Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 4

PDF

14; 15; 16; 17

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje P.Z.E. br. 55
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 56
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 57
  • Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 58
12.11.2020.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, hvala.
Poštovane zastupnice, poštovani zastupnici želim vam dobro jutro.
Prije nego pređemo na današnju raspravu Odbor za financije i državni proračun predložio je temeljem Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora da provedemo objedinjenu raspravu o slijedeće 4 točke:

- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br.55
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 56
- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak prvo čitanje, P.Z. br. 57 i
- Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 58

Jesmo li suglasni s tim prijedlogom?
Ako nema primjedbi prelazimo na objedinjenu raspravu predloženih točaka.
Kolega Grbin, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvažene kolegice i kolege, uvaženi potpredsjedniče Vlade u ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku u trajanju od 5 minuta kako bi se dodatno konzultirali vezano uz ovu poreznu reformu.
Naime, cilj svakog poreznog sustava trebao bi biti da osigura normalno funkcioniranje države, da osigura da država ali i druga tijela javne vlasti kao što su jedinice lokalne samouprave imaju dovoljno prihoda da bi mogli osigurati sredstva za redovno obavljanje svojih poslova. Kada govorimo o jedinicama lokalne samouprave, prije svega radi se o obrazovanju, radi se o zdravstvu, radi se o socijalnoj skrbi ali isto tako i o održavanju komunalne infrastrukture.
Nažalost, ovim prijedlogom porezne reforme pogotovo u dijelu koji se odnosi na porez na dohodak ozbiljno se dovodi u pitanje mogućnost jedinica lokalne samouprave da vrše ono što je njihova dužnost.
Za razliku od Hrvatske Španjolska ili Kanada krenule su u drugom smjeru, a isto je preporuka Međunarodnog monetarnog fonda. Umjesto da se snižava porez najbogatijima preporuka je da upravo dodatno oporezivanje najbogatijih u društvu bude temelj gospodarskog oporavka i ekonomskog izlaska iz korona krize. Mi idemo u drugom smjeru. Tijelima javne vlasti smanjujemo njihove prihode, onemogućavamo im da u vrijeme zdravstvene i ekonomske krize vrše svoju dužnost, a s druge strane potičemo nejednakost u društvu. Poreznom reformom u dijelu koji se odnosi na porez na dohodak novac se daje samo najbogatijima. Oni koji imaju prosječnu plaću 5 do 6.000 kuna dobit će mrvice, oni koji imaju natprosječnu plaću, mi koji danas sjedimo u ovom domu dobit ćemo silan novac, dobit ćemo 1.000 neki i više kuna …/Upadica: Hvala vam./… to poštovane kolegice i kolege nije dobro i mi to ne možemo podržati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Stanka će biti odobrena.
Idemo sada na drugi zahtjev za stanku, to je poštovana kolegica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Ja sam zapravo mahala jer sam htjela pitati da li je dogovor da bude rasprava u ime kluba u trajanju od 15 minuta i riječ o 4 zakona, ali kad me već vi ste vidjeli iskoristit ću ipak ovo vrijeme i reći da i u ime našeg kluba tražim stanku budući da je kolega Grbin rekao 5 minuta i nama je dovoljno 5 minuta, ali želimo naglasiti jednu drugu stvar.
Ono što je hrvatskoj državni neophodno zaista jesu reforme bez obzira koliko je to otrcana riječ. Ministar Marić se trudi ide u 5 krug ovih poreznih reformi, ali vezano uz reforme koje se odnose na jedinice lokalne samouprave odnosno na decentralizaciju gdje je riječ zaista o 2 milijarde kuna koliko će oni dobiti u proračun manje, ugrubo je toliko izračunato pokazuje na nešto drugo. Mi ako želimo imati stvarnu decentralizaciju onda to mora biti decentralizacija iz sredstava. Ovako te jedinice lokalne samouprave mi ponovo vežemo na državu, ponovo je država ta gdje se oni moraju javljati to naravno naglašavam ovaj fond za izravnanje, ponovo je država ta koja će odlučiti koliko će im dati i tu neće biti napretka i vrtimo se u krug.
Dakle, država ne može biti majka koja je onda se oni javljaju i tu mole za pomoć nego zaista trebamo voditi računa da zaista uđemo i u stvarnu reformu. To znači našeg sustava općine i gradova što zasigurno nećemo ući sad i to svi dobro znamo jer smo već u fazi pripreme za lokalne izbore, ali ono što treba omogućiti da oni imaju sredstva s kojima mogu upravljati, a ne da se svaki put moraju javljati državi.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Nisam stigao doći do toga, dakle klubovi po onome što predlažem bi govorili 15 minuta, s tim da bi predlagatelju ostavili 20 minuta, pojedinačno 5. Tako da sad klubovi imaju mogućnost onda jačeg naglašavanja onog što smatrate da je važno.
Idemo sada dalje, treći zahtjev za stankom obrazložit će poštovani kolega Davor Dretar.
Izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Hvala lijepa.
Dobro jutro svima, eto u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta isto tako tražim stanku od 10 minuta. Hvala vam što ste evo podignuli odnosno proširili vrijeme rasprave u ime kluba na 15 minuta ali svejedno tražimo stanku, svjesni smo da su ova 4 zakona izuzetno bitna kako i za nas ovdje u hrvatskom domu u Hrvatskom saboru tako i za sve građane RH. Već samo o prijedlogu izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom bismo mogli ovdje razgovarati cijeli dan jer su tu veliki problemi za male OPG-ovce koji će biti prisiljeni odnosno prinuđeni zakonskim mjerama odnosno predloženim mjerama uvesti modele odnosno uređaje pomoću kojih će moći fiskalizirati svoju prodaju na sada već popularno zvanim mlijekomatima, jajomatima i tako. Razgovarali smo sa tim ljudima, uglavnom imaju stare uređaje, rabljene uređaje su kupili, nemaju novaca i jako im je teško sada na te stare uređaje ući u dodatnu investiciju postavljanja odnosno kako bi se po hrvatski reklo apgrejdanje tih uređaja na ovu fiskalizacijsku razinu ili će morati kupiti nove uređaje te eto svjesno moraju ući u jedan veliki trošak koji je za jedan mali OPG, ajmo to tako reći gotovo nemoguće iznijeti. Dakle, u to ime i u ime svih nas koji smatramo da trebamo puno i puno više razgovarati o promjenama porezne politike u Hrvatskoj tražim stanku od barem 10 minuta.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka će biti odobrena.
Idemo i na 4. obrazlaganje stanke, poštovana kolegica Grozdana Perić.
Izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
U ime kluba HDZ-a još jednom želimo utvrditi i tražim stanku svim ovim mjerama i 5. krugom porezne reforme kojim se dokazuje da unatoč problemima koji nastaje u svjetskoj ekonomiji da ova Vlada nastoji i dalje voditi računa o tome koliki su prihodi građana i na koji način rasteretiti poduzetnike.
Nemojmo zaboraviti da su inače minimalni odnosno neoporezivi dohodak je povećan sa 2.600 na 4.000 kuna. Isto tako podignuta je minimalna plaća, isto tako kada pogledate da su jedinice lokalne samouprave u prijedlogu do sada ono što je predviđeno za 1.1.2021. da će se podići njihovi prihodi sa 60% na 74% poreza na dohodak, županijama na 20% dakle povećavaju se njihovi izvorni prihodi o kojima će oni morati i dobro skrbiti.
Isto tako jako je važno reći koliko se pojednostavljuje porezni sustav i na ovaj način se vodi računa o svim slojevima i nastoji se stimulirati i privući investitore i na taj način osigurati kvalitetnu, stabilnu radnu sredinu u kojemu će svi moći za primjereni rad ostvariti primjerene dohotke.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala, stanka će biti odobrena.
Sada je i 5. zahtjev za stanku, obrazložit će ga poštovani kolega Hrvoje Zekanović.
Izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HRAST)
Poštovani predsjedniče HS, poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade.
Govorimo o poreznoj reformi, međutim danas nećemo govoriti o neporeznim davanjima odnosno parafiskalnim nametima. Ono što vi znate da je svakom poduzetniku možda još veće opterećenje na njegovo poslovanje, upravo te stotine i stotine nameta o kojima mi danas nećemo govoriti.
Kada sam ja prošlo proljeće predsjedniku Vlade govorio o ovome i upozorio ga na iznimno veliko financijsko opterećenje od brojnih fiskalnih nameta i rekao da ih ima 460, on se nasmijao i rekao ima ih 600 krivo ste prebrojali. Dakle, danas imamo oko 600 parafiskalnih nameta neporeznih davanja koji guše svakog poduzetnika.
Poštovani predsjedniče Vlade ne znam jeste li upoznati s ovim? Jeste li ikada uspjeli tu cijelu listu proučiti i pogledati? Jeste li sjeli sa vašim suradnicima, sa vašim šefom predsjednikom Vlade i razgovarali o tome da se ta neporezna davanja ukinu, smanje, da se olakša i život hrvatskim građanima, a naravno i poslovanje hrvatskim poduzetnicima?
Ja bih volio da i ova tema što prije dođe na dnevni red jer kroz isključivo poreznu reformu, kroz rasterećenje plaća za koje smatram da nije dovoljno, da nije dostatno nećemo dobiti onaj efekt koji bi trebali dobiti, a to je da raste standard hrvatskim građanima i da poduzetnici lakše rade u našoj domovini.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka će biti i vama odobrena. Javlja li se još koji klub? Ako ne, nastavit ćemo u 9,55 sati.

STANKA U 09:42 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 9,56 SATI


Poštovane kolegice i kolege nastavljamo s radom pa ću nastaviti tamo gdje smo stali.
Idemo dakle na objedinjenu raspravu predloženih točaka.
Predlagatelj ovih zakonskih prijedloga je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Molilo bih sada predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje.
Pozdravljam potpredsjednika Vlade i ministra financija poštovanog Zdravka Marića, izvolite.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane dame i gospodo zastupnici, evo već ja bih rekao tradicionalno, uobičajeno krajem godine uz rasprave o proračunu za iduću godine ide i paket poreznih izmjena. Moram naglasiti da i ovaj paket koji je sada pred vama 4 zakona u drugom čitanju će ih biti 5, dakle jedan od njih će ići, a pojasnit ću malo kasnije i u hitni postupak. Također, provedeno je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, krajem kolovoza početkom rujna je bili obrasci prethodne procjene i nakon toga u mjesecu listopadu javno savjetovanje. Zaprimljeno je 90 komentara od čega gotovo njih pola na porez na dohodak, 23 komentara na PDV, porez na dobit 16, fiskalizacija u prometu gotovinom 10. Na sve te komentare sukladno i našoj zakonskoj obvezi smo odgovorili. Ja se danas osobno zajedno tu s kolegama mojim iz Porezne uprave ovdje su danas s nama ravnatelj i zamjenica ravnatelja Porezne uprave radujem raspravi jer mislim da je dobro i zbog ovog visokog doma, a i zbog naravno građana koji prate i gledaju i svih da pojasnimo, bit će puno brojki, bit će puno pojašnjenja. Nadam se da ćemo biti uspješni u argumentaciji u smislu pojašnjenja što se do sada učinilo, što se predlaže i općenito koje su između ostaloga osnovne ideje i koncepti onoga što želimo sa poreznom reformom.
Ja ću se samo kratko vrati na početak, oni koncepti o kojima smo govorili da porezni sustav i porezna politika koja je isto jedna vrsta i element politike ukupne gospodarske bude u funkciji onoga što želimo, a to je da s jedne strane naravno kroz porezni sustav dajemo poticaj i da dajemo stimulans za pozitivno poslovno okruženje za ono što će i stimulirati investicije, zapošljavanje, rast plaća i standarda i na tome naravno treba i ustrajati.
Ovaj tzv. peti krug jedne jedinstvene porezne reforme je na neki način na tragu svih tih načela do sada i koliko god ćemo se mi naravno i trebamo se usmjeriti na izmjene koje se sada predlažu ne možemo zanemariti cjelokupnu priču odnosno kompletnu reformu koja od prvog dana ide, pa tako i treba gledati ja bih rekao u cjelini.
Što se tiče poreza na dohodak bez sad neke namjere ali probat ću svaki od ovih zakona kratko elaborirati što do sada učinjeno u ovih 20 minuta koliko stignem, a naravno i kroz odgovore na vaše replike odnosno kroz samu raspravu, pojasniti sve skupa. Ali ono što je važno za spomenuti da u ovom trenutku imamo negdje oko milijun u 800 tisuća obveznika poreznika na dohodak uključujući umirovljenike koji ga ni ne plaćaju obzirom na visinu njihovog dohotka odnosno mirovine od nekakvih 2 milijuna i 800 tisuća. Ono što je važno dakle to možemo podijeliti otprilike 2/3 u odnosu na 1/3 iz naše ovoga perspektive nakon što smo u dva navrata dizali osnovni osobni odbitak sa 2.600 na 3.800, a potom i sa 3.800 na 4.000 kako je bilo i u izbornom programu, a tako i u programu Vlade predlaže se zadiranje ovog puta u porezne stope na način da se snižavaju sa 36 na 30 odnosno 24 na 20, a onda i posljedično sve one koje su vezane na te dvije stope pa ću malo pojasniti.
Između ostaloga, moram samo ovdje jednu stvar reći koja se nerijetko zanemarivala, a dobro ju je mislim u Hrvatskom saboru spomenuti, a to je pitanje tog osnovnog osobnog odbitka. On je do početka porezne reforme iznosio 2.600 kuna. Za, ja ću sada reći ovdje jedan primjer, da dvoje uzdržavanih članova recimo dvoje djece za prvo dijete ste imali dodatnih 1.300 kuna umanjenja porezne osnovice, za drugo dijete dodatnih 1.820 sve skupa 5.720 kuna ste imali umanjenje porezne osnovice prije početka ove porezne reforme, znači za vas osobno i za vaše dvoje uzdržavanih članova odnosno dvoje djece. Nakon što smo podigli s 2.600 na 4.000 paralelno sa time sjećate se i sami još u prvom krugu podizali smo i koeficijente dakle iznose za umanjenje porezne osnovnice za upravo spomenutu djecu. Pa više znači ovih 2.600 je poraslo na 4.000, za prvo dijete sa 1.300 na 1.750, za drugo dijete sa 1.820 na 2.500 kuna, dakle sve skupa 8.250 kuna umanjenja porezne osnovice u odnosu na 5.720. Ta progresija za uzdržavane članove odnosno djecu je još izraženija kako idemo na veći broj djece, na neki način i jasna poruka između ostaloga i relacija vezano za demografiju.
Također, ono što bih spomenuo je da je paralelno sa zakonskim izmjenama, o tome sam puno puta pričao u Hrvatskom saboru iako to je u ingerenciji po zakonu u ingerenciji ministra financija, ali svaka ta izmjena je bila javno komunicirana, javno savjetovanje, u Hrvatskom saboru sam o tome govorio, znate i sami da smo značajno proširili krug neoporezivih primitaka. Do naših izmjena prvih krajem 2018. godine na ovu temu imali ste ukupno mogućnost isplate neoporezivih primitaka 2.500 kuna na godišnjoj razini. To je u pravilu bilo za isplatu božničnica i uskršnica ili božičnica ili regresa kako su već poduzetnici odnosno poslodavci odlučivali. Mi smo prije svega prve godine uveli onu mogućnost isplate dodatnih 5.000 kuna za nešto što smo rekli kako god poduzetnik nazvao to, nagrada, bonus, stimulans, ostavljeno je poduzetnicima i poslodavcima njima na volju, nakon toga smo proširili obuhvat kroz neoporezive primitke za prehranu, za smještaj, dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje, vrtiće, odnedavno za testove za covid, za cjepiva i de facto došli smo do situacije kada sad sve skupa to zbrojite, a ja ću pojednostaviti da građanima na neki način to bude lakše ovoga i zapamtiti odnosno svima nama.
Samo kada uzmete 5.000 za nagrade, 5.000 kuna za prehranu bez ikakvih potreba ovoga potvrda, računa i slično i dodatnih 3000 kuna koje smo podigli vezano recimo za božićnice i uskrsnice, dakle imate 13.000 kuna minimalno koje možete godišnje dakle de facto 1.000 kuna mjesečno neto isplatiti bez ikakvog javnih davanja. To je nešto što treba također uzeti u obzir.
Ono što bih rekao je zapravo smanjivanje odnosno ovaj prijedlog kakav je, dakle smanjivanje s 24 na 20, 36 na 30 i posljedično svi ostali dohoci i sve ostale uskladbe preko sustava poreza na dohodak i tako poreza na dobit, efekt ukupni je 2 milijarde kuna.
Ovdje bi se samo referirao maloprije na obrazlaganje stanke ovoga zastupnika Grbina, dakle u ovom paketu danas nije, ali će u paketu drugog čitanja biti i Zakon o financiranju odnosno izmjene zakona i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave.
Dakle, kompletni efekt od 2 milijarde kuna neće ići na lokalnu samoupravu i regionalnu nego na teret državnog proračuna na način da će se postojeći ključ raspodjele prihoda od poreza na dohodak korigirati.
Danas gradovi i općine dobivaju od ukupno 160, županije 17, Fond izravnanja 17 i 6% isti ti gradovi, općine i županije za decentralizirane funkcije, znamo i sami, zdravstvo, školstvo, socijala, vatrogastvo.
Po novom prijedlogu gradovi i općine, njihov udio se diže sa 60 na 74, županije sa 17 na 20, preostalih 6% ostaje po istom ovom principu što sam rekao za sve gradove, općine i županije za decentralizirane funkcije.
Da ne bi netko zaključio nestaje Fond izravnanja, on ne nestaje, ostaje sa istom namjerom i svrhom da se isplaćuje, iz njega sredstva idu za gospodarski slabije razvijene gradove, općine i županije prema kriterijima koji su prethodno već dobro znani, prate se porezni prihodi po glavi stanovnika, pomični prosjek zadnje 5.g.
Međutim, za razliku od dosadašnje prakse gdje se je punio od strane svih 576 jedinica, sada će ga puniti državni proračun. Dakle, na državnom proračunu u prijedlogu proračuna koji ćemo raspravljati idući četvrtak vidjet ćete već tu stavku kao takvu predviđenu.
Druga stvar što se tiče izmjena poreza na dohodak, nacionalna naknada za starije osobe koja je uvedena posebnim zakonom se sada ovdje također kao i ostale socijalne naknade ne smatra primitkom na koji se plaća porez na dohodak, te se ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Potom, povećava se postotak uvećanja obračuna tog poreza na dohodak s 50 na 100% pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena obzirom na smanjenje porezne stope. Dakle, govorimo o onom tzv. nerazmjeru imovine i primitaka.
Danas trenutno je 36% uvećano za 50% de facto 54%. Sutra, prema ovim izloženim, predloženim izmjenama odnosno s početkom iduće godine kako se porezna stopa smanjuje na 30% ovaj koeficijent uvećanja dižemo na 100%. De facto ta stopa raste s 54 na 60, govorim samo o eventualno utvrđenom nerazmjeru imovine i primitaka.
Potom, imamo i neka pojednostavljenja i tu moram pojasnit jer u javnom savjetovanju je bilo nekoliko upita.
Ukoliko iznajmljujete stan, dakle dohodak od imovine ostvarujete, vi možete sklopiti ugovor i bez ovjeravanja kod javnog bilježnika i donijeti ga u poreznu upravu. Mi sa ovim korakom ako se odlučite na ovjeravanje kod javnog bilježnika više ne morate ići i u poreznu upravu, javni bilježnik je u obvezi poslati taj ovjereni ugovor tamo. Dakle, jedna vrsta ovoga pojednostavljenja.
Potom, mogućnost isplate primitka u naravi, po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci, isplatitelji primitka odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama.
Do sad je bio kriterij da morate biti u plusu, u dobiti, sada smo proširili i na one koji nisu u dobiti, to je posebno važno za startape, za male firme koje tek nastaju, koje u prvim godinama između ostaloga nisu niti u stanju možda ostvarivati dobit, a da opet daju stimulans svojim radnicima kroz dodjelu ovih opcijskih dionica.
I na kraju, ukidanje proširenja oporezivanja godišnjom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka čime se pojednostavljuje porezni sustav.
Neki od vas će to prepoznati. To je onaj institut malog posla, little job koji se tako kolokvijalno zove, dakle kojim bi se omogućilo dodatnih 12.500 kuna da se oporezuje po 24%.
Kako smo mi prag za primjenu stope 24% digli na 360.000 kn u nekim prijašnjim izmjenama ova mjera više nema kao takva smisla i onda predlažemo brisanje tih odredbi.
Sad idemo na porez na dobit. Porez na dobit, ključna izmjena je snižavanje opće stope za sve one koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna sa 12 na 10.
Mi smo dosada komunicirali temeljem podataka za 2018.g. da se radi o 93% obveznika poreza na dobit.
Prema obrađenim prijavama i podacima za 2019. taj postotak je nešto manji jer očito je dobar dio njih prešao taj prag od 7,5 milijuna kuna.
Međutim, u svakom slučaju možemo reći, 9 od 10, blizu tog iznosa, 9 od 10 obveznika plaća stopu trenutno 12, a sutra bi plaćao 10% i to je na tragu onoga što smo i rekli da i kroz ovo dodatno rasterećenje izravnih poreza dajemo vrstu stimulansa odnosno ostavljamo poduzetnicima i poslodavcima više prostora za, opet ponavljam, kako investicije, tako i zapošljavanja.
Paralelno sa time će se onda uskladiti i određene odredbe poput toga da se smanjuje porezna stopa poreza po odbitku pri isplati dividende i udjela u dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke također s 12 na 10.
Potom, za nastupe inozemnih izvođača, bilo umjetnika bilo sportaša i sličnih profesija se prilagođuje također, na tih 10% i ono što je važno i što je već, ja bih rekao i medijskom prostoru, ali čini mi se i u Hrvatskom saboru u par navrata bilo apostrofirano, a to je radi poboljšanja položaja dužnika, građana i poduzetnika. Predlaže se da je porezno priznati rashod kreditne institucije iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osnove, po osnovi kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima HNB-a.
Dakle, što radimo sa ovom mjerom, između ostaloga, dajemo dodatni poticaj kreditnim institucijama, ono što bi mi rekli da aktivno upravljaju sa svojim potraživanjima i da sjednu za stol sa dužnikom, bilo fizičkom, bilo pravnom osobom i na ovaj način im dajemo stimulans, da, ili u potpunosti ili djelomični otpis izvedu, jer to što bi napravili, umanjuje njihovu poreznu obvezu, ali isto toj fizičkoj osobi ne tretira se kao dohodak, dakle ne dolazi do uvećanja njegove porezne osnove. Dakle, na taj način želimo prevenirati situacije koje smo imali u prijašnjim situacijama i u prijašnjim godinama jer i kad kriza dođe, a i u nekim drugim okolnostima, građani neki, naravno, ne svojom krivnjom zapadaju u poteškoće, što zbog gubitka radnog mjesta ili nekih drugih okolnosti, pa nisu više u stanju podmirivati te obveze kako su originalno definirane.
Na ovaj način dajemo im, stimulans, kreditnim institucijama upravo tako, da oni sa tim dužnicima razgovaraju, pregovaraju i dogovore taj djelomični ili potpuni otpis, a ne da se uključuju i neke treće osobe, dobro znane.
Što se, i zadnja mjera jedna tehnička odredba vezano za usklađenje, kompenzacijsku prilagodbu transfernih cijena. U PDV-u, u sustavu PDV-a nekoliko izmjena nema promjena u smislu poreznih stopa, ali nekoliko važnih tema, vi znate i sami što je do sada učinjeno, pa s obzirom da je kratko vrijeme, nemam sad više vremena pobrojati sve, ali znate i sami na koje smo proizvode i usluge snižavali stopu poreza na dodanu vrijednost u prethodnim iteracijama. Ovdje imamo nekoliko uskladbi s direktivama koje mislim da su dobre, da su stupile na snagu, odnosno stupaju na snagu 1.7. iduće godine. Idu, između ostaloga u korist i štite nacionalna gospodarstva, pojedina, pa tako i hrvatsko. Sad ću pojasniti.
Dakle, na uvoz dobara iz trećih država vrijednosti do 22 eura, do sada, odnosno trenutno, to su tzv. proizvodi zanemarive vrijednosti i ne plaća se PDV. Sada po direktivi sve isporuke, odnosno ovoga, uvoz svih vrsta dobara iz trećih zemalja podliježe oporezivanju, kako PDV-a, tako eventualno i posljedno carine. Međutim, s druge strane, imamo još jedan važan institut, a to je, ako se kupuje proizvod iz druge države članice EU, u pravilu se plaća PDV te druge države, sve dok isporučitelj ne pređe prag od 270 tisuća kuna u RH.
Mi smo utvrdili, porezna uprava je utvrdila da na tom području je bilo dosta nepravilnosti i krenuli smo u razjašnjavanje tih stvari, međutim, paralelno sa time i direktiva koja je postrožava uvjete. Ne 270 tisuća kuna, recimo u Hrvatskoj, nego 70 tisuća kuna ili, recimo, 10 tisuća eura, sve skupa van vaše zemlje. Dakle kompanija, ne znam, austrijska ili njemačka ili švedska, sva isporuka koju ima, kada pređe taj prag u obvezi je, kada u zemlji u kojoj isporučuje tu robu, zaračunavati i plaćati PDV te zemlje, pa tako u ovom konkretnom slučaju, Hrvatske.
Obzirom na činjenicu da Hrvatska, to je notorna činjenica, ima među višim stopama PDV-a u odnosu na sve ostale druge članice EU, vidimo i sami da je ovo dobar dio i zaštite naše domaće proizvodnje, distribucije, trgovine i sl., ali u svakom slučaju našeg gospodarstva. Povećavamo prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, plaćenim i naplaćenim naknadama, dakle, moram uvijek vrlo jasno specificirati, sa 7,5 na 15 milijuna. Vi se sjećate da smo za vrijeme trajanja posebnih okolnosti digli čak i neograničeno taj prag, što nije na tragu, odnosno, dijelom je u koliziji sa direktivama EU. Direktive EU su povećale prag na 2 milijuna eura i mi odmah sada predlažemo u zakonu da se to dogodi.
Moram vam reći da do sada, do sada, oko 20% poduzetnika, odnosno obveznika poreza na dodanu vrijednost koristi ovu pogodnost. A sjećate se sami da je prvo bila uvedena do one sa 3 milijuna kuna prometa, pa je dizano na 7,5, sada na 15, s tim da moram reći da vrijeme trajanja posebnih okolnosti nešto preko 2 tisuće, negdje oko 2 400 obveznika je koristilo dodatno tu mogućnost. I proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava.
I na kraju, fiskalizacija. Jedina izmjena u ovim se odnosi na blagajnički maksimum, da se da mogućnost, odnosno pravo ministru financija da propisuje pravilnikom visinu tog blagajničkog maksimuma, a to je nešto što su nam apelirali poduzetnici, da imaju malo veću fleksibilnost u smislu svakodnevnog poslovanja, i sami znate dakle, govorimo o gotovini u njihovom blagajni odnosno trezoru. Ali ću iskoristiti ovu priliku da se kratko referiram također, na jednu obrazloženje stanke. Dakle, što se tiče obveze fiskalizacije za samoposlužne aparate, ta obveza je izglasana sa zakonom 1.1.2019. i dan je odgodni učinak od 2 godine, 2 godine za prilagodbu koja sada završava 1.1.2021. g. i moram ponoviti još jedanput, ono što se zakonom traži, nije izdavanje fiskaliziranog računa, nego i ovako i onako, softver koji, ili aparat koji postoji u samoposlužnom uređaju, da prilikom narudžbe kave, keksa, spominjani su jajomati i mlijekomati, dakle specifičnih proizvoda, taj softver javlja impuls u poreznu upravu da je ostvarena narudžba te i te vrste i ništa drugo.
I mi imamo podatke da je dobar dio uskladbi napravljen, nešto se u javnosti pričalo o troškovima tih aparata, prema saznanjima kojima mi raspolažemo, dakle, za potrebnu prilagodbu je bilo negdje do 1000 kuna, s time da, evo, Ministarstvo poljoprivrede koliko znam, na sastanku na kojem su bili i moji kolege iz porezne uprave, reklo da će jedan dio toga, poglavito za mlijekomate i jajomate i subvencionirati. Sve skupa 2 milijarde kuna težan paket. Kada dodate ono što smo do sada radili, bez neoporezivih primitaka, preko 8 milijardi 200, prelazimo iznos po statičkom modelu, od preko 10 milijardi kuna .../Upadica: Hvala. Hvala vam./... rasterećenja u okviru porezne reforme.
Hvala lijepo. Isprika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na replike ima ih dosta. Prvi je na redu kolega Bulj.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Ministre, podržavam bilo kakvo smanjivanje nameta i poreza, međutim ja bih ovdje rekao da tribamo naći model bez obzira šta nije oporezivan najsiromašnijima nema mogućnosti više oporezivanja oni su oslobođeni da se nađe model da im se povećaju njihova primanja.
Ja bih vam postavio pitanje, u Hrvatskoj imamo više od 500 parafiskalnih nameta, toliko su bizarni neki da ne možete vjerovati da opterećuje čak i naše poljoprivrednike da moraju platiti dokumenat koji kaže koliki imaju broj stoke, da ne govorimo o turističkoj zajednici se plaćaju nameti, znači nameti koji opterećuju naše građane, možete li reći kad ćete ih smanjiti?
I jedno vrlo bitno pitanje koje naši građani očekuju, to je pitanje nesrazmjera imovine. Evo tu ste doveli ljude iz Porezne, možete li reći koliko ste naplatili od nesrazmjera imovine i da li bi bilo bolje ići na izmjene Zakona o porijeklu imovine da se ubrza ono što je oduzeto nepravedno?
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče, dakle na prvo predmet današnje rasprave su porezne izmjene, međutim ja podržavam i vašu repliku kao i maloprije obrazloženje stanke, ne samo po potrebi, mislim očito da je potreba i dobro je da se ne samo o poreznom rasterećenju otvori dodatno teme i neporeznog, onoga što kolokvijalno zovemo parafiskalnih nameta, ali i drugih administrativnih rasterećenja, sve skupa da bude u funkciji i usmjereno prema onome što mislim da se svi skupa možemo složiti, ali i na tragu ovih rečenica koje sam rekao uvodno da se kroz te načine olakša i unaprijedi poslovna klima u RH.
Što se tiče nerazmjera imovine, bilo je između ostalog i zastupničkih pitanja, ako ne stignem na nekoj od sljedećih replika, dakle mi pratimo statistiku broja pokrenutih postupaka, donesenih rješenja utvrđenog nerazmjera i poreznih obveza u idućim replikama ću brojčano pojasniti pa ćete vidjeti koji su rezultati Porezne uprave.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Druga replika kolega Tušek.
Izvolite.

