Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 4

PDF

19; 20

  • Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
  • Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 51
19.11.2020.
Ovime smo došli do kraja rasprava po klubovima i nezavisnih zastupnika te ćemo sada prijeći na dnevni red. Imamo informaciju da je predsjednik Vlade, da i potpredsjednik Vlade i ministar financija da su upravo stigli u zgradu Sabora, možemo vidjeti samo kako bismo krenuli. Molim vas da ih pozovete da dođu.
Poštovane zastupnice i zastupnici, kako sam i objavio prijeći ćemo na objedinjenu raspravu o:

- Prijedlogu Državnog proračuna RH za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i

- Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 51

Uz prijedlog Državnog proračuna RH za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu s obrazloženjem podnose se i:
Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. s obrazloženjem za:
- Hrvatske vode,
- Hrvatske ceste,
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- HZZO
- Centar za restrukturiranje i prodaju,
- Hrvatske autoceste,
- Autocestu Rijeka-Zagreb,
- HŽ Putnički prijevoz i
- HŽ Infrastrukturu.
Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH, čl. 37. Zakona o proračunu i čl. 211. Poslovnika HS-a. Kod donošenja Državnog proračuna primjenjuju se odredbe čl. 211. i 212. Poslovnika Hrvatskoga sabora. O Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Hrvatske za 2021. provest ćemo raspravu sukladno odredbama Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje. Na ovaj prijedlog zakona, amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo, a ostali amandman mogu se podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbori za zakonodavstvo, za financije i Državni proračun, za obranu, , za obitelj, mlade i sport, za regionalni razvoj i fondove EU, za zaštitu okoliša i prirode, za poljoprivredu, za pravosuđe, za prostorno uređenje i graditeljstvo, za gospodarstvo, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, za obrazovanje, znanost i kulturu, za zdravstvo i socijalnu politiku, za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i za pomorstvo, promet i infrastrukturu.
Podsjećam na čl. 38. Zakona o proračunu prema kojem sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi Državni proračun i projekcije, ne smiju preći utvrđenu svotu dopuštenog manjka Državnog proračuna i projekcija.
U tijeku rasprave o prijedlogu Državnog proračuna i projekcija, podneseni se amandmani kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda i izdataka iznad iznosa utvrđenih Prijedlogom Državnog proračuna i projekcija mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna.
Gore navedeni prijedlozi amandmana ne smiju biti na teret proračunske zalihe ili na teret dodatnog zaduživanja. S tim u svezi upozoravam da će u saborsku proceduru biti upućeni samo oni amandmani koji su sastavljeni u skladu sa Zakonom o proračunu.
Čl. 212. Poslovnika određuje da se ne može glasovati o podnesenim amandmanima i proračunu u cjelini prije nego proteknu 3 dana od dana rasprave.
Pozdravljam s nama predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade i ministra financija, Zdravka Marića i sve ostale članove Vlade te bih molio da nam dodatno obrazloži prijedlog Državnog proračuna, prvo će govoriti predsjednik Vlade. Predsjednik Vlade, a onda nakon toga i potpredsjednik, međutim, vidim da imamo kolegu Bulja koji se javlja, pretpostavljam da je stanka. Izvolite.
Hvala lijepo. Tražim u ime Kluba Mosta stanku od 10 minuta. Danas kada govorimo o najbitnijeme dokumentu .../Upadica: Molim vas, samo stavite masku na lice./... tražim, da vratite vrijeme. Može vrijeme. .../Upadica: Govorili ste, ajde krenite dalje./... uvaženi kolegice i kolege, uvaženi premijeru, proračun koji donosimo i obećanja koja dajete na hrvatskoj Vladi se ne ispunjaju, a to je primjer Splitsko-dalmatinske županije, svi projekti koje ste donijeli na Vladi u Splitu izvršili ste do sada od 2 milijarde koje ste obećale, tada Dalmaciji. 0, ništa. Apsolutno ništa osim što potkusurivate samo svoje koalicijske partnere, Keruma, vaši dole lokalni čelnici, županijski, dajući im koncesije i Covid potpore njima i njihovim obiteljima. Slično je naravno u cijeloj Hrvatskoj.
Postavlja se pitanje dokle mi idemo? Dok umirovljenicima nismo omogućili u proračunu promjenu signala tj. prijemnika na televizijama, dok nemamo ključne projekte koje obećajete iz godine u godinu, vi potpomažete samo isključivo koalicijski potencijal preko svojih lokalnih čelnika, isključivo i samo to. Isključivo radite kako dati potporu Kerumu, njihovim članovima obitelji kako bi vi održali koaliciju, a tako je slično i u Zagrebu. Premijeru, krao ili vreću držao, to je isto.
Pa ne može se egzistirati samo na koncesijama i lažnim obećanjima. Splitsko-dalmatinska županija od 2 milijarde obećanih projekata, 0, zero, ništa, premijeru. Zbog čega? Postoji li ijedan razlog da se tako odnosimo prema Dalmaciji? Osim predizbornih obećanja, kad dolazite doli. Niti jedan značajan projekt, ni za Cetinsku krajinu, ni za Imotsku krajinu ni za Knin ni za Drniš niti jedan značajan projekat osim obećanja .../Upadica: Hvala vam lijepa./... i potkusurivanja vaših koalicijskih partnera .../Upadica: Hvala./... kako u Splitu, tako i u Zagrebu.
Hvala lijepo kolega Bulj, stanka će biti odobrena. Javlja li se još koji klub za stanku? Ne.
Nastavljamo u .../Upadica se ne čuje./... Karolina Vidović Krišto, zastupnica Domovinskog pokreta, izvolite.
Hvala vam poštovani g. predsjedavajući. Tražim stanku u ime Kluba Domovinskog pokreta iz nekoliko razloga.
Prvi je nepodnošljivo i neprihvatljivo je da u tako kratkoročnom vremenskom razdoblju dobimo ovako važan dokument novi, kao što je to Državni proračun, mislim da nije dostatan da bi se moglo kvalitetno pripremiti za raspravu i za amandmane.
Drugi razlog je nepoštivanje hrvatske Vlade, odnosno Vlada ne poštuje Hrvatski sabor, što se očituje najviše u neodgovaranju na naša zastupnička pitanja. Naime, prije 120 dana otprilike, postavila sam zastupničko pitanje g. Mariću tražeći specifikaciju na što se troši 100 tisuća proračunskih kuna za morbidnu proslavu u Srbu ove godine. 120 dana odgovor dobila nisam, kao što nisam dobila odgovor na možebitnu utaju poreza od strane omiljenog tajkuna Emila Tedeschija, koji sustavno terorizira građane Hvara.
Dakle, poštivanje HS-a od strane Vlade je imperativ demokratskog sustava, a to se ovdje ne događa.
Kolegice Vidović Krišto, dakle zbog hrvatske javnosti, tekst Prijedloga Državnog proračuna upućen je 30.10. saborskim zastupnicima. Dakle, 19 dana prije saborske rasprave. Ne sjećam se da je ikad tako rano, sa takvim razmakom upućen tekst i ako se niste uspjeli pripremiti za raspravu 19 dana, onda vjerojatno imate vi nekih problema, ali nemojte obmanjivati javnost i da se stekne dojam da smo nešto radili u zadnji čas jer nismo.
Stanka će vam biti odobrena. Javlja li se još netko? Ako se ne javlja nitko, stanka je do 10 sati i 45 minuta.
Što? A, pa pitam. Povreda Poslovnika, izvolite kolegice Vidović Krišto.
Pa evo, povreda Poslovnika, čl. 238.
Ovo je omalovažanje, dakle, ja nisam rekla da se ja nisam uspjela pripremiti ili da obmanjujemo hrvatsku javnost, 30. listopada do danas vi kažete da je dovoljno, ja kažem da to nije dovoljno iz razloga što to nije praksa europskih država, ako vi smatrate da je to dobro to je vaše mišljenje imate pravo na njega, ali pozivati mene na red i govoriti da ja nisam se stigla pripremiti to je omalovažavanje.
Isto tako nije točna informacija da nije bilo dovoljno vremena jer u povijesti Hrvatskog sabora nikad nije bilo 19 dana od dana dostave teksta do rasprave, tako da, ma možete govoriti, ali namjera je potpuno jasna.
Izvolite kolega Peđa Grbin.
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče, uvažene kolegice i kolege, uvaženi gospodine predsjedniče Vlade, prije početka rasprave o državnom proračunu u ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku radi dodatnih konzultacija, ali isto tako da bih postavio pitanje predsjedniku Vlade RH za koje se nadam da će u svojem uvodnom izlaganju dati odgovor, a odnosi se na održivost proračuna za 2021. godinu. Svi smo svjesni da se proračun za 2021. godinu pogotovo u vrijeme Covvid krize izuzetno oslanja na prihode koje bi RH trebala ostvariti iz proračuna i fondova EU. No, kao što smo proteklih nekoliko dana mogli gledati situacija vezana uz donošenje proračuna EU za razdoblje 2021. do 2027. je izuzetno turbulentno. Dvije države Poljska i Mađarska najavile su mogućnost veta i blokiranje proračuna za to razdoblje. Ono što bih vas molio je da u uvodnom izlaganju obavijestite i nas zastupnike, hrvatsku javnost kakvi su pomaci vezani uz veto koji te dvije države najavljuju, a posebno da nas obavijestite ima li Hrvatska plan B u slučaju da Poljska i Mađarska ustraju na vetu zbog čega će nam u velikoj mjeri biti onemogućen pristup fondovima EU, a bojim se da bi to za Hrvatsku pogotovo u vrijeme Covid krize moglo imati nesagledive posljedice.
Hvala.
Kolega Bačić, izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a također tražim stanku u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom naglasili i ovdje u saboru, a i hrvatskoj javnosti zbog čega ćemo podržati ovaj proračuna za 2020. godinu. Prije svega ćemo ga podržati jer on je temelj postupanja Vlade RH u idućoj godinu, a koje u postupanje ići će ka daljnjem jačanju hrvatskog gospodarstva posebno u ovim specifičnim uvjetima uzrokovanim Covid krizom. On je temeljen na makroekonomskim predviđanjima hrvatske Vlade, o radu, o rastu hrvatskog gospodarstva u idućoj godini od 5%. I ono što će osim te brojke od 5% rasta BDP-a puno više interesirati naše građane, to je činjenica da ovaj proračun sadrži i daljnja porezna rasterećenja hrvatskih građana, da se ovim proračunom omogućava i povećanje plaća svih hrvatskih zaposlenika s jedne strane. S druge strane ono što je vrlo važno to je u vremenima u kojim je otežano poslovanje hrvatskih gospodarstvenika nastavlja se sa daljnjim poreznim rasterećenjem, prije svega i s osnova smanjenja poreza na dobit. Nadalje, ono što je vrlo važno ovaj proračun šalje jasnu poruku hrvatskim gospodarstvenicima koji u teškim, u teškoj situaciji upravo uvjetovanoj korona krizom na način da će se i dalje subvencionirati one djelatnosti koje su najteže pogođene i pri tome jasno želimo zadržati vrlo visoku razinu ulaganja u realni sektor, gdje se samo ove godine za taj realni sektor kako bi se spasila radna mjesta, kako bi se održale poslovne aktivnosti hrvatskih poduzetnika i kako bi se očuvala likvidnost hrvatskog gospodarstva uloženo preko 8 milijardi kuna za preko 107.000 hrvatskih, hrvatskih poduzetnika i ta su sredstva upućena više od 600.000 radnika u Hrvatskoj.
Dakle, mi da na ovaj način želimo još dodatno pokazati koliko je važno ovakav proračun podržati, a što o tome misle oni koji u svijetu prate postupanje državne administracije …/Upadica: Hvala./… najbolje je pokazala agencija Modis koja je …/Upadica: Hvala lijepa./… koja je podigla kreditni rejting Hrvatske.
Hvala.
Hvala lijepa.
Prije nego što dam riječ kolegici Mrak Taritaš, ja bih molio vidim kolege novinare, kamermane, ne pridržavate se apsolutno nikakvih propisa oko udaljenosti i molio bih službe da se napravi ovdje određeni razmak između kolega jer smo mi u sabornici donijeli odluke da se pridržavamo mjera, a imamo razmake, pa vas molim da se i vi toga držite, a isto tako službe da o tome vode računa.
Izvolite kolegice Mrak Taritaš.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, kolegice i kolege, molim stanku od 10 minuta u ime Kluba Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i GLAS-a.
Što je razlog za ovu stanku? Dakle, ovaj proračun svako od nas bez obzira iz kojeg je iz koje je političke niše gleda svojim očima, gleda na određeni način, ali ja bih voljela ukazati i to očekujem od premijera da će u govoru kojim će objasniti proračun ukazati na dvije stvari. Jedan pogled na ovaj proračun treba biti u kontekstu strategije razvoja RH za 2030. godinu jer iz ovog proračuna bi trebalo vidjeti dodatno ulaganje vezano uz obrazovanje, vezano uz znanost, vezano uz određene prekvalifikacije naših građana da budu spremni za nekakve nove poslove, to iz proračuna koji je napravljen vrlo konzervativno na uobičajen način nije vidljivo, ali ja očekujem i od premijera, a kasnije i raspravu sa potpredsjednikom Vlade, ministrom Marićem da dobijmo odgovore na to. I naravno još jedan je odgovor, mi se zaista u proračunu dosta vežemo uz fondove EU, u javnosti se je stekao dojam da je u jednom trenutku premijer Plenković došao iz Bruxellesa sa punom torbom novaca i da to nije nikakav problem. Sad vidimo da je to problem, da je problem da postoje dvije države, dvije vlade, koje su zaista stavili nogu u vrata sa idejom da daju i veto. I pitanje je u tom kontekstu kako ćemo se mi ponašati i što ćemo mi činiti. Dakle, ovo je doba u kojem trebamo prepoznati krizu, trebamo prepoznati problem koji je s kojim se susreće cijeli svijet i ovaj proračun bi trebao dati i odgovore na te probleme. Nažalost on to ne daje, ali to ćemo pokazati kroz glasanje o proračunu, ali kroz dio rasprave kada je premijer s nama voljeli bi vidjeti odgovore na ta pitanja.
Hvala lijepo.
Stanka će biti odobrena.
Sada se javlja i kolega Tomašević.
Izvolite.
Tražim stanku od deset minuta u ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka na temu proračuna.
Ja ne znam što je bila praksa do sada u HS-u, što je to što je primjereno, međutim mi smo sada ušli u HS i mogu reći ono što je iz naše perspektive neprimjereno.
Prav stvar, ako vi mislite da je 19 dana dovoljno za ovako opsežan dokument, mi smatramo da nije. S druge strane ono što nam je neprihvatljivo da zapravo praktično u isto vrijeme donosimo rebalans proračuna za ovu godinu i proračun za sljedeću godinu, tako da je jako teško pratiti smanjenje i povećanje proračunskih pojedinačnih stavki jer se mi referiramo na originalno usvojeni proračun ove godine zapravo niti na rebalans koji je već napravljen, a već imamo i aktualan rebalans, tako da u tom smislu je jako teško pratiti šta se tu zapravo dešava.
I druga stvar, u 21. stoljeću imati proračun u ovakvom formatu znači PDF-u, a vidi se da je pripremljen u tablicama i da bi ga se puno lakše moglo pretraživat i nama i javnosti je stvarno neprimjereno i ne vidim nikakav razlog da se u PDF formatu ovako prezentira proračun.
Dobro. Javlja li se još tko? Ako se nitko ne javlja nastavljamo u 10,55 sati.
STANKA U 10:42 SATI

NASTAVAK NAKON STANKE U 10,58 SATI

Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti s radom.
Govorit će u ime predlagatelja poštovani predsjednik vlade Andrej Plenković, izvolite.
Molim vas samo zadržite malo duže u zraku ove tablice sa replikom da mogu kolegice pohvatat, može.
Molim vas držite, a vi onda javljajte, pokazujte ko je ovaj upisan, ko još nije.
Evo, izvolite predsjedniče vlade.
Dobar dan svima.
Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici, imam dojam da smo sve popularniji i bez da govorimo, a to je dobro. Ovo je do sada najveći broj replika prije dobar dan, ali zasigurno je to stoga što je tema važna i što je prirodno da hrvatski zastupnici i zastupnice iskažu svoj stav o državnom proračunu, o projekcijama za '22. i '23.
Dopustit ćete i meni i potpredsjedniku vlade i ministru financija Zdravku Mariću da zajednički u ovih uvodnih 20-tak minuta kažemo ono što smatramo da je najbitnije i da nakon toga vodimo raspravu.
Današnji proračun prvi u našem drugom mandatu možemo nazvati proračunom koji Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u okolnostima i nažalost zahvaljujući i posljedicama pandemije Covid-19.
Cilj našega proračuna je da unatoč tome što je Hrvatska pretrpjela ekonomske posljedice, financijske posljedice, da je Zagreb pogodio razoran potres, da se sve ovo zajedno odrazilo i na javne financije, da i dalje pružimo potporu našim građanima i da pružimo potporu hrvatskom gospodarstvu.
Već smo do sada napravili važne iskorake i pokazali da je pomoć države, uloga države nezamjenjiva kada je riječ o ovakvim šokovima i nepredviđenim okolnostima.
Iskoristili smo fiskalni prostor koji smo stvorili prethodnih godina kako bi osigurali brzu i snažnu potporu radi održavanja zaposlenosti i ukupne gospodarske aktivnosti.
Naša reakcija bila je brza i bila je učinkovita zahvaljujući mjerama koje je vlada poduzela 630 000 zaposlenih u privatnom sektoru dobilo je plaće, 107 000 poslodavaca je održalo svoje aktivnosti, učinili smo niz mjera koji su pomogli da se financiraju troškovi različitih gospodarskih subjekata u različitim sektorima unatoč ovoj krizi.
Posljedica ovih neočekivanih potreba za zaduživanje zbog pandemije je bila da smo morali provesti i 2 rebalansa i to sa fiskalnim učinkom od 23,5 milijardi. Ukupan iznos sredstava do kraja godine za očuvanje radnih mjesta i aktivne mjere zapošljavanja koštat će nas 8,1 milijardu kuna.
Mi smo djelomično ili potpuno oslobodili od plaćanja poreza i doprinosa različita društva, odgodili im ta plaćanja, proračun je to koštalo 5,3 milijarde kuna, poduprli smo više nego inače naravno sektor zdravstva, povećali izdvajanja za mirovine i nezaposlene, povećali izdvajanja za prava iz sustava socijalne skrbe.
Za zdravstvo, mirovine, nezaposlene, socijalnu skrb izdvojeno dodatnih 8,6 milijardi kuna. Pri tom smo nastavili sa našom politikom smanjivanja poreznoga opterećenja, pred vama je naravno i ova 5. krug, 5. krug porezne reforme, 10 milijardi kuna ukupno, očekujemo da i drugo čitanje uskoro bude pred hrvatskim zastupnicima.
To smo sve učinili kako bismo omogućili svima da premoste teret ove krize s kojom smo suočeni, a za koju nismo ni krivi, niti smo je planirali.
Naša je politika da nastavimo one aktivnosti koje su Hrvatsku krasile proteklih nekoliko godina.
Podsjetit ću, izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, izašli smo iz procedure odnosno uklonili prekomjerne makro ekonomske neravnoteže, ušli smo u Europski tečajni mehanizam 2, vratili Hrvatskoj investicijski kreditni rejting, evo čak je i Moody's nas podigao za jednu stepenicu, pa smo i po toj trećoj najkonzervativnijoj agenciji nadomak kreditnoga, investicijskog kreditnog rejtinga, a naravno ostvarili smo i proračunske viškove i značajno smanjili udjel javnoga duga u BDP-u.
Sve to ojačalo je našu reputaciju i na domaćim i na stranim financijskim tržištima, pa smo i u uvjetima premošćivanja ove krize, osobito na proljeće, pronašli najpovoljnije načine da iznađemo načine financiranja.
Kad je riječ o proračunu za 2021.g., ono što je dobro, dobro je da se nakon još, možemo slobodno reći, pesimističnijih prognoza, ipak očekuje pad BDP-a od 8%, što je manje nego što smo prvotno planirali.
Mi iduće godine očekujemo rast BDP-a od 5%, '22. 3,4 i '23. 3,1.
Europska komisija prognozira za Hrvatsku u idućoj godini rast od 5,7%, što je u samom vrhu procjena u odnosu na druge države članice.
Kad je riječ o prihodnoj strani proračuna, u projekcijskom razdoblju ona je određena očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti, a uzima u obzir i najavljene učinke poreznih izmjena, osobito sustava poreza na dohodak i poreza na dobit.
Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz europskih fondova, najprije iz ove aktualne višegodišnje financijske perspektive, dakle još 3.g., a onda naravno i iz idućega razdoblja, kao i iz instrumenta EU Nove generacije.
Kratka opaska, samo je manji dio onih sredstava koja očekujemo trenutno već predviđen u proračunu za 2021. kada je riječ o stavovima nekih država članica koje uvjetuju usvajanja cijeloga paketa dogovorenog među državama članicama u srpnju u pregovorima koji se vode Vijeće, Komisija, Parlament. Rekao bih da ćemo i večeras o toj temi razgovarati na Europskom vijeću nastoji se pronaći rješenje kako bismo ostali u okvirima onoga što je dogovoreno u srpnju, a da pri tom osiguramo pristanak dvije države članice na dogovore koji su načelno postignuti sa Europskim parlamentom.
U varijanti da tog dogovora nema, znate i sami siguran sam da bi onda išao proračun za iduću godinu po modelu 1/12 dok se ne postigne dogovor, a kada je riječ o instrumentu EU Iduće generacije s obzirom na novi karakter ovog instrumenta trenutno se traže pravni načini kako da i on stupi na snagu, a eventualno bi se to postiglo kroz dogovor između država članica, dakle van ovoga okvira koji se sada pregovara. Ali to je nešto što ćemo nastojat izbjeći ako postignemo dogovor.
Što se tiče europskih sredstava, o tome smo već dosta govorili, u svakom slučaju ukupni prihodi državnog proračuna u '21. planirani su na 147,3 milijarde kuna.
Rashodna strana proračuna pak usmjerena je na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti otpornosti gospodarstva, osiguravanje primjerene zaštite svih slojeva stanovništva.
Za sanaciju šteta uzrokovanih potresom 2,4 milijarde u 2022. 4,2 milijarde, sve skupa 8,4 milijarde plus još dodatni međunarodni izvori koje ćemo naravno osiguravati sa vremenom koje je pred nama.
Mi naravno želimo pomoći one koji su najpotrebniji u hrvatskom društvu, a to znači bolji status roditelja njegovatelja, njegovatelja osoba s invaliditetom, sredstva za nacionalnu naknadu za starije osobe, povećana prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, održat ćemo i sve ono što smo dogovorili što se tiče lokalnih jedinica predviđena dodatna izdvajanja, postigli dogovor na razini župana, gradova i općina. Ukupni rashodi planirani su od nas 157,9 milijardi kuna.
Mi smo također ovo povećanje najvećim dijelom morali osigurati zbog sljedećih točaka. Prvo, kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave zbog smanjenja stope poreza na dohodak, a to vam je otprilike 1,5 milijarda kuna, rashodi za zaposlene uključujući za školstvo 493 milijuna kuna, sredstva učešća za pomoć EU 435 milijuna kuna, mirovine 392 milijuna kuna, doprinos proračunu EU 375 milijuna kuna, jamstvena pričuva 300 milijuna kuna, decentralizirane funkcije 214 milijuna kuna, naknada za starije osobe 134 te ostale pomoći 115 milijuna kuna.
Ovaj smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani rezultirat će manjkom općeg proračuna u iznosu od 2,9% BDP-a, a u '21. godini čime ostajemo u okvirima kriterija Maastrichta odnosno kriterijima konvergencije, to ovdje spominjem zbog nedavno prezentiranog nacionalnoga plana zamjene hrvatske kune eurom kao dio naše Strategije za uvođenje eura. Izuzetno je važno da u 2021. godini uspijemo ostati u okviru manjka od 3% odnosno 2,9 kao što je planirano. '22. govorimo o manjku od 2,1%,l a '23. 1.6% BDP-a.
Također očekujemo da se u godinama koje su pred nama ponovno krene sa politikom smanjivanja javnoga duga i to pad javnog duga u udjelu BDP-a 85,3% '21., 83,4 '22., 81,2 '23. godine. Sve to dio je širega procesa Strategije Hrvatske za uvođenje eura i u konačnici jačanja otpornosti hrvatskoga gospodarstva.
Naš cilj u ovom proračunu koji je specifičan i predstavlja prvi korak ka snažnom gospodarskom oporavku u godinama koje su pred nama je zaštititi najosjetljivije skupine i potaknuti naše poduzetnike i naše gospodarstvo.
Stoga želimo da zajednički damo snažnu potporu najugroženijima, očuvamo radna mjesta kao i u ovoj godini, osiguramo oporavak našeg gospodarstva, jačamo zdravstveni sustav i podignemo otpornost Hrvatske na buduće krize.
Dakako da je i ovaj proračun dio šire Razvojne strategije Hrvatske, dio onoga što ćemo raditi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornost, a raspravu o ta dva dokumenta imat ćemo jednom nakon javnog savjetovanja, a drugog ćemo također prodiskutirati prije nego što bude usvojen jer imam dojam da HS i zastupnici žele dati svoj doprinos što je zaista dobro i korisno.
Evo toliko za uvod. Sad bih zamolio ministra Marića da dodano pojasni prijedlog.
Izvolite.
Samo malo, molim vas da obrišete govornicu. Hvala.
Izvolite ministre.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane dame i gospodo zastupnice i zastupnici.
Evo nastavno na riječi predsjednika Vlade ja ću se nadovezati sa nekoliko stvari koje možda nisu spomenute, iako velika većina od onoga ukupnog okvira preko pojedinih rashodnih stavki pojedinih sa rashodne strane proračuna, a isto tko i prihodne su već rečeni. Obzirom da je sastavni dio ovoga prijedloga i Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2021. godinu ja bih nešto rekao i o odredbama koje se tiču samog zakona. Ima dosta i lokalnih čelnika u HS-u, a i općenito naravno zbog hrvatske javnosti da i to prezentiramo.
Inače, odmah ću reć na početku, Odbor za zakonodavstvo je podnio 2 amandmana koja su više nomotehničke prirode i mi ih prihvaćamo kao takve.
Što se tiče samog prijedloga, Konačnog prijedloga Zakona o izvršavanju državnog proračuna, dakle prvo i osnovno što bi spomenuo je između ostaloga jedna od tema koju je maloprije uvaženi zastupnik Grbin spomenuo, a to je pitanje Europskih fondova u samom proračunu.
Čuli ste riječi predsjednika vlade i zaista tako i je iz samog proračuna to se može iščitati da je zaista puno manji iznos ukupno raspoloživih sredstava predviđen već u ovom proračunu za 2021. odnosno njegovim projekcijama 2'22. i '23.
Praktički možemo reći, ako gledamo od ukupnog EU Nove generacije jedan manji dio 200-tinjak milijuna iduće godine odnosno 700 milijuna '22. i 800 milijuna '23. na pozicijama Ministarstva gospodarstva za Hrvatske vode.
Isto tako i instrument koji se zovi REACT-EU, koji je raspodijeljen u njegovom, na neki način povlačenju između već 2020.g., '21. odnosno dijelom '22. i to je manje-više to i onda još imamo Fond solidarnosti koji u ovom zakonu je točno definiran da iduću godinu planiramo 2 milijarde kuna, a nakon toga još nekakve 3 milijarde i 100 milijuna kuna. Sve skupa kad zaokružimo to je 5 milijardi i 200 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti i onda se zakonom između ostaloga definira da se raspodjeljuju sredstva sukladno već postojećim aktivnostima, konkretno radi se o Ministarstvu graditeljstva, a sav ostali dio u ovom trenutku je raspoređen na Ministarstvo financija, a onda će se sukladno aktima i odlukama vlade i svim onim prijedlozima raspodjeljivati po resorima.
Jako važna tema je ono što smo već pričali kod samog rebalansa da je ove godine državni proračun dao milijardu i 500 milijuna kuna beskamatnog zajma HZZO-u i još milijardu i 200 milijuna kuna beskamatnih zajmova lokalnoj samoupravi. Sada neću spominjati i HBOR i HAMAG koji su također dobivali slične beskamatne zajmove, ali u ovom konkretnom aktu je predviđena dinamika povrata.
Dakle, što se tiče povrata ovih beskamatnih zajmova, koji se tiču recimo za lokalce, kolokvijalno ću ih nazvati lokalce, vezano za povrat poreza na dohodak, on ide sukladno svojoj dinamici kako to već je u roku godine dana, isto kao što se odnosi i na odgođena porezna plaćanja kako se sukladno individualnim ugovorima događa povrat tih sredstava ovoga tako će naravno sjedati i sam povrat.
Međutim, sav onaj preostali dio kako lokalne samouprave, tako isto HZZO-a dajemo sada mogućnost povrata do 3.g., to piše u samom aktu.
Potom, definiran i 2 milijarde kuna Fonda izravnanja, znate i sami da, to smo neki dan pričali i doći će taj zakon uskoro u HS, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju, dakle lokalnoj samoupravi i lokalnoj i regionalnoj, kompletni gubitak prihoda od poreza na dohodak zbog najavljenih promjena u sustavu Zakona o porezu na dohodak će se, možemo reći, kompenzirat na način da će državni proračun na sebe preuzeti kompletno punjenje Fonda izravnanja, 2 milijarde kuna i sada se ovim aktom konkretno to precizira do 15.-og u mjesecu za tekući mjesec sukladno izračunima koje mi radimo u Ministarstvu financija, dakle ništa unatrag nego baš možemo reći praktički unaprijed, do 15.-og u mjesecu može se očekivati.
Također vraćamo nazad naravno na ono što je bilo cijeli, čitav niz godina, onih ukupno limit za zaduživanje od 3%. Znate i sami da smo sada u rebalansu i samom korekciji Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu digli taj limit na 6%. O tome ćemo idućih dana odnosno do kraja ovog tjedna izdati jedan naputak prema kojemu ćemo točno definirati koje jedinice lokalne područne odnosno regionalne samouprave imaju pravo sukladno kriterijima koje smo utvrdili i do kraja godine također još odobriti dodatno beskamatnih zajmova kako bi se pomoglo u likvidnosti lokalaca.
Također definirana je jedna tema koja je sve više i više, sve važnija i važnija ja bih rekao u izvršavanju državnog proračuna, a to je pitanje tzv. neprihvatljivih troškova.
Definirano je ukoliko se utvrde od strane recimo Europske komisije i nadležnih agencija, da ima određenih potreba za povratom neprihvatljivih troškova, dakle prvo se skida sa proračunskih pozicija i proračunskih korisnika sa njihovih vlastitih prihoda, a ako su nedostatni onda se daje mogućnost između ostaloga i preraspodjele sa općih izvora.
I inače kao što je i u Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu uslijed pandemije covida stavljena mogućnost da se može preraspodjeljivati sredstava i van zakonom propisanih okvira Zakona o proračunu ako je namijenjeno, naravno za namjene koje jesu, zdravstvo i gospodarstvo, da to se sada može čiti i dalje, isto kao što se tiče i mogućnosti za zaduživanje iznad samih limita Zakona o izvršavanju. Međutim, i u jednom i u drogom slučaju nećemo to naravno raditi ako ne bude potreba i bez znanja HS. I u jednom i u drugom slučaju ministar financija je u obvezi doći u HS, Matičnom odboru za financije i državni proračun i izvijestiti i elaborirati kao što smo činili svih ovih mjeseci odnosno sve ovo vrijeme.
Definirana je odnosno redefinira, možemo reći i tako, proračunska osnovica, ona se ne mijenja. Jamstvena zaliha je 300 milijuna kuna, proračunska zaliha 100 milijuna kuna i još na kraju što bih rekao je da vezano za samo zaduženje zakonom je utvrđeno kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijarde kuna, tekuće otplate glavnice državnog proračuna 22,6 milijarde kuna odnosno izvan proračunskih korisnika 2,2 milijarde kuna.
Tu ću ponoviti ono što uvijek i tradicionalno govorimo, dakle predviđeno u ukupnom zaduživanju kako taj već dobro spomenuti deficit državnog proračuna odnosno proračuna opće države 10,5 milijardi državnog proračuna, 11,6 milijardi opće države ili 2,9% BDP-a, ali isto tako sastavni dio računa financiranja su i sve, sva dospijeća. Iduće godine redovna dospijeća već u 3. mjesecu, ovdje ću reći, samo one najveće, redovno dospijeće je jedne obveznice u američkim dolarima u iznosu milijardu i pol dolara, to je već u 3. mjesecu, u 7. mjesecu 6 milijardi kuna na domaćem tržištu. Dakle, naravno namjera je refinancirati taj dug i sigurni smo sukladno i svim ovim okolnostima koje još uvijek vrijede na financijskim tržištima, a i popravljanju hrvatskog kreditnog rejtinga da ćemo to ponovno učiniti u korist državnog proračuna odnosno poreznih obveznika uz značajne uštede u smislu troškova samih kamata.
Evo, obzirom na vrijeme ovoga ističe, naravno da ćemo odgovoriti na sve replike i tijekom rasprave ako bude bilo kakve potrebe za još nekakva dodatna pojašnjenja.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem se potpredsjedniku Vlade i ministru financija i sad prelazimo na replike, prvo idu replike na izlaganje predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića imamo ih dakle 23 ovdje iza sabornice, kolegu Pavličeka video vezom i imamo 7 iz ostalih dvorana, znači sveukupno 31 replika pa bih molio predsjednika Vlade, 31 replika tako je, a na izlaganje potpredsjednika Vlade imamo ih 5 ovdje iz dvorane i 2 iz dvorana, dakle ukupno 7, sve zajedno znači 38 replika pa bih molio kolegu Bulja, on je prvi da krenemo.
Hvala lijepo.
Premijeru spominjali ste probleme u Hrvatskoj koji su se dogodili, poglavito potres, potres je problem međutim 2/3 Hrvatske od loših politika, obećanja, ima demografski slom i doslovno spaljenu zemlju po meni jer sam vam u ime kluba, splitsku sjednicu Vlade koju ste imali od tada je ostvareno nula, ništa. Razumljivo je da ćete vi reći trenutno imamo Covid krizu treba gospodarstvenicima i način sami podjele gospodarstvenici je također upitan jer se brojni žale, međutim ja bi vam postavio ključno pitanje. Na rashodovnoj strani, znači imamo to šta imamo, međutim na prihodovnoj strani, Hrvatska ne koristi svoje potencijale. Dok vi ne želite proglasiti isključivi gospodarski pojas i milijarde Hrvatska gubi, vi zbog dobrih odnosa Italija pokreće njihov parlament proglašenje isključivog gospodarskog pojasa. Zašto gubimo milijarde i dodvoravamo se Talijanima da crpe naše resurse …/Upadica: Hvala vam lijepo./… energetske, ekološke, ribarske i ostale.
Hvala kolega Bulj.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Bulj, što se tiče demografskih pitanja koja ste uvodno rekli ona su zasigurno najbitnija za opstanak i razvoj hrvatskoga naroda i hrvatske države uopće u godinama koje su pred nama. Najvažniji događaj u pogledu demografije bit će sigurno i popis stanovništva kojeg ćemo imati u proljeće iduće godine, tada ćemo svi skupa znati prave efekte negativnog prirodnog priraštaja koji je s nama nažalost već desetljećima, a vidjet ćemo i ogromnu razliku u odnosu na broj stanovnika od 1991. do 2021. i ste strane mjere koje smo mi poduzimali za demografsku revitalizaciju od manjeg poreza na dohodak za mlade, od praktički oslobađanja za one do 25, od 25 do 30 su ključne.
Što se tiče ovoga što se zbiva u Italiji ministar vanjskih poslova vodi razgovore sa svojim kolegom da vidimo kuda idu mjere koje se prije svega odnose …/Upadica: Hvala vam./… na Alžir.
Hvala lijepa.
Molim vas kolega Bulj nemojte dobacivati.
Idemo dalje, kolega Ćelić izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, moje pitanje vezano za proračun vezan uz zdravstvo. Najveće bogatstvo hrvatskog zdravstvenog sustava su ljudi, međutim nužna su i infrastrukturna ulaganja dakle u građevinsku infrastrukturu. Ovdje bih spomenuo dakle premda 37% bolničkih kapaciteta se nalazi u Zagrebu, značajna ulaganja u KBC Rijeka gdje je predviđeno za iduću godinu milijardu 359 milijuna kuna, KBC Rijeka je u vlasništvu države i naravno isto tako ulaganja u Opću bolnicu Pula gdje Vlada sa 75% financira izgradnju i predviđeno je za iduću godinu 52 miliona kuna što se tiče proračuna, državnog proračuna. Dakle, ono što želim istaknuti je važnost ulaganja u infrastrukturu kako bi onda ljudi mogli raditi sa kvalitetnom …/Upadica: Hvala vam./… opremom i kvalitetnim prostorima.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Ćelić, točno je ova Vlada pristupa svih hrvatskim županijama na jednak način, nastoji potaknuti razvoj, a isto tako i omogućiti investicije u infrastrukturu ovdje u dvije vrlo važne bolnice, jedna je KBC Rijeka investicije koje smo tamo već u ovom mandatu prošlom donijeli pokazuju rezultate, radovi dobro napreduju, a što se tiče Opće bolnice Pula, mislim da smo tu jednom vrlo kvalitetnom suradnjom i sa županom gospodinom Radinom i sa ravnateljicom dr. Hrstić pronašli prva rješenja koja su omogućila da se zatvori financijska konstrukcija i da Pula, nakon puno, puno godina dobije kvalitetnu bolnicu budući da ne samo u tijekom godine nego i ljeti tamo gravitira ogroman broj pacijenata i na taj način stvaramo pravo zdravstveno središte u Istri i na tom tragu ćemo i nastaviti.
Hvala vam.
Kolega Troskot izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, zanima nas Vlada RH je odbila prijedloge Kluba zastupnika MOST-a vezano za ukidanje obveznih članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori. Zanima nas zašto ste propustili priliku dati dodatnu mogućnost hrvatskim poduzetnicima da im se oslobodi dodatna likvidnost za poslovanje s obzirom na činjenicu da dugi niz godina hrvatski poduzetnici nisu zadovoljni sa uslugom koju im pruža Hrvatska gospodarska i obrtnička komora, a za to su obvezni plaćati obvezne članarine.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa.
Što se tiče rasterećenja, neporeznih davanja, parafiskalnih nameta mislim da smo u prošlom mandatu čuli rasterećenja od milijardu i čini mi se 150 ili 190 milijuna kuna, Hrvatska gospodarska komora koliko je meni poznato išla je u velike reforme, restrukturiranja, uštede, racionalizacije i to je nešto što taj proces traje već neko vrijeme. Što se tiče članarine to je jedan od načina financiranja njihovih aktivnosti, razumijemo taj problem, međutim nismo do sada vidjeli da su u svojim aktivnostima gospodarstvenici baš tako unisono bili protiv svega onoga što HGK, a i HOK rade za svoje članstvo, za obrtnike i za gospodarstvenike, dapače, mnogi od korisnih stvari koje rade su bili i na dobrobit njihovoga članstva. Znamo da postoje neki koji su protiv toga, ali ti procesi traju i ta tema je stvar HGK.
Zastupnica Vidović Krišto, izvolite.
Hvala lijepa. G. Plenkoviću, počevši od 2011. pa sve do unazad nekoliko godina, države koje su bile porezne oaze kao Švicarska, Lihtenštajn, itd. su bile suočene s tzv. probijanjem bankarske tajne. Uz to su došli slučajevi kao Panama Papers, u kojima su .../Govornik se ne razumije./... i novinari razotkrili utaju poreza na svjetskoj razini. Sve države, od Njemačke, Austrije, Belgije, Velike Britanije, su naplatile milijarde od tzv. kaznenog poreza zbog skrivenog novca i slično.
Jedina država koja nije ništa naplatila očito je Hrvatska. Postavlja se pitanje, ili nismo imali nijednog prijestupnika koji je iznio novce na tajne račune i u inozemstvo, ili vi, hrvatska Vlado, porezna upravo, policijo, ste sami upetljani tako da hrvatski porezni obveznici nisu dobili ni kune tog kaznenog poreza.
Apropo vašeg poreznog USKOK-a koji radi brzinom ostarjelog puža sugeriram mu da posjeti Ustavni sud, Vrhovni sud, županijske sudove, bivše i sadašnje Vladine dužnosnike, Kalmete, Bandića, Čačića, Rogića, .../Govornik se ne razumije./...
Hvala lijepa. Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupnice Krišto. Ovaj put niste išli u vašu standardnu tezu huškačkoj o trgovačkoj hrvatsko-srpskoj koaliciji, koaliciji Plenkovićevog HDZ-a i Stanimivićevoga SDSS-a, ali ne prezate od ad hominem prozivanja ljudi i napada. No, dobro, to je vaš stil i hrvatska javnost to zna, dobro je isto tako da to znaju članovi stranke u okviru koje ste izabrani, premda navodno niste članica.
Vašu demagogiju slušali smo neki dan na raspravi o Interpelaciji, prepuna netočnosti, prepuna krivih navoda, prepuna manipulacija, ali to je taj vaš stil sa poluspuštenom maskom i to je važno da hrvatska javnost zna. To ću vam jedino odgovoriti jer na vaša pitanja o tome da zakoni i institucije u Hrvatskoj nisu u skladu s onim što je europska praksa, jednostavno ne stoji niti na jednoj temi koju dotičete, ne govorite precizno i potpuno, pa takav odgovor i zavrjeđujete.
Hvala lijepa. Kolega Tušek, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Vlade RH.
Treba opet iznova ponoviti, proračun koji je danas pred nama nastavak je jednog kontinuiteta odgovorne fiskalne i ekonomske politike vaše Vlade i iz proteklom mandata i upravo zbog takve politike i takvog .../Govornik se ne razumije./... javnim financijama danas smo u prilici da smo ove godine uspjeli sačuvati likvidnost naše ekonomije, sačuvati radna mjesta i stvoriti preduvjete za proračuna 2021. g.
On ima 2 temeljna stupa. Fokus rashoda jest očuvanje likvidnosti naše ekonomije, očuvanje sigurnosti naših radnih mjesta i, s druge strane, očuvanje socijalne sigurnosti i zdravstvenog standarda svih naših građana. Fokus prihoda u trenutku kada rasterećujemo dodatno poreznu presiju, rastemo, raste ta .../nerazumljivo/... generiramo rast novih prihoda i pametno koristimo strukturne fondove EU, tako da svi oni koji govore o ovome proračunu u kontekstu da je previše ljubičasti, ja bih rekao da je to proračun odgovorne i odvažne Vlade koja jasno zna upravljati .../Upadica: Hvala vam./... javnim financijama i koji ima kontinuirani .../Upadica: Hvala./... ekonomski rast.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Tušek. Mislim da ste dobro pogodili bit onoga što radimo, dakle i rebalans i proračun pa i kontinuitet različitih krugova poreznih reformi, trebamo gledati u cjelini. Prije svega, zbog činjenice da se pokazalo u okviru naše politike poreznoga rasterećenja i građana i poduzetnika, da smo u biti, što se tiče ukupnoga poreznoga prihoda, povećali bazu, na taj način ostvarili prihode, a na individualnoj razini rasteretili i građane i poduzetnike i ta politika ima vrlo jasan smjer, vrlo jasnu filozofiju, ja sam .../Govornik se ne razumije./... u konačnici konkretne rezultate, a to se osjetilo i na povećanjima plaća, to se osjetilo na podizanju minimalne plaće za 904 kune, to se osjetilo na povećanju prosječne plaće i u konačnici velikog poreznog rasterećenja naših gospodarstvenika.
Takva je filozofija i ovoga proračuna.
Hvala vam. Kolegice Petir, izvolite.
Hvala vam lijepo g. predsjedniče. G. predsjedniče Vlade, programom Vlade RH predviđeno je ulaganja od 2 milijarde kuna u razvoj Banovine, Like, Gorskog kotara i Zagore.
Kako se Banovina nalazi na području Sisačko-moslavačke županije koja ima oko 41% BDP-a po stanovniku u odnosu na EU-27, jasno je da su tu potrebna iznimna ulaganja. Stoga me zanima, predsjedniče Vlade, iz kojih izvora će se financirati projekt Banovina te hoće li se u okviru tog projekta naći financijska sredstva za otvaranje novih radnih mjesta, dakle za ulaganje u gospodarstvo, za zadržavanje postojećeg stanovništva u njihovo mjesto stanovanja, generacijsku obnovu sela, ali i za infrastrukturu, poput, primjerice, projekata kao što su brza cesta Popovača-Petrinja-Glina-Slunj-Josipdol jer je infrastruktura važna da bi ljudi ostali živjeti u tim sredinama.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupnice Petir. Budući da dolazite iz Sisačko-moslavačke županije, prirodno je da se zalažete za razvoj Banovine. Banovina je jedan od onih krajeva Hrvatske gdje osjećamo i probleme koji su demografskoga karaktera, gdje osjećamo možda najviše u biti, u cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji posljedice gospodarske tranzicije, i to negativne, premda imamo dobre signale o tome kako su se pojedini kreativni mladi ljudi uz potporu lokalnih političkih struktura okrenuli onim aktivnostima, primjerice gaming industriji koja ostvaruje sjajne rezultate.
Što se tiče Banovine, mi ćemo ići sa našim novim programom kojeg smo najavili u programu Vlade, a to su Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Banovina, po uzoru na naše aktivnosti koje smo poduzeli u Slavoniji, Baranji i Srijemu i na taj način ćemo dignuti ukupnu infrastrukturu, uključujući i ove cestovne pravce o kojima ste vi sada govorili.
Sada je na redu kolegica Martinčević, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade. Nekoliko sam puta u ovoj sabornici imala priliku postaviti vam pitanje o raznim temama, svaki puta vi ste onako na iznenađujuće načine uspjeli u odgovor utrpati HDZ što je razumljivo, ali ste utrpali i HNS i Štromara što mi je onako malo nedokučivo, ali ovog puta da vas poštedim muke kako da ubacite Štromara i HNS u svoj odgovor postavit ću vam pitanje koje je najuže vezano uz HNS i Štromara.
Naime, cijeli prošli mandat Vlada HDZ-a i HNS-a najavljivala je izgradnju nekoliko ključnih cestovnih pravaca, to je brza cesta Varaždin-Ivanec-Krapina, to je Podravska magistrala i dionica Varaždin-Čakovec, sve te ceste su od iznimnog značaja za regiju Sjever. No, ne samo da se nije ništa realiziralo u prošlom mandatu, ne samo da nije predviđeno u proračunu za 2021. nego je čak i rebalansom maknuto predviđenih 87 milijuna kuna za prvu fazu dionice Varaždin-Krapina. Pa obzirom da je HNS-ov kadar i dalje član Uprave Hrvatskih cesta, molim vas da kad će to biti i zašto to nije?
Hvala.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupnice Martinčević.
Ja sam čuo tu u javnom prostoru da postoje neki brokeri koji okupljaju liberalne stranke pa malo me iznenađuje da idete za tim da gradite tezu na tome da to ima neke veze sa stranačkom politikom. Politika cestovne infrastrukture ulaganja kroz Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste možda je bila politika koja je najviše sredstava kanalizirala što kroz zajmove, što kroz proračun u razvoj cestovne infrastrukture mi smo naravno za to da se jača razvoj cestovne infrastrukture na sjeverozapadu Hrvatske. Bit će jedan takav sastanak sa županima sjeverozapada u ponedjeljak, na njemu će biti ministrica Tramišak, taj sastanak je u Varaždinu. Bit će tu i europskih zastupnica ovaj put iz HDZ-a koje su se angažirale i ja vjerujem da ćemo mi kroz odličan dijalog, kvalitetnu otvorenu suradnju uvažavajući vaše zalaganje kao zastupnice iz Varaždinske županije naći rješenja koja će poboljšati cestovnu infrastrukturu uz dogovor konsenzus.
Hvala vam.
Kolega Bartulica, izvolite.
Zahvaljujem.
Gospodine premijeru, ovaj prijedlog proračuna ovisi u velikoj mjeri o korištenju europskih fondova, ima jako puno stavki koje to pokazuju. Vi ste u izlaganju spomenuli ovaj spor između Poljske, nadam se da me čujete dok pišete na mobitel, spor ste spomenuli između Mađarske i Poljske, ali nismo čuli ništa o stavu vaše Vlade u tom sporu. Dakle, da li imate razumijevanje za držanje te dvije zemlje u ovoj situaciji ili ste više na strani onih koji žele vezati korištenje europskih sredstva uz njihovo shvaćanje vladavine prava?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa gospodine BArtulica.
Budući da mi ne spadamo u Vladu ili režime koje vi možete nazivati u svojim ranijim nastupima da su nalik na Aleksandra Lukašenka ova hrvatska Vlada niti Hrvatska država nema problem sa vladavinom prava, nema problem sa mehanizmima nadzora vladavine prava u EU po člancima ugovora niti po novom mehanizmu kojeg smo nedavno spominjali ovdje u jednoj raspravi, a još manje u mehanizmu koji se odnosi na korištenje europskih sredstava.
Dakle, Hrvatska s tim nema problem, to je bio vrlo jasan stav moj koji sam iznosio na Europskom vijeću kada smo pregovarali o zaključcima Europskoga vijeća i nalaženju kompromisa u srpnju. Ono što je sada na stvari je novi pregovori, pregovori koji se vode između tri institucije Vijeće-Parlament i Komisija. Parlament ima dodatne zahtjeve, naš je stav da načelno trebamo ostati u okvirima dogovora iz srpnja, a kroz provedbene elemente pronaći kompromis između ove dvije članice i Parlamenta i za to ćemo se i večeras zalagati, a ne kao Lukašenko.
Hvala.
Izvolite kolega Lerotiću.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade.
Istarski ipsilon i Opća bolnica Pula to je nešto što je dobro, to smo više puta pozdravili i to nije prvi put sa ove govornice u HS-u, međutim to nije dovoljno. I stoga ovu repliku želim iskoristiti kao priliku da vas pozovem na otvorenost i uključivost kada se uzimaju u obzir amandmani oporbe, otvorenost i uključivost koje prethodnih godina nije postojala, a koja definitivno može donijeti odnosno pridonijeti ravnomjernom regionalnom razvoju, ali na način da ne štopa one najrazvijenije već da im dopusti da i dalje budu lokomotiva razvoja ove države, a na taj način i direktno i indirektno sa sobom povlače i one koji su malo manje razvijene.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Lerotić.
Ja mislim da ste vi pratili našu politiku protekle četiri godine, da mi je drago da ste zadovoljni sa nastavkom ulaganja i u biti vrlo kvalitetnim u smislu dinamike radova ostvarenjem dovršetka istarskog ipsilona, da ste zadovoljni sa odlukom da ćemo raditi drugi Tunel Učku, da ste zadovoljni činjenicom da smo dogovorili sva sredstva koja su bitna za Opću bolnicu u Puli, a isto tako ste sigurno zadovoljni da smo isplatili 4,5 milijarde troškova za brodove koji se nisu izgradili mahom za Uljanik. To je isto dosta jedan veliki dio sredstava koji je platila Vlada u prošlom mandatu.
Što se tiče ravnomjernosti našega angažmana, ako malo pročačkate što sve radi Ministarstvo prometa, regionalnog razvoja, gospodarstva, turizma, a i mnogi drugi na području Istarske županije tada ćete vidjeti da je ta politika konzistentna, snažna u cilju dobrobiti svih naših sugrađana u Istri.
Hvala vam.
Kolega Grbin, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine predsjedniče, uvaženi gospodine predsjedniče Vlade.
U svojem uvodnom izlaganju govorili ste o tome da se povećavaju izdvajanja između ostalog i za zdravstvo, međutim takvu vašu tezu moram dovesti u pitanje. Naime, ako pogledamo rebalans kojeg smo nedavno usvojili vidljivo je da je u rebalansu stavka za zdravstvo iznosila 15 milijardi i 180 milijuna kuna, a da je ona u proračunu za 2021. smanjena za preko milijarde kuna na iznos od 14 milijardi.
Naravno da će vaš odgovor biti da se radilo o iznosu za veledrogerije za dug za lijekove, ali činjenica je poštovani gospodine predsjedniče Vlade da velik dio tog duga za lijekove ostaje i dalje, a proračun se za zdravstvo u odnosu na rebalans smanjuje. S obzirom da je korona kriza i dalje tu pred nama, moj odgovor, moje pitanje na koje tražim odgovor je je li proračun za zdravstvo stabilan …/Upadica: Hvala vam/…i možete li jamčiti funkcioniranje zdravstvenog sustava?
Hvala. Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Ja mislim da je jako dobro da smo napravili rebalans, da smo dan nakon rebalansa, nakon što je rebalans stupio na snagu, održali sjednicu vlade, donijeli odluke za nacionalne bolnice, KBC-e primjerice + dječju bolnicu + Memorijalnu bolnicu u Vukovaru + kvalitetnom redistribucijom sredstava omogućili dodatna sredstva svim županijskim bolnicama.
Kad je riječ o zdravstvu, dakle tu smo tražili i od ministra zdravstva i od ministra financija i HZZO-a da se predlože u kontekstu aktivnosti za iduću godinu one reforme koje će omogućiti a) smanjivanje rashoda, racionalizacije, funkcionalna spajanja, bolji sustav nabava, a u konačnici vidjeti kako napraviti na toj rashodnoj strani smanjivanje trenda povećanja rashoda jer je to ono što nas najviše brine, zbog toga se i generira dug. To je tema s kojom se bave sve hrvatske vlade, a i mi ćemo u idućoj godini sa ovakvim proračunom …/Upadica: Hvala/…koji je održiv.
Kolega Lalovac, izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedniče, poštovani predsjedniče vlade.
Razlika između krize 2008. i današnje je zapravo da je Hrvatska punopravna članica EU i to se zapravo sada vidi da mi ne bi mogli opstati da nismo članica EU i to je bio veliki nedostatak i 2008.g. da su brojne tada članice zapravo taj udar krize uspjeli izdržati.
Zato je i moj nekakav prijedlog, budući da se na proračunu slijedeće godine puno se bazira na stanje EU, EU fondova da se podjeli posebno EU sredstva i fondovi da građani vide koji je zapravo pravi doprinos i da zapravo ovo bude nekakva nacionalna odnosno opći izvori da bude jedan drugi, drugi paket.
Međutim, moje pitanje je vezano i za strategiju. Vidim da tamo navodite da Hrvatska ima u vlasništvu oko 1100 poduzeća, šta planirate po tome i budući da se tamo navodi da treba smanjiti udio, mislim da je to jedan isto od kriterija komisije, da smanjimo udio hrvatskih poduzeća, šta po tome planirate u narednom razdoblju? Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa.
Poštovani zastupniče Lalovac, točno je, puno je lakše broditi kroz upravljanje ovom krizom zbog činjenice da smo u članstvu u EU, dio sredstava koja smo i ove godine angažirali za očuvanje radnih mjesta, za potporu gospodarstvu, bio je i već uključen od strane izvora koje smo imali na raspolaganju ove godine, dio će biti naravno i u idućoj godini.
Da li da tehnički pokušamo okupiti na jedno mjesto sve ono što dolazi iz proračuna EU, to je zbog disperzije po resorima malo teško, ali siguran sam da će ministar Marić i njegove kolege moć napraviti jednu kvalitetnu i jasnu i jednostavnu prezentaciju da se vide koliki je input, a koliki je output, u svakom slučaju mi smo i sada za više od 28,5 milijardi u plusu odnosno na uplaćeno.
Što se tiče državne imovine, da, sve ono što, gdje hrvatska država ne treba biti mi ćemo to aktivirati, mislim da tu nema dileme i pokazalo se …/Upadica: Hvala vam/… da nema smisla imati udjele u previše poduzeća.
Kolega Bauk, izvolite.
Zahvaljujem.
g. Predsjedniče vlade, proračun je kompleksan dokument i potkrade se poneki propust, pa tako npr. u proračunskim prihodima nedostaje stavka od 18,1 milijuna kuna i to 3,5 milijuna kuna na stavci kazne, a 14,6 milijuna kuna na stavci uplata ne pripadajuće dobiti koju će HDZ trebat uplatit po presudi za Fimi media.
Ja znam da vas iznimno iritira kada se uspoređuje HDZ s onim iz 2008. Ovoga, međutim dok svaki mjesec ili svaka 2-3 mjeseca morate smjenjivati ministre zbog afera, dok se nedovoljno na lokalnoj razini ograđujete od postupaka vaših lokalnih čelnika, dok državne tvrtke tuže zbog izgovorene riječi sa državnim novcima zastupnike, pa i vašeg najdražeg Marasa, nema šanse da vam pustimo da tek tako lako skinete tu etiketu ili kako bi vi rekli no way. Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupniče Bauk.
Što se tiče ovih tužbi, ja mislim da su one katastrofa i ja ću tražit od nadležnih ministara da vidimo kako je moguće da neko ko je predsjednik uprave ide pokretati tužbe protiv saborskih zastupnika za takvu riječ uključivši i za bivšeg saborskog zastupnika g. Marasa. To je nedopustivo. Dakle, to je jedan, tu se s vama slažem. Ja mislim još gore nego vi o tome.
Što se, a drugo je da li je istina ono što su zastupnici rekli. Zastupnicima možemo svašta dopustit, to vi znate, pa i ovu malu omašku kako je vi zovete zbog navodno zaboravljene stavke, kao što znate no way što se tiče etiketa, tu ću čvrsto ustrajati jer to nema nikakve veze sa mnom niti s aktualnim vodstvom HDZ-a. A drugo, uložit će se žalba, dakle kao dopušteni pravni lijek, a što će biti kasnije, to ćemo vidjet.
Što se tiče projekcija otom potom.
Kolega Kovač izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani predsjedniče hrvatske vlade, zanima me konkretno znači Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec u prošlom proračunu je bilo usvojeno, stavili smo 2 milijuna kuna, rebalansom je to brisano, ja znam da je to učinjeno zbog ove situacije covidom. No dogovoreno je bilo u svim resornim ministarstvima da bi se taj centar trebao početi graditi, do maja je trebao biti raspisani natječaj i do jeseni je trebala početi gradnja. To je izbačeno, u proračunu za '21. su sad vraćena ta 2 milijuna kuna i ostatak je stavljen u projekcije za '21, '22. i '23.g.
Mene zanima s obzirom da pričate da vlada brine o najranjivijima, a tu pričamo o djeci s poteškoćama u razvoju, zbog čega ta djeca moraju čekati još godinu dana kad mi imamo sve papire riješene, dozvola je napravljena i on bi se iduće godine mogao početi graditi i u 2.g., a ne 3.g. izgraditi, barem su takva bila obećanja? …/Upadica: Hvala vam/… Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
U svakom slučaju zastupniče Kovač mi brinemo o najranjivijim skupinama, to se vidi iz ovoga proračuna, to se vidi iz svega što smo radili i u krizi i u prvom mandatu, mislim da u konačnici ova škola koju smo završili u Pribislavcima je završena i kompletirana ako se sjećate dodatnim sredstvima ne lokalne zajednice nego Vlade, naše Vlade u dogovoru sa vašim županom i odnosno sa županom Posavcem i mislim da smo tu dobro učinili. U ovim okolnosti koje su zahtijevale brojne izvanredne rashode na koje mislim da smo reagirali maksimalno učinkovito i dobro, pogledat ćemo što se može tijekom godine uz ova 2 miliona koji su sada alocirani, vidjeti da se eventualno projekt ubrza, ali dopustite da se oko toga konzultiram sa nadležnim resorom i sa ministrom financije.
Kolegice Peović izvolite.
Dobar dan.
Premijeru Plenkoviću ovaj proračun je jako optimističan znači pad BDP-a od 8% i predviđanje rasta od 5%. No, podsjetit ću vas na nekoliko stvari, vaš optimizam se temelji na EU fondovima u velikoj mjeri. Treba podsjetiti našu javnost da prethodni iznos EU fondova, prethodni sedmogodišnji iznos Eu fondova je bio manji od samo jedne pretkrizne, iznos je bio manji od samo jedne pretkrizne 2009. godine na što je podsjećao i ekonomist naš poznati Branko Podgornik. Druga stvar sami EU fondovi su se pokazali da ne pomažu našoj privredi niti oporavku, pa ću vas podsjetiti da smo 2019. imali čak 51 milijardu kuna deficita razmjene, izvozne razmjene s EU. Druga stvar, znači samo 15% naših malih poduzetnika i srednjih poduzetnika i uopće poduzetnika izvozi. I treća stvar …/Upadica: Hvala vam./… imali smo neki dan jamstveni fond gdje se …/nerazumljivo/… za što se ta sredstva uopće mogu koristiti.
Hvala vam, hvala vam.
Izvolite.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Peović. Nisam baš najbolje razumio ni kojega ste profesora citirali nije se dobro čulo vjerojatno zbog maske, gledajte načelno, ja se u biti slažem s onim što je vama vaš kolega zastupnik Lalovac kazao maloprije vas. I on je kao bivši ministar financija dobro prepoznao koliko je sada Hrvatskoj ekonomski, financijski i gospodarski bolje s obzirom na članstvo u EU. Vi ako sam dobro shvatio idete sa tezom da to nije dobro. To je bio sukus ovoga što vi postavljate u pitanju. Što se tiče aktivnosti naše Vlade mi smo ugovorili 40 i odnosno isplatili 46% postojeće omotnice, ugovorili 106, verificirali 36% puno bolje, brže, učinkovitije idu aktivnosti sada, pa i ovaj tjedan u konačnici 72 miliona EUR-a za OZIP na Ruđeru vidjet ćete kako će Ruđer izgledati za par godina, 150 miliona koje idu iz europskih sredstava kroz HŽ u hrvatski Končar, hrvatski proizvod, hrvatski dizajn. Ima toga dosta, nadoći će i sedimentirati se da je ovo što radimo dobro.
Hvala vam lijepa.
Kolegice Mrak Taritaš izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora.
Uvaženi premijeru Plenkoviću ovaj proračun za 2021. godinu je zaista u jednim drugim kompleksnijim uvjetima i tu moramo biti pošteni i reći nego što je to bio proračun za 2020. Nismo znali što nas sve u 2020. očekuje i stoga mislim da je ovaj proračun koji je vezan uz 2021. trebamo probati gledati u jednom drugom kontekstu. U javnoj raspravi je Strategija razvoja RH do 2030., već u proračunu za 2021. u onom dijelu koji govori o obrazovanju bi trebali vidjeti kakvu mi to Hrvatsku želimo 2030. koje su to djelatnosti koje ćemo razvijati jer danas se trebaju mladi upisivati u srednje škole i na fakultete vezano uz poslove koji će biti 2030. Stoga mene zanima u kontekstu ovog proračuna mi to ne vidimo, ne vidimo ni nekakve stavke za prekvalifikacije nekih drugih u neke druge poslove, kakvu to bi Hrvatsku i …/Upadica: Hvala vam./… koji će to poslovi biti 2030. koji će se raditi?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Mrak Taritaš drago mi je da vi kao iskusna zastupnica prepoznajete da je ovaj proračun rađen u specifičnim okolnostima, da je unatoč tomu i proračun i rebalans napravljen unutar 100 dana ove Vlade i da je dostavljen zastupnicima evo skoro 3 tjedana prije nego što je raspravljeno i bilo bi dobro da vi kao iskusnija zastupnica kažete ovima koji nemaju to iskustvo da je ovo sada već veliki europski standard za proračun za hrvatske prakse i razmjere kao što je to upozorio i predsjednik Hrvatskog sabora.
Što se tiče strategije do 2030. meni je drago da iskazujete svi na određeni način interes za tu temu, dokument je u javnom savjetovanju, mislim da je on puno više od seminarskoga rada i to dugog i da će izazvati veliku pozornost i na odborima i na plenarnoj sjednici. I očekujem vaš doprinos i veselim se još uključivijoj raspravi, a mnogi od vas su u tome sudjelovali, oni koji nisu pratili za ove koji su sudjelovali će to vidjeti …/Upadica: Hvala vam./… u saborskoj raspravi.
Kolega Hajdaš Dončić, izvolite.
Hvala.
Dakle proračun neću ga stavljat, neću ga ni relativizirati, niti ga stavljat na pijedestal, ali je zanimljivo gospodine premijeru promatrat recimo reći ću vaš limbički sustav kako percipirate neke stvari koje se događaju u društvu. Dakle znamo da su potrošnja i štednja, dakle temeljni, a nazvat ću ih ekonomski elementi o kojima ovisi i ekonomski rast, a i konjuktura i sad vrlo zanimljivo dakle da vi točno predviđate prihode od 146 milijardi kuna 2020. ćemo preskočit, reći ćemo da su u 2019. bili 138 milijardi kuna, porezi 80, 82, EU tu ću se složiti vrlo optimističko 25 milijardi 2019., 14 milijardi, a stopa iskorištenosti nam je bila samo 40% u 2020. godini i ono što je najsmješnije meni, dakle sukladno recimo teoriji apsolutnog dohotka koja kaže porastom dohotka smanjuje se potrošnja, a vi zapravo predviđate da poreznom reformom da kako ste …/Upadica: Hvala vam./… samo sekundu, kako ste zamislili …/Upadica: Hvala vam lijepo./… da će doći do porasta potrošnje, ja mislim da neće.
Hvala.
Kolega Hajdaš Dončić, hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa.
Ono što je cilj ovoga proračuna i u konačnici poreznih reformi i rasterećenje je u ovoj krizi osigurati ljudima dovoljno sredstava. Sredstava za život, sredstava u krizi pa u konačnici to treba generirati i potrošnju, potrošnja je važna, važna sastavnica BDP-a i mislimo da smo upravo na taj način i uspjeli ostvariti ove rezultate i gospodarski rast u godinama koje su bile predkriznim. Mislim da danas pokazujete u ovom izlaganju vaš osjećaj za realnost i mislim da smo i vi biste da ste na našem mjestu, stavili jedan broj kad je riječ o prihodima, mi smo stavili 147, ne znam koliko biste vi stavili, mi stavljamo ono što smatramo iz naši projekcija da je realno i da ćemo našim mjerama nastojati osigurati. Nije nam drago da smo van onih tračnica proračunskog viška, ali takve su okolnosti. Sve zemlje se nalaze i u svijetu i u Europi u sličnoj situaciji i nastojat ćemo pridobiti i vašu potporu da se vratimo na put na kojem smo bili od '16. do kraja '19.
Hvala vam.
Sada će replicirati kolega Zekanović.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade.
Evo nekoliko kratkih pitanje, odgovor može biti još i kraći. Prvo pitanje je, koji smo po redu po BDP-u u Europi, naravno po stanovniku? Drugo pitanje, koji smo po pojedinačnoj potrošnji? I treće, zanima me koji smo po padu državnog proračuna odnosno po deficitu u ovoj novonastaloj covid krizi?
Izvolite odgovor.
Reći će vam ministar Marić pismeno.
Kolegice Glasovac, izvolite.
Ne možete kolega Zekanović sada dobiti stanku zato što ćemo završiti s replikama pa ćemo onda vam dati stanku.
… /Upadica se ne razumije./ … gospodin Zekanović nije tražio stanku? Ne, ako nije ništa onda ćemo vam morati dati da obrazložite može da.
Poštovani predsjedniče HS-a.
Jako mi je drago da ste poštovali Poslovnik i da ste mi dali mogućnost da kažem što imam reći. Ali ovo je jako interesantno, dakle predsjednik Vlade ovdje odgovara na evo do sada na 20 i nekoliko replika i onda dođe opet Hrvoje Zekanović i onda opet meni ne odgovori. Jel teško reći da smo zadnji ili predzadnji? Jel to teško izgovoriti? Ali ja ne znam stvarno. Pa kažite mi smo od 27 članica EU predzadnji, gori su od nas Bugari. A po padu ja mislim da smo najgori. Pa jel to problem izgovoriti ovdje? Pa recite to, ok. Jeste li vi odgovorni za to? Niste odgovorni. Pa ne znam netko je odgovoran.
Dakle, poštovani predsjedniče Vlade, ja stvarno sam postavio jednostavno pitanje i mogli ste mi jednostavno odgovoriti ovo što hrvatska javnost to zna i priča bi završila. Ali evo vi niste imali hrabrosti reći da su gori od nas samo Bugari, samo Bugari i po pojedinačnoj potrošnji po stanovniku i po BDP-u po stanovniku, a da imamo najveći pad gospodarski pad u EU.
I ovdje ću još napomenuti onako jako bitnu stvar da hrvatski građani znaju da ćemo mi 2023. godine doći na razinu razvijenosti iz 2008. godine i da mi stagniramo, stojimo na mjestu evo da ćemo stajati 15 godina. Ali čak to nije ni bitno, to hrvatske građane ne zanima, njih zanima, znate što njih zanima, njih zanima gard, a to je vaš gard ovdje i onda vi se ponašate onako s visine, kažete ok, sve u redu imamo gospodarski rast, doći će europski novci koji nisu došli i onda građani imaju dojam, što, da nam je dobro. A nije nam dobro. Budite iskreni i recite da smo u katastrofalnoj situaciji.
Hvala lijepa.
Moram priznati da vas ne razumijem, vi pitate, a odgovore znadete, tako da imate pravo, ali malo je onako neobično.
Stanku ću odobriti nema problema. Prije vas je kolega Borić tražio povredu Poslovnika.
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče.
Kolega Zekanović čl. 238. ne zna se ponašati u sabornici po ko zna koji puta. Znači postavlja pitanja na koja zna odgovore, a drugo nije ni naveo klub u koje ime traži stanku jer je on inače član HRAST-a, a predsjednik Hrvatskih suverenista ušao u Sabor sa Domovinskim pokretom naravno i s HDZ-om kada je mogao, tako da bih molio opomenu jer se nije pozvao na članak.
Kolega Borić vama ću dati opomenu zato što ste zloupotrijebili povredu Poslovnika jer sam ja upozorio kolegu Zekanovića, ali to nije bila povreda Poslovnika.
Izvolite sada traži kolega Zekanović.
Evo ja ću čak i priznati i kolegi Boriću pogriješio sam, ja sam član čak i predsjednik stranke Hrvatskih suverenisti evo da to javnost zna, to uvijek naglašavam ovaj put sam zaboravio reći. A vi predsjedniče HS-a ne morate biti odvjetnik predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću on je mogao to sam odgovoriti odnosno branit se.
Nisam ja odvjetnik predsjednika Vlade nego odvjetnik Poslovnika, tako da morate prihvatiti moju ulogu da ja moram voditi računa o redu u sabornici sukladno onom što piše u našem Poslovniku, a neka se mogu i našaliti to nije bilo zlonamjerno.
Kolega Pavić izvolite.
Hvala lijepa.
Kolega Zekanović povrijedio je čl. 238. na premijeru je da on odgovori na koji način misli da treba, da je do gospodina Zekanovića mi nikad ni bi ni bili u EU. Evo i gospodin Lalovac je rekao koji su efekti krize 2008. bili tada na Hrvatsku koji su danas, da imamo i povećanje kreditnog rejtinga, da imamo sačuvanu zaposlenost, da imamo gospodarstvo koje funkcionira prema tome to su vrijednosti za … /Govornici govore u isto vrijeme./ …
Hvala vam. Kolega Pavić znadete i sami što ste dobili.
Sada ćemo napraviti stanku, osim ako se još neko javlja? Ne. U 12.10 nastavljamo.

STANKA U 12:00 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,12 SATI
Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bi mogli nastaviti.
Sada je na redu poštovana kolegica Glasovac, izvolite.
Hvala vam lijepo g. predsjedniče HS.
Poštovani predsjedniče vlade, u vašem uvodnom izlaganju kazali ste kako kroz ovaj prijedlog proračuna dajete snažnu potporu najugroženijim skupinama društva i brinete o onima najranjivijima.
To je pohvalno, a bilo bi i vjerodostojno da vas prijedlog proračuna ne demantira.
Stoga ja vas pitam, zašto se recimo u razdjelu koji se odnosni na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a znamo da je sustav obrazovanja upravo jedan od najbitnijih za djecu s teškoćama u razvoju jer je to prvi njihov susret sa društvom u cjelini i kroz njega dijele određena iskustva, zašto se recimo baš u tom resoru Ministarstva znanosti i obrazovanja jedine stavke koje stagniraju ili znatno opadaju u odnosu na druge tiču djece s teškoćama?
Pa tako recimo odustaje se od dinamike nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, što je rekao i kolega Kovač, smanjujete za 22% sredstva za odgoj i naobrazbu djece s teškoćama u razvoju u osnovnim školama. Isto tako smanjujete …/Upadica: Hvala vam/…sredstva za pomoćnike u nastavi …/Upadica: Hvala lijepa/…čemu to? Što su vam oni skrivili?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupnice Glasovac.
Kad je riječ o najranjivijim skupinama naša vlada je pokazala i visoki stupanj i socijalne osjetljivosti i konkretnih mjera koje su itekako išle u prilog svima onima koji se nalaze u zahtjevnom i teškom položaju, a osobito smo senzitivni na djecu sa teškoćama i na taj način smo ulagali u jako puno centara i jako puno ulaganja diljem Hrvatske.
Ostajem pri odgovoru vašem kolegi Kovaču da ćemo nakon konzultacija i s ministrom financija i ministrom znanosti vidjeti što možemo napraviti za ovaj centar u Čakovcu.
A što se tiče ostalih aktivnosti koji se tiču pomoćnika u nastavi, ja mislim da smo mi toliko povećali u prošlom mandatu ta sredstva u odnosu na ono što smo zatekli 2016., da i sami vjerojatno znate, a vi ste se nekad bavili tim resorom, koliko su ta sredstva veća, a da ne govorim ova zadnja potpora koja je išla sa 2500 na 4000 kuna za roditelje njegovatelje kao jedan dodatni iskorak u tom smjeru.
Kolega Pavić izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče vlade, htio bi nekoliko europskih tema istaknuti koje su možda bile zanemarene zadnjih tjedana, a imaju itekakvog efekta i na proračun i za ovu godinu i slijedeću godinu.
Prva je isplata 510 milijuna EUR-a za Program Shore, preko 3,8 milijardi kuna koje je nagovijestila i predsjednica Europske komisije nedavno. Ta sredstva su dio programa zaštite radnih mjesta 8 milijardi kuna. Kada gledamo zaposlenost na 22., 29.2. milijun i 542 tisuće, 15.10. milijun i 545 tisuća zaposlenih uz minimalan rast nezaposlenosti.
Druga tema je itekako bitan Program REACT-EU. Jučer je njemačko predsjedništvo najavilo da je postignut politički dogovor, 47,5 milijardi kuna dodatka na ovu omotnicu.
Treće, vrlo bitna zdravstvena unija koju je isto predsjednica komisije najavila koja će pomoći u borbi sa pandemijom. Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Pavić.
Što se tiče europskih sredstava mi smo rekli da smo već u ovoj godini iskoristili sve ono što se moglo, pa i preraspodjelama, i vi ste u tome doprinijeli kao član vlade, dobro se sjećate i mislim da smo kvalitetno iskoristili ova sredstva. Ova sredstva koja se odnose na Program Shore za očuvanje radnih mjesta zasigurno pridonose ovoj našoj politici gdje smo praktički nakon svih ovih skoro 9. mjeseci krize mi na jednakom broju nezaposlenih kao što je to bilo i prije krize, a to je suprotno onim očekivanjima kolega iz tadašnjega SDP-a o 400 000 nezaposlenih, što se naravno nije dogodilo upravo radi mjera koje smo poduzimali kroz i same preraspodjele one do 5% + 2 rebalansa proračuna + brze i učinkovite mjere za očuvanje radnih mjesta, a europska sredstva će nam u idućim godinama omogućiti da reagiramo brzo i da rasteretimo naše proračunske prihode koje ćemo koristiti za …/Upadica: Hvala vam/…te mjere zapošljavanja.
Kolega Hajduković izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče vlade.
Moje pitanje bit će upućeno o brizi koja vlada vodi o istoku Hrvatske odnosno Slavonije i Baranje.
Naime, imao sam taj amandman prilikom prošlog proračuna, imat ću ga i sama. Nije razvidno da je vlada predvidjela sredstva za borbu protiv najezde komaraca. To se možda čini trivijalno nekome tko ne živi u Slavoniji i Baranji, ali najezda komaraca nije samo zdravstvena ugroza nego i ekonomska budući da znatno ometa, pogotovo turističke aktivnosti u ljetnim mjesecima.
Budući da su vam usta puna, vama i vašoj vladi o brizi o istoku Hrvatsku, posebno kroz projekt Hrvatske iako bih ja to nazvao brigom o HDZ-ovcima u Slavoniji i Baranji, zanima me jesu li predviđena sredstva u nekoj drugoj stavci jer znate, predsjedniče vlade, komarci grizu i HDZ-ovce.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Hajduković.
Bilo bi dobro da vi kao zastupnik iz 4. izborne jedinice koji u zadnji tren nije nosio listu, dođete koji put na Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem. Tamo biste vidjeli i čelnike lokalnih jedinica samouprave koji recimo nisu iz HDZ-a, a koji su jako zadovoljni s naglaskom koji smo mi stavili u dosadašnjem mandatu na ovih 18,5 milijardi kuna od kojih je više od 16,5 milijardi kuna već ugovoreno za razvoj Slavonije, Baranje i Srijema i mislim da smo to napravili bez da smo se na neki način teatralno očitovali da će nam se osušiti desna ruka, čini mi se. Vi jako dobro znate na koga ja mislim, možda i njih isto grizu komarci, na ove koje ja mislim.
Znamo da su komarci velik problem, nisu samo problem nažalost u Slavoniji, ljeti su problem i u mnogim drugim županijama i reagirali smo kad god je trebalo i sa županijske razine, a naravno i sa …/Upadica: Hvala/…nacionalne kao potpora, tako će biti i u budućnosti.
Kolega Franković izvolite.
Poštovani predsjedniče vlade, želio bi istaknuti iznimnu važnost kontinuirane pomoći Vlade RH tvrtki Croatia airlines.
Naime, godinama se pričalo o tome treba li nam Croatia Airlines ili nam ne treba, ja sada govorim iz pozicije gradonačelnika Grada Dubrovnika, grada koji nema autocestu i koji sigurno za još neko vrijeme neće imati autocestu. Croatia Airlines predstavlja naš zračni most prema glavnom gradu, ali i prema drugim međunarodnim destinacijama. Zato je iznimno važno da Vlada nastavi pomagati ovo državno poduzeće kako bi taj zračni most građanima Grada Dubrovnika otvorio prozor u svijet i kako ne bi bili otok.
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Franković.
Kada je riječ o Croatia Airlines mi smo i u skladu s onim što radimo u komunikaciji notifikaciji prema Europskoj komisiji donijeli odluku o davanju državne potpore prošli petak u iznosu od 88,5 milijuna kuna, mislimo da je to važna potpora. Hrvatska je turistička zemlja bila je jučer i danas je, bit će i nakon krize covida-19 zbog toga želimo imati svoga nacionalnog avioprijevoznika kojem je to bila i 30. obljetnica nedavno.
Upravo i na tom tragu i računajući važnost turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji možemo reći južnije od Ploča jer je to točka gdje završava autocesta u ovom trenutku, znamo koliko je to za vas bitno i mislimo da ćemo tu osigurati sve da iduća sezona ako bude cjepiva se polako vrati na brojeve koji će vama omogućiti normalno gospodarstvo. A vjerujem da st zadovoljni na koji način smo uspjeli pomoći i vama i drugim jedinicama lokalne samouprave zbog manjih prihoda u ovoj godini u razdoblju koje je pred nama.
Hvala vam.
Ovdje na popisu imam kolegu Bileka, vidim da nije na, javili ste se jel? Onda izvolite vi ste prije kolegice Juričev Martinčev.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora.
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade.
Pa u uvodnom izlaganju ste spomenuli kompenzacijske mjere za jedinice lokalne i regionalne samouprave, nakon vas je gospodin potpredsjednik Vlade spomenuo i Fond za izravnavanja što se tiče JLS-a. Pa mene upravo zanima osim tih mjera imali smo još kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i jedan dio natječaja koji je pomagao u jedinicama lokalne samouprave da bi se mogli kandidirati za europske fondove odnosno učešće za europske fondove, pa me zanima šta će biti s time u idućim godinama jer su bile najave da će to ići jer znamo da imamo gotovo nešto više od 23 milijarde mogućnosti povlačenja sredstava EU. Mnogo od tih projekata su upravo namijenjeni razvoju područja koja nisu dovoljno razvijena u RH, a mnogi od naših jedinica lokalne samouprave nisu možda financijskog kapaciteta dovoljnih za povlačenje tih sredstava, a da ne kažemo da se radi o osnovnim sredstvima za vodovod, kanalizaciju i nešto što znači uvjete života na tim područjima.
Hvala.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Bilek.
Točno je, jako je važno da smo prije svega u ovim pregovorima koji su bili završeni u srpnju i koji su u konačnici za Hrvatsku rezultirali sa 23,5 milijardi eura plus ovih 683 pa dolazimo do ona 24,2 mislim na sredstva iz EuSef-a za pomoć Gradu Zagrebu za saniranje šteta od potresa, da smo uspjeli ako se sjećate uz potporu nekih drugih članica ispregovarat da nacionalna komponenta ne bude 25%. Dakle da je bilo 25% bilo bi osobito nama kao novoj članici teže i ta činjenica nije 25 nego je 15 je jako blagotvorna za cijelo iduće desetljeće za Hrvatsku. nekako smo to olako zaboravili, ali to je bio jedan od naših strateških ciljeva u pregovorima o novom VFO-u.
Mi ćemo sukladno mogućnostima nalaziti sredstva da pomognemo našim jedinicama lokalne i područne samouprave upravo da financiraju taj svoj udio pri realizaciji projekata i više nego što je to bilo do danas jer je to dobro i korisno.
Hvala vam.
Sada će kolegica Juričev Martinčev replicirati.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Vlade.
U svom izlaganju govorili ste između ostalog o tome kojem segmentu našeg društva ste u 2020. godini, na koji način i koliko pomogli. Ja bi ovom prilikom vam se želila zahvaliti i pohvaliti Vladu RH koja je sa 1,34 milijarde podmirila dugove veledrogerijama koje su imale naše bolnice i tu je između ostalog i Opća bolnica Šibensko-kninske županije dobila više od 21 milijun kuna iako je jedna od tri županijske bolnice koja nema dugovanja starija od 365 dana.
Naime, ovaj put ste se vodili kriterijem da se podmiri 40% dugovanja starijih od 60 dana, uvažavajuće limite, učinkovitost rada te stupanj korekcije režima. Mislim da je to izuzetno ispravno, dobro i ovom prilikom vam se zahvaljujem jer do sada sve bolnice koje su imale dugovanja manja od 365 dana nisu dobijale sredstva.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupnice.
Mislim da ste dobro spomenuli ovu novu logiku redistribucije tih sredstava za županijske bolnice. Naime, nije dobro da se rebalansom samo nagrađuje one koji su u jako dubokom offsideu, ovaj put smo nastojali naći kriterije kojima ćemo pomoći onima koji odgovornije posluju i na vrijeme plaćaju svoje obaveze u konačnici i realiziraju poslove sukladno limitima koji su im predviđeni.
U svakom slučaju pitanje funkcioniranja zdravstva, reforme zdravstva, iznalaženja načina za smanjivanje troškova, iznalaženje načina za učinkovitiji zdravstveni sustav i dalje dostupan jer mi živimo u tradiciji i praktički izrazito dostupnog zdravstvenog sustava i opsega prava mora biti jedna od temeljnih zadaća i reformi kojom će se baviti ova Vlada u sljedeće četiri godine. Imam dojam da su u Šibensko-kninskoj županiji sada situacijom ovom zadovoljni.
Hvala.
Hvala vam.
Sada je na redu kolega Tomašević.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Spomenuli ste predsjedniče Vlade i vi i ministar financija da se oko pet milijardi kuna se očekuje iz Fonda solidarnosti EU za obnovu Zagreba i okolice nakon potresa, međutim koliko znam taj novac nije predviđen za obnovu privatnih zgrada. A prema podacima ministarstva 90% zgrada oštećenih u potresu su upravo privatne zgrade.
E sad, zanima me koliko u proračunu za sljedeću godinu je predviđeno ukupno novca za obnovu privatnih zgrada i koliko od tog novca dolazi iz općih prihoda države jer podsjećam da se država obvezala prema zakonu koji smo usvojili financirati 60%, a u nekim slučajevima za socijalno ugrožene građane i 80% obnove pa me zanima kako je moguće …/nerazumljivo/… znači o kojem iznosu se radi i kako je moguće takva dinamika s obzirom na dinamiku koju građani očekuju slijedeće godine vezano za obnovu …/Upadica: Hvala vam./… a posebice oni koji su ostali bez svojih domova.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa.
Dobro razumjeli da su ova sredstva koja dolaze iz EUSF-a sredstva koja se koriste uglavnom za javne institucije, to smo stalno komunicirali i govorili, dakle oni se odnose i na infrastrukturu i na zgrade u zdravstvu, školstvu, kulturi itd., baštini sve se to može financirati ovim sredstvima. Postoji jedna bitna razlika, volio bih da o tome vodite računa, mislim da vi to znate da su ove javne institucije ove koje sam nabrojao velike zgrade, sa ogromnim oštećenjima, velike, one su možda male u broju koliko ih je u odnosu na postotak jedinica ali su jako voluminozne u smislu šteta tako da i o tome treba voditi računa. Kad je riječ o privatnim zgradama mi ćemo naravno držati našu obavezu onoga kako smo rekli u zakonu, zbog toga postoji ovaj fond sa posebnim ravnateljem, sa vijećem, sa mjerama koje smo donijeli koji će iznalaziti sredstva između ostaloga i kroz kreditiranje i banaka vrlo povoljno plus dio koji se odnosi na 240 miliona u ovoj godini …/Upadica: Hvala vam./… milijarda u idućoj za privatne, to je samo mali dio toga.
Hvala.
Sada idemo kolega Marijan Pavliček, dakle video vezom, izvolite kolega Pavliček, postavite pitanje odnosno replicirajte.
Poštovani premijeru, lijep pozdrav evo svima iz Vukovara, imam jedno pitanje. Ovaj proračun za mene je lista lijepih želja i čovjek bi pomislio da u Hrvatskoj teče med i mlijeko, a daleko smo od toga, znate i vi, znamo i svi mi jer kad usporedite prihodovnu stranu i rashodovnu stranu sa proračunom za 2020. godinu prije korona pandemije čovjek bi rekao da se kod nas ništa ne događa. Osim toga, posebice me strah što je veliki dio tih sredstava europska sredstva koja se nalaze u Bruxellesu, a ne u rizici u Zagrebu, ali posebice me evo u proračunu žalosti što nisam vidio ni jednu istinsku stavku za demografsku obnovu Hrvatske. Znate i vi i mi da bez demografske obnove RH se svima nama crno piše posebice geografski opustošenim krajevima Slavoniji, Baranji i Srijemu.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Pavliček, budući da vi dolazite iz Vukovara ja sam siguran da vi jako dobro znate koliko je hrvatska Vlada u proteklom mandatu učinila za Vukovar. Nastojali smo da to napravimo u suradnji sukladno obavezama koje smo preuzeli na sjednici Vlade 17. studenoga 2016. održane u Vukovaru plus niz aktivnosti kroz fond za razvoj grada Vukovara, niz aktivnosti za infrastrukturu, niz i u simboličkoj naravi i u očuvanju radnih mjesta, stambenom zbrinjavanju i u ostalim područjima koje su u biti sve usmjerene ako želite i na dodatni plus i poticaj za demografsku revitalizaciju istoka Hrvatske pa i samoga grada Vukovara, a što se tiče demografskih mjera one su prožete kroz aktivnosti svih resora, od sredstava za sufinanciranje stambenih kredita kroz Ministarstvo državne imovine i graditeljstva pa do poreznih rasterećenja koja idu kroz Ministarstvo financija …/Upadica: Hvala./… ili mjera koje će poduzeti Središnji državni ured za demografiju.
Hvala.
Sada idemo na zastupnike i zastupnice koji su bili u drugim dvoranama. Prva je na redu poštovana kolegica Grman Kizivat.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Gospodine Plenkoviću u 6. mjesecu kada ste pod navodnicima pobijedili koronu u svom predizbornom programu Sigurna Hrvatska obećali ste da ćete između ostalog delimitirati rodiljne naknade za drugih 6 mjeseci. To ste isto obećavali i 2016. u programu Vjerodostojno. Dakle, ispravite me ako griješim ide peta godina da sigurno i vjerodostojno ne izvršavate svoje obećanje. Da li možda čekate popis stanovništva iduće godine da vidite koliko nas nema pa da počnete poduzimati prave demografske mjere? Moje pitanje glasi kada ćete delimitirati rodiljne naknade, ne koliko ćete ih povećavati nego da li ćete ih delimitirati kako ste obećali i da vam Covid kriza ne bude izgovor jer je obećanje puno starije od početka krize? Na djeci ne treba štedjeti, slažete se?
Izvolite odgovor.
Pa ja mislim da poštovana zastupnice vi ćete se sjetiti da iznos koji je bio u vremenima vaše SDP-ove bio 2.600 kuna. Znate koliko je sada? Koliko? A malo je više kolegice, 5.600 mi smo to povećali za 3.000 kuna, dakle za 3.000 kuna, na taj način smo mnogima praktički već došli u ravninu koju je bila ono što nazivamo delimitacijom, a smjer daljnjeg jačanja prava će ići i u mandatu koji je pred nama.
Hvala.
Kolega Grmoja izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče, evo žao mi je što je Vlada odbila prijedlog MOST-a da se rastereti naše poduzetnike i obrtnike ukidanja članarine za HOK ili HGK, ja ću biti konstruktivan ja ću vam dati dva prijedloga kako povećati prihodovnu stranu proračuna, naime studija Europske komisije iz 2013. procijenila bi da bi vrijednost ulova ribe ako bismo proglasili isključivi gospodarski pojas porasla za 31 milijun EUR-a godišnje od čega bi znatan dio završio u našem proračunu. Evo, ovaj ja vas molim da prihvatite prijedlog MOST-a da se proglasi isključivi gospodarski pojas, a druga stvar, evo tu je i ministar Marić, nesrazmjer imovine, mi svi znamo da vi nemate veze sa Sanaderovim HDZ-om da naš predsjednik sabora nema nikakve veze, da gospodin Bačić nema veze, da gospodin Borić nema veze, pa kad nemate veze promijenite zakon da možemo istraživati i to razdoblje, a ne samo zadnjih 6 godina i tako uprihoditi …/Upadica: Hvala lijepa./… znatna sredstva u proračunu.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa. Što se tiče vašega prvoga pitanja to sam već odgovorio vašem kolegi iz stranke na početku ovih replika, što se tiče ovoga drugoga pitanja sve institucije imaju sve mehanizme i sve alate da rade i istražuju bilo kakvu nezakonito stečenu imovinu.
Hvala.
Kolegice, povreda Poslovnika? Izvolite povredu Poslovnika.
Poštovani premijeru bio sam u jednom dobrom duhu i konstruktivnom tonu, dakle ja bih vas upozorio da ne obmanjujete hrvatsku javnost, povrijedili ste članak Poslovnika iako se on na vas ne odnosi, ali da je to učinio zastupnik vi ste iznijeli jednu laž. Naime, vaša Vlada je ukinula da Porezna uprava može istraživati nesrazmjer imovine nesrazmjer imovine za cijelo razdoblje, ne znam, do 2005., kako je bilo. Vi ste stavili u zakon da može samo za zadnjih 6 godina, time ste .../Upadica: Hvala kolega./... ekskulpirali ovo ćaćino doba.
Hvala lijepa kolega Grmoja. Znadete i sami da ste replicirali, a ne tražili povredu Poslovnika, pa dobivate opomenu.
Kolega Pavić, ja sam već dao opomenu kolegi, tako da ne vidim razloga da sad i vi tražite povredu.
Htio bih iskoristiti jer kolege iz Mosta konstantno krše čl. 238., vrijeđaju premijera, vrijeđaju Vladu, to nije način na koji se raspravlja o proračunu. Upravo tema je proračun, čl. 238. govori jasno da se treba govoriti o temi.
Kolega Pavić, dobivate sada i drugu opomenu zato što nije došlo do povrede Poslovnika, jer sam dao opomenu, dakle, to je bilo sasvim dovoljno, ono što ste vi kazali, nije bilo potrebno.
Kolega Grmoja, dao sam opomenu kolegi Paviću. Izvolite, ali, izlažete se riziku da ćete dobiti i vi drugu opomenu. Izvolite.
Kolega Paviću, povrijedili ste čl. 238. Ja nikoga nisam vrijeđao, ja sam bio jako blag, ne znam kakav vama, kakav vi pristup volite, vi volite parfeme, nekakav finiji pristup i to, ali ja sam potpuno bio uglađen i fin. Znači ne znam kakav pristup vi volite.
Da. Nisam. Ne, premijer je iznio neistinu, da. Iznio je neistinu jer porezna uprava ne može istraživati cjelokupno razdoblje do 2005. nego samo 6 godina.
Kolega Grmoja, opomena br. 2, to je potpuno jasno.
Idemo dalje. Sada je na redu kolegica Orešković, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, Hrvatska je prožeta i protkana korupcijom od vrha do dna i no way da imate bilo koji argument kojim to možete poreći ili me uvjeriti u suprotno. Mene zanima jeste li spremni u okviru nove strategije suzbijanja korupcije uvesti punu fiskalnu transparentnost, što znači puni prikaz svih pojedinačnih uplata i isplata na razini svih državnih tijela, svih ministarstava, svih agencija, svih izvanproračunskih fondova, i to na temelju razrađenog prijedloga kojeg će uputiti oporba ili će tvrdnje Darija Hrebaka, da je ušao u koaliciju s HDZ-om zbog toga što ste mu obećali borbu protiv korupcije i transparentnost, ući u kronike političke naivnosti?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa, što se tiče transparentnosti, što se tiče informiranja javnosti o svim aktivnostima koje se odnose na trošenje proračunskih sredstava, ja mislim da smo napravili veliki iskorak i u dosadašnjem mandatu, vi kao što znate sukladno strateškom planiranju, dogovoreno je da Ministarstvo pravosuđa krene u aktivnosti za izradu novoga antikorupcijskoga plana za iduće razdoblje.
Ministar pravosuđa ima zadaću da oformi radnu skupinu i da ta radna skupina pripremi akcijski plan mjera koji će obuhvatiti sve ono što smatramo da je bitno da se suzbije korupcija u hrvatskom društvu, kao jedan negativni fenomen kojeg osuđujemo.
Kolegica Benčić, izvolite, sada ste vi na redu.
Poštovani premijeru, evo kad smo kod korupcije, smatrate li da je adekvatan iznos od 14,5 tisuća kuna koje ste u proračunu predvidjeli za Vladinu borbu suzbijanja i implementacije strategije suzbijanja korupcije, posebno imajući u vidu to da je g. Bačić rekao da je HDZ stjegonoša borbe protiv korupcije. Meni se čini da sa 14,5 tisuća kuna ne možete ni taj stijeg kupiti.
Isto tako bi vas pitala, da li vam se čini da bi bilo pametno da ukupnih 18 milijuna kuna platiti proračunu RH zbog svoje odgovornosti za korupcijsku aferu FIMI medija da, primjerice iskoristimo i na toj poziciji i dajemo nekakve značajnija sredstva za implementaciju strategije suzbijanja korupcije jer je nevjerojatno da uopće tu stavku imamo u proračunu, ako smo za nju izdvojili samo 14,5 tisuća kuna, što je manje od plaće saborskog zastupnika.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepo zastupnice Benčić.
Što se tiče strategije suzbijanja korupcije, ja pretpostavljam da vi razumijete da to je posao koji je međuresorni, koji uključuje redovite aktivnosti niza resora. Možda vam nije poznato, ali recimo, USKOK se bori protiv korupcije .../Upadica se ne čuje./... policija se bori protiv korupcije, sudovi osuđuju nekoga tko je eventualno osuđen za kaznena djela koja imaju koruptivni karakter. Sve su to sredstva koja dolaze iz proračuna.
Što se tiče aktivnosti Vlade i akcijskih planova i svega onoga što smo napravili, osobito kad je riječ primjerice, o posebnim aktivnostima u trgovačkim društvima, dakle u pogledu javnoga upravljanja, to su stvari gdje smo napravili velike iskorake, napravili edukacije, napravili kodove ponašanja, kodekse ponašanja u javnim tvrtkama i na tom tragu ćemo nastaviti međuresorno, kao i do sada.
Sada je na redu kolegica Opačak Bilić, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, moje pitanje bit će usmjereno na dječji doplatak i siromaštvo djece u Hrvatskoj. Ustav RH trebao bi posebno štititi obitelj, djecu i siromašne, no činjenica je da je u Hrvatskoj relevantna stopa siromaštva djece iznosi gotovo 20% i još puno toga ima, ali imam samo minutu, pa ću se usredotočiti na sljedeće, a to je da se u vašem predizbornom programu sigurne Hrvatske obećali udvostručenje iznosa dječjih doplataka, no to se nije dogodilo niti je uvršteno u proračun.
Da, povećan je broj djece koji na njega imaju pravo i da, SDP je poslao u proceduru prijedlog izmjena Zakona o doplatku na povećanje dosadašnjeg iznosa za 50%. No kada građani RH i roditelji, vidjevši da taj dio niste uvrstili u proračun za naredno razdoblje mogu očekivati da će doći na red izvršenje obećanog?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa. Meni je drago da brojni zastupnici SDP-a tako temeljito proučavaju HDZ-ov izborni program i program Vlade, ono što je sasvim jasno i u konačnici, tako je bilo i napisano, sve te mjere su predviđene za 4-godišnji mandat, niti u jednoj rečenici to se ne podrazumijeva u prvoj godini mandata, a posebno ne da baš sve realiziramo u izvanrednim okolnostima kada smo morali iznalaziti rješenja za financijsku konstrukciju i proračuna i za pomoć privatnom sektoru i za povećanje plaća u javnoj i državnoj službi i za povoljno zaduživanje i za zadržavanje investicijskog kreditnog rejtinga i za korake prema euru. Dakle, sve te aktivnosti će doći na dnevni red, al ne mogu baš sve biti u prvoj proračunskoj godini koju ova vlada predlaže. Ja vjerujem da je svakome ko, realno gledana okolnosti u kojima se danas nalazimo, to sasvim razumljivo.
Kolega Pavić, izvolite.
Poštovani predsjedniče vlade, spominjali ste uštede koje ste uspjeli provesti, kao i rasterećenja poduzetnika koja ćete provesti u 2021.g., što naravno podržavamo, ali nismo za smanjivanje sredstava u proračunu na stavkama na kojima to stvarno i nije moguće.
Ja bi upozorio na jednu stavku koja se tiče Veleučilišta Hrvatsko zagorje i Krapina, vi ste sa time upoznati.
Naime, radi se o tome da ste u proračunu planirali 2,5 milijuna kuna za osobne dohotke i oko milijun kuna za naknade vanjskim predavačima.
Stvarni troškovi tog veleučilišta na nivou godine su oko 5 milijuna i 900 tisuća kuna, pa odavde proizlazi da zapravo nedostaje otprilike 2 milijuna i 400 tisuća kuna.
Podsjetio bi da postoji još jedan dug. Znam da to nije direktan dug vlade nego je to dug bivših osnivača, ali neko ga treba nadoknaditi s obzirom da se radi o dugu koji je prema predavačima, pa bi vas molio da se prihvati amandman kojeg ću podnijeti, koji će osigurati nesmetani rad veleučilišta.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa.
Što se tiče Veleučilišta u Krapini, mi smo već i prošle godine bili iznalazili rješenja koji će u biti pa riješit jednu, kako bi to rekao, rezidualnu situaciju koja nema odgovornosti ni sa vladom, ni sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja već sa osnivačima, ali smo shvatili koliko je Veleučilište u Krapini važno za Krapinsku županiju i za sve one koji ga pohađaju, za u konačnici rezultate koje proizvode, pa ćemo u dogovoru između ministra financija i ministra znanosti i obrazovanja nastojati naći rješenja da se zatvore na odgovarajući način obaveze koje su preostale.
Idemo na zadnju repliku za predsjednika vlade, kolega Demetlika izvolite.
Hvala.
Poštovani predsjedniče vlade, vi često pozivate na suradnju i konsenzus kod ključnih, kod donošenja ključnih dokumenata za RH.
Državni proračun je sigurno jedan od tih temeljnih dokumenata koji definira razvoj RH za narednu godinu. I u vašem izlaganju rekli ste i podržali upravo doprinos i sudjelovanje svih zastupnika da donesemo kroz raspravu što kvalitetniji proračun.
Mene zanima slijedeće, da li ste konačno odustali od starog običaja, lošeg običaja ili istrošenog modela da se proračun donosi nadglasavanjem većine u saboru ili ćete prihvatiti prijedloge one koji su konstruktivni i realni i razumni kako bi se upravo onaj visoki standard kojeg ste spomenuli, nadopunili, a da nije to samo 3 tjedna upućivanja materijala saborskim zastupnicima? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
g. Zastupniče Demetlika, ako sam ja dobro shvatio ova 3 tjedna vi doživljavate kao pozitivnu tekovinu. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…E, to je dobro, to je, pa ćete vi to kolegama reć da je to dobro.
Što se tiče amandmana, evo danas je rasprava, znate i sami kako već ide poslovnički, tu imate nekoliko dana za podnošenje odnosno mi za razmatranje amandmana koji će pristići, svaki ćemo amandman vrlo ozbiljno sagledati, kao što radimo inače. Vidjet ćemo što eventualno iz vašega kuta djeluje bolje nego što smo mi sa naše razine predlagatelja uspjeli pripremiti i ukoliko se nađe prostora da se određeni amandmani usvoje, mi ćemo to nastojati prihvatiti, ali budući da ne znam na što točno u ovom trenutku mislite, teško mi je ovako a priori kazati, u svakom slučaju svaki amandman dobit će pozornost temeljitu i s tehničkog kuta gledanja i sa financijskog i u konačnici svrhovitosti i cjeline proračuna kako je predložen. Hvala.
Zahvaljujem predsjedniku vlade.
Molio bi gospođu samo da obriše govornicu i neka se pripremi potpredsjednik i ministar financija poštovani Zdravko Marić.
7 replika ima potpredsjednik vlade, prvi je na redu kolega Zurovec.
Hvala vam.
Poštovani ministre, htio bi samo istaknuti da je realno ono što ste naveli, novac za HZZO je realno, s obzirom kakva je učinkovitost, takoreć bačen novac.
Također me zanima što se tiče same lokalne i regionalne samouprave, da li vi mislite da će se onda povećati udio u BDP-u lokalne i regionalne samouprave iznad 7% s obzirom na ove reforme?
Također bih istaknuo da bi trebali možda malo više slušati Udrugu poduzetnika s obzirom na njihove, mogu reći i oštre primjedbe koje smatram da bi trebale sačuvati ipak gospodarstvo jer oni su ti koji su pokretači, koji nas hrane.
Također, evo u nekoliko navrata smo na Odboru za financije pričali oko rashoda za zaposlene, vidimo da oni rastu, a sami ste rekli da bi se ipak trebala ta masa plaća smanjiti, pa me sad zanima, pa nije valjda da vas premijer ili vlada ne slušaju, ipak ste glavni financijer u vladi? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče, pa evo krenut ću od ovoga zadnjega.
Što se tiče mase plaća, dakle mislim da trebamo prije svega govorit, to ću ponovit i svoje riječi od prije, o kvaliteti i usluzi koju dobivamo za tu masu plaća. Mi smo sve ovo vrijeme pokušavali i dalje pokušavamo balansirati između naravno mogućnosti i samih, neću reć samo potreba i želja nego onoga što smatraju i sindikalni predstavnici, ali i naši zaposlenici da je realno i moguće.
Pa ću ponoviti da i sa 1.1. i ovim dogovorenim povećanjem od 4% praktički govorimo o povećanju pojedinačnih plaća odnosno osnovice plaća za gotovo 20%.
Što se tiče preporuka Udruge poduzetnika kao i drugih aktera gospodarstva, sigurno da ih uzimamo u razmatranje. Naravno slična se na neki način koncept može reći, a to je balansiranje onoga što je moguće i ono što na neki način jesu želje. Međutim, mislim da su svi itekako bili svjesni da upravo je ova pandemija pokazala na koji način i kako gledamo na samo gospodarstvo. …/Upadica: Hvala vam/…To ćemo raditi i dalje. Hvala lijepo, pardon.
Kolegice Perić, izvolite.
Poštovani ministre, spomenuli ste u Zakonu o izvršavanju beskamatni zajam koji je odobravan JLS-ovima i HZZO-u i vidimo da je taj zajam korišteno preko 198 jedinica. Mislim da je to jako dobro i sam postupak koji ste predvidjeli i u novom Zakonu o izvršavanju jer je vidljivo da su jedinice na taj način mogle lakše pratiti i održavati likvidnost, a osim toga, država je kao što vidimo i u zadnjih nekoliko dana, zapravo ima toliki rejting da je omogućila kvalitetno da ima raspoloživa sredstva kojim može podržati, zapravo, opstojnost jedinica lokalne samouprave.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice i vama na replici i komentaru. I vi kao dugogodišnji ja bih rekao, čelnik i onaj koji se bavi sa lokalnim proračunima, a sada i na čelu saborskog Odbora za državni proračun i financije, dobro je da ste i vi naravno, kao i brojni drugi, ne samo članovi samog odbora, nego ono što mi je drago, i lokalni čelnici koji su saborski zastupnici, nevezano na poziciju ili opoziciju, prepoznali da je Vlada na adekvatan način i praktički samoinicijativno krenula u ovom smjeru da se odmah omogući ta mogućnost davanja tih beskamatnih zajmova jer smo odmah procijenili da će likvidnost za ovu godinu biti izuzetno zahtjevna, a da ako će itko doći, koliko je moguće, lakše do te likvidnosti, da će to biti centralni proračun i upravo zato smo išli u tom smjeru, i interes lokalne samouprave, HZZO-a i sličnih je naravno, potvrda da smo dobro napravili.
Sad sam maloprije prezentirao i same izmjene, do kraja godine očekujemo još nekakvih dodatnih 500-tinjak milijuna kuna novih zajmova koji ćemo odobriti, koji od gradovima, općinama i županijama su od presudne važnosti.
Hvala.
.../nerazumljivo/... sada je na redu poštovani kolega Habijan, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora, poštovani ministre.
Evo, jučer na stranicama Vlade RH objavljen jedan tekst na kojem se između ostalog, spominju projekti koji su financirani putem EU fondova, poput izgradnje Pelješkog mosta, opremanje bolnice, izgradnja bolnica, razvoj zračne luke Dubrovnik, tu je spomenut i kampus FOI-a u Varaždinu. Činjenica je da je zahvaljujući upravo ovoj Vladi i ministarstvu i korištenje EU fondova sagrađen novi studentski restoran u gradu Varaždinu, da je izgrađen i studentski dom novi, međutim, još uvijek čekamo izgradnju ovoga konkretno, kampusa u gradu Varaždinu. Tu moram istaknuti, nažalost, traje od 2012. g., gdje je zapravo SDP-ova Vlada nije uspjela s EU komisijom ispregovarati i izgradnju same infrastrukture za studenske kampuse.
Pa evo, molim vas, da li u novom proračunskom razdoblju možemo očekivati u dogledno vrijeme da se krene s tim projektnom?
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo. Da, upravo i naglasak na još bolju i kvalitetniju apsorpciju fondova će biti i u ovom trogodišnjem razdoblju, a tim više kada govorimo o sustavu obrazovanja i znanosti i općenito svega onoga što je ulaganje u budućnost. Dakle u mlade i u budućnost. Tako da i taj dio sigurno i kolega Fuchs i mi svi skupa u Vladi, naravno da ćemo posebno voditi brigu.
Iskoristit ću preostali dio moje replike da na neki način povežem ovo što ste vi rekli sa nekim prethodnim i replikama i predsjedniku Vlade i općenito što smo do sada čuli, tu je kolega Lalovac iznio jedan jako dobar prijedlog, ali na neki način, mogu reći, poglavito, ovo je za nove zastupnike koji možda danas prvi puta i vide sam Državni proračun i njegov, na neki način sastavni dio, ima jedan dokument koji se zove obrazloženje proračuna, to je jedan kratki, na 20 i nešto stranica dokument koji vrlo, vrlo lijepo i jasno razdjeljuje ono što se financira iz tzv. općih izvora u odnosu na EU fondove i mislim da je .../Upadica: Hvala./... to dobro za pogledati, konkretno, stranica 17 pa ćemo .../Upadica: Hvala./... tijekom rasprave malo još detaljnije o tome.
Hvala.
Kolega Mandarić, izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Još jednom bih iskoristio priliku i naglasio važnost i projekta Slavonija, ali i budućih najavljenih projekata i za Zagoru i Liku, Banovinu i druge, no uz taj projekt ima još jedan drugi koji nema svoj naziv, a koji je uvelike pomogao obnovi i razvoju na područjima nerazvijenih jedinica lokalne samouprave u razvoju, ne samo komunalne infrastrukture, nego šire društvene, infrastrukture u kulturi, sportu, obrazovanju, predškolskom odgoju, a to su zapravo Vladine politike fiskalnih izravnanja i politike kompenzacijskih mjera prema jedinicama lokalne samouprave koje su ispod onoga prosjeka. Pokazalo se unazad nekoliko godina da je model i više nego uspješan, da jedinice lokalne samouprave mogu biti motori razvoja upravo takvih infrastruktura i onda rade i što vidimo da i u 2020. g., 2021. g. u proračunu predviđeno je 2 milijarde kuna upravo za kompenzacijske mjere, mislim da će to pomoći i to trebamo ubuduće što više toga.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče. Pa evo i na taj način i vi potvrđujete zapravo da Vlada i centralni proračun i na taj način, ne samo u vidu reakcije kada je izbila pandemija, kao što je uvažena zastupnica Perić rekla, ali gledamo i cijelo ovo vrijeme upravo proračune lokalne samouprave, ja to volim na neki način i pojednostaviti i reći da bi bilo zapravo i na neki način suludo zanemariti proračune lokalne samouprave jer su sastavni dio proračuna opće države i javnog duga.
Išli smo ponovo s jednim prijedlogom za koji smatramo da je sustavniji pristup. Imali smo, naravno i neke aktivnosti koje su u proteklim godinama značile izravnu kompenzaciju, ovaj put smo se odlučili na ovaj sustavniji pristup, da taj fond izravnanja koji i vi dobro govorite i čija je osnovna namjena, da upravo i financijski djeluje na ravnomjerniji razvitak svih naših regija, gradova, općina, županija i da jednostavno ne zakinemo njihove žitelje upravo u provedbi onih ključnih mjera. Tako da ćemo na tom tragu, i ja sam siguran, uskoro i raspraviti .../Upadica: Hvala vam./... kada dođe zakon u sam Hrvatski sabor.
Hvala. kolegice Jeckov, izvolite.
Zahvaljujem poštovani g. ministre.
Svi znamo koliko nam je razvoj poljoprivrede neophodan i važan. Ja vas molim da prokomentiramo činjenicu, odnosno da vi prokomentirate da je 85 milijuna predviđeno za ruralni razvoj, 107 milijuna kuna je predviđeno za ribarstvo, govedarstvo, proizvođače šećerne repe, a 61 milijun kuna odlazi na dugove i sudske presude.
Ja vas molim, radi javnosti i radi prisutnih da nam objasnite o čemu se tu zapravo radi kada nam je potreban 61 milijun kuna za navedeno.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvažena zastupnice. Dobro ste apostrofirali isto ove namjere naše da kako iz općih, dakle, naših izvora novca poreznog obveznika, ali isto tako i europskih sredstava, što je moguće više usmjerimo upravo u područja ruralnog razvitka, poljoprivrede, svega onoga što će osigurati, s jedne strane malo prije spomenutu temu ravnomjernijeg regionalnog razvitka, ali isto tako mislim da smo svi itekako svjesni koliko je važna hrana, koliko je važna poljoprivreda i samodostatnost mislim da je ova pandemija najbolje pokazala.
Referirali ste se jako dobro i na ove sudske presude, ja sam o tome nešto govorio kod predstavljanja samog rebalansa, do kraja godine samo koliko moramo osigurati na različite načine, konkretno radi se manje-više u pravilu o određenim nepravilnostima u povlačenju sredstava iz nekakvih prijašnjih godina pa se onda dugo to i čekalo i između ostaloga i sudska praksa je takva da kada u konačnici završi nerijetko imate i veći ishod, rashod za kamate u odnosu na samu glavnicu …/Upadica: Hvala vam./… i zato je potrebno naravno voditi brigu o svim tim instancama.
Hvala.
Hvala ministre.
Idemo sada još 2 replike za kolege koji su bili u drugim dvoranama, prvi je kolega Miletić, izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Jandrokoviću, poštovani ministre Mariću prije nekih mjesec i pol dana odnosno točnije 5. listopada uputio sam vam zastupničko pitanje na temu proračuna, procjene proračuna i što će napraviti ova nova reforma u smislu Primorsko-goranske županije, Istarske županije, proračuna lokalne samouprave. Do danas odgovor nije stigao, nije dostavljen. Jeste li uopće napravili takvu analizu i kako će primjerice ova reforma utjecati evo na proračun trećeg grada u RH, konkretno na Rijeku. Kako da raspravljamo o državnom proračunu, kako da raspravljamo o jednoj ovako važnoj temi ako nemamo sve podatke, ako nemamo sve analize, želim precizne brojke i zato vas molim nemojte me dovoditi u opasnost da ne mogu glasovati o proračunu, da ne mogu podržati reformu bez konkretnih, preciznih podataka. Molim vas da ih kažete sada ili da mi ih dostavite.
Hvala.
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče, naravno da ćemo odgovoriti na vaše zastupničko pitanje ovoga sa detaljima i pretpostavljam kad kažete reforma mislite na onaj porezni dio i što bi to eventualno značilo, dakle referirat ću se i povezati odgovor na vašu repliku sa ovim prethodnima. Dakle, gradovi i općine prema novom prijedlogu njihov udio se povećava sa 60 na 74%, županijama sa 17 na 20, a onih preostalih 6% ostaje ovako kako je istim tim gradovima, općinama i županijama u odnosu na ovoga decentralizirane funkcije. Sav onaj dio koji je ostao taj fond izravnanja će državni proračun na sebe preuzeti, a ići će za gospodarski slabije gradove, općine i županije. Obzirom da spominjete Rijeku i Istru tamo je u apsolutnom i relativnom broju manji, manje onih koji su ispod razine razvijenosti međutim gledano sve skupa niti jedna općina, grad ni županija kad gledamo ukupne efekte ne bi trebala biti u minusu. To je bilo načelo sve ovo vrijeme o kojem smo govorili.
Hvala vam.
Idemo na zadnju repliku, za ministra financija poštovani kolega Totgergeli, izvolite.
Hvala predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, potpredsjedniče Vlade prvo bi konstatirao da je proračun planiran tako da maksimalno pomogne održivosti našeg gospodarstva, očuvanju radnih mjesta pogotovo 2021. onda 2022. i '23. i rastu radnih mjesta, zaposlenosti. Međutim, ono zbog čega sam se javio je financijski plan Hrvatskih cesta, naravno da ovdje kad izlažete ne možete svaki program detaljno objasniti. Moram konstatirati da u financijskom planu Hrvatskih cesta na stavci program gradnje brzih cesta ta stavka u 2021. godini raste 325% u odnosu na 2020. godinu i tu se planira 447 miliona kuna, 2022. 502 miliona kuna i u toj stavci su predviđena izgradnja brze ceste između ostalog i prema Bjelovaru, ali isto tako i prema Koprivnici i prema Virovitici i zbog javnosti mislim da je to važno naglasiti.
Hvala.
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvaženi zastupniče, evo to je više ja bih rekao komentar i dobro ste prepoznali u samom proračunu i ja moram priznati onako grubo rečeno 90% rasprave u Hrvatskom saboru kad govorimo o proračunu se svodi na centralni državni proračun, ali ima i naravno i jako važno ovoga one refleksije pojedinih vas zastupnika koji se referirate i na izvanproračunske korisnike, Hrvatske ceste su izuzetno važan izvanproračunski korisnik i zbog njihovog udjela i doprinosa u samom proračunu, ali naravno još više zbog investicijskog i općenito onoga svega, svih aktivnosti koje između ostaloga rade. Tako da u okviru ovih mogućnosti, dobro ste prepoznali, proračun mora i za iduću godinu raditi i činiti ono što je činio proteklih godina pa tako i na početku same ove pandemije, a to je biti spreman na sve izazove. S jedne strane očuvati i socijalnu stabilnost i sve ono što je između ostaloga važno, ali isto tako dati jedan adekvatan odgovor, impuls i poticaj gospodarstvu u prevladavanju ovih kriza i nikako ne zanemarivati …/Upadica: Hvala vam./… investicije i pogled unaprijed.
Hvala lijepa.
Hvala lijepa.
Ovime smo došli do kraja, uvodno izlaganje i replike. Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ako ne, onda otvaram raspravu i najavljujem stanku. Dakle, trajat će do 13 sati i 10 minuta, onda će govoriti klubovi, ima ih 13 puta 10, 130 minuta, znači otprilike 2 sata onda ćemo opet napraviti stanku i onda ćemo ići s pojedinačnim raspravama.
Znači nastavljamo u 13 sati i 10 minuta.

STANKA U 13,00 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13:20 SATI
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo sa sjednicom sa klubovima zastupnika i prvi će u ime Kluba zastupnika IDS-a govoriti poštovani zastupnik Marin Lerotić.
Izvolite.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Pri kraju smo jedne teške izazovne godine uzrokovane pandemijom korona virusa koja će zasigurno ostaviti dugoročne posljedice ne samo na hrvatsko gospodarstvo već i na hrvatsko zdravstvo koje već godinama grca u dugovima i teškim problemima.
Ovako predloženi proračun sigurno neće dati nikakav napredak i neće donesti do nikakvog značajnog pomaka. Činjenica od koje ne možemo pobjeći je da smo mi svi skupa ovdje zarobljenici zastarjelog i neučinkovitog modela upravljanja kojeg ova Vlada i dalje gura, a to je rigidna centralizacija.
Klub IDS-a stalno govori, a i ubuduće će konstantno govoriti o decentralizaciji dok god se vladajući ne udostoje to čuti. Često se spominju prijatelji iz Europe pa predlažem da se pogleda malo kako to rade uređene države Europe od Njemačke do Danske, da ih se malo upita kako kod njih izgleda proces donošenja proračuna i da objasne malo pojam transparentnost.
Klub IDS-a svake godine predlaže niz amandmana u proračun pa ćemo to tako učiniti i ove godine. Predložit ćemo konkretne kapitalne i razvojne projekte i programe čija bi realizacija omogućila daljnji rast i razvoj Istre, unapređenje društvenog standarda, a time i veću kvalitetu života naših građana. To su projekti i programi koji doprinose daljnjem gospodarskom rastu i razvoju i to ne samo na regionalnoj već i na nacionalnoj razini.
I ponavljam ono što smo već više puta s ove govornice govorili, ono što je dobro za Istru dobro je i za Hrvatsku. no naše kao i uostalom oporbene amandmane Vlada svake godine uredno odbija i to samo zato jer dolaze od strane oporbe. Duboko se nadam da će ova teška situacija u kojoj se nalazimo ova vrlo izazovna godina doprinijeti drugačijem pristupu Vlade jer nije moguće da baš niti jedan oporbeni prijedlog, oporbeni amandman jednostavno nije dobar.
Vrijeme je da ova država napravi iznimku i prestane ignorirati oporbene saborske zastupnike jer time ignorirate sve one građane koji su izabrali nas i time poručujete da niste Vlada svih nego Vlada samo nekih. Nadamo se da će ove godine briga za sve građane ove zemlje nadvladati nazadnu, primitivnu i ograničenu logiku stranačke isključivosti kojom ste se vodili ranijih godina.
Projekti koje predlažemo imaju za cilj povećati kvalitetu života naših ljudi u Istri, a posredno i cijeloj državi jer Istra je akumulator državnog proračuna. Svake godine u proračun uplaćujemo više nego što nam se vrati.
Klub IDS-a podnest će 39 amandmana vrijednosti preko milijarde kuna. Kada gledamo po amandmanima najizdašniji će biti onaj povećanje osobne invalidnine sa 1.500 na 1.750 kuna, tu govorimo o amandmanu vrijednosti oko 107 milijuna kuna. S obzirom na to da se iz godine u godinu odgađa Zakon o inkluzivni dodatku smatramo da bi prihvaćanje ovog amandmana bar donekle pomoglo osobama sa teškim invaliditetom. Svjesni smo da povećanje naknade od 250 kuna nije veliko, ali je barem mali korak u pravom smjeru.
Sljedeća stavka je obrazovanje koje je podnijelo ogroman teret ove pandemije. U državnom proračunu mora biti mjesta za nadogradnju Gimnazije u Pazinu kao i rekonstrukciju, nadogradnju ili energetsku obnovu škola u Bujama, Marčani, Svetvinčenti, Kanfanaru, Fažani, Žminju ili Vrsaru te rekonstrukciju Društvenog centra u Puli.
Podnijet ćemo i niz amandmana koji imaju za cilj jačanje zdravstvenog sustava Istarske županije i to ulaganje u domove zdravlja, hitnu medicinsku pomoć, a posebno ističem amandman kojim se traži financiranje rekonstrukcije i prenamjene bivše upravne zgrade Opće bolnice Pula u stanove za djelatnike u deficitarnim zanimanjima zdravstvene struke. Tim ulaganjem dobili bi 22 stambene jedinice koje će koristiti liječnici i drugi djelatnici u zdravstvu. Radi se o projektu koji ne može biti aktualniji u ovo vrijeme korona virusa.
Očekujemo da se prepozna potreba za ulaganjem u domove zdravlja u Labinu i Pazinu gdje bi se realizacijom planiranih projekata uvelike pomoglo podizanju zdravstvenog standarda najprije lokalnog stanovništva, ali također i gostiju kojih je u Istri jako puno naročito tijekom ljetnih mjeseci.
Smatramo i da Vlada mora prepoznati doprinos koji su njezini građani kroz svoj radni vijek dali u gospodarskom, ali i u društvenom razvoju zemlje, pa danas kada njima treba pomoć i skrb da zajedno s lokalnom i regionalnom samoupravom financira izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili energetsku obnovu Doma za starije u Puli i Raši.
Mogao bi bih nastaviti o drugim vrijednim projektima ulaganja u lučku infrastrukturu u Poreču, Rapcu, Trgetu, Rovinju, Puli ili Umagu, također mogao bih nabrajati ulaganja u kulturne objekte kao i u druge projekte koje očekuju sufinanciranje kroz državni proračun, no sve te potrebe obrazložit ćemo kroz raspravu o amandmanima.
Možda se na ovaj način čini puno, ali je zapravo jako malo. Zašto? Zato što Istra svake godine, ponavljam, u državni proračun uplati milijardu kuna više nego što joj se vrati. I zbog vrijednosti svih istarskih projekata koje ćemo uputiti kroz amandmane još je uvijek manji od onog iznosa koji se vraća. Općine, gradovi, Istarska županija spremni su sufinancirati projekte, ali za njihovu realizaciju potrebna je i podrška države zato što naši novci ne ostaju u Istri, odnosno zato što Hrvatska još uvijek nije ni funkcionalno ni fiskalno decentralizirana. I na kraju moram reći da je obeshrabrujuće da na ovakav način iz godine u godinu moramo tražiti da nam država vrati mrvice koje je od nas uzela. Sve te projekte mogli bismo bez problema realizirati bez pomoći države kada bi Hrvatska bila decentralizirana država i zato je ponekad smješno čuti ulaganje u istarski ipsilon ili ulaganje u Opću bolnicu Pula. Bolnica u Puli košta 800 miliona kuna, a mi svake godine uplatimo milijardu više, 30 godina to je 30 bolnica. I nadam se da je došlo vrijeme da Vlada pokaže sluha za projekte u Istri i općenito sve oporbene amandmane. Tražimo od vas da pokažete da ste nešto naučili od svojih europskih prijatelja i da ove godine demonstrirate višu razinu upravljačke i političke zrelosti nego ranijih godina.
Hvala.
Slijedeći klub zastupnika bit će onaj MOST-a nezavisnih lista, a vrijeme će podijeliti poštovani zastupnici Petrov i Troskot.
Očito ćemo obrnuto jel, prvo, prvo ovaj kolega Troskot, a nakon toga kolega Petrov.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici i naši dragi građani RH koji nas pratite putem ekrana. Današnju raspravu bih podijelio u tri glavne točke, strukturirano pa će ona kasnije nakon toga kolega Petrov iznijeti svoja stajališta vezano za današnju tematiku, a to je proračun RH.
Prva točka bi bila porez na dohodak što smo već imali prilike raspravljati. Dakle, sama porezna reforma koju je predložila Vlada jest hvale vrijedna, imamo određeno porezno rasterećenje smanjenje stopa dohotka iz razloga što i do ove situacije, dakle do smanjenja ovog poreza dakle sa poreznim sustavom u kojem se mi nalazimo smo zapravo slali poruku da se, da rad nije vrijedan odnosno rad se destimulirao iz razloga što se sa visokim porezima na dohodak bi ostao raspoloživi dohodak odnosno novaca manje za potrošnju naših hrvatskih građana, a to bi se onda još dodatno opterećivalo sa visokim odnosno čak u Europi najvišim skoro stopama PDV-a i našim građanima RH bi ostajalo manje i manje novaca za potrošnju, a osobna potrošnja je najveći generator svakog gospodarstva u najrazvijenijim zemljama svijeta. U tom smislu u Hrvatskoj bi za isti proizvod građani RH relativno više plaćao nego ostali stanovnici unutar zemalja EU. Međutim, tu ima jedna stvar na koju bismo htjeli upozoriti odnosno jedna bojazan i jedan čak i apel Vladi da vidimo da li su uopće uzeli to u obzir iz razloga što će porezna reforma u kontekstu poreza na dohodak dovest do proračunske rupe između 2 do 3 milijarde hrvatskih kuna i s druge strane ako se usporedi potrošnja Vlade u odnosu na prošli mandat hrvatska Vlada je potrošila 30% više sredstava što dodatna porezna odnosno dodatna proračunska rupa. Ono što je naša bojazan jest da će se rupa nastala od poreza na dohodak i rupa nastala od još veće potrošnje u odnosu na prošli mandat ponovno ići isfinancirati iz duga i onda ćemo imati naše građane koji će se ponovno zaduživati sa nenamjenski gotovinskim kreditima koja su velika opasnost za naše gospodarstvo u ovom trenutku pa će biti dodatni krediti na našim karticama, pa zaduženja od kumova, kod obitelji, kod prijatelja što znači da će naši građani RH opet morat biti Baltazari financija da bi preživjeli.
Druga točka koju bi htio ovdje dotaknuti jest čak i upit s obzirom na potrošnju neku od Vlade RH, zašto radimo rebalans, ako imamo primjerice naše koncesionare u Macelju i istarski ipsilon, u ljubavi prema našoj domovini ja ne radim nikakvu razliku u ljubavi prema Zagorju ili prema Istri, ali načine kako se tretiraju koncesionari postavljaju se određena pitanja, zbog čega takve pogodnosti. A koje su to? Ne moraju se plaćati naknade za korištenje korištenja, zašto, to su velike rupe u proračunu, dakle netko to mora napuniti. Istarski ipsilon od samog početka je hrvatska Vlada besplatno kreditirala 3,5 milijarde hrvatskih kuna na izvještaj revizije 2018. to se danas, to je danas povećano na preko 4 milijarde kune možda se moglo financirati i dug prema veledrogerijama iz tog novca, 114 miliona kuna predujma novca prema istarskom ipsilonu, koji istarski ipsilon ne mora vratiti. I nadalje, subvencije prema Macelju u iznosu od 570 miliona kuna na izvještaju revizije nitko ne zna na temelju kojih kriterija su te subvencije dane.
Dakle, postavlja se pitanje zašto se koncesionarima tako pogoduje, a ta pogodovanja su inače i protivna europskom pravu tretiranja koncesionara.
I zadnja točka koju bih htio dotaknuti ovdje jest Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora odnosno naš prijedlog ukidanja obveznih članarina. Hrvatski poduzetnici nisu zadovoljni sa servisom koji HGK njima pruža, a plaćaju obveznu članarinu i naš prijedlog je anglosaksonski model. Dakle, kao poduzeće koje će svojim uslugama podatkovnom ekonomijom, pronalaskom novih tržišta, naknada provizija na to šta bi recimo pomoglo poduzeću, dakle preživjelo, a ne da hrvatski poduzetnici ne dobivaju adekvatnu uslugu na temelju koje onda moraju plaćati obveznu članarinu. I još jedan upit vezano za HGK, zašto Vlada RH i to je onaj upit potrošnje hrvatske Vlade, uplaćuje nekoliko milijuna kuna godišnje HGK kad se gleda financijski izvještaj koji onda HGK troši na letke, na pozlaćene kataloge i na vrećice. Zašto? Zbog čega to?
Praktički onda indirektno hrvatska odnosno Vlada RH preko HGK financira letke, pozlaćene kataloge i stalke i mi smatramo da to nije u redu i da to nije pravedno. I iz te perspektive dajemo podršku našim poduzetnicima da se oslobode takvih parafiskalnih nameta i da jednostavno im se oslobodi likvidnost odnosno novac za likvidnost kako bi mogli i dalje ulagat, možda zaposlit neku novu osobu, a ne trošit novce obveznom članarinom prema HGK i HOK koje im ne daju uslugu koju bi oni mogli sami proizvest. Hvala lijepa.
Hvala.
Nastavit će poštovani zastupnik Petrov, izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Ako moram ozbiljno razgovarat o ovom proračunu onda ću reći da je on problematičan na 3 razine.
Prva razina je da u njemu ne vidim niti plana, niti strategije.
Druga je da nije aktualan.
Treća je da se neki podaci unutra namjerno predimenzioniraju, neki namjerno umanjuju.
Ono što ja vidim kao problem sam je sva ova ozbiljnost ovdje koju mi danas na način na koji mi raspravljamo s obzirom da prijedlog koji je nama došao na klupe nije aktualan. Nije up to date, ne znam možda predsjednik vlade voli francuski …/Govornik se ne razumije/…kako god, al prijedlog koji vi imate ne uključuje milijardu i 200 milijuna kuna koje je vlada prošli tjedan dogovorila sa sindikatima. Znači mi raspravljamo o prijedlogu proračuna koji već, za koji znamo sad trenutno da ne vrijedi.
Druga stvar, nije realan jer, a o tome se i može diskutirati, vlada spominje da će povećati za 5 milijardi kuna iz Europskih fondova novac iduće godine, a Europska komisija je ima mjesec dana najavila da neće iz mehanizma za otpornost i dati ova dodatna sredstva iduće godine. I osim toga, da budući da nije Nacionalna razvojna strategija gotova, pa samim time niti planovi po toj Nacionalnoj razvojnoj strategiji, da se ni novci iduće godine iz novog financijskog okvira neće moći povući. Osim toga, pitanje kod ovjere financijskih sredstava o čemu se cijelo vrijeme šuti, a to je onaj zadnji korak nakon povlačenja sredstava, a o njemu se šuti, koliko ćemo i zapravo i se odobrit, a kolko ćemo morat platiti iz svog džepa, spominjat da ćemo povući 5 milijardi kuna dodatno u odnosu na ovu godinu je poprilično hrabro.
Al dobro, nikad nije manjkalo s vaše strane obećanja. Ono što je sreća u ovoj cijeloj krizi oko covida srećom covid je učinio da nema obećanja onako nerealnih tipa otvorit ćemo 180 000 radnih mjesta, ajde malo ste u boljim gabaritima nego prije.
Al od svega i kad maknem ovo da raspravljamo o proračunu koji nije aktualan, za koji sad znamo da nije aktualan, a koji znamo da su određene brojke predimenzionirane, al o njima možemo raspravljat.
Ono što mene brine, brine me što proračun, glavni, strateški dokument nema strategiju zato što je pravljen na način, ja mogu razumjet cijelu specifičnu situaciju u ovom trenutku zbog epidemije covida, al u ovakvom dokumentu bi se trebao vidjeti plan strategija za idućih 5-10.g. To se u ovome ne vidi.
I samo molim vas nemojte spominjati Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. jer ono kako je napravljena, jedino što se vidi to je ono kolosalan Epik fejl i najbolje se pravit da ne postoji po mogućnosti 32 milijuna kuna brže bolje vratite nazad u državni proračun. Prošla je plaćena 850.000 kuna, a osobno ću tražit da date svaki račun koji ste potrošili u ta 32 milijuna kuna za mrtvo slovo …/Upadica: Hvala vam lijepa/… na papiru.
Slijedeća, slijedeći Klub zastupnika bit će onaj Nacionalnih manjina, a vrijeme će podijeliti poštovani potpredsjednik ovog doma i zastupnik Furio Radin i poštovani zastupnik Bilek.
Najprije poštovani zastupnik Furio Radin, izvolite.
Fala lijepa g. potpredsjedniče.
Kolega Troskot, slobodno dodam jednu stvarno ono što ste rekli u Ipsilonu da plaćamo u 30.g. i tunelarinu kojeg smo plaćali samo, kojeg smo mi izgradili samodoprinosom u stara vremena i koje smo platili već jedanput tada, tako da samo da stavim još malo soli na ono što ste rekli.
Niko ne može osporiti da se ovaj proračun donosi u specifičnim okolnostima i nadajmo se da ćemo se zaustaviti samo na ovom terminu „specifični“ jel da iako ozbiljno prijeti, situacija prijeti da postaje izvanredna i u zdravstvenom smislu i shodno tome jel da kao rezultat i u ekonomskom smislu. Jer među raznim funkcijama koje ima svaki državni proračun, ja ću ih samo letimično spomenuti, računovodstvenu, sama po sebi je razumljiva, garantnu, da garantira naravno građanima da će imati svoje potrebe zadovoljene na način kako su definirane proračunom, pravosudni, da će to sve biti, da će ti novci koji će se potrošit biti legalni i na kraju gospodarstveno ili ekonomsko koja je također sama po sebi razumljiva i koja treba da bi se postigla određena ravnoteža u određenoj, u toj godini u jednome društvu. Od svih tih vrijednosti, međutim, dominantna je 5. ili 1. kod nas, ja bih rekao, ne u ovom proračunu samo, nego u svim proračunima 1. Političko obilježje proračuna. Ako proračun raste u doba neizvjesnosti, očito je da on ima i političko-motivacijsku funkciju koja se ne može svesti na ono tumačenje, je l' da, tipično, da je kod raznih populista, da se moraju zadovoljiti razni apetiti, da su stalno neki izbori, pa se morao stvoriti određeno javno mnijenje, da se moraju održavati razne političke i političko-financijske ravnoteže, da se moramo, zapravo, da moramo odgovarati EU-i koja sputava, po nekima naš rast, a ja ne mislim tako.
iako je sve to u određenoj mjeri i istinito, ali ja preferiram naglašavati, posebno u trenutku kada smo u robovi zapravo jedne situacije u kojoj ne uspijevamo još, ne samo riješiti nego definirati do kraja niti sa zdravstvenog stanovišta niti sa gospodarskog stanovišta, ja želim naglašavati upravo tu motivacijsku funkciju državnog proračuna. Ako ne gledamo pozitivno na neposrednu budućnost, da ostvarimo razvoj ili da barem održimo financijsku i gospodarsku ravnotežu, zapravo nećemo postići ništa.
Tu politika ima veliku odgovornost, o nama ovisi da li će građani gledati sa određenim, sa određenim neophodnim optimizmom na sljedeće razdoblje. Zapravo nalazimo se u situaciji kada i u situaciji kad psihološki razlozi su također, gotovo isto važni kao i ekonomski. Zato ne treba i tu se pridružujem kolegama iz IDS-a, ne treba tek tako odbaciti prijedloge oporbe i suprotno tome, oporba treba shvatiti da neki potezi vlasti su opravdani i nužni. Nikad kao u ovakvim trenucima ne treba biti, doći do suradnje.
Zato u .../nerazumljivo/... zato su parlamentarni predstavnici nacionalnih manjina podržali rebalans i podržat će i ovaj proračun. Mi smo startali našu priču u jednoj situaciji koja je bila zapravo jako problematična i gdje, startali smo jako nisko i zato povećanja koje sad imamo, a imamo povećanja i u ovome proračunu, povećanja koji, koji mi imamo, zapravo, treba .../nerazumljivo/... treba shvatiti kao neku vrstu uspostavljanja novog sustava funkcioniranja nacionalnih manjina.
I na kraju, prije nego što dajem riječ g. Bileku koji će govoriti o nekim .../nerazumljivo/... o nekim konkretnim ciframa, ja ću spomenuti samo da sam završavao svoj govor o, prošli put kada smo, kada smo zapravo razgovarali o proračunu o, sa, sa školom u Bujama, rekao sam, školu u Buja, u Bujama više nema u proračunu, pa je nije bilo ni prije nekoliko, prije par tjedana, kad smo razgovarali o, kad smo govorili o proračunu, sada se vratila u proračunu. Kontrolirao sam, stavke su, stavke su odgovarajuće, znači sada imamo točne stavke i možemo biti zadovoljni barem sa tog stanovišta i da se odgovorio na naš apel, na moj apel kada smo govorili o rebalansu.
Nastavit će poštovani zastupnik Bilek, izvolite.
Hvala lijepo evo poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Ministarstva financija, uvažene kolegice i kolege.
Pa kao što i svi znamo, danas raspravljamo o najvažnijem dokumentu kojeg donosimo uopće u toku jedne parlamentarne godine te ovaj dokument moramo sagledavati u kontekstu stvarno novih izazova koji su pred nama, a koji su u znatnoj mjeri definirani ovom neizvjesnošću oko daljnjeg razvoja situacije, pogotovo povezane sa ovom pandemijom koronavirusa.
S te strane, kao što je i vidljivo u ovom prijedlogu proračuna, da način upravljanja financijama, ali i članstvu u EU će nam pomoći da i nešto lakše amortiziramo stres izazvan ovom pandemijom pa su na takav način dodijeljena Hrvatskoj sredstva, više od 23 milijarde eura, odnosno preko 173 milijarde kuna za naredno razdoblje koja su proračunski i izvanproračunski korisnici imaju na raspolaganju za razvojne strateške i reformske projekte, a što će uz održive javne financije omogućiti, nadamo se, i brzi oporavak ekonomije.
Ova Vlada je već u proteklom mandatu naglašavala nužnost i potrebu konsolidacije javnih financija, kako bi između ostalog, bili spremni na pravovremenu reakciju u trenutku moguće ekonomske i gospodarske krize. Javne financije su početak ove krize dočekale u solidnom stanju, tako da su se već na samom početku, moglo ići sa mjerama pomoći gospodarstvu, za očuvanje radnih mjesta, otpis i oslobađanje poreza gdje evo i sada slijedi idući krug koji se upravo veže na tom dijelu, ali prije svega na gospodarskom planu očuvanje radnih mjesta, proizvodnje i gospodarstva.
Nažalost naše gospodarstvo je još uvijek u velikoj mjeri ovisno o uvozu, a s te strane od iznimnog značaja povećati samodostatnost u svim mogućim segmentima, a posebice u poljoprivrednoj proizvodnji odnosno u proizvodnji hrane.
Pozdravljamo prije svega osiguranje sredstava za sufinanciranje eu projekata kako bi naše jedinice lokalne samouprave, općine, gradovi, ali i županije mogli u budućnosti još bolje i kvalitetnije koristiti sredstva koja su im na raspolaganju iz EU.
Moram istaknuti da su u proračunu osigurana sredstva i za mnoge kapitalne projekte među kojima se nalazi i projekt nastavka gradnje brze ceste Farkaševac-Bjelovar, rekonstrukcija državne ceste DC5 preko Grubišnog polja-Končanice i dalje kao i konačna izgradnja kružnog toga kod poduzetničke zone DALIT u Daruvaru no i mnogi drugi cestovni, željeznički, ali i pomorski infrastrukturni projekti.
Želim napomenuti svakako i program Vlade RH za potporu područja naseljenim nacionalnim manjinama kroz Ministarstvo poljoprivrede, gospodarstava, ali i Ministarstva regionalnog razvoja kroz koja se unapređuje kvaliteta života svih građana koji žive na području ili na tim područjima npr. Punitovaca, Hercegovca, Končanice, Dežanovca, Iloka, Grubišnog polja i dr. Iako velikim dijelom radi covida prije svega, nažalost nismo uspjeli do kraja izvršiti operativne programe Vlade RH za nacionalne manjine za protekli period 2016.-2020. drago mi je da su jednim dijelom sredstva osigurana u ovom proračunu te vjerujem da ćemo u operativne programe za nacionalne manjine u budućem razdoblju izvršiti u većem obimu. I naravno Klub nacionalnih manjina podržat će prijedlog ovog proračuna.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
Sljedeći klub zastupnika je onaj Hrvatskih suverenista u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege.
Pa ja bih samo malo skrenuo s teme pa bi i ovom prilikom gospodina Bukaricu i gospodina potpredsjednika Reinera upitao jednu stvar, ne trebate mi sada odgovoriti, ali imajte na umu, kod prijavljivanja za rasprave nemamo ujednačeno pravilo. Dakle, neko baci prijavnicu na laptop pa je prvi, a tko zna tko je bacio, a neko čega ovdje i prijavljuje se. Ja nemam problem s tim načinom samo da znamo što se smije. … /Upadica se ne razumije./ … mora se, onda ovaj redoslijed koji je bio nije pošten. Trebao je biti prvi gospodin Grmoja, drugi ja jer su ostali baciti prijavnice na laptop. … /Upadica se ne razumije./ … a prošli tjedan, a tek smo danas dnevni red potvrdili. … /Upadica se ne razumije./ … ok. Ne, ne sve u redu. Dobro. Znači svi su se prijavili osobno. U redu.
Hrvatska ima kao i sve države svijeta unutrašnje more. Unutrašnje more je za one koji ne znaju more od zadnje hridi otoka, poluotoka pa do obale. Hrvatska ima jako veliko unutrašnje more jer ima jako razvedenu obalu i 1185 otoka, otočića i hridi. Zatim imamo teritorijalno more, to vam je 12 nautičkih milja, 20-ak km za one koji ne znaju kolika je nautička milja 1852 metra, dakle 12 nautičkih milja od zadnje točke obale, hridi, otoka, otočića i Hrvatska ima također i taj pojas koji je jako velik zahvaljujući i velikom unutrašnjem moru.
E sada između našeg teritorijalnog mora i talijanskog imamo međunarodne vode. Po sredini međunarodnih voda ide linija razgraničenja, e sada danas odnosno ovih dana Talijanski parlament će usvojiti odluku o isključivom gospodarskom pojasu gdje postoji ekskluzivitet lova ribe i eksploatacije mineralnih bogatstava od strane Italije. Jel me pratite sada? Hrvatska ima ekološko-ribolovni pojas koji je proglasila, ali ga nije proglasila za zemlje članice EU.
Ministrica je rekla da smo mi zaštitili naše more i ribolovu, jesmo, ali nismo od Talijana jer ona ne zna da je Italija u EU. Dakle, ovih dana će Talijani u svojoj polovici međunarodnih voda, ne znam jel vam malo komplicirano kolegice i kolege u svojoj polovici međunarodnih voda proglasiti isključivi gospodarski pojas, a mi Hrvati pošto smo mi darežljivi mi ćemo njima dozvoliti da oni i dalje u našoj polovici međunarodnih voda love ribu. Kolega Grmoja ne čujem.
Dakle, mi smo proglasili to, ali za sve države svijeta osim za članice EU. Pa mi smo evo kažem pametna država imamo pametnu politiku, jako pametnu.
S obzirom da ću dati pola vremena kolegi Sačiću samo ću evo još jednu stvar ovdje napomenuti, evo drago mi je tu gospodin ministar. Ja uvijek naglašavam ovdje, a to ministar zna, niste ni vi odgovorni za sve, ali ste najodgovorniji odnosno predsjednik Vlade i vi i mi danas imamo situaciju Hrvatskoj kao da imate jednu prosječnu hrvatsku obitelj koja onako malo gleda svoj standarda pa kaže ok, pa dobro nemamo automobil i jedini ga nemamo u ulici od 30 obitelji koje žive u ulici ili točnije 27 obitelji, pa ok, pa nemamo ni TV jedini, ali nema veze ok, ali nemamo niti idemo u poderanim cipelama jedini, ok, aha imaju tamo oni Bugari neki, ali oni čak idu s jednom cipelom od njih smo bolji nešto. E tu je Hrvatska otprilike i mi smo na začelju kolone i to debelo na začelju kolone i po BDP-u po stanovniku i po javnoj potrošnji po stanovniku i to su stvari koje moramo isticati.
Meni je žao zbog toga i reći ću niste vi krivi, ali ste najkrivlji. Kolega Sačiću izvolite.
Hvala, evo sad sam doznao da će u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govoriti kolega Sačić, valjda će govoriti o proračunu jer ovo nije bilo o proračunu, apsolutno ništa, ali sad ćemo sigurno čuti od kolege Sačića nešto o proračunu.
Izvolite.
Poštovani gospodine predsjedavajući, kolegice i kolege, poštovani potpredsjedniče, ministre, suradnici, pa evo imao sam potrebu ukazati na jednu po mom mišljenju ne dobro stanje u pogledu financiranja Državnog odvjetništva RH. Naime, mi više od 2 mjeseca imamo ovdje na stolu izvješće o radu Državnog odvjetništva i to je vrlo korisno i tu se moglo naći tko je dosada, pretpostavljam da ste svi pročitali, iznimno dobrih podataka o njihovom radu, između ostalog u stavci Državno odvjetništvo zastupanje RH po koje je Ustavom i zakonima ovlašteno, u pred međunarodnim tijelima, međunarodnim arbitražama, međunarodnim sudovima, drugim ustanovama i institucijama, godišnje je potrošilo 2019., a ti su trendovi pa gotovo pa standardno i '17., '18., itd., pretpostavljamo '20.-ta više od 82 miliona kuna. Napominjemo da je te godine razdjel za Državno odvjetništvo za sveukupni rad koji glavno Državno odvjetništvo obavlja između ostalog i za ta zastupanja i za pred Ustavnim sudom, Visokim trgovačkim, upravnim, građanskim u Hrvatskoj i izvan Hrvatske i za edukaciju vježbenika, organizaciju različitih oblika seminara itd., svega onoga o čemu mora brinut osigurano im je te 2019. 103 miliona kuna. Dakle, više od 80 debelih 80% odlazi novaca koje im dodjeljujemo na iznimno visoke troškove zastupanja RH pred međunarodnim arbitražama. Trenutno je njih aktivno 12, tih međunarodnih arbitraža. I u ovoj 2020. ja mislim sad krajem godine odnosno 2021. će biti rezultati. Vrijednost sporova kod tih međunarodnih arbitraža prelazi po konzervativnoj metodi 6,5 milijardi kuna. E sad dragi ministre i poštovani, oprostite na ovom izrazu dragi, ovaj kako ćemo mi sad objasnit da ste ove godine ukupno DORH-u zapravo predviđeno za 2021. predvidjeli 69 miliona kuna ukupno u stavki za njihov rad za 2021., a za međunarodno zastupanje RH pred 44 miliona kuna. Dakle, tu imamo očito jedan, jedan nesklad i vrlo vjerojatno će morati doći ovaj ili do rebalansa itd., ali čemu ulaziti u to kad već sad znadete da su zadate, zadate varijable takve da naprosto kako god nas pogađala ovaj naša, naša, naša kriza i Covid kriza i potres i korupcija i siromaštvo, pred međunarodnim institucijama mi moramo djelovati i angažirati iznimna odvjetnička društva uspješna koja zapravo trebaju štiti interese. U tih 6 milijardi sve je rukama dakle tih odvjetnika, to ne znači da ih moramo svih 6 milijardi izgubiti, ali događa se evo Gavriloviću smo dali gotovo milijardu kuna, a svi smo mislili u Hrvatskoj da je to gotova stvar da neće nikakvih obešte, banke sve banke u Hrvatskoj su se udružile protiv interesa građana RH pozivajući se na ugovor o zaštiti stranih ulagača, ulaganja i mi smo jako dobro prethodne vlade zaštitili građane od nezakonja, bezakonja HNB-a i donijeli zakon o švicarcima, konverziji EUR-u i sve je to dobro, stvari koliko toliko funkcioniraju međutim sve te banke su se udružile, tužile nas i ovog časa od Hrvatske traže 5 milijardi kuna odštete. To vi jako dobro gospodine ministre znadete ta arbitraža traje, ona će znači zadnji je rok negdje kroz ovih mjesec, dva će presuditi ta ne znam da li je …/nerazumljivo/… ili koja, ovaj pred kojim se točno vodi.
E sad, želio sam na taj način skrenut pozornost vama da akceptirate te činjenice i da naprosto te datosti u potpunosti ublažite i da im povećate proračun. I inače u drugom slučaju ti naši vrijedni, marljivi zaštitnici u …/nerazumljivo/… RH državnom odvjetništvu neće imati ni za kruh, ni za benzin iako voze stare Tempre 20 godina stare.
Hvala vam lijepa.
U ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka sad će govoriti poštovani zastupnik Damir Bakić.
Izvolite.
Hvala vam gospodine potpredsjedniče.
Poštovani gospodine ministre, poštovani suradnici iz ministarstva, uvažene kolegice i kolege, na početku još jednom ću naglasiti neprihvatljivo je da o proračunu raspravljamo u ovako kratkim rokovima. Pogotovo je neprihvatljivo da u ovako kratkim rokovima faktički istovremeno raspravljamo i o rebalansu proračuna za ovu godinu i o proračunu za slijedeću godinu. Pogotovo zato što se prijedlog proračuna za slijedeću godinu zapravo referira ne na ovaj netom usvojeni rebalans nego na onaj iz svibnja što naravno onemogućuje ili barem vrlo mnogo otežava praćenje i analizu. Konačno neprihvatljivo nam je da nam se proračun ponovno i opet i još uvijek u ovo današnje doba dostavlja u nepretraživom formatu. Dokument o kojem raspravljamo trebao bi biti dostavljen ne samo u pretraživom formatu nego i do četvrte razine. Stvarna rasprava o proračunu bi trebala biti ohrabrena ne samo u parlamentu nego i u javnosti. Ovakvim načinom i ovakvim formatom stvarna rasprava ne samo da se ne ohrabruje nego se zapravo otežava.
Sad o meritumu. Počeo bih sa pitajući eksplicitno i premijera Plenkovića i ministra Marića je li u proračunu zaista osiguran iznos, novac, potreban novac za povećanje osnovice od 4% plaća svih državnih i javnih službenika?
Vlada je nedavno potvrdila da stoji iza te obaveze, ali htjeli bismo potvrdu za to i odavde s ovog mjesta i ovom prilikom.
Također htjeli bismo potvrdu i o tome je li osiguran novac i za pripadajuće sektorske dodatke?
Nadalje, neovisno o orijentaciji proračuna jedno je pitanje stalno prisutno, koliko učinkovito, koliko odgovorno trošimo javni novac?
Rashodna strana proračuna iznosi otprilike 158 milijardi kuna. Od toga nešto više od 20 milijardi, dakle više od osmine otpada na rashode za usluge. Neke od tih usluga su neophodne i vrlo skupe, tako je npr. formiranje i upravljanje naftnim zalihama. Neke od tih usluga su nažalost plaćanje cijene prethodnih promašaja, tako je naravno npr. financijsko savjetovanje u predmetu INA-MOL. Ali vjerujemo da su mnoge od tih usluga zapravo suvišne, da su zapravo one plod naše ne organizacije, neusklađenosti, nekoordiniranosti rada u ministarstvima i drugim institucijama.
Jer npr. svako ministarstvo, svaki proračunski korisnik ima aktivnost administracija i upravljanje i unutar te aktivnosti svaki dakle taj proračunski korisnik i svako ministarstvo ima rashode za usluge.
Kakve prirode su te usluge? Jer ih zaista trebam?
A one, samo dakle te administrativne usluge nas koštaju više od 600 milijuna kuna.
Npr. u Ministarstvu gospodarstva i pravosuđa, pardon, gospodarstva održivog razvoja 26 milijuna, u Ministarstvu poljoprivrede 33 milijuna, u Ministarstvu pravosuđa i uprave čak 47, u Ministarstvu branitelja npr. te usluge koštaju više od 10 milijuna.
O kojim uslugama se zapravo radi?
Jer npr. u Ministarstvu branitelja i zdravstvena skrb i psihosocijalna pomoć i zapošljavanje i braniteljske udruge, sve su to aktivnosti za koje je zasebno rezerviran novac i koje unutar tih dakle aktivnosti imaju posebno predviđen novac za rashode za usluge.
Dakle, kakve su to usluge koje treba uža administracija, Ministarstvo branitelja?
Kakvi su to poslovi vrijedni 10 milijuna kuna poreznih obveznika koji se moraju obaviti upravo naručivanjem vanjskih dakle poslužitelja?
U Ministarstvu financija ove godine se pojavljuje nova stavka, zapravo se radi o novom doprinosu u EU. Naš proračun predviđa uplatiti doprinos proračunu EU u iznosu od 121 milijun 760 tisuća kuna na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. I slijedeće godine predviđa se isti iznos.
Imamo li mi ikakav plan u vezi s tim?
Ovi sad i naši budući, naši budući doprinosi po toj osnovi nekim, nekim akcijama kojim možda, o nekim akcijama koje nismo možda poduzeli ili možda ovise o nekim akcijama koje trebamo poduzeti, o nekim indikatorima ili rezultatima?
Što su nadležna vlada, ministarstva i vlada u cjelini učinili u vezi s tim?
I to bismo htjeli znati.
Još jedna nova stavka u proračunu, također o Ministarstvu financija. To je ulaganje u Investicijski fond inicijative triju mora u visini od 15 milijuna kuna.
Što je to i zašto?
Mi ne dijelimo vladin entuzijazam oko spomenute inicijative, a još manje oko tog Investicijskog fonda. Premijer je nedavno nakon sastanka na vrhu te inicijative izjavio da je Hrvatska spremna uložiti u taj Investicijski fond do 20 milijuna EUR-a, ali preko HBOR-a.
Šta onda znači samo 2 milijuna EUR-a ovdje na ovoj poziciji u proračunu?
Ovdje to više djeluje kao, kao poruka nego kao, kao stvarni investicijski potez.
Nadalje, u proračunu se opet pod Ministarstvom financija predlaže daljnje povećanje izdvajanja za Katoličku crkvu. To je aktivnost koja prati Međunarodni sporazum Svete Stolice i RH, poznatije pod nazivom Vatikanski ugovori. Proračun za 2021. predviđa za tu potrebu izdatak od po prilici 326 milijuna kuna. To je 11% više nego ove godine i čak 4% više od plana za 2021. Tih samo 4% više od plana zapravo znači čak 12 milijuna kuna više, to je mnogo novca. Željeli bismo znati ili saznati objašnjenje uvećanje i tako bitnog uvećanja ovog ionako enormno velikog izdatka.
Ne možemo se s druge strane ne, ne spomenuti smanjenja važnih stavki u Ministarstvu kulture i medija. Financiranje programa vizualne djelatnosti je smanjeno za gotovo 15%. Programi kazališne i glazbeno scenske djelatnosti za više od 11%. Književno izdavaštvo, inovativne i umjetničke prakse, međunarodna kulturna suradnja, financiranje svih tih aktivnosti je smanjeno. S takvim smanjenjima se ne možemo složiti i stoga ćemo predložiti prikladne amandmane.
Pozdravljamo povećanje proračuna pravobraniteljstva za djecu, ali s druge strane ne možemo se složiti sa smanjenjem proračuna pravobraniteljstava za ravnopravnost spolova.
I na kraju, svaki proračun je poruka, svaka stavka u proračunu je poruka za sebe i upravo zato i u tom smislu ne samo u novčanim iznosima važni su nam amandmani koje ćemo predložiti jer s tim amandmanima kroz njih založit ćemo se za poboljšanje kvalitete života svih naših građana, za zdravstvena prava, za obrazovna prava, za dječja prava, za ženska prava, za manjinska prava svih manjina po ikojem ključu, za zaštitu svih onih kojima je posebno zaštita i potpora potrebna.
Mi nećemo moći prihvatiti prijedlog ovog proračuna, nećemo moći podržati ovaj prijedlog ukoliko se ne prihvate naši ključni amandmani u kojima ćemo tražiti osiguranje besplatnih obroka u školama za sve učenike, uvođenje građanskog odgoja kao zasebnog predmeta u sve škole, implementaciju Instanbulske konvencije, energičnu i učinkovitu obnovu, pokretanje programa stanogradnje stanova za javni najam i uz to kroz sve vrijeme jačanjem nadležnih tijela i institucija za energičnu i bezuvjetnu borbu protiv korupcije.
Hvala.
Hvala lijepa.
Sljedeći klub zastupnika je onaj HDZ-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Grozdana Perić.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega župane, državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Pred nama je proračun za 2021. sa projekcijama za 2022., 2023. zajedno sa proračunskim korisnicima i Zakon o izvršavanju državnog proračuna za ovu tekuću godinu.
Naravno, klub HDZ-a podržava ovakav prijedlog i ovakav prijedlog proračuna i samo bih htjela podsjetiti kolege da u svakoj godini u svim proračunima i uvijek su postojale određene tužbe, sudski procesi koji su se događali, koji su se rješavali, okončavali ili nisu i uvijek je postojalo načina i Ministarstvo financija i svaki proračunski korisnik mora o tome voditi računa i ukoliko su se izgubila određena sredstva onda je to u obvezi bilo i pronaći i naći načina kako to isplatiti. Dakle, život nikad nije linearan pa tako nije ni ovaj proračun i on se događa i u aktualnom sada vremenu.
Kada govorimo o našem standardu o našoj percepciji da li možemo bolje, uvijek možemo bolje, ali ne bi se mogla složiti sa onim kolegama koji kažu da hodaju u jednoj cipeli ili u poderanoj cipeli. Mislim da je naš standard u stvarnosti puno bolji od onoga kako se želi predstaviti javnosti.
Dakle, nakon pada u 2020. koji očekujemo da će biti 8% u 2021. očekuje se rast BDP-a od 5%, a to će pratiti i u 2022. od 3,4 odnosno 3,1 u 2023.
Ovo je iznimna situacija kada je vrlo nezahvalno i vrlo teško projicirati međutim upravo ono što smo govorili prednost je upravo članstva u EU daje nam određene pozitivne i optimistične prognoze kada možemo sagledati cjelinu kako se to događa i u EU.
Prihodna strana proračuna određena je očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti i sigurno veliki značaj u tome imaju sredstva višegodišnjeg financijskog okvira 2014.-2020., a isto tako i ona koja će nastupiti 2021.-2027., s tim da još uvijek moramo reći da imamo onaj model N+3 dakle može se povlačiti sredstva u trogodišnjem još razdoblju nakon isteka financijskog okvira.
Isto tako vrlo je važno da je novi instrument EU Nove generacije koja pomaže u likvidnosti gospodarstvu, a isto tako za očuvanje i potporu te otvaranju radnih mjesta te jačanja oporavka i otpornosti gospodarstva. Zato je predviđeno 6 milijardi bespovratnih do kraja 2026. i 3,6 milijardi eura zajmova. To će sigurno javnim financijama omogućiti brži oporavak ekonomiji bez obzira na ovo što se sada događa sa dvije države članice koje to usporavaju i ja smatram da će se naći kompromis jer sve članice iščekuju upravo to pozitivno rješavanje tih i otvaranje te mogućnosti koje će pomoći svima za izlazak iz ove krize.
Rashodna strana proračuna usmjerena je na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka, jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva. Za sanaciju šteta koje su uzrokovane potresom u 2021. predviđena su značajna sredstva i kako iz nacionalnih tako i iz Fonda solidarnosti.
Upravo to nam sve zapravo govori o tome da će fiskalna kretanja dovesti do toga da će po ESA metodologiji naš manjak općeg proračuna biti negdje 2,9% u 2021., te 2,1 u 2022. i 2023. 1,6% BDP-a.
Ono što treba isto tako napomenuti kada govorimo o samim prihodima imali smo u prvom čitanju sve one promjene koje se događaju vezano za porezna rasterećenja i u tom kontekstu treba reći da je jako važno da se smanjuje stopa poreza na dobit za poduzetnike ispod, odnosno do 7 i pol milijuna kuna. Dakle, na 10% sa 12% a isto tako i smanjivanja stopa poreza na dohodak na 30, odnosno 20%.
Tu je važno napomenuti i ukidanje od oslobađanja od PDV-a pri uvozu roba male vrijednosti. Ono što valja reći da su time ukupni prihodi planirani 147,3 milijarde kuna u odnosu na 2022. kada su oni povećani za nekih 5 milijardi i 2023. na 152,9 milijardi kuna.
U odnosu na rashode moramo reći da su oni planirani u visini od 157,9 milijardi kuna i to je nekih 10,6 milijardi više u odnosu na državni proračun za 2020. Treba posebno istaknuti da 3,3 milijarde se odnosi na povećanje rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka i doprinosa, a 7,3 milijarde kuna odnosi se na povećanje rashoda koji ne utječu na rezultat proračuna opće države, tako da tu treba itekako napomenuti da se i dalje vodi računa i o kompenzacijskim mjerama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave oko milijardu i pol kuna, da imamo povećanje doprinosa za proračun EU 1,1 milijardu. Rashode za zaposlene gdje znamo da se na ovaj način poštuju zapravo odredbe kolektivnih ugovora koji su prethodno sklopljeni, pa je to oko milijardu kuna.
Isto tako, mirovine i mirovinska primanja, kamate, socijalne pomoći i naknade, jamstvena pričuva i dodatne roditeljske dopuste, te isto tako sufinanciranje projekata lokalnoj i regionalnoj razini.
Još bih htjela istaknuti što se događa i u konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Dakle, to je zapravo normativni dio kojim se uređuju svi odnosi i postupanja u državnom proračunu. Dakle, jako je važno da su tu 5,2 milijarde kuna koje se odnose na Fond solidarnosti i načina na koji će se on raspoređivati.
Isto tako, jako je važna odredba koja je već korištena u ovom prethodnom, a to su prethodno spomenuti beskamatni zajmovi za jedinice lokalne samouprave, te za Zavod za zdravstveno osiguranje. I važno je da se taj institut može koristiti, dakle i u sljedećem razdoblju u 2021.
Ovim zakonom je isto tako važno napomenuti da će se i dalje moći sanirati posljedice eventualno epidemije koje će nastati u budućem razdoblju i tu se daje određena fleksibilnost u raspolaganju sredstvima, a isto tako važno je reći da su nova financijska jamstva za izvanproračunske korisnike 2,8 milijardi od ukupnih 5 i pol milijardi kuna. I na taj način zapravo je omogućeno da se i način na koji će se postupak i uvjeti davanja tih jamstava.
Dakle, klub Hrvatske demokratske zajednice će podržati ovaj prijedlog proračuna i zakon o izvršavanju.
Hvala.
Hvala lijepa.
Sljedeći Klub zastupnika je onaj SDP-a, a vrijeme će podijeliti poštovani zastupnici Grbin i Lalovac.
Najprije poštovani zastupnik Peđa Grbin.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče, uvažene kolegice i kolege.
Naravno da postoji neizvjesnost koja uvelike utječe na donošenje Proračuna za 2021. godinu. Suočeni smo sa velikom zdravstvenom krizom, a suočeni smo i sa svojevrsnom političkom krizom na razini EU gdje dvije države članice prijete blokiranjem usvajanja proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine. I naravno da ste okolnosti možemo razumjeti i da možemo zbog toga shvatiti, da možda i ono što izglasamo za što Hrvatski sabor i zastupnici dignu ruku, a trebao bi biti proračun 2021., za 2021. godinu može biti brzo izmijenjeno. Za to možemo imati razumijevanja, ali za nešto drugo ne možemo. A to je činjenica da unatoč ovim krizama, unatoč ozbiljnim izazovima sa kojima se Republika Hrvatska mora suočiti u razdoblju koje je pred nama mi iste probleme pokušavamo riješiti na isti način bez obzira što taj način do sada nije davao nikakve rezultate.
Poštovane kolegice i kolege prvenstveno iz HDZ-a, ovaj proračun je kontinuirani nastavak i kontinuirani obrazac održavanja statua qo. Mi i dalje kontinuirano tvrdimo da želimo da se nešto napravi, a u stvari činimo sve da se ništa ne bi promijenilo. Dat ću vam samo jedan primjer koji to najbolje oslikava. Predsjednik Vlade je u uvodnom izlaganju rekao da se određena izdvajanja i spomenu je zdravstvo povećavaju. No to nije istina. U rebalansiranom proračunu za 2020. za zdravstvo je planirano gotovo 15,2 milijarde kuna, u ovom proračunu za 2021. iznos je 14 milijardi kuna, više od milijarde kuna manje, a zašto, zato što opet u proračunu nisu predviđena sredstva za plaćanje dugova koji postoje. Dugova veledrogerijama, dugova za prekovremene sate zdravstvenih radnika. Kako ćemo ih riješiti? Kako? Na to odgovora nema? Izrijekom sam pitao predsjednika Vlade, jamči li stabilnost zdravstvenog sustava, jamči li da se ponovno neće dogoditi da u naše bolnice ne dolaze lijekovi, ali on to ne može jamčiti, a ne može jamčiti zato što novac potreban da bi se takva situacija izbjegla naprosto nije predviđen. I vi ćete kolegice i kolege prvenstveno iz HDZ-a za to dići ruku jer vama to ne predstavlja problem. Međutim, svima nama, svim građanima ove zemlje to je velik problem jer znamo da nam se ponovno može dogoditi da ne možemo dobiti lijekove kao što ih nisu mogli dobiti onkološki pacijenti u Puli, u Splitu, u Čakovcu, Varaždinu itd., diljem Hrvatske. A zašto? Jer Vlada naprosto nije planirala sredstva za obvezu za koju je znala da je tu. I to je jedan od osnovnih problema ovog proračuna i to opet radimo. Nema sredstava za sve ono što znamo da ćemo morati platiti. I naravno da to ne možemo podržati.
Ali za što ima sredstava? Sredstava ima za sufinanciranje jedinica lokalne samouprave zbog rupe koja će nastati izmjenama porezna na dohodak. Podsjetit ću, ministar financija je prošloga tjedna rekao da će smanjenje poreza na dohodak one najviše stope sa 36 na 30% osjetiti 7.000 građana ove zemlje. 7.000 onih koji primaju najveće plaće u Hrvatskoj, zbog toga će nastati ogromna rupa u proračunima jedinica lokalne samouprave teška milijardu i više kuna koje ćemo ovim proračunom morati nadoknaditi, a tko će tu rupu platiti, svi, bez obzira na to da li im je plaća 2, 3, 5 ili 10.000 kuna ili mirovina, svi koji kupuju i koji plaćaju PDV platit će ovu rupu koja je nastala da bi 7.000 onih sa najvećih plaćama bilo porezno rasterećeno. E pa to kolegice i kolege nije pravedno, a to je ovaj proračun. Proračun koji ne rješava probleme koje država ima, a za koje znamo da smo tu, ali proračun koji istovremeno generira nove. Mi u SDP-u takav proračun ne možemo prihvatiti, a kolega Lalovac će nastaviti i obrazložiti dodatne razloge zašto je tome tako.
Hvala.
Hvala.
Poštovani zastupnik Lalovac će nastaviti.
Izvolite.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče nedavno je izašla strategija 20 20, danas gledamo proračun i vidimo da nema baš puno poveznica između strategije 20 20 i sam proračun. Jedan od glavnih problema hrvatskog gospodarstva odnosno hrvatskog društva u toj strategiji, čitam strategiju koju je davala Vlada, je kažem najveći zaostatak hrvatskog gospodarstva zbog niske razine produktivnosti ukupnih faktora proizvodnje. Šta to drugim riječima znači? Znači ukupni faktori proizvodnje koji stvaraju poduzeća u Hrvatskoj rasli su po stopi od 0,8% dok su europske zemlje, europske zemlje kao što su Slovačka, Rumunjska rasle su faktori proizvodnosti od 3,5 do 5% i zbog toga imamo problem da mi maksimalno što možemo dosegnuti je gospodarski rast od 3% i u samoj strategiji se navodi da ćemo 2030. godine, 2033. godine doseći Sloveniju ali Sloveniju iz 2019. godine. I to je problem. To je problem zato što smo rekli da ćemo u narednom 10-to godišnjem razdoblju rasti po stopi od 3%. Zašto rastemo samo po stopi od 3%? Vlada je sama identificirala, zato što imamo vrlo nisku stopu produktivnosti, produktivnosti kapitala i rada odnosno ukupni faktor produktivnosti, a ponovo onda Vlada sama navodi zašto je tome tako, zato što imamo preveliki još uvijek i udio javnih poduzeća preko 1.100 poduzeća u vlasništvu koja su tehnološki još uvijek ne mogu nositi određene gospodarske aktivnosti i ono što je najvažnije čak Vlada u samom dokumentu navodi prevelik broj jedinica lokalne samouprave. Znači sve je Vlada korektno detektirala u svojoj strategiji 20 30, međutim sve te stvari koje smo zapravo čuli u strategiji nema ih u proračunu. I zato se nadamo da će kod slijedećih proračuna svakako se, svakako se voditi računa da ono što piše u strategiji da se primjenjuje i u proračunu. Ono što sam zapravo uvodno i rekao jako je bitno reći da 2008. godine Hrvatska da je bila u EU ne bi takav doživjela krizu i šestogodišnju recesiju koju je imala Hrvatska. I zato je dobro da danas kada govorimo u ovoj djelu krize da ne govorimo o MMF-u jel da smo mi izvan EU jedini izvor financiranja Hrvatske bi bio MMF, a znamo kako je MMF radi, samo rezovi i rješavanje njih, socijalni uopće problemi ne govore. I to je dobro zato što smo sada na ravnopravnom tržištu, možemo koristiti sredstva EU i zbog toga sam i ovdje i predložio budući da već preko 25% proračuna se zapravo odnosi na EU sredstva, imamo stari višegodišnji okvir imamo novi okvir, imamo fond solidarnosti da se napravi jedan dodatak, ne samo u, samo u jednoj crtici da se napravi jedan dodatak od 10-tak, 15 stranica dokumenta koji bi išao uz proračun da se pokaže koji su sve pozitivni efekti i rješavanje, i za rješavanje krize i kada se ovakve krize danas događaju. I zato je dobro da i kad ulazimo u europski tečajni mehanizam i ajmo biti potpuno realni, nama Rejting agencija nije dala zato što su nam trenutno dobre financije nego zato što imaju, Hrvatska ima perspektivu korištenja EU sredstva i ulazimo u Europski tečajni mehanizam gdje ćemo riješiti ogromni dio tečaja koji je u Hrvatskoj oko 500 milijardi kuna je vezano za EUR-o, kredita i razno, raznovrsne imovine. Znači da nemamo stabilnost i priljeva iz EU imali bi ogromni tečajni mehanizam i zbog toga je zapravo Moody's …/Govornik se ne razumije/…to je politička odluka i to je dobra odluka da ulazimo čim prije u europski, u Europski tečajni mehanizam jel na taj način ćemo, pokazali smo i stabilizirali cijenu obveznica, nismo dopustili špekulantima na tržištu da trguju obveznicama kada je ovakva kriza i to su dobrobiti, to su dobrobiti našeg članstva. I zato sam molio vladu da to još pojača, da to pokaže jel to je, zapravo je to realno i to je činjenica i to je nešto što će nas u budućnosti i kod ovakvih rasprava mislim biti puno kvalitetniji i odnos rasprava ovdje nama u saboru ukoliko takve informacije tu imamo.
Međutim, molim vas ovaj dio što ste pisali u strategiji primijenite, podržat ćemo vas, to su dobre stvari. I zašto ne možemo, mi moramo imati veće stope rasta od 3%, a ne možemo ih imati jel je vlada sama dobro detektirala da imamo slabu produktivnost. Iz EU sredstva ne možemo samo koristit da bi nešto asfaltirali, da bi nešto, da bi nešto zapravo određeni građevinski radovi napravili jel upravo nam govore da nam je slaba konkurentnost hrvatskih poduzeća i jedini izvor financiranja u ovo doba krize je EU. Banke su potpuno zatvorile financiranje hrvatskog gospodarstva i da nismo u EU, pa mi ne bi imali lipe za bilo kakvu odgovornost. Imamo na sada 25 milijardi iako je bankarski sektor prestao financirat gospodarstvo. To su dobrobiti i to da smo ostali samo na financijskom sektoru ajme nama, ajme nama i to su dobre stvari i to je jedini izvor likvidnosti sada za gospodarstvo i zato to trebate jače braniti i jače komunicirat jel to su dobrobiti koje mi ovdje očekujemo kakve god bili tamo problemi, …/Upadica: Hvala lijepa/… kakvi god bili problemi. Hvala lijepa.
Hvala.
Slijedeći klub zastupnika je onaj SDSS-a i u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Dragana Jeckov, izvolite.
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče sabora, poštovani g. državni tajniče, kolegice i kolege.
Priznajem da mi je malo teško govoriti iza bivšeg ministra i stručnjaka ove oblasti, ali evo ipak ću se usuditi barem u dijelu koji se odnosi na pitanje manjina, posebno manjine koje predstavljam.
Međutim, nije na odmet spomenuti da planirani su prihodi u iznosu od 147 milijardi kuna, rashodi 157 milijardi kuna i dakle za 2021. predviđen je manjak od 10,7 milijardi kuna ili 2,75% BDP-a.
U 2022. manjak je predviđen, manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 7,3 milijarde kuna, dok se u 2023. očekuje manjak od 4,2 milijarde kuna. Ovo je dakle nešto što, čemu se iskreno nadamo i što je temeljem projekcija i nastalo.
Prihodna strana proračuna u projekcijskom razdoblju određena je očekivanim oporavkom gospodarske aktivnosti uzimajući u obzir učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru sustava poreza i dobiti, zapravo poreza za dobit i poreza na dohodak i to je dakle nešto što očekujemo. Značajan učinak na prihode proračuna imat će povlačenje sredstava iz Fondova EU, ponajprije s tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira 2014.-2020., ali i predviđanja i za nova sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira '21.-'27., te iz novog instrumenta EU Nove generacije koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstvu za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta, te za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške, reformske projekte za šta je predviđeno gotovo 6 milijardi EUR-a bespovratnih sredstava do 2026.g. i 3,6 milijardi EUR-a zajmova.
Rashodna strana usmjerena je prema provođenju aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva uz osiguranje primjene zaštite svih slojeva stanovništva. S ciljem osiguranja fiskalne održivosti lokalnih zajednica na rashodnoj strani predviđena su i dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne odnosno regionalne samouprave uslijed planiranih izmjena u sustavu poreza na dohodak i to u iznosu od 1,5 milijardi kuna.
Kako je moja kolegica Šimpraga nedavno spomenula, općine na potpomognutim područjima imaju smanjenje prihoda od poreza na dohodak od 10, pa čak i do 25%, što je puno u odnosu na njihova proračunska sredstva i što je prepoznato kroz kompenzacijske mjere JLS-ovima kako bi općine, gradovi i županije bile bez značajnijih gubitaka prihoda u njihovim proračunima.
Dobro je vidjeti da se covid mjere koje značajno utječu na rezultate proračuna opće države u '21. planiraju pretežito iz sredstava EU, kao što sam rekla u iznosu od 2,1 milijardu kuna, dok se iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države planira u iznosu od 100 milijuna kuna.
Državni proračun za razdoblje '21., pa s projekcijama do '23. planiran je način da se drži kontrola na rashodovnoj strani proračuna dok se u potpunosti ne spoznaju učinci covid krize uz istovremeni nastavak rasterećenja gospodarstva kroz smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit.
Drago mi je vidjeti da je prijedlogom Državnog proračuna RH za '21. s projekcijama na '22. i '23. predviđen nastavak dosadašnje dobre prakse u vidu programa pomoći u radu OPG-ova čime se jačaju ruralne sredine, čija je snaga i važnost nerijetko se zanemaruje. Važno je da resor poljoprivrede dobije tih dodatnih 270 milijuna kuna od čega je 85 milijuna kuna odnosi se na mjere ruralnog razvoja, 107 milijuna kuna za potpore govedarstvu, ribarstvu i proizvođačima šećerne repe a 61 i pol milijun kuna za dugove i sudske presude za koje je ministar Marić objasnio odakle dolaze.
Također pozitivnim ocjenjuju i povećanje sredstava za programe poboljšanja infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina kao i programe poticanja poduzetništva i obrta na područjima koja su trajno nastanjena pripadnicima nacionalnih manjina koji su u proteklim godinama se pokazali kao izvrsni i krucijalni, te postali gotovo garant ostanka stanovništva na spomenutim područjima.
Napominjemo i nadamo se kako će sredstva koja su namijenjena poduzetnicima i obrtnicima na području naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina u Ministarstvu gospodarstva, a koja se u 2020. godini nisu trošila kako je planirano, da će se za taj iznos povećati proračun za iduću godinu.
Nedavno sam govorila o problemu rješavanja pitanja bivših nositelja stanarskog prava, pa ću i sada spomenuti kako su sredstva Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje namijenjena ovoj svrsi i dalje nedostatna, te bi ih valjalo povećati kako bi se ovo dugogodišnje pitanje konačno riješilo.
Sredstva stavljena na raspolaganje Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama za kupovinu nekretnina na račun Republike Hrvatske se iz godine u godinu povećavaju što je svakako pohvalno. Posebno ističem činjenicu da se planira izdvojiti više sredstava za poticanje obrazovanja nacionalnih manjina, ali i dalje mislim da bi bilo dobro povećati sredstva namijenjena predškolskom odgoju za djecu pripadnike nacionalnih manjina.
Iako je pandemija korona virusa tijekom 2020. dovela do značajno negativnih socijalno-gospodarskih posljedica Vlada RH iskoristila je stvoreni fiskalni prostor iz prethodnih godina za bržu i snažniju fiskalnu potporu za održanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti.
Sve u svemu Klub zastupnika SDSS-a će podržati ovaj Prijedlog proračuna za 2021. sa projekcijama za 2022., 2023.
Hvala lijepa.
Sljedeći Klub zastupnika je onaj HNS-a i nezavisnih zastupnika u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj.
Izvolite.
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima, cijenjene kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o najvažnijem dokumentu kojeg donosimo u toku parlamentarne godine. Ovaj dokumenat moramo sagledavati u kontekstu novih izazova koji su pred nama, a koji su u znatnoj mjeri definirani neizvjesnošću oko daljnjeg razvoja situacije povezane sa pandemijom korona virus.
Temeljni cilj kojem trebamo težiti je održivost i stabilnost javnih financija uz očuvanje postignute razine socijalnih prava. Upravo ovaj proračun predstavlja ravnotežu spomenutih ciljeva, jer je po svojim karakteristikama realan, životan, održiv i socijalno osjetljiv prema najugroženijim skupinama društva.
Po prvi puta suočavamo se sa posljedicama globalne gospodarske krize koja nije pribjegnuta rezanju prava najranjivijih skupina čime je čitavoj hrvatskoj javnosti odaslana jasna poruka društvene solidarnosti za koju se zalaže i naša Vlada.
Do ove promjene došlo je i uslijed globalnog zaokreta u izboru instrumenata kojima pojedine vlade raspolažu u suočavanju sa posljedicama covid krize. Kako ne bi došlo do pada životnog standarda i kupovne moći potrošača, te usporavanja gospodarskih tokova država je preuzela odgovornost o osiguranju neophodnih sredstava sve u cilju očuvanja gospodarstva, radnih mjesta i zaštite svih slojeva društva.
U prilog toj inicijativi države govori ohrabrujući podatak kako je Republici Hrvatskoj podignut i kreditni rejting. Pokazatelj toga je ispravnog smjera u vođenju javnih financija, ali i rezultat ozbiljnih priprema oko ulaska u eurozonu koje su prepoznate od strane međunarodnih kreditnih i financijskih institucija, snažnija integriranost RH u europske financijske mehanizme i tokove treba nam poslužiti u ishođenju jamstva za lakše prevladavanje postojeće krize, održavanje socijalne stabilnosti, te istovremeno i jačanje investicijskih ciklusa.
Članstvo u EU nam je pomoglo da lakše amortiziramo stres izazvan epidemijom covid, te mišljenja smo da bi hrvatska Vlada trebala još odlučnije i hrabrije provoditi reformske zahvate, ali i osigurati logistiku za velike infrastrukturne projekte koje mogu dati značajan investicijski zamah hrvatskom gospodarstvu.
Također potrebno je dati snažniju podršku domaćim poduzetnicima prilikom apliciranja za europska sredstva, te istovremeno osnažiti domaće institucije čija bi zadaća trebala biti informiranje poduzetnika i njihovo povezivanje sa specijalnim europskim fondovima.
To bi trebalo predstavljati dodatnu infuziju u krvotok hrvatskog gospodarstva. I slijedom svega navedenog klub Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika podržat će prijedlog proračuna RH za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu.
Hvala vam.
Sljedeći Klub zastupnika je onaj Domovinskog pokreta u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Vesna Vučemilović.
Izvolite.
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Makroekonomski okvir na kojem se zasniva ovaj proračun planira rast BDP-a od 5%. Te stope rasta nismo imali još od vremena Ive Sanadera. Svi znamo kako je to završilo. Aktualni predsjednik Vlade Republike Hrvatske ljuti se kada kažemo da Hrvatska raste sporije od drugih tranzicijskih zemalja, a kad padamo onda je to duplo više.
U trećem kvartalu Poljska je zabilježila pad od 1,6% kao i Litva. Prosjek Europske unije je 4,3%. Hrvatska neće biti u tim brojkama. Brojke su egzaktne. Brojke ne lažu, ne obmanjuju sviđalo se to nekome ili ne. I kada smo ušli u proces tranzicije, mi smo bili drugo gospodarstvo po snazi među tranzicijskim zemljama. Gdje smo danas? Na začelju sa Bugarskom.
Ove makroekonomske projekcije na kojima se temelji proračun za iduću godinu su napravljene nakon turističke sezone. Predviđaju stavljanje epidemije pod kontrolu, normalizaciju ekonomskih aktivnosti, ali na strukturi gospodarstva koja se temelji na turizmu kao glavnoj gospodarskoj grani. Glavna okosnica našeg BDP-a je i dalje osobna potrošnja. Nema ovdje u ovom proračunu u najavi vertikalnih mjera, industrijskih politika, regionalnih politika kojima bi se struktura našeg gospodarstva pokrenula u smjeru reindustrijalizacije ponovnog pokretanja proizvodnje.
Realno gledano ako sagledamo sve što sam do sada rekla, ovaj proračun je nerealan. Svjesna je toga i naša Vlada, pa i ministar Marić, pa u jednoj od prezentacija iz listopada kaže: „Bitno je napomenuti da makroekonomske projekcije u velikoj mjeri ovise o razvoju Covid-19 situacije obzirom na pogoršanje situacije. Uspoređujući sa razdobljem kada su iste napravljene postoji značajan rizik ostvarivanja baznog scenarija što bi se negativno odrazilo na prihode državnog proračuna te potencijalno stvorilo potrebu za dodatnim mjerama prema gospodarstvu u odnosu na planirano.“ završen citat. Vidim da potvrđuje ministar da dobro navodim, dobro citiram.
Znači nužni su nam djelotvorni mehanizmi kako bi mogli brzo i pravodobno djelovati u slučaju neizbježnih odstupanja. Zašto kažem neizbježnih? Previše je neizvjesnosti u okruženju i teško možemo očekivati da ćemo iduće godine se vratiti i u izvozu i u svim onim ostalim elementima ovog proračuna na prihodovnoj strani ovako kako je to tu navedeno.
U proračunu za iduću godinu su pomoći iz inozemstva, a to su u najvećem dijelu sredstva iz fondova Europske unije nešto više od ukupnih doprinosa za mirovinsko osiguranje. Iznose 24,7 milijardi i to je iznos koji nam treba stići iz Europske unije. Možda ne bi bilo loše da nam je tu i ministrica Tramišak jer o njezinom ministarstvu i o povlačenju tih sredstava dobrim dijelom ovisi proračun za iduću godinu.
Prihodi od poreza na dobit u ovom proračunu rastu 25%, a prošli tjedan smo čuli da novim zakonom jedan veliki dio naših poduzetnika kroz peti krug porezne reforme će imati umanjenje, pa ne znamo na čemu se ovo temelji.
Isto tako doprinosi za mirovinsko osiguranje rastu u odnosu na ovu godinu 16%. Možda je to na ovom povećanju plaća u javnom sektoru jer u privatnom sektoru novih investicija nema koje bi otvorila nova radna mjesta i koja bi recimo utjecala na to.
Isto tako rastu materijalni rashodi i to 20% ponajviše zbog rashoda za usluge. Subvencije se smanjuju u odnosu na 2020. što je logično, ali u odnosu na 2019. rastu i to baš u segmentu subvencija trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava.
Opskrba vodom je stavka koja bilježi jedan izuzetno značajan rast iduće godine od 78%, pa onda 67% 2022., pa 29% 2023. kada ta sredstva iznose 3,6 milijardi kuna. Ako je suditi po ovim brojkama onda je velik dio Hrvatske još uvijek bez vode i kanalizacije.
Ima tu još nekakvih nelogičnosti. Ja ću navesti samo neke. Naime Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ima proračun 108 milijuna kuna što je 54% više nego 2020., a na primjer za Hrvate izvan Republike Hrvatske je predviđeno 83 milijuna kuna sa tendencijom smanjivanja sredstava u narednim godinama. Za državu koja ima tako brojnu dijasporu za nas u Domovinskom pokretu je to neprihvatljivo.
Sredstva za nacionalne parkove i parkove prirode se kreću stalno okvirno nekih 780 milijuna kuna. Svi znamo da ćemo uskoro imati još jedan novi park, park prirode Dinara što znači da sredstva za taj park prirode nisu predviđena ili neće biti dostatna.
Zatim su predviđena sredstva za ured bivše predsjednice, mada se ona vrlo jasno izjasnila da njoj ured ne treba. Ali navodno je to za nekakve projekte koje je ona započela. Bilo bi lijepo vidjeti i kakva je korist od tih projekata.
Zatim je tu novi porez na nepovratnu plastiku kojeg se dotakao i kolega Bakić. Tu je predviđeno 121 milijun kuna. Kalkulira se sa iznosom od 800 eura po toni. Država poput Hrvatske koja reciklira samo 20% plastike teško da ima tek 20.000 tona takve plastike.
Znači malo sam gledala pa sam našla jedan podatak tadašnjeg Ministarstva energetike zaštite okoliša iz 2015. udio plastike je 2015. u nerazvrstanom komunalnom otpadu bio 23% ili 300.000 tona. Pa sad pomnožite 800 eura to je značajno veći iznos od ovih 121 milijun kuna. Znači tko zna koliko još ima takvih stavki, kolega SAčić je spomenuo presude, ovdje imamo ove poreze, to bi sve moglo značajno utjecati na rashodovnu stranu proračuna.
U naredne tri godine nama stoje uistinu na raspolaganju značajna sredstva iz Plana za oporavak i otpornost koja će trebati brzo povući. Znamo da su tu rokovi poprilično kratki, ali ta sredstva bi trebalo usmjeriti u projekte s najvećim reformskim potencijalom i doprinosom na rast BDP-a. Ako ta sredstva završe opet, a ima naznaka da hoće u projektima javnog sektora još više će ojačati uloga države u gospodarstvu koja je i sada prevelika.
Brojne korupcijske afere ukazuju kontinuirano koliko je to štetno ne samo za gospodarstvo nego i za naše društvo u cjelini. Tako oblikovani investicijski planovi mogli bi dodatno pogoršati i onako nekonkurentnu ekonomsku strukturu zemlje i negativno se odraziti na dugoročnu fiskalnu održivost.
I na kraju samo ću reći da nažalost više smo očekivali od ovog proračuna, on je rađen u ovim okolnostima koje imaju jednu veliku dozu neizvjesnosti, ali ipak smatrali smo da je ovo i prilika pokrenuti određene razvojne cikluse, tako da Domovinski pokret neće podržati ovaj proračun jer ovaj proračun osigurava stabilnost, ali stabilnost na začelju EU.
Hrvatska se polako, ali sigurno pretvara u koloniju ovisnu o sredstvima EU, turistički rizort za gra