i prije nekog vremena i o tome smo razgovarali i raspravljali. U jednom trenutku je bilo tumačenje koje se u konačnici pokazalo da više ne vrijedi kao takvo, a to je da se ne može zadirati u taj segment u smislu snižene stope poreza na dodanu vrijednost, prema iskustvima nekih zemalja, to očito više nije slučaj i Hrvatska kao takva će također, o tome razmisliti odnosno u ovim konkretnim promjenama koje su trenutno na stolu, to nije predviđeno.
Ja sam obavio isto neke razgovore iz različitih vrsta udruženja i bili su, bile su predstavnice kod mene, o tome smo razgovarali da ćemo razmotriti za neke od idućih kruga da li i u kojem smjeru ići dalje. Moram samo kratko apostrofirati, mislim da nije moguće u potpunosti ukidanje, ali što se tiče snižene stope, to je sigurno nešto o čemu možemo razgovarati i razmisliti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada će replicirati kolegica i kolege koji su bili u drugim prostorijama za vrijeme izlaganja ministra.
Prvi je na redu kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Poštovani ministre, dakle u nekoliko navrata smo ovdje raspravljali o tome i za vrijeme ovih prethodnih krugova porezne reforma, vi ste to spomenuli u svojoj replici kolegi Bulju oko nesrazmjera imovine, dakle mi ćemo definitivno dati jedan amandman koji će ići u smjeru povećanja stope na nesrazmjer imovine, a ono što ja moram izraziti kao nekakvo žaljenje, to je da ste u prijašnjim krugovima porezne reforme smanjili vrijeme u kojem se može istraživati nesrazmjer.
Mi sada možemo, evo naši građani to ne znaju, istraživati nesrazmjer imovine samo za zadnjih 6 godina i svake godine gubimo jednu godinu koju možemo istraživati. Možda mi sada, kao što vi kažete, imamo više slučajeva znači koji se istražuju, ali zamislite koliko razdoblje smo mi propustili. Znači rekao sam prošli put sam se našalio, ćaćino doba smo ispustili iz tih škara, da možemo vidjeti tko se .../Upadica: Hvala vam./... u tom periodu okoristio.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepo. Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče na vašoj, i danas, i ja bih rekao opetovanim replikama na ovu temu i mogu dobar dio toga i prihvatiti i složiti se. Mislim da ste i sami prepoznali da što se tiče povećanja stopa za utvrđeni nerazmjer imovine i primitaka i u prethodnim krugovima, a tako i u ovim je više nego jasan na koji način i kako gledamo na taj, nazovimo ga tako pojavni oblik.
Što se tiče ovoga roka o kojem govorite, dakle on je rok kojim je zapravo razumno vrijeme da se provede određeni postupak. Međutim, moramo još jedanput napraviti razlikovnost i razdvojiti ono što je porezno pravni dio u odnosu na kaznenopravni dio. Dakle, ukoliko govorimo o kaznenim djelima, tu nema nikakvog roka, nema zastare i sama stopa kao takva ide i van djelokruga. Naravno ako je nešto utvrđeno da je kaznenim putem onda se cjelokupna takva vrste imovine kao takva oduzima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I kolegice Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan.
Imam pitanje vezano uz vaše naglašavanje da je poreznim mjerama cilj pravedniji porezni sustav. No ne može biti pravednosti poreznim reformama koje ponovno privilegiraju one s najvećim plaćama preko 30.000 kuna, zato ću uputiti amandmane koji idu za progresivnim oporezivanjem, što znači da se porezi smanjuju za one koji imaju plaće manje od 15.000 kuna, takvih je naime 90% u Hrvatskoj. 90% ljudi ima manje plaće od 15.000 kuna bruto gdje se diže, trebao bi se dići neoporezivi dio na 5.000, a dignuti poreze upravo suprotno od onog što vi radite na preko 30.000 kuna plaće sa poreznim osnovicama od 80%.
Ne samo da bi to bilo pravednije nego se i ekonomski to čini isplativijim, ako uzmemo u obzir da oni koji imaju manje plaće svu svoju plaću troše, a oni koji imaju veće plaće akumuliraju, a to pokazuje i izvješće HNB-a kojeg smo dobili, a u kojem vidimo da ¼ štednje u rukama … najbogatiji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnica i na replici i na argumentima koji ste i sada i u prethodnim raspravama iznijeli. Mislim da se tu možemo dijelom složiti da je porezna politika apsolutno i užasno važna, ima svoju normalno ulogu.
Da li je moguće postići maksimalnu pravednost poreznog sustava to je više, ja bih rekao da ne kažem i filozofsko dijelom pitanje, a tim više ako naravno imamo i određene različite poglede na isti taj porezni sustav.
Međutim, u svakom slučaju ono što sam rekao i prošli puta dobro je da je naša ključna tema svih ovih godina porezno rasterećenje i smanjivanje poreza i na taj fiskalni kapacitet koji smo stvorili da se on što je moguće ravnomjernije rasporedi između poreznih obveznika i građana i da ga svi na ovaj ili onaj način više ili manje osjete. Ali u svakom slučaju nemojmo zanemariti činjenicu da ne možemo gledati samo isključivo ko kolko i na koji način dobiva sa poreznim izmjenama nego isto tako ko kolko doprinosi istim tim poreznim zakonima.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru financija.
Sada ću pozvati izvjestitelje odbora da uzmu riječ ako žele? Ne.
Otvaram raspravu. Prijavilo se 11 klubova znači to je otprilike 110 minuta pa bih predložio nakon toga da napravimo stanku od deset minuta da malo provjetrimo onda ćemo nastaviti s pojedinačnim raspravama, za sada mislim da je isto desetak prijavljenih. Imat ćemo u jedan sat slobodni govor, ako će ostati na tome onda bi mogli oko pola tri, tri ići na Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Izvolite, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i poštovani kolega Bakić i nastavno onda kolegica Benčić.
Izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre.
Ja ću se u svom dijelu izlaganja kojeg ću podijeliti sa kolegicom Benčić osvrnuti uglavnom na izmjene poreza na dohodak. Vlada je ostala kod svog prijedloga što je dosljedno i konzistentno naravno, ali jednako tako dosljedno i konzistentno i mi ćemo ostati i ostali smo kod svojih stavova, svoje kritike i u konačnici svog protuprijedloga.
S obzirom da nema bitnih novih momenata da ne duljimo, prijeđimo odmah na stvar, dakle još jedanput osnovno je to što Vlada ovim izmjenama predlaže smanjenje poreza na dohodak i pripadajućeg prireza za točno 1/6, matematički precizno, za točno 1/6.
Na oko zapravo sve je u redu, međutim mi vidimo u tome dva problema, prvi je već spomenuo ministar Marić u svom izlaganju, dakle prvi je taj što time smanjujemo prihod od poreza za otprilike dvije milijarde kuna i kao što je ministar Marić u svom izlaganju rekao, taj smanjeni prihod od poreza preuzet će na sebe kao teret državni proračun. Što je međutim mnogo važnije, što je međutim nama mnogo važnije je činjenica da ovaj ovdje prijedlog zapravo produbljuje nejednakosti i zapravo ih još više učvršćuje jer ovaj prijedlog znači da porezno rasterećenje građana uslijed smanjenja poreza na dohodak je de facto linearno.
Stvar je naime u tome da smo i do sada imali i sada imamo činjenicu da svi oni čija su bruto mjesečna primanja između 5.000 kuna i 42.500 kuna svi ti građani plaćaju porez na dohodak po jednoj te istoj stopi. Uočimo da se radi o više od 99% građana koji su uopće obveznici poreza na dohodak.
Veliko je pitanje da li nam je ovo trebalo upravo sada u ovoj krizi, čije trajanje i dubinu još uvijek ne možemo sagledati. Ali ako da, ako smo u proračunu uspjeli naći prostor od dvije milijarde kuna da smanjimo porez na dohodak, mi smo uvjereni da se taj prostor treba upotrijebiti mnogo solidarnije i mnogo socijalno osjetljivije.
Što se međutim ovim prijedlogom postiže, što se ovim prijedlogom čini je u stvarnosti povećanje od par desetaka kuna za one sa najnižim plaćama koje uopće plaćaju porez na dohodak i istovremeno povećanje od 1.000 ili možda 2.000 kuna za one sa visokim plaćama poput npr. naših. To nam ne treba i zbog toga nećemo moći dići ruku za ovakav prijedlog izmjena poreza na dohodak.
Umjesto toga zalagali smo se i zalažemo se za progresivna oporezivanja, predložit ćemo amandmanima uvođenje četiri stope od 15, 20, 30 i 40% s odgovarajućim pragovima od 4.000, 8.000, 12.000 i 20.000 na mjesečnoj razini. Taj je prijedlog uravnotežen jer diže i to mnogo više nego vladin prijedlog, diže plaće one niske, osobito one najniže. Taj prijedlog približno istima ostavlja naše plaće i taj prijedlog ponešto snižava one osobito visoke plaće.
Istovremeno u drugu ruku taj prijedlog je uravnotežen i odgovoran je prema proračunu jer po našim izračunima taj prijedlog dovodi do približno istog gubitka poreznih prihoda od tek nešto više od dvije milijarde kuna.
Sve zajedno, nećemo dakle moći podržati ovaj vladin prijedlog izmjena stopa poreza na dohodak u obliku kako je on podnijet umjesto toga podnijet ćemo odnosno već jesmo amandman bolje rečeno set amandmana kojima ćemo predložiti uvođenje progresivnijeg sustava poreza na dohodak, predložit ćemo kroz amandmane koncepciju progresivnog poreza na dohodak za kakvu se zalažemo i kakvu smo na koncu konca i obećali u svom izbornom programu.
I još na kraju svog izlaganja dozvolite mi da se nakratko osvrnem i na predložene izmjene Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave, naravno te predložene izmjene su implicirane ovim setom izmjena poreznih zakona sve kako je ministar Marić vrlo precizno detaljno i lijepo objasnio. Mi međutim imamo jednu malu korekciju u tim udjelima jedinice lokalne i regionalne samouprave u porezu na dohodak, dakle kao što je ministar Marić rekao umjesto dosadašnjih udjela koji glase 60-17-6-17 dakle 60% za gradove i općine, 17% za županije, 6% za decentralizirane funkcije i opet 17% za izravnanje, sada se ovim vladinim prijedlogom zakona predlaže 74% za gradove i općine, a 20% za županije. Mi mislimo da je primjerenije, preciznije, pravilnije 75 za gradove i općine, 19 za županije. Više o tome razloge i važnost tog na oko sitnog jednog postotnog poena više o tome ću reći u svom pojedinačnom izlaganju, a sada ću riječ prepustiti kolegici Benčić.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vama.
Izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Hvala vam.
Predsjedniče, poštovani ministre.
Dakle, ovaj naš prijedlog progresivnog oporezivanja sa četiri stope zapravo ne možemo gledati izvan konteksta cjelokupnog našeg prijedloga od kojeg je jedan važan dio prijedlog sintetičkog oporezivanja dohotka.
Šta to znači? To znači da dohodak bez obzira na njegov izvor da li on dolazi od rada samostalnog, ne samostalnog ili dolazi od kapitala ili od imovine oporezujemo na godišnjoj razini, dakle on se zbraja na godišnjoj razini i oporezuje se jednim modelom progresivnog oporezivanja.
Šta to znači? To znači da zapravo ne favoriziramo dohodak u odnosu na njegov izvor. Šta to još znači? To znači da stimuliramo osim pravednosti, da stimuliramo u zemlju u kojoj se isplati raditi i u kojoj rad nije skuplji od rentijerske ekonomije i proizvodnja nije skuplja od rentijerske ekonomije ili od života od kapitala.
Zašto? Ono što mi sada imamo i što mi zapravo cijelim ovim sustavom koji sada predlažemo samo dalje perpetuiramo je situacija u kojoj proporcionalno najviše poreza i doprinosa u ovoj zemlji plaćaju ljudi koji žive od rada, dakle bilo samostalnog rada ili nesamostalnog dakle da rade za poslodavca.
Dat ću vam plastični primjer. Zamislite si nastavnika, medicinsku sestru bilo koga ko ima 6,5 tisuća kuna neto plaću, na godišnjoj razini ti ljudi plate oko 49.200 dakle skoro 50.000 kuna poreza i doprinosa, dakle na svoju neto plaću od 6,5. Ali zamislimo sad jednog direktora firme ili vlasnika firme koji si isplaćuje minimalno direktorsku plaću koja će za sljedeću godinu iznositi oko 5.900 i nešto kuna bruto jedan, on će godišnje platiti 27.600 poreza i doprinosa, ali će si većinu isplatiti kao dobit na kraju godine odnosno kao dividendu da što će platiti još nekakvih 10% i ono što će on na kraju imati je da će plati ukupno manje poreza i doprinosa od ovog našeg nastavnika ili medicinske sestre, a zaradit će minimalno po ovom izračunu tri puta više dakle ne dva puta više, tri puta više.
I da li je to pravedan sustav? Kako možemo reć da ovaj prijedlog potiče pravednost kada i dalje imamo situaciju da ljudi sa daleko većim prihodima od onih koji žive od rada plaćaju i doprinose daleko manje samo zato što njihov dohodak dolazi od kapitala i imovine, a ne od rada? Pa šta hoćemo stimulirati? Hoćemo stimulirat rad u ovoj zemlji ili proizvodnju ili hoćemo stimulirati rentijerstvo?
Zašto imamo desetke tisuća ovih firmi? Zato. Jer se ne isplati zaposliti u firmi, ne isplati se nekog zaposliti, isplati se napraviti shell, praznu firmu i preko nje vrtit lovu, isplaćivati si dobit jer na to imaš najmanju .../Upadica: Hvala vam./... stopu poreza. Tako se isplati živjeti .../Upadica: Hvala vam./... u Hrvatskoj. .../Upadica: Hvala./... I to je pravedan sustav. .../Upadica: Hvala./... to nije pravedan sustav.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Benčić. možete nakon takvog poslovanja postati i predsjednik republike, dakle nisam siguran da je nepravedno. .../Upadica se ne čuje./... Je. .../Upadica se ne čuje./... Građani su odlučili.
Idemo dalje. Kolega Troskot u ime Mosta nezavisnih lista, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Neka, neka.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici i poštovani građani RH koji nas gledate putem ekrana. U ovom uvodnom dijelu bismo kao Klub Mosta htjeli opet staviti cijelu ovu priču, ove zakone koje danas raspravljamo, u jedan političko-ekonomski kontekst pa ćemo dalje kroz pojedinačne rasprave raspravljati zapravo o nekim efektima koje će ovi porezi imati na naše društvo, odnosno na općenito na život hrvatskih građana.
Porezne reforme dakle, direktno utječu na proračun RH odnosno na prihodovnu stranu i prije bih krenuo na politički kontekst cijele priče, dakle, ako ćemo poštivati princip solidarnosti, mislim da je oporba po pitanju proračuna bila itekako solidarna jer smo svi zajedno dali preko 300 prijedloga, 300 amandmana kako bismo sa našim prijedlozima što više participirali u proračunu i kako bismo zajedno uz suodgovornosti, dakle nosili breme hrvatskog naroda iz razloga što proračun itekako utječe na suživot naših građana.
Međutim, ono što je činjenica jest da je Vlada RH prihvatila, ako se ne varam, svega 3 prijedloga, čime su zapravo poslali političku poruku svima da preuzimaju apsolutnu odgovornost za sam proračun, odnosno za posljedice koje će hrvatski proračun imati na život hrvatskih građana. Ekonomski kontekst, iznenadila me činjenica, išao sam malo pogledati na Eurostat, dakle u Q3, odnosno u 3 kvartalu 2020. g. predzadnja smo zemlja po padu BDP-a, ali interesantno, da smo imali najbolje turističke rezultate u odnosu na konkurenciju.
E sad, vratimo se nazad na utjecaj na život naših građana. Kako žive hrvatski narod? Najavili smo ovdje da je sada ovo riječ o 5. poreznoj reformi, međutim, ako se stvarno pogleda život naših građana, da li su te reforme stvarno dovele do boljeg života? Evo, vozio sam se danas sa zapadnog dijela grada Zagreba prema poslu, i vidio sam dakle da naši građani, recimo kopaju po smeću. To nitko ne govori. A ipak je to naša realnost.
Gladni su. Bio sam u jednom dućanu uvoznog lobija, neki dan, gdje me gospođa zamolila da joj ponesem vrećice van i sa suznim očima mi govori, kaže, mladiću, imao sam masku pa me nije prepoznala, kaže mladiću, htjela bih vam reći da mi je na karticu dugovanja, sjela su mi neka određena sredstva pa sad kad je već nešto sjelo, bolje da sad potrošim nego da čekam i da čuvam na svojoj kartici. To je realnost.
E sad, što se tiče samog poreza na dohodak, znači hvale vrijedna je činjenica da ćemo mi porez na dohodak smanjiti. Ipak, treba imati hrabrosti za takav jedan potez. Međutim, ta, to smanjenje poreza na dohodak će stvoriti određenu proračunsku rupu i s druge strane, treba gledati i usporediti podatke da je Vlada ovoga saziva 30% više potrošila u odnosu na prethodni, što znači da se stvara dodatna odnosno dodatna proračunska rupa koju će na neki način trebati nadoknaditi.
E sad, nije to problem. Problem je što se u toj analizi, barem nama saborskim zastupnicima, a onda i hrvatskim građanima, nije dala cost benefit analiza. Znači nekako će se morati taj proračunska rupa pokriti, a jedini način kako ćemo je moći pokriti jest ponovno dugovanje.
E sad, da li je ekonomski oportunije, dakle, zadužiti se pa pokriti tu rupu ili s druge strane, ostaviti porez, to je sad veliko pitanje, međutim, taj podatak nemamo pa ne možemo onda ni razborito sudjelovati u takvoj jednoj odluci, da li je ekonomski oportunije se zadužiti ili smanjivati porez.
4. dakle, svjedoci smo i ovršnog tsunamija. Moramo ga spomenuti. Dakle, vrlo je jasno da je Vlada RH pogodovala 300 javnobilježničkih obitelji nauštrb 300 tisuća ovršenih građana. A koja je posljedice ekonomska? Pa ako ti ovršiš fizičku osobu, dakle to smanjuje mogućnost da osoba sa svojim raspoloživim dohotkom sudjeluje u gospodarskim aktivnostima, odnosno da više troši, odnosno još si ga dulje onemogućio da pokreće sa svojim mikrolikvidnošću hrvatski gospodarsku aktivnosti, odnosno hrvatsku ekonomiju.
E sada, u čemu je tu opet problem? Pa opet jedan nesrazmjer. Ukoliko hrvatski građani, dakle, fizičke osobe ne plate svoje dugove, isto tako vrijedi i za poduzetnike, po ne znam kojoj osnovi, bilo da je riječ nekakav račun, bilo da je PDV, bilo da je nekakva komunalna naknada, koja nažalost kod naših građana biva 10 puta veća, dakle, ovrha je 10 puta veća od samoga duga, dakle događa se da te, te osobe ili budu ovršene, budu blokirane, ili se fizičke odnosno pardon, pravne osobe nalaze na zidu srama jedne FINA-e gdje je iskazano dakle, koja su to poduzeća koja nisu podmirila svoje dugove.
I to je korektno, međutim, s druge strane, što je sa državom? Pregledao sam proračunske dokumente, u dokumentu obrazloženja nitko nije spomenuo primjerice, da jedno Ministarstvo unutarnjih poslova 55 milijuna kuna dužno, to je proračunski korisnik. Ministarstvo znanosti i obrazovanja 70 milijuna kuna, a Ministarstvo zdravstva zbog već diskutiranih razloga, je dužno 3 milijarde kuna. Na kraju dana, hrvatski građani preko tih zateznih kamata opet sudjeluju u tim troškovima.
Predzadnju točku koju bih htio, ili zadnju možda, dotaknuti, čisto kada već raspravljamo o kontekstima koje ćemo onda kasnije dotaknuti kroz zakone koji formalnopravno nisu, oni su dobri, ima dobrih tu stavaka koje treba naglasiti i treba dati potporu primjerice nekim stavkama o porezu na dohodak, ali opet rekao sam da postoji određeni kontekst gdje to treba i razlučiti da li je to najbolje za interes hrvatskog naroda po pitanju troškova zaduženja odnosno smanjena poreza.
Međutim, kada govorimo još o poreznim reformama i o principu pravednosti htio bih još jednu ovdje stavku istaknut, a to je kako da je moguće da su recimo naši hrvatski kafići, restorani, teretane, sajmovi, saloni zatvoreni, a uvoznički lobi veliki lanci u kojim sam neki dan kupovao i dalje su otvoreni. I postavlja se pitanje zbog čega takva pogodovanja? A opet sad stavljamo to u kontekst primjerice, neki mladi poduzetnici su neki dan upravo zbog očaja u koji padaju jel im se zatvaraju gospodarske aktivnosti preko kojih bi mogle onda platiti poreze, rade oskvrnuća primjerice sakralnih objekata gdje se dodatno radi na segregaciji odnosno razjedinjavanju hrvatskog naroda krivim ekonomskim politikama. Pa se postavlja pitanje, zbog čega se štiti uvozni lobi? Zašto su recimo ti neki dućani otvoreni, a mali obrtnici, mali poduzetnici, mali treneri su zatvoreni i ne mogu radit?
Dakle to su sve nekakve stvari koje mi moramo staviti u kontekst kada raspravljamo ove porezne reforme iz razloga da sve što mi ovdje tu donesemo i sve što mi ovdje izglasamo utječe na život naših građana.
I postavlja se pitanje zašto toliko Vlada ima negativnu perspektivu prema našim poduzetnicima i fizičkim osobama s jedne strane će se derat kroz ovrhe, s druge strane poduzetnicima će se i malim mikro poduzetnicima će se gasiti njihova poduzeća, a s druge strane drugima ćemo pogodovat.
Evo toliko za uvodnu raspravu.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Sada je na redu klub Hrvatskih suverenista i gospodin Hrvoje Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HRAST)
Poštovani potpredsjedniče.
Nikako mene da dočeka predsjednik Sabora, uvijek vi. Mi smo tandem očito.
Poštovani ministre, kolegice i kolege.
… /Upadica Radin: Nisam vas čuo, ali možda je i bolje./ … molim? … /Upadica Radin: Nisam vas čuo, ali možda je i bolje./ … Sve pet, sve pet.
Dakle, govorimo o cijelom setu zakona o PDV-u, o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, porezu na dohodak itd. i sada ono ključno pitanje je evo to postavljam vama poštovani ministre, plaćaju li svi koji u Hrvatskoj posluju PDV odnosno porez? A ja ću odmah govoriti, ne, ne. I sada ja bih volio od vas čuti objašnjenje za govornicom, evo rado ću vas poslušati, a ako ne dođete ja ću doći tu do vas pa ću vas istu stvar upitati. To je ono što je jako zanimljivo.
Evo ja ću reći dva primjera koja su jako, svima su poznati. Vjerujem da svi koristimo društvene mreže, neki više, neki manje jel tako? I te društvene mreže zarađuju golemi, golemi novac u Hrvatskoj. Ima tzv. … npr. što bi mi rekli reklamiranje i od tih reklama Hrvatska nema ništa. Ja sada mogu nabrajati sve društvene mreže redom od TikToka, Twittera, Istragama, Facebooka, YouTubea dakle sve one zarađuju stotine i stotine milijuna kuna milijarde i milijarde kuna koje izlaze iz Hrvatske, a Hrvatska od toga nema ništa.
Ministre jeste li vi upoznati s ovom činjenicom? Plaćaju li te firme u Hrvatskoj porez nešto, imamo li mi šta od toga? Ne, ja mislim da ne. Pa ljudi moji ajmo mi to oporezovat. Jel bi to normalna suverena država rekla, ok, ljudi vi zarađujete od naših ljudi, od našeg gospodarstva, a ne plaćate porez. A s druge strane ćemo malom čovjeku koji nije platio račun, koji nije platio ratu kredita njemu ćemo sjest za šiju. Ovi koji izvlače milijarde kuna mogu zarađivati, a oni koji ne plate RTV pristojbu njega ćemo ubit, doslovno ubit.
Imam i drugi primjer, jako lijepi primjer isto, evo to mi pojasnite ja stvarno se ne razumijem. Možda evo neko će me pitati kasnije ili nekom objasniti, imamo firma koja se zove Booking.com., Booking dot com, RBB, Novasol to su sve tvrtke imaju sjedišta vani i koje nama dovode turiste. Evo ja sam privatni iznajmljivač isto, imam jedan mali apartmančić, tri zvjezdice, slabo se s njim bavim jer nemam vremena, ali imam pa znam. Dakle taj Booking zaradi od mene npr. godišnje tisuću eura i on prebacuje poreznu obvezu na mene. Ja moram platiti PDV. A znate što on plati Hrvatskoj državi? Ništa. A znate li koliko on zaradi u Hrvatskoj državi ministre? Stotine i stotine milijuna eura, milijarde eura.
Ja mislim ministre da je ovo vrijedno poslušati. Dakle ja sam istaknuo dva konkretna problema, nisam išao u apstrakciju. Problem ovih providera ovih koji nam dovode u Hrvatsku, ja sam ih imenovao koji su kako se zovu, koji rade bez da plaćaju lipu poreza i cijeli niz tih internetskih opet pružatelja usluga koji opet ne plaćaju lipu poreza.
Nek mi neko objasni zašto neko može raditi u Hrvatskoj, a da ne plaća porez? Evo ministre ja vas molim da evo da mi pojasnite, ja nisam ekonomist, a možda sam ja krivo pogriješio ali stvar je jednostavna. I onda ako sam ja u pravu, zašto ćemo mi onda sjesti za šiju malom čovjeku, ubiti ga radi 100 kuna, a onome ko legalno zarađuje stotine milijuna eura iz Hrvatske nećemo tražiti da plati jednu jedinu lipu poreza. Ajte evo molim vas ministre odgovorite na ovo pitanje jer u suprotnom ako mi ne odgovorite ja ću sumnjati da vi odnosno neko iz Vlade, možda sam predsjednik Vlade ima neki deal možda sam predsjednik Vlade ima neki deal sa ekipom iz, koju sam ja naveo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala g. Zekanović.
Sada će ispred Kluba zastupnika SDP-a govoriti g. Boris Lalovac. Izvolite. G. Zekanović? Ne, nije to taj, nije, ne može biti to taj, to mora biti neki drugi.

Zekanović, Hrvoje (HRAST)
Poštovani predsjedniče HS-a, potpredsjedniče, pardon, poštovani ministre. Ja vas još jednom molim da mi odgovorite na ovo pitanje. Znači ovo je stvarno ključna informacija koju hrvatski građani moraju znati. .../Upadica: Stanka, je li to?/... dakle tražim stanku ispred Kluba Hrvatskih suverenista u .../Upadica: Dobro./... trajanju od 10 minuta, potpredsjedniče HS-a, a vas poštovani ministre, još jednom s ovog mjesta molim i pozivam da mi odgovorite na ovo ključno pitanje, kako neke globalne velike tvrtke mogu raditi u Hrvatskoj, zarađivati milijarde kuna, a da ne plaćaju lipu poreza?
I malo bi, napravite mi usporedbu i zašto smo onda mi, idemo drugačijim aršinom prema onima koji ne plate RTV pristojbu, a njima koji zarađuju milijarde kuna, njih puštamo da to rade, a da ne plaćaju išta hrvatskoj državi?
Evo ovo je sad stanka, nakon stanke, ja ću se vratiti u sabornicu da vas čujem hoćete li mi odgovoriti ili ne. Ali evo, ja mislim da je ovo ključna informacija, ovo nije lagano pitanje, ja znam. I druge države EU imaju ovaj problem, ali mene zanima moja država Hrvatska.
Zašto mi od tih milijarda kuna koje odlaze u inozemstvo nemamo jednu jedinu lipu? Evo, to je jedno jednostavno pitanje i nadam se da ću dobiti jedan eksplicitan i jasan odgovor.
Hvala unaprijed.

Radin, Furio (Nezavisni)
Do 11 i 10 .../Upadica: Možemo čak i bez stanke ako će mi ministar odgovoriti, ako neće odgovoriti…/... ne, ne, ne, ne .../Upadica: ..onda nek imamo stanku./... Ne, ne, dopustite meni da ja odlučim. Do 11 i 10 stanka i zamolio bih službe da provjetre malo ovaj, sabornicu.
Hvala.

STANKA U 11,05 SATI.

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,10 SATI.

Dobro. Prošlo je 5 minuta i zatvorimo prozore i g. Lalovac će govoriti ispred Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Evo, pred nama se danas nalazi drugo čitanje paketa poreznih zakona koje, iskreno rečeno su bespredmetni raspravljati budući da je donesen proračun, je li? Proračun je jedini i najvažniji završni dokument, svi nekakvi akti koji se donesu iza proračuna, a zapravo ove porezne izmjene su sastavni dio proračuna, mi tu možemo danas davati nekakve svoje opservacije, međutim, zaključno je sa tim završnim dokumentom i sve one nekakve izmjene moguće izmjene vezano za ove porezne zakone.
Tako da ću ja samo vrlo kratko o nečemu, da se ne bi ponavljali. Nedavno je izašao, nedavno je izašao, kako stojimo zapravo sa 3. kvartalom gospodarski rast, odnosno pad od 10%. Ja s jedne stane razumijem Vladu da pokušava poreznim izmjenama potaknuti potrošnju sljedeće godine i to je legitimno i to je, ja sam rekao, hvale vrijedno, međutim, s druge strane i dosta rizično zato što je ono što je sigurno je da ovih 2 milijarde što je ministar govorio nećete imati u proračunu, znači ono će se distribuirati građanima, a s druge strane, hoćete li imati veći PDV, hoćete li imati nadoknadu tih 2 milijarde kuna, to je upitno, je l'?
To je upitno zato što ne znamo kakva će biti gospodarska aktivnosti. Drugi kvartal, znači ljeto je pokazalo gubitak od nekih 15-tak milijardi kuna, 13, 12, 13 milijardi kuna u BDP-u, sa onim prvim kvartalom od 15-tak milijardi, to vam je 27 milijardi, je l'? 27 milijardi kuna smo izgubili u dodanoj vrijednosti, u 2 mjeseca, u 2 kvartala, to je jedan proračun zdravstva. To je vrlo teško nadoknaditi bez obzira, bilo kakvim određenim poreznim izmjenama.
Koliko je važno održavati gospodarstvo, koliko je važno održavati gospodarstvo na životu jer ovo danas ovdje govorimo o nekakvom upumpavanju, oslobađanju državu 2 milijarde, mi smo u 2 kvartala izgubili 27 milijardi i to neće biti lako nadoknaditi i neće biti lako okrenuti trend. Prosinac je mjesec gdje zapravo je uz negdje uz kolovoz, .../Govornik se ne razumije./... mjesec potrošnje. Mjesec Adventa gdje građani i po zapravo i po fiskaliziranim računima pokazuju zapravo najveći stupanj potrošnje i kada se pogleda iznos fiskaliziranih računa, on se čak negdje bio i vratio negdje do razinu, u 10. i 11. mj., govorim o maloprodaji.
Međutim, ovaj, ove mjere koje su danas i koje je Vlada morala jednostavno donijeti, jednostavno tako da bi suzbija epidemiju, pokazuje koliko tanka je ta granica između uspjeha i neuspjeha, vrlo tanka granica i da mi znamo da sve one mjere koje ćemo donijeti, da ćemo 100% imati njihov učinak i polučiti jak učinak, mi bi svi to vrlo jasno to rekli, da, to je danas binarno, ako to donesemo, to će se ostvariti, međutim, same te mjere su pokazale, pogotovo tamo pred Badnjak da je najveća potrošnja i da je to mjesec skoro gdje se oko 15 milijardi kuna hrvatski građani troše iz određenih i zbog veselja, ali određenih i navika iz prošlosti.
I zbog toga nakon tog mjeseca potrošnje dolazi siječanj koji je i inače po prirodi vrlo nizak po potrošnji, a kakvu vidimo danas određenu da je zapravo potrošnja nije ništa drugo nego psihologija. To je psihologija građana. Kakva je percepcija hrvatskih građana, da će biti u siječnju, kakva je percepcija hrvatskih građana da će biti u veljači i u drugim i u prvome kvartalu sljedeće godine i zbog toga ove porezne izmjene koje Vlada predlaže i koje pokušava upumpati 2 milijarde kuna u potrošnju jer nemojmo zaboraviti da od onih 400 milijardi kuna koji, koliki je naš BDP i vjerujte mi, teško ćemo ga i 2023. dostići, onih 400 milijardi. Nekako je lako ga je nekako zapamtiti, 400 milijardi da smo stvorili dodane vrijednosti u 2019. g., ove godine ćemo pasti na 360 milijardi i da od tih 400 milijardi, 60% tog BDP-a čini potrošnja, čini percepcija građana, čini vjera građana da će za mjesec dana biti bolje, da će za 2 mjeseca biti bolje, da će se zapravo, da kažemo, otpustiti te kočnice i ovim poreznim izmjenama teško će se to postići.
Više puta smo rekli zbog čega i naš bio je prijedlog, i zato kažem, razlikujemo se u modelima, naš je bio prijedlog da svim građanima koji imaju 5 tisuća kuna, koji imaju 6 tisuća kuna, liječnicima, pogotovo našim obrazovnim djelatnicima u školama, da im se njima digne plaća do 500 kuna, isto kao da se digne nama zastupnicima, da to bude ujednačeno i zastupnicima 300, 400 kuna, ali i građanima koji imaju 5000 kuna da im bude povećanje plaće od 500 kuna.
Zašto to govorimo? Zato što je zapravo taj dio novaca srednji sloj troši na potrošnju. On će taj iznos potrošiti. Zamislite, svi ovi koji dobiju ovom poreznom izmjenom 1000 kuna, ajmo biti iskreni, pa 1000 kuna ćemo staviti na štednju, 1000 kuna ćemo staviti na štednju. Ne znam da li ste vidjeli podatke od 3. mj., to je paradoks u ekonomiji. Od 3. mj. ove godine 6 milijardi kuna nam je porasla štednja u bankama. Sad se postavlja pitanje, kako je to moguće, da smo zatvorili ekonomiju, a da nam je zapravo štednja u bankama porasla 6 milijardi kuna, rekli bi pa vi ste bogata nacija, pa vi super imate, vama super jako dobro ide, je l'?
Znači pogledajte taj paradoks, znači šta građani rade u tom trenutku? Jednostavno zatvaraju zapravo sve moguće zbog straha šta će biti sljedećeg mjeseca, zatvaraju se, troše na nekakve najosnovnije potrebe i štede. I to je taj nekakav paradoks i ekonomije zato što je ekonomija zapravo psihologija i percepcija građana kako će biti u Hrvatskoj sljedeće godine. I zbog toga sam rekao da je zapravo sljedeća godina najizazovnija godina, 2021. je najizazovnija godina za Vladu jel mora osigurati ovaj gospodarski rast od 5%, a ne znamo koliko će puta morati zatvarati ekonomiju, ne znamo hoće li doći ovo cjepivo koje svaki dan najavljuju da će doći jel Vlada igra po vrlo tankoj granici i vrlo je teško donositi odluke. Malo otvorit, malo zatvorit ponovo malo otvorit, ponovo malo zatvorit kako to ekonomija može odnosno percepcija građana, koliko će dugo građani polučiti taj njihov da to ide prema nekakvom rješenju, svakako će se ugledati u BDP-u.
Jel kao što ste vi sami vidjeli u proračunu za iduću godinu koji prihodi najviše radu, rastu prihodi od PDV-a. 7 milijardi kuna ili 15% rastu prigodi od PDV-a u proračunu koje smo ovdje usvojili. Šta to drugim riječima znači? 15% rastu prihodi od PDV-a. koliko ekonomija raste? 5%, tri puta brže, Vlada smatra da će rast PDV nego što će rast nacionalna ekonomija što znači da u tom nekakvom kontekstu se imaju velika očekivanja oporavka gospodarske aktivnosti.
Ono što je sada trenutno činjenica s obzirom na psihologiju hrvatskih građana da smo zapravo vrlo, vrlo, vrlo sklizak teren. Ono što je dobro trenutno što se zapravo pokazuje u gospodarstvu je da građevina nije stala i to je dobro. Udio građevine u BDP-u je vrlo veliki. Vidimo da se to reflektira, nažalost još uvijek nije došlo do pada cijena nekretnina, međutim građevina radi. I vi danas vidite brojne zaposlenike iz građevinske djelatnosti vidite da rade i to je dobro za hrvatsku ekonomiju, zato što ima vrlo veliki udio i zato naš BDP nije pao više od 10%.
Međutim, ovo je jako bitno zato cijelo vrijeme ponovo govorimo da taj dio građevine mora nastaviti raditi i u prvom i u veljači i u drugim mjesecima da se mora doći do okretanja cjelokupnog ovog procesa oporavka potrošnje, međutim da će to biti najizazovnije razdoblje jer upravljanje Vlade će morati ići mjesečno za mjesečno.
Nažalost više ne možemo donositi dugoročne mjere, ovo je jedna dugoročna mjera nego će se morati donositi mjesec, ja sam čak bio govorio kvartalno, izgleda da će morati donositi mjesečne određene mjere.
I molim vas, ono što sam ministru rekao kada ste dali bankama tu mogućnost otpisa dajte građanima da mogu nazvati Poreznu upravu i da kažu da li su moji dugovi koji me sad nazivaju, da li je banka koristila za nju olakšicu. Pa to ćete zapravo i vama državi bit će vam od koristi, bit će od koristi građanima imate kao što je zapravo i ministar rekao komunikaciju, vrlo dobru komunikaciju preko e-Sustava Porezne da imate e-Građane da na jedan način dobijete i na strani države da dobijete određeni kontrolni mehanizam, ali mislim da će biti i psihološki vrlo važno za građane da mogu provjeriti da li se ti dugovi i ovaj dio što ćemo ovdje danas usvojiti da se da njima u korist da oni to mogu i provjeriti i mislim da je to dobro i za državu i za građane.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Sada je na redu Klub zastupnika SDSS-a i g. Milorad Pupovac koji će zastupati stavove te stranke o poreznim zakonima.
Izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani gospodine ministre.
Klub zastupnika SDSS-a smatra da prijedlog izmjena i dopuna Zakona o financiranju jedinice lokalne samouprave sadrži u sebi jednu ozbiljnu opasnost, a to je da promjenom dosadašnjega načina financiranja jedinica lokalne samouprave u kojoj su sredstva koja su jedinice lokalne samouprave primile bile dio njihovoga prihoda uz izvorni prihod i ovo što je dolazilo od strane ministarstva odnosno države. Sada bi taj prihod trebao biti prikazivan i tretiran kao pomoć.
To ima dvije opasnosti u sebi, jedna je na sreću otklonjena time što je ministarstvo i Vlada bila svjesna da bi razvojni projekti, razvojni programi prije svega sredstva EU, ali i nacionalna sredstva nacionalnih programa za većinu općina, gradova pa i županija za većinu kažem, samo ako pogledamo prvu, drugi i treću kategoriju tu je zapravo većina hrvatskih županija i tu je gotovo ako ne sigurno polovica, ako ne većina onda sigurno polovica općina i gradova. Za njih kada ne bi imali taj mehanizam da ta sredstva budu korištena kao prihod, oni bi zapravo bili odsječeni od onoga što su kroz proteklih nekoliko godina imali kao priliku, a to je da obilato koriste ta sredstva i da obilato koriste sredstva nacionalna i europska za razvojne programe na jedinicama lokalne samouprave o područne samouprave.
Sva je sreća da je Vlada toga svjesna i da u obrazloženju čl. 2. izmjena čl. 8.a postojećega zakona ostavila da ta sredstva budu korištena kao prihodovana sredstva, a ne kao pomoć.
Međutim, to neće biti dovoljno zbog toga što na područjima razvijenosti, indeksa razvijenosti prve skupine, a tu su recimo županije Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i 77 općina i gradova. Ako tome pribrojimo još toliki broj županija u drugoj skupini koja ide od Osječko-baranjske pa do Šibensko-kninske Karlovačke, tada i ako pribrojimo 82 općine i grada onda zapravo ćemo imati situaciju da većina tih općina i gradova neće moći udovoljavati zakonskim propisima, ako sutra dođe Državna revizija i kaže vi ste za plaće potrošili više od 20% svojega izvornoga prihoda te jedinice lokalne samouprave neće moći to pravdati ako su na bilo koji način posegli za sredstvima koje država temeljem ovoga zakona karakterizira kao pomoć, a po zakonu to ne bi smjeli. I tu treba nešto promijenit.
Utoliko pozdravljamo dijelove vašeg govora gospodine ministre da ćete imati u vidu održivost jedinica lokalne samouprave i razvojnost njihovih funkcija. Mi smo apsolutno za to da se uspostavi kontrola nad načinom trošenja sredstava za materijalne troškove i za plaće, ali ne možemo prihvatiti to da ta sredstva, da režim kontrole bude takav da zapravo uguši te jedinice lokalne samouprave, za Glinu, za Vojnić, za Lasinju vjerojatno ne, ali za Barilović vjerojatno da da ostanem samo na ovom području koji je blizu Zagreba, za Dvor sigurno. Dakle kolikogod oni imali razmjerno mali broj zaposleni, njihovi izvorni prihodi su nažalost preniski. Oni su tek sada počeli raditi na svojem razvoju, to vrijedi i za Bogdanovce neposredno pored Vukovara, vrijedi i za Negoslavce.
Iz tog razloga mi smatramo da je potrebno da Vlada kombinira dva pristupa, jedan je kontrola sredstava. Ima općina koje ne troše sredstva ne samo kao gospodar nego s obzirom na činjenicu da bi ona mogla biti bolje utrošena za razvojne programe, za socijalne programe, a ne za plaće i materijalne troškove.
Ali s druge strane u tim sredinama i to gotovo svi znamo koji pratimo radi ili dolazimo iz tih sredina, a dobar dio kolegica i kolega dolazi iz takvih županija i takvih općina znamo da je dobiti kvalitetnog pročelnika, da je dobiti kvalitetnog savjetnika, da dobiti nekoga tko je kvalitetan u pogledu izrade programa i svega što je općini potrebno da bi mogla aplicirati za projekt iznimno teško, a bez pristojne plaće to nije moguće nigdje, ni ovdje u Zagrebu, a kamoli u tim jedinicama lokalne samouprave gdje nema adekvatnog broja stanova, gdje nema zdravstvene zaštite, gdje nema dječjih vrtića, gdje nema kvalitetne škole. I ako im nećemo osigurat da imaju barem pristojna, ne raskošna, ne rastrošna sredstva, ali pristojna sredstva, da ih stimuliramo da dođu i da rade tamo onda nažalost bolje recite, bolje kazati ukidamo vas. A ukidat u okolnostima ovolike neravnomjerne razvijenosti koja postoji u našoj zemlji između razvijenih dijelova i nerazvijenih dijelova je nerazumno i izazvat će ozbiljne posljedice.
Iz tog razloga Klub zastupnika SDSS-a vjeruje gospodine ministre da ćete pronaći modalitet do kraja ove rasprave odnosno do usvajanja ovoga zakona u kojem ćete otvoriti mogućnost da kombinirate i kontrolu, ali istovremeno i razumijevanje za potrebe koje jedinice lokalne samouprave naročito u prvoj i drugoj kategoriji razvijenosti imaju jer one bez tog razumijevanja će biti u ozbiljnoj krizi i ozbiljnom padu.
Kada bismo se mi sada odlučili da uvedemo restriktivne mjere, a neću reći da nema prostora u načinu na koji se troše poticaji u poljoprivredi, a ima prostora, ozbiljno bismo zaustavili poljoprivredne aktivnosti na prostoru države. Ako to trebamo čuvati s jedne strane zato da bismo razvili ono što razvijeno nije, a s druge strane da bismo očuvali minimum konkurentnosti, tako vas molim da razumijemo i da je odnos prema jedinicama lokalne samouprave, općinama i gradovima u kojima je kao što reče jedan od načelnika prije dosta godina kad sam ga obilazio, mislim da je riječ bilo o načelniku HDZ-a u Korenici, koji je rekao onaj živi u Donjem Lapcu taj bi ujutro trebao vidjeti 100 maraka samo zato što živi tamo. Mi ne zagovaramo takav model, ali ne bismo htjeli da dobar dio naših jedinica lokalne samouprave bude kažnjen zato što živi tamo, da građani budu kažnjeni zato što žive tamo i da država pod nekom vrstom pritiska racionalizacije na mjestu gdje ta racionalizacija neće donijeti tolike uštede.
Mi znamo gdje su uštede i ministar zna gdje su velike uštede. Uštede su u ozbiljnom suzbijanju korupcije, uštede su u ozbiljnom sagledavanju ukupne administracije. Ja vjerujem da i u pojedinim našim gradovima veći postotak zaposlenih koji nisu nužni za funkcioniranje tih gradova negoli što je riječ o možda 50 ili 100 jedinica lokalne samouprave ukupno. Eto iz tog razloga Klub zastupnika SDSS-a apelira na Vladu i na ministra da do usvajanja ovoga zakona nađe mjeru i rješenje za ovo o čemu smo govorili.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Sada jednu važnu obavijest.
Uvažene zastupnice i zastupnici, obavještavam vas da ćemo raspravu o izvješću DORHA-a RH o radu državnih odvjetništava u 2019. godini planirano za sutra, a uz suglasnost podnositelja zahtjeva za raspravu ovaj tjedan odgoditi do povratka glavne državne odvjetnice iz izolacije.
Kako stiglo tako pročitao.
Idemo dalje, gospođa Grozdana Perić govorit će ispred Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Ovaj drugi krug rasprave o predloženim zakonima izmjene zakona o porezu na dodanu vrijednost, dobit, dohodak, fiskalizaciju i prometu gotovinom i hitni postupak Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave.
U odnosu na prvo čitanje nisu se dogodile neke značajnije promjene u samim zakonima, ali dozvolite svejedno da istaknem neke specifičnosti i neke poboljšice koje se odnose na navedene izmjene zakona.
Unatoč teškoj godini koja je evo sva sreća na izmaku, Vlada je pronašla načina kako ostvariti sve ono što je zacrtala predizbornim programom i omogućila da upravo intervencijom u ovim zakonima omogući i stvori preduvjete kako bi građani RH i poduzetnici imali mogućnosti da ostvare što veće dohotke, što veće prihode, a isto tako da sa ovim intervencijama koje se događaju paralelno u pomoći poduzetništvu mogu održati privredu i na taj način osigurati u sljedećoj godini rast nadamo se od predviđenih 5%, a kako nam neke međunarodne institucije projiciraju čak i veći kao što je MMF.
Normalno je da u tim uvjetima zaista moramo istaknuti sve one teškoće koje se pojavljuju u ovoj kriznoj godini koja je izazvana posebno ovom pandemijom odnosno epidemijom na našem području i da je vrlo teško upravljati pojedinim događanjima.
Ovaj paket mjera sadržava, ukupno je težak preko 1,86 milijardi kuna rasterećenja kako za poduzetnike tako i za građane i to nije beznačajno u odnosu na ukupan proračun.
Kada pogledamo same intervencije koje se događaju u PDV-u onda moramo istaknuti da ono što je jako važno bilo je zapravo održati likvidnost poduzeća, a upravo intervencijom najprije za one koji imaju prihode do 7,5 milijuna kuna da mogu plaćati PDV po naplaćenoj realizaciji je nešto što je omogućilo dodatnu likvidnost poduzetnicima. Sada kada se taj prag povećava na 15 milijuna kuna je itekako značajno za sve one koji su u tim razmjerima ukupnih prihoda.
Znamo koliko ta likvidnost znači i koliko ove mjere i samo poticanje likvidnosti tih malih poduzetnika može sačuvati cijelo poduzetništvo.
Porez na dobit uz ovo moram spomenuti PDV, zapravo su i pošiljke do 22 eura gdje smo vidjeli da u ovoj fazi epidemije kada se puno naručuje i veliki promet se obavlja direktno sa nekim kućama koje rade dostavu i trgovinu onda je ovih 250 milijuna koji će se na ovaj način ubrati je značajno jer time štitimo i same naše poduzetnike.
Porez na dobit se smanjuje sa 12 na 10% za one koji imaju promete do 7,5 milijuna kuna, time još više olakšavamo poslovanje manjim i malim poduzetnicima. Kod poreza na dohodak značajno da se i dalje smanjuju te stope sa 24 na 20 odnosno 36 na 30% što je vrlo značajno za kako građane, ali moramo istaknuti da u kontekstu ovoga moramo napomenuti da je i tu Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave s obzirom da znamo da prihodi jedinica lokalne samouprave su uglavnom ili većina prihoda se ostvaruje upravo od tog poreza. Time je Vlada pokazujući zapravo ovim izmjenama Zakona o financiranju podigla stvarne odnosno izvorne prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave pa je tako općinama i gradovima povećano sa 60 na 74%, a županijama sa 17 na 20%, ovaj dio decentraliziranih preuzima na sebe državni proračun i na taj način će se izvorni prihodi povećati.
Tu je dakle i cilj da se na jedan način stimulira da upravo građani time osjećaju i određene pogodnosti ukoliko dolaze u manje sredine pa bi se nadovezala i na ovo da je i uloga jedinica lokalne samouprave stvaranje preduvjeta kako bi zaista poduzetnici, ali i obitelji dolazile živjeti na njihova područja i time pomagale i stvarale dalje preduvjete za kvalitetan život i rad.
Isto tako smanjuje se porez na dohodak za iznajmljivanje, dakle sa 12 na 10% što je isto tako, značajno za, kao olakšica, s time da jednako tako je jako važno napomenuti da je u ovom zakonu o porezu na dohodak se mijenjaju i kondicije odnosno uvođenje nacionalne nagrade za starije osobe koje na taj način su oslobođene plaćanja poreza na dohodak. Samim izmjenama kroz povećanje poreza na dohodak zbog razlike vrijednosti imovine i visine koje su, stečene prethodno, se zapravo povećava i ta stopa kazne, rekli bi, čime se zapravo obuhvaća taj dio poreza na stečenu imovinu.
Kada govorimo o fiskalizaciji, jako je važno da je ovim načinom ministar zapravo omogućio da visinu blagajničkog maksimuma može prema pojedinih kategorijama da, on propisati kroz pravilnik i na taj način može puno brže reagirati kod potreba da se određeni postupak ili visina promijeni. S obzirom da je ovo dakle, drugo čitanje, sa ovim manjim izmjenama, mislimo da je ovaj ukupan paket itekako će značajno doprinijeti, dakle standardu, kako građana, a nadamo se da će i poduzetnici nakon svih ovih kriznih perioda naći daha i mogućnosti da mogu nastaviti sa radom u sljedećem razdoblju koje se nadamo da neće biti daljnjeg zaključavanja proizvodnje i samog rada i na taj način, dakle Klub HDZ-a će svakako podržati sve ove izmjene zakona.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Sada će nastupati Klub zastupnika IDS-a i g. Marin Lerotić. Izvolite.

Lerotić, Marin (IDS)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Evo, ove porezne izmjene i zakonski prijedlozi koji su pred nama smatramo da nisu u skladu sa situacijom i da nisu dostatne za vrijeme u kojem se nalazimo. Smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit jesu mjere koje idu u pravom smjeru, ali nisu provedene na pravi način jer ovo sigurno neće osigurati neko znatnije povećanje plaće građanima i povećati njihov standard. Jasno je da svaka kuna u džepovima naših građana dobro dođe, pogotovo u ovim teškim trenucima, ali s ovim skromnim potezima, naše gospodarstvo sigurno se neće pokrenuti i naši građani neće bolje živjeti odnosno standard im neće drastično porasti.
Također, vidimo da Vlada prilikom izrade poreznih zakona između dva čitanja ignorira štetne posljedice koje lockdown čini po hrvatsko gospodarstvo. Tu se ne radi samo na PDV-u na ugostiteljstvu, o čemu smo dosta ovih dana čitali, nego o PDV-u općenito. Opća stopa od 25% je druga najveća u EU nakon Mađarske, i vrijeme je da se otvori rasprava o tome kada ćemo napokon početi snižavati opću stopu i na taj način potaknuti potrošnju i rast. Iz obrazloženja zakona proizlazi kako sniženje poreznih stopa PDV-a nije predmet ovih poreznih izmjena, jer kako to nije vrijeme za te izmjene.
Međutim, postavlja se pitanje kada će biti to vrijeme, ako ne sada u vrijeme ove krize i nemogućnosti obavljanja djelatnosti. Očito je dakle, da vidimo iz niza primjera da u hrvatskoj državi nastoji se samo što prije ubrati određeni prihod u državni proračun, bez obzira kako će to građani i poduzetnici platiti i kasnije preživjeti i održati svoje poslovanje.
Država je u vrijeme najgorih ekonomskih pokazatelja u zadnjih desetljeća čini sve kako ne bi morala smanjivati enormne rashode državnog proračuna i provesti strukturne reforme. Ključni problem javnih financija je sve veći rashod, neovisno o prihodima. Ono što u Hrvatskoj treba su investicije i radna mjesta kojima će se moći zaraditi za pristojni život. Zato smatramo da je potrebno ukinuti porez na reinvestiranu dobit kako bi se omogućile nove investicije, likvidnost poduzeća, otvoriti nova radna mjesta.
Također, plaćanje poreza na dobit unaprijed jedna je neprihvatljiva praksa koju treba mijenjati jer na tom primjeru vidimo da u Hrvatskoj koncept poreznog sustava nije u svrhu poticanja i jačanja poduzetničke klime nego praktički kreditiranje države od strane poduzetnika. Kako su dio ovog zakonskog paketa izmjene Zakona o lokalnih zajednica kojima se povećava udio gradova i općina u prihodima prikupljena od poreza na dohodak sa 60 na 74%, a županijama sa 17 na 20%, netko bi na prvi pogled mogao reći kako će im se time povećati prihodi.
Ali, kada se uzme u obzir da se Zakonom o porezu na dohodak smanjuju porezne stope poreza na dohodak, onda po toj osnovi i prihodi tim istim lokalnim zajednicama, one će u najboljem slučaju završiti na nuli ako u konačnici i ne budu na gubitku, kao što to inače proizlazi iz tzv. poreznih reformi. Znači ova porezna reforma na prvu lijepo zvuči, povećavaju se plaće građanima, dolazi i do poreznog rasterećenja, povećava se udio gradova, općina i županijama u poreznu na dohodak, itd., itd., međutim, stvari nisu baš tako ružičaste. Između prvog i drugog čitanja nije prošlo puno vremena, niti punih mjesec dana, ali je baš prije nekoliko dana došlo do novog djelomičnog zatvaranja hrvatskog gospodarstva koji je trebao potaknuti Vladu da ova porezna reforma izgleda malo drukčije nego kod prvog čitanja.
Cijeli jedan sektor uslužnih djelatnosti je zatvoren, od ugostiteljstva, sportskih aktivnosti, fitnes centara, teretana, zabranjena im je mogućnost rada i očito je da Vlada ne prati situaciju i ne reagira te ne provodi reforme koje su u skladu sa realnim stanjem. Ono što bi trebalo provesti kao suštinsku reformu, smatramo da je to poreznog sustava je fiskalna decentralizacija, a uz to funkcionalna decentralizacija. Znači prenošenje ovlasti, ali i odgovornosti na lokalnu i regionalnu razinu. Tek tada bi se dala mogućnost snažnijeg razvojnog potencijala jedinica lokalne i regionalne samouprave koji najbolje znaju potrebe svojih građana i prioritete koje treba financirati.
Država je u ovih 30 godina pokazala da nije u stanju osigurati uvjete za snažniji gospodarski rast i rast standarda građana. Koliko još godina i desetljeća trebamo izgubiti da bi to shvatili, da je ovaj centralistički model promašen i potrošen? Porezna reforma trebala bi rasteretiti poduzetnike i građane, potaknuti investicije i potrošnju te ubrzati proces izlaska iz krize, a ovdje toga gotovo pa i nema.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Sada će klub zastupnika Centra i GLAS-a nastupati gđa. Anka Mrak-Taritaš i to videovezom. Dobar dan. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Lijepi pozdrav, dobar dan, nadam se da se čujemo. .../Upadica: Je, čujemo se./... Hvala lijepo, onda ja mogu početi s raspravom, dakle poštovani potpredsjedniče HS-a, uvaženi ministre, evo, 5. krug porezne reforme.
Budući da je 5. krug porezne reforme, ja ću u ime našeg Kluba Centra i GLAS-a diskutirati o tome u 5 različitih tema. Uvodno odmah da naglasim, mi nećemo podržati ovaj 5. krug porezne reforme i malo ću kroz ovu raspravu objasniti i o čemu je riječ. Dakle, prva tema koja se otvara u ovoj poreznoj reformi je usklađenje našeg propisa sa propisima EU, i tu kad je riječ o Zakonu o poreznu na dodanu vrijednost, ove izmjene su, događaju kao posljedica toga što smo dio jedinstvenog unutrašnjeg tržišta EU i to je dobro. I dobro je da zajedno sa članicama EU radimo na izjednačavanju uvjeta, olakšavanju poslovanja za sve sudionike.
Posebno je važno da same države, odnosno u ovom slučaju zakonodavci svojim odlukama ili kašnjenjem, prilagodbi novim okolnostima ne stvaraju neravnoteže. Pritom kod izjednačavanja uvjeta, posebno naglašavam uvjete poslovanja za pošiljke iz 3. zemalja vrijednosti manje od 22 eura, čime se zapravo ispravlja još jedna neravnoteža na tržištu cijele EU.
Druga tema o kojoj hoću nešto reći je tema PDV-a. Dakle, kao što sam već i u prvom čitanju u replici ministru Mariću navela i u drugom čitanju sam se referirala na PDV. U prvom čitanju sam navela i to ponavljam još jedanput, a to je, na jedan način obećanje da će porez na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine biti ponovo vraćen na nulu, odnosno da će biti oslobađanje.
Mi smo to imali. To je bila dobra metoda, bio je dobar način, ali nažalost mi uvijek imamo nekako običaj da zaboravljamo i svaki put trebamo krenuti ispočetka. Trebali bi zaista voditi računa pa to nastaviti tamo gdje je. To smo trebali ostaviti i ja se nadam da ćemo iduće godine, za koju svi naglašavamo da će biti jedna zahtjevna godina, to zaista vratiti nazad jer je to bilo zaista riječ o tome da na taj način pomažemo mladim ljudima koji tek startaju.
Kad je riječ o PDV-u, kao što sam sad u raspravi ministru pitala vezano uz ženske higijenske potrepštine. Dakle, druge zemlje EU su to smanjile, pri tom naglašavam, recimo Njemačku koja je to napravila prošle godine ili Škotsku u kojoj su higijenske potrepštine besplatne, mislim da je došlo vrijeme da ako ne može biti nula PDV-a, dakle oslobođeno od plaćanja PDV-a, da onda to na higijenske potrepštine, to su higijenski ulošci i tamponi, zaista razmislimo da to bude najmanje moguće .../Govornik se ne razumije./... 1% da bude na .../Govornik se ne razumije./... dakle simbolično, bilo bi jako dobro da to bude.
3. tema o kojoj želim nešto reći je poslovanje. U ovim 5. krugu poreznih reformi imamo nešto što zaista moramo i pohvaliti i mi i pohvaljujemo smanjenje, daljnje smanjenje stope porezne dobiti kad je riječ o porezu na dobit za 12 na 10% za sve one koji ostvaruju prihode iznad 7,5 milijuna kuna godišnje. To je posebno zanimljivo jer u tu kategoriju spada više od 93% svih poreznih obveznika. Pri tom želim naglasiti još nešto što svaki put naglašavamo, da kad je riječ o poreznu na dobit, bilo bi jako dobro da se ne plaća akontacija nego da se plaća stvarno po realiziranom, ali kao što je već i u 1. raspravi ministar u objašnjenu zašto nešto ne prihvaća objašnjavao zašto to ne prihvaća, ali bilo bi dobro, bez obzira na sve to zajedno zaista da se o tome razmisli i da o tome bude riječ i da o tome vodimo računa.
Poslovanje je izuzetno važno. Izuzetno je važno da poslodavcima omogućimo da što lakše posluju. Izuzetno je važno da sve one namete koji godinama, znate kao onaj jedan veliki vlak koji ide na ugljen pa onda on, morate ga puniti ugljenom i vrlo teško se zaustavi. Ja imam osjećaj da smo godinama tim parafiskalnim nametima napunili taj vlak i sad se vrlo teško bilo tko odlučuje da ih tog vlaka višak ugljena baci i da prestane taj vlak uopće voziti na ugljen što bi bilo još neusporedivo bolje iz jednostavnog razloga jer godinama smo tovarili na leđa i poduzetnicima različite namete. Ova korona kriza je zapravo pokazala stvarno stanje. Ona pokazuje stvarno stanje odnosa nas jednih prema drugima, ali pokazuje i stvarno stanje da se bez nekih stvari može i da se bez nekih stvari zaista i treba moći funkcionirati.
4. tema koju hoću navesti je tema koju su, je vezana uz naše građane. Mi potičemo sve one promjene koje omogućuje da našim građanima i njihovim novčanicima u kućnom budžetu ostane što više. Jednako tako i prihvatljive su nam i one stvari kojima omogućujemo da određena radna snaga koju nemamo ostane u Hrvatskoj da negdje dalje, pogotovo kad je riječ o određenim visokokvalificiranim stručnjacima, IT stručnjacima, ali, to sve zajedno ide presporo. Odluke se ne donose na način na koji se treba donositi. Često su to, uđe se jednom konzervativnom metodom i na jedan konzervativan način, drugim riječima se često zaista nekako odlučuje se ići presporo kad je o tome riječ. Stoga, sve ono što se može napraviti za pomoć našim građanima, ajdemo biti brži i efikasniji.
I zadnje, kao 5. ono što želim posebno naglasiti, a to su jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave. Ovom izmjenom kojom se ide, a predlaže se raspodjela u porezu 74% za gradove i općine, 20% za županije, za decentralizirane funkcije 6%, a za fiskalno izravnavanje se predviđa novac direktno iz proračuna u iznosu od 2 milijarde kuna za iduću godinu. No međutim, problem ostaje neriješen i o njemu se često raspravlja bez stvarnih uvida u ulogu i važnost lokalne i regionalne samouprave. Mi se često kunemo u decentralizaciju, ali, decentralizacija na ovaj način u kojem općine i gradovi i županije nemaju dovoljno sredstva da bi mogle raditi svoje zaista dužnosti, oni ne ispunjavaju svoju ulogu. Rasprava se često vodi u smjeru nasilnog ukidanja velikog broja tih jedinica, ali pravo pitanje koje si svi trebamo postaviti, da li smo uopće omogućili jedinicama lokalne odnosno regionalne samouprave da stvarno služe svojoj svrsi. Da samostalno raspolažu novcem i ovlastima. Pa da stanovnici sami smijene svog lokalnog šerifa koji je novac potrošio na auto, janjetinu, tajnicu, nešto je spiskao, a vide da se u susjednoj općini s tim istim novcem izgradio vrtić ili dom zdravlja.
Poštovani ministre, zaista bih bila neiskrena do kraja i ne bih bila korektna da ne kažem da imamo jedan mali iskorak, ali to je apsolutno nedovoljno. Naši građani i poduzetnici to neće osjetiti na način na koji trebaju osjetiti. Vi ste se odlučili, vama je ovo već 6 godina mandata, ići jednom konzervativnom metodom. Ta metoda na dugi štap zaista može doći do nekakvog rezultata, ali pitajte naše građane, oni taj rezultat ne vide.
Ono što vidimo svi zajedno, a to je da troškovi rastu iz godine u godinu, neovisno o koroni, da deficit skrivate računovodstvenim trikovima, da klijentelističke skupine koje vas održavaju na vlasti sve glasnije viču dajte, dajte, sve više i više. I ne može to tako, poštovani ministre. Sad će, kao što sam već rekla, biti 6. godina da ste u komadu, kontinuitetu na vlasti, niste niti taknuli ni jedan jedini veliki sustav koji isisava i zadnju kap iz proračuna ove zemlje.
Gdje je zdravstvo, gdje je mirovinski sustav, gdje su radna mjesta koja nose više dodane vrijednosti, nema toga. Iz kojeg razloga? Jer HDZ ne zna ili neće? Ili oboje? Stoga moramo biti korektni, nekakvi mali pomaci su napravljeni, ali za ovu zemlju to nije dovoljno. Ovu zemlju, HDZ kad gledate po listama EU zaista drži na dnu. Ono što se svi zajedno trebamo potruditi da ne bude na dnu, i kao što sam već uvodno rekla, Klub zastupnica Centra i GLAS-a ne može podržati i vašu ovu 5. poreznu reformu.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Sada je na redu g. Željko Lenart koji će zastupati stav o ovim, zakonima, stav Kluba zastupnika HSS-a i HSU-a, izvolite.

Lenart, Željko (HSS)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Evo ja nemam namjeru kritizirati ove prijedloge zakona jer i tako će većina donijeti ono što oni žele, ali oni odgovaraju za ono što rade. Dapače, imat ću neke prijedloge, pa ukoliko ima volje, neka se barem poslušaju, ako se već ne žele usvojiti.
Svako smanjenje poreznog pritiska na poduzetnike je za pozdraviti. Pa čak i ovo koje možda nije dovoljno, ali je smanjenje, jer poduzetnici, oni koji zaposle samo sebe napravili su veliku stvar, a posebno oni koji svojom poslovnom aktivnošću zapošljavaju jednoga ili više djelatnika i redovito im isplaćuju plaće i sve njihove .../Govornik se ne razumije./... koje na plaći moraju platiti.
No nažalost u ovom našem poreznom sustavu za mene ima poprilično nelogičnosti, pa evo, osvrnut ću se na jednu koja je posebno važna u branši poljoprivrede i oni koji se bave poduzetništvom u poljoprivredi je kada kupujete stroj, recimo u Njemačkoj, kupujete za neto vrijednost, ne morate uplatiti iznos PDV-a tj. poreza. No međutim, ukoliko kupujete u Hrvatskoj od neke tvrtke ili od drugog poljoprivrednog proizvođača ili da ne kažem, prevoznici koji kupuju kamione, vi morate platiti bruto znači i iznos + PDV. I onda čekati da vam se taj iznos vrati. Često puta iznosi za traktore PDV-a iznose od 50, pa i 100 tisuća kuna, što u onom trenutku kada se mučite iznaći sredstva, za osnovno sredstvo za rad, teško vam je naći još i taj dio koji biste morali platiti.
Ja znam da se amandmani neće prihvatiti koje pišemo i mislim da je to jalovi posao. Predlažem i jednu skrivenu potporu za manje poljoprivrednike tj. za one koji su ispod praga ulaska u sustav PDV-a, da im država, da ih država oslobodit PDV-a na inpute. To nije značajan iznos za RH no međutim, to su oni poljoprivredni proizvođači koji su najpodložniji propasti njihovih OPG-a, a ovakva pomoć bi ih možda prebacila u višu kategoriju i osnažili bi jer ovako, ovakvu skrivenu potporu imaju mnoge države u EU i naši poljoprivrednici su onda manje konkurentni u odnosu na njih.
Ne znam kada ćemo uvesti to da se PDV plaća po naplati računa jer stvarno ovo nije logično da mi plaćamo u Hrvatskoj PDV, pa onda kad nam se račun plati, plati, ali PDV moramo platiti. Smanjenje porezne stope sa 24 na 20 i sa 36 na 30 je za pozdraviti, ali opet, onima sa manjim prinosima smanjujemo manje, a onima sa većim zaradama smanjujemo više. Mislim da bi bilo dobro izbalansirati te odnose pa neka otprilike svima to bude podjednako. Evo, nedavno sam bio u Njemačkoj, sjedio, razgovarao s jednim poduzetnikom koji je, evo reći ću, s Balkana, radi tamo više od 20 godina, ima svoju tvrtku, moje pitanje koliko daje državi, on mi je kao iz topa dao 42%.
Nažalost naši poduzetnici to ne mogu reći jer oni ni sami više ne znaju koliko točno davanja plaćaju državi, pa i moj prijedlog da razmisli i ministar i ministarstvo pa i Vlada, da poduzetnik u Hrvatskoj ima samo jednu uplatnicu prema državi, da on točno zna tolikom uplatnicom koliko on plaća davanja državi, a mislim da imamo dovoljno velik državni aparat i informatičke alate da onda to država sama može rasporediti po svojim korisnicima onoliko koliko koga pripada.
Porezne stope, znači ne bi trebalo dijeliti prema prihodu, kao što smo sada došli do nekakve granice od 7,5 milijuna kuna jer mislim da bi ih trebalo dijeliti prema visini dobiti jer često dobit nije proporcionalna sa prihodom, često puta je ona obrnuto proporcionalna što je veći prihod, dobit se smanjuje. Mislim da bi prema dobiti trebalo oporezivati i da je to onda nekako najpravednije jer oni koji najviše dobiti stvaraju, normalno da moraju biti solidarni prema drugima i više uplaćivati u porezni sustav RH.
Još jedna od nelogičnosti koje sam evo, primijetio, s obzirom da se u odnosu na pandemiju koja vlada očekuje smanjena gospodarska aktivnost, da se očekuje opet smanjena turistička sezona jer sada je vrijeme kada se kreira turistička sezona i kada ljudi odlučuju gdje će ljetovati, u kojim destinacijama, u kojim državama, to vam govorim iz iskustva jer sam taj posao radio neko vrijeme. Smatram da će mnoga radna mjesta zbog pandemije biti ugašena. To svjedočite i sami i vidite da i sada ljudi zbog zaustavljanja gospodarske aktivnosti gube posao, no nije mi jasno, kako smo onda planirali porez na robe i uslugu sa povećanjem sa 59 milijardi na 70, znači 12 milijardi povećanja i porez na dobit sa 6,5 na 8,2 milijarde, znači za 1,7 milijardi povećanje.
Ja smatram da mi nećemo imati niti povećanje dobiti niti povećanja poreza na robe i usluge, ne krivnjom niti ministarstva niti Vlade, nego ovaj puta, najvećom krivnjom pandemije koja vlada, a koja onda uzrokuje mjere koje su na snazi, da li su one opravdane ili nisu opravdane, to je tema za neku drugu raspravu, no isto smatram da možda i tu nismo u odnosu na gospodarsku aktivnost i na stanje u hrvatskoj ekonomiji dobro procijenili kada, kako i što uvesti, kada i kako što dopustiti pa smo sa mnogim stvarima ugušili poslovnu i gospodarsku aktivnosti, iako to možda nismo niti trebali.
Evo, prilikom spomenuo sam već da sam nedavno bio u Frankfurtu, to je bilo prije mjesec dana, ugostiteljski objekti tamo nisu radili, ali sve ostalo je funkcioniralo, i službe i bauštele i sve tvrtke tamo, no međutim, oni su očito neke stvari procijenili na vrijeme i tim poduzetnicima, tj. ugostiteljima koji su evo u ovom trenutku najpogođeniji su odredili naknadu prema prošlogodišnjoj dobiti na nekakvih 70, 75% da im namire ono što će oni izgubiti i da oni mogu, da ne kažem mirna srca, ali bez zabrinutosti za svoj opstanak i svojih djelatnika zatvoriti te objekte na određeni period kako bi se suzbila pandemija koronavirusa.
Mislim da moramo više promišljati i da više moramo gledati na dobrobit svih zajedno, a ne samo na dobrobit određenih grupa u Hrvatskoj, obično su to interesne grupe i lobisti koji sve svode svu vodu na nečiji mlin, a nažalost oni mali koji se ne znaju za sebe sami pobrinuti su najviše pogođeni ovakvom situacijom koja je. Evo, jutros, vozeći se autom u Zagreb slušao sam na radiju o beskućnicima, o broju beskućnika i u Zagrebu i u ostalim gradovima, u Kutini. Ja smatram da su i oni produkt pogrešne porezne politike koju vodimo dugo godina.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Sada je g. Ivan Penava koji će zastupati Klub zastupnika Domovinskog pokreta. Izvolite.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Poštovani predsjedavajući, poštovani predstavniče Ministarstva financija, kolegice i kolege.
Krenut ću s pohvalom, pohvala u smislu izmjena ovih poreznih zakona u ovom dijelu koji se tiče rasterećenja plaća u smislu smanjenja stopa poreza na dohodak. I jednako tako, kao i prethodnici smatram da je to dobro, da će građani u konačnici i kroz veću potrošnju i živjeti komotnije, da će im biti bolje, ali jednako tako, da će se državi kroz povećani povrat PDV-a barem dio tih sredstava namiriti.
Međutim, kad već govorimo o PDV-u odmah moram također, na tragu kolega koji su ranije govorili naglasiti da je sasvim nelogično, ne znam je li bi to nazvao jednom neprihvatljivom praksom, haračom i neshvatljivo mi je da niste išli u izmjenu ovome o čemu je kolega maloprije govorio, načinu naplate PDV-a, da ne ide ono što bi bilo logično, razumljivo svakome da se naplaćuje PDV onog trenutka kada se roba ili usluga naplati, odnosno kad se uprihoduje, a ne da to ide po fakturi odnosno po izdanoj robi, tako da ovaj model koji je nažalost na snazi koji niste uspjeli promijeniti dovodi to toga da kao da nam je cilj gušiti i ovako vrlo upitnu, vrlo upitne kapacitete financijske, fiskalne kapacitete gospodarstva jer praktično dozvoljavamo situaciju da ti poduzetnici kreditiraju državu, što mislim i evo u ovim minutama koje su preda mnom ću još na nekoliko načina i potvrditi.
Slušajući ministra Marića, slažem se sa tim i pohvaljujem i njega i ministarstvo, sve vas u ministarstvu, ukoliko ste imali cilj, a slažem se da je to hvale vrijedan cilj, ojačati fiskalne kapacitete jedinica lokalne samouprave, da ste vi u tome uspjeli, to je nesporno i kao što sam rekao, cilj je zadovoljen i vama u tom smislu pohvale.
Ono što bih htio naznačiti kao problem koji ne potiče od vas, ali se nastavi u vremenu kako ste vi na dužnostima koje obnašate, a to je jedna konstantna promjena zakonskog okvira koja predstavlja ogroman problem iz aspekta planiranja poslovanja jedinica lokalne samouprave jer je uslijed ovih silnih godina koje su iza nama, a pod tim promjenama stvorena jedna atmosfera nesigurnosti gdje je apsolutno nemoguće sukladno zakonskim propisima, pogotovo o proračunu postaviti se profesionalno, stručno i bilo što planirati. Kad tome dodate situaciju nepoznanica iz različitih fondova, od ovih iz EU, do ovih, iz sa nacionalne razine, poput Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje naprosto ne možete planirati na određene prihode jer ne znate hoće li vam projekt proći ili ne, doista je tu situacija jednog ozbiljnog pristupa u smislu planiranja nemoguća i za tekuću godinu, a kamoli za 2 ili 3 godine unaprijed.
Ono dakle što otprilike s pohvalama u smislu ove, mini porezne reforme ću završiti, ono što moram reći i izraziti svoje mišljenje, da ste vi zapravo jako pogriješili u smislu pristupa koji ste zauzeli jer ste se, jer ste zauzeli jedan pomalo štreberski defenzivan, konzervativan, kako je rekao kolega maloprije pristup, na način da ste, ili ću najbolje, evo, kroz primjer vam pokazati, u ovoj korona situaciji i vi na nacionalnoj razini, ali i mnoge jedinice lokalne i regionalne samouprave odnosno uprave, ovih dana svi skupa pomažemo gospodarstvo.
Međutim, u tome nema ništa loše, to je za pohvalu, kad god nekog pomažemo, to je doista za pohvalu. Međutim, moramo se pitati koliki smo mi disbalans, odnosno neravnotežu stvorili i kolike su to disproporcije kada državna i javna uprava živi toliko dobro, toliko su jaki da evo npr. iz svog proračuna u gradu Vukovaru, ja ne znam po koji put već uslijed ove korona krize mi guramo i plasiramo sredstva prema gospodarstvu, mislim da 3. put u pitanju, doista se morate zapitati čemu tolika disproporcija. Nije li bilo logičnije da smo tu negdje izbalansirani ili da, dapače, da je gospodarstvo jače, a da smo mi slabiji pa da to gospodarstvo nas gura i vuče, nego da smo se doveli u situaciju da sumnjam ili, jako bi me interesirao broj u današnjoj situaciji gospodarstvenika koji će bit u stanju isplatiti različite, primjera radi, dodatke na plaću poput božićnice, dok ćemo se svi mi složiti da jedinice lokalne i regionalne samouprave, da javna državna uprava sa tim neće imati problema.
Da ne idemo dalje u dubinu, ali doista se treba zapitati nad tom činjenicom. Ono što, u čemu bih rekao da je posebno krivo otišla stvar, kad govorimo o jedinicama lokalne i regionalne samouprave jeste da ste vi odabrali jedan put pomoći koji je, naravno, jedan od mogućih i pohvalan, ali je pogreška napravljena u činjenici što je on jedini način, a to su izravne dotacije iz državnog proračuna i mi smo zahvalni, mi idemo gore u tom smislu. Međutim, pristup je dugoročno jako loš je postoje druga 2 pravca koja će se, koja nismo ispoštivali koja zanemarujemo uporno godinama, jedan se tiče promjene poreznog sustava, a to je trebala biti, to je trebao biti predmet ove reforme na način da rasteretimo gospodarstvo i omogućimo i domaćim, ali i stranim investitorima ulaganje u RH, poglavito u područja koja zaostaju jer na ovaj način mi naprosto nismo konkurentni.
Drugi dio priče tiče se decentralizacije javne i državne uprave u što bi svakako trebalo uključiti i državna poduzeća i agencije, na način da smo mi sve fokusirali u Zagreb kao glavni grad i da se sve događa u Zagrebu, a zapravo cijela periferija države, da ne kažem jedan ružni izraz, ali to doista u praksi postaje tako, provincija, kaska sve više i više i zapravo, situacija je postala toliko kritična da postaje upitno uopće može li više hrvatska država napraviti potreban i dovoljno snažan iskorak u pravcu koji treba kako bi vratila život u krajeve iz kojih taj isti život nepovratno curi, o čemu ćemo se vrlo brzo svjedočiti, nažalost kroz popis stanovništva nagodinu.
Dakle, ovu reformu bih, kad bih sagledavao ja mogao promatrati na način da se Vlada kroz ovaj prijedlog promjena poreznih zakona ponaša kao da nikad nije čula onu kinesku poslovicu, dajte čovjeku ribu i nahraniti ćete ga za jedan dan, međutim, naučite ga pecati i dajte mu pribor, nahraniti ćete ga za cijeli život.
Ja šaljem poruku evo, složit ću se čak i kolega Pupovcom, pa evo nek bude kuriozitet u nečemu, doista, on je spomenuo, kolega Pupovac je spomenuo Korenicu, ali možemo spomenuti Korenicu, možemo spomenuti Sinj, Trilj, možemo spomenuti Petrinju, Glinu, Sisak, pa prema Slavoniji do Iloka ili na sjeveru, čuli smo kolege, doista život iz tih područja nestaje i curi jer nismo kroz porezni sustav ove države pa ni ovu prigodu koju evo, sad završavamo, prepoznali situaciju da su države u okruženju puno konkurentnije, da nas investicije u tom smislu zaobilaze, a te investicije, ta radna mjesta u gospodarstvu su nažalost ili na sreću trebale biti naš štap i to je trebala biti riba kroz koju i preko koje ćemo se mi cijeli život hraniti.
Vama hvala na ovim dotacijama, međutim, to je ona riba na jedan dan, od koje mi nemamo perspektive, ljudi to osjete, krajevi se nažalost prazne. U tom smislu, ne mogu podržati ove promjene jer doista mislim da je aktualni trenutak zahtijevao puno ozbiljniji pristup, puno hrabriji pristup, a evo, nažalost tome nismo svjedočili i stoga se bojim posljedica nastavka, kontinuiteta ovakve porezne politike u RH.
Hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
G. Dario Hrebak iznosit će stajalište Kluba zastupnika HSLS-a i reformista.

Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa poštovani i uvaženi ministre.
Poštovani uvaženi potpredsjedniče HS-a, kolegice i kolege zastupnici.
Prvo u ime Kluba HSLS-a i reformista, mi ćemo podržati ovakve prijedloge zakona, drugo, ja ću odmah krenuti sa određenim stvarima koje mislim da su dobre, pogotovo koje šalju jednu snažnu, optimističnu poruku u ovim teškim trenucima o kojima se sva zemlja, ne samo naša nego cijela Europa praktički našla, nekad imam osjećaj da smo samo mi ovdje, kada slušamo oporbu jedan otok, da se samo kod nas događaju problemi, a svugdje ostalo, svugdje u drugim zemljama Europe cvjeta cvijeće i sve je super, bajno i krasno.
Nije baš tako, imamo mi i nekih svojih primjedbi, imamo nekih kritika, međutim, općenito kako funkcionira naše gospodarstvo, ja se tu slažem jednim dijelom s kolegom Penavom, a s druge strane, tu smo gdje jesmo i treba vidjeti što se može napraviti. Po meni u ovom zakonu u smislu ovog zakonu, ministar Marić napravio je puno, dakle sigurno se tu uvijek može i više i jače i bolje, ali u ovom trenutku kada su nam posljedice korona krize sve prisutnije, mislim da se napravilo dosta, mogu to posvjedočiti iz svog primjera kao gradonačelnik jednog grada, bilo je dosta kvalitetne rasprave i tijekom današnjeg dopodneva u HS-u.
Ono što treba, naravno, pohvaliti da usprkos teškom slaganju proračuna za sljedeću godinu i sam to mogu posvjedočiti, nije ni meni jednostavno u mom gradu složiti proračun za sljedeću godinu, kada se očekuje vrlo vjerojatno nešto usporeniji rast nego što smo to možda navikli u zadnje vrijeme, ali doista treba pohvaliti da se je našlo prostora uz sve to, da idemo dodatno rasterećivati porez na dohodak.
Naravno da je, oporba ima svoje legitimno pravo da se traži smanjenje PDV-a, i ja bih osobno bio sretniji da je PDV niži, ali isto tako, apsolutno mogu shvatiti ministra Marića da ne može baš sve napraviti u najkriznijoj godini u zadnjih nekoliko godina. Poruka da snižavamo porez na dohodak, je mislim jaka poruka. Ajmo se mi sjetiti 2011. g., ja mislim da s ovim porukom mi šaljemo jedan snažan optimizam da nećemo zaboraviti gospodarstvo kao što smo to učinili 2011. Tada smo čekali gotovo 7, 8, možda i više godina da se vratimo na nekakve staze odnosno na iznose proračuna kakvi su prije bili.
Osobno, isto tako želim nešto odgovoriti svima onima koji malo populistički govore kako ovim poreznim izmjenama poreza na dohodak mi uzimamo, dajemo bogatima, uzimamo siromašnima. A s druge strane su nam svima puna usta kako trebamo zadržati svoje mlade znanstvenike, svoje mlade doktore, svoje mlade IT-jevce, dakle šta, oni rade za 5 ili 6 tisuća kuna? Pa ajmo budimo realni, pa trebamo reći koliko ti ljudi rade vani, dakle po 3, 4 ili 5 tisuća eura. Dakle, a sad je nama teško i trebamo reći da su oni s 2 tisuće eura u Hrvatskoj, koliko je otprilike plaća u tom sektoru, oni su nekakvi bogataši. Pa nisu bogataši, pogotovo ćemo mi biti veliki siromasi, ako nam ta mlada ekipa ode ovdje iz zemlje i ode u neke razvijenije zemlje za 3 do 4 tisuće eura.
Onda ćemo ih gledati, ne znam što, kao građane EU, a ne više bogataše. Dakle tu trebamo jedan populizam smjesti na najmanju moguću mjeru. Osobno mislim, ne znam da li griješim ministre, ali mislim da nekakvih 60% vam je baza onih ljudi koji uopće više ne moraju plaćati nikakav porez, je li tako, u smislu poreza na dohodak. Dakle nema tu više prostora, ili ćemo smanjiti upravo tim ljudima ili nećemo uopće smanjivati.
Ja osobno smatram da koliko god je moguće, porez na dohodak i općenito porez na rad treba smanjivati u najmanje mogućoj, u najviše mogućoj mjeri koliko je to danas moguće.
Dakle, 3. stvar oko koje bi htio pričati, mislim da je kolega Penava u tom jednom dijelu i rekao, možda se tu malo razilazimo, dakle lokalna samouprava. Ako ćemo maknuti se s ovih mjesta dakle, gdje se snima, gdje su kamere, gdje svaki pripadnici pojedinih stranaka moraju zauzimati svoje političke rovove, gdje moramo pokazati da smo pripadnici lijeve, desne ili ne znam, liberalne opcije, pa onda stavljamo cijeli kontekstu u tu priču. Ako ćemo se maknuti na stranu, ja znam što pričaju i načelnici i gradonačelnici i župani. A to je da upravo ovakvim poreznim izmjenama, decentralizacijom upravo poreza na dohodak i prepuštanjem jednom velikom dijelu dakle, lokalnoj samoupravi, nama to jako puno znači.
Dakle mogu primjer svoga grada gdje otprilike 12 milijuna kuna od otprilike 85, 6 milijuna izvornog prihoda, dakle 12 milijuna kuna mi smo decentraliziranim upravo takvim pristupom dobili u naš proračun. Što to znači? Čuo sam danas u raspravi, kao građevinski sektor je buknuo, dobro je to, dakle iz smjera oporbe, što je pohvalo da je g. Lalovac to istaknuo kao jednu dobru stvar, ali zar vi mislite da ti ljudi rade stanove? Dakle da se samo stanovi grade u Hrvatskoj? Ne, grade se upravo preko EU fondove koje mi možemo sad kao lokalna samouprava, mi koji smo uspješni u povlačenu EU sredstava možemo držati upravo taj građevinski sektor na životu prilikom čega oni naravno, rade komunalnu i svu drugu infrastrukturu svih naših gradova.
Pogledajte samo u zadnjih 3 ili 4 godine koliko je eruptirao broj europskih fondova, europskog novca koji su odradili gradovi, općine i županije pa će vam onda biti jasno zašto se građevinski sektor i dalje drži na životu. Ništa od toga ne bi bilo moguće da mi nemamo tih 12 milijuna kuna. Plastičan primjer, grad Bjelovar, 2 godine, 142 milijuna kuna. Naše učešće 30 milijuna kuna. Tko god je gradonačelnik zna koliko skupit teško upravo tih 30 milijuna kuna. Svake godine po 12, evo ga, tu je. Da ne govorim o snižavanju prireza. Mnogi gradovi su smanjili prirez, međutim, treba reći jednu kritiku, ja sam se i pričao na tu temu sa ministrom Marićem, to treba isto tako jasno reći, koliko god je to politički nezgodno, da jedan dio ljudi, naših kolega, kolegica i kolega, načelnika, gradonačelnika, župana je povećalo mase plaća.
Dakle nisu išli u rasterećenje dodatno poreznog prireza, porezan na potrošnju, svega onog ostalog, nego imamo mi slučajeve gdje i gradonačelnici i župani, a i načelnici koriste 120% od onog maksimalnog iznosa koji po zakonu smiju za masu plaća. Moj grad je primjerice na 40%. Što mislite kako ja gledam to 15 ljudi smo, smanjili dakle zaposlenih u gradskoj upravi, a s druge strane moji kolege trpaju u svoje administrativne jedinice. Zar je to normalno? I o tome treba isto tako govoriti, ne?
Mislim da je isto tako dobro da ste pronašli u proračunu i sredstva vezano za upravo ovaj segment fonda za sufinanciranje gdje se europski fondovi dakle, dodatno država sufinancira tu našu komponentu jer to će nama dati još većeg optimizma da još jače zagrabilo u EU fondove. Tu je jako bitan i taj tzv. recovery fond odnosno program otpornosti i oporavka koji mislim da je nužan, da je bitan i da to trebamo iskoristiti u sljedećoj godini i ovoga, ono što bih još htio naglasiti, mislim da je već i bilo rečeno, predujam poreza na dobit, ja znam da je to izuzetno teško. S druge strane, opet treba pohvaliti i vaše kredite za zajam nama gradovima, itd., evo samo u ovom trenutku moj grad traži, potražuje od države preko zahtjeva za nadoknadu sredstava više od 12 milijuna kuna. Sad vi meni recite kako da ja isplaćujem plaću u gradskoj upravi sa 12 milijuna kuna, upravo na ovaj način, dakle upravo tim raznim kreditnim beskamatnim zajmovima koje nam je ministarstvo omogućilo povodom našeg smanjenog poreza na dohodak i tu jednom dobrom sinergijom između države i lokalne zajednice, mi smo uspjeli premostiti taj jedan most nelikvidnosti. Mislim da je to isto tako, jedan dobar primjer.
Ali, dugoročno, dakle, možda u ovom trenutku je teško provoditi strukturne reforme, dugoročno definitivno treba razmišljati i o ukidanju predujma poreza na dobit. Ja ću za kraj iskoristiti još jednu malu priliku koja možda nije vezana direktno uz ovaj zakon, ali je vezan definitivno uz ministra financija. Mi smo danas na dnevni red HS-a uvrstili točku Izmjena i dopuna zakona o lokalnoj i regionalnoj odnosno područnoj odnosno regionalnoj samoupravi u kojem se nalazi i transparentnost obveze svih gradonačelnika, načelnika i župana da moraju prikazivati dakle svaku kunu koju troše iz proračuna.
Time šaljemo snažnu poruku dakle, transparentnosti i da građani imaju pravo nadzirati nas političare, čelnike lokalne, da skinemo tu stigmu lokalnih šerifa, a ministra naravno molim da, sljedeći korak će biti upravo iz njegovog resora, da što prije dođe na izmjene Zakon o državnom proračunu gdje ćemo tražiti mi kao klub da se uvrsti i odredba od 100 tisuća kuna kazne za svakog onog lokalnog šerifa ću tako reći, kojih je jako malo, ali tu su i stigma je nama nepotrebno stavljena upravo zbog takvih, da se stavi 100 tisuća kuna kazne i da se doista, mislim da će to i ministru pomoći, u njihovom radu, da se doista podzakonskim aktom u njegovom resoru jednostavno na sličan način kao što smo to napravili u Bjelovaru i nekim drugim gradovima, vidim točno svaku kunu, svaku isplatu, živimo u 21. st., doba moderne tehnologije, kada je to iznimno lako, neće predstavljati administrativni trošak, nikakvu barijeru, a s druge strane, i nama će biti lako kao lokalnim dužnosnicima, a pogotovo ministru kao osobi odgovornoj za financiranje ove zemlje da puno lakše nadzire rad i trošak lokalne samouprave.
Hvala još jednom i mi ćemo podržati ovaj zakon.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Sada ćemo imati 15 minuta pauze do 12,45 radi provjetravanja vijećnice. 12,45.

STANKA U 12,27 SATI.

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,27 SATI

Nastavljamo s radom. Sada su na redu pojedinačne rasprave.
Prva je gospođa Katarina Peović.
Izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan svima.
Počet ću od toga da je ova porezna reforma predstavljena kao pravedniji porezni sustav. No stavimo to u neke brojke. Što znači pravedniji porezni sustav u umovima vladajućih? Dakle, to će ovako izgledati oni sa 25.000 kuna će dobiti ovom poreznom reformom oko 1.500 kuna. Oni s 10.000 kuna dobit će tek nekih par stotina kuna, a oni ispod 10.000 kuna dobit će manje od 100 kuna. Znači ovo je pravedna porezna reforma po vladajućima.
Članak 51. Ustava kaže, da svatko treba biti, da je svatko dužan sudjelovati dakle u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a da porezni sustav je se temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Pa ja sad pitam vas da li u ovo načela jednakosti i pravdenosti. I da se razumijemo prije svega treba reći da smo mi u EU po službenoj statistici dakle Eurostatu najviši dakle imamo porez, jedan od najviših poreza na prihod, pardon poreza na potrošnju, a jedan od najnižih dakle poreza na prihod i kapital najbogatijih. Znači potpuno suprotno od onog što vladajući rade, porez na dobit i kapital bi trebalo povećati.
Naravno sve se to poduzima sa nekom argumentacijom da će oni koji imaju više i više ulagati no to se ne dešava. Dakle, imali smo neki dan izvješće HNB-a koje nam pokazuje da se akumulacija štednje najbogatijih još povećala za 11 milijardi kuna, da je 1/4 najbogatijih dakle ona koja u svojim rukama drži većinu dakle štednje, znači 1% najbogatijih drži 1/4 ukupne štednje, dakle to su novi podaci znači to se još povećalo bilo je nešto malo manje.
Taj se znači argument da će oni koji imaju i uložiti teško može braniti. Ono što naravno stoji iza svega toga je jedna opasna i socijaldarvinistička premisa da onima koji imaju treba omogućiti da imaju još više, a onima koji nemaju koji su siromašni samo prijetnja još većim siromaštvom može natjerati na više rada i to je ono što mi ovdje ovom poreznom reformom trebamo preispitati i trebamo se tome suprotstaviti. Što bi bilo uistinu pravedno porezno oporezivanje? To bi bilo progresivno oporezivanje pa ću ja svojim amandmanima predstaviti, ilustrirati jedan model koji bi mogao biti uistinu progresivno oporezivanje, a to je oporezivanje sa stopama 10, 20, 40, 80%. Zašto su te stope takve progresivne? Zato što prema izvješću dakle prema statistici Državnog zavoda za statistiku 90% ljudi dakle ima plaće manje od 15.000 kuna bruto. Tim ljudima je potrebna dakle povećati plaće, a onima iznad 30.000 kuna je potrebno smanjiti plaće. Ovom poreznom reformom kakvu predlaže Radnička fronta to je omogućeno. Za ilustraciju, prva stvar koja je potrebna znači dignuti neoporezivi dio na 5.000 kuna, a onda dakle kreću te stope 10, 20, 40 i 80% za one preko 30.000 kuna bruto. Po takvom poreznom znači prijedlogu bi, ako radite za minimalac dobili 1.600 kuna više, a ako radite za 15.000 bruto plaće imali biste 1.062 kune više, a ako radite za 30.000 kuna bruto 177 kuna više, a sve iznad znači bismo oporezovali poreznom stopom od 80%. Zašto 80%? Neki mogu reći to je jako velika stopa, ali tom stopom koju znači bi se primjenjivalo na jako mali broj ljudi koji imaju tako visoke plaće bi se smanjile razlike u plaćama jer nema potrebe niti nema opravdanja da netko ima 50 puta veću od plaću od ono koji ima minimalac. Nitko ne vrijedi niti ne radi 50 puta bolje.
Postavlja se znači pitanje gdje to naći, ta sredstva za to treba biti pošten i reći znači da je uopće porezna reforma jedan manji dio koja pruža manju mogućnost prevladavanja socijalnih nejednakosti no svakako prava porezna reforma bi uključivala povećanje poreza na dobit, onda uvođenje poreza na digitalne gigante …/Upadica: Hvala./… a prije svega i poreze za, dobro, ok.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Sada je na redu gospođa Grozdana Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Pa evo ja ću se samo kratko osvrnuti zapravo na ovu poreznu, peti krug porezne reforme. Naime, ovdje je već spominjano nekoliko puta kako Hrvatska ima veliki udio poreza u BDP-u pa bi htjela napomenuti da je udio poreza i doprinosa u BDP-u Hrvatska u odnosu na EU i na eurozonu čak ima niži udio u porezu, u BDP-u i to nekih 37,5 8% dok je prosjek EU u BDP-u je 40%, a eurozone 41%. Pa tako kad pogledamo članice EU recimo Francuska ima dakle udio poreza i doprinosa 48,4, Belgija 47%, Danska 46 itd., jedina Irska i Rumunjska imaju niže, Irska 23,5, a Rumunjska 25,8%. Zašto to govorim? Zato da vidimo da je činjenica kako je sa ovim poreznim reformama zaista su porezi i porezno opterećenje, porezna presija bila itekako niža i to se može nominalno utvrditi po godinama od 2016. na ovamo. Samo ovom promjenom ovih 4 zakona je to skoro 2 milijarde, a da ne nabrajam sve one prethodne godine i kada gledamo da je u omjeru poreznih prihoda u odnosu na ukupan proračun one su još uvijek velike, ali je činjenica da je paralelno išlo sa znatnim smanjivanjem porezne presije kako građana tako i poduzetnika.
Prema tome, treba se uspoređivati i sa dakle EU i sa eurozonom gdje onda vidjeti da su u tim područjima zapravo opterećenje je još veće s obzirom da oni oporezuju i onaj dio imovine koji kod nas još uvijek nije oporezovan na takav način. Ja bih htjela još jedanput istaknuti da sa ovim poreznim promjenama koje se događaju i sada, dakle unatoč krizi, unatoč posebnoj godini izazovnoj i teškoj da je Vlada pronašla načina kako pomoći, kao građanima tako i poduzetnicima, da je pronašla izvore vrlo kvalitetne i omogućila da i do kraja godine, a i početkom slijedeće godine dio poduzetnika i građana može biti itekako mirno s obzirom na to da će se jedan dio prihoda odnosno dohotka nadomjestiti. Sigurno da nitko od nas nije zadovoljan i prezadovoljan s tim što se to dogodilo, ali je ipak velika razlika u odnosu na mnoge zemlje koje nisu ponudile sve ove mjere i mogućnosti kako se to radi u Hrvatskoj, da možemo itekako biti puno mirniji u odnosu na one koji to nemaju.
Ovdje bih još jedanput htjela istaknuti, a to je da je upravo i naše članstvo u EU omogućilo da se možemo pouzdati upravo i na onaj dio sredstava koji će omogućiti iz proračuna EU odnosno nove generacije i nadam se da će se i ta sredstva vrlo brzo i kvalitetno moći koristiti kao što se koriste i već ova prva početna inicijalna sredstva kojih smo svjedoci.
Prema tome, evo to je dokaz da upravo na ovaj način zaista ove mjere pomažu i građanima i gospodarstvu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, ostanite imate nekoliko replika.
Prvu repliku je tražio gospodin Tulio Demetlika.

Demetlika, Tulio (IDS)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana kolegica Perić to je tema uvijek o kojoj mi često raspravljamo i ja se mogu složiti da ovim reformama tj. ovim zamjenom poreznog zakona da će se rasteretiti poreze na dohodak, rasteretiti gospodarstvenike i tu možemo raspravljati da li je to dovoljno, nije dovoljno, da li puno ili je malo. Međutim, ne mogu se složiti s jednom vašom konstatacijom koju ste u vašem izlaganju rekli, a to je rekao i ministar Marić, da se povećavaju izvorni prihodi jedinica lokalne samouprave. Rekli ste da većina prihoda se ostvaruje iz poreza na dohodak i to je istina, ali ovim izmjenama i dopunama poreznog zakona neće se povećati niti jedne kune jer s jedne strane smanjujemo poreznu stopu s druge povećavamo postotak koji ide jedinici lokalne samouprave, ali razlika u masi je nula. I svi gradonačelnici sada i načelnici i župani koji pripremaju proračune baziraju svoje proračune na prihod od poreza na dohodak na lanjskim prihodima. Znači …/Upadica: Hvala./… ovim izmjenama nema povećanja prihoda.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)
Da, u jednom dijelu se možemo složiti. Zapravo hoćete reći da s obzirom na to kako se smanjuje porez na dohodak, stopa poreza na dohodak da se time osnovica smanjuje, ali u isto vrijeme smanjivanjem te osnovice dobivate zapravo relativni udio u porezu na dohodak, dakle on se diže na 74%, sve su to činjenice. Ovo je može se dogoditi za neke jedinice lokalne samouprave da budu na nuli, ali se može dogoditi i da se to ne dogodi na taj način nego da bude više. Zašto? Tu smo opet ovisni o situaciji koja će biti, da li ćemo pokrenuti privredu ili ne, da li ćemo zaposliti više ljudi ili ne i da li ćemo imati veće plaće ili ne. Onda ćemo porez na dohodak imati puno veći i prihode u jedinice lokalne samouprave.

Radin, Furio (Nezavisni)
Drugu repliku ima gospođa Katarina Peović.

Peović, Katarina (RF)
Evo ne znam kako da to zapravo drugačije vam pokažem nego da vam pokažem ovu tablicu službene Eurostat statistike znači europske gdje možete vidjeti gdje je Hrvatska po PDV-u. Znači, ovo vam je Hrvatska ovo je prosjek EU, Hrvatska je najvišem mjestu po znači PDV-u u EU. S druge strane možete vidjeti koliki je porez na kapital u EU znači prosjek poreza na kapital vam je ovdje, Hrvatska je ovdje. Znači imamo jedan od najnižih poreza na kapital i jedan od najviših poreza na potrošnju. To su statistički podaci, ja ne znam odakle vama informacija da se Hrvatska ne ističe dakle po PDV-u, a zanima me i šta mislite onda po kapitalu. Da li Hrvatska ima visoku stopu dakle poreza na kapital?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Perić, Grozdana (HDZ)
Ja to nisam tako rekla, dakle ukupan udio poreza i doprinosa u BDP-u je u odnosu na EU je čak nešto ispod. Što se tiče oporezivanja potrošnje tu ste u pravu, mi smo tu u onoj skupini jedino još jedna država ima veći PDV od nas. To je činjenica i to je tako. Ali kažem ukupan zbroj poreza i doprinosa kada se kao česti parametar koji, a ovo su isto podaci Eurostata, dakle nas čini da smo ispod razine EU čak i eurozone. Prema tome, tu još uvijek ima prostora, ali mi nismo kao država iskoristili ono što EU i eurozona koristi, a to je oporezivanje nekretnina.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Rade Šimičević.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice evo moram reći da u ovoj korona krizi nemjerljivih razmjera da je ministar Marić je napravio jako puno što se financija. Ovdje se može govoriti o malo ili puno, ali isto tako ne možemo i ne smijemo zaboraviti da je ovo peti krug financijskog rasterećenja. Pada li vi mislite da je bolje da išlo u financijsku reformu da ljudi, sa namjerom da ljudi bolje žive ili ne unatoč korona krizi u kojoj smo toliko novaca utukli da bi nam svima bilo zasigurno puno bolje nego, nego da nije bilo korona krize?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo.
Hvala lijepo kolega, dakle ono što je evidentno, a to je da sama porezna reforma niti sam ministar financija ne može odnosno fiskalno ne može napraviti jedini sve, ali da je napravio puno u odnosu na ono u kakvom stanju smo bili do 2016. je evidentno i iz toga što je državni proračun i javni dug bio konstantno u padu. Prema tome, imali smo viškove državnog proračuna i to je zapravo stvorilo preduvjete da smo puno spremniji dočekali upravo ovu novu krizu, ali je isto tako evidentno da su se povećavali neoporezivi prihodi, da su se povećavali mogućnosti isplate kroz Pravilnik o porezu na dohodak, druge isplate, dakle povećavao se standard građana i to je ono što se na taj način omogućilo i poduzetnicima i građanima da kvalitetnije rade.

Radin, Furio (Nezavisni)
I na kraju gospođa Branka Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Pa kolegice Perić rekli ste da je unatoč situaciji u kojoj se nalazimo Vlada iznašla načina kako pomoći našim građanima i poduzetnicima. Pa evo samo znači po osnovi izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit imamo smanjenje sa 12 na 10%, a ne tako davno moramo se prisjetiti da smo imali porez na dobit 20% koji je onda izmjenama i dopunama smanjen za srednja i velika poduzeća na 18, za mala na 12, sad znači to ponovno ide na 10, a ono što je najvažnije da je prag umjesto 3,5 milijuna porastao na 7 milijuna i time je čak 93% naših poduzetnika ima manji porez na dobit, znači samo po osnovi te jedne izmjene i dopune jednog zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Perić, Grozdana (HDZ)
Tako je, hvala vam lijepo, dakle to je samo jedan segment gdje je omogućeno da mali poduzetnici do 7,5 milijuna kuna plaćaju svega 10 sada u konačnici posto poreza na dobit, a prije godinu dana je to bilo 20%. Možda to se nekome čini nebitno, ali spominjući i one akontacije koje kažu da se, da se ukinu velika je razlika da li će to biti akontativno 10% ili će to biti 20%. Ostale su još uvijek one velike tvrtke koje plaćaju 18% i one nisu banke i sve ostale koje rade veće promete, prema tome evo i to je velika, velika pomoć.
Ali ono što bi ja još jedanput htjela naglasiti, jako velika je pomoć i to da tvrtke do 15 milijuna kuna prometa plaćaju PDV po naplaćenoj realizaciji ukoliko to žele, a to je dodatna likvidnost za svakog poduzetnika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, nemate više replika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Idemo dalje. Gotovi smo sa iznošenjem stajališta, nastavljamo raspravu, da vidimo ko.
G. Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, kolegice i kolege.
Evo nastavljamo ovu živu raspravu o poreznim zakonima danas, porez na dohodak, dobit, PDV, Zakon o fiskalizaciji prometa gotovinom i Zakon o financiranju lokalne samouprave.
Kako sam već rekao, ova rasprava danas je ponešto puno bolja nego ona u prvom čitanju, očito je mnogima sjelo što Vlada Andreja Plenkovića u petom krugu porezne reforme mijenja kroz 5 zakona i čemu to doprinosi na kraju ove godine a prije početka svakako slijedeće proračunske godine.
I dok neki zastupnici u 5 mj. promijene tri stranke i sebe nazivaju reformisti, mi ćemo pokušati, kaže, kroz 5. krug porezne reforme osloboditi ono što smo jasno i najavili. 2 milijarde kuna na korist hrvatskih građana i svakako poduzetnika koji nose sve gospodarske aktivnosti u RH. Kada to pridodamo i onim protekla 4 kruga porezne reforme, 10 milijardi poreznog rasterećenja nije beznačajan iznos da bi o njemu mogli govoriti da se ne radi o nikakvim reformama ili da se igramo samo s brojkama.
Zbog toga opet valja ponositi što mijenjamo i zbog čega to mijenjamo i zbog čega je to dobro i zašto je osnovna politika ove Vlade smanjujemo poreze zbog čega su hrvatski građani to jasno prepoznali prije 4 mj. i jasno rekli što žele i što misle o toj Vladi koja je i do tada radila sličan posao i što žele u budućnosti. Bez obzira na sve ostale koji su se također takmičili i nudili svoja rješenja pa i progresivne stope o kojima smo danas slušali ovdje i način na koji oni vide porezni sustav u RH.
Ako nekome smeta povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 7,5 na 15 milijuna kuna, što će obuhvatiti 149 000, gotovo 150 000 hrvatskih poduzetnika ili 96%, jasno smo čuli, oni će biti protiv toga i neće glasati za taj zakon. Na nama je da ustrajemo i da takav zakon izglasamo.
Što se tiče poreza na dobit, smanjenje porezne stope poreza na dobit za poduzetnike koji ostvaruju prihode u rasponu do 7,5 milijuna kuna sa 12 na 10%. Jasno je da je 10 manje od 12 i da oni koji se bave gospodarstvom, poduzetništvo, jasno razumiju što to njima znači. Ovi koji smatraju da to nije dobro, ne moraju prihvatiti ovakav prijedlog zakona kao ni kolega Grmoja ni kolega Bulj ili neki drugi zastupnici jer da oni imaju bolja rješenja, naravno koja nikad nitko nije ni vidio.
Što se tiče izmjena Zakona o porezu na dohodak, isti je izazvao najviše rasprave jer zadire u proračune lokalnih samouprava ali naravno i doprinosi građanima u smislu njihovih plaća. Sniženja stopa poreza na dohodak sa 24 na 20, s 36 na 30 i s 12 na 10, jasno se šalje poruka da želimo veće plaće u maksimalno mogućem iznosu koliko je to moguće. Jasno je ministar puno puta rekao da ne ovisi sve o ovome zakonu niti će svaka plaća biti veća zato što ćemo mi donijeti ovakav zakon koji je na raspravi. Puno toga ima i svi mi to jako dobro znamo. Ono što je meni važno a to je Zakon o financiranju lokalne samouprave gdje se udio općine povećava sa 60 na 74%, županije sa 17 na 20, udio za decentralizirane funkcije ostaje 6%, a ovih 17% za izravnanja, više ne plaćaju lokalne samouprave nego će preuzeti državni proračun, to je nama pomoć. Reći ću svoju situaciju, u svom proračunu jer sad smo na kraju godine i znamo što smo ostvarili.
Naši su porezni prihodi bez obzira na sezonu koja je bila 50% od prošle godine, na manje aktivnosti ipak pokazali da porez na dohodak se ostvaruje gotovo u 100%-tnom iznosu. Gdje smo najviše izgubili od tih poreza? Onaj tzv. paušalni porez koji su plaćali iznajmljivači, jednostavno nismo uprihodili jednu ja mislim ratu, i to je onaj minus kojeg ćemo bilježiti u ovoj godini i to treba jasno reći. Ali nije zbog toga krivo Ministarstvo financija, dapače, pomoglo je koliko se moglo u ovakvoj situaciji. I sada slušati da mi nismo za to, naravno, ima onih koji smatraju da uvijek imaju bolja rješenja i da su oni ti koji to trebaju rješavati. Kad dođe prilika, možda ne znam kada, u budućnosti dalekoj, vjerovatno će imati priliku pokazati što znaju o tome, i g. Grmoja i Bulj, i gospoda i svi ostali iz oporbe ali vidim da ipak kod njih prevladava osjećaj da je ovo ipak dobro i da bi se mogla koja ručica sutra ili kad bude glasovanje, doći u korist i ovih zakona jer treba doći pred građane i reći mi smo bili protiv smanjenja poreza.

Sanader, Ante (HDZ)
Evo, imamo nekoliko replika, prva je uvažena zastupnica Dalija Orešković.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Hvala predsjedavajući.
Kolega Boriću, pa samo da vam kratko odgovorim, kratko i vrlo jasno, bolje i 100 političkih različitih stranaka nego jedna jedina koja je optužena za korupciju. Bolje nekoliko puta promijeniti političku stranku nego biti član one političke stranke koja je toliko dugo pljačkala, haračila državom i dovela do toga da se iz nje nekoliko godina uzastopce iseljava po stotine tisuća njezinih građana i stanovnika sa porukom da ih je otjerala ne loša ekonomska situacija, ne slabo plaćena radna mjesta ili nemogućnost pronalaženja radnih mjesta, nego korupcija, klijentelizam i nepotizam.
Ne trebate vi svoje mišiće pokazivati nas tim koliko ste jači trenutno od oporbe. Pokažite vi svoje mišiće time što ćete unaprijediti životni standard naših građana. Kad ćete to imati za reć, ja ću vrlo rado slušati vaše govore. Ovako ne.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Pa ne znam zbog čega je se gđa. Dalija javila, ja nisam nikoga ovdje oslovio niti imenom niti prezimenom, zašto se ona prepoznala očito u nekoj izjavi, vjerojatno je onda istinita. Jer ako netko kaže da se 5 mj. promijenio tri stranke, vjerovatno ste vi to valjda priznali dižući repliku, ne, onda je to očiti fakt kojeg nema rasprave. I sada dođete ovdje za govornicu i nama govorite da mi nismo nikakvi reformisti, pa onda sam ja rekao ok, ako su reformisti oni koji promijene u 5 mj. 3 stranke, valjda će to građani znat prepoznat na bilokojim izborima, evo lokalni su sada a vi se zalažete za ukidanje ne znam, lokalnih samouprava itd., pa to ćete jasno izgovoriti tamo gdje se budete kandidirali ako hoćete. Vjerojatno hoćete. Ambicije nezadovoljnika su uvijek nešto što ih pokreće do maksimuma, znači da oni uvijek daju i puno više bi sami htjeli ili smjeli, ali to je tako, nezadovoljni uvijek ostanu nezadovoljni bez obzira koliko nam prijetili što ćete vi sve napraviti kad vi dođete na tu vlast.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Nikola Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Poštovani kolega Boriću, ja vam neću prijetiti, očito imate problema nekakvih, strahova, vidim ovdje da jako burno reagirate na kolegicu Orešković, ja ću vam postaviti samo jedno pitanje.
Kad govorite o tome da oporba, pa evo samim time mene ste često puta spomenuli u ovoj svojoj raspravi, dosta ste fiksirani vidim na mene, da nismo nikad ponudili nešto. Pa evo, upravo je ovaj isključivi gospodarski pojas primjer da smo vam 3 puta to nudili, 3 puta ste glasovali protiv toga a sad to slavodobitno najavljujete.
Što se tiče porezne reforme, cijeli paket poreznih zakona smo uputili u proceduru, nešto ste stavili i odbacili, nešto ne želite uopće staviti na raspravu, tako da to nije istina, ali vaše pravo i tu se s vama slažem, da kao oni koji vode Vladu imaju većinu, da odbacujete ono što oporba predlaže i da predlažete nekakve svoje mjere, ja s tim nemam problema niti vam želim na bilokoji način prijetiti.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Ja nijednu repliku ne doživljavam kao prijetnju, možda vi da, ali ili verbalna komunikacija nešto što bi trebao smatrati da se treba događati na takav način kao što vi to sugerirate. Znači, ja kažem ono otvoreno, uvijek iskreno što mislim bez obzira sviđalo se to nekome ili ne, pa i vama g. Grmoja, jer ste vi jedan od predvodnika onih rušitelja koji smatraju da sve u ovom prostoru tj. sve što se nalazi na dnevnom redu treba rušiti. I to je vaša nekakva iskaznica s kojom ćete i sutra izaći pred građane kao što ste i do sada izlazili. Ono što ja znam, da djela ipak ponekad govore možda i više od riječi a ono što je ostalo recimo iza vas, dok ste vi imali priliku donositi odluke recimo u jednom gradu Metkoviću, pa čujemo da tamo ima podosta onih koji su se morali vratiti nazad na posao a plaćeni su i veliki iznosi šteta koje su nastale dok ste vi dijeliti recimo otkaze kao jedan od glavnih ljudi u tom gradu, moguće je da je to neko vaše djelo ili ono djelo o kojem sam spomenuo bio, pročistač…
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… koji se za vašeg vremena uopće nije dogodio.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Rade Šimičević.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče, pa evo ja bih prije još jednom pohvalio ministra financija g. Marića koji radi odlično svoj posao i unatoč krizi, nemjerljivoj krizi pandemije korona virusa, nije se stalo sa poreznom reformom.
A vas bi pitao, što vi mislite, zašto oporba sve negira i znate li vi možda što oni nude, zašto nam ne kažu tu čarobnu formulu da budemo svi sretni i bolji sa njihovim prijedlozima? Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Kolega Šimičević, hvala na replici.
Pa ono što smo slušali i u prvom čitanju, i sada i u drugom je u biti svelo se na priču o tome da oni koji imaju plaću, ne mogu dobiti najviše u ovoj poreznoj, a oni koji imaju veliku da će dobiti najviše. Eto to je to što su oni koliko sam ja dobro razumio, shvatio i onda je to nepravedno. Jer da smo valjda svi u istom platnom razredu i svi imamo isto nekakve živote, radimo na isti način. primamo iste plaće itd., jednostavno dolazimo do toga da se pokušava onako populistički sugerirati da sve što se napravi kao napor od strane ove Vlade, ustvari nije vrijedno spomena nego to treba na neki drugi način ali nažalost nitko to još nije probao u stvarnosti od svih njih, o tome se radi, tj. imali smo SDP koji je probao jedanputa u toku 2014. g. i znali smo kako je to završilo nažalost u 2015. gdje smo sve lokalne samouprave recimo, ostali bez velikog broja, tj. velikih iznosa prihoda a nikad nam nisu nadoknađeni a tvrdili su da hoće, da će biti. Nažalost, otišli su, ok .../Govornik se ne razumije./...
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… otišli su, nadoknadili su drugi.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika uvaženi zastupnik Stipan Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Poštovani kolega, svjesni smo da u ovim uvjetima korona krize, teško je bilo što dugoročno praktički planirati, poglavito proračune, bilo da se radi o proračunu na državnoj razini, na regionalnoj ili na lokalnoj razini.
Naravno da je prioritet države očuvanje zdravlja svojih stanovnika, svojih građana, ali isto tako i očuvanje gospodarstva kao temeljenog preduvjeta daljeg razvoja mogućnosti. Balansirano upravo ovo, balansirano porezno rasterećenje, kako gospodarstva tako i stanovnika, upravo će doprinijeti ovome glavnom cilju a to je ovo što sam napomenuo, očuvanje i gospodarstva i očuvanje zdravlja odnosno da se to na neki način pokuša što je bolje moguće izbalansirati, jel.
Naravno da će to ostaviti traga i na proračune odnosno na jedinice lokalne samouprave ali upravo ovakvo jedno ravnomjerno rasterećenje…
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
…poglavito pridonosi i osigurava kroz ovaj fond odnosno fiskalno izravnavanje da se prebrodi ta kriza i na razini lokalne samouprave.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa kolega Šašlin. Jasno je što ste htjeli poručiti kroz vlastitu repliku, to je da evo već peti puta zaista Ministarstvo financija, ono što sam rekao na početku, na kraju godine projicira slijedeću i da se ponaša u skladu sa onime što u zakonu piše i što su preuzeli kao obvezu, i to mogu potvrditi lokalni čelnici, nije to nešto što moramo skrivati i reći ili kako kaže ovdje vi, te brojke frizirate pa ih pokazujete bolje, pa nema toliko zaposlenih nego su svi na otkazima itd., mislim jednostavno se borimo argumentima protiv onih koji upravo rade ono što nama predbacuju da mi radimo a to je da oni friziraju da bi bili uvjerljiviji i da bi bili popularniji itd., i da bi imali valjda neki smisao svojih rasprava.
Što je ovdje teško prihvatiti kad govorimo o smanjivanju poreza? Pa valjda bi to trebali prihvatiti. Ali vidimo da ima i onih koji to ne žele za svoje građane i naravno da će s time izaći na bilokoje izbore pa i na slijedeće u 5 mj. slijedeće godine a proračuni su kažem i u ovoj godini pokazali da ovo što govori ministar financija…
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… ima svoju realizaciju u svim lokalnim proračunima.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća pojedinačna rasprava, uvaženi zastupnik Branko Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, poštovani g. potpredsjedniče Vlade, državni tajniče, kolegice i kolege.
S obzirom da je ovo drugo čitanje porezne reforme, veći dio onoga što je trebalo reći uz donošenje ovih 5 zakona odnosno 4 kada smo ih raspravljali u prvom krugu smo tada rekli nema potrebe sada ponovno ponavljati, tim više što je i gđa. Perić u ime kluba iznijela stav našega kluba po pitanju porezne reforme. Ja ono što želim posebno izuzeti, to su tri stvari koje bih izdvojio ovdje kroz ovu izmjenu zakona.
Prva stvar koju želim reći, a to je da ovim zakonom, ovim zakonima prije svega, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakon o porezu na dohodak, dolazi do povećanja plaća naših sugrađana. I pri tome želim reći da od 2 milijuna i 700 000 poreznih obveznika poreza na dohodak, milijun i 900 njih je već sada oslobođeno plaćanja poreza na dohodak s obzirom da je povećan osobni odbitak s 2.600 kuna na 4.000 kuna i veliki dio naših sugrađana, onih s manjim primanjima su, na njih se ne odnosi niti jedna od ovih stopa niti obveza koja proizlazi iz provedbe Zakona o porezu na dohodak.
Ono što je važno reći to je da s ovim petim krugom porezne reforme u relativnom iznosu, u relativnom iznosu najviše ratu, su porasle ovim našim izmjenama i povećanjem osobnog odbitka najmanje plaće u Hrvatskoj. One su porasle negdje oko 1.000 kuna kroz kada se kompariraju podaci iz 2016. godine i danas odnosno kad se provede ovaj zakon, a mi koji smo saborski zastupnici koji imamo značajnija primanja najbolje možemo znati koliko je u ovom, u ovom periodu došlo do porasta plaća državnih dužnosnika. Prije svega želim reći da se osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika nisu mijenjale u mandatu Vlade Andreja Plenkovića, kako u mandatu 13 vlada, dakle prošle tako ni ove Vlade i zbog toga niti na kraj pametni ne bi trebalo to isticati, već to ističem iz razloga što je u međuvremenu svim zaposlenicima koja je država poslodavac su rasle plaće oko 18% s temelja povećanja osnovice. I dobro je da je tako i dobro da idemo u još daljnja povećanja tih malih, manjih plaća u RH. Jedan od tih koraka u povećanju plaća svakako je i ova, i ova izmjena.
Druga stvar koji sam želio istaknuti to da kako se smanjivanjem stope poreza na dohodak smanjuje prihod poreza na dohodak, a to je u stvari prihod jedinice lokalne samouprave, ovim se zakonom jedinicama lokalne samouprave ta izmjena kompenzira na način da je stopa koja se dijeli, dakle dio kolača od poreza na dohodak koji je do sada bio 60% raste na 74%, a s druge strane kako država je svjesna da je potrebno brojnim jedinicama lokalne samouprave intervenirati sa sredstvima ta intervencija kroz fond solidarnosti događa se iz drugih prihoda državnog proračuna. I to je važno spomenuti zbog jedinica lokalne samouprave kako ne bi se moglo prebaciti Vladi da povećava plaće smanjivanjem poreza na dohodak na uštrb proračuna jedinice lokalne samouprave nego tu kompenzaciju radi sredstvima državnog proračuna.
I treća stvar koju sam htio posebno istaknuti odnosi se na 90% poslodavaca u Hrvatskoj. Netko kaže 93%, ali da je 90% poslodavaca to je jako puno. Njima se ovim zakonom ide u prilog s dvije mjere koje treba istaknuti i posebno naglasiti. Prva mjera je ona koja govori o tome da im se stopa poreza na dobit smanjuje s 12 na 10%. Kada je ova Vlada preuzela odgovornost za vođenje Hrvatske ta je stopa bila dvostruko veća i iznosila je 20%. U međuvremenu smo izmjenama zakona tu stopu sa 20% za 93%, 90% poslodavaca u Hrvatskoj smanjili na 10% što znači da smo im ostavili značajan dio sredstava koja se ne oporezuju jer je smanjena dobit za daljnja ulaganja, povećanje plaće itd., itd., ostavili smo im i to su njihova obrtna sredstva.
I druga stvar koja je dobra, a pogotovo u ovim vremenima krize uvjetovane pandemijom korona virusa da je podignut prag na 15 miliona kuna za sve one poslodavce čiji su prihodi do 15 miliona kuna koji PDV plaćaju po naplati svojih faktura i time im je jasno također olakšano poslovanje. U tom smislu svakako ću podržati ovakvu poreznu reformu.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo nekoliko replika.
Prva uvaženi zastupnik Josip Begonja.

Begonja, Josip (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Bačić, danas smo čuli od nekih zastupnika da ova reforma kad govorimo o prihodima jedinica lokalne samouprave će biti recimo to pozitivna nula. Dakle, onaj dio koji se smanjuje kad govorimo o poreznim stopama u Zakonu o porezu na dohodak odnosno o Zakonu o financiranju JLS-a gdje se raspodjela povećava u konačnici neće dovesti ništa. Međutim zaboravlja se da država preuzima na sebe onih 17% što je nekada bilo u raspodjeli koja će ona sada na teret direkt na sebe preuzeti i koje će pripasti lokalnoj jedinici. Pa bih vas ja molio upravo taj komentar, da li će ostati uskraćene jedinice lokalne samouprave?

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem kolega Begonja, vjerujem da bimo svi mi ovdje u Klubu zastupnika HDZ-a u stvari među vama jako veliki broj gradonačelnika i načelnika i ako netko zna problematiku kako i na koji način se pune vaši proračuni koliko će ova reforma imati utjecaj na proračun onda to znate vi jer vas ovdje ima čini mi se 12 ili 13 čelnika jedinica lokalne samouprave. I vama je zbog funkcioniranja i vaše jedinice lokalne samouprave važno da vam poreznom reformom koju treba pohvaliti jer ona znači povećanje plaća u Hrvatskoj da ne bi se država povećanjem tih plaća, smanjila vaše prihode. I u tom smislu podržavam, podržavamo ovakav stav da se iz tog razloga kako ne bi došlo do smanjivanja prihoda jedinice lokalne samouprave povećava udio jedinice lokalne samouprave u rasporedu sredstava od za, od poreza na dohodak. Ne samo jedinice lokalne nego i jedinice područne samouprave i županijama će ovim zakonom biti kompenzirano, a da ne kažem da će iz fonda solidarnosti …/Upadica: Vrijeme./… onih 17% biti raspoređeno iz državnog proračuna.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika uvažena zastupnica Danica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Bačiću, istakli ste bitne stvari koje imaju za cilj rasterećenje oporezivanja, svakako spomenili ste i smanjenje poreznog opterećenja i povećanje raspoloživog dohotka za građane naše kojima se povećava mogućnost za veću sutra potrošnju i kućanstva, ali i doprinosu jačeg gospodarstva. Ono što ste istakli isto da se ovim zakonom mijenja vezano za prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, a to je da je za cilj ima da se želi postići ublažavanje pada prihoda ovih područja lokalne samouprave, županija i da se udio raspodjele u porezu na dohodak za gradove povećava sa 60 šta smo čuli maloprije na 74%, za županije sa 17 na 20, ali ono što nekako ne mogu shvatiti pa možete li mi vi objasniti …/Upadica: Vrijeme./… zašto oporba je protiv konstantno podizanja ovih prihoda i zašto je protiv jedne ovakve pozitivne promjene koja jača …/Upadica: Vrijeme./… i građane i poduzetništvo.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Baričević, što se tiče sredstava koja se odnose na jedinice lokalne samouprave, a koja sredstva jedinice lokalne pa i područne samouprave dakle i županije uprihode temeljem naplate poreza na dohodak važno je istaknuti da će ovim izmjenama zakona doći do povećanja plaća, a u isto vrijeme neće doći do smanjivanja prihoda jedinica lokalne niti područne samouprave. I u tome je poruka da država iz sredstava koja su inače bila do ove reforme sredstava državnog proračuna u određenom dijelu, a taj određeni dio 17% ukupnog iznosa poreza na dohodak će sada država morati izdvojiti kako bi i izravnavala odnosno pomagala onim krajevima Hrvatske gdje se ne ostvaruju određeni prihodi. I to je dobra poruka.
Ja ne bih odmah u startu rekao da će oporba, oporba će možda ovako u raspravama biti protiv, a da li će biti protiv reforme vidjet ćemo u petak …/Upadica: Vrijeme./… kada budemo glasovali.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika uvažena zastupnica Katarina Peović.

Peović, Katarina (RF)
Pa evo rekli ste u svom izlaganju da je ova porezna reforma snižavanje poreza na dobit tu zato da bi se ulagalo. Pa imate li znači bilo kakve pokazatelje ili bilo kakve analize koje bi potvrdile da se u 5 tih reformističkih ciklusa, ovo je sad peti stvarno podiglo neko ulaganje, a upozorit ću vas, dakle na ono što sam rekla i u pojedinačnoj raspravi da je HNB izdao novo izvješće u koje stoji da se bogatstvo najbogatijih povećalo za jednu, za tri, za 11 milijardi kuna, znači 1% najbogatijih drži 1/4 svih, sve štednje u bankama što bi dalo zaključiti da se upravo onima najbogatijima poreznim reformama pogodovalo zato da bi oni akumulirati. I tako ionako u korona krizi nitko ne ulaže to je logika štednje u kriznim vremenima.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Evo kolegice Peović završili ste spominjući logiku. Pa onda ako već logiku i spominjete ne čini vam se logično da kroz 5 krugova porezne reforme u Hrvatskoj zahvaljujući jednim dijelom, neću reći najvećim, ali velikim dijelom i izmjenom poreza koje čine Hrvatsku onda prijateljski raspoloženom prema poduzetniku dolazi do investicija, dolazi do povećanja BDP-a, a vama, a vama to, posebno vama želim poručiti to dolazi do povećanja broja zaposlenih u Hrvatskoj. Danas, pazite i danas, nakon, nakon, odnosno tijekom ove velike pandemije korona virusa je veći broj zaposlenika i osiguranika nego u veljači kada je počela pandemija. Ja sam mislio da ćete vi to pohvaliti ako vam je interes radnika u pitanju kako ga zagovarate, da ćete to pohvaliti i pohvaliti …/Upadica: Vrijeme./… ovakvi HDZ što nastoji očuvati radna mjesta i što ih je u ovoj krizi očuvao, a tim, a tome je u veliko mjeri zaslužna i porezna reforma.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća pojedinačna rasprava, uvaženi zastupnik Mišel Jakšić.

Jakšić, Mišel (SDP)
Potpredsjedniče sabora, uvaženi ministre zajedno sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege zastupnici, prije svega lijep pozdrav svima i 2021. godina je definitivno godina koja će biti izazovna ne samo za RH nego i za cijelu EU i svijet i zbog Covid krize, ali i zbog krize koja će biti prouzrokovana samim Covidom, a prelit će se i već se podosta prelila na ekonomiju. I ono što bih volio naglasiti u samom uvodu u ovu raspravu o našoj poreznoj reformi je to da puno razvijenije zemlje, pa čak i zemlje koje imaju puno neoliberalnije vlade nego što to imamo mi priznaju da određeni modeli liberalnog kapitalizma, neoliberalnog kapitalizma su potrošeni i da se puno toga mora promijeniti da ova kriza ne bi donijela nove nejednakosti, da ne bi opet donijela novu situaciju kao i uvijek u krizama da bogatiji postaju još bogatiji, a siromašniji još siromašniji, jer je definitivno da upravo gibanja u ekonomiji i sve ono što je Covid donio sa sobom značajno doprinose nažalost i određenim pojavama ekstremizma. Mi smo nastavili put poreznih reformi kakve imamo u ovih 30-tak godina u RH gdje nažalost opet idemo u smjeru toga da ćemo mi saborski zastupnici imati cca 1.000 kuna veće plaće, a da će naše tajnice, čistačice u saboru dakle svi oni radni ljudi plave kute imati veće plaće možda 50, 100 kuna i reći ćemo to je super jer svima plaće rastu.
Definitivno je da je dobro smanjivati presing države kroz poreze, ali sigurno je da smo mogli naći model i stope da više dobiju oni koji su i danas u lošijoj situaciji, a da manje dobiju bogatiji. Isto tako mogli smo naći model jer i Trum koji je bio lider desnog svijeta i desnih ekonomskih razmišljanja se zaustavio na porezu od dobit 21%, mi smo sad otišli još ispod toga i postavljam si pitanje u kojem smjeru i kako mislimo oporezivati kapital, bogatstvo jer to je nešto čemu danas pribjegava razvijeni svijet. Puno razvijenije zemlje su prve stvari koje su radile vezano uz koronu išle u smjeru oporezivanja bogatstva i bogatih. Mi nažalost ne idemo u tom smjeru i bojim se da se betoniramo, da doista oni koji su na vrhu opet bolje prođu, a ovi ostali tko preživi pričat će.
Što se tiče financiranja jedinica lokalne samouprave i tu moram reći da uz Borisa Lalovca ministar Marić je bez obzira na politička razmimoilaženja definitivno jedan od boljih ministara financija koje smo imali, ulazimo u novi krug poreznih reformi i opet u tim poreznim reformama se isključivo najviše igramo sa onim porezima koji su prihod jedinica lokalne samouprave. Vrlo rijetko smo dolazili do toga da država veli evo mi se sad odričemo toga i toga, smanjujemo to i to jer je to i naš prihod. Tako i ovaj puta kad pričamo o porezu na dohodak, ja mogu o tome puno pričati iz kuta Grada Koprivnice iako moram reći da je ovo možda i prva reforma gdje će Grad Koprivnica ostati na nekoj nuli ili biti u blagom plusu, dakle nećemo biti kažnjeni jer samo za usporedbu 2008. godina je bila ona zadnja neka pred krizna godina, a bila je slabija ekonomski u Gradu Koprivnici nego 2019. S konta poreznih reformi i fonda izravnanja, mi smo dobili 17 milijuna kuna manje.
Bilo je danas ovdje rasprave o vođenju gradova, Koprivnica je tu pozitivan primjer jer mi sve ove godine nemamo prirez, izvorni prihodi ili udio plaća javnog servisa grada su nam u udjelu izvornih prihoda na nekih 8, 9%, dakle znamo kako funkcionirati sa sredstvima, ali smo do sada uvijek zbog svoje razvijenosti bili kažnjavani.
I puno je danas ovdje bilo rasprava oko Fonda za izravnanje, ali ono što moram reći da je po meni on pokazao se kao rješenje pola pola, doista je pomogao nekim općinama i gradovima da značajnije privlače europska sredstva, ali isto tako si moramo priznati da je nekim jedinicama koje su odavno došle na udjelu plaća 50, 60% izvornim prihodima zahvaljujući tome što im je neko spustio sredstva od svih nas, omogućio da vele aha mi smo blizu 20% ne treba nas se ukidati.
Ono što je moj krajnji zaključak da sve te porezne reforme, sve te rasprave o porezima neće nikada doprinijeti tome da možemo stvarati jednakije društvo, da možemo reći da doista smo smanjili presiju na naše poduzetnike tako dugo dok nećemo biti spremni priznati pod A da moramo smanjiti javnu upravu, a to je definitivno problem jer ne bi toliko branili stopu PDV-a da nam to nije problem i pod B da si priznamo da imamo previše jedinica lokalne i regionalne samouprave dakle previše općina, gradova i županija.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava. A ima jedna replika, uvaženi zastupnik Boris Lalovac.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Govorili ste zapravo o izmjenama poreznih stopa odnosno kako poticati potrošnju odnosno koliko će u konačnici ostati hrvatskim građanima. Evo prema zadnjoj analizi HGK koja je dala analizu koliko će građani potrošiti u prosincu, općenito govore da se najviše troši od 100 do 500 kuna, da je onaj dio koji srednji sloj građana troši.
Ono što smo mi predlagali upravo da taj dio olakotni dio se i osigura hrvatskim građanima, onaj tko ima 2, 3, 4.000 kuna što će zaraditi od porezne štednje ide u štednju. Evo pa samo još jednom molim vas vaše mišljenje o tome dijelu jel mi svi želimo potaknuti potrošnju i mislimo da je model za srednji sloj od 500 kuna zapravo najbolji model što u konačnici pokazuju podaci HKG.
Hvala lijepo.

Jakšić, Mišel (SDP)
Pa dakle u skladu sa mojom raspravom ja se s vama apsolutno slažem jer je jasno ko pekmez, da netko tko danas ima 5.000 kuna plaću potroši do 1. do 1. vjerojatno do zadnje lipe, sada će imati 5.050 kuna i potrošit će svih tih 5.050 kuna. Onaj tko ima 15, 20, 30.000 kuna će naravno sva ta veća sredstva transferirati u štednju, sigurno je da mu neće ići u veću potrošnju jer on već sada ima sasvim dovoljno za potrošnju i dogodit će nam se ono što po malo se probija na javnu scenu da i u ovoj kovid krizi je štednja i dalje rasla. Znači novaca kod bogatih i dalje ima, a ispada da ih mi nažalost i dalje štitimo.

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća pojedinačna rasprava uvažena zastupnica Dalija Orešković.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Poštovani predsjedavatelju, kolege zastupnici i zastupnice.
Pa upravo se na ovom paketu poreznih zakona mogla vidjeti konstruktivnost i korektnost oporbe barem kada se radi o klubu Centra i GLAS-a. Mi smo pozdravili porezno rasterećenje, samo po sebi ono nije sporno, protivi smo se tome da se manjak prihoda jedinice lokalne samouprave nadoknadi dodatnim izdacima iz sredstava državnog proračuna, protivili smo se dakle kompenzacijskim mjerama i kod toga stojimo i dalje.
Neću ponavljati ono što smo već istaknuli tijekom rasprave i nadalje stojimo kod toga da je porezno rasterećenje dobro, ali nije dovoljno, potrebne su nam puno hrabrije i odlučnije mjere. Bilo je nužno iskoristiti ovu situaciju da se ukinu svi oni nepotrebni parafiskalni nameti i da se onda osmisli drugačiji model postojanja i funkcioniranja pojedinih sustava kao što je to HGK, HOK, pa i čitav sustav turističkih zajednica. Kao što znate mi smo se zalagali za ukidanje ovih parafiskalnih nameta.
No ono na što mi ukazujemo je to da je porezno rasterećenje samo jedna noga od tronošca i to krnja noga sa ovakvim poreznim reformama, a ostale dvije grane odnosno dvije noge bili bi sustav kontrole onih koji proračunska sredstva troše i ono najvažnije rashodovna strana.
Smatramo da su sve tri noge ovog sustava na neki način slabe, klimave i moglo bi se dogoditi to da i mi kao država, naši poduzetnici i naši građani sa ovog stolca naprosto trosnemo jer nismo poduzeli ono što je trebalo poduzeti.
Osim ukidanja nepotrebnih parafiskalnih nameta, mi smo isticali kod ovog paketa poreznih zakona da su nam potrebne ozbiljne reforme javnog sustava, da nam je potrebna decentralizacija ona riječ koju sam istaknula u slobodnom govoru. A što bi to značilo? To bi doista značilo preformuliranje našeg teritorijalnog ustroja, dakle ne treba nam 20 županija, potrebne su nam regije. O regijama se govori u novoj Strategiji nacionalnog razvoja, međutim provedbe nema. Kada ćemo započeti s tim procesom ako sada nismo spremni o tome niti razgovarati?
Ne treba nam 555 gradova i općina i tu je potrebno krenuti u nekakav oblik drugačije fuzioniranja naših jedinica lokalne samouprave, dakle bez toga da mi promijenimo teritorijalni sustav neće biti moguće provesti značajnije porezno rasterećenje i to je jedan od problema.
A kada govorimo o ovoj trećoj nozi, kada govorimo o sustavu onih koji odlučuju u utrošku proračunskih sredstava tu ne mislim samo na funkcionalnost pravosuđa koje očito ima teških problema, jučer sam govorila o tome. Tu govorim o ona druga dva pojma kojih je također nacionalna strategija puna, a to su digitalizacija i depolitizacija. Bez toga kakav god porezni sustav imali njegovi učinci će izostati neovisno o tome koliko ministar Marić dobro složio nove porezne stope.
Što pod digitalizacijom podrazumijevam? Punu fiskalnu transparentnost. Dakle, uvođenje sustava kao što ga već imaju neke jedinice lokalne i regionalne samouprave da se može pratiti uplata i isplata, dakle sva prihodovna strana i sva rashodovna strana svakog pojedinog javnopravnog tijela. Dakle, svih ministarstava, kompletne države, HABOR-a, čega god hoćete. Dakle sve što se financira javnim novcem mora biti podložno učinkovitoj, transparentnoj javnoj kontroli. S informatičke razine gledano to je moguće uvesti doslovno već danas, potrebna je samo politička volja, a očito je da političke volje nema. To je ujedno i jedna od najjačih antikorupcijskih mjera za koju se ja također zalažem u vlastitom nacrtu strategije suzbijanja korupcije.
Digitalizacija znači i transformiranje rada pojedinih državnih tijela. Jučer sam spomenula nekoliko kritika na račun Državno odvjetničkog vijeća. Znamo da je prije 2 godine uveden elektronski sustav imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika, međutim one i nadalje nisu javne. Digitalizacija bi zapravo značila i to da čitav niz različitih baza podataka, različitih državnih tijela međusobno poveže, da međusobno mogu komunicirati, toga također nema.
A šta znači depolitizacija? Depolitizacija znači izmicanje političkog postavljanja ključnih ljudi u pojedina državna tijela /Upadica: Vrijeme./… o tome sam jučer govorila kod popisa pravnih osoba od posebnog interesa. To bi značila sveobuhvatna porezna reforma …/Upadica. Vrijeme./… zapravo dovesti kompletan sustav u red.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Imate nekoliko replika, molim vas pričekajte.
Prva uvaženi zastupnik Boris Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, apsolutno se slažem s vašom raspravom jer ovdje smo se danas svi složili da ministar Marić se stvarno trudi. Jedan od rijetkih ministara koji smo ovdje 5 godina, trudi se s izmjenama itd., nažalost samo njegove kolege ne rade ništa.
Nismo u 5 godina čuli ni o jednoj reformi lokalne uprave, nismo vidjeli u smanjivanju rashodovne strane od njegovih kolega, ne od njega, znači sa strane pravosuđa nismo uopće vidjeli spajanje agencija, samo su ih spojili normativno ostali su, ostali su ovaj isti broj zaposlenika, ostala je ista ta neefikasnost i apsolutno se slažem da ne možemo samo poreznim izmjenama gdje samo zapravo guraju ministra Marića da se zapravo u tom nekom kontekstu rade reforme, međutim njegove kolege ne prate njegov tempo i zato nažalost nemamo puni učinak ovih poreznih reformi.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Hvala, zato sam i rekla da je porezna reforma jedna krnja noga tronošca, a što se tiče ove druge dvije pa evo mislim da je rasprava koja će uslijediti kad budemo govorili o novoj nacionalnoj razvojnoj strategiji dobra prilika da se pojedini klubovi izjasne o tome jesmo li ili nismo za to da krenemo u pravcu teritorijalnog preustroja, jesmo li ili nismo za to da redefiniramo ulogu ovlasti, nadležnosti regulatornih tijela i jesmo li za to da brojna od njih za koja naši građani nisu niti svjesni da postoje naprosto ih ukinemo i kažemo nismo nam potrebna ne rade svoj posao ni ne znaju što im je posao. Ako se oko toga dogovorimo s jedne strane oporba, a s druge strane vladajući jer je i njima u interesu da se napokon u državi pomakne prema naprijed, mislim da će ovaj saziv ispuniti onu ulogu koji građani od nas očekuju neovisno o tome za koga su glasali.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Željko Pavić.

Pavić, Željko (SDP)
Poštovana zastupnice spomenuli ste digitalizaciju i povezivanje baza podataka na nivou države. Ne znam da li ste upoznati sa činjenicom da postoji …/nerazumljivo/… registar u kojem su definirani svi podaci koji se nalaze u pojedinim fazama i način na koji bi trebali komunicirati tih nekoliko baza koje postoje na nivou države i koje bi trebale biti dostupne svim građanima. To je jedna stvar, ne znam da li ste sa tim upoznati ako niste evo to je informacija. Međutim radi se o tome da taj …/nerazumljivo/… registar ne radi i ti sustavi međusobno ne komuniciraju. Druga stvar koju ste spomenuli i koju bih htio da komentirate to je vezano za lokalnu samoupravu, radi se o tome da ste rekli da preveliki broj jedinica lokalne samouprave s jedne strane, s druge strane ste rekli da trebamo povećati transparentnost rada lokalne samouprave. Kako povećati transparentnost rada, tako da prikažemo podatke, da svi vidimo kako te lokalne samouprave funkcioniraju kako rade, da vidimo podatke o javnim nabavama da vidimo točni proračun. Međutim, da bi to bilo jedinstveno moramo imati jedan jedinstveni sustav da se to i prikaže, a to još uvijek …/Upadica: Vrijeme./… ne postoji.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Ovo drugo pitanje je nešto što možemo riješiti u okviru nove strategije suzbijanja korupcije. I ja sam protiv toga da svaka jedinica ima svoj transparentan sustav objava uplata i isplata, jer to je nepregledno, ne koristi korisnicima koji će to pregledavati i jednostavno puno košta.
A što se tiče umrežavanja baza podataka, evo ja sam kao predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa neposredno sudjelovala u procesu povezivanja baze podataka, znam kako to izgleda i kakvi se rezultati mogu postići. Nije problem u informatičkim alatima i algoritmima oni se razviju taj čas, problem je u Hrvatskom saboru koji ne donosi provedbene propise koji bi definirao što se radi sa rezultatom koji se dobije. Problem je konkretno ovog trena što primjerice isti sustav na postoji za Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće, što više ne žele se niti javno objaviti elektronske imovinske kartice. To je problem, dakle nedostatak volje ovdje u Hrvatskom saboru, a ne u informatičkim alatima.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika, uvaženi zastupnik Stipan Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Poštovana saborska zastupnice, nekoliko puta ste spomenuli potrebu ukidanja jedinica lokalne samouprave. Zanima me da li vi stvarno vjerujete da bi ukidanje jedinica lokalne samouprave doprinijelo razvoju tih područja koja su znamo i sada jedna od najnerazvijenijih? Da li ste vi svjesni kako se živi danas u baranjskom Petrovom Selu, Torjancima, Kopačevu ili bilo gdje? Da li ste svjesni da sve udruge, sve, sav praktički život je oslonjen na te jedinice lokalne samouprave, da su one doslovno nositelji života i razvoja toga područja, toga kraja i zaista one traju one traju već nekih 27 godina, činjenica je da se broj stanovnika u tim jedinicama smanjio, ali isto tako je činjenica da ukoliko bi ukinuli te jedinice lokalne samouprave bio bi to zadnji čavao u lijes u tim područjima koja bi doslovno počela izumirati.
Molim vas dođite jednom tamo u ona područja pa ćete vidjeti kako ljudi žive, kako žive sa tim općinama i sa tim ljudima.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Odgovor.

Orešković, Dalija (Stranka s imenom i prezimenom)
Na dva razloga temeljim svoj stav, jedan je mišljenja relevantne struke Koprić, Đulabić i razni drugi, mišljenja i izvještaji raznih agencija koje su se bavile zapravo istraživanjima naše lokalne samouprave, znanstvenicima, a isto tako i neposrednim saznanjima, onome što sam imala prilike vidjeti kada sam se bavila pojedinim slučajevima.
Dakle, nemojte misliti da mi želimo izbrisati ljudima njihov lokalni identitet ili njihovo području, mi želimo sustav upravljanja reorganizirati na način da služi građanima, a ne političkim elitama.
Pitate me hoće li jedinice živjeti bolje odnosno njihovi stanovnici, da hoće. Pa i u novoj strategiji koju je pripremila vaša Vlada lijepo piše zbog čega male rascjepkane jedinice nemaju provedbene kapacitete da za šire područje napišu jedan dobar projekt pa povuku sredstva iz europskih fondova. Dakle, upravljanje je cilj, a ne to da se nekom ukine lokalni identitet.

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Miro Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Kolegice i kolege, ministre sa svojim suradnikom.
Peti krug poreznih reformi u ovoj covid krizi koja je razotkrila sve loše politike prema hrvatskom narodu je pogotovo kada moramo govoriti onda moramo govoriti o onim najbogatijima koji nisu rasterećeni, to su banke, ponavljam ministre 4 milijarde kuna dobiti od naknada i provizija, ne kamata, za građene koji slušaju ne kamata, nego 500 naknada i provizija 500. 4 milijarde kuna godišnje i ne reinvestirano to u Hrvatsku znači porezi sad 5 milijardi skočilo je, fala lipa.
Kada sam o tome govorio ja prije nekoliko godina onda ovdje predstavnik tj. guverner odnarođeni HNB-a Vujčić je govori to nije to tako pa teškom borbom smo … sa se to objavi tih 500-njak naknada i provizija, međutim mislim da bi banke trebalo oporezovati puno više tu njihovu dobit jel redovito svake godine must 4 milijarde kuna iz džepova naših građana, pa zbrojite koliko je to godina, pa ćete vidjet koliko je manje novaca u RH jel taj novac se ne reinvestira nego se investira u državama gdje su njihove majke banke i tamo naši mladi odlaze raditi sa tim novcem koji se uzimlje u Hrvatskoj.
I zbog toga je onaj rezultat ključni kada govorimo o poreznoj reformi i meni zanima od ministra koliko je ove godine bilo od doznaka iz inozemstva od naših iseljenih u BDP-u koliko novca. Prošle godine je bilo 5% onih koji su otišli zbog loših politika i onda novac šalju svojim obiteljima, to je priko računa banke bilo 5% negdje oko 20 milijardi, zanima me projekcija koliko je u ovoj godini bilo ministre, a koliko je u idućoj godini. Toliko o političkom djelovanju i poreznom rasterećenju, toliko o ovim stvarima o kojima pričamo.
Naravno svako rasterećenje je dobro, ali koji je rezultat hrvatskih politika prema hrvatskim građanima, poduzetnicima je vidljiv, vidljiv je u rezultatima. 5% BPD-a od iseljenih Hrvata od ljudi koji su iselili. Zbog čega? Zbog čega nemamo poljoprivredu? Zbog poreza i države koja jaši nad njima zbog županija koje su svrha same sebi, zbog lošega zdravstva, zbog toga što nemamo dječje vrtiće u 40% lokalnih samouprava.
Mi moramo rasteretiti i naći model da ovi najsiromašniji od te 4 milijarde da oni da se ulaže u RH. Ista stvar je i s teleoperaterima, najveća dobit u RH, čak im je u 5. misecu oproštena naknada za frekvencije. Nije se smanjila cijena našim građanima za usluge teleoperatera, ali je se 50% smanjilo njima odlukom u 5. mjesecu uvaženi, u 7. ne mogu sad sigurno ali smanjeno je i tu su problemi, tu su problemi. Ogroman se novac isisaje.
Pa imamo problem mi kada govorimo o ovim poreznim uvaženi ministre, samo vjetroelektrane koje su napravili probleme, a naši umirovljenici nemaju mogućnost sada da kupe novca davao sam amandman da kupe prijemnik DVB T2 da mogu gledat televiziju, a zbog korona krize to im je jedini prozor u svijet. Ali 20 milijuna kuna da se subvencionira kupnja prijemnika novi koji im je sad nametnut u najtežem trenutku, to su uglavnom naši nezaposleni, a pogotovo umirovljenici jer su oni najugroženiji u covid krizi. Ne mogu kupiti prijemnik, ja ne znam možete li to shvatit, a banke muzu 4 milijarde kuna samo kroz naknade i provizije. O tome govorim, o tome govorim.
Međutim, nadam se da ćete prominiti mišljenje i vaše politike, ko što je Branko Bačić prije tri dana bio jedan Branko Bačić do jučer, sada je drugi Branko Bačić. Niki dan je glupost, populizam, proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, ZERP isto, danas nije, danas je to nacionalni interes. I ja se slažem s njime, ali pet godina sam ovdje upozorava, govorio, a vi uporno da to nije tako, dok vas Talijan ne zajaši ne smite ništa, ništa, ko na uzdi ste, na uzdi ko konji kada metnu uzdu i jaši ga se da ne bi slučajno krenuo livo ili desno. Kako vam kažu takav … prije Sanader, Karamarko, Kosorica, Plenković to je vaš Plenković … /Govornik se ne razumije./ …
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme. Imate jednu repliku, uvaženi zastupnik Nikola Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Kolega Bulj.
Dakle sasvim je jasno i ta priča nekakva da smo mi ne znam destruktivni, prošli peta rekao sam kolegama iz HDZ-a svaki zakon koji je bi na dnevnom redu smo podržali. Mi podržavamo kada oni nešto dobro predlože i tu nemamo nikakvih problema. Nemamo ni problema reći da je to dobro.
A pet godina ovo što ste rekli ih ovdje uvjeravamo u jednu stvar i sada jučer vidim Branku Bačića slavodobitno on najavljuje proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, a pustio sam mu snimku ovdje gdje govori da je to štetno, beskorisno, da Hrvatska od toga nema nikakve koristi.
I to pokazuje tko je tu zapravo onaj tko politiku vodi na način da zapravo donosi odluke kako mu se kaže, ne znam ili iz središnjice HDZ-a ili iz Bruxellesa ili ne znam gdje, a tko se bori za hrvatske interese.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Slažem se kolega Grmoja. Taj čudnovati kljunaš od ZERP-a koga je progurao sova Šeks zajedno u to vrijeme sa Sanaderom i tom cijelom ekipom kada se je uhićivalo, lociralo, transferiralo hrvatske generale kako bi se dodvorili europskim činovnicima i Karli del Ponte sad odjednom nije dobar, a mi cijelo vrijeme govorili da je to naše pravo, međunarodno pravo.
Isto tako tvrdimo cijelo da moramo zaštititi naše najsiromašnije poduzetnike, ako je Slovenija donijela u covid krizi mjeru moratorij na kredite i kamate, zbog čega to ne bi donijela i hrvatska Vlada jel banke su solventne, godišnje 4 milijarde kuna samo na provizije i kamate uzimaju. I godinu dana, znači ništa opraštat, samo godinu dana moratorij na kamate i kredite. To ne žele. Koji su razlozi ja u to neću ulazit.
Isto tako o samodostatnosti, kolegica Šimpraga je maloprije govorila kao dožupanica koja ima dobre zasluge s HDZ-om zbog ove situacije trenutne, samodostatno kada sam ja govorio da mi ne govori ovdje svakakvim imenima me nazivalo, da europsko tržište, mi smo tržište mi smo sigurni. Nismo sigurni nego ćemo biti gladni ako nastavimo ovako.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.
Sljedeća pojedinačna rasprava, uvaženi zastupnik Damir Bakić.

Bakić, Damir (Možemo!)
Poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre.
Evo još jedanput sasvim kratko, sasvim konkretno kao što sam obećao o predloženoj izmjeni Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave.
Kao što znamo porez na dohodak se dijeli na način da 60% tog dakle po trenutno važećem zakonu 60% tog poreza na dohodak pripada gradu odnosno općini, 17% županiji, 6% ide za decentralizirane funkcije što su školstvo, zdravstvo, socijalna skrb i vatrogastvo i 17% ide u Fond za izravnanje.
Sad kada se odlučilo smanjiti porez na dohodak, kada se dakle taj porezni prihod proračuna de facto smanjuje za 1/6 valjalo je učiniti odgovarajuće kompenzacije. Ministarstvo odnosno Vlada kao predlagatelj je učinila razumno, to će reći da je centralni proračun po ovom prijedlogu zamišljen da preuzme funkciji odnosno dužnost i funkciju izravnanja, a da se tih 17%-tnih poena koje je do sada išlo u Fond za izravnanje podijeli nekako adekvatno proporcionalno, po proporcionalnosti između grada i županije, grada i općine i županije da ih se na neki način obešteti odnosno da ih se kompenzira.
To je po prilici napravljeno sasvim precizno i sasvim korektno ako se nema na umu prirez, to je napravljeno sasvim korektno i precizno da ono zaokruživanje na cijeli broj za sve one gradove i općine gdje je prirez nula. Kada je međutim prirez prisutan, a osobito tamo gdje je prirez velik kao npr. u velikim centrima u velikim regionalnim centrima gdje je prirez 15% ili u Osijeku gdje je 13% dakle 15% u Splitu i Rijeci čini mi se, 13% tamo gdje je prirez velik treba imati na umu da je prirez isključivo prihod lokalne samouprave, dakle grada odnosno općina.
Drugim riječima, ako dakle gubimo od poreznih prihoda gube po proporcionalnosti svi, kad se međutim naplati manje poreza onda se naplati i manje pripadajućeg prireza, a kompletan taj gubitak nenaplaćenog prireza pada na teret grada odnosno općine.
U tom smislu mi smatramo da bi zapravo trebalo podesiti ovaj prijedlog Vlade koji trenutno glasi tako da se od sadašnjih 60% udio grada odnosno općine podigne na 74, a udio od županija od 17 na 20, smatramo da bi bilo primjerenije podići udio grada odnosno općine sa 60 na 75, a udio županije sa 17 na 19. Čini se da se radi o maloj izmjeni, čini se da se radi o jednom postotnom poenu s kojim se može živjeti i na ovoj i na onoj strani, ali smatramo da to nije nevažno, to tim prije što neke grube procjene kazuju da se radi možda o iznosu od 80 ili 90 milijuna kuna na godišnjoj razini i dakle ovdje govorimo o tome hoće li tih 80 ili 90 milijuna kuna na godišnjoj razini pripasti gradovima i općinama ili županijama.
U tom smislu podnijeli smo amandman, predlažemo korekciju ove izmjene Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave. I za kraj reći ću još samo nešta, dakle to je jedna nepreciznost koja ovaj moment nije važna, ali kada se već o tome priča prilika je da se možda i to popravi u čl. 5. Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave zbroj tih postotaka je bio i ostao 100, sada je 60% gradu, 17% županiji i 6% decentraliziranim funkcijama, 17% fondu izravnanja, predlaže se drugačije što je u zbroju opet 100.
U drugu ruku zadnji stavak tog Članka 5. kaže da se od ukupno ubranog poreza na dohodak 1% ima dakle prava na 1% tog ukupno ubranog poreza ima Porezna uprava na ime troškova, evidentiranja, prikupljanja itd. i sad je zapravo možda prilika ako treba Vlada i sama uloži neki amandman da taj članak poštima i da taj 1 postotni poen koji vjerojatno s pravom pripada Poreznoj upravi dakle da uđe, da uđe u sumu koja će ona ukupno iznositi 100.
Hvala vam lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća pojedinačna rasprava, uvažena zastupnica Ružica Vukovac.

Vukovac, Ružica (DP)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre, poštovane kolegice i kolege zastupnici, dakle sve promjene koje smo vidjeli ovih godina nastavljaju se i dalje, nisu ostvarile bolji život naših građana. Pogotovo ne onih građana sa minimalnom plaćom. Nisu smanjeni troškovi života, niti je povećana konkurentnost gospodarstvu. Dok god mi budemo imali veće cijene goriva, veće cijene cestarina, dokle god imamo više cijene ostalih energenata i komunalija nego druge razvijene zemlje EU naš građanin ne može dostojanstveno živjeti, a gospodarstvenik raditi. Cijelo vrijeme se govori i niskim plaćama, sindikati to gledaju na jedan način, gospodarstvenici na drugi način i točno je to jer mi u Hrvatskoj imamo slučaj europskih cijena i hrvatskih plaća koji nas jednostavno guši i uništava. To znači da građani i gospodarstvenici imaju isti problem i nije mi jasno zašto sindikat i HUP zajedno ne izađu sa tim problemom, ponude rješenje jer na ovaj način Vlada zapravo koristi onu poslovicu, zavadi pa vladaj. Bez smanjenja PDV-a, ali ne kozmetičkih, također smanjenja a djelomično i ukidanja trošarina na energente, smanjenje cijena cestarina sa uvođenjem vinjete te smanjenja cijena komunalnih usluga vode i ostalog te ukidanja popratnih troškova koje vidimo na računima za komunalije, struju i drugo nema nam napretka u Hrvatskoj. Samo smanjenje troškova života i rada može doprinijeti boljem standardu i dostojanstvenom životu građana te razvoju i konkurentnosti gospodarstva. Za to je potrebno restrukturiranje državne i lokalne uprave sa smanjenjem troškova u svim segmentima. Isto tako kontrola i smanjenje troškova u državnim i lokalnim tvrtkama koje pružaju usluge građanima i gospodarstvu što treba rezultirati manjim cijenama njihovih usluga, uvesti veću kontrolu i ograničavanje cijena energenata te ostalih troškova života i rada treba biti najbitniji cilj vlada. Nažalost to se nije radilo već se godinama podobno zapošljavalo što je sve dovelo do enormnih troškova u svim segmentima, a time i prelijevanja troškova na građane i gospodarstvo. Kao primjer mogu navesti Petrokemiju Kutina koja je godinama bila gubitaš, a kada je 2018. godine uz pomoć države u preuzimanju nekih njenih dugova i dokapitalizacije ustupila PPD-u i INI na jedanput Petrokemija nam postaje profitabilna. Da je Vlada kontrolirala i ograničavala cijene dakle kod energenata ne smije biti dozvoljena velika marža ne bi se dogodilo da baš oni koji prodaju energente, a troškovno su najveći trošak u Petrokemiji preuzmu Petrokemiju i sada rade sa profitom. Ove promjene o kojima govorim koristile bi građanstvu i gospodarstvu jer time bi se omogućio pristojan život svih građana pogotovo onima sa najnižim primanjima i ponavljam konkurentnost gospodarstva.
Stopa PDV-a od 20% je najviša u Europi, treba uvesti porezne stope od 20%, 10%, 5 i 0%, 0% za osnovne prehrambene namirnice. Trenutni sustav oporezivanja PDV-a temelji se na primjeni opće stope PDV-a 25% i 2 snižene stope od 5% i 13%. Za upis u registar obveznika PDV-a primjenjuje se prag u iznosu od 300.000 kuna koji obuhvaća vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini. Napominjem kako je nepriznavanje odbitka, 100% pretporeza štetno za gospodarstvo i čini gospodarstvo dodano nekonkurentnim. Prije bilo kakvog pomaganja banka kroz otpis potraživanja treba riješiti problem švicarca i ostalih kredita, samovoljno određivanje kamatnih stopa u svim ugovorima o kreditu i drugo jer će se tek onda vidjeti pravo stanje sa dugovanjem prema bankama. Također, treba riješiti prekršajne prijave zbog toga što niti jedna od tih banaka nije najkasnije do 1. travnja 2014. ugovorila s potrošačima dužnicima fiksni dio kamate promjenjivi parametar i razdoblja promjena kamata. Radi se o svim vrstama kredita, dakle i o EUR-u i kunskom i CHF kreditima. Za taj prekršaj nečinjenja po zakonu je predviđena kazna od 80 do 200.000 kuna za banku po svakom pojedinačnom prekršaju te od 10.000 do 50.000 kuna za članove uprava banaka koji su to bili na dan 1. travnja 2014. godine.
I zaključno očekujemo kako će primjena ovog prijedloga paketa zakona destimulirati kreditne institucije u prodaji kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja odnosno kako će kreditne institucije biti motivirane putem konačnog otpisa duga što više olakšati položaj dužnika, građana i poduzetnika. Poboljšanjem kreditnog položaja dužnika utječe se na ponovni razvoj investicija poduzetnika i porast osobne potrošnje.
Hvala vam lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća pojedinačna rasprava, uvaženi zastupnik Domagoj Prica.

Prica, Domagoj (SDP)
Poštovani kolegice i kolege saborski zastupnici, biti vladajuća opcija u zemlji je privilegija, ali i obaveza. Tu privilegiju i obavezu ova Vlada ima već 5-tu godinu. Dakle, 5 godina za početak rješavanja izrazito kompliciranog poreznog sustava kakav imamo u Hrvatskoj. Problem naše države nije samo visina udjela koju porezi i parafiskalni nameti imaju u BDP-u već i sam broj istih, a ono što imamo je šuma propisa, poreza i parafiskalnih nameta.
Naglasak bi trebalo staviti, ne samo na smanjenje poreza, već i na ukidanje nameta koji opterećuju gospodarstvo. Jedan od prioriteta trebalo biti ukidanje barem nekih od stotinu parafiskalnih nameta, poglavito ako znao podatak da svi parafiskalni nameti godišnje skupe svega 9 milijardi kuna. upravo tu bi trebali ići u rasterećenje, ne samo financijsko već i gledano da ukidanjem nameta rasterećujemo gospodarske subjekte koji dobar dio vremena troše na komplikacije koje proizlaze iz samog postojanja tih nameta.
Kompliciranost našeg sustava potvrđuje da u državi imamo 556 jedinica lokalne samouprave, 556 gradova i općina i svaka od tih općina i gradova određuje visinu prireza, poreza na dohodak za svoje građane, što u praksi znači da Hrvatska, zemlja od 4 milijuna stanovnika, ima 556 sustava poreza na dohodak. Dakle, sve smo napravili da zakomplicirano porezni i svaki drugi sustav i onda se čudimo zašto zemlja ne napreduje, zašto nam građani nemaju bolji standard, zašto nam nakon Njemačke i Irske građani odlaze za boljim životom i u države koje su do jučer bile iza nas.
Možda da shvatimo vrijednost, jednostavnost i poreznog i svakog drugog sustava, to bi nam bio ključni zaokret. Uvijek se moramo sjetiti da što je neki sustav kompliciraniji, to je veći pritisak da ga se zaobiđe. Naravno, nemaju svi tu mogućnost. Tako se stvaraju problemi, od utaja poreza, sive ekonomije i trgovanje utjecajem, kao i mnogi drugi. Dobra stvar kod smanjenja poreza jest da državi i lokalnoj vlasti ostaje manje novca, bilo da je manje novca za negativne pojave, kao što je korupcija, ili je jednostavno manje novca da vladajuća opcija koristi taj novac građana kako bi ih pod navodnicima, potkupila te si osigurala opstanak na sljedećim izborima i tako ciklički s izbora na izbore.
Također, zbog krize uzrokovane koronavirusom, gospodarstvo je palo i pogoršao se socijalni položaj naših sugrađana. Već su se u proljeće mnogi od njih susreli s nižim prihodima. Jesu li pritom pali troškovi života? Nažalost svima nam je poznat odgovor da nisu.
Zbog toga, posebno bih istaknuo potrebu povećanja plaća za najširi krug građana kroz povećanje neoporezivog dijela poreza na dohodak. Ta mjera podigla bi standard ljudi. Nažalost ova Vlada to neće napraviti. Takve bi izmjene podigle prihode stotine tisuća hrvatskih obitelji, to je najjače oružje za demografski oporavak naše domovine. Ove izmjene poreza na dohodak koje će ići u korist onih koji su imućniji, mogle bi imati za posljedicu porast cijena, te opet opteretiti naše najugroženije, ali i oslabiti srednju klasu, koja je temelj svakog društva.
Nažalost porezna presija, kompliciran porezni i zakonski sustav opterećuju i dalje će opterećivati naše gospodarstvo. Dakle, podcrtao bih važnost jednostavnosti svakog sustava, pa tako i poreznog. Što je sustav jednostavniji, to je gospodarstvo manje opterećeno, ne samo financijski već se i gospodarski subjekti mogu baviti svojim poslom, a ne trošiti dobar dio vremena na ispunjavanje obaveza prema državi.
Ovim prijedlozima zakona to se neće dogoditi.
Hvala vam.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava uvaženi zastupnik Željko Pavić.

Pavić, Željko (SDP)
Poštovani predsjedavajući, ministre, poštovane kolegice i kolege, ja bi se danas osvrnuo na sva tri zakona vezano za porez, znači na porez za PDV, dobit, porez na dohodak.
Htio bih napomenuti i skrenuti pozornost i predlagaču zakona i svima kojima nije jasno o čemu danas oporba raspravlja, kao i hrvatskoj javnosti da su odrednice za tih zakona, zapravo kontradiktorne sa navodnim nastojanjima koje je ministar isticao. Prva činjenica je da je upitan smisao raspravljanja danas o poreznim zakonima, nakon što je izglasan proračun za 2021. g. na koji je opozicija imala 300 i nešto amandmana, a znamo da je Vlada prihvatila svega 3 amandmana.
Nadalje, kad govorimo o porezu na dodanu vrijednost, čuli smo već da imamo cijeli niz kompanija koje se bave elektroničkim poslovanjem, od društvenih mreža, Facebooka, Twittera, Tik-Toka, Instagrama i da ne nabrajam dalje, od razno raznih internetskih posrednika i inih poslovnih subjekata na internetu koji zarađuju novac na hrvatskom internetskom tržištu, a Vlada nije predložila model po kojem bi oni plaćali PDV u Hrvatskoj. Što to znači? To znači da im zapravo ostavljamo, odnosno opraštamo milijune eura i ne poduzima po tom pitanju ništa, a istovremeno Vlada nije našla za shodno da proizvode za osnovne životne potrebe oslobodi PDV-a i da na taj način pomogne našim građanima.
Što se tiče poreza, odnosno prijedloga Zakona o poreznu na dohodak, tu je nažalost napisano na način da se pogoduje onima sa najvećim plaćama, s istovremeno Vlada tvrdi da hoće pomoći najsiromašnijima. Čuli smo za prijedlog, za promijenjene porezne stope, a ja bih tu dodao i promijenjeni osobni odbitak koji bi se mijenjao zavisno o visini plaće i automatski bi oni koji imaju veće plaće, plaćali i veći porez. Prijedlog je zapravo jednostavan, primjena je još jednostavnija, a cilj je da teret krize nose na svojim leđima najimućniji, najbogatiji i oni sa najvećim plaćama.
Kad govorimo o porezu na dohodak, tu je, taj je definiran na način da se poduzetniku jednostavno ne isplati da se zaposli u svom poduzeću i da se isplaćuje osobni dohodak. To se masovno koristi i poduzeća bez zaposlenih na nivou godine zarade otprilike 26 milijardi kuna, a nakon toga dobit im se oporezuje sa stopom od 10-tak posto. Dakle, ni ovim zakonom ne pomažemo najsiromašnijima i najpotrebitijima, nego onima koju su najsnažljiviji. Nadam se da će predlagač prihvatiti amandmane koji bi ispravili ove nelogičnosti i na taj način pomoći najpotrebitijima.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
S ovim smo završili pojedinačne rasprave.
Zapravo završna rasprava u ime Kluba zastupnika SDSS-a, uvažena zastupnica Anja Šimpraga.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene kolege i kolegice, Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se snižavanje poreznih stopa koje se primjenjuju onda pri oporezivanju prihoda od poreza na dohodak što će utjecati kasnije na same prihode proračuna općina, gradova i županija. Udio sredstava poreza na dohodak koji se povećava jeste svojevrsna kompenzacija za izgubljena sredstva općina zbog izmjene poreznih stopa. Provedbom ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave dolazi do preraspodjele udjele u porezu na dohodak između navedenih. Ovim zakonom mijenja se udio raspodjele u porezu na dohodak na slijedeći način, povećava se udio poreza na dohodak općinama sa 60% na 74%, županijama sa 17% na 20% i za decentralizirane funkcije ostaje 6%. Tako vidimo da iz ovog razdjela poreza na dohodak nema prostora za udio za fiskalno izravnanje koje je iznosilo 17%, a sada će se ono isplaćivati kako je predloženo iz sredstava državnog proračuna. U konačnici proračuni će biti u istom iznosu definirani, ali se dugoročno ovim prijedlogom smanjuje izvorni prihod općina, smanjuje se mogućnost zaduženja i financiranje projekata te upitna održivost općina te ravnomjeran regionalni razvoj, demografski i ekonomski ionako opustošenih krajeva.
U tom smislu Klub Samostalne demokratske srpske stranke podnijet će amandman koji neće narušiti statiku ovog zakona i ako ga Vlada da prihvati želimo da se obveže da će sagledati i ozbiljno razmotriti eventualne negativne posljedice primjene zakona za skupinu jedinica lokalne i područne samouprave, lokalne samouprave koja se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u prvoj i drugoj skupni te će predložiti modalitete radi ublažavanja ovakvih posljedica. Znamo da ministarstvo i ministar Marić rade odlučan posao i zato vjerujemo da će pronaći najbolji mogući način kako bi takvim općinama bili osigurani ljudski kapaciteti i provedba razvojnih projekata.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća završna rasprava u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, uvažena zastupnica Vesna Vučemilović.

Vučemilović, Vesna (DP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, kolegice, kolege, drugo čitanje ovog petog kruga porezne reforme nije donijelo neke velike promjene u odnosu na prvo čitanje. Osobno mi je žao što nije uvažen prijedlog određenih oporbenih klubova, tu mislim na Domovinski pokret i na kolegu Lerotića iz IDS-a vezano za ukidanje mjesečnih akontacija poreza na dobit koje su značajan udar na likvidnost poglavito mikro i malih poduzetnika i to u ovoj krizi u kojoj se nalazimo nije beznačajno. Danas smo dobili još i u hitnu proceduru Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave jer mijenja se porez na dohodak pa je to nekako i logično, ali bilo bi još logičnije da smo dobili i zakon kojim će se urediti taj naš teritorijalni ustroj koji je takav kakav je.
Ovaj peti krug donosi određene pozitivne stvari, to treba naglasiti, ali isto tako što se tiče financiranja jedinica lokalne samouprave mislim da bi bilo kvalitetnije da smo to raspravljali zajedno sa zakonom kojim će se konačno smanjiti taj preveliki broj jedinica lokalne samouprave. Isto tako nekako evo profesorski gledano uvijek se moram zapitati što bi trebao biti cilj fiskalne politike svake države i u svim udžbenicima ćemo naći da bi trebali postići gospodarski rast uz visoku zaposlenost i nisku inflaciju i kad god raspravljamo o porezima o fiskalnoj politici bilo bi dobro i mi kao saborski zastupnici da se zapitamo idu li te mjere u tom smjeru, hoćemo li mi ostvariti gospodarski rast temeljem ovih mjera ili ne.
Malo ću se osvrnuti samo vezano za jedinice lokalne samouprave, već su kolege tu navodile udio svih poreznih prihoda u prihodima je 57%, a u tih 57% porez na dohodak i prirez koji je de facto porez na porez čini 87%. Što znači da je to njihov glavni izvor prihoda. Teško ćemo mi vezano za sad i ovim promjenama, a bez ovih velikih sredstava koje je u proračunu Ministarstvo financija predvidjelo za iduću godinu, a u iznosu od 2 milijarde kuna taj fiskalni kapacitet i sve potrebe jedinica lokalne samouprave nekako zadovoljit. Čak 555 općina i gradova od čega? 86% ima manje od 10.000 stanovnika i čine samo 36% stanovništva RH.
Teško bi i bogatija država od nas mogla financirati sve to skupa. Teritorijalni preustroj nije nešto što se obično pred izbore kao tema nametne, a ona poslije nikom ništa, to je jednostavno za Hrvatsku nužnost jer to postaje definitivno neodrživo. Inače treba naglasiti da i broj tih jedinica kontinuirao raste i poglavito u gradovima i samo ću se kratko osvrnuti na ukidanje udjela za fiskalno izravnanje. Podsjetit ću vas da je 26.10. gradonačelnik Grada Zagreba tražio da 900 miliona kuna u fondu za izravnanje ostane u gradskoj blagajni. Je li ovo naznaka i ova odredba znači da ukidamo taj udjel u svjetlu nadolazećih lokalnih izbora, najava i neke koalicije i je li Milan Bandić i dalje HDZ-u pouzdan partner u Gradu Zagrebu? Evo, to bi se isto možda trebali zapitati.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća završna rasprava u ime Klub Hrvatskih suverenista, uvaženi zastupnik Željko Sačić.

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)
…/Govornik naknadno uključen./… hrvatska javnosti, hvala. Evo opet ćemo se suočiti, a već smo o tome pričali sa gospodinom ministrom i potpredsjednikom oko teme oporezivanja nesrazmjerno utvrđene imovinske koristi. Ona je u ovoj poreznoj reformi dohvaćena i zahvaćena, napravljen je prvi korak po mojem, po našem mišljenju sa dosadašnjih 54% oporezujemo sada je prijedlog oporezivanja 60% te imovine koja je u nesrazmjeru kod svakog građanina potencijalnog prekršitelja u odnosu na njegove prihode. I to je u principu iznimno veliki iskorak u borbi protiv mnogih vrsta nezakonitosti, u nekim državama u Italiji, u Americi sasvim sigurno u Njemačkoj čak i u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije odnosno težih oblika kriminala jer je nakon smrti, nakon svirepog ubojstva antimafijaškog suca Falconea u Italiji i talijanska javnost, a i svjetska kazneno pravna elita došlo do zaključka zapravo da je borba protiv mafije najučinkovitija ako ga zapravo ako usredotočite tu svoju energiju na oduzimanje koristi stečenim kaznenim djelom da ih na taj način demotiviraš. I tu je talijanska mafija duboko zažalila javno oni koji su se pokajavali su između ostalog rekli nikad nismo smjeli ubit suca Falconea jer nas on mrtav za vrat davi i razorio je velikoj mjeri sad što su učinkovite te akcije antimafijaške i u Italiji i drugdje, pa i u Europi, pa između ostalog mi smo dionici tih pozitivnih sustava u Hrvatskoj zahvaljujući upravo jednom takvom pristupu oduzimanja koristi stečenih kaznenim djelom.
E sad, to je naš ustavni princip, to je princip našeg kaznenog prava temeljni da se zločin ne smije isplatiti, da se korist mora oduzeti, mi smo primjerice u USKOK-u prošle godine kako smo imali priliku pročitati iz izvješća od 829 osoba oduzeli, naši sudovi po zahtjevu USKOK-a županijskih i državnih odvjetnika i općinskih oko 123 miliona kuna s tim da je ostalo, to je korist stečena kaznenim, s tim da je ostalo ovaj od 69 osoba sud je ukinuo jer su mjere prešle 2 godine one mjere zaleđivanja odnosno gdje su ušli u trag kriminalno stečenoj imovini, ali proces nije u 2 godine završio sa podizanjem optužnice čak 134 miliona kuna je odleđeno i opet su ti građani okrivljeni u kaznenim postupcima mogli s njima raspolagati.
Poanta je ovog uvoda u slijedećem, gospodine i ravnatelju da postoje elementarne razlike u pristupu USKOK-a i suda jer je teret dokaza za kriminalom stečenu imovinu na sudu, na državnom odvjetništvu, na policiji, a kod vas u Poreznoj upravi teret dokaza je prebačen kapitalno, učinkovito na čovjeka kojeg se istražuje. I znači vi ste u strahovito velikoj prednosti i to je poanta i želja svih ovaj europskih istražitelja, ali ustavna prava ne dozvoljavaju. Međutim vama ne prijeći ni jedna konvencija da oporezujete, da istražujete tu imovinu, ona postoji, vrlo lako vi dođete sa svojim instrumentarijem, sa svojim stručnim ljudima poreznom USKOK-u do te zapravo, do te kriminalom stečene imovine koja se nije do kraja istražila i nije mogla povezati sa počinjenjem kaznenog dijela ali ona ostaje u nesrazmjeru. I zapravo vama je taj alat dan, država vam ga je dala, ovaj sabor vam ga je dao nekad, nadamo se da će ovaj proći i u nekim drugim oblicima da vi popravite sve one teškoće koje redovni naš pravosudni sustav nije mogao zbog niz razloga dokazati u postupku, ali vi ga možete puno lakše sanirati i oživotvorit ustavno načelo da se zločin nikad ne smije isplatiti i slijedom toga podignite tu razinu ne sa 60% nego na 3/4 te imovinske koristi. Dakle, dignite to ne bi pogrešili i da dignete i do 90% jer ona nije zapravo beznačajna ona nije produkt poštenog rada, poštenog pristupa …/Upadica: Vrijeme./… nego ona ima izvorište u kriminalnim osnovama.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća završna rasprava u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, uvažena zastupnica Sandra Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre, dakle završno, u našem alternativnom prijedlogu porezne reforme koji smo dali rukovodili smo se kao prvo potrebom smanjenja dohodovnih nejednakosti, osiguranjem ustavnog načela, načela socijalne države i to kroz ostvarenje i jačanje načela pravednosti poreznog sustava. Za razliku od vladajućih odnosno predlagatelja mi razvoj Hrvatske ne vidimo na osnovi tzv. tickle-down ekonomije one koja smatra da se smanjenjem poreza na bogatije slojeve društva oslobađa potencijal za investicije i prosperitet koji onda nekako kap po kap dođe i do onih siromašnijih i srednjih slojeva. Ne vjerujemo u trickle-down ekonomiju jer su je se i njeni tvorci odrekli pa je čak i Međunarodni monetarni fond još 2005. rekao da oslobađanje bogatijih od poreznog tereta ne dovodi do povećanja prosperiteta niti smanjenja nejednakosti nego upravo suprotno. Znam da možda nije očekivano da ja citiram Papu Franju ali kad se o njemu radi moram. On je za trickle-down ekonomiju rekao slijedeće. Neki ljudi nastavljaju braniti trickle-down teorije koje pretpostavljaju da je ekonomski rast podržan od strane slobodnog tržišta neumitno povodi do povećanja pravednosti i uključivosti. Ovo mišljenje koje nikad nije bilo podkijepljeno činjenicama odnosno dokazima predstavlja sirovo i naivno vjerovanje u dobrotu onih koji imaju ekonomsku moć i svetost djelovanja trenutnog ekonomskog sustava.
Ovim prijedlogom porezne reforme smanjuje se porezna presija, ali za koga se smanjuje porezna presija? Smanjuje se za one koji već sada imaju najviše ekonomske moći u društvu, dok oni sa najnižim prihodima kao i srednji sloj dobivaju vrlo malo ili ništa. Dodatno, ova porezna reforma nastavlja porezno favorizirati dohotke od kapitala i imovine spram dohotka od rada. A tko ima dohotke od kapitala i imovine, oni najbogatiji ili srednji i niži sloj? Odgovor na to znamo.
Nadalje, ovakav sustav potiče zapravo legalne oblike porezne evazije jer objasnite mi npr. zašto bi vlasnik nekog poduzeća zaposlio u radni odnos IT stručnjaka, inženjera umjesto da mu sugerira aj ti otvori firmu ne moraš se u njoj niti zaposliti, izdaj mi račune, ja ću ti plaćati, ti ćeš na kraju godine platiti 10% poreza na dobit i sve ostalo je tvoje, jeftinije meni, jeftinije tebi. Tako dolazimo do onih tisuća i tisuća firmi u kojima nemamo ni jednog zaposlenog. To je legalni oblik, nažalost legalni porezne evazije.
I šta se onda događa? Dakle, dolazimo do onog primjera o kojem sam već govorila da više poreznog tereta čak i u apsolutnom iznosu, ne samo u proporciji snosi srednji i siromašniji slojevi društva umjesto onih s većom ekonomskom moći. To naravno ima svoje posljedice na makroekonomskoj razini, a posebno u vremenima krize jer umjesto da povećavamo osobnu potrošnju koja se povećava tako da dižete plaće onima s nižeg i srednjeg sloja mi ćemo povećati zapravo prihode onih koji već imaju dovoljno i koji spadaju u ona zadnja dva decila najbogatijih i koji zapravo ta sredstava stavljaju u štednju. Posjetit ću samo da je ovdje premijer rekao pa i bogati troše, to me podsjetilo na ono „i bogati plaču“, jako me dirnulo.
Naši prijedlozi su dakle išli u smjeru poticanja isplativosti rada i proizvodnje, dakle oslobađanja kao prvo poreza na reinvestiranu dobit, smatram da trebamo poticati reinvestiranje dobiti, a ne isplatu dobiti. Ovime mi zapravo potičemo isplatu dobiti van iz poduzeća. Išli smo u smjeru povećanja onda porezne stope na isplaćenu dobit, ali na način da se ona tretira kao osobni dohodak i da se na nju primjenjuju iste stope kao i na dohodak od rada, predložili smo da se taj porezni teret preraspodijeli kroz 4 progresivne stope kako bi imali veći efekt povećanja plaća onom nižem i srednjem sloju, pa i onima koje želimo zadržati u Hrvatskoj, inženjerima, liječnicima, IT stručnjacima. Na taj način proširili bi poreznu bazu, smanjili bi poreznu evaziju, osigurali da i oni najbogatiji plaćaju proporcionalno porez, ali takav zaokret očekivano nije prihvaćen.
Međutim, mi ćemo nastaviti davati ovu viziju pravednije i prosperitetnije Hrvatske, one u kojoj se dobro živi od rada u kojoj se isplati stvarati i proizvoditi, a ne živjeti isključivo od imovine, obično naslijeđene …/Upadica: Vrijeme./… i od kapitala.
Ja vam se zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća završna rasprava u ime Kluba zastupnika HDZ-a, uvažena zastupnica Grozdana Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Evo ja ću još jedanput zapravo pokazati koliko je sa ovim promjenama u poreznom sustavu zapravo se doprinijelo i rasterećenju građana, a isto tako i poduzetnika.
Kad uzmete samo jedan segment, a to je PDV, onda je do 2020. ukupno rasterećenje bilo preko 3 milijarde i 280 milijuna kuna. Mnogi govore nije bilo pomaka u tom segmentu i izaziva se još daljnja rasterećenja, a zaboravilo se zapravo koliko se, da se smanjio PDV na komunalne usluge, na električnu energiju, da se smanjio na i u turizmu sa 25 na 13%, da su se smanjio PDV na lijekove, pa je onda zapravo ovaj iznos od preko 3 milijarde kuna itekako značajan. Mi možemo raspravljati da li je ukupno stopa PDV-a generalno visoka, sigurno da je, ali moramo i ove činjenice uzeti u obzir.
Kad govorimo o dohotku, onda nemojmo zaboraviti da je osobni odbitak kod poreza na dohodak povećan s 2600 na 4000 tisuće kuna. Da su se mijenjali koeficijenti obračuna osobnog odbitka za članove obitelji, odnosno za djecu i kada pogledate da je od 2016. na ovako 4-člana obitelj ima sada oslobođenje po tom osnovu preko 8 250 kuna, govorim samo osobni odbitak dakle, nositelja osiguranja i dvoje djece, onda vidite da upravo u tom segmentu najnižih primanja imamo 100%-tno oslobođenje od poreza na dohodak.
Ovdje se govori i o reinvestiranoj dobiti i ponovno vraćanju u sustav. Da, moguće da je za neke to bilo interesantno, međutim, na godišnjoj razini se ulagalo negdje oko milijardu kuna u reinvestiranje dobiti i kada pogledate da li je to efekat koji može donijeti veći prosperitet i ulaganje u poduzetnike, onda mislim da to ne može biti jedini argument. Prema tome, smatram da upravo ovim poreznim izmjenama i fiskalnom politikom koja će davati upravo ovakvu stabilnu i kvalitetnu podlogu, gdje će svaki poduzetnik znati što ga očekuje, mi moramo težiti upravo jednostavnosti poreznog sustava, ali isto tako i predvidivosti, a to je ono što se sa ovim poreznim reformama želi postići.
Znači ne dovodi se do povećanja porezne presije nego dapače, do rasterećenja, govorim ponovno i građana i poduzetnika, a to itekako trebamo dobro verificirati.

Sanader, Ante (HDZ)
Posljednja završna rasprava u ime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista uvaženi zastupnik Miro Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepa.
Poštovani kolege zastupnici, poštovani ministre, znam da vam je zabavno tipkati na mobitel, ja bi na kraju samo rekao kratko. Ravnomjernoga razvoja, ministre, nema do trenutka dok poduzetnici, oni koji žele investirati, tj. koji žele stvarati radna mjesta, poduzetnici koji jedino što je bitno za opstanak 2/3 Hrvatske koje su prazne, demografski slomljene, je bitno radno mjesto.
Znači mi da bi u Drnišu, Sinju, ne znam, zadarskom, šibenskom zaleđu, Slavoniji, Lici, Gorskom kotaru, otvorili radno mjesto, mi tom poduzetniku, moramo ga rasteretiti svih poreza i davanja na moratorij minimalno 5 godina. Ako ne želimo da nam ne ostanu prazni prostori, to je jedina mjera, radno mjesto na tim područjima. Ovo sam govorim ne iz političkih razloga, nego je to činjenica, da vrlo malo investitora, tj. poduzetnika dolazi u te krajeve jer jednostavno, u tim krajevima je puno skuplja brdsko-planinskim nerazvijenim, energija, dalje su od centara, manje radne snage jer je otišla radna snaga i svakom poduzetniku triba 2 godine, 3 godine, moratorij na sva davanja koja postoji, koji će ulagati i zapošljavati ljude na tom području i to je najjača mjera.
Radno mjesto i takva nama reforma triba. Znači reforma da na tim područjima ljudi ostanu. Inače, dobro je što su lokalne samouprave još 2017., '18. što su lokalne samouprave taj određeni novac decentralizirane. To je okej temeljem određenih indeksa i to je okej. Međutim, tko će otvoriti radna mjesta u ne znam, bilo kojem kraju koji je nerazvijen? Pa žalosno je da mi u Gorskom kotaru, da su prazne pilane, u Lici, da ništa ne funkcionira. A to je jednostavno, dok poduzetniku ne pokažemo dobru volju, a ne te poduzetnike se čak šikanira na tim područjima jer su daleko od oltara, kako u poljoprivredi, tako u gospodarstvu, tako u ponudama, u europskim ili ministarstva u regionalnom razvoju, jer ljudi naravno ne žele tu ulagati.
Svi odlaze prema Zagrebu i većim središtima. A ima prostora da se to napravi jer ako ostane i jedan čovjek, jedna obitelj na tome području, puno smo napravili. I u tome smjeru moramo usmjeriti politiku, moramo zaštiti, znači ravnomjeran razvoj. Moramo dati određenu vrijeme tim ljudima, poduzetnicima na tome području, oni koji žele doći i ulagati, da na tome području nemaju poreze ni nikakvih davanja. Koliki broj godina, slobodno odlučite, to je ključ.
Što se tiče nesrazmjera imovine, smatram bez obzira što ste vi sad tu podigli, .../nerazumljivo/... da se oporezuje ja mislim bez zakona o porijeklu imovine nema tu sriće, vrlo je tu jednostavno, svi ljudi mogu dokazati kako su stekli svoju imovinu jer oni koji su poćapali sve živo, jednostavno glume da ne znaju ništa, par dana se o tome priča, neki su zatvoreni, za sve je kriv Ivo Sanader, nitko ga više ne poznaje.
Ovi što su bili uz njega nemaju pojma, državni tajnici, pomoćnici ministara, bojanje tunela, znači cili taj .../Govornik se ne razumije./... se bio dok mi, kolegice i kolege, ne donesemo svi zajedno ovdje zakon o porijeklu imovine jer ovo sve je magla i destrukcija. Čak je bilo 5 godina pa da se neka .../Govornik se ne razumije./... mi ćemo dati razdoblje na 20 godina, da je moguće, beskonačno. Mislim da smo dovedeni pred zid da 2/3 Hrvatske, ako želimo državu, država nije samo površina, sa ljudima moramo sve napraviti da ljudi imaju radna mjesta na ovim područjima 2/3 Hrvatske koje su nerazvijene, koje se napuštaju, pad stanovništva je ogroman. Ja znam da će se naljutiti gradonačelnik Drniša, on kaže da sve cvita u Drnišu, ja bi volio da sve cvita. To je najljepši kraj drniški, cetinski i naša Zagora, nema lipšeg kraja za život, blizu more, planine, rijeke, čista voda, okoliš, poljoprivreda sve je moguće tu razvijati, turizam. Ali nemamo rasterećenja, ne može isto biti poduzetniku u bilo kojoj …/nerazumljivo/… isto se tretirati porezima u Zagrebu i na tim područjima. I ne može se samo pitati, pričati o Zagrebu i potresu koji je bio katastrofalan. Veće štete su politike napravile …/Upadica: Vrijeme./… u 2/3 Hrvatske nego potres u Zagrebu što je napravio.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Evo s ovim smo iscrpili kompletnu raspravu.
Zaključujem raspravu o svih 5 zakona, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Sad ćemo napraviti pauzu za provjetravanje i nastavljamo u 15 i 45.

STANKA U 15,35 SATI.

41

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57
04.12.2020.

Sanader, Ante (HDZ)
Idemo na izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57. Predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena. Amandmane su podnijeli Odbor za zakonodavstvo, Klub zastupnika IDS-a, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, zastupnik Nikola Grmoja, zastupnica Katarina Peović, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.
Prvi amandman je Odbora za zakonodavstvo, izvolite državni tajniče.

Zrinušić, Zdravko
Hvala lijepa.
Amandman na čl. 1. Odbora za zakonodavstvo HS kao nomotehnički se prihvaća.

Sanader, Ante (HDZ)
Drugi amandman je Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Zrinušić, Zdravko
Amandman se ne prihvaća.
U okviru porezne reforme u prethodnim krugovima poreznog rasterećenja ukinuta je najviša porezna stopa, što je dovelo do smanjenja poreznog opterećenja rada i poduzetništva. Oporezivanje manjim brojem poreznih stopa i razreda postiže se jednostavnost u oporezivanju, te je isto u skladu s preporukama Europske komisije

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt, izvolite zastupniče.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala vam poštovani g. potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, Klub zeleno lijevog-bloka ostaje kod ovog amandmana.
Dozvolite mi da ukratko ponovim još jedanput našu argumentaciju premda smo o njoj vrlo detaljno govorili u prvom i u drugom čitanju.
Osnovna naša zamjerka ovim predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak ne tiče se toliko poreznih stopa koje se ovim zakonom namjeravaju sniziti sa 24 na 20 i sa 36 na 30%.
Osnovna naša zamjerka se odnosi na činjenicu da je zapravo riječ o tome da 99% zapravo obveznika poreza na dohodak de facto plaća porez na dohodak po jednoj te istoj stopi.
Ponovit ću još jedanput, svi oni čije su bruto plaće na mjesečnoj razini između 5.000 kuna i 42.500 kuna, svi oni dakle plaćaju porez na dohodak po jednoj te istoj stopi, bilo je 24 sad ste predložili 20.
Nasuprot tome, mi mislimo da je prikladno i potrebno uvesti i progresivan sustav oporezivanja, da je potrebno uvesti 4 stope poreza na dohodak.
Amandmanom smo precizno elaborirali o koje 4 stope se radi. To su stope od 15, 20, 30 i 40%.
Amandmanom smo također precizno elaborirali koji su to tragovi porezne osnovice na koje se pojedine stope odnose.
I zadnje, ne najmanje važno, izračuni pokazuju da prijedlog koji smo dakle našim amandmanom predložili da taj prijedlog zapravo je neutralan što se tiče gubitka prihoda od poreza na dohodak i u ovom slučaju i u slučaju i u prijedlogu vlade dakle taj bi se gubitak otprilike kretao na razini oko 2 milijarde kuna.
Stoga dakle ostajemo pri svom prijedlogu i molimo da se o njemu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
Treći amandman je uvažena zastupnica Katarina Peović.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 4. se ne prihvaća.
Obrazloženje je kao i za prethodni amandman.
Također ističemo da bi povećanje poreznog opterećenja dodatno doprinjelo odlasku mladih visokoobrazovanih osoba iz zemlje u druge države članice EU, što, što ujedno posljedično dovodi i do negativnih demografskim trendova.

Sanader, Ante (HDZ)
Izvolite zastupnice Peović.

Peović, Katarina (RF)
Dobro, mislim bilo mi je jasno da ćete odbit moj amandman, al stvarno se nisam nadala ovakvom obrazloženju da će nešto što ide za tim da onima koji imaju manje plaće povećamo plaće dovesti do iseljavanja. To se moram priznat da se nisam nadala.
Znači, o čemu se radi?
Kao i naš klub dakle i Radnička fronta ide za progresivnim oporezivanjem. Progresivno oporezivanje je pravedno oporezivanje za razliku od ove porezne reforme koja će povećati nejednakost i povećati siromaštvo najvećem broju ljudi, a dati najviše onima koji imaju preko 30.000 kuna bruto plaće.
Prema tome, u Hrvatskoj 90% ljudi ima plaću manje od 15.000 kuna bruto. Tim ljudima treba najviše povećati plaće.
Ovom reformom će primjerice koju vi predlažete oni sa 25.000 kuna dobiti oko 1.500 kuna, oni s plaćama oko 10.000 kuna će dobiti nekih par sto tisuća kuna, pa ne znam sad kako će oni biti nagrađeni, a onima s manje od 10.000 kuna će dobit čak manje od 100 kuna.
Progresivnim oporezivanjem kakvo predlaže Radnička fronta sa stopama 10, 20, 40, 80 s pragovima 7.500 kuna, 15.000, 30.000 kuna bi se dakle ako imate minimalac s obzirom da bi digli neoporezivi dio na 5.000 kuna dobili biste 1.600 kuna više, ako radite za 15.000 kuna dobili biste oko 1.000 kuna više, ako radite za 30.000 kuna bruto 177 kuna više, a svima iznad 30.000 bismo oporezovali plaće sa stopom od 80%, što je pravedno i što je progresivno.
U svakom slučaju takav porezni sistem ne samo da je pravedan nego i ekonomski opravdan jer oni koji imaju najmanje plaće u potpunosti svoje plaće troše, a oni koji imaju preko 30.000 kuna samo će akumulirati svoje bogatstvo.
Tražit ću da se o amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
Četvrti amandman je Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 7. se ne prihvaća obzirom da je već čl. 16. ovoga konačnog prijedloga zakona od strane predlagatelja zakona predložena ista norma, a koja se odnosi i na drugi dohodak.

Sanader, Ante (HDZ)
Očitovanje izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala vam lijepa.
Evo sasvim kratko, dakle mi ostajemo i kod ovog amandmana i molit ćemo i da se o njemu glasa.
Međutim, dozvolite mi da kažem slijedeće.
Klub zeleno-lijevog bloka je na ovaj Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dohodak podnio čitav set amandmana u nastojanju da u skladu sa koncepcijom koju predlažemo zakon bude konzistentan.
Ključan amandman koji smo predložili je upravo onaj prethodni maločas odbijen koji sam detaljno elaborirao.
Svi ostali amandmani Kluba zeleno-lijevog bloka u funkciji su tog prethodno diskutiranog, dakle riječ je o amandmanima, čitam sad redom, 4. o kojem trenutno razgovaramo, 9., 10., 13., 15, i 16, svi ti ostali amandmani su naprosto korolari onog prethodnoga.
Ukoliko se dakle prethodni amandman ne usvoji, a ponavljam još jedanput, mi smo molili da se o njemu glasa, ukoliko se dakle prethodni amandman ne usvoji, amandman ne usvoji, mi nećemo tražiti glasanje o ovim amandmanima 4., 9., 10., 13., 15. i 16. jer time oni postaju ne samo bespredmetni nego zapravo, fer je reći, time oni kad bi nekim čudom i bili prihvaćeni zapravo bi bili kontraproduktivni i štetni u tijelu zakona kako ga predlaže vlada.
Dakle ostajemo, da rekapituliram, ostajemo kod ovog amandmana uvjetno, kao i kod svih ostalih u ovisnosti o tome hoće li se prihvatiti naš prvi amandman ovdje naveden pod rednim br. 2. Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
5. amandman je zastupnica Katarina Peović.

Zrinušić, Zdravko
Amandman je sadržajno isti kao i predmetni, stoga se ne prihvaća.
Kao što je naznačeno i za prethodni amandman, podsjećam čl. 16. konačnog prijedloga zakona predložena je ista norma.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt.

Peović, Katarina (RF)
Obrazloženje je isto kao i prethodno.
Tražit ću da se o amandmanu glasa.

Sanader, Ante (HDZ)
6. amandman je Kluba zastupnika IDS-a.

Zrinušić, Zdravko
Amandman se također odnosi na čl. 7., dakle iz istih razloga kao i prethodna dva amandmana se ne prihvaća.
Podsjećam čl. 16. u kojem se mijenja ova norma odnosi se i na drugi dohodak koji se navodi u ovome amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
Osvrt Klub IDS-a, izvolite.

Lerotić, Marin (IDS)
Poštovani, stojimo pri amandmanu i tražimo glasanje.
Smatramo da bi predloženim izmjenama poticali okruženje za rad, ali isto tako ovaj potaknuli ostanak naših sugrađana u Hrvatskoj i vjerujemo da bi te izmjene dovele do pozitivnih demografskih ovaj trendova. Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Tražite glasovanje?

Lerotić, Marin (IDS)
Ne.

Sanader, Ante (HDZ)
7. amandman je Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 10. se ne prihvaća.
Naime, konačnim prijedlogom zakona propisuje se povećanje obračunatog poreza na dohodak po osnovi nerazmjera imovine uvećanjem propisane porezne stope sa 50 na 100%, tako da se po toj osnovi plaća porez na dohodak po stopi od 60%.
U slučaju kada nerazmjer potječe iz kaznenoga dijela tada se u kaznenom postupku oduzima cijela protupravno stečena imovinska korist ili sama imovina.

Sanader, Ante (HDZ)
Izvolite osvrt klub.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani g. tajniče, prije nekoliko tjedana smo izglasavali proračun gdje smo kao Klub MOST-a bili najaktivnija stranka, gdje smo htjeli preuzet s vama suodgovornost s obzirom da smatramo da je Proračun RH najvažniji, najvažnije sredstvo preko kojeg možemo utjecat na život i suživot hrvatskih građana. I to ste odbili čime ste poslali jasnu poruku cijelom hrvatskom narodu da preuzimate odgovornost sada u ovome trenutku za osiromašenje i sve ono šta nas čeka u narednom razdoblju.
Odbijanje ovoga tu amandmana pokazuje zapravo da se taj trend nastavlja i dalje iz razloga što ne vidim, ne vidim nikakvu raciju da se porezna uprava ne uključuje u proces otkrivanja dakle ljudi koji imaju nesrazmjer svoje imovine i da se hrvatska država u potpunosti odnosno u stopama koje smo ovaj predložili ovdje naplati za sve one nesrazmjere imovine i dohotka dakle koji naši građani imaju, a takvih ima, dakle, ne vidimo razum za to.
I s druge strane, ne vidimo razum za 6.g. pokrivanja po područja iz razloga što se već dan danas zaboravila ova zadnja afera koja se događala u Slovenskoj 9, dakle zaboravili su se i gradonačelnici Velike Gorice i dakle ostali akteri koji su tamo sudjelovali, a gdje su tek oni akteri koji, koji dotiraju iz tamo 2012., '13. i doba Sanadera primjerice.
Čega se bojite?
Zašto ne možemo produljit ove godine?
Zašto ne možemo istražit sve one građane RH koji su poslovali suprotno zakonu RH?
I tu je taj novi suverenizam, dakle da hrvatska država samo naplati u proračun ono što je ukradeno i ne vidimo razloga zašto ne bismo taj vremenski okvir mogli produljiti i na taj način obuhvatiti sve građane koji su poslovali suprotno zakonima RH?

Sanader, Ante (HDZ)
Tražite glasanje?

Troskot, Zvonimir (MOST)
Naravno, tražimo glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)
8. amandman zastupnik Nikola Grmoja.

Zrinušić, Zdravko
Amandman je istovjetan kao i prethodni.
Stoga se ne prihvaća uz obrazloženje kao i za prethodni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)
Izvolite uvaženi zastupnik Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Bili smo i ostali pokretačka snaga u borbi protiv korupcije u RH. To smo željeli dokazati i ovim amandmanima. Pružili smo vam ruku, dali vam još jednu priliku da se istraže svi oni koji imaju nesrazmjer svojih primanja i imovine. Takvih je puno. Kolega Troskot je spomenuo neke aktere afere znači iz Slovenske 9. Ne samo gradonačelnika Gorice g. Barišića, nego npr. i g. Kovačevića koji nikada nisu došli na udar porezne uprave. To je i vaša odgovornost, znači državni tajniče i sviju vas iz Ministarstva financija.
Ministar Marić je u predloženim izmjenama predložio zapravo da nesrazmjer imovine možemo istraživati samo za zadnjih 6.g.
Svake godine gubimo, to je trenutno u važećem zakonu jel tako ili nije, samo za zadnjih 6.g. u važećem zakonu, nemojte demantirati zakon, mi tražimo, mi tražimo da bude za zadnjih 20.g., da bude obuhvaćeno i Sanaderovo vrijeme da se može istraživati nesrazmjer imovine za sve one koji ne mogu znači i koji imaju razliku između primanja i onoga što u stvarnosti imaju, od stanova, auta i svega ostaloga.
Dakle, time se može napuniti hrvatski proračun, a uostalom time se može omogućiti poreznoj upravi da djeluje, a da onda pokrene i ostale institucije o kojima vi pričate, a to je ovaj represivni aparat koji u konačnici može oduzeti potpuno imovinu ako se dokažu kaznena dijela.
Tražim glasovanje.

Sanader, Ante (HDZ)
9. amandman Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Zrinušić, Zdravko
Amandman se ne prihvaća uz obrazloženje kao za prethodna dva amandmana.

Sanader, Ante (HDZ)
Izvolite osvrt klub.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala lijepa, neću duljit sve je već rečeno, dakle ostajemo kod ovog amandmana, ali naravno uvjetno, on je također u funkciji amandmana br. 2.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman br. 10. Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 11. se ne prihvaća.
Kako je sukladno programu Vlade RH cilj nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika ovim konačnim prijedlogom zakona predloženo je sniženje poreznih stopa koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka paušalog oporezivanja djelatnosti. Stoga povećanje poreznih stopa kako je to predloženo ovim amandmanom ne bi bilo u skladu s Vladom RH, obzirom da bi isto utjecalo na raspoloživi dohodak zbog povećanja poreznog opterećenja i fizičkih osoba.

Sanader, Ante (HDZ)
Izvolite, osvrt.

Bakić, Damir (Možemo!)
… jednako kao prethodno.
Hvala vam.

Sanader, Ante (HDZ)
11. amandman Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 13 se ne prihvaća. Pitanje zastare uređeno je Općim poreznim zakonom te isto nije predmetom ovoga zakona. Iznimno u odnosu na rokove zastare propisane Općim poreznim zakonom mogućnost postupanja Porezne uprave izvan tih rokova, a kao što je maloprije i kolega Grmoja spominjao, propisana je Zakonom o kaznenom postupku te samim Zakonom o Poreznoj upravi u kojem je izrijekom propisano da Porezna uprava uz ostalo obavlja poslove kontrole analitičke obrade podataka bez ograničenja rokova zastare iz Opće poreznoga zakona te obavlja razmjenu podataka bitnih za oporezivanje s obavještajnim agencijama i tijelima kaznenog progona i radi utvrđivanja imovine značajne vrijednosti koja je stečena na nezakonit način.

Sanader, Ante (HDZ)
Most nezavisnih lista imate li osvrt? Nema.
Amandman br. 12 zastupnik Nikola Grmoja.

Zrinušić, Zdravko
S obzirom da je isti kao prethodni amandman se ne prihvaća iz istih razloga kao i prethodni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)
Zastupnika nema.
13. amandman Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 16. se prihvaća, a obrazloženje isto kao i za amandman br. 10 istoga kluba na čl. 11. konačnog prijedloga zakona.

Sanader, Ante (HDZ)
Izvolite, osvrt.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala vam lijepa.
Dakle, ovaj amandman je u suštini ekvivalentan sa našim amandmanom br. 2, dakle ovaj konkretno referira se na čl. 16. predloženog zakona, a u stvarnosti na čl. 24. trenutno važećeg Zakona o porezu na dohodak, odgovor je u … poreza na dohodak i jednako tako govori o četiri porezne stope i odgovarajućim pragovima u poreznoj osnovici. Jednako tako ostajemo kod ovog amandmana i jednako tako uvjetno tražimo da se o njemu glasa u ovisnosti o ishodu glasanja o amandmanu br. 2.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman br. 14 zastupnica Katarina Peović.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 16 se ne prihvaća. U okviru porezne reforme u prethodnim krugovima poreznog rasterećenja ukinuta je najviša porezna stopa što je dovelo do smanjenja poreznog opterećenja rada i poduzetništva. Oporezivanjem manjim brojem poreznih stopa i razreda postiže se jednostavnost oporezivanja te je ista u skladu sa preporukama Europske komisije.
Nadalje, amandmanom se predlaže uređenje mjesečnog utvrđivanja predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za sve poduzetnike te granica primjene godišnje umanjenja porezne obveze, ali samo za mlade osobe ne uzimajući pri tom u obzir odredbe zakona kojim se propisuje godišnje porezne stope i porezni razredi. Stoga isto nije moguće prihvatiti.

Sanader, Ante (HDZ)
Zastupnica Peović.

Peović, Katarina (RF)
Ovaj amandman je sukladan sa prethodnima i doslovno proveden u smislu predlaganja progresivnog oporezivanja i stopa 10, 20, 40, 80 kao što je predložila Radnička fronta odnosno ja ispred Radničke fronte. Ono što bi htjela naglasiti samo još dvije stvari, jedna stvar, zašto je progresivno oporezivanje pošteno oporezivanje? Zato što ćete vi svojim prijedlogom onima sa 30.000 kuna dati više negdje oko 1.500 kuna, a progresivnim oporezivanjem koje nudi Radnička fronta bi se onima koji imaju minimalac plaća podigla za 1.600 kuna. Onima koji imaju 30.000 kuna bi se podigla samo sa 177 kuna, a vašim poreznim rješenjem će se tim ljudima na minimalcu dići plaća nekih da imaju za ono jedan sendvič otprilike.
To je prvo prije svega pravedno da imamo progresivno oporezivanje. Ali nije samo riječ o pravednosti nego je riječ i o ekonomičnoj ispravnosti odnosno ekonomičnosti. Zašto? Oni koji imaju male niske plaće, rekli ste da će otić u inozemstvo, pa ne vjerujem da će otić u inozemstvo ako ćemo nekim stručnjacima dati veće plaće, znači oni koji imaju preko 30.000 kuna to su ljudi koji 50 puta više zarađuju od čovjeka koji ima minimalac. Niko ne vrijedi 50 puta više niti ne radi 50 puta bolje od čovjeka na minimalcu.
Ali zašto je to i ekonomično? Zato što onaj tko ima minimalac ako mu date 1.600 kuna svu svoju plaću potrošiti. Tako se potiče potrošnja. Mi znamo da je naš PDV osnovni porez koji puni naš proračun, potrošnjom bi se stvari pokrenule. Na ovaj način vi ćete samo potaknuti još veću akumulaciju štednje onih najbogatijih jer znamo da u krizi u korona krizi niko ne troši već upravo štedi i akumulira. Tražit ću glasanje o ovom amandmanu.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman br. 15 Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 17 se ne prihvaća, obrazloženje je dijelom kao iza prethodni amandman odnosno istovjetno kao za amandmane br. 10 i 13 Kluba zeleno-lijevog bloka koji se odnose na čl. 11. i 16. konačnoga prijedloga zakona.

Sanader, Ante (HDZ)
Izvolite, osvrt.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala lijepo.
Jednako je naše očitovanje kao i u prethodnim slučajevima, dakle ostajemo kod ovog amandmana, naravno uvjetno o ovisnosti o ishodu glasanja o amandmanu br. 2.

Sanader, Ante (HDZ)
Amandman br. 16 Klub zeleno-lijevog bloka.

Zrinušić, Zdravko
Amandman na čl. 18. Konačnog prijedloga zakona se ne prihvaća, obrazloženje je istovjetno kao i na amandmane istoga kluba br. 10 i 13 na čl. 11. i 16. konačnoga prijedloga zakona.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala državni tajniče. S tim smo ispucali te.
Slijedi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, drugo čitanje, P.Z. br.
Ispričavam se izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala vam.
Neću duljiti ali samo da ponovim i da istaknem još jedanput jednako kao prethodno ostajemo i kod ovog amandmana uvjetno kako je rečeno ranije.
Hvala lijepa.

Sanader, Ante (HDZ)
Ok. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57. Predlagatelj je Vlada RH. Rasprava je zaključena. Amandmane su podnijeli Odbor za zakonodavstvo, Klub zastupnika IDS-a, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, zastupnik Nikola Grmoja, zastupnica Katarina Peović, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka. Pregled amandmana dostavljen je vam elektroničkim putem, izjašnjavanje smo proveli ranije na sjednici pa idemo sada glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća.
Prvi je Odbor za zakonodavstvo, on je prihvaćen. Drugi amandman Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka Vlada ne prihvaća. Molim glasujmo.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Amandman nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 3 zastupnice Katarine Peović, Vlada ga ne prihvaća pa moramo glasovati.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Amandman nije dobio potreban broj glasova.
Glasovat ćemo sada objedinjeno o amandmanu br. 4 Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i br. 5 zastupnice Katarine Peović oni su identičnog sadržaja.
Kolegice Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Kao klub smo već odustali o ovim amandmanima s obzirom da amandman nije prošao br. 2, a ja isto tako odustajem od daljnjih amandmana s obzirom da nije prošao amandman br. 3 o progresivnom oporezivanju tako da to sve skupa ne bi imalo smisla.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro. Znači Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i zastupnica Katarina Peović odustajete od glasovanja u slučaju svih vaših amandmana? U redu.
Onda idemo na amandman br. 6 Klub zastupnika IDS-a Vlada ga ne prihvaća pa molim glasujmo.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Amandman nije dobio potreban broj glasova.
Molim vas kolege iz sobe ovdje do, jako ste glasni zaista ste jako glasni i ometate rad. Molim vas.
Idemo na ne, pardon, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista 7. amandman i 8. amandman zastupnika Nikole Grmoje identičnog su sadržaja, Vlada ih ne prihvaća pa ćemo objedinjeno glasovati.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Amandmani nisu dobili potreban broj glasova.
Amandmani 9. i 10. Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka su povučeni.
Amandman br. 11 i amandman br. 12 su identični Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista i zastupnik Nikola Grmoja pa glasujemo objedinjeno. Vlada ih ne prihvaća.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Amandmani nisu dobili potreban broj glasova.
13 amandman je povučen, 14. je povučen, 15. je povučen i 16. je povučen tako da možemo prijeći na glasovanje o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
Tko je za?
Tko je suzdržan?
Tko je protiv?
Utvrđujem da je glasovalo 127 zastupnika i zastupnica, 84 bilo je za, 10 suzdržanih i 33 protiv te je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
Kolege molim vas sada zaista počet ću dijeliti opomene, ovo što činite je krajnje nepristojno i ne korektno prema svima nama koji sjedimo ovdje. Glasno se razgovarate, vičete, dobacujete, podsmjehujete se čak i psuju neki od vas ja vas molim da zaista prestanete.
PDF