Tušek, Žarko (HDZ)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče HS.
Kolegice i kolege.
Ministar Marić pa nema nikakve dvojbe da je paket poreznih reformi u pet faza jedna od najopsežnijih, najkonkretnijih i najvrjednijih reformi javnih politika koje smo uopće imali u posljednjih desetak ili petnaestak godina na tome treba čestiti, pogotovo kada se ta reforma odvija u svojoj petoj fazi u vremenu ponajveće ekonomske i zdravstvene krize u kojima se našla i Hrvatska, ali i globalno ekonomsko i financijsko okruženje. Bitno je poručiti, porezni prihodi u kontekstu porezni prihodi rastu, a porezna presija je manja i to je ono što se radi u posljednjih nekoliko godina. A plaća i prosječna plaća i minimalna plaća konstantno raste.
I ono što je najvažnije danas u vremenu ove krize reći, mi danas imamo više zaposlenih ljudi nego što smo imali prije početka krize. To nije samo do reforme poreznog sustava nego do ukupno ekonomske politike, ali porezna reforma je jedna od stupova te politike i na tome treba čestitati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče, slažem se naravno sa ovom ocjenom i dijelom koji ste rekli između ostaloga da to je zadaća porezne politike. Ono što puno puta sam volio reći i u HS i u javnosti, kamo sreće, a nije tako da bi sve svoje i naše probleme mogli riješiti samo isključivo poreznim izmjenama i poreznom politikom. Međutim i porezna politika mora dati svoj doprinos i obol ukupnoj gospodarskoj, ali i ukupnoj društvenoj situaciji i stremiti tome da olakša uvjete, da poboljša unaprijed itd., itd.
I ono što ste između ostaloga spomenuli i u okviru ovih dosadašnjih krugova, a tako i gledano cjelokupnu poreznu reformu od prvog dana upravo bila namjera i nekakva vrsta naglaska da se proba zadati u što je moguće više sfera kako društva, tako i gospodarstva odnosno poreznih obveznika. A vi sami znate da smo mijenjali praktički sve zakone u poreznom sustavu i pokušavali sukladno fiskalnim mogućnostima što ravnomjernije rasporediti teret odnosno rasterećenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovani ministre, zanima me u Zakonu o porezu na dohodak još uvijek stoji ograničenje za 2% za kamatnu stopu, ako ide ispod nje da se smatra kao primitak u naravi. Ulazimo u EU kamatne stope padaju, to podržavam, apsolutno podržavam i smatram kada uđemo na europske tržište da će tada i hrvatski građani dobiti punu satisfakciju da će moći stambeni krediti biti na 1%.
Sada se postavlja pitanje, banke kažu mi bi smanjili kamatnu stopu da građani imaju ispod 2%, ovdje Porezna uprava kaže ako je ispod 2% to ćemo vam dodatno oporezivati. Molim vas razmislite do drugoga čitanja, mislim da je to dobra politika da idemo, ako već stremimo prema euru da se ova ograničenja maknu i da hrvatski građani mogu imati kamate ispod 2% i da na taj način maknemo to bankama da mogu odobravati, a da ne bude nekakav dodatak primitak u naravi.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče, hvala lijepo na replici odnosno prijedlogu, naravno da ćemo ga i razmotriti i na toj temi i razgovarali smo i nas dva i u nekim ranijim razgovorima. Sigurno da treba biti usmjerenost i na tom području da se kako ste i sami dobro rekli, da dodatni stimulansi i poticaj, a za dodatno smanjivanje duga troška kapitala dakle kamatnih stopa, to je što smo i nevezano na porezne izmjene napravili jedan veliki, veliki naglasak kao vlada svih ovih godina, da se s jedne strane iskoriste blagodati i okolnosti globalnih trendova, da je i nevezano na covid i prije covida likvidnosti u sustavu puno, međutim ona ukupna kamata koju plaćamo ne ovisi samo o tzv. referentnim kamatnim stopama i situaciji sa likvidnošću na tržištima nego i o premiji rizika.
Snižavanjem tih stopa naravno stvara se dodatni pritisak da se i ovakve odredbe dodatno preispitaju pa ćemo ih svakako uzeti u obzir. A znate i sami da smo i u nekim prethodnim krugovima već se toga doticali.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Sada je na redu zastupnik DEmetlika.
Izvolite.

Demetlika, Tulio (IDS)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre, porez na dohodak je izvorni i najznačajniji prihod gradova, općina i županija, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak jesu li oni pravovremene informirane i date smjernice od strane ministarstva kako bi se ispoštovali rokovi i donošenje proračuna na lokalnom nivou?
I slijedeće je, budući da se mijenja i Zakon o financiranju lokalne i regionalne samouprave, pitanje je koje će biti stvari učinak tj. da li će se povećati, smanjiti ili ti prihodi će biti na nuli jer po našoj procjeni je može se dogoditi da općine i gradovi zapravo ostanu na nuli iako im se navodno najavljuje povećanje prihoda.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče također na replici i komentaru. Sve ove porezne izmjene opet ponavljam dio su izbornog programa, dio su programa Vlade i prošle su javno savjetovanje. Paralelno sa svim tim procesima vodili smo dijalog izravni, prvi puta o tematici izmjena zakona i dopuna Zakona o financiranju smo u Gospiću na sastanku sa županima i predstavnicima udruge gradova i zajednice općina progovorili, a onda su bili i bilateralni sastanak, sastanak i ja sam osobno nekoliko sastanaka vodio. Bili su predstavnici odnosno neću reći sad svih ali reći ću i pozicijskih i opozicijskih stranaka da tako kažem i upoznali smo ih sa tim izmjenama i sa ovim prijedlog koji idemo. Na 2 milijarde kuna ova mjera koju govorimo o fondu izravnanja je čak i nešto malo iznad toga. Prema našim kalkulacijama izračunima kao što je bio slučaj i do sada nitko neće proći lošije, naravno da će neki proći bolje, ali tome treba pridodati i one prethodne izmjene u prve 2 godine 3 milijarde 350 milijuna kuna više …/Upadica: Hvala./… prihoda od poreza na dohodak nego prije izmjena.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zurovec, izvolite.

Zurovec, Dario (Fokus)
Hvala.
Poštovani ministre pozdravljam svako porezno rasterećenje samo bi volio da ovo ipak bude malo konkretnije i da primjerice jednom u 4 godine se vas ovdje tu vidimo i da kažete da ide se na 10% i da će se praktički državni rashodi isto tu smanjivati. Također bi htio istaknuti samo da smo na ljestvici konkurentnosti 60-ti od 63 ekonomije pa me zanima u kojem smjeru mislite da će se sada naše stanje tu poboljšati.
Također, središnja država i dalje troši najviše tj. ima najveće prihode, najveće rashode oko 80%, jedinice lokalne i regionalne samouprave su tu oko 20% tj. oko 7% BDP-a, a Grad Zagreb oko 2,6, da li će se s ovim poreznim izmjenama to promijeniti tim više što mi se čini da će i dalje u principu vezano za PDV velike firme na neki način kreditirati državu. A sad da li će se kroz ove porezne izmjene možda ipak to malo promijeniti, da li smatrate da je to korak u dobrom smjeru?
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče. Pa također se slažem sa vašom replikom i odgovorom iako moram priznati znate i sami da kad bi krenuo od onog prvog dijela već gledajući ovako u sabornici plus naravno i kolege koje su u drugim sobama odnosno virtualno ovoga nisam siguran da se svi i budu složili jer koliko znam ima i prijedloga da se upravo ide u uvođenje dodatnih stopa da se učini još nekakva veća kako to kažemo progresivnost u samom sustavu poreza na dohodak. Ali u svakom slučaju ono što je važno da je porezno rasterećenje i dalje, ne samo ovoga u nekom prvom ili ranijim fazama nego i dalje se nastavlja. Dakle, da se utječe sa smanjivanjem i sami si, na taj način država sama na sebe vrši jedan dodatni pritisak da racionalizira i još se racionalnije i odgovornije odnosi prema novcu poreznih obveznika, dakle ono o čemu vi govorite kao i ja, a to je rashodna strana proračuna. I to je također jedan od znatnih ja bih rekao dobrobiti porezne reforme pa tako i ovoga kruga.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu zastupnica Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre Mariću vi dobro znate da kad ste bili u onom bivšem sazivu sabora odnosno u bivšoj vladi smo u nekoliko navrata raspravljali, a imali smo i takve amandmane, o čemu je zapravo riječ. O tome da nemamo PDV na promet nekretnina za prvu nekretninu. To se pokazala kao dobra mjera već prije, vi ste u jednoj od reformi koja je bila pred neko vrijeme vratili, sjećate se dobro da smo imali brdo amandmana, brdo smo raspravljali od toga i ja sam imala prilike čuti da se razmišlja da se to vrati ponovo nazad odnosno da ponovo za dakle promet za prvu nekretninu nema PDV-a. Da li se o tome zaista razmišlja, ako se razmišlja kad mislite da bi bilo vrijeme da se to uvede iz jednostavnog razloga zaista je bila dobra mjera, morate se složiti s tim da je ona imala peh pogotovo za naše mlade sugrađane.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala.
Hvala lijepo uvažena zastupnice, dakle u onom prvom krugu o tome smo razgovarali znate i sami da nije bila naša namjera ići na nekakav negativan način prema našim građanima poglavito mlađom populacijom međutim dio je bio paketa ukupnog pojednostavljivanja poreznog sustava i tu ne govorimo samo o porezu na promet nekretnina koji ste potegnuli nego i nekim drugim oblicima sjećamo se i sami samog poreza na nekretnine, ali neću sada o njemu govorit ću o porezu na promet nekretnina. Unatoč tome da je ukinuta ta ovoga olakšica za kupnju prvog stana smanjena je porezna stopa prvo s 5 na 4 pa potom sa 4 na 3. U prijedlogu odnosno u programu Vlade između ostalog piše da ćemo u tijeku mandata tu stopu odnosno taj porez u potpunosti ukinuti. Uz dužno poštovanje prema vama i vašoj replici znate i sami kad govorimo o tržištu nekretnina da je nezahvalno spekulirati sa rokovima jer to ima normalno efekta i utjecaja na samo tržište i trendove tamo …/Upadica: Hvala vam./… kako stoji u tijeku mandata.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu zastupnica Vidović Krišto, izvolite.

Vidović Krišto, Karolina (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Ova izmjena Zakona o PDV-u gospodine Mariću je nepravedna jer naprosto zanemaruje potrebe trenutka. Niste uvažili krik ugostitelja npr. koji mole da se smanji PDV na ugostiteljske usluge. To je sramotno. Jeste li vi svjesni uopće dramatičnosti u kojima se nalaze naši ugostitelji? Niz država EU smanjila je stopu PDV-a za ugostiteljske usluge vi to niste učinili, vi i Plenković očito nemate empatije za poštene radnike, ali očigledno imate za pojedine vlasnike vjetroelektrana kojima itekako punite džepove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo, ja ću vas nazvati uvažena zastupnice, hvala lijepo na vašoj replici i komentaru. Ugostiteljstvo i tematika ugostiteljstva je prepoznata u čitavom nizu dosadašnjih krugova poreznih izmjena, međutim konkretna tema poreza na dodanu vrijednost na isporuke odnosno usluživanje jela i pića, znate i sami da u proteklom krugu smo za hranu, dakle usluživanje smanjili međutim za piće je ostala na onoj visini opće stope i to je tema koju smo i elaborirali još u prvom krugu, tako i u svim ostalima.
Što se tiče ovoga, reference koju govorite na aktualni trenutak, pa ja mislim da je i vama itekako jasno da upravo segment ugostiteljstva je cijelo ovo vrijeme korisnik mjera poticanja i održavanja i očuvanja radnih mjesta. Prva tri mjeseca je bio horizontalni pristup isplata plaća 3.250 odnosno 4.000 kuna svima, a mjere koje su nastavljene dalje su bile više sektorske prirode, konkretno između ostalog za one koji su najpogođeniji covidom, a to su i ugostitelji između ostalih. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu poštovana zastupnica Maksimčuk, izvolite.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče HS.
Uvaženi ministre, vidimo da je ovaj 5. paket porezne reforme težak 2 milijarde kuna ako uzmemo da su prethodna 4 bila preko 8,2 milijarde kuna, ali ono što mene zanima što je u posljednja 4 kruga napravljeno po pitanju neoporezivih primitaka i kako je to doprinijelo poboljšanju standarda naših građana? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Pa evo upravo neoporezivi primitci o kojima sam isto nešto maloprije rekao, to je bila naša namjera kako kroz izmjene u poreznom zakonodavstvu zahvatiti i naše građane koji imaju niže dohotke i koji prema visini tih dohodaka niti ne plaćaju porez na dohodak.
Ponovit ću još jedanput milijun i 800 od 2 milijuna i 800 obveznika u ovom trenutku ne plaća porez na dohodak. Dakle, bilo koja izmjena poreznih stopa, razreda ili bilo čega vezana uz porezni sustav poreza na dohodak njima ne može utjecati na unapređenje njihove neto plaće odnosno poboljšanje. Zato smo i ušli u neoporezive primitke da, kao što sam rekao, prvo dignemo odnosno uvedemo dodatnih 5.000 kuna za nagrade, pa za smještaj, pa za prehranu, pa za dopunsko i dodatno osiguranje, pa za vrtiće, zadnje covid testove odnosno cjepiva.
Samo brojke, 3 milijarde i 900 2018., 6 milijardi i 100 2019.g., do sada ove godine 4 milijarde i 300.
Kad govorimo o broju ljudi …/Upadica: Hvala/… odnosno stjecatelja govorimo o stotinama …/Upadica: Hvala lijepa/…tisuća hrvatskih radnika odnosno građana. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolega Begonja, izvolite.

Begonja, Josip (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Uz sve čestitke vladi što u ova teška vremena ide zapravo ide ovaj 5., 5. krug porezne reforme, ja bih vas molio da, naime stvara se utisak sa se one odnose, kad govorimo o dohotku, samo na nesamostalni rad, pa bi molio vašu elaboraciju još jednom na koje sve vrste dohotka se odnose ove mjere 5. kruga? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Odnosi se na sve naravno, govorimo o ovim stopama koje su u zakonu, ali dakle ne odnosi se samo na nesamostalni rad kako ste i dobro rekli nego i na samostalni rad odnosno isto tako i na one vrste dohodaka koje u smislu zakonodavstva su oni, kako kažemo, ne u konačnom dohotku, dakle oni koji se plaćaju ovoga na dohodak od imovine odnosno kapitala. Sva, cijela skala koja je postojeća se tako razmjerno smanjuje. Ako je stopa bila 24 ide na 20, ako je bila 12 ide na 10, dakle zahvaćamo cjelokupni sustav.
A apropo ovog efekta koje ste vi rekli samo od ukupnih 2 milijarde kuna koji se odnosi na ukupno težak paket izmjena u sustavu poreza na dohodak, milijarda 680 prema našim izračunima se odnosi na nesamostalni rad, preostalih gotovo 300 milijuna se upravo odnosi na samostalni rad. I mislim da treba posebno apostrofirati i kroz ove naše rasprave jer nerijetko zanemarujemo …/Upadica: Hvala/…status naših obrtnika. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče, poštovani potpredsjedniče vlade.
Jedna od temeljnih zamjerki oporbe na ovaj 5. krug porezne reforme je slijedeća, dakle da vi sa ovim krugom i paketom zakona idete isključivo u prilog onima građanima koji imaju visoke plaće.
Kako je ovaj paket zakona praktično dio cjelovite porezne reforme koju ste započeli prije 4.g., 2016.g., mene g. ministre interesira ako imate sada podatke, kako je tih 4 dosadašnja kruga i paketa zakona koji se odnosi na poreznu reformu utjecala na one građane koji imaju najniže plaće, a kako je utjecala na one koje imaju relativno velike plaće?
I da li na te plaće i one male i one velike utječe samo porez na dohodak ili utječe i minimalna plaća ili utječu i osobni odbici, neoporezivi dio dohotka, pa vas molim da evo da to malo objasnite ako podatke imate?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala, izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče, evo upravo također dobra tema. Znamo i sami da je bilo i u nekim prijašnjim krugovima ovoga referenci na to ko bolje ili kako prolazi samo jedna opća rečenica, porez na dohodak nije taj koji definira visinu plaće, visinu plaće definira ugovorni odnos između poslodavca i posloprimca. Porez na dohodak odnosno njegovo zakonodavstvo definira kolko se od ugovorene plaće usteže poreza i posredno prireza.
Ali vi ste u pravu da ne samo poreznim izmjenama u sustavu poreza na dohodak i nekim drugim poreznim izmjenama jel ako smanjite porez na dobit, recimo za 700 milijuna kuna je rasterećeno gospodarstvo u smislu snižavanja stope poreza na dobit. Tih 700 milijuna kuna dobri poduzetnici i poslodavci između ostaloga preliju u povećanje zaposlenosti i plaća.
S druge strane i element minimalne plaće koje nije predmet našeg poreznog zakonodavstva nego su odluke vlade, čuli smo zadnju odluku vlade za iduću godinu i na kraju sve skupa još neoporezivi primici.
Službena statistika Državnog zavoda za statistiku najbolje govori, prvi decil one najniže plaće porasle su za 39%, za 1.050 kuna. Zadnji decil za 15,7% …/Upadica: Hvala/…za 1.400 kuna, kada gledate danas u odnosu na 2016. …/Upadica: Hvala vam/…Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolegica Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala lijepo g. predsjedniče HS.
g. Ministre, rasterećenje koje će iznositi više od 10 milijardi kuna za naše građane i gospodarstvenike sigurno je dobro i hvale vrijedno.
Kada je riječ o spomenutoj fiskalizaciji uljomata, mljekomata, jajomata, moram reći da mi je drago da je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo moju inicijativu i da će poljoprivrednicima pomoći, te je za to osiguralo financijska sredstva.
Budući da se obračun PDV-a unutar Hrvatske ne prenosi na krajnji proizvod nego se obaveza mora platiti, za taj iznos je hrvatska poljoprivreda i prerađivačka industrija skuplja od one robe koja dolazi iz EU.
Vi ste potpuno opravdano tijekom ove krize pomogli građevinskom sektoru tako što ste ustvari obračun PDV-a omogućili prijenosom porezne obaveze pa me zanima planirate li to učiniti sa sektor poljoprivrede i prerađivačke industrije?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice, jedan od sličnih komentara smo imali u javnom savjetovanju i mislim da je baš takav i obrazložen, dakle kompletna naravno horizontalni pristup transpozicije direktive kako vrijedi u Sloveniji ili Austriji tako vrijedi i u Hrvatskoj.
Čuli smo i shvatili da ima malo krivih tumačenja da je povoljnije otići u Sloveniju kupiti nego u Hrvatskoj, po istoj logici stvari bi onda zapravo trebalo bit i slovenskom poljoprivrednom proizvođaču doći u Hrvatsku kupiti. Dakle, nije tematika likvidnosti, mi smo tu voljni dapače u okviru našega dijaloga s Ministarstvom poljoprivrede i resornim komorama i udruženjima pojasniti tu cijelu tematiku da se ne odnosi samo isključivo na problematiku likvidnosti.
Međutim, ono kada ste se već dotaknuli i ovih automata samo da kažem, dakle neću sada stići naravno, ali treba pojasniti da mi u ovom trenutku govorimo o 82 registrirana mljekomata i jajomata na području cijele RH.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolegica Baričević.
Izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče.
Uvaženi ministre.
Porezna opterećenja, a ima ih zaista mnogo oduvijek su bili teret našim poduzetnicima tako da svakako rasterećenje u tom smislu kao saborska zastupnica trebamo svi pozdraviti. Paket ovih mjera 5. kruga porezne reforme u skladu s mogućnostima i proračunom i sadašnjom gospodarskom situacijom donosi mogućnost za daljnje jačanje i obnovu poduzetništva, gospodarstva i kao takav zaista je potreban hrvatskom gospodarstvu.
Međutim, kazali ste maloprije u vašoj raspravi ono što je najznačajnije ovom reformom, ja bih se usudila i kazati da je i revolucionaran potez, vaš potez, vidi se svjetlo na kraju tunela, a to je ovo dužničko ropstvo kako za veliki broj građana tako i za poduzetnika koji će ostvariti na način da će bankama otpis potraživanja prema dužnicima biti porezno priznati rashod tako da će se zaobići potraživanja od strane agencija pa pozdravljam taj potez.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice i na replici i na ovoj pohvali, mislim da je to dobra tema sigurno i ono što smo vidjeli proteklih godina, Vlada je u nekoliko navrata reagirala sa određenim zakonskim izmjenama, međutim u pravilu smo se uvijek bavili sa onim već naslijeđenim problemima, na ovaj način gledamo i prokativno i preventivno za iduće situacije. Opet ponavljam, poglavito za one građane koji ne svojom krivnjom zapadnu u takve probleme i da im se na neki način da mogućnost.
I ono što je najvažnije i što smo jasno šaljemo poruku i kreditnim institucija, taj je otpis konačan i jednokratan bilo u potpunosti ili djelomično, ali onog časa kada ga napravite i kada je porezno priznati rashod kako kreditna institucija briše tog dužnika, tako i dužnik tu kreditnu instituciju, nazovimo tako, iz svoje bilance, što znači da je upravo taj poticaj.
A po pitanju i ovih drugih Agencija za otkup potraživanja, to je isto tema kojom smo se bavili proteklih dana pa će vjerojatno biti razgovora u idućim navratima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu kolega Vrkljan.
Izvolite.

Vrkljan, Milan (DP)
Poštovani gospodine ministre i dopredsjedniče Vlade.
U svakom slučaju podržavam ove mjere kojima se rasterećuje gospodarstvo, ali ima jedna stvar koju bi volio da mi objasnite, pa mislim da će biti i šira javnost jako zainteresirana za to. Naime, prema službenim podacima FINA-e za prošlu godinu trgovačka društva u Hrvatskoj bez ijednog zaposlenog imali su prihode 26 milijardi kuna, to je budžet zdravstva za cijelu godinu, a znam da se vi ovih dana jako puno trošite i trudite oko toga da se zdravstveni sustav stabilizira. Pa mene zanima s obzirom na ovih 26 milijardi kuna bez ijednog zaposlenog koje su uprihodovale ta trgovačka društva vi ste im oprostili i dali 3 milijarde kuna iz budžete. Zanima me koji je povod bio, zašto ste tako razmišljali da oprostite 3 milijarde kuna trgovačkim društvima bez zaposlenih?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Kolega Vrkljan molim vas držimo se reda.
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupnike, hvala vam na replici i komentaru i dobro da ovu temu isto dižemo u prostor rasprave u HS-u, dapače. Zakonodavstvo naše omogućuje između ostaloga mogućnost funkcioniranja i na taj način pod pretpostavkom da nema nekih zlouporaba. FINA-ini podaci su ažurni, ona to objavljuje, vi ste i dobro citirali dakle na tragu i tih podataka FINA-e sva porezna tijela od Porezne uprave do ostalih dalje moraju poglavito taj segment možda i dodatno kontrolirati. Dakle, ne možemo reći za sve njih da odmah postoji nekakva vrsta sumnje jer je moguće operirati odnosno vršiti poslovanje i na taj način zakonodavstvo omogućuje, međutim ako uočavamo i mogu vam reći da naš fokus i naglasak je možda i više na njih stavljen nego na nekoga drugog jel tamo možemo uvijek očekivati nekakve možebitne nepravilnost.
A ovaj dio nisam baš u potpunosti shvatio gdje smo oprostili te 3 milijarde, ali to ćemo onda u nekim drugim inercijama riješiti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada bih molio kolegicu Juričev Marinčev za repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre.
Vi ste u svom izlaganju između ostalog govorili i o neoporezivim primicima kojim poslodavci mogu nagraditi svoje djelatnike, a time ih i stimulirati. Mislim da je zanimljiv podatak da u ovoj 2020. godini čak preko 538.000 djelatnika naših sugrađana bilo je nagrađeno samo po osnovi nagrade za radne rezultate sa iznosom od preko milijardu i 333 milijuna kuna. Taj podatak dovoljno govori da čak i u ovoj 2020. godini u godini kada RH i svijet trese zdravstvena i gospodarska kriza da su se stvorili takvi preduvjeti da preko 38.000 naših poslodavaca može samo po toj osnovi nagraditi svoje djelatnike.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Drago mi je da evo već treći ili četvrti puta dižemo također ovu temu. Kolege iz Porezne uprave se dobro sjećaju kada smo o tome interno raspravljali, dakle kada gledate usko porezno gledano ovo nije savršena mjera jer vi omogućujete isplatu nekih oblika dohotka, primitaka ili slično bez javnih davanja, međutim u isto vrijeme svjesni te činjenice upustili smo se u širenje obuhvata neoporezivih primitaka upravo iz razloga, jel podsjetit ću nas sve skupa, možda nam se sada to sve čini daleko, covid je predominantna tema proteklih 7, 8 mjeseci ali nedugo prije samog covida ključni problem je šta bilo kada intervjuirate između ostaloga poduzetnike, dakle nedostatak radne snage i općenito način i mogućnosti kako stimulirati povećanje tih plaća da imamo i zadržanu radnu snagu, da ne odlazi, a i da privučemo neku drugu.
Ovo je bio jedan između ostaloga od vidova gdje smo mi dali jedan dodatni poticaj da se isplaćuju dodatni dohoci i primici bez plaćanja javnih davanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Sada je na redu kolega Tomašević.
Izvolite.

Tomašević, Tomislav (Možemo!)
Zahvaljujem.
Znači vi ste u obrazloženju izmjena Zakona o porezu na dohodak stavili da vam je cilj socijalno pravedniji porezni sustav, pa dajte mi objasnite zar ne bi bilo socijalno pravednije da ste uveli više stopa na porez na dohodak tako da po manjoj stopi plaćaju oni koji imaju manje plaće, a po najvišoj stopi oni koji imaju najviše plaće?
I recite mi kako je socijalno pravedno u ovakvoj krizi ići smanjivati porez nekome tko ima 100.000 kuna bruto plaću mjesečno znajući šta će nam sve trebati u proračunu da zaštitimo najslabije u ovom društvu, znači za socijalne transfere i da to neće moći nadomjestiti samo novim zaduživanjem i uštedama u proračunu za što se apsolutno zalažemo?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče i na replici i na komentaru.
Od prvog dana upravo to i nastavno na ovo što je kolega, zastupnik Bačić rekao dakle kada uspoređujete službenu državnu statistiku vrlo jasno se vidi po tom da li dijelimo skupine dohodaka na četvrtine odnosno kvartile ili decile, vidi se da su i u relativnom, a čak i u apsolutnom ne zaostaju puno, ali u relativnom smislu najviše rasle upravo te najmanje plaće.
Međutim kako smo i rekli, poreznim izmjenama želimo zahvatiti što je moguće širi pa tako i kompletni sustav, ali samo a propos visina poreznih stopa. Mi danas ovdje govorimo s 24 na 20 s 36 na 30, mi trenutno imamo i negdje oko 5% obveznika koji će plaćati i plaćaju nulu, to su naši mladi do 25 godina. Moram reći da su neki lokalni čelnici digli ustavne tužbe protiv te mjere, ali o tome ćemo pričati poslije.
Zatim imamo negdje oko 31% dakle ostali mladi do 30 godina, umirovljenici, potpomognuta područja koja plaćaju 12, 60% njih koji plaćaju 24, 1% manje od 1% koji plaćaju 36%, dakle manje od 7.000 obveznika plaća odnosno je u razredu 36%.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Željko (SDP)
Mene također muči rad studenata zapravo. Naime, trenutno je oporezivo ako se ne varam odnosno neoporezivo do 15.000 kuna rad studenata i do tog iznosa su oni i olakšica svom roditelju. Kada zaradi 15.000 kuna počinje oporezivanje, što je po meni zapravo i pravedno zbog toga jer su tu onda jake zlouporabe i sve ostalo i to treba oporezivati.
Međutim, kada student pređe tih 15.000 kuna nakon toga više nije olakšica svom roditelju, a tih 1,250 kuna koliko on zaradi mjesečno … mu nije dovoljno za studiranje. Roditelj je izgubio, a dijete dovoljno. Da li ste razmišljali o nekom drugom modelu koji bi pomogao studentima i povećanje njihovog standarda?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Također jako dobra i važna tema da se o njoj nešto kaže i raspravi ne samo u odgovoru na repliku nego možda i šire. Mi smo u nekim prethodnim izmjenama znate i sami isključivali neke od naknada koji studenti i učenici bilo kroz rad, bilo kada potičemo izvrsnost, znate i sami da stipendije ne ulaze u ovaj cenzus o kojemu govorimo, međutim cenzus mora postojati jer u konačnici jel student uči ili radi. Dakle, ne destimuliramo rad student mora učiti i polagati i svoje ispite, ali isto tako otvorena mu je mogućnost i za učenje, ali u skladu sa nekakvim pravilima i uzancama.
Dakle, taj nekakav prag je ostao tu gdje na tih 15.000 o kojima govorite, međutim isključili smo čitav niz onih naknada koje su upravo morile na neki način njihove roditelje kada za malo pređu zbog dobivene stipendije kojom se potiče izvrsnost ili nekakvog rada koji su obavili stručnog ili sličnog u nekim strukovnim školama pa da na neki način ispadnu iz toga. Ali znate i sami da smo dosta na tom polju napravili.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Mandarić, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine ministre.
U svom izlaganju istaknuli ste nešto u vezi uvećanja osobnog odbitka koji je išao sa 2.600 kuna na 4.000 i kako se to posljedično onda odnosi i na uzdržavane članove, pa rekli ste da je to doprinos i demografskoj politici kroz poreznu politiku. Vi ste se tu zaustavili na primjeru obveznika poreza na dohodak koji imaju dvoje djece pa ste rekli da 8.250 kuna čini mi se ukupan odbitak.
Ali ja bih išao možda i korak dalje pa bih u doprinos tome rekao da porezni obveznik sa troje djece u poreznoj kartici, svi koji su stavki i imaju bruto plaću do 14.600 kuna ne plaćaju porez na dohodak. Onaj sa četvero djece, ima hvala Bogu i takvih, svi koji imaju plaću do 20.600 kuna ne plaćaju porez na dohodak. Razmišlja li se možda ubuduće i o povećanju tih koeficijenata za obračun odbitka za ljude koji imaju mnogobrojnu obitelj i četvero, petero i više djece?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Jako mi je također drago da ste ovu temu digli, ona u onom prvom krugu, moj osobni dojam nemojte me suditi zbog toga, ali je bila nepravedno zapostavljena u našim raspravama i u HS-u, to je između ostaloga bio doprinos porezne politike i demografskoj obnovi jer smo dizanjem tih koeficijenata i poglavito većom progresivnošću u smislu boljih i viših poreznih olakšica za mnogobrojnije obitelji dali vrlo jasnu poruku.
Naravno na tom tragu razmišljamo i dalje i uvijek smo otvoreni i spremni na dijaloge, iako moram priznati da neki od zastupnika koje ovdje vidim su u nekim prijašnjim iteracijama otvorili temu i samog sustava uzdržavanih članova. I neki od članova naše stručne radne skupine i mi smo interno razgovarali o tome da se ovaj cijeli sustav u nekom trenutku možda u potpunosti restrukturira pa da nemamo umanjenje porezne osnovice nego umanjenje porezne obveze.
Dok god je progresivnost u porezu na dohodak, kolokvijalno rečeno, .../Upadica: Hvala./... de facto je, ne vrijede sva djeca jednako .../Upadica: Hvala./... u smislu poreznih obveznika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, kolegice Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre.
Ja bih još jedanput istaknula važnost promjena koje ste uveli izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak, a to se odnosi prvenstveno na sve one premijer dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje do 6 tisuća kuna imaju pravo isplaćivati dakle svojim zaposlenicima tzv. treći stup na kojega još uz to se može dobiti, svaki obveznik još 15% i određenih ovaj, dodataka, odnosno državne potpore na ono što mu se isplati kao takvo.
Osim toga, tu je i dodatno, odnosno dopunsko zdravstveno osiguranje do 2,5 tisuće kuna, što onda može itekako povećavati zapravo i preveniranje određenih bolesti koje se događaju u današnjim uvjetima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice također, na vašem doprinosu u ovoj raspravi o neoporezivim primicima, evo samo jedan podatak vezano za spomenute dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Ove godine do ovog trenutka 2601 podnositelj, dakle, poduzetnik, za 90 649 svojih zaposlenika iznos od 42 milijuna 837 tisuća je neoporezivih primitaka je upravo za tu namjenu. Dakle, širenje, opet ponavljam, tih neoporezivih primitaka otvoren je prostor za dodatne isplate, stimulanse i nagrade svojim zaposlenicima, da se između ostaloga, eto, kažem, nesavršena mjera u poreznom smislu, ali ipak u nekom širem gospodarskom društvenom smislu, sigurno ima svoje efekte.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sačić, izvolite.

Sačić, Željko (Hrvatski suverenisti)
Poštovani ministre, u skladu s temeljnim načelima kaznenopravnog zakonodavstva, da se zločin ne smije isplatiti, da se mora oduzeti imovina stečena kaznenim dijelom, vi ste hvale vrijedno u ovom prijedlogu reforme, porezni USKOK, kolokvijalno govoreći, Samostalni sektor za financijske istrage, digli na razinu zakonskog definiranja i to je pozitivno i držite se toga jer imate dva važna elementa u svojim ingerenciji, Ured za sprječavanje pranja novca i porezni USKOK. To su strahovito važni instrumenti u antikriminalnoj borbi.
Međutim, nije dobro da ste ovoj po mom mišljenju, mišljenju Hrvatskih suverenista, da ste u ovoj reformi stavili njima u zadaću da oporezuju samo 60% kriminalnom stečene imovine za koju je utvrđena jer smatramo da je istodobno pred sudskim tijelima to postoji u .../Upadica: Hvala vam./... 100%-tnom .../Govornik se ne razumije./... predlažem .../Upadica: Hvala./... da dignete stopu na .../Upadica: Hvala kolega./... 90%.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sačić, hvala vam. Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče i evo, moram vam se zahvaliti i na ovome prvom dijelu replike da ste prepoznali, nije baš tako česti slučaj, u pravilu se aludiralo na nešto drugo da smo krivo napravili po pitanju tog Samostalnog sektora, ali evo, drago mi je da ima i onih koji su prepoznali da smo dobar iskorak napravili i u institucionalnom smislu, ali i de facto, referirat ću se, to dugujem i kolegi Bulju još od prije na ove brojke.
Samo da vam pojasnim, dakle ovo je za ne, utvrđeni nerazmjer između imovine i primitaka. Ako je nešto stečeno kaznenim dijelom, to nije čak ni predmet ovoga, to se oduzima, dakle to je neko drugo zakonodavstvo, između ostaloga, koje ga definira. Ovdje samo govorimo da nekome može se utvrditi nerazmjer, nema opravdane primitke, ali ne mora to steći nekim kaznenim dijelom, dakle, onda u tom kontekstu se oporezuje ovom stopom, a kazneni i drugi postupci su, naravno, zasebni od ovoga poreznog zakonodavstva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu zastupnica Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan. Prije svega, ako vam je bilo na pameti, znači socijalna osjetljivost i prevladavanje socijalne nejednakosti, onda je nejasno kako je isto, gotovo isto oporezujemo one sa 6 tisuća i 60 tisuća kuna. Rekli ste da je progres, progresija zadržana u samoj činjenici da 2/3 ljudi ne plaćaju porez. Ali 2/3 ljudi ne plaćaju porez zato što su siromašni. To se ne naziva progresivnim oporezivanjem.
U Americi 50-ih godina prošlog stoljeća, porez za najbogatije je iznosio 95%. Mi danas imamo 51 tisuću ljudi koji na bankama imaju 75 milijardi kuna. To je 6 godina doprinosa, odnosno poreza na dohodak koji ćemo prikupiti od, očito od ljudi koji imaju vrlo niste prihode. Znači progresija nije oslobađanje poreza jer je oslobađanje poreza povezano sa siromaštvom, nego je progresivno oporezivanje stvarno uvećavanje stopa prema onima najbogatijima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice i na vašem replici i doprinosu raspravi. Evo, samo ću se referirati na maloprije, čuli smo između ostaloga i prijedloge da idemo kompletni flat, vi zagovarate puno veću progresivnost, odnosno uvođenje više stopa, dakle samo po sebi na neki način nameće zaključak da je porezni sustav evidentno dosta važan, vrlo kompleksan, i naravno, kao i mnogim drugim temama nećemo imati unisono razmišljanje i viđenje cijele situacije, ali ja ću opet ponoviti, dakle kroz sve ove porezne izmjene, ne samo ove u 5. krugu, nego i dosadašnjem, zaista je namjera bila, a mislim da brojke tu najbolje pokazuju, zahvatiti što je moguće više, u smislu fiskalnih mogućnosti, pretočiti ih u porezno rasterećenje.
Mi smo u poreznu reformu krenuli sa mišlju da sustav unaprijedimo kao takav, pojednostavljeno, više transparentnosti i sl., ali sa proračunskim iskoracima i poboljšanjima otvarali smo si stalno prostore za dodatna rasterećenja i to je ono što činimo. Ali evo, vidimo i sami, i dobro je i vi kažete i svi drugi da kažemo, .../Upadica: Hvala./... da između ostaloga, sučelimo nekakve argumente i razmišljamo o .../Upadica: Hvala./... različitim stvarima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
sada će se 2, dvojica kolege obratiti videovezom. Prvi je na redu kolega troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Dobar dan, da li se čujemo? .../Upadica: Je, i vidimo./... Poštovani predsjedniče Sabora, poštovane kolegice zastupnice i zastupnici i poštovani građani.
Poštovani ministre, imamo jedno pitanje, dakle, ovih dana porezna uprava je tražila male i mikro poduzetnike i direktore tvrtku uplatu razlike doprinosa za 2019. g., ako su bili zaposleni na manje od punog vremena i na manje od propisane osnovice… .../Govornik nije uključen.

Marić, Zdravko
Al ako se i smrznuo znam što pita, pa mogu odgovoriti u svakom slučaju.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Naše pitanje je hoćete li tražit storno tog spornog rješenja i donijeti možda promjenu Zakona o doprinosu kojeg ste donijeli 2019. s kojima bismo onda i mikro poduzetnike i male poduzetnike i žene poduzetnice isključili iz tog Zakona o doprinosu? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Nismo čuli jedan dio replike, ali kolega odnosno ministar Marić je shvatio, koliko sam ga razumio, o čemu se radi, tako da će nadam se dati odgovor na vašu repliku, izvolite.

Marić, Zdravko
Tako je, hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Je, shvatio sam, radi se o izdanim rješenjima koji su trebali biti izdani još i ranije u tijeku godine, al zbog covida smo pomaknuli rok i izdano ih tih 23923 rješenja s tim da moram u ime osobno i porezne uprave ispriku uputiti umirovljenicima i svima našim sugrađankama koje su na porodiljnom dopustu, omaškom su i oni dobili rješenja, po službenoj dužnosti se ta rješenja poništavaju. Dakle, govorimo o nekih 19 i nešto tisuća rješenja koji su otišli prema onim izmjenama koje su stupile i bile na snazi za 2019.
Ponovit ću još jedanput, govorimo o osnovici za obračun doprinosa zdravstvenoga i mirovinskoga.
Dakle, jedan podatak samo da vam iznesen, a poslije ću reći u nekim idućim interacijama na kolko se tu ljudi odnosi, dakle, svi oni koji imaju koeficijent 0,8 i niže, dakle u odnosu na osnovicu.
Kada gledate samo iz prizme mirovinskog osiguranja najnižu mirovinu kojom država garantira dobivaju više nego što uplaćuju, dakle moramo …/Upadica: Hvala/…govoriti po konceptu i načelu solidarnosti i pravednosti …/Upadica: Hvala vam/…Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolege Kujundžića trenutno nema na vezi, pa će pokušati stupiti s njim telefonom u kontakt naše službe, a do tada ćemo onda ići na preostale dvije replike.
Prva je kolegica Nemet, izvolite.

Nemet, Katarina (IDS)
Poštovani ministre, zanima me zašto u sklopu predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatnu vrijednost nije prijedlog o smanjenju PDV-a u turizmu kada znamo da se on oporezuje po dvjem stopama, a to su 25% i 13% i znamo da je vaša izjava da je PDV u turizmu općenito 13%, što po meni nije prihvatljivo.
Poštovani ministre, da li i kada će se smanjiti PDV u turizmu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Dobro, malo, sad, ako sam negdje nešto se nespretno ovoga izrazio, evo sad ću reć.
Dakle, GRO usluga u turizmu je na sniženoj stopi, dakle kompletni, usluge smještaja organiziranoga i sličnoga na 13%, isporuka i usluživanje hrane u i izvan ugostiteljskih objekata je također na sniženoj stopi, jedino što nije usluživanje pića jel tako? Mislim da smo tu onda jasni, pa ako je bilo nekih nesporazuma ranije da čisto pojasnimo. Dakle, govorimo o važnom segmentu hrvatskog društva i gospodarstva, kao i nekim drugima, o toj temi smo govorili, bila je maloprije i, i još jedna replika upravo na tu temu o nekakvim rokovima i spekuliranjem hoće li ili neće, o tome u ovom trenutku ne bi govorio, ali, ponovit ću još jedanput, za sektor ugostiteljstva i turizma u cjelini čitav niz i poreznih izmjena u okviru porezne reforme, a i nekih drugih je usmjeren kako bi se dao nekakav dodatni stimulans jednoj vrlo propulzivnoj industriji odnosno dijelu gospodarstva RH, a ja ću opet reći, ne jedinom i nećemo stavljati …/Upadica: Hvala/…sva jaja u istu košaru. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Evo u međuvremenu vidim na ekranu i kolegu Kujundžića, pozdravljam ga i vi ste na redu za repliku, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Dobro jutro predsjedavajući, dobro jutro kolege.
Poštovani ministre, ja bih imao dva pitanja, zapravo htio bih vas pitati zbog čega vlada još uvijek nije odgovorila na zakonske prijedloge MOST-a kojima se zapravo traži i želi ukinuti obvezne članarine HGK-u i HOK-u?
I drugo pitanje, smatrate li kako bi porezni postupak naplate dugovanja trebao biti javan obzirom da nitko nikada nije objavio što je sve konkretno država napravila da naplati dug od dužnika, niti se itko sustavno pozabavio analizom samih dužnika? Evo hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo poštovani zastupniče.
Prvi dio replike je maloprije također spomenut, tema parafiskalnih neporeznih davanja nije predmet ovih današnjih rasprava, ali u svakom slučaju dobro da o tome razgovaramo, ne samo o članarini gospodarskoj komori, nego i čitavom nizu drugih, pa o toj temi sigurno će i vlada se naravno očitovat na vaše pitanje.
A iskoristit ću vašu repliku da i vašem kolegi iz istog kluba dodatno samo pojasnim one podatke.
Dakle, podijelili smo nekakvo razdoblje 2010.-2015., 2016.-2020., da ne bude samo isključivo nekih političkih implikacija.
Dakle, u razdoblju '10.-'15. ukupno je pokrenuto 1482 postupka za utvrđivanja nerazmjera imovine, doneseno 207 rješenja odnosno prosječno 47 rješenja godišnje. Prosječno po izdanom rješenju utvrđen je nerazmjer od 298.807,00 kuna odnosno 134.375,00 kuna porezne obveze. Od 2016. na ovamo godišnje 50 rješenja sa prosječnim nerazmjerom od milijun i pol odnosno poreznom obvezom od 643.000,00 kuna. …/Upadica: Hvala/…Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I idemo na zadnju repliku, kolega Lerotić, izvolite.

Lerotić, Marin (IDS)
Poštovani ministre, ovaj podržavamo također sve, sva porezna rasterećenja koja će našim građanima omogućiti bolji život. Međutim, često se upravo te porezne olakšice idu na teret lokalnih proračuna, što povećava centraliziranost države i sve veći nesrazmjer između državnog i proračuna i proračuna na lokalnoj razini, pa me zanima zašto se ne razmotri da se npr. jedan dio PDV-a, pa neka to bude i simboličnih 2%, spusti na …/Upadica: simboličnih/…simboličnih, na, na razinu gradova i općina i na taj način krenemo u jednom decentraliziranijem razvoju. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Marić, Zdravko
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Isprika, malo sam se morao našalit, ali drago mi je da ste i to između ostaloga spomenuli.
Još jedanput, dakle ovaj dio porezne reforme kao i dosada sve izuzev mjere za mlade je vlada ili izravno nekim mjerama kompenzirala ili sustavnijim pristupom izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, pa tako i ovaj slučaj.
Iako moram reć, ponukan informacijom koju sam jučer zaprimio da je dignuta ustavna tužba od strane jedne općine odnosno grada vezano za mjeru mlade, moram priznat da i ovu mjeru onda trebamo svi skupa promislit i poglavito mi u vladu, ali za sada se i dalje držimo onoga što je jer u konačnici svi skupa trebamo dati nekakvu vrstu doprinosa. Vi znate jako dobro da lokalnu samoupravu nismo zanemarili i ne zanemarujemo i mi kao vlada na ovom financijskom dijelu strašno zagovaramo fiskalnu ali isto tako i funkcionalnu decentralizaciju. Dakle, jednako važna dva procesa koji moraju ići jedan uz drugoga.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade. Došli smo do kraja s replikama pa vas molim da se vratite na svoje mjesto, a ja ću upitati izvjestitelje odbora žele li uzeti riječ. Ne.
Onda ćemo krenuti sa raspravom. Molim samo gospođu da nam obriše govornicu. Prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani kolega Grbin, a nakon njega i kolega Lalovac, dakle dijele 15 minuta, kao što sam najavio za klubove.
Hvala vam lijepa.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče HS-a, uvažene kolegice i kolege, poštovani g. potpredsjedniče Vlade RH sa suradnicima.
U jednome što ste rekli, uvaženi g. Mariću moramo se u potpunosti složiti. Doista sve probleme našeg društva ne možemo riješiti poreznom reformom i to je apsolutno točno. Ali isto tako, poreznom reformom ne bi trebali stvarati nove probleme niti bi poreznom reformom trebali poticati postojeće. A htjeli mi to sebi priznati ili ne, u Hrvatskoj postoji jedan ozbiljan problem, a on se zove nejednakost, i u sklopu nejednakosti, ozbiljan problem ekonomske nejednakosti.
A ovom poreznom reformom, ta ekonomska nejednakost, postat će još i veća. Uvaženi g. Mariću, ako sam vas dobro čuo, a molim vas da mi to potvrdite, rekli ste, da samo 7 tisuća ljudi plaća porez po stopi od 36%. Dakle u RH samo 7 tisuća obveznika poreza na dohodak plaća isti po stopi od 36%, a mi ćemo tu stopu smanjiti. Za samo 7 tisuća najbogatijih, sa najvećim plaćama smanjit ćemo porez na dohodak.
Ministar je rekao da će time nastati rupa u financiranju teška 2 milijarde kuna. A kako ćemo tu rupu kompenzirati? Iz drugih poreznih prihoda. Dakle naše sugrađanke i sugrađani bez obzira na svoju ekonomsku moć, koji možda i cijelu svoju mirovinu, invalidninu ili plaću koriste na kupnju kruga, mlijeka i ostalih životnih namirnica, kroz PDV će kompenzirati 2 milijarde kuna koji će otići iz proračuna kako bi se za 7 tisuća najbogatijih u našem društvu smanjio porez na dohodak. To je poštovane kolegice i kolege, porezna reforma HDZ-a.
To je poštovane kolegice i kolege, dvostruko, dvostruko širenje nejednakosti. S jedne strane tako što najbogatijima smanjujemo porezne troškove, povećavamo im prihod, a s druge strane, rupu u proračunu kompenziramo kroz PDV kojeg će plaćati sve građanke i građani RH po istim stopama bez obzira na svoje prihode. Mi u SDP-u takvu poreznu reformu ne možemo i nećemo podržati. Za razliku od nekih koji su govorili prije nas, mi ne možemo podržati svako porezno rasterećenje.
Mi možemo podržati jedino i isključivo ono porezno rasterećenje od kojeg će koristi imati svi ili barem veći dio građanki i građana RH. Od ovog poreznog rasterećenja, stvarnu korist imat će samo 7 tisuća najbogatijih. Imat ćemo mi, koji sjedimo u HS-u, imat će članovi Vlade RH, ali građani koji ostvaruju prosječnu plaću ili plaću manju od prosjeka, a takvih je velika većina u hrvatskom društvu, od ovoga koristi imati neće.
I zato mi u SDP-u ne samo da ovo ne podržavamo, već smo da pokažemo, kada nismo na liniji koju predlaže Vlada, da imamo i svoje alternativno rješenje, danas smo u proceduru uputili prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak koji bi ostvario rasterećenje, ali od kojeg bi korist imala većina onih koji plaćaju porez na dohodak.
Prijedlog zakona koji bi onome tko ima prosječnu plaću, ali i onome tko ima saborsku plaću, omogućili isto smanjenje, gdje bi osigurali da se takav novac pretoči doista u potrošnju, a time i rast BDP-a RH, a ne u štednju i džepove najbogatijih. Ovakvu poreznu reformu, koja širi nejednakost, a ne doprinosi ničemu u društvu, osim bogaćenju onih koji su već najbogatiji, SDP nikada neće i ne može podržati.
Zahvaljujem vam se na pažnji, a dalje će o poreznoj reformi nastaviti kolega Lalovac.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Lalovac, samo prije toga da obrišemo. Zahvaljujem. Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo g. predsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Ovaj dio i poreznih izmjena je zapravo sastavni dio proračuna, zato me ovdje čudi, čisto malo tehničko pitanje, da ćemo ovo govoriti u dva čitanja, a donijet ćemo proračun prije ovoga drugog čitanja, što baš .../Govornik se ne razumije./... nije u nekoj koliziji, znači kada se donese proračun, iza toga ne bi trebali biti nikakvi više porezni zakoni jer uvijek imate problem da i tehničke prirode, ti porezni zakoni možda i ne prođu, a onda imamo problem s proračunom, to, zbog toga je to je čisto tehničko pitanje, da ne bi ovaj, ja znam da ste htjeli otvoriti raspravu, međutim, uvijek se treba gledati kada se donosi zapravo proračun, da je to završni dokument u ovome Domu, iza njega nema više nikakvih rasprava, o nekakvim poreznim zakonima jer oni su sastavni, jer se taj proračun temelji na ovim poreznim izmjenama, je li.
Ja se slažem u ovom dijelu gdje Vlada pokušava sljedeću godinu koja je vrlo izazovna, najizazovnija zapravo, čak, ja bih rekao da je i izazovnija nego 2020. g. za hrvatsko gospodarstvo. Izazovnija, jer 2020. g. je bila jedan šok što se dogodio, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu i bili su različiti instrumenti kako spriječiti zapravo bila je borba sa virusom pa su tu bili lockdown, pa su bile različiti instrumenti državnog intervencionizma kako zapravo spriječiti. Međutim 2021. je najizazovnija zapravo godina jel. Zašto? Zato što Vlada mora osigurati uvjete gospodarskog rasta, a ne znamo šta će biti s Covidom. I to je najveći izazov za Hrvatsku. Jel dok je bilo, dok je bio nekakav lockdown dok su bila još nekakva ova sredstva gdje smo zapravo svi bili u nekakvom grču svi se zapravo ponašali da zapravo govorimo o zdravstvenim problemima. Međutim, 2021. godina je najizazovnija za Vladu i Hrvatsku, zašto, jer mora osigurati gospodarski rast od 4 do 5% da bi uravnotežila javne financije da bi došli u onome, onome cilju što smo ovdje bili uvodno govorili do europskog ulaska u EUR-o, međutim to ćemo morati dogoditi u uvjetima gdje ne znamo kakva će biti 2021. godina što se tiče, što se tiče Covida jel. Znači morat ćemo jedan od mjera koje Vlada ovdje predlaže da bi potaknula gospodarstvo su porezne izmjene. Zato moram priznati i čestitam na određenom djelu i hrabrosti, jel, jel ne znamo šta će se dogoditi 2021. godine, ne znamo hoće li doći do povećanja, do povećanja potrošnje, a znamo da nam je povećanje potrošnje najveći dio BDP-a, ne znamo, a s druge strane 100% znamo da ćemo morati taj dio nadoknaditi, nadoknaditi iz proračuna ovih 2 milijarde kuna što je kolega Grbin govorio.
I zato naš bio je prijedlog, znači naš prijedlog je tog dijela bilo da idemo s modelom koji će, mislimo da će i mi smatramo da će više poticati potrošnju jer oni imaju više u ovoj krizi, a to se sad pokazalo 2020. godine kako se ponašaju potrošači, kako se ponašaju potrošači, da građani se u strahu su. Građani su u strahu i troše za najosnovnije namirnice kruh, mlijeko, jaja, najosnovnije namirnice troše sve dio od, svaki dio potrošnje čak i kupovina automobila, investicije, odgađaju, odgađaju i ono što nam se događa jučer nam se zapravo i pokazalo da nam snažno raste štednja i to štednja malog dijela hrvatskih građana onih negdje oko 50.000 hrvatskih građana snažno raste njihova štednja koja je sad neproduktivna. Znate zašto je neproduktivna jer sva ta štednja dolazi u banke, ali banke tu štednju ne vraćaju u gospodarstvo zato što jednostavno imamo problem lockdowna banaka koji nemaju, ne potiču gospodarstvo i bit će vrlo teško 2021. godinu potaknuti gospodarstvo. Jednim dijelom slažem i to je najvažniji dio što sam i bio rekao promjenama u strukturi proračuna jer imamo prihode iz Europe koji će ipak poticati u tom nekom dijelu potrošnju, međutim najveći dio će se ponovo odnositi kako potaknuti potrošnju građana odnosno građana da troše za da bi mogli potaknuti BDP, jel. I zbog toga naš bio je prijedlog podizanja neoporezivog dijela do 5.000 kuna ovaj 5.000 kuna.
Dalje, ono što je ovdje u poreznim izmjenama se, mislim da nije toliko dobilo na važnosti, vidim da ste vi to zapravo pokušali 2016. godine izmjenom poreza na dobit gdje se je bankama davala mogućnost poreznih olakšica odnosno oslobođenja da ove sve loše plasmane u bankama da ne idu na prodaju na tržištu. Vi sami znate da ta mjera koliko je god bila dobra da nije dala nekog učinka. I to je problem koji se nalazi da ne možemo samo ni poreznim izmjenama koliko god one bile dobre, ne možemo s druge strane su pokazale, ne znam da li imate podatke koliko su banke, dali ste im jednokratnu mjeru, dali ste im jednokratnu mjeru sad im dajete trajnu mjeru. Ja bi ovdje isto bio malo samo skeptičan i možda im dao isto jednokratnu mjeru na godinu dana d avidimo šta će oni napraviti. Znači to je pohvalno i dobro, dali ste im, otpišite građanima sve ove dugove koji se sada, imamo 50 milijardi kuna restrukturiranih dugova u bilancama banaka, da se slijedeće godine ne nađu na tržištu dugova, jer najgore što nam se nama u našem društvu počinje događati da investicije koje dolaze izvana uz razne agencije koje su donijele u Hrvatsku 2 do 3 do 5 milijardi kuna nisu investicije u dodanu vrijednost, u proizvodnju, u zapošljavanje. Izvana agencije su donijele novac da trguju dugovima hrvatskih građana i to je opasno za svaku ekonomiju. Znači kada smo po tome postali atraktivni da se na hrvatskom tržištu ovi iz Norveške, Njemačke i drugih ne žele ulagati u hrvatsku industriju, u hrvatskog radnika, u proizvodnju dodane vrijednosti nego ulažu u agencije koje će zapravo trgovati dugovima koje banke prodaju po 20% vrijednosti. I to nije sad toliki problem da je to milijardu ili 2 milijarde kuna to su došli do iznosa od 30 do 40 milijardi kuna, do 10% bruto domaće vrijednosti. I to je sad ona opasnost gdje ovdje daje Vlada poticaj, ali što je najžalosnije iako Vlada u tim dugovima nije sudjelovala, Vlada nije sudjelovala, njoj će se vratiti da rješava te dugove, njoj će se vratiti, vratit će nama ovdje u saboru. Kojim ćemo mjerama to pokušati jel nećemo moći imati dovoljni poticaj gospodarstvu. Koliko god ide ova porezna reforma ukoliko nam se tu zakače hrvatski, veliki broj hrvatskih građana i u taj gordijski čvor ne rješavamo jer najveći dio dugova su još oni dugovi koje su banke preprodali iz krize 2008. godine. Sad nam dolaze novi dugovi iz 2019., 2020. zbog korona krize. I zbog toga ja bi ovdje čisto radi opreza dao bankama samo godinu dana da vidimo i sa vrlo strogom kontrolom od Porezne uprave, da vidimo koje su to oni odobrili zapravo olakšice dali za građane i da li je došlo do konačnog otpisa, da li je došlo do konačnog otpisa jer smo vidjeli da zakonskim izmjenama iz 2016. godine nismo uspjeli iako je bila dobra i plemenita namjera da se to napravi. Banke na nju nisu reagirale jel, nisu reagirale jel i zbog toga smatram da bi ta mjera bila trebala biti jednogodišnja ako treba svake godine ih kontrolirati, a ne im dati trajnu mjeru bez ikakve mogućnosti kontrole toga. I to smatram da tu treba biti vrlo oprezan i da ih tu treba monitorirati. I to je naš nekako svakako doprinos i u ovoj raspravi i da kažemo da će slijedeća godina biti i po tom pitanju poticanja potrošnje izuzetno izazovna.
Ono što se svakako, uz jedan dio građana jer sve smo stavili na potrošnju ona čini 60% BDP-a i to je onaj dio gdje je ovaj dio i što je ministar zapravo samim rekao dijelom povećanjem, širokom lepezom neoporezivih primitaka i tu se mogu ja i jednim dijelom i složiti ali ljudi moji to ima jednu granicu. To isto ima jednu određenu granicu jer znate šta radimo s time, pa smanjujemo naše doprinose i uplate u mirovinski i zdravstveni sustav. I tu moramo biti oprezni, tu ne možemo imati široku lepezu davanja preko milijardu kuna neoporezivih davanja, a znamo da nam je zdravstveni sustav u minusu 3 milijarde kuna, 4 milijarde kuna godišnje, mirovinski sustav nam je 18 milijardi kuna godišnje u minusu, jel, ja samo kažem da tu trebamo biti vrlo oprezni, vrlo oprezni jel davanje i poticanje poduzetnika da isplaćuju širokom lepezom neoporezivog dijela dohotka ruši sam svoj zdravstveni i mirovinski sustav. Ja se slažem da je to mjera koja će ponovo s druge strane i trebala bi poticati potrošnju da se vrati što se tiče poticanja potrošnje i BDP-a, ali nije to instrument koji ima neograničeno djelovanje. On ima u jednom dijelu pozitivno djelovanje, ali ne smijemo, moramo uvijek paziti i na mirovinski i zdravstveni sustav jer je sad pokazalo da jedina brana mirovinskog i zdravstvenog sustava je PDV. Jedinu rupu koja je u mirovinskom sustavu zatvaramo iz PDV-a. Jedino ovo što će ministar sad platiti veledrogerijama isključivo iz PDV-a i to je ono što je vrlo oprezno i vrlo sklisko i zato kažem nije lako donositi u ovakvim teškim uvjetima, a ne znamo kako će biti 2021. godina zato vas, iskreno kažem, da nije lako i čestitam vam na ovom dijelu hrabrosti, nije lako, ne znamo kako će biti 2021. godine. Da li će ove sve mjere koje su bile u uvjetima krize, da li će isto djelovati u uvjetima Covida, ne znamo, jel građani su u uvjetima Covida, psihologija građana je potpuno drugačija od uvjetima kada nisu u tom dijelu krize. I zbog toga dajmo strožije monitoriranje pogotovo ovih dijela dugova građana i dajte vezano za taj dio da možemo se na kvartalnoj nekakvoj razini donositi i raspravljati o takvim odlukama …/Upadica: Hvala vam./… kako bi mogli i brže djelovati.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Ovako sada ćemo još poslušati Klub zastupnika MOST-a nezavisnih lista, nakon toga ćemo napraviti stanku od 10-tak minuta kako bi malo prozračili prostoriju i onda ćemo nastaviti dalje.
Dakle, u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista isto tako dvojica kolega, prvi će nam govoriti video vezom kolega Troskot.
Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Da li se čujemo?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Da, da čujemo se, možete.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Ok, poštovani predsjedniče sabora, poštovane zastupnice i zastupnici te poštovani građani RH koji nas pratite putem ekrana, ja bi se u svome izlaganju osvrnuo na dvije točke jedna će biti doprinos i nešto što je sad dotaknuo gospodin Lalovac, a druga točka će biti smanjenje poreza na dohodak pa ćemo pokušat to povezat sve u jednu zajedničku priču, vidjet određene, određene konsekvence odluka i na makroekonomiju i na poreze i općenito na gospodarstvo.
Vezano za ove doprinose Klub MOST-a se slaže da su oni izrazito, izrazito važni i da ih treba razmatrati ali s druge strane nije ni cilj da se, da se mikropoduzetnici i oni tek koji su na početku žene poduzetnice da ih se sa određenim fiskalnim mjerama skroz na početku njihove karijere da ih se onemogući u poslovanju. Dakle, to je isto nešto što treba uzeti u obzir. Dakle, jer će ta poduzeća u određenom, čak i u srednjem roku, čak u mandatu ove Vlade bi ta poduzeća onda mogla generirati određene prihode koje, koje bi onda kroz određene poreze se vraćale, vraćale u proračun RH. Tako da smatramo da nije dobro da ih se na početku odmah, da im se daju ti određeni nameti nego da im tu treba pomoći.
Dakle, ovih dana na vrhuncu Covida epidemije kada su mnogi naši poduzetnici, a posebno oni najmanji mikro i žene poduzetnice, dakle kada se bore da bi opstali, Porezna uprava im je poslala rješenja da im naplati razliku doprinosa za 2019. godinu. I MOST je još i ranije upozoravao na štetnost ovakvih izmjena Zakona o doprinosima još 2018. godine i tada smo još predložili amandmane kojima bili bi propisani izuzeci, ne za sve, nego za određene skupine, a to su mikropoduzetnici, zatim poduzetnike početnike te žene poduzetnice, jer smo vidjeli da će povećanje osnovice biti preveliki trošak koji oni ne bi mogli preživjeti niti u redovnim uvjetima, a kamoli okolnostima korona krize i naplaćivati razliku ovih najugroženijih skupina po skupinama poduzetnika koji su na samom početku smatramo da nije pravedno. I da je pokazatelj kako su Porezna uprava i Ministarstvo financija i Vlada RH odcijepljeni od stvarnosti i to barem one poduzetničke svakodnevnice jer ipak je to u suvremenim odnosno najrazvijenijim ekonomijama su upravo ti poduzetnici glavni generatori rasta ekonomije. I zato tražimo da Vlada uz hitan paket poreznih zakona u drugo čitanje uputi izmjene ovih zakona o doprinosima i uvede iznimke u sustav obračuna i naplate doprinosa za ove tri skupine koje smo ovdje danas iznijeli, dakle mikro, maleni početnici i žene poduzetnice.
I one su, da budemo i konstruktivni ti prijedlozi su i ranije napisani i slobodno možete, dostupni su i na našim stranicama i Vlada ih može samo prepisati i staviti u saborsku proceduru.
Još bih htio dotaknuti jednu stvar da gotovo je nevjerojatno isto s obzirom u kakvoj se situaciji nalazimo gospodarskoj da nam Vlada još uvijek nije odgovorila na naše, na naše prijedloga zakona o ukidanju obveznog, obaveznih članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori iako to nije možda direktno vezana tema za ova 4 zakona, povezano je sve barem sa ovim poduzetnicima koje gušimo na sve moguće načine i iz razloga što ti, ti, te osobe nisu zadovoljne sa servisom koji bi trebale dobiti sa ta dva satelita od Vlade RH.
Nadalje, čak se i neki proračunski novci barem kod Hrvatske gospodarske komore troše na letke, na torbice i na zlatne kataloge i to u današnje vrijeme kada je kriza stvarno velika.
Druga točka koju bih htio dotaknut ovdje jest smanjenje porez, poreza na dohodak sa 36 na 30 i s 24 na 20, dakle ukoliko se pogleda analiza, dakle hrvatski građani su prije svega do, do ovog zakona bili opterećeni prije svega odnosno destimuliran im je rad jer ako mi njih ovaj oporezujemo sa visokim stopama dohotka, ono što mi šaljemo poruku na tržište jest da rad nije vrijedan u RH i da ga treba dodatno destimulirati.
Nadalje, jednom kada i dobije takva osoba u RH raspoloživi dohodak za, za potrošnju recimo ili poduzetnik za daljnje investicije onda još ih se, onda još ih se, taj raspoloživi dohodak se onda još dodatno opterećuje sa, mogu reć slobodno, skoro najvećim stopama poreza na, na dodanu vrijednost u Europi, što zapravo dovodi do činjenice da Hrvat prosječno plaća puno više na proizvod nego prosječni Europljanin unutar europske, EU.
U tom smislu smanjenje poreza na dohodak šta čini vlada u ovom trenutku to je hvale vrijedno, to nitko ne dovodi u pitanje. Dakle, svako porezno rasterećenje koje bi moglo dovest do većeg raspoloživog dohotka koje će onda utjecat na, na potrošnju, dakle na osobnu potrošnju prije svega koji je najvažniji kontingent samoga PDV-a je hvale vrijedan. Međutim, tu ima sad jedna određena bojazan koju bismo, na koju bismo mi kao Klub MOST-a htjeli upozoriti, a to je prije svega nastat će određena i to dosta velika proračunska rupa za koje je veliko pitanje kako će se isfinancirati.
Nadalje, ta bojazan je, je dalje još instigirana sa, moramo reć, 30% većim, većom javnom potrošnjom od vlade u odnosu na prošli mandat, a vidjeli smo da na osnovu te potrošnje vlade građani RH ne žive niti malo bolje, što znači da imamo sad već dvije, dvije, dva, dva proračunska manjka koja ćemo na neki način morat nadopunit i na koji način ćemo to napravit, naravno sa zaduživanjem.
Ono šta je problem jest da će ta dva proračunska manjka i nadamo se da je to Vlada RH uzela u obzir, morat nažalost plaćati i socijalno najugroženije, građani RH iz svojih davanja, to je ono šta, šta je naša poruka.
Dakle, ova, ova, ove dvije rupe koje su nastale, jedno iz dohotka i drugo sa većom javnom potrošnjom od koje nitko danas bolje ne živi, opet će doć na proračun prosječne obitelji RH koja će to morat onda plaćat, prvo s kreditne kartice, kroz zaduženja, kod posuđivanja kod kumova, samo da bi preživjeli taj mjesec.
Evo, to su dva poenta koja bih ja htio dotaknut, pa bih prepustio g. Petrovu. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Molim sada kolegu Petrova da nastavi izlaganje, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Hvala poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Na predloženi 5. krug porezne reforme imao bi svašta reći, ali ću se zadržati na jednoj stvari.
Ja bih volio da poštovane kolege iz HDZ-a malo smanje doživljaje. Čuo sam da reformu ocjenjuju revolucionarnim potezom, pa da vidimo kolko je to revolucionaran.
Za početak bih volio da se prestanete igrati s postocima, da govorite u apsolutnim brojkama jer je to poštenije i jasnije.
I kad kažete da je plaća ljudi s najnižim primanjima rasla najviše preko 25%, onda ljudima trebate reći koliko je to novaca. …/Upadica iz klupe se ne čuje/… Ne, ispravit ću vas. Vi ste rekli ne samo mijenjajući Zakon o dohotku, mijenjajući sve zakone, uzimajući sve mjere u obzir, od najniže plaće, minimalca, svega, svega, sve što imate u zadnje 4.g., tako ste vi rekli, njima je rasla plaća 1.050,00 kuna.
A sad ću uzet jednu stvar, vi sa jednom promjenom zakona danas, za one koji imaju najviše plaće, jednom promjenom zakona, jednim postupkom dajete 1.000 kuna više, a što na njih se nije odrazilo ništa ove zadnje 4.g. što ste mijenjali ova 4 kruga porezne reforme, oni nisu profitirali? Pa ja mislim da jesu. Onda treba reć pošteno da su ipak oni primili više, to je broj jedan.
Broj 2, g. Marić, vi ste u jednom intervjuu rekli prosječna plaća u Hrvatskoj rasla je za 760 kuna i to je pošteno reć, 760 kuna je rasla prosječna plaća. Današnjom izmjenom zakona nekima će rasti i puno više od 760 kuna i od 1.000 kuna i to je pošteno reći. A nemojmo se onda igrati postocima, jer samo prosječna plaća, baš prosječna plaća u Hrvatskoj je sa 5.600 kuna rasla na 6.500 kuna. Kaže se vau 16%, 16%, 25%, govorimo o plaći, o rastu plaće ispod 1.000 kuna i u tome trebamo uvijek bit pošteni.
I da, svako rasterećenje je dobro. Pozdravljam svako rasterećenje i treba brinuti o svima, al u tome treba biti, po meni, pravedan i trebamo biti i socijalno osjetljivi, trebamo se truditi da u našem društvu svatko ima priliku za rast. Nismo svi imali iste startne pozicije u životu, a to ne znači da nismo jednako vrijedni u društvu i zato trebamo biti pravedni.
Ono što je tragedija u svemu i što po meni se, o čemu se uopće nije govorilo, vi govorite koliko mi kao živimo bolje jer je rasla plaća za 700 ili 900 kuna, nitko ne govori koliko je rasla prosječna cijena proizvoda koje ljudi kupuju u zadnjih 5-6.g., kolko je bila inflacija i onda po istom tom Državnom zavodu za statistiku kad oduzmete brojke vi zapravo vidite da danas ljudi žive siromašnije. Većina ljudi u Hrvatskoj danas živi siromašnije nego prije 5.g. po Državnom zavodu za statistiku.
Govorite da nije tako onda odavno niste, onda odavno niste otvorili DZS. Jeste tako je. Pogledajte prosječnu košaricu koju čovjek sa prosječnom ili ispod prosječnom plaćom treba izdvojiti mjesečno i njegov rast te plaće u četiri godine i onda će vam biti jasno da danas troše više nego što su trošili prije četiri godine. I to je pošteno reći i to je razlog zbog čega nećemo odustati od onoga što cijelo vrijeme tražimo, a to je da se povećaju, neka se smanje porezi, pozdravljam smanjenje poreza, ali daj povećajte dohodak, plaću, primanje mjesečni kućni budžet onima koji u ovom trenutku žive lošije i žive siromašnije i može se to napraviti.
I ne morate mi govoriti da to ne možete napraviti kroz ovaj prijedlog zakona jer oni svakako nisu poreznim škarama i slične priče, pa to znamo, pa ovdje sam u Saboru četiri, pet godina pričate mi tu priču četiri, pet godina, to znam, ali možete drugim mjerama.
Da ja sam čuo ministra da je u jednom trenutku rekao, razmišljamo o tome da ipak zamijenimo porezne olakšice kada smo kod djece i dječjih doprinosa za djecu sa fiksnim iznosima. Konačno. Razlog zašto, pa nisu ako su porezne olakšice postoje nisu sva djeca jednaka, ne vrijede jednako. Točno. I to vam govorimo tri godine i to sam jutros rekao na pressici, nije pravedno, nije pravedno da postoje porezne olakšice za djecu da oni ljudi koji imaju veće plaće da im se više odbije i da njihovo dijete zbog toga vrijedi više, nije pravedno da zbog toga novčano dijete osobe sa nižim primanjima i dobiva manje novaca i ispada da vrijedi manje.
A sada zamislite ovo, izbrišete to, date fiksne novčane iznose, date za jedno dijete 500 kuna, za drugo dijete 800 kuna, za treće dijete 1.100 kuna povećate s time davanje upravo toj ugroženoj skupini između 1.500 minimalno i 2.500 tisuće kuna i znate što ćete dobiti u konačnici? Dobit ćete sretnu obitelj, dobit ćete obitelj koja ne želi otići iz Hrvatske jer može preživjeti u Hrvatskoj.
I vjerujte mi tko god može birati hoće li ostati u Hrvatskoj za manji iznos nego otići u Irsku, Njemačku negdje na bauštelu ostat će vam u Hrvatskoj, ali dajte im razlog.
Od 2017. godine vam govorimo isto, povećajte primanja ljudi za 1.500 do 2.000 kuna možete ovako. I s ovom mjerom ćete smanjiti troškove upravo ovih kojima sada raste plaća najviše, učinit ćete sustav pravednim. Svako dijete će vrijediti isto, a dat ćete razlog ljudima da ostanu u Hrvatskoj.
I da, ja se stvarno nadam da ćete to provesti ovako kako ste najavili, nadam se da ćete to napraviti na ovakav način i da ćete napraviti pravedno jer to ljudi zaslužuju.
Ja nisam jedan od onih koji govore ne treba se brinuti za sve, za sve se treba brinuti, ali za one koji žive loše za njih se treba najviše brinit. To su naši ljudi, ljudi koje srećemo danas na cesti koji su s nama.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja ova dva izlaganja i kao što sam najavio napravit ćemo stanku do 11,50 sati.
Molio bih službe da dobro prozrače prostorije.
STANKA U 11:38 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11:51 SATI


Nastavljamo sa raspravom po klubovima. Sada je na redu gospođa Mrak Taritaš koja će podijeliti vrijeme sa gospođom Puljak Klub zastupnika IP-a, Pametnoga i GLAS-a.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Ministra sa suradnicima ne mogu pozdraviti jel ga nema i kolege zastupnici koje nas je u malom broju, ali što je tu je.
Dakle, pred nekoliko dana u raspravi o rebalansu proračuna ministru Mariću sam rekla da on može raditi, može se truditi koliko god hoće, ali on je samo jedan dio Vlade i promjene u poreznom sustavu i smanjivanju poreznog opterećenja moraju pratiti promjene u svim drugim sustavima ove države, posebno onima koji su pojedinačno veliki potrošači proračuna.
Bez da se ozbiljno obuzda trošak ove neracionalne i rasipne države, niti ćete ministre koji možda negdje par ovih rečenica čuti ili će mu neko prenijeti, moći reforme provesti u potpunosti onako kako je zamislio i htio, niti će ovako organizirana država moći biti na dulji rok zaista jedna suvisla zemlja s ovakvim i rebalansom proračuna i proračunom i bez obzira na ove reforme novac curi kao da smo kantu vode odnosno kao da je Vlada kantu vode okrenula naopačke.
Ovih dana imamo prilike vidjeti da sustav zdravstva je u ozbiljnim problemima, financijski rekla bih potpuno izvan kontrole, a što je učinjeno u tom pogledu? Skoro pa ništa.
Mirovinski sustav koji je u sve većim problemima opteretili smo raznim pravima i isplatama koje nemaju baš nikakve veze s mirovinama zarađene kroz rad. Što se učinilo u tom pogledu? Također skoro pa ništa.
Ključni problem je naravno opća struktura našeg gospodarstva koje i tu moramo biti sasvim iskreni ne potiče, ne traži i ne pruža radna mjesta za visokokvalificirane, visoko obrazovane i stručne ljude. Mi naprosto imamo premalo tvrtki koje stvaraju ozbiljnu dodanu vrijednost i imaju visoku dobit i premalo ljudi koji imaju visoke dohotke. Bez da se to promijeni neće se moći dovršiti nove porezne reforme, a nažalost naša Vlada, i tu sada ne govorim samo o ovoj zaista teškoj covid godini nego i onih pet godina prije, a bit ću blaga obzirom da nas je relativno malo u ovoj sabornici, nije se baš pokazala.
Ovaj dio izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost koja se tiču usklađivanja s europskim direktivama logična je posljedica dvije povezane činjenice. Prva je da smo dio velikog jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU kojem se stalno traže načini olakšavanje poslovanja i izjednačavanje uvjeta za sve igrače na tržištu. Ne smijemo to nikad zaboraviti, to je nešto o čemu moramo voditi računa, ponovit ću još jedanput, a to je načini olakšavanja poslovanja i izjednačavanja uvjeta za sve igrače na tržištu.
Neki dan kada smo imali interpelaciju vezano uz Krš-Pađene baš se je pokazalo da mi se zapravo uvijek prema svakom igraču na tržištu volimo se ponašati drugačije.
Druga činjenica je da je moderna tehnologija naglavačke okrenula način poslovanja i trgovanja robama i uslugama i da se porezni sustavi tome moraju prilagođavati. I ovdje je ključni zadatak da unutar jedinstvenog tržišta svi imaju iste šanse za poslovanje odnosno da svojim pogrešnim ili zakašnjelim odlukama ili neprepoznavanjem promjene u načinu poslovanja zakonodavci ne stvaraju neravnotežu na tržištu.
Nemali broj puta smo ovdje govorili i o različitim nametima, nemali broj puta smo s ove govornice kroz neke druge zakone govorili o tome kada država postaje maćeha, a ne majka i stoga mi zaista uvijek sve ono što olakšava poslovanje, što daje istu mogućnost svima ćemo podržati i ono što uvijek treba naglasiti, treba naglasiti ono što je pozitivno, tako da smatramo da je ocjena predlagača ispravna i da se ona neće nikako odraziti na ukupne prihode državnog proračuna, a to je prag za oporezivanje po naplati što se je diglo sa 7,5 na 15 milijuna. Meni se čini da uopće ta naplata PDV-a po realiziranim računima je nešto što bi generalno trebalo biti dobro i u čemu bi u konačnici zaista trebalo voditi računa i ne samo vezati uz neke prihode nego tu priču završiti drugačije.
Još jedanput ponavljam ono što sam postavila i pitanje ministru, bila je jedna dobra mjera u ovoj zemlji za kupnju prve nekretnine, dakle prvu nekretninu kada se je kupovalo je bilo oslobođeno plaćanja poreza na promet nekretnina. I tada je ministar, ovaj isti ministar Marić tu mjeru ukinuo obrazlažući da radi sustav, da sustavno mora biti tako, da se ne može, brdo amandmana smo imali i rekli ljudi moji ako imamo nešto dobro, ova zemlja ne može ići naprijed ako svako krene svaki put ispočetka. Ako imamo nešto dobro, dajte to zadržite i nastavite dalje. No mi imamo neke druge običaje pa se i to pokazalo da je i ta mjera bila odnosno da je to maknuti i budući da je u izbornom programu ove vlade i stranke koja vodi ovu vladu bilo vraćanje toga, bilo bi dobro da se to učini što prije.
Činjenica je da svaka takva mjera vezana uz tržište nekretnina napravi neke nove situacije i neku novu priču, ali ovo je jedna mjera koja je dugoročno bila dobra. Jer ono što i ovaj set zakona, koju poruku mi šaljemo kad, dakle i prema domaćem stanovništvu i prema investitorima i prema ulagačima, mi, oni cijelo vrijeme kad dolaze kod nas ne znaju zapravo da li igraju rukomet ili nogomet ili košarku, njima se kaže da igraju rukomet onda se tokom vremena kaže, ne, ne, zabunili smo se, vi igrate košarku.
Što hoću reći?
Mora, morali bi zaista i ovim setom, setu mjera imati jasne porezne politike, ali bojim se, bojim se da smo dosta daleko od te priče.
Jedna stvar koju evo prije nego što propustim govornicu gđi. Puljak, želim naglasiti, a to je, imali smo loše kredite, banke su se rješavale tih loših kredita prodajući sumnjivim agencijama, ovo je jedna od stvari koji, kojim se je to nekako smanjilo. Ali ono što trebamo voditi računa, a to je pod hitno, a to je da definiramo jasan nadzor takvih tvrtki koji skupe, koji kupe zaista za male novce, a onda naši sugrađani postaju dugoročno zaista taoci nekih možda i nepromišljenih vlastitih odluka. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Fala i vama.
Sada je na redu Klub zastupnika Domovinskog pokreta …/Upadica: Ne, ne, ne/…Nego? …/Upadica: gđa. Puljak/…Aha, pardon, gđa. Puljak da, drugi dio vremena, izvolite.
Ispričavam se, izvolite.

Puljak, Marijana (Pametno)
Sve u redu, zahvaljujem predsjedavajući.
Evo ja na početku svog dijela izlaganja želim napomenut svima nama da se sjetimo da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja u Europi, dakle prema stvarnoj individualnoj potrošnji građana, tako stojimo na ljestvicama, a cilj nam treba, ja bi rekla, svima nama biti, treba biti stvoriti bogatije društvo, dakle da su svi građani bogatiji, da jedan liječnik, programer ili inženjer u Hrvatskoj zarađuje kao ili barem vrlo blizu kao liječnik, programer i inženjer u Irskoj ili Njemačkoj. Isto tako naravno i za blagajnice u supermarketima želimo da i one zarađuju slično kao i kolegice u razvijenim zemljama.
Neki među nama, evo čuli smo i ovdje danas, ja bi rekla novi populisti spominju kako treba više oporezovati bogate. Međutim, prema njihovoj definiciji ti bogataši su npr. evo upravo spomenuti liječnici, inženjeri, zaposlenici IT tvrtki koji stvaraju dodatnu vrijednost, a tu dodatnu vrijednost mogu stvarati bilo gdje u svijetu i jednom su nogom već van Hrvatske.
A da ne bi otišli i pridružili se toj crnoj listi od 10% radnog stanovništva koje je napustilo Hrvatsku moramo im dati povoljne uvjete rada u Hrvatskoj, omogućiti da ovdje žive normalan život kakav bi imali u bilo kojoj naprednoj zemlji svijeta.
E sad, kakav nam treba porezni sustav?
Pametni porezni sustav je javno odgovoran, jasan, jednostavan, predvidiv i pravedan, potiče rast i zapošljavanje, te osigurava sredstva za financiranje socijalnih i razvojnih funkcija države. Taj sustav omogućava i razborito oporezivanje uz smanjenje poreznog opterećenja, a počiva na smanjenju oporezovanja dohotka uz programa poticanja za djecu i mlade i smanjenje poreza na dobit da bi se potaknuo gospodarski rast.
Stručnjaci isto tako kažu da je najbolji porezni sustav onaj koji je stabilan. Ne doživljava česte promjene, dopune i izuzeća jer česte izmjene tog sustava stvaraju zapravo veliku neizvjesnost u planiranju bilo kakvog posla i tako na kraju i koče investicije.
Mnogobrojni nameti koji guše danas poduzetnike, čuli smo evo danas ima ih oko 600 parafiskalnih nameta, guše zapravo ekonomsku aktivnost, destimuliraju i obeshrabruju otvaranje novih radnih mjesta i zbog toga je li upućuju na nužnost smanjenja ukupnog poreznog i neporeznog opterećenja.
Ovdje je pred nama dakle 5. krug porezne reforme. Isto tako neki stručnjaci kažu da ovo zapravo nije reforma bez obzira kolko krugova imala jer značaj na porezni sustav zapravo nismo promijenili nego smo promijenili neke parametre u tom sustavu, dakle mijenjali smo stope gore dolje u porezu na dohodak, mijenjali nešto u potrošnji itd.
Isto tako nemamo, kažu i stručnjaci da nemamo nikakve detaljne podatke o tome o kakvi su učinci prethodnih ovih krugova, prethodnih izmjena sustava, jesu li prognoze bile dobre, jesu li postigle željeno, ono što je planirano je li ostvareno, ako nije zašto nije.
Dakle, evo najznačajnije danas izmjene o kojima govorimo su u sustavu poreza na dohodak i poreza na dobit.
Hrvatska, kao što sam rekla, zaostaje prema gotovo svim ekonomskim pokazateljima za drugim članicama EU. Države kojima Hrvatska konkurira imaju nižu stopu poreza na dohodak i jednostavno Hrvatska nije porezno konkurentna. Poslovna destinacija gubi poslove, gubi stručnjake i radnike. U takvoj situaciji svako omogućavanje rasta neto plaća je nešto što treba pozdraviti. To bi moglo omogućiti privlačenje i zadržavanje talenata odnosno onih zaposlenika s visokom razinom znanja i vještina koji mogu raditi i biti zapošljivi bilo gdje u svijetu.
Također će evo osnažiti i tu srednju dohodovnu grupu i time zadržavamo, kao što sam rekla, liječnike, stručnjake u IT sektoru, medicinsko osoblje, menadžere, inženjere, dakle sve druge koji imaju ta konkurentna znanja, koji mogu konkurirati u bilo kojoj drugoj zemlji.
Jedna napomena kad govorimo o troškovima na plaće, a to je o doprinosima, isto su spominjani ovdje. Dakle, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u većini slučajeva čine znatno veći udio u ukupnom trošku plaće u odnosu na udio plaće na poreza i prireza, oni čine čak preko 30% ukupnog troška plaće, a to znači da bez smanjivanja doprinosa nema ni značajnijeg rasterećenja troškova rada.
A sad se postavlja pitanje kako uopće smanjivat takve, te doprinose u današnjem stanju i zdravstva i mirovinskog sustava jel, čuli smo u kolkim milijardama gubitaka su oba sustava?
Odgovor je ponovo to, dakle problem je u neučinkovitosti oba sustava i bez značajnih reformi i mirovinskog i zdravstvenog sustava opterećenje rada će i dalje ostati visoko, a time će i naši radnici biti nekonkurentni u odnosu na susjedne zemlje.
Dakle, zbog svega ovoga potrebno je krenuti puno hrabrije i odlučnije u promjene, potrebna je hitna, sveobuhvatna reforma sustava neporeznih parafiskalnih davanja koji dodatno opterećuju poslovanje.
Predložili smo bili i mi isto tako da i pitala sam u svom prvom pitanju na aktualnom satu premijera zašto se ne ukinu članarine za HGK i HOK, premijer se tada samo onako slatko nasmijao, pisani odgovor koji smo dobili je tipa, evo sad ćemo samo što nismo.
Osim parafiskalnih davanja, potrebne su dakle ozbiljne reforme javnog sustava, zdravstvenog, mirovinskog i javne uprave. Dakle, potrebno je smanjiti i rashodnu stranu proračuna, ali i ova na način, ova porezna reforma kaže, imat će fiskalni učinak 2 milijarde kuna na lokalnu samoupravu, neutraliziranje tog učinka na lokalnu samoupravu ne smije ići nikakvim kompenzacijskim mjerama iz državnog proračuna jer tada ništa nismo napravili već treba isključivo racionalizacijama tog glomaznog sektora.
Mi smo, uskoro ćemo biti država sa 3 i po milijuna stanovnika, ne možemo izdržati 556 općina i 20 županija.
Evo, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Fala i vama.
Sada je na redu Domovinski pokret, Klub Domovinskog pokreta, gđa. Vidović Krišto, Vučemilović. Izvolite.

Vidović Krišto, Karolina (Nezavisni)
Dame i gospodo, izrazito je teško diskutirati o izmjenama zakona u HS nakon prošlog utorka i rasprave o vjetroparku Krš-Pađene na kojem su vladajuće strukture nedvosmisleno demonstrirale drskost poručujući javnosti za nas zakoni ne vrijede.
Jer kao što bi Sveti Augustin rekao, država koja ne poštuje svoje zakone je ništa drugo doli organizirana banda.
Nepoštivanje zakona tj. njihovo selektivno primjenjivanje je glavni uzročnik korupcije i društvene nepravde, siromaštva itd. Zbog te korupcije imamo visoke poreze i namete za građane, te nismo gospodarski konkurentni.
Poznat je slučaj otoka Smokvice koji je bio u koncesiji Ivici Todoriću, a koji 20.g. nije plaćao naknadu, te je imao dug prema državi 200 milijuna kuna. Porezna uprava nije ni pokušala naplatiti dug, a država je paralelno radila s njim i davala mu imovinu u bescjenje. Kad se tako posluje logično je da porezi za obične smrtnike moraju biti visoki.
No, mi ćemo i dalje kroz visoki PDV prikupljati sredstva u zajedničku kasu, a onda će Zdravko Marić s tim istim sredstvima financirati odbjegle poduzetnike, kao u slučaju Krš-Pađene ili komunističke crvene menadžere kao one iz Pulskog uljanika i tu je srž problema.
Ministar Marić, čovjek sustava od Sanadera, Todorića do Plenkovića nema milosti u izvršenju nehumane, nepravedne i gospodarski loše politike ako mu to vlastodršci zapovjede.
Imamo pred sobom Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u.
U raspravu o istom dobronamjerno su se uključila cehovska udruženja poput HOK-a ili pojedinci koji su konstruktivno uvjerljivo i logično argumentirali svoje prijedloge.
Međutim, postoji narodna poslovica koja kaže kako sit gladnome ne vjeruje, a koja se ovdje u potpunosti potvrđuje. Tko su siti u Hrvatskoj znamo svi. Oni koji vladaju naizmjenično SDP i HDZ, te njihovi šegrti. Oni su ti koji su sve zdrave, logične i konstruktivne prijedloge i u ovoj zakonskoj izmjeni hladnokrvno odbili. Jer kako drugačije tumačiti odbijanje prijedloga HOK-a za smanjenjem PDV-a na ugostiteljske usluge. HOK jasno argumentira kako su uslijed pandemijske krize mnoge države kao primjerice Belgija, Litva, Njemačka, prepoznavajući potrebe svojih građana smanjile stope PDV-a na ugostiteljske usluge. Međutim, naša vrhuška Plenković, Marić, Ćorić, odbija prijedlog HOK-a.
Jeste li vi hrvatska vlado svjesni u kojem su stanju naši ugostitelji od Buja do Dubrovnika?
Ne znam postoje li u vašem rječniku pojmovi „solidarnost“ i „empatija“?
Provoditi protucivilizacijski i lopovski Ovršni zakon, od građana naplaćivati više račune električne energije, pogodovati dubioznim poduzetnicima koji vam vjerojatno to refundiraju, a ne htjeti smanjiti PDV ugostiteljima.
Kako to možete pravdati?
Odbiti prijedlog HOK-a da se PDV obračunava u roku od 2 mjeseca umjesto u roku od 30 dana, odbiti prijedlog frizerskih salona za smanjivanjem PDV-a na frizerske usluge, niz država je to uslijed ove krize učinila, kako npr. to radi Poljska, Češka i Irska, ali ne i hrvatska vlada.
Odbiti prijedlog Udruženja hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk za smanjivanjem PDV-a na otkup mlijeka dok Hrvatska uz Dansku ima najveću stop PDV-a od svih članica EU.
Dame i gospodo, svi ovi prijedlozi koje sam navela prijedlozi su većinske, poštene, radišne Hrvatske, naši frizeri, naši autoprijevoznici, naši poljoprivrednici, naši ugostitelji, to su ljudi koji stvaraju nove vrijednosti i krvavo rade da bi preživljavali oni i njihove obitelji, ali oni uz to i izgrađuju Hrvatsku i pune državnu blagajnu.
Na drugoj strani imamo vas iz HDZ-ovsko, SDP-ovsko, HNS-ovsko, SDSS-ovske strukture koji bezosjećajno i gramzljivo štitite interese vladajuće duboke države, razno razne Tedeskije, Rogliće i Adris grupe kojima opraštate dugove, dajete državnu imovinu u bescjenje i štitite vašu zajedničku korupciju.
No, dobro razmislite vi koji činite vladajuću većinu i odbijate narodnim predstavnicima u Hrvatskom saboru polagati račune da se takva politika u povijesti uvijek kažnjavala, a da su provoditelji te politike završavali u životnim agonijama. Svježi primjer je vaš bivši stranački šef Ivo Sanader ili najsvježiji primjer direktor JANAF-a Dragan Kovačević. U Njemačkom jeziku postoji izraz pohlepa izjeda dušu, vi koji branite i podržavate ovakvu bešćutnu i nehumanu politiku prema vlastitim građanima postavite si pitanje sami pred sobom kao će vas odvesti ova i ovakva politika. Kako možete imati tvrdo srce pred frizerkom u Sisku ili ugostiteljem u Zadru i prisilno naplaćivati poreze ili ovrhe, a istovremeno milijarde transferirati u dubiozni projekt Krš-Pađene ili u Adris grupu.
Klub Domovinskog pokreta apsolutno odbija ove izmjene jer su nedovoljne i kao takve ne reflektiraju one promjene PDV-a koje su nam potrebne.
Iz svega navedenoga zaključno mogu reći kako nećemo podržati ovaj prijedlog izmjene zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sada gospođa Vučemilović.

Vučemilović, Vesna (DP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege, kako smo objedinili ove 4 točke ja ću se osvrnuti na dio koji se odnosi na porez na dobit. Svi znamo da je porezna politika u cijelosti bitna odrednica politike svake vlade, pa tako i Vlade RH i je ovo 5 krug porezne reforme, ali činjenica je da mi nekako prečesto mijenjamo porezni okvir i stope iz godine u godinu. To donosi ipak jednu dozu nestabilnosti i nepovjerenja kako za građane tako i za investitore. Mi smo i cijelo vrijeme govorimo evo iz Domovinskog pokreta da naši poduzetnici trebaju rasterećenje, naravno ne samo u ovom poreznom dijelu nego i ovo što su brojne kolege do sada već napomenule, a to je u segmentu parafiskalnih nameta i činjenica je da smo se mi i prema različitim institucijama EU već više puta obvezali da ćemo smanjiti parafiskalne namete, a tako i u procesu pristupanja eurozoni jučer smo čuli da je relativno u jednom malom dijelu to do sada napravljeno i pred nama je očigledno velik posao da se tih preko 400, 500, 600 koliko već ima parafiskalnih nameta konačno smanji. Navest ću vam samo jednu uistinu apsurdnu naknadu za 21. stoljeće, a to je naknada za troškove ispisa rezultata i slanja poštom pa ajmo se već jednom digitalizirati i izbjeći barem takve naknade jer te naknade nisu male. U 2018. godini je prikupljeno 9 milijardi kuna su platili građani i poduzetnici na ime parafiska i temeljem parafiskalnih nameta.
Što bi trebao biti jedan od ciljeva svake porezne politike? Privući investitore, poglavito strane, budimo realni mi smo na začelju znači od nas su, EU, od nas su gori trenutno jedino Bugari i Bugarska i mi da bi pokrenuli značajne, bitne razvojne cikluse moramo udvostručiti razinu investicija koju trenutno imamo. Pri tom se ne možemo oslanjati samo na europske fondove i trenutno je Hrvatska u onoj tzv. ABC kategoriji Anything but Croatia, znači sve osim Hrvatske što vidimo i po investicijama u susjedne zemlje kojih ima, znači nije da ih nema. Imate, imamo znači BMW i Bosch u Mađarskoj, Toyo Tires u Srbiji, Magna u Sloveniji i Srbiji u isto vrijeme iz Hrvatske strani investitori odlaze.
Nije da nema ni novaca jel, štednja naših građana se povećava. Prema podacima HUB-a povećala se po nekoj stopi od 4% i očigledno novca u bankama ima, ali ih oni u velikom dijelu znači 50% ide upravo građanstvu, a od toga je vrlo veliki iznos od 52,8 milijardi kuna u nenamjenske kredite što govori i potvrđuje ovo što je i kolegica Puljak navela o stanju bogatstva ili siromaštva kako volite, kako želite naših građana gdje svaki drugi nema sredstava za nekakve izvanredne troškove.
Malo su se kolege dotakle i ovih ustupanja potraživanja raznim agencijama kroz Članak 1. se to pokušava na neki način malo regulirati, ali mišljenja smo da će to možda malo ublažiti ali definitivno neće riješiti tu situaciju, tako da trebalo bi tu ipak napraviti možda nekakav kvalitetan zakonski okvir i regulirati to područje jer očigledno je ono postalo jedna ne siva nego crna zona.
Isto tako Člankom 9. se pokušava ubrzati novčane tokove to je za vjerovnike dobro i smatramo da je to u ovome zakonu dobro.
Ono na što bi se osvrnula, a to su dvije stvari. Znači jedna je, koje su se pojavile i u javnoj raspravi, a to su strukovne komore i Udruga Glas poduzetnika isticale, jedno je ponovno uvođenje poreza na reinvestiranu dobit kako bi se potakle investicije koje su nam nužne. Znači mi na ovoj razini od nekih 9 milijardi ne možemo imati nekakav veliki razvoj mi to moramo udvostručiti barem na 18 milijardi i to bi bila mjera koja bi definitivno jer ovako malo smo im uzeli, a dali smo pitanje je šta postižemo s tim ovo zahvaćamo u cijelosti, ovdje bi možda ipak potakli investicije koje su nam nužne i koje nam trebaju i zbog novih radnih mjesta, a onda ćemo i lakše puniti i mirovinski i zdravstveni sustav kroz doprinose koji će se uplaćivati na ta, na plaće. Drugo je ono što Hrvatska ima, a brojne države nemaju, a to su mjesečne akontacije poreza na dobit, je li? Vidimo, 2020. i 2019. su, što bi rekao naš narod, kao nebo i zemlja, nemaju veze jedna sa drugom, a naši poduzetnici kroz te mjesečne akontacije, pogotovo u segmentu mikro i malih poduzetnika imaju popriličan udar na likvidnost. I možda bi ipak trebali razmisliti o tome da se mjesečne akontacije, tako takve, ukinu, nego da se porez na dobit onda plaća temeljem rezultata koje ostvare na kraju godine jer, budimo realni, mi često čujemo kako imamo brojne programe, upravo za mikro, male, srednje poduzetnike, ali i tu se znači na razini države, županije, grada dijele značajna sredstva.
Ali, mišljenja sam da sad imamo priliku napraviti mjeru kojom će svi poduzetnici ipak biti rasterećeni jer ovako kada to ide kroz posebne programe, to ostavlja jednu dozu sumnje, skepse jer vidimo samo kroz projekt Slavonija, da je tu lista rođaka, kumova, podobnih poduzetnika poveća i onda u jednoj županiji je bitno zvati se Lucić, u nekoj drugoj je neko drugo prezime, princip je isti, ostalo su nijanse i to nije dobro i to stvara određenu dozu nepovjerenja i to negativno utječe na tržišnu utakmicu kojoj su, na kojoj su naši poduzetnici.
Isto tako, na primjeru pogodovanja u Velikoj Gorici i Novskoj, vidimo da često ispada da u gradovima i županijama uvijek ima neka podobna tvrtka, je li, koja nekim čudom jedina ispunjava uvjete iz natječaja. I evo, zato još jednom apeliram i podržavam inicijativu znači i HOK-a, udruge Glas poduzetnika koja sada već okuplja gotovo 13 tisuća poduzetnika, to nije mali broj. Da se ipak ukinu mjesečne akontacije poreza na dobit i na taj način im se osigura jedna ravnopravna poduzetnička utakmica na tržištu jer, budimo realni, to je bit poduzetništva, da su svi jednaki i da svi posluju pod istim uvjetima, a ne jačanje te tzv. države majke koja uzima svima i onda dijeli po nekakvom svom ključu i kriteriju.
U ovom segmentu ćemo podržati, znači Zakon o porezu na dobit će Domovinski pokret podržati jer rasterećenje poduzetnika je nužno i mislim da ga uistinu treba podržati. Pritom naglašavam da bi ipak bilo dobro napraviti korekcije, razmisliti, evo, ove dvije stvari o kojima sam ja govorila jer smatramo da bi na taj ovaj zakonski prijedlog zasigurno bio bolji.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Klub zastupnika HDZ-a je na redu i gđa. Grozdana Perić. Izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani suradnici ministra Marića, poštovana javnosti, kolegice i kolege.
Pred nama je dakle 5. krug poreznih zakona u pokretu porezne reforme koje provodi ova Vlada u kontinuitetu i s obzirom na ono što se sve događalo u prethodnom periodu, ja ću samo u kratkim crtama podsjetiti da je u ove 4, ova 4 prethodna kruga, koliko je toga napravljeno. Svi ovi literarni radovi i srceparajući radovi koji govore o tome kako je nekima teško i ne mogu živjeti, a cijelo vrijeme, pa zajedno i sa ovim 5. krugom se zapravo događa olakšavanje poslovanja, smanjivanje porezne presije, smanjivanje poreznih stopa i poboljšavanje, zapravo svima uvjeta i povećanje dohodaka.
Prema tome, treba biti itekako onda kritičan, ali i priznati sve ono što se događalo u ovim periodima. Kada pogledate ono što se događalo od 2017. na ovamo, do 2020. u porezu na dohodak, onda vidite da je, da su se tu mijenjale i porezne stope, ali i visine poreznih stopa, pa kada pogledamo koji su svi učinci napravljeni u tom periodu u samo porezu na dohodak je ukupno porezno rasterećenje bilo preko 2,5 milijarde kuna.
Kod PDV-a, samo ću kratko napomenuti, da je došlo do smanjivanja stopa za hranu i druge potrepštine, pa i komunalne usluge. Da je došlo do podizanja praga za ulazak u sustav PDV-a, da je svim tim mjerama zapravo došlo do oslobođenja od preko 3 milijarde i skoro 300 milijuna kuna. Kod poreza na dobit, znamo da je smanjivan sa 20% na 18% odnosno na 12% i tu je oslobođenje preko 570 milijuna kuna od početka, dakle od 2017. do 2020.
Doprinosi, isto tako, rasterećenje za nekih 800 milijuna kuna. Porez na promet nekretnina, 200 milijuna kuna, trošarina preko 300 milijuna kuna, što je ukupno u ovom razdoblju, dakle 4 godine do sada, preko 8 milijardi i 200 milijuna kuna. To je ono što se događalo, što sada mnogi uopće ne osjećaju da se bilo što dogodilo. Ono što se događa sada sa novim krugom porezne reforme, odnosi se na porez na dobit, na porez na dohodak, na fiskalizirane račune i njihove ovaj način poslovanja i na PDV. Kod poreza na dobit vidljivo je da ono što se želi postići da se te izmjene prvenstveno poboljšaju uvjete kako poduzetnicima tako investitorima kako bi se smanjilo porezno opterećenje malih i srednjih poreznih obveznika i poduzetnika i da na taj način kroz snižavanje poreza po odbitku isto tako da se povećava konkurentnost gospodarstva.
Isto tako, kroz uvođenje transfernih cijena očekuje se sprječavanje nesporazuma odnosno ispravaka razno raznih poreznih prijava i na taj način da se spriječe i sudske i arbitražne postupci.
Isto tako, ovdje se govori o otpisima potraživanja od strane kreditnih institucija to je u ovom segmentu koji se želi zapravo rasteretiti one osobe i poduzetnike koji su ušli u problem sa u otplati svojih obveza prema bankama.
Dakle, porez na dobit ovdje za one koji ostvaruju prihode preko 7,5 milijuna kuna sada na ovom prijedlogu se smanjuje sa 12 na 10%, a isto tako dolazi do smanjenja porezne stope poreza po odbitku pri ispadi dividendi i udjela u dobiti isto tako na 10% sa 12 sadašnjih.
Na isti način utječe se i na stopu porez po odbitku gdje je sadašnja stopa bila 15%, a nova bi bila 10%, a to je naročito se odnosi na naknade za nastupe inozemnih izvođača, umjetnika, sportaša i sličnog.
Isto tako, predviđa se dakle da se kao porezno priznati rashodi kreditnih institucija za otpise potraživanja od građana i poduzetnika. Tu je zaista potrebno provesti detaljnu kontrolu, ono što je dobro u samom zakonu da zapravo kreditne institucije moraju dostaviti zapravo točan popis po na kraju godine kojih građana odnosno poduzetnika su otpisali potraživanja, sa kojim iznosima da bi to ušlo u porezno priznate rashode.
Isto tako, ovdje se govori o usklađivanju i porezno rasterećenju kod obveza redovitog usklađenja transfernih cijena. Sve ovo bi bilo dakle, cjelokupan paket bi koštao sadašnji proračun smanjenje prihoda za 125 milijuna kuna.
Kod poreza na dohodak dodatno se želi sniziti porezne stope, dakle sa 24 na 20 odnosno sa 36 na 30%. Isto tako, smanjila bi se stopa za oporezivanje godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja sa 12 na 10%. Treba isto tako reći da nacionalne naknade za starije osobe koje su uređene posebnim propisom ne bi ulazile dakle u poreznu, porezne škare.
Ovim novim zakonom dakle isto tako ujednačio bi se godišnji obračun za sve porezne obveznike gdje je odnosno ukinulo bi se oporezivanje godišnjom stopom od 24% onih poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primite po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.
Ono što bi se još pojednostavilo, a želimo imati jednostavniji i učinkovitiji sustav dakle za one osobe koje ostvaruju imovine po osnovi najma ili zakupa da bi se dostavom isprava od javnih bilježnika izravno dakle Poreznoj upravi postiže se da Porezna uprava vrši zaduženje, a ne morate to onda osobno to raditi odlaskom u Poreznu upravu.
Isto tako proširuje se mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci ili isplatitelji primitaka odnosno plaće daju radnicima, članovima uprave itd.
Isto tako je važno uskladiti oporezivanje primitaka studenata i jednako tako dodaje se još jedna novina, a to je da trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti ukoliko ga podnosi odnosno kupuje poslodavac da ona može biti neoporezivo kao takvo i može se priznati kao porezni rashod.
Kod, dakle sve ovi, sve ove olakšice i smanjivanje poreznih stopa ukupno iznose skoro 2 milijarde kuna i to je ono što od 1,67 milijardi se odnosi na smanjivanje ovih stopa poreza na dohodak na 30 odnosno na 20%, a ostatak je oko 20 milijuna na smanjivanje stopa sa 12 na 10%.
Što se tiče PDV-a itekako je važno da se likvidnost poduzeća da se vodi računa o likvidnosti poduzeća i upravo ona prethodna mjera koja je bila da se omogući plaćanje poreza na dodanu vrijednost po naplaćenoj realizaciji ovdje je to stavljeno dodatno u zakon, dakle do vrijednosti 2 milijuna EUR-a odnosno 15 miliona kuna što je jako važno za većinu poreznih obveznika odnosno poduzetnika s obzirom da je preko 93% zapravo tih malih poduzetnika kojima je upravo ta likvidnost jako bitna.
Jednako tako, proširuje se mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana tih sredstava, što je isto tako jako važno. Ovdje treba napomenuti da se i uvodi ovaj institut plaćanja zapravo PDV-a na one male pošiljke uveze iz EU-a čija je vrijednost manja od 22 eura, čime se štiti i vlastita, vlastiti zapravo porezni sustav i to je vrijednost koja, očekuje se ukupno oko 250 milijuna kuna od toga u državni proračun.
Kod fiskalizacije, propisivanje blagajničkog maksimuma, prešao bi pod ingerenciju, zapravo ministra financija, kojim bi na taj način pravilnikom propisao visinu blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika. Ovo je puno fleksibilnije i puno lakše i s obzirom na sve ovo što se ovim učincima itekako i ovim mjerama postiglo, naravno da podržavamo ovaj novi paket poreznih zakona i smatramo da će na ovaj način itekako pomoći i poduzetnicima, ali isto tako i građanima da puno bolje i kvalitetnije i zarađuju, a isto tako, da imaju predvidiviji i lakši porezni sustav.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Sada će g. Tulio Demetlika govoriti u ime Kluba zastupnika IDS-a. Izvolite.

Demetlika, Tulio (IDS)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Pozdravljam i predstavnike Ministarstva financija. Poštovane kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o tzv. 5. krugu porezne reforme koja će prema najavama Vlade, donijeti veće plaće te dodatno rasterećenje na poduzetnike. Govori se o ukupnom poreznom rasterećenju od gotovo 11 milijardi kuna. Super, zvuči dobro. No, pravo je pitanje je li to baš tako kako se najavljuje ili opet govorimo o poreznoj reformi koja je više pretakanje iz šupljeg u prazno. Možemo reći da je to 5. epizoda jedne serije u režiji ministra Marića koji se pokazao kao odličan režiser za javne financije centralne države, ali isto tako, moramo priznati da je i izvrstan marketinški stručnjak.
Zna lijepo upakirati proizvod i uspješno ga prodati. No, kad se skine mašna i otvori paket, pitanje je što dobivamo. Naravno da mi iz IDS-a jesmo za to da građani imaju veće plaće, da poduzetnici i gospodarstvenici imaju manja porezna opterećenja, ali mi smo i za to da povećanje plaća i smanjenje poreznih opterećenja naši građani zaista i osjete, a ne da to bude na principu „tresla se brda, rodio se miš“. A upravo to će se dogoditi jer građani sa najmanjim primanjima neće ni osjetiti povećanje. Oni najpotrebitiji će opet dobiti najmanje, neki neznatan iznos koji im nažalost neće puno pomoći niti će osjetiti u kućnom budžetu.
Budimo realni, povećanje plaće od nekoliko desetaka kuna ne može se ozbiljno tumačiti kao povećanje. Jer što zapravo znači rasterećenje odnosno povećanje plaće ako je to neznatno i nema gotovo nikakvog učinka.
Postavljam pitanje, je li to samo zbog dobrog dojma jer složiti ćemo se svi, sve ovo lijepo izgleda na papiru, no pitanje je kako će to sve izgledati u praksi. Hrvatska vapi za reformama kojima će se postići gospodarski rast RH te demografska stabilnost koja se ovim, nazovimo reformom nažalost neće postići jer ovo nisu strukturne reforme koje Hrvatskoj trebaju. Ova rješenja su tek jedan mali korak kojim će se vladajući hvaliti da su proveli reforme. Opet repriza. Kad raspravljamo o ovim izmjenama i dopunama zakona, potrebno je sagledati paralelno i Zakon o financiranju lokalne i regionalne samouprave kao i u proračun RH.
Ono što bi svakako u današnjoj raspravi htio ukazati je više nego očiti nesrazmjer između državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nažalost ogromna je razlika u rastu državnog proračuna u odnosu na rast proračuna lokalne samouprave i kako vidimo, ta razlika se iz godine u godinu povećava. A ministar, kao i premijer nas uvjeravaju da idemo u proces decentralizacije.
Da stvarno idemo u proces decentralizacije, onda bi se ta razlika smanjivala, a ne povećavala i možemo primijetiti kako se ovom reformom opet ide na leđa lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ali nažalost to nije ništa novo jer se i u proteklim krugovima poreznih reformi novac uzimao našim građanima iz programa socijale, obrazovanje, sporta, kulture, zdravstva, vatrogastva, civilne zaštite, odnosno smanjivali su se prihodi namijenjeni zadovoljavanju potreba građana na lokalnom nivou.
Najava kojima će se udio u porezu na dohodak gradova i općina povećati sa 60 na 74%, županiji sa 17 na 20%, koju mi iz IDS-a pozdravljamo jer se to poklapa sa našim prijedlogom prilikom prethodnih izmjena zakona. Čak ste vi i ovim prijedlogom ponudili više od onoga što smo tražili i to isto tako lijepo zvuči, ali procjenjujemo da će vrijeme sigurno pokazati kakvo zapravo nikakvog većeg prihoda dugoročnog za općine i gradova neće biti jer se sa smanjenjem poreznih stopa povećanje prihoda neće dogoditi. Tvrdite da manjak u proračunu općina i gradova će biti kompenziran, pa će utjecaj na lokalne proračune zapravo biti neutralan. No uz pad prihoda koji je ove godine nastao zbog panedmije koronavirusa, iduću godinu općine i gradove čeka obveza povrata zajma koje je Ministarstvo financija odobrilo ove godine i osiguralo za očuvanje likvidnosti. Zatim neće primati kompenzacije za povećani osobni odbitak, a osim toga na teret im dolazi i isplata porezne olakšice za mlade kroz godišnji povrat poreza.
Iz navedenog je očito da će ova reforma biti udar na lokalnu i regionalnu samoupravu s obzirom na to da je upravo porez na dohodak pojedinačno najznačajniji prihod općina, gradova i županija.
Ono što mi smatramo potrebnim i ono za što se zalažemo već godinama jesu reforme kojima se prenosi fiskalna decentralizacija. Tek kada bi se dala ovlast i odgovornost nižim razinama vlasti, pomak bi bio očit jer bi lokalna razina djelovala isključivo u svom lokalnom interesu, a nebrojno puta smo istaknuli, a svi smo se o tome složili, da lokalna razina najbolje zna potrebe njezinih građana zato što svakodnevno djeluje na terenu. Zato već godinama tražimo da se financiranje jedinica lokalne i područne samouprave decentralizira da bi naše općine i gradovi imali konstantni i sigurni izvor financiranja, a ne da stalno ovisimo o centralnoj vlasti. No od toga očito još dugo neće biti ništa.
I ono što još treba spomenuti je da u Hrvatskoj čak 60% ili kako je ministar rekao 2/3 obveznika ne plaća porez.
Šta to onda znači?
Znači da sav teret plaćaju ona preostala 1/3 koja to redovito ispunjava svoje obaveze.
Ali u uređenim i razvijenim državama postotak onih koji plaćaju porez je mnogo veći. Rezultat je toga jer su bogatiji, razvijeniji, imaju tu mogućnost i građani tamo izvršavaju i znaju svoje obaveze, a u Hrvatskoj to nije slučaj. To dokazuje da smo siromašni, a to je sve rezultat dosadašnjih poreznih zakona koji građanima na kraju krajeva donose minimalna rasterećenja i minimalna povećanja, a ne dovode do bržeg i efikasnijeg razvoja gospodarstva i to je realnost naše Hrvatske.
Zato nam trebaju strukturne promjene koje će napraviti zaokret u cijelom poreznom sustavu, ponavljam u cijelom poreznom sustavu jer mogo bih reći na kraju da se ovdje radi samo o kozmetičkim promjenama koje će donijeti određena rasterećenja, ali nedovoljna jer ovim paketom zakona nismo dobili pravu poreznu reformu. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sada će za Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka govorit najprije g. Bakić, a onda gđa. Benčić.

Bakić, Damir (Možemo!)
Hvala vam lijepa g. potpredsjedniče, poštovani g. ministre, uvažene kolegice i kolege.
Ja ću dakle izlaganje u ime kluba podijelit sa kolegicom Sandrom Benčić i u prvom dijelu ovog našeg zajedničkog izlaganja ja bih se još jedanput osvrnuo na predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak.
Istaknuo bih na početku još jednom ono što svi znamo, ono od čega krećemo tj. ono što imamo sada, a to je da sav iznos, sav oporezivi iznos od ukupnog godišnjeg iznosa od 360.000 kuna plaćamo svi po istoj stopi, po istoj nižoj stopi od 24%. Na razini mjesečnih plaća to znači da svi mi, svi građani Hrvatske s mjesečnom bruto plaćom do 42.500 kuna plaćaju porez na dohodak po istoj stopi. To je regresivna, to nije pravedno, to učvršćuje, samo učvršćuje postojeće nejednakosti.
Zakonske izmjene koje nam se sada nude zadržavaju isti model u sniženju stopa sa 24 na 20, sa 36 na 30. Kaže se uz, da ovime uz zdravstvene mjere gradimo socijalno pravedniji porezni sustav.
Evo kako, onima s najnižim oporezivim plaćama, s bruto plaćama od tek 5.000 kuna ili nešto više primanja će se povećat za par desetaka kuna. Nama, dužnosnicima, svima u RH sa recimo mjesečnom bruto plaćom 20 ili 25.000 kuna mjesečna primanja će se povećati i preko 1.000 kuna, kad na ušteđeni porez dodamo još i ušteđeni prirez, to niti je socijalno osjetljiva, niti je solidarno, a mi mislimo da nije niti primjereno trenutku i ovoj krizi čije trajanje i posljedice još ne možemo predvidjeti.
Rečeno nam je da je namjera bila da se ovim poreznim rasterećenjem zadrži u zemlji naše inženjere, naše tehničare, naše liječnike, naše obrtnike koji razmišljaju o odlasku u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama. Tih 1,67 milijardi kuna predviđenog manje naplaćenog poreza na dohodak i pripadajućeg prireza da je vrijedno tog cilja. Međutim, mi mislimo da se to neće dogoditi, neće tako biti.
Jednako tako mislilo se da će oslobađanje poreza na dohodak mladih između 20 i 25.g. šta je tada koštalo na godišnjoj razini i sad još uvijek košta 700 milijuna kuna otprilike da će to zaustaviti njihov odlazak iz zemlje, a nije jer čuli smo tisuće i deseci tisuća mladih ljudi napustili su zemlju, tisuće i deseci tisuća radnika napustili su zemlju tražeći bolji posao, a nisu otišli zbog poreza na plaće niti razmišljaju da se vrate zbog poreznih olakšica na svoj dohodak. Budimo iskreni pa si priznajmo, otišli su zbog korupcije, otišli su zbog nepravdi, otišli su zbog nejednakosti, otišli su zbog partitokracije, otišli su zbog kriminala u konačnici koji se deklarativno osuđuje, a rijetko kad se pravomoćno presuđuje, otišli su zbog pesimizma, nedostatka perspektive i mi njih nećemo vratiti niti ćemo nove mlade ljude odvratiti od odlaska bez vraćanja vjere u pravedniji i solidarniji sustav.
Zato smatramo, mi smatramo da možemo bolje, da možemo pravednije i solidarnije rasporediti porez na dohodak ako smo već spremniji na gubitak poreznih gubitaka po toj osnovi od cca 2 milijarde kuna.
Usput da napomenem, plan da se podigne osobni odbitak sa sadašnje 4.000 kuna na 5.000 kuna je pravedniji od ovog vladinog koji se trenutno predlaže, ali da kažemo i to, taj plan ne ispravlja postojeće nejednakosti, on ih doduše ne produbljuje, ali ih niti ne ispravlja jer po tom prijedlogu čak svi s bruto plaćom do 43.750 kuna mjesečno plaćat će porez po jednoj te istoj stopi.
Mi smo pripremili novi prijedlog i danas smo ga iskomunicirali na konferenciji za medije i formalno ćemo ga podastrijeti. Ovo su njegovi elementi, zadržali bismo osobni odbitak od 4.000 kuna međutim uveli bismo četiri porezne stope od 15%, 20%, 30% i 40% sa prikladnim pragovima u poreznoj osnovici, a time ćemo postići više stvari koje smo si zacrtali modelirajući taj novi prijedlog.
Prvo, ostat ćemo u gabaritima, u okvirima i tehničkim i financijskim okvirima onoga što Vlada trenutno predlaže, u konačnici i po tom našem prijedlogu smanjeni prihod od poreza na dohodak i odgovarajući prirez bi bio na razini od nešto više od 2 milijarde kuna.
Drugo, postići ćemo našim prijedlogom da oni sa najnižim, niskim i srednjim oporezivim plaćama dobiju znatno veće uvećanje neto plaće nego što bi im pripalo po sadašnjoj vladinom prijedlogu, znatno veće po nama.
Treće, postići ćemo tim našim prijedlogom da bruto plaće u iznosu između 20.000 i 30.000 kuna naše plaće, plaće dužnosnika da one ostanu više-manje na istoj razini tj. da ovaj naš prijedlog za te plaće bude neutralan u odnosu na sadašnje stanje. Podsjećam još jedanput vladin prijedlog trenutno predviđa neto uvećanje tih plaća za možda i tisuću kuna ili više.
Četvrto, postići ćemo ono u što vjerujemo da nije samo u duhu vremena nego da je istinski potrebno, postići ćemo progresivnost u oporezivanju uvodeći četiri stope. To je što mislimo da sada pod A) treba i pod B) možemo napraviti.
Naravno još veći efekt bi se postigao uvećanjem osobnog odbitka sa četiri npr. 4.800 kuna ili na 5.000 kuna kombiniranjem uvećanja osobnog odbitka sa progresivnijim oporezivanjem, međutim to bi i koštalo znatno više tj. reflektiralo bi znatnom većim gubitkom poreznih prihoda. U nekom sljedećem koraku zalagat ćemo se za to, međutim ovog momenta nismo odlučili za takav pristup upravo zbog odgovornosti.
Ukupni porezni prihod i pripadajući prirez od poreza na dohodak je otprilike na 10 milijardi kuna. Željeli smo pokušati kao što sam rekao ostati u predviđanju gabaritima koji su uostalom već i projicirani u proračunu.
Gubitak veći mnogo veći porezni gubitak uslijed mnogo progresivnijeg i blažeg oporezivanja, gubitak koji bi iznosio 4, 5 ili 6 milijardi kuna dakle preko 50% sadašnjih prihoda od poreza na dohodak smatrali smo da nije najodgovornije ovog momenta predlagati upravo zato jer smo zapravo svjesni sve nesigurnosti i sve neizvjesnosti koje nosi godina pred nama i svjesni smo svih mogućih dodatnih i obrazovnih i kulturnih i pogotovo socijalnih i pogotovo zdravstvenih potreba i programa koje će ovaj proračun trebati financirati i zato je naš prijedlog u formi u kakvoj jest.
Hvala vam lijepa na pažnji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospođo Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani ministre zahvaljujem vam se za riječ.
Dakle, prijedlog zeleno-lijevog bloka temelji se zapravo u najvećem dijelu na načelu pravednosti poreznog sustava, to je ono načelo koje je nama najbitnije s obzirom i na našu političku orijentaciju. Ono što je s druge strane vidljivo da se primjenjivalo u prijedlogu Vlade je isključivo slijeđenje načela jednostavnosti poreznog sustava zanemarujući zapravo važnost redistribucijskog efekta poreznog sustava i isto tako njegove uvođenja pravednosti.
Referirat ću se još jednom na ove stope koje smo, koje smo iznijeli i zašto su one važne. Ako imamo defacto flat tax odnosno imamo samo defacto jednu stopu koja se primjenjuje na 99,5% svih dohodaka u Hrvatskoj izuzev oni koji uopće ne ulaze u porezne škare tada naravno nemamo nikakvu progresivnost i tada naravno i oni sa najnižim plaćama i oni sa gotovo najvećima plaćaju po istoj poreznoj stopi. Ono što je bio argument Vlade za to je da se željelo zapravo omogućiti rast plaća višim dohodovnim razredima jer se radi o strukama koje su nam potrebne i koje želimo zadržati u Hrvatskoj i to su primjerice najčešće se spominju IT stručnjaci, inženjeri itd. Ali ajmo pogledati u kojim sektorima oni rade, u kojim sektorima rade IT stručnjaci i ti inženjeri, oni rade dakle u IT sektoru neki od njih tako isto visoko plaćenih rade u financijskom sektoru. Zadnji put kad sam gledala ta oba sektora su profitni sektori, znači oba sektora posluju s dobiti. Moje pitanje je zašto mi se odričemo poreznih prihoda da bi nadomještali nevoljkost poduzetnika da samostalno povećaju plaće i možda sebi malo umanje dobit nego im mi to nadomještamo iz proračuna. To po meni nije dobra politika. Ne bi li bilo pametnije da taj novac preusmjerimo u one sektore koji nisu tako visoko profitabilni, a radno su intenzivni i zapošljavaju ne nekoliko postotaka radnika nego najveći broj radnika u Hrvatskoj i to nažalost onih sa najnižim prihodima.
Dalje, naš prijedlog se ne odnosi samo na ovaj dio dohotka od rada, samostalnog i nesamostalnog rada o kojem se najčešće govori ovdje kada govorimo o porezu na dohodak. Dohodak je i dohodak od kapitala i dohodak od imovine. Ono što mi predlažemo jedan ozbiljan zaokret u poreznoj politici, a to je da uvedemo sintetički porez sa progresivnom tarifom od 4 stope. To konkretno znači da se različite vrste dohotka bez obzira na izvor da li od rada samostalnog ili nesamostalnog, da li od imovine ili je od kapitala zajedno sintetiziraju i kroz godišnju prijavu poreza na dohodak zbrajaju i oporezuju po istim stopama ovisno naravno o visini ukupnog dohotka, pa tako oni koji imaju manje prihode će spadat u niži dohodovni razred plaćat manje poreza, a oni čiji je sveukupni dohodak veći će naravno plaćati više poreza. To bi ostvarilo načelo pravednosti sustava. Ono što sada imamo je da iz potpuno meni nepoznatih razloga oporezujemo prihode od kapitala i prihode od imovine po daleko nižim stopama nego dohodak od samostalnog ili nesamostalnog rada. Pa tako obrtnici koji provode ili radni koji radi plaća po većoj stopi porez nego netko tko živo od rentanja stanova. Time, takvom politikom koju furamo već 20 godina smo dobili točno ovo što imamo, rentijersku ekonomiju koja podržava dakle da se profitira na lokaciji, da se profitira na nasljedstvu, a da oni koji rade i proizvode ne mogu profitirati.
Dakle, po nama je jedino pravedno se sve vrste dohotka oporezuju na isti način po istim progresivnim stopama. Dakle, ono što još želimo napomenuti da ovakav način koji stavlja veću poreznu presiju na dohodak od rada nego od kapitala i imovine zapravo negativni efekt ima na, negativni efekt ima na tržište rada, a isto tako se destimuliraju poduzeća da zapošljavaju. I što mi imamo u Hrvatskoj, evo s gospodinom Vrkljanom sam to neki dan komentirala, mi imamo 40 i nešto tisuća poslovnih subjekata koji imaju 0 zaposlenih, preko kojih godišnje prijeđe 26 milijardi kuna prihoda i kojima mi dajemo mogućnost da si isplaćuju i žive isključivo od dobiti i da plaćaju po stopi od 10% poreza, a radnike ćemo oporezivati i obrtnike po minimalnoj stopi od 20%. Koja je to logika i kome ona ide u korist?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,00 SATI

Evo poštovani kolegice i kolege, mi ćemo nastaviti sa našim poslom i u ime kluba Hrvatskih suverenista sad će govoriti Hrvoje Zekanović.
Izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HRAST)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, registar neporeznih davanja odnosno parafiskalni nameti.
Prvo, naknada za godišnju objavu financijskih izvještaja.
Drugo, naknade za poduzimanje radnji iz djelokruga i nadležnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga propisan na temelju zakonskih propisanih ovlaštenja HANFA. Naknada za nadzor koji obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga HANFA.
Četvrto, članarina Hrvatska revizorska komora.
Peto, članski doprinos Hrvatska revizorska komora. Šesto, naknada za polaganje revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora.
Sedmo, članarina Hrvatska komora poreznih savjetnika.
Osmo, naknada za polaganje ispita Hrvatska komora poreznih savjetnika.
Deveto, provjera rudarskih projekata. Deseto, provjera dokumentacije o rezervama mineralnih sirovina. Jedanaesto, naknada za rad stručnih povjerenstava za provjeru rudarskih projekata.
Dvanaest, polaganje stručnog ispita iz rudarstva. Trinaest, ispitivanje mjerila i ovjeravanja mjerila ispitivanja predpakovina, ispitivanja osposobljenosti pravnih osoba i ovlaštenih servisa.
Četrnaest, izdavanje potvrde o sukladnosti evidencije tipa vozila, traktora.
Petnaest, naknada u postupku pojedinačnog pregledanog vozila – traktora.
Šesnaest, žigosanje i ispitivanje predmeta od zlata, srebra i platine.
Sedamnaest, pokretanje žalbenog postupka u javnoj nabavi.
Osamnaest, članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori HGK. Devetnaest, komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, HOK.
Dvadeset, stručni ispit u posredovanju u prometu nekretnina.
Dvadeset i jedan, polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti za zanimanje pogrebnik.
Dvadeset i dva, troškovi tehničkog pregleda.
Dvadeset i tri, naknada za polaganje stručnog ispita. Obveznici polaganja stručnog ispita su fizičke osobe kojima polaganje stručnog ispita plaćaju poslodavci koji zapošljavanjem profesionalne osobe stječu uvjete za obavljanje djelatnosti.
Dvadeset i četiri, naknada za izdavanje ovlaštenja za kontrolu projekata.
Dvadeset i pet, naknada za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti i certificiranja sukladnosti građevinskih proizvoda.
Dvadeset i šest, naknada za izdavanje ovlaštenja za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje.
Dvadeset i sedam, naknada za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja.
Dvadeset i osam, Hrvatska komora arhitekata. Upisnina u odgovarajući imenik HKA 1000 kuna jednokratno za upis u odgovarajući imenik.
Dvadeset i devet, Hrvatska komora arhitekata godišnja članarina. Godišnja članarina za jedan imenik komore iznosi 1800 kuna, za dva imenika 2300 kuna, za tri imenika 2800 kuna. Uz iznos članarine uključena je i polica osiguranja od profesionalne odgovornosti.
Trideset, Hrvatska komora inženjera građevinarstva. Upisnina u imenike i evidencije 1000 kuna, jednokratno za upis odgovarajući imenik komore.
Trideset i jedan, Hrvatska komora inženjera građevinarstva. Godišnja članarina iznosi 1800 kuna neovisno o tome koliko je imenika, koliko je imenika član komore upisan. U iznos članarine uključena je i polica osiguranja od profesionalne odgovornosti.
Trideset i dva, Hrvatska komora inženjera strojarstva. Upisnina u imenike i evidencije naplaćuje se 2000 kuna za upis u komoru, te 3000 kuna plus PDV za svaki sljedeći upis u odgovarajući imenik za troškove izrade pečata iskaznice.
Trideset i tri, Hrvatska komora inženjera strojarstva, godišnja članarina. Godišnja članarina iznosi 2280 kuna neovisno o tome u koliko je imenika član komore upisan. U iznos članarine uključena je i polica osiguranja od profesionalne odgovornosti.
Trideset i četiri, Hrvatska komora inženjera elektrotehnike. Upisnina u imenike i evidencije 2000 kuna jednokratno za upis u odgovarajući imenik i 500 kuna u odgovarajuću evidenciju komore.
Trideset i pet, Hrvatska komora inženjera elektrotehnike. Godišnja članarina za jedan imenik komore iznosi 2160 kuna, za dva imenika 2640 kuna. U iznos članarine uključena je i polica osiguranja od profesionalne odgovornosti.
Trideset i šest, naknada za polaganje stručnog ispita geodeta.
Trideset i sedam, zahtjev za upis u imenik ovlaštenih inženjera geodezije Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.
Trideset i osam, članarina za ovlaštenog inženjera geodezije.
Trideset i devet, naknada za upis u evidenciju stručnih suradnika ovlaštenih inženjera geodezije.
Četrdeset, naknada za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije u svrhu povremenog ili privremenog pružanja usluga u području geodetske djelatnosti u RH.
Četrdeset i jedan, spomenička renta.
Četrdeset i dva, HRT pristojba.
Četrdeset i tri, postotni iznos od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem audiovizualnih djelatnosti.
Četrdeset i pet, postupak pregleda i odobravanja lovno gospodarske osnove programa uzgoja divljači i njihove revizije, te davanja suglasnosti na program zaštite divljači i njihovih revizija.
Četrdeset i šest, stručni pregled i odobrenja šumsko-gospodarske osnove područja RH ili njezine revizije.
Četrdeset i sedam, provedba postupaka stručnog pregleda i odobrenja šumsko-gospodarskih planova.
Četrdeset i osam, provedba postupaka stručnog pregleda i odobrenja izvanrednih revizija šumsko-gospodarskih planova.
Četrdeset i devet, naknada za korištenje opće korisnih funkcija šuma.
Pedeset, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta. poljoprivredna zemljišta, 51 kontrola usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima zatim evidencija poslovnog stada, zatim test na malignu hipertermiju, 55 stručne usluge izdavanja potvrde o brojčanom stanju grla stoke potrebno za otkup zemljišta natječaj za EU projekta, 57 naknada za razne potvrde i identifikacijske dokumente, 58 naknada za troškove ispisa rezultata i slanje poštom, 59 registracija gospodarstava, 60 prihodi o ispitivanju kakvoće sirovog mlijeka, 61 organizacija i nadzor sustava klasiranja, 62 veterinarski pregled pošiljaka u prometu preko granice RH treće zemlje, 63 utvrđivanje uvjeta za stjecanje statusa službenog laboratorija, 64 utvrđivanje uvjeta za stjecanje statusa referentnog laboratorija, 65 pristojbe za službene kontrole hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje, 66 stručni nadzor u integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda zatim postregistracijski nadzor registriranih sredstava za zaštitu bilja, pa provedba godišnjih programa praćenja ostatka pesticida, zatim fitosanitarni pregled pri unošenju bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta, pa zatim fitosanitarni pregled pri izvozu i reeksportu bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta, zatim fitosanitarni pregled bilja u vezi s premještanjem, zatim kontrola usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, registracija sredstava za zaštitu bilja, ponovno ocjena sredstava za zaštitu bilja nakon uvrštenja njihovih tvari na popis aktivnih tvari, ispitivanje sorti u pokusnom polju i laboratoriju u postupku priznavanja sorti poljoprivrednog bilja, dojavljivanje i trajanje oplemenjivačkog prava, provođenje stručnog nadzora nad proizvodnjom sjemena i sadnog materijala, izdavanje certifikata o sjemenu i certifikata o sadnom materijalu na pakiranju i uz otpremnicu, 82 utvrđivanje kvalitete sjemena, 83 uzorkovanje, vođenje evidencije, čuvanje uzoraka i davanje izvješća, 84 provođenje heubach testa, 85 laboratorijske analize i testiranja uzoraka bilja te određivanje štetnih organizama, 86 provođenje izobrazbe posjednika bilja pružatelja usluga i drugih sudionika uključenih u poslove zdravstvene zaštite bilja te stručno osposobljavanje osoba odgovornih za zdravstvenu zaštitu bilja kojom se stječu uvjeti za dobivanje ovlaštenja, 87 izdavanje biljnih putovnica, 88 priznavanje zemljopisnog podrijetla, 89 izdavanje rješenja za promet vina, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina kao i vinskog i voćnog octa, 90 izdavanje evidencijskih markica i vrpca, 91 naknada za odobrenje održavanja izobrazbe pomoraca, 91 naknada za baždarenje brodica, 93 naknada za sigurnost plovidbe, zatim naknada za upotrebu pomorskog dobra, a zatim naknade za odobrenje i održavanje izobrazbe za zvanja i dopunske osposobljenosti u unutarnjoj plovidbi, naknade za pregled i baždarenje čamaca, naknade za sjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za zanimanje brodar unutarnje plovidbe, naknade za pregled i baždarenje čamaca za javne namjene i čamaca za gospodarske namjene za prijevoz putnika i stvari, 99 naknada za nadzor nad gradnjom čamaca, 100 naknada za korištenje CEMT dozvole pristup međunarodnom tržištu prijevoznih usluga, 101 naknada za korištenje dnevnika putovanja za CEMT dozvole i prijevoz tereta, 102 naknada za izdavanje dozvola za međužupanijsku liniju, 103 naknada za izdavanje dozvole domaćem ili stranom prijevozniku za obavljanje linijskog prijevoza na bilateralnoj i tranzitnoj međunarodnoj liniji, zatim naknada za izdavanje knjige putnih listova za obavljanje povremenog prijevoza putnika u unutarnjem međunarodnom cestovnom prometu, pa onda naknada za korištenje pojedinačne strane dozvole za prijevoz tereta, pa naknada za izdavanje dozvola za županijsku liniju, pa onda naknada za trošak postupaka raspodjele pojedinačne strane dozvole za prijevoz tereta, a onda 110 kaže naknada za usklađivanjem novih i izmijenjenih voznih redova za međužupanijske i međunarodne linije, naknada za novih i izmijenjenih voznih redova za županijske linije, pa naknada za izdavanje memorijskih kartica za digitalne tahografe, pa naknada za izdavanje ADR potvrda za vozače prema europskom sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevoz opasnih tvari ADR, pa naknada za izdavanje i oduzimanje odobrenja za cisterne fiksno pričvršćene za vozilo u cestovnom prometu, pa onda godišnja naknada za upotrebu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, pa naknada za korištenje cestovnog zemljišta, evo ministar je nije izdržao više slušati, dakle naknada za izvanredni prijevoz, naknada za pravo uporabe radio frekvencijskog spektra, evo osta je ministar tu dobro, još samo dvije minute inače trebalo bi mi ja sam računao jedno 5 sati za ovo sve jer ih ima jako puno, dakle naknada za pravo uporabe adresa i brojeva, naknada za obavljanje tehničkog pregleda, evo stat ću, stat ću malo sam se i umorio par puta i pogriješio, uglavnom radi se oko 600-tinjak, 600-tinjak znači što parafiskalnih, znači parafiskalnih nameta, a još ima i 100-tine i 100-tine pristojbi koje ovdje nisu navedene. Dakle možda negdje 600-tinjak sve skupa i to je jako puno.
I što sam htio s ovim reći? Mislim da sam posao poruku na jedan evo drugačiji način, nadam se da mi evo i potpredsjednik Vlade ne zamjera niti kolege, ali htio sam poslati poruku da osim ovih reformi koje ćemo donijeti, da postoji nešto drugo što stvarno pritišće malog čovjeka, prije svega, poduzetnika i da se konačno ovo mora staviti na dnevni red. Ja znam da ovo nije lako raspetljati i da je ovo jedan veliki problem koji je naslijeđen. Međutim, i u zadnje vrijeme se gomilaju ovi parafiskalni nameti i nemamo ih manje nego ih imamo i više i nema tu čarobnog štapića. Ali, ja ću evo, sada reći, pa možda ovo završi i u naslovnicama medija koji su mi skloni, ajmo pojednostaviti stvari. Osim za ove koji nam izvana, iz inozemstva rade znači posao ovdje, ja bih njih i dalje teretio, ali sve oni, znači hrvatske državljane koji rade u Hrvatskoj, ajmo ih rasteretiti na način da svi snosimo malo teret ovih parafiskalnih nameta, ajmo dignit PDV za još jedna posto, pa da ovoga nema.
Odahnut će nam gospodarstvo. Odahnut će nam gospodarstvo i ovo sve ukinimo i onda vi lijepo iz proračuna kao što dijelite novce, dijelite i dalje. Jer ovo nema smisla, ovo ljudi moji nema smisla. Nađite novac, neki novac, ako ovo treba postojati, da se ovo financira, ali rasteretimo poduzetnike. Poduzetnici jednostavno ne mogu funkcionirati. Ja sam ponudio jedno rješenje koje ovako loše zvuči, ali novac se mora pronaći, a poduzetnici se moraju rasteretiti.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Sad idemo na pojedinačne rasprave i prva će biti poštovanog zastupnika Mire Bulja. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Žao mi je što je ministar otišao, ali iz porezne uprave ste vi, je li? Ste ostali, možete i vi dati odgovore na pitanja koja ću postaviti, poglavito po pitanju naplate od onih koji imaju nesrazmjer imovine, ali to ću na kraju.
Evo, smatram da gospodarstvo u RH je, kao i sve moje kolege dosadašnje, da imaju, da imamo opterećenje, previše parafiskalnih nameta, prethodnik ih je nabrajao, ja bih samo rekao da ima toliko nelogičnih paranameta da ne možete vjerovati. 5 stotina, međutim, prije bih spomenuo ovde, znači, više od 5 stotina. Ali ovdje bi najprije rekao da gospodarstvo, 2/3 RH jednostavno ne postoji, ono je ubijeno, radna mjesta su ubijena. Imamo mi potencijala za otvaranje radnih mjesta, imamo potencijala po pitanju, recimo u Gorskom kotaru, drvna industrija koja bi trebala biti najrazvijenija, mi je nemamo. Zašto je nemamo?
Zato šta uz sve uvozne, izvozne, uvozne i izvozne lobije koji funkcioniraju da izvoze naše balvane za malu cijenu, tamo se stvara dodatna vrijednost u trećim državama, ali ja bi ovdje rekao i dao jedan prijedlog, da, nije ministar ovdje, da on razmisli, da se da moratorij na 5 godina na sve poreze i davanja na području, nerazvijenim brdsko-planinskim područjima poduzetnicima i da na taj način se otvaraju nova radna mjesta u Dalmatinsku zagoru vam neće nitko doći u zonu, vrlo malo poduzetnika i zbog toga ljudi iseljavaju, ako nismo omogućili 2/3 ruralnoga područja nakon uništavanja poljoprivrede, bez obzira što se ovde hvale neki da, Vlada se hvali da poljoprivreda napreduje, u ruralnim područjima nemamo više radnih mjesta jer poduzetnik nema interesa dolaziti u nerazvijena područja.
Maksimalnim rasterećenjem gospodarstvenika i radnika na tim područjima ćemo oživjeti otvaranje novih radnih mjesta i to je jedina šansa da vratimo naše ljude u nerazvijena područja, u Dalmatinsku zagoru, u Liku, u Gorski kotar, u Slavoniju. Jedino. Jer centralizirano je sve, sve u Zagrebu, oko Zagreba i par gradova. Sve se tu događa i gospodarski aktivnosti, a u našim krajevima ništa ili vrlo malo. Evo, tu ima gradonačelnika iz nerazvijenih područja, Drniša, Imotskoga, imamo i načelnika iz tih krajeva, da bi morali rasteretiti jednostavno ljude koji žele investirati i ulagati na ta područja, da bi otvarali nova radna mjesta.
I to se možemo vrlo jednostavno i ništa mi ne gubimo s tim, osim što demografski popravljamo ta područja, ali to je moratorij na nekoliko godina, hoće li biti 5, 3, zašto jer poduzetniku se iz Zagreba ne isplati ići doli. Skuplja mu je energija, dalji je put od tržišta, mora plaćati prijevoz, znači na taj način mi bi potakli ljude da investiraju i ulažu u ta područja i ostala bi radna snaga i vjerujem da bi se i iz inozemstva vraćali naši ljudi u svoje rodne krajeve jer nitko od srca ne napušta svoj rodni kraj.
I sada bih postavio pitanje što se tiče poreza. Znači nesrazmjer imovine, rekao je ministar da je negdje oko 50 godišnje bude u prosjeku, tih oko 500 tisuća kuna, da bude 600 tisuća kuna do milijun kuna, znači to je vrlo malo, mi smo čak kao Most tražili i veći broj godina, nažalost to kao amandman u .../nerazumljivo/... nije prihvaćeno u prethodnim izmjenama. Ja mislim da tribamo, jer narod je na to ljut, jedan dio građana RH se obogatio na nepoznat način, nikome poznat, neki koji nisu imali 5 kuna u mom, u džepu, u mome Sinju 90-e, danas su bogati ljudi. Ako su dobili Loto, ja im se odavde izvinjavam. Ali ne vidim načina kako su postali vlasnici društvenih objekata na najvećim, na najboljim lokacijama i pitam vas još jednom i tražim od vas odgovor, da mi kažete, koje će bit puno bolje rješenje? To što se radi, što vi radite s poreznom upravom, to je minimalno, mislim, vidimo da se novac neravnomjerno dijeli, imamo ogromnu nepravdu prema našim građanima. Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Imamo neke replike, prva je poštovanog zastupnika Ante Kujundžića, 0prostite prvi je poštovani zastupnik Nikola Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Poštovani kolega Bulj, imam jednu repliku tiče se ovog oporezivanja nesrazmjera imovine. Jedina dva zastupnika ovdje u HS kada se išlo u poreznu reformu i kada je ministar Marić želio čak smanjiti stopu na nesrazmjer imovine smo bili kolega Kristić i ja koji smo upozorili na to i tražili da se stopa poveća i da se ne smanjuju godine za istraživanje nesrazmjera imovine.
Prije se mogao nesrazmjer istraživati od 2005., a izmjenama koje je predložio ministar Marić možemo istraživati nesrazmjer samo za zadnjih šest godina. Ono ćaćino zlatno doba, Sanaderovo se uopće ne može istraživati kada je kolega Bačić nekakve korelacije sa torbama i ostalim, to ne možemo istraživati.
Dakle, mi tražimo da se poveća … /Govornici govore u isto vrijeme./ …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo.
Odgovor poštovanog zastupnika Bulja.

Bulj, Miro (MOST)
Ovo znam upoznat da je smanjen vremenski period da bi se oni koji su opljačkali Hrvatsku jednostavno bili da bi bilo nemoguće još više, ozakonila se pljačka u to vrijeme ovim izmjenama zakona, a znam da smo mi to tražili. Ja sam osobno volio da dođe Zakon o porijeklu imovine, ako ga je moguće napraviti svi zajedno, ne može to jedan pojedinac niti 15 niti 20 saborskih zastupnika i taj zakon bi bio kroz Poreznu upravu vrlo provediv.
A što se tiče samoga novca ljudi koji su opljačkali RH ja mislim da Porezna uprava nije ništa odradila, da je pogodovala, šutila, da je novac bio naravno da Sanader, mislite na Sanadera. Pa ne bi ja o Sanaderu mislim da su puno veći krivci pa i u ovome Saboru nego što je Ivo Sanader, ali … Ivi Sanaderu a bili su mu se klanjali.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo jednu povredu Poslovnika, poštovane zastupnice Jelkovac je digla. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedavajući povrijeđen je čl. 238. Poslovnika od strane kolege Grmoje jer je vrijeđao kolegu zastupnika svojim neutemeljenim insinuacijama. Opetovano se to čini u ovom Saboru te vas molim da izrečete opomenu zastupniku.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Ja procjenjujem da nije povrijeđen Poslovnik, ali se slažem s vama da bi zastupnici trebali biti vrlo oprezni u izricanju bilo kakvih tvrdnji o drugim zastupnicima jer postoji način ako misle da je netko prekršio zakon da prijave toga tko je prekršio zakon i izvrše svoju građansku dužnost.
Prema tome, nije ovdje mjesto da jedni zastupnici za bilo što optužuju druge zastupnike, bilo opravdano, bilo neopravdano, bilo potpuno izmišljeno i lažno, to naprosto nije ovdje mjesto. Mi nismo ovdje zbog toga i nas građani nisu za to ovdje poslali.
Kolega Grmoja ja sugeriram da prestanemo sa tim povredama Poslovnika, molim vas lijepo. Dobro, dat ću vam sad. … /Upadica se ne razumije./ … ne, nisam dao, ne bi dao ni vama opomenu, ali vas molim da to bude gotovo s time. Može?
Izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Dakle kolegica je prekršila Poslovnik iskoristila je povredu Poslovnika za repliku i ja uopće nisam spominjao bilo kakav kriminal niti nekoga optužio za kriminal. Ja sam rekao da je kolega Bačić u to vrijeme spominjan u korelaciji sa određenim torbama i to je činjenica. Mediji su pisali o tome znači da je spominjan u korelaciji sa određenim torbama.
Ako tu vi tvrdite da ima kriminala onda je to još više zabrinjavajuće.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sljedeća povreda Poslovnika dignuo je poštovani zastupnik Bačić, ja se nadam da ćemo s time završiti ovu.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. kolega Grmoja i kolega Bulj opetovano na isti način me vrijeđaju i omalovažavaju i vi to trebate reagirati. On jako dobro zna, a laže i po tome je poznat da ja nikada nikakve torbe niti Sanaderu, niti bilo kome drugome nisam nosio. To što sam ja kao glavni tajnik HDZ-a dao izjavu o tome što se u jednom trenutku događalo kada ja nisam bio glavni tajnik stranke to ne znači da sam nikome ništa nosio za razliku od njega i Mosta koji su za svoje ministre propisali tarife kako će i to ministar unutarnjih poslova i pravosuđa kako će pojedinim strankama naplaćivati usluge za podizanje kaznenih prijava i onda to u fond Mosta biti prihod.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Ajmo sada završiti sa tim pseudo povredama Poslovnika i ja vas molim da ubuduće, nikom neću dati opomenu, ali molim vas da prestanemo sa time.
Imamo još jednu repliku poštovanog zastupnika Ante Kujundžića opet iz daljine.
Izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Nadam da ste vi i kolega Bulj opet prijatelji.

Reiner, Željko (HDZ)
… /Upadica Reiner: Mi nismo bili neprijatelji nit smo prijatelji nikada./ …

Kujundžić, Ante (MOST)
Znači kolega Bulj cjelokupna priča o nekakvoj poreznoj reformi zapravo se najbolje manifestira ili pokazuje da primjerice Hrvatska prema podacima EUROSTAT-a u Hrvatskoj je hrana skuplja, a kupovna moć građana u odnosu na većinu ostalih država članica je drastično lošija, točnije samo je Bugarska ispod nas čini mi se.
Potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj je više od 20% niža od prosjeka EU, a još je porazniji podatak kako se Hrvatska u proteklih 11 godina prema podacima o Konvenciji nije maknula s mrtve točke prema prosječnim vrijednostima EU konvergirala za samo jedan postotni poen, točnije sa 64 na 65% prosječnog BDP-a EU. Napominjem zapravo kako je ponovno realna stvarna Hrvatska daleko od ove papirnate.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Odgovor poštovanog zastupnika Bulja.

Bulj, Miro (MOST)
Najprije bih pozdravio … /ne razumije se/… i Imotsku krajinu.
Pa da u Hrvatskoj je opterećena porezima i hrana. Mi imamo najskuplju hranu ali ne samo da imamo najskuplju, imamo najnekonkurentnije poljoprivrednike zbog i parafiskalnih nameta, naravno i zbog uvoznih lobija i to je najveći teret. Imamo uvozne lobije koji štetnu lošu hranu uvoze u Republiku Hrvatsku i to masno zarađuju na njoj i puno je skuplja hrana u Republici Hrvatskoj koja je iste kvalitete kao u drugim članicama Europske unije. Tako da smo mi na repu tržišta loše hrane Europske unije zbog onemogućavanja i zakonskoga uništavanja hrvatskoga sela kroz poreze i namete parafiskalnu na poljoprivredu. Naravno da tu odrađuju veliku ulogu i ne samo ovi porezi, nego i uvozni lobiji i štetočine unutar Ministarstava poljoprivrede koji bi trebali štititi hrvatsko selo i seljaka a rade protivno. Zato moramo skroz skinuti porez sa hrvatskog … /ne razumije se/.
… /Upadica Reiner: Hvala lijepa./…
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Branka Bačića.
Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, već je gospođa Perić u ime Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice govorila o našemu stavu pri ovom petom krugu porezne reforme.
Ono što ja želim reći to je da porezna reforma kako je ova Vlada provodi u pet krugova je jedan cjelovit paket zakona koje treba gledati šire od samog konteksta povećavanja plaće s jedne strane i iz razloga jer sama porezna reforma ne određuje visinu plaće, nego je ona odluka poslodavca, a poreznim zakonima prije svega porezom na dohodak definira koliko će od tog dijela biti podmireno naime poreza na dohodak Republici Hrvatskoj odnosno državnom proračunu. Već poreznu reformu treba gledati u kontekstu cjelokupne fiskalne politike u Republici Hrvatskoj, a da ova Vlada provodi dobru fiskalnu politiku u Republici Hrvatskoj govore proračuni koji su od 2016. pa do danas bilježili redovan suficit državnog proračuna. Prema tome, kada se definira porezna politika onda odgovornoj Vladi a pogotovo Vladi koja bilježi relativno visoki udio javnog duga u odnosu na BDP-e je prvenstveni interes da kroz poreznu reformu, kroz definiranje poreznih prihoda omogući da država ima uravnotežen proračun odnosno da rashodovna strana bude pokrivena prihodovnom stranom. Zbog čega? Zbog toga što ta situacija kao svoju posljedicu onda ima smanjivanje i u apsolutnom i u relativnom smislu javnog duga.
Smanjivanje javnog duga podrazumijeva onda jasno i uređene financije, smanjivanje kamatnih obveza i posljedično jasno dovodi do poboljšanja kreditnog rejtinga. Poboljšani kreditni rejting koji se dovodi na visinu investicijskog rejtinga omogućuje nova ulaganja po jeftinijim kreditima i zajmovima i sve to skupa jasno onda potiče nove poslovne aktivnosti i dovodi do poboljšanja i boljeg punjenja državnog proračuna. A bolje punjenje državnog proračuna koji je onda rezultat takve reforme omogućuje i veća socijalna davanja.
Mi smo u mandatu koji je iza nas svjedočimo poboljšanju svih vrsta socijalnih davanja i roditeljskih i rodiljnih naknada i onda jasno i drugih davanja koja smo i prošireni obuhvati dječjeg doplatka itd. To nadalje onda jasno omogućava i povećanje mirovina. Sve zajedno onda dovodi jasno i do povećanja potrošnje.
Dakle, kada govorimo o poreznoj reformi onda je ne možemo isključivo samo svoditi na jednu kategoriju na koju se ta porezna reforma odnosi, nego je treba gledati u sustavu cjelokupne fiskalne politike Republike Hrvatske. A kada već govorimo onda o povećanju plaća, onda možemo promatrati i poslodavce. Država je najveći poslodavac u Republici Hrvatskoj, a u protekle 4 godine je svim svojim zaposlenicima kojima je hrvatska Vlada odnosno Republika Hrvatska poslodavac povećane su plaće za gotovo 14% time što su zdravstvenim djelatnicima za 20%, a i tijekom 2021. sukladno potpisanom sporazumu sa Vladom to će se odnositi i na zaposlenike u obrazovanju.
Prema tome, to ne znači da time što smo prišli ovakvim izmjenama poreza na dohodak da automatski smanjivanjem poreza na dohodak dolazi do povećanja plaće. Tamo gdje je plaća ugovorena neto iznosu ne znači da će smanjivanjem poreza na dohodak doći do povećanja plaće, ali tamo kada je plaća ugovorena u bruto iznosu ako poslodavac jasno taj svoj ugovor poštiva onda dolazi do povećanja plaće.
I ono što je uvodno ministar jutros naznačio i što je jutros ministar rekao to je da je analizom kroz ova četiri paketa porezne reforme utvrđeno da je u postotku najveće povećanje došlo na pozicijama onih zaposlenika koji imaju najmanje plaće u relativnom iznosu. Ali gotovo je isti omjer i kada govorimo o apsolutnom iznosu je on to već jutros govorio koliko je došlo do povećanja plaće primjerice za one plaće koje su oko 4 tisuće kuna i one plaće koje su oko 10 tisuća kuna, a vidimo da je i u apsolutnom i u relativnom iznosu …
… /Upadica Reiner: Hvala./…
… najmanje plaće su bolje prošle kroz ovakav prijedlog porezne reforme.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo.
Imamo nekoliko replika.
Idemo redom.
Prva je poštovane zastupnice Sandre Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Poštovani, prvo da vam kažem da se plaće uvijek moraju ugovarati u bruto iznosu, a ne u neto iznosu. Dakle, to je pravilo iz Zakona o radu, tako da se nadam da jesu svima na taj način ugovorene. Drugo pitanje, ja sam sigurna da ćete se vi složiti da na vašu plaću nije nužno povećanje od 1.500 kuna, ni vama, ni meni, ni nikome od nas to nije nužno.
Pa vas pitam kada već zagovarate tu reformu sa aspekta da nije važno što će se nama povećat plaće za 1.500, a nekome samo za 15 kuna, da li ste spremni predložit, usvojit prijedlog sa kojim ćemo ići, a to je da se nama smanje onda koeficijenti na način da nam plaća ostane ista, a da povećamo koeficijente onima koji u ovoj, u ovoj kući imaju plaće 3.500 kuna i jedva spajaju kraj s krajem?
Da li ste spremni reći okej, odreći ćemo se tog dijela, smanjiti koeficijente, al povećati i to prenamijeniti onima koji zaista imaju plaće ma i ispod medijalne plaće u RH?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice, dakle ja ću podržat onu vrstu porezne reforme i onaj vid porezne reforme izmjene zakona koje će omogućiti da RH svim svojim građanima u kontinuitetu dovodi do povećanja plaća.
I kao što sam to uvodno rekao, gledam poreznu reformu u kontekstu cjelokupne fiskalne politike jer dobra fiskalna politika koja vodi računa o uravnoteženom proračunu dovodi do značajnog smanjenja kamata koje RH plaća. Ovakvom poreznom reformom mi smo omogućili da primjerice ove godine na trošak kamata RH plati manje od preko 100 milijuna EUR-a.
A što se tiče plaća državnih dužnosnika i službenika kojima je RH, RH poslodavac i kojima RH isplaćuje plaće, mi smo utvrdili 2 kategorije osnovica koji, koje se odnose na plaće zaposlenika u, u državnim tijelima bilo da su oni službenici, bilo da su dužnosnici. Prema tome, puno puta je rasla plaća …/Upadica: Hvala/…službenicima temeljem povećanja osnovice što nije bio slučaj sa …/Upadica: Hvala/…državnim dužnosnicima, valjda ste s time upoznati.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika poštovane zastupnice Marijane Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Pametno)
…/Govornik nije uključen/……/Upadica: Mikrofon, mikrofon/…Evo, jel se sad čujemo? Evo zahvaljujem.
Poštovani kolega, dakle mogu se složiti s vama, dakle sa smanjenjem poreznog opterećenja, to uvijek takve stvari pozdravljamo i, i podržavamo.
Međutim, moje pitanje je dakle kad se mislite ozbiljnije uhvatiti sa smanjenjem rashoda države?
Naime, evo efekt ove reforme na JLS-ove bit će 2 milijarde kuna i već se najavljuje da će se to JLS-ovima riješit kompenzacijskim mjerama direktno iz državnog proračuna proračuna.
Zar ne bi bilo mudrije i pametnije da kažem da se riješi to na način da krenemo u ozbiljniju reformu lokalne samouprave koja će i smanjiti opterećenje i ovoliku javnu upravu?
Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana gđo. Puljak.
Što se tiče smanjivanja broja JLS-ova ako ste pri tome mislili na, na reformu lokalne samouprave, ja sam protivnik značajnijeg smanjenja JLS-ova. Jer mislim da su brojne JLS-ovi, pa i one najmanje bile pokretač razvoja na tom svom prostoru.
Mogu i puno sam puta citirao prof. Akrapa, našeg najvećeg demografa koji je rekao da bi ukidanje malih općina u Hrvatskoj predstavljalo demografsku pustoš. Jer tamo gdje postoji organizirala lokalna samouprava, tamo je kroz izvršnu vlast koja, koju obnaša tamo lokalni načelnik ili gradonačelnik puno više novaca u tu JLS uloženo nego da je ta JLS bila priključena nekoj većoj JLS. To je, svjedočim na tisuće primjera gdje su lokalne, JLS-ovi uložile puno, puno više iznad onoga …/Upadica: Hvala/… što je njihov proračun.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeće replike poštovane zastupnice Marije Jelkovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani kolega, mislim da je vrlo važno naglasiti da treba sagledavati cjelokupnu poreznu reformu koja je, dakle započeta još u prethodnom mandatu i istaknuti da je u stvari sve do sad što je učinjeno u tom smislu vodilo poreznom rasterećenju, te da su oni građani sa najmanjim prihodima već izvan poreznih škara.
I ono što je još vrlo značajno da se cijelo vrijeme vodi računa o cijelom sustavu i da su i JLS-ovi da ne bi došle u probleme zbog nekih smanjenih prihoda, bit će to nadomješteno iz Fondova za izravnanje, što pamtimo u vrijeme SDP-ove vlade nije bio slučaj, te su neke JLS-ovi bile dovedene pred stečaj praktički, što mislim da je zaista bilo loše.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana kolegice Jelkovac.
Od 2 milijuna i 700 tisuća obveznika poreza na dohodak u Hrvatskoj im je temeljem ovih svih krugova porezne reforme 2/3 uopće oslobođeno obveze plaćanja poreza na dohodak.
Prema tome, kolko god mi smanjivali porez na dohodak, oni, na njih se više to ne može odnositi jer jednostavno nemaju, njihovi poslodavci za njih uopće ne plaćaju porez na dohodak.
Ali mi zaboravljamo da smo smanjivanjem poreza na dobit ostavili veći dio poslodavcima sredstava koji, a to su u pravilu oni dobri poslodavci, ta sredstva onda usmjeravaju za sve radnike, računaju da je zadovoljan radnik najbolji radnik s jedne strane. A s druge strane omogućeno je onima koji imaju najniže plaće da gotovo mjesečno 1.000 kuna neporeznih davanja uputi svakom svom, svakom svom zaposleniku i na taj način nadoknadi ovo o čemu mi danas govorimo da neće doći do ujednačenog povećanja plaća nego da će onima koji su, kojima su plaće veće ovakvom reformom biti još plaća veća, a onima koji su, kojima su plaće manje da neće u tom smislu i toliko rasti …/Upadica: Hvala/… plaće.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika poštovane zastupnice Grozdane Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepa poštovani kolega.
Pa u sklopu ovih poreznih reformi je i konstantno snižavanje poreza na dobit.
Kada znamo da u okruženju ima zemalja koje imaju 9 ili 10% porez na dobit onda je ovo smanjivanje na 10% kod nas itekako značajno kada sagledavamo okruženje i mogućnost zapravo pokretanja bilo kojeg posla, na taj način i zapošljavanja, a znamo da sada je preko 93% obveznika koji su, dakle u ovoj grupi od 10%
Na taj način praktički smo otvorili se i prema drugima i potaknuli i očekujem, a i po projekcijama prihoda koje su uvijek bile i točne, da se zapravo ne smanjuju prihodi od poreza na dobit, nego oni rastu, unatoč tome što se stopa spušta.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana kolegice Perić.
Da, slažem se s vama. Mi ovdje, danas možda manje govorimo o tome da je do prije 4 godine su svi poslodavci u Hrvatskoj bili obuhvaćeni stopom poreza na dobit od 20%, da je ovim, za ovaj 5 valova porezne reforme, 95% svih poslodavaca dvostruko im je smanjena stopa poreza na dobit. Prema tome, u ovom trenutku, 93% plaća će prema ovome sada izmjeni zakona plaćati tek 10%, a kažem, do prije 4 godine plaćali su dvostruko veću obvezu poreza na dobit.
Ali evo, iskoristiti ću vaše pitanje, da gđi. Puljak odgovorim, to sam maloprije zaboravio, a to da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu lokalne samouprave, koji je upravo, čini mi se u savjetovanju, u javnom savjetovanju, da je gotovo dvostruko smanjen broj lokalnih dužnosnika, za čini mi se za 620 je smanjen broj lokalnih dužnosnika, dakle zamjenika načelnika župana, .../Upadica: Hvala./... dožupana, itd., tako da će i na taj način biti značajno smanjene obveze jedinica lokalne samouprave.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Sljedeća replika je poštovane zastupnice Katarine Peović.

Peović, Katarina (RF)
Dobar dan. Evo, zanima me, znači na temelju čega, više puta se tu ponavlja, na temelju čega se javlja taj optimizam da ćemo snižavanjem poreza na dobit, a imamo jednu od najniže stope poreza na dobit u Europi potaknuti dakle gospodarski rast. Nemamo uopće dakle repliciram i na ono što je bilo postavljeno pitanje, nikakvih dokaza za takvu tvrdnju.
S druge strane, imamo jedan od najviših PDV-a u Europi i ne bismo li zapravo spuštanjem dakle stope za one najsiromašnije i dizanjem neoporezivog dijela dohotka, napravili upravo ono što nam je potrebno, a to je da ljudima omogućimo, da pojačaju potrošnju, to su znači ona skupina ljudi koji bi najveći dio svoje plaće trošili.
S druge strane, vas demantira Izvješće HNB-a koje kaže da uglavnom oni iznad znači tih 30 tisuća, oni najbogatiji, akumuliraju štednju, ona se ne reinvestira, .../Upadica: Hvala./... kao što je negdje tu naznačeno .../Upadica: Hvala./... da će se desiti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovana kolegice Peović.
Da, Hrvatska, u pravu ste, ima, čini mi se, najniži, neposredne direktne poreze u Europi. I kad je u pitanju porez na dohodak i kad je u pitanju porez na dobit. Kad su u pitanju posebni porezi, indirektni kao što je PDV, tu imamo najvišu stopu. Da, moglo bi se, moglo bi se izravnati na način da se čak i ukine određeni porez, a da se smanje stope PDV-a na 21% i to je na, od mogućnosti, no to zahtjeva jednu prilično sustavniji pristup u smislu definiranja porezne politike prema neposrednim porezima, prema porezu na dobit i porezu na dohodak. Prema tome, ja držim da je ovaj način kako sada Vlada radi na način da smanjuje neposredne poreze koji na određeni način dovode povećanja plaća, dovode po povećanja potrošnje, a povećanje potrošnje, povećavaju se sredstva državna u proračunu i na taj način onda možemo intervenirati prema ovim svim socijalnim kategorijama o kojima smo prije govorili.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. I zadnja replika je poštovanog zastupnika Nikole Grmoje.

Grmoja, Nikola (MOST)
Jedno jednostavno pitanje g. Bačiću. Možete li mi odgovoriti, imate li straha od toga da, evo, Most uputi prijedlog da se nesrazmjer imovine može istraživati i za period, znači, ajmo staviti od 2000. g., hoćete li podržati takav prijedlog ili ćemo ostati samo na ovih zadnjih 6 godina gdje svake godine jednu godinu koju možemo istraživati gubimo?
Hoćete li podržati prijedlog da se stavi, npr. od 2000. g. da se istražuje nesrazmjer imovine?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. Grmoja.
Ja s time nemam nikakvih problema, kad već meni postavljate pitanja. Što se mene osobno tiče, može se propitkivati i moja imovina otkad sam se rodio, znači, vi mene pitate.
Pitanje je za možda vas, za možda vas ili za neke vaše prijatelje u Mostu. Za sve ono što je u skladu sa, sa svim zakonima kojima se definira i imovina i kojima se definiraju kazneni postupci, ja sam da se provode zakoni na način da što je moguće više s tim predmetima zagrabimo u povijest, prema svakome od nas koji je ovdje u HS-u i u RH. Prema tome, što se mene osobno tiče, kad je neki zakon usklađen, a odnosi se na pitanje porijekla imovine sa svom pozitivnom zakonskom regulativom u Hrvatskoj, ja sam za to da Vlada predloži onaj rok koji najdublje zadire u povijest i što je moguće više u obuhvat, što je moguće više godina.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Domagoja Hajdukovića. Izvolite kolega Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Tražim stanku u ime Kluba Mosta kako bi se konzultirali oko ovih činjenica koje je iznio kolega Bačić sada u odgovoru na moje pitanje. Volio bih da se i ministar Marić vrati ovdje u sabornicu, ovo je jedan novi moment, s obzirom da je upravo HDZ-ova Vlada išla u smanjenje obuhvata godina kada se može istraživati nesrazmjer imovine na samo zadnjih 6 godina. Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić je dao podršku da se ide što dublje u povijest što je moguće ići.
To me ohrabruje i zapravo, to shvaćam kao jednu poruku da će Klub zastupnika HDZ-a podržati naš prijedlog da se nesrazmjer imovine može istraživati sve do 2000. g., ako je potrebno ići i dalje u prošlost i evo, mi ćemo dati takav amandman na drugo čitanje ove porezne reforme i s obzirom na izjave jednog od ključnih ljudi HDZ-a, 3. čovjeka HDZ-a, mogli bismo reći općenito i 3. čovjeka u državi nakon predsjednika Vlade Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića ovo je dobra poruka svim hrvatskim građanima da svatko onaj tko se na bilo kakav način okoristio, tko ne može dokazati porijeklo svoje imovine i gdje postoji određeni nesrazmjer da će doći na udar Porezne uprave i naših institucija.
Tražim stanku u ime kluba MOST-a.

Reiner, Željko (HDZ)
Stanku ću vam naravno odobriti.
Poštovani zastupnik Bačić je dignuo povredu Poslovnika. Što je povrijeđeno?

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. Poslovnika Hrvatskog sabora jer gospodin Grmoja nije točno prenio ono što me pitao u svojoj replici. Ja sam rekao da ja osobno nemam nikakvog problema s time do koje će godine uopće biti moguće ispitivati porijeklo imovine, to je moj stav osobni. Ali sam onda i dodao da takav zakon mora biti usuglašen sa drugim zakonima, prije svega čini mi se Zakonom o kaznenom postupku i drugim zakonima koji podrazumijevaju u određenom smislu i zastaru.
Je li to pet godina, pedeset godina meni je sasvim svejedno, ali nam je u interesu, nama u Hrvatskoj demokratskoj zajednici da se ispita svačija imovina.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
To nije povreda Poslovnika. Ja po drugi puta molim sve kolegice i kolege, da umjesto replika ne zlorabimo instituciju povrede Poslovnika. Ja ću od sada budući da, prvo sam lijepo molio, očito to ne funkcionira početi davati opomene, pa onda opomene sa oduzimanjem riječi, pa onda ako treba i sa udaljenjem sa sjednice. Vidim da kad pokušavamo se držati Poslovnika i pristojnosti i reda to ne funkcionira.
Kolega Grmoja, po čemu je povrijeđen Poslovnik molim vas recite?

Grmoja, Nikola (MOST)
Gospodine potpredsjedniče, sami ste priznali da je kolega Bačić povrijedio Poslovnik a niste ga kaznili.

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Nisam ni vas ranije kaznio, a isto ste povrijedili Poslovnik./…

Grmoja, Nikola (MOST)
Niste imali ni razloga mene kazniti. Dakle, niste imali nikakvog razloga.

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Naravno, vas nikad nema nitko razloga a vi možete vrijeđati svakoga, a vas nitko ne smije./…

Grmoja, Nikola (MOST)
Ja bih samo konstatirao da je gospodin Bačić duboko podvojena osoba. On ima svoj osobni stav i ima nešto što se zove valjda kolektivni stav koji u HDZ-u prevladava. Dakle, osobni stavovi kao i očito nisu važni.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, vi ste iscrpili svoje vrijeme. Ja vam ovaj put neću dati opomenu. Sljedeći puta svakome, uopće me nije briga iz koje stranke, zašto, kako. Svakome tko zlorabi povredu Poslovnika dat ću opomenu, pa će onda slijediti i ostale kazne redom.
Naravno sad ćemo dati stanku kao što je zatraženo. Vidimo se u 14,58 .
STANKA U 14,53 SATI.

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,57 SATI

Poštovane kolegice i kolege, stanka nam je istekla pa će sada pojedinačno govoriti poštovani zastupnik Domagoj Hajduković.
Izvolite.

Hajduković, Domagoj (SDP)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani predstavniče ministarstva, kolegice i kolege, pa evo u ovom i u prošlom mandatu u ovom je to doduše prva u prošlom ih je bilo više poreznih reformi koje je predlagala HDZ-ova Vlada. Ja bih ih mogao opisati kroz dvije crtice ili dvije slike kako god hoćete. Prva je jednima daš, a drugima uzimaš i to je najčešća porezna reforma. Dakle nije stvar poreznog rasterećenja nego jednostavno presipavanje porezne presije s jedne grupe ili građana ili poduzetnika na drugu i obrnuto odnosno mi bi u narodu rekli presipavanje iz šupljeg u prazno, a druga je super hik reforma, uzimamo onima koji imaju malo da bi dao bogatima odnosno dajem svima isto ali svima dajem po njihovim prihodima ili imovini onima koji imaju puno dajem više, oni koji imaju manje dajem manje. Koliko je to, takav linearan pristup pošten mislim da su govorili govornici prije mene jer u Hrvatskoj nažalost imamo nejednakost jako veliku, a posebno kada govorimo o prihodima, o plaćama o gospodarskoj nejednakosti tada je ona ogromna.
Sada HDZ-ova Vlada opet ide istim smjerom. Unatoč teškoj zdravstvenoj, gospodarskoj i socijalnoj krizi u kojoj se nalazimo i kojoj se ne nazire kraj, barem ne još imamo neke ohrabrujuće najave, ali to je još na jako dugačkom štapu s namjerom smanjenja stope oporezivanja od 36% na 30 i stope od 24 na 20% dakle to će minimalno povećati plaće ljudima s manjim plaćama ako ih uopće i povećava kao što je ako se ne varam i kolega Bačić govorio, a koje danas prima velika većina zaposlenih u Hrvatskoj te će dovesti do ozbiljnog rasta visokih plaća, a koje danas prima značajno manji broj bolje stojećih građana.
Ako gledamo prosječnu plaću u Hrvatskoj ona i nije tako loša, ali ako uzmete u obzir da velika većina zaposlenih prima minimalnu plaću, a da tek nekolicina s natprosječno velikom plaćom povećava taj postotak onda je situacija zapravo puno drugačija.
Što bi to značilo prevedeno u brojke i slova odnosno što će naši građani dobiti? Ako uzmemo i pretpostavimo da će unatoč ovoj reformi dakle unatoč svemu plaća rasti, tako će neto plaća koja sada iznosi 4.294 kune i 40 lipa rasti za 17 kuna i 60 lipa. Složit ćete se jako veliko povećanje to čak nije dovoljno ni da se uskladi sa inflacijom. Uzmimo skoru duplu plaću znači neto isto od 8.710 kuna i 40 lipa ona će rasti za 281 kunu. Dakle, vidite ovdje odmah nesrazmjer o kojemu govorimo dakle od 4.300 je puno češća od one 8.700, ali uzmimo duplu plaću od ovih 8.700 otprilike pa će neto plaća od 16.953 kune i 60 lipa narasti za 774 kune i 40 lipa. Dakle, tu vidite paralelu koju pokušavam povući da oni koji imaju dobivaju više, a oni nemaju dobivaju manje.
Puno bi pošteniji pristup bio da onima koji imaju manje omogućimo više nego da ono kako se u narodu kaže već debeloj guski mažemo vrat.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Jesam.
Imamo jednu repliku, dvije pardon.
Prva je poštovanog zastupnika Gorana Ivanovića.
Izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi Domagoj mislim da u ovakvim stvarima kad je, pogotovo u pitanju porezna reforma poslodavci i država moraju biti partneri tu apsolutno nema, nema spora. Čuli smo iz izlaganja ministra Marića da po ovom zadnjoj reformi koju ćemo uskoro donijeti poslodavac može isplatiti 13.000 kuna neoporezivo znači na to neće platiti niti lipu poreza, prireza, doprinosa bilo čega svojem radniku. Možete li mi reći koliko će poslodavaca biti spremno isplatiti to, to je znači 1.000 kuna praktički mjesečno i može li Vlada na bilo koji način utjecati da imamo poslodavce kojima idemo na ruku i moramo to činiti radi kompletne ekonomske slike daje minimalnu plaću. Zašto se to, zašto se to događa kad Vlada čini sve da u gospodarstvu bude bolje.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo.
Odgovor poštovanog zastupnika Hajdukovića.

Hajduković, Domagoj (SDP)
Pa kolega Ivanović slažem se s vama da to Vlada ne može napraviti puno, tim više što je većina plaća dogovorena u neto iznosu, ako je dogovorena u neto iznosu tada reforma samo znači da će poslodavac plaćati manje, ako je dogovorena u brutu onda je to nešto, nešto drugo.
Međutim, Vlada može napraviti nešto drugo, o tome smo pričali puno puta, Vlada može rasteretiti poduzetnike, može poboljšati uvjete poslovanja odnosno poslovnu atmosferu, može poticati ulaganja, može pametnom poreznom politikom učiniti puno recimo za razvoj našeg kraja istoka Hrvatske odakle obojica dolazimo. Ja sam više puta predlagao i tzv. porezne oaze odnosno olakšice za određene industrije vezane za geografske dijelove Hrvatske. Zašto recimo na istoku Hrvatske gdje već imamo uspješnu IT industriju ne bi kroz porezna rasterećenja stimulirali ih da tamo rade više, zapošljavaju više i time vrate život u našu regiju.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Željka Pavića.
Izvolite.

Pavić, Željko (SDP)
Zapravo ste već dijelom odgovorili na ono što sam htio reći. Zapravo radi se o tome da mi trebamo na neki način poslodavca privoliti da onaj dio novaca koji štedi kroz poreze ili kroz neke druge namete koje država nije uzela da ih stvarno da radnicima.
Sada je država omogućila da se isplati jedan dio novaca neoporezivo, vjerujte mi velik broj poslodavaca će to iskoristiti ali u svoju korist, a ne u korist radnika i to nije dobro i to treba spriječiti. Zato treba naći mehanizme da to spriječimo i da pomognemo radnicima koji su stvarno ugroženi.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Hajduković.

Hajduković, Domagoj (SDP)
Kolega Pavić apsolutno se slažem. Naime, bili smo svjedoci i tome kada su i ova Vlada i prošla vlada i puno vlada smanjivale poreze, smanjivale neka davanja. Recimo konkretno bilo je na dječju opremu smanjivanje poreza na dječju hranu i slično, no to nije rezultiralo smanjenjem cijena nego su samo trgovi povećali marže, tako se radi i ovo.
Ovo rasterećenje koje bi radnicima za isti iznos koji plaća poslodavac dakle govorim o brutu trebao u netu donijeti više vjerojatno neće jer kažem naše plaće se u pravilu dogovaraju u neto iznosima, a ne u brutu. Tako da mi zapravo tu rasterećujemo poslodavca što je dobro s jedne strane, ali s druge strane poslodavci trebaju imati na umu da zadovoljan radnik je dobar radnik i da treba usmjeravati što više novca prema radniku jer na taj način se povećava njegova produktivnost, zadovoljstvo pa na kraju i kvaliteta života, potrošnja od čega i oni indirektno mogu imati koristi.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Imamo jednu povredu Poslovnika, poštovani zastupnik Mandarić. Što je povrijeđeno?

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolega Hajduković povrijedio je Poslovnik kada kaže da najveći dio zaposlenih u RH je na minimalnoj plaći što bi značilo da najviše ljudi na minimalcu, a što nije ne stoji.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
To naravno nije povreda Poslovnika niti ste se pozvali na članak pa vam dajem opomenu.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Ivane Posavec Krivec.
Izvolite.

Posavec Krivec, Ivana (SDP)
… potpredsjedniče, predstavnik ministarstva, kolegice i kolege.
Pa danas je na našem dnevnom redu rasprava o četiri zakonska prijedloga i to iz tzv. 5. kruga porezne reforme. Ja ću govoriti s obzirom na relativno kratko vrijeme samo nešto malo i djelomično o izmjenama Zakona o porezu na dohodak.
Naime, Vlada je već neko duže vrijeme pompozno kroz medije, a i danas ovdje ministar Marić najavila ovo kao veliku poreznu reformu koja odnosi oko 2 milijarde kuna manje iz državne blagajne što znači da se država posebno žrtvuje, a kaže ministar Marić donosi više u džepove građana.
I zapravo kada matematički gledamo to je tako, s jedne strane minus dva, s druge strane plus dva, ali ono što vidim kao problem je kako tih plus dva raspoređeno i mislim da nažalost nije to porezno pravedno raspoređeno i mislim da to nije ni socijalno osjetljivo raspoređeno, baš suprotno.
Mislim da ovaj 5. krug reforme ponovno produbljuje nejednakosti i stvara novi jaz među građanima. Za Hrvatsku je pokazatelj nejednakosti raspodjele dohotka u 2019. godini iznosio 4,8, to jednostavnim rječnikom znači da je za 20% građana odnosno stanovništva s najvećim dohotkom u RH oni su primili 4,8 puta veće dohotke od 20% stanovništva sa najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom.
I ovo nisu podaci koje izvlačim iz rukava ovo su podaci našeg DZS-a. Ovom poreznom reformom koju ponovno provodi HDZ doći će do još većih razlika između malog broja ljudi u Hrvatskoj koji zarađuju puno i velikog broja ljudi u Hrvatskoj koji zarađuju malo. Dakle, ova porezna reforma jednostavnim, najjednostavnijim rječnikom pogoduje malom broju ljudi u RH koji ostvaruju velike prihode, nama ovdje koji smo zastupnici u HS, dužnosnicima u RH, članovima Vlade itd. donosi velike prihode na mjesečnoj razini tisuću, a možda i više kuna mjesečno. Dok s druge strane za većinu građana za gotovo 700.000 građana RH koji imaju najniže, niske ili srednje niske plaće ova po meni nepravedna porezna reforma donosi mala povećanja. Povećanja u kojima govorimo o rasponu od 15, 60, 100, 120, 150 ili ako neko ima sreću pa ima plaću otprilike 8.000 kuna na mjesečnoj razini dobit će možda i 250 kuna povećanje, to naravno ovisi i o njihovom osobnom odbitku.
I onda je danas ministar Marić rekao ovdje priznao da u RH samo 7.000 građana prima ovu veliku plaću, ovu plaću na koju će biti raspoređen velik iznos sredstava njih preko 1.000 kuna mjesečno. I onda nakon toga ministar Marić ovdje uvjerava sve nas skupa da je to dobra porezna reforma jer ćemo njom potaknuti novu potrošnju i ta nova potrošnja će zakovitlati sredstva u Hrvatskoj, a upravo ta vlada HDZ- dokazano ne vodi politiku plaća koja bi osnažila položaj građana s nižim primanjima i onih koji predstavljaju ugroženu srednju klasu.
Sada vas ja pitam kolegice i kolege, nas malo koliko nas je ovdje ostalo, kako će tih 7.000 građana potaknuti potrošnju? Pa možda će ih potaknuti upravo na one namirnice i na one predmete koji su većini građana u RH luksuz jer oni koji imaju mala primanja u Hrvatskoj će ta mala povećanja usmjeriti na akumulirane troškove, na zaduženja, na sve one na što su akumulirali u ovom periodu.
I samo ću podsjetiti jer mi vrijeme curi da u RH upravo u ovim danima, upravo u ovom mjesecu dolaze na naplatu skupi moratorij, moratorij na koji su bili građani moratorij na kredite, na koji su bili primorani građani u proljeće uzeti nepovoljno od banaka jer HDZ-ova Vlada nije prihvatila SDP-ov prijedlog Zakona o moratorijima na kredite koji bi bio besplatan za građane. I sada će upravo ti građani sa povećanjem od možda 100 kuna mjesečno morat plaćat nove kredite odnosno nove kamate bankama na čemu će oni biti na nuli. S kojim povećanjem će raspolaganjem će raspolagati? Nema povećanja. U Hrvatskoj se živi sve teže, građanima je sve teže a zašto to bešćutna HDZ-ova vlada ne vidi, nije mi jasno.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Sljedeća pojedinačna rasprava biti će poštovane zastupnice Grozdane Perić.
Izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Pa koliko možemo govoriti u ovih 5 minuta, ali evo ta bešćutna Vlada i svi mi ovdje koji podržavamo ove reforme zapravo samo u jednom segmentu je vrlo lako dokazivo da to nije tako, a to je upravo ono čega sam se dotakla i kod postavljanja replika ministru Mariću, a radi se o Pravilniku o porezu na dohodak. Dakle uz smanjivanje poreznih stopa imamo i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak koji je omogućio od 2018. godine da se isplate bezporezno različite prigodne nagrade, božićnice, naknade za godišnji odmor, dodatne plaće uz mjesečnu plaću kao nagrade, topli obrok itd. između ostalog evo i dodatna dopunska zdravstvena osiguranja itd. I samo evo samo za prigodne nagrade božićnica i naknada za godišnji odmor je npr. u 2018. bilo broj stjecatelja preko milijun 150 i iznos neoporezivog primitka 2 milijarde i 400. 2019. je bilo stjecatelja dakle milijun i 178, a već za ovih 9 mjeseci je ove godine preko 704 stjecatelja. Znači da kada pogledate u odnosu na ono činjenicu da od 2,8 milijuna stanovnika odnosno obveznika koji plaćaju porez svega njih 1,8 je onih koji ne plaća porez. Dakle, imamo milijun obveznika koji plaćaju porez i sada kažite da ovih milijun godišnje, milijun 150 nisu povećali svoje prihode i svoje dohotke iz ovih izvora. Pa to nije točno.
Osim toga, kada kažemo da je opća stopa poreza na dobit ono što sam govorila smanjivana dakle sa 20 na 18, pa onda na 12, pa sada na 10 onda je itekako važno da se onaj mali poduzetnik može itekako dobro organizirati da to nije takva porezna presija da može itekako onda usmjeravati svoje investicije u nešto drugo, da može plaćati bolje svoje radnike, zaposlenike i na kraju krajeva stvarati novu vrijednost.
Isto tako kada govorimo o PDV-u prema naplaćenim naknadama, pa sada evo što je bilo važno? Važno je i u ovim mjerama koje su bile od početka godine COVID krize bilo je važno postići što bolju likvidnost. Dakle omogućeno je tada da se plaća PDV-e po naplaćenim fakturama, a evo sada se diže ta razina na 15 milijuna kuna. Dakle svatko onaj koji izvrši uslugu koji je naplati ili proda robu tek onda plaća PDV-e. I sada kada to sve stavimo u cijeli kontekst onda vidimo da je u ovom periodu zajedno sa ovom novom mjerom dakle ukupno preko 10 milijardi oslobođenja razno-raznih poreznih obveza. Prema tome, itekako možemo govoriti o tome da su efekti itekako veliki.
Da li možemo obuhvatiti svaki segment? Poreznom, bilo kojim detaljem i promjenom u poreznom sustavu ne može se ići linearno. Mora se jako paziti, a pazilo se u ovom slučaju i o tome kako i što se doprinosi svakom pojedincu kako funkcionira lokalna samouprava. Dakle, svi ti izvori su o njima se moralo itekako voditi računa i ono što je važno reći a već je spomenuto itekako se vodilo računa da jedinice lokalne samouprave ne ostanu bez prihoda. A nemojmo zaboraviti da su smanjivani i ukidani porez na tvrtku, smanjivan je porez na nekretnine itd. Prema tome, evo to je rezultat rada ove Vlade.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo više replika.
Prva je poštovane zastupnice Katarine Peović.

Peović, Katarina (RF)
… /ne razumije se/… Mene zanima dakle na temelju čega vi temeljite znači na čemu se temelji vaš optimizam da će skidanje jednog od najnižih poreza u Europi, znači imamo jedan od najnižih poreza na dobit u Europi, potaknuti reinvestiranje i da će skidanje znači poreza za one koji imaju plaće bruto preko 30 tisuća kuna potaknuti nekakav gospodarski rast. To ste rekli u prethodnoj replici. Zašto i od kuda dolazi vaš optimizam ako se pokazuje da 51 tisuća ljudi na svojim računima ima 75 milijardi kuna što je informacija od HNB-a? Znači 1,7 drži više od 40% ukupne štednje na hrvatskim bankama to je ta elita tih 1,7% društva hrvatskog koji niti ne investira. A kada imamo, kada je riječ o poduzetnicima vi i ministar Marić apelirate da se dignu plaće. Pa plaće se nisu digle. Naše plaće su 37% plaće zapadnoeuropskog radnika.
… /Upadica Reiner: Hvala lijepa./…
Imamo među najnižim plaćama u Europi.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane zastupnice Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo.
Pa moj optimizam je taj što vjerujem u rad onoga, ove Vlade i nas svih skupa ovdje što radimo.
Svaki onaj tko je bio poduzetnik nije mu svejedno da li je to plaća od 10 ili 20% ali vi kad gledate strukturu i kad pogledate po županijama gdje imate najveće depozite to je isto jako važno. Imate u Istarskoj županiji, imate na primjer u Ličko-senjskoj županiji što bi rekli pa kako je to moguće. Moguće je, dakle da li u Ličko-senjskoj živi elita. Mislim da su rijetki elita, ali vidite to ne govori o tome da štede samo elite.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sljedeća replika je poštovane zastupnice Marije Jelkovac.
Izvolite.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice stvarno je zanimljivo ovdje čuti od strane SDP-ovih zastupnika kako je ova Vlada bešćutna zbog ovakve porezne reforme, a njihova Vlada nije bila bešćutna nego je bila jako osjetljiva kada nije izvršavala kolektivne ugovore, te nije isplaćivala božićnice i ostala materijalna prava, kad je smanjivala plaće, kad je smanjivala mirovine to je bila onda jako osjećajna Vlada. A ova Vlada koja je povećavala plaće, povećavala mirovine, povećavala osnovicu koja se ne oporezuje za isplatu mnogih materijalnih prava je sad bešćutna. Ti kriteriji su stvarno njihovi vrlo zanimljivi.
S druge strane, ovdje blagonaklono tvrde da jedino zadovoljan radnik može biti učinkovit, a onda kažu poslodavci neće povećati plaće. Pa zar oni misle da poslodavcima koji zaista žele opstati na tržištu nije u interesu zadržati dobrog radnika.
Ja mislim da svi oni koji jesu u realnom sektoru da im je to zaista u interesu i da će zaista doći do povećanja plaća radnicima, jer jedino tako možemo zadržati radnike, dobre radnike u sustavu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala.
Da, to su točno dvostruka mjerila jer sve ono nepoštivanje kolektivnih ugovora bilo u zdravstvu, bilo u školstvu došli su na naplatu upravo ovoj Vladi u prethodnom mandatu i još traju jer ova Vlada nastoji iznaći sredstva kako sve te kolektivne ugovore ispoštivati. Odatle proizlazi ovo povećanje plaća upravo javnih službenika i namještenika.
Suočili smo se tada sa brojnim tužbama koje su došle na naplatu. Zbog čega? Da li je u interesu ove Vlade ili bilo koje Vlade trebalo biti da se smanje prava ili da se smanje plaće. Pa cilj je svima, svakom normalnom čovjeku da poveća plaću na bilo koji način je to moguće regularno napraviti.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Josipa Begonje.

Begonja, Josip (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice, često se postavljaju pitanja učinaka svih ovih krugova reformskih prije svega mislim na porez na dohodak. Pa dopustite, učinci prvoga kruga od 1.1.2017. su povećanje ukupnih osobnih odbitaka za cirka 33%. Umanjenje porezne osnovice za cirka 25%, umanjenje ukupnog poreza i prireza na dohodak za cirka 10%, istovremeni rast neto isplata za 7%.
Također imamo i širenje razreda za primjenu prve stope 24% na godišnjoj razini sa 210 na 360 000 kuna. Imamo zahvate u segmentu doprinosa. U zadnjem krugu imali smo povećanje ponovno osobnog odbitka sa 3800 na 4000 kuna.
Imamo također i porezno rasterećenje mladih. Ja bih vas molio koji je financijski efekt dosadašnjih reformskih zahvata?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo.
Prema onome što imamo i u prezentaciji što je napravilo Ministarstvo financija ukupno do 2020., dakle sad od 2017. do 2020. to je bilo 8,2 milijarde plus ovo što će se dogoditi sa ovim oslobođenjem, dakle preko 10 milijardi kuna. Od toga samog poreza na dohodak je preko 2 i pol milijarde kuna.
PDV-a je nekih preko tri milijarde i 280 milijardi kuna itd. Dakle, sve se to da i može po godinama provjeriti po onome što je napravljeno i koliko je napravljeno. Uostalom kada pogledate samu košaricu roba na što se na primjer utjecalo u PDV-u i slično.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Silvana Hrelje.

Hrelja, Silvano (HSU)
Poštovana kolegice, po mojoj spoznaji ne postoji univerzalna istina o poreznim sustavima, nego svaka zemlja ima svoju istinu o poreznim sustavima i brani svoju istinu svaka Vlada, a ta istina govori o odnosu Vlade prema njezinim građanima, prema dobrobiti građana.
Dakle, vi ste glorificirali povećanje neoporezivog iznosa plaća. Prvo morate raščlaniti što su prihodi, što su plaće, što su dohoci jer nisam razumio jako dobro da ste to raščlanili. Ali znajte da postoji posljedična strana. Ja sam za da radnici dobiju što više, ali plaće, jer kad dobiju plaću onda se izdvajaju i doprinosi za zdravstvo i mirovinsko i nemamo rupe po drugim sustavima.
Dakle, hvaliti se s time da smo jedno napravili, a napravili rupu u drugom sustavu mislim da nije baš dobro. Činjenica je da je netko imao povećane prihode to stoji.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Odgovor poštovane zastupnice Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Ovako, postoje prihodi od nesamostalnog rada od plaće ali iz tog dakle radnog odnosa može nastati i neki neoporezivi primitak. Dakle, ja sam govorila o onome što proizlazi iz Zakona o radu, kolektivnog ugovora itd. Dakle, netko tko je zaposlen ima pravo i može mu poslodavac isplatiti ili samo samostalni obrtnik može sebi isplatiti, dakle ove neoporezive primitke. To je ono o čemu sam ja govorila.
Mislim da vam je zapravo potpuno jasno. Zapravo ste vi to na drugi način. U svakom slučaju cilj je, a i meni je cilj, a mislim i svima nama da zaista u dohotku koji netko ostvaruje iz plaće da se plaćaju i doprinosi, pa da onda nemamo ove rupe o kojima vi govorite.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika poštovane zastupnice Marijane Puljak.

Puljak, Marijana (Pametno)
Zahvaljujem.
Evo draga kolegice spomenuli ste mikro i male poduzetnike kako i ova porezna reforma jel će pomagati i njima, ali upozorila bi upravo na ono što se događa ovih dana mikro i malim poduzetnicima zbog ove minimalne direktorske osnovice za plaću, znam da to je dio Zakona o doprinosima, ali dakle ta mjera je uvedena kao nekakav odgovor na neke malverzacije, prevare koje su se događale. Međutim, uloga poreznog sustava nije rješavanje nekih prevara i malverzacija, dakle uloga poreznog sustava je sasvim nešto drugo.
Dakle, na ovaj način zapravo se uništava i motivacija ljudi da i otvaraju tvrtke, one pogotovo dakle problemi su sa malim tvrtkama do 3.g. poslovanja još nemaju nikakvu dobit i ne mogu sebi ni isplaćivati pune, pune doprinose po punoj plaći. Evo, misli li se nešto po tome napraviti? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Ja shvaćam vašu zabrinutost, pa i našu o tome koliko mikro i mali poduzetnici imaju opterećenja u startu itd.
S druge strane, evo kolege i to je, to smo svjedoci i porezna uprava vodi evidenciju o tome i FINA koliko imate upravo tih j.d.o.-a i mikro poduzetnika koji nemaju zaposlenika, a čine, a rade velike promete je li, evo čujemo 26 milijardi kuna i onda se pitamo zapravo iz čega je to nastalo?
Dakle, da li je vama logično da se onda stvara tolike, tolike vrijednosti, a da nemate čovjeka koji to stvara i koji bi trebao evo imati npr. obvezu platiti neki doprinos za zdravstveno ili, ili za mirovinsko osiguranje?

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika poštovane zastupnice Vesne Nađ.

Nađ, Vesna (SDP)
Hvala vam lijepa.
Poštovana kolegice Perić, rekli ste da ove porezne reforme omogućavaju da se mali poduzetnici itekako dobro organiziraju i stvaraju novu vrijednost.
Za očekivati je da u RH građani onda hrle u poduzetničke vode zapravo što nije točno. Jer se zna itekako da je biti poduzetnik vrlo teško i da je to težak kruh.
Ne znam da li ste se ikad okušali u poduzetničkim vodama u okviru hrvatskih uvjeta da znate kako je to? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo.
Da, jako sam svjesna što je biti poduzetnik, ja nisam osobno, ali obitelj, pa i moja djeca koja nisu tražila posao u državnim firmama, dakle su poduzetnici, ali smatram i kada razgovarate sa mlađom populacijom onda vidite da svako onaj koji želi stvoriti neku karijeru ili nešto napraviti onda on sebe vidi kao poduzetnika unatoč tome što biti poduzetnik nikako nije jednostavno, ali mislim da trebamo itekako posticati i davati im podstreka i stvarati preduvjete da zaista mogu otvarati i mogu evo kroz poticaje i kroz druge vidove im pomagati da razvijaju poduzetništvo.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika poštovanog zastupnika Marina Mandarića.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Ekonomska teorija poznaje modele koji predviđaju smanjenjem poreznih stopa proširenje baze za obračun poreza. što u konačnici dovodi do veće naplate poreznih prihoda. To je teorija.
A ako pogledamo hrvatski slučaj u zadnjih godina vidimo da u praksi je to moguće i ostvarivo jer smo zadnjih godina smanjivali porezne stope kroz 4 vala u raznim poreznim oblicima, a skupljamo više prihoda od poreza.
Nadamo se da će i ova porezna reforma koja se tiče i poreza na dobit smanjenjem porezne stope u konačnici ubuduće dovesti do više novaca uprihodovanih u budžet.
Imamo i teoretsku podlogu i u praksi se pokazalo da je to vrlo moguće i jasna je vjerojatno i politika vlade u kojem smjeru se ide. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani kolega, pa cilj svake države i svake reforme je da se porezna evazija smanji. Dakle, sa ovim ne možemo reći da je 10% kad pogledate ili 12% kolika je bila za iznajmljivanje ili za neke prihode da je to neki veliki porez. Pa treba upravo kanalizirati sve dohotke da oni budu vidljivi, da imaju određene olakšice, ali isto tako da se oni plaćaju.
Prije ste imali više slučajeva neprijavljivanja, ne znam, stanoprimaca, iznajmljivanja poslovnih prostora itd., toga je sve manje. Dakle, stvorili smo uvjete da se što više tih dohodaka kanalizira i prijavljuje i stoga proizlazi ovo da imamo zapravo veću naplatu poreza.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika poštovane zastupnice Marine Opačak Bilić.

Opačak Bilić, Marina (SDP)
Zahvaljujem.
A evo između svih problema sa kojima se susreću građani, tu je i aktualna tema porezna reforma koju, koju vi evo danas optimistično branite i kojom uvjeravate građane da će svi imati koristi iako ste vjerujem i sami svjesni da te koristi neće biti ravnomjerno raspoređene.
Molila bih vas da objasnite ljudima koji primaju minimalnu plaću što će dobiti ovom kozmetičkom reformom, te koliko će njihova kupovna moć porasti uzimajući u obzir da velika većina građana radi upravo za tu plaću, za minimalac?
Je li ovo primjer rasta plaća koje će se, koje će zapravo, koje će se zapravo preliti u potrošnju i koja će direktno potaknut i oporavak hrvatskog gospodarstva?
Dakle, molim vas da onima koji već primaju veću plaću, a koji, kojima, koji će imati povećanje iste za 20-tak kuna objasnite benefite ovog prijedloga izmjena? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Samom promjenom stope u ovom slučaju za minimalnu plaću se neće dogoditi takvim osobama ništa značajno.
Međutim, u onim momentima kada se smanjuje PDV-e za određena dobra tada imaju indirektne koristi i oni koji imaju minimalnu plaću. Ali u interesu ove Vlade je da se upravo te plaće podignu, da one narastu, da više, zapravo da se stvore preduvjeti kako bi i taj poduzetnik koji radi mogao iz određenih i na određeni način povećati tu plaću dakle, da ona ne bude minimalna, da ona bude iznad minimalca. Prema tome ovo kada se gleda kao kompleksan zapravo utjecaj na cjelokupni porezni sustav onda želimo stvoriti upravo te preduvjete da ne budu samo minimalne plaće te startne o kojima trebamo razgovarati, nego da one budu puno više.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovanog zastupnika Željka Pavića.
Izvolite.

Pavić, Željko (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Peović ja bih vam samo skrenuo pozornost da ste rekli da imamo najniže plaće u Europskoj uniji. Ali ste zaboravili reći da imamo najskuplju cijenu rada istovremeno što je zapravo za nas poražavajuće definitivno.
Drugo što bih htio reći spin majstorima i ostalima koji imaju nekakve tendenciozne izjave u vezi naše i vaše vlade, svaka vlada u Republici Hrvatskoj koja je izabrana na demokratskim izborima demokratskim putem je moja vlada bez obzira da li je to koalicijska vlada SDP-a, HNS-a, HSU-a ili je to koalicijska vlada HDZ-a i SDSS-a, ali to je moja Vlada i očekujem od svake te vlade da radi u interesu mojem, u interesu građana, a posebice u interesu socijalno ugrožene skupine građana. Nadam se da nemate ništa protiv toga? I nadam se da svi oni koji govore o našoj i vašoj vladi da su to govorili zapravo zabunom. Jer ako netko ima svoju vladu, a j a imam svoju vladu onda ne živimo u istoj državi i ne sjedimo u istom visokom domu.
A sada bi se obratio, na žalost evo došao je gospodin ministar, htio bih se samo malo osvrnuti na poreze koje ste odnosno na prijedloge zakona koje ste danas ovdje pred nama iznijeli. Činjenica je da imamo pozitivna kretanja u pojedinim zakonskim aktima. Međutim, htio bih pitati ili skrenuti pozornost da je vjerojatno ovaj porez na dodanu vrijednost osim što je usklađivanje sa EU regulativom je vjerojatno i poticaj da se nadoknadi i dio novaca u našem proračunu. Naime trebalo bi otprilike nekih 200 i 50 milijuna kuna ako se ne varam doći dodatnih sredstava ukoliko se oporezuju kupnje koje su do 22 eura iz zemalja koje nisu iz Europske unije.
No ne znam da li je to vezano nekim datumom ili ne, ali ...
… /Upadica se ne razumije./…
Znači, eto znači to sam vas htio pitati. Znači bilo je moje pitanje da li je to vezano datumom ili smo mogli to možda malo i odgoditi da pomognemo građanima s obzirom da to te kupnje obavljaju naši učenici, i studenti i građani koji nemaju puno novaca i to bi im puno pomoglo ipak je to 25% manje novaca koje bi potrošili za takve kupnje. Nisu to veliki iznosi ali evo čovjeku pomaže.
Drugo što bih htio predložiti vezano je za isto porez na dodanu vrijednost. To je zapravo da se pokuša za sve fakture uvesti da se PDV-e plaća po naplaćenoj realizaciji, a ne po fakturiranoj jer bi to bilo veliko rasterećenje za poduzetnike i zapravo bi im povećalo količinu obrtnih sredstava koja su im nužno potrebna za nove cikluse proizvodnje. Zapravo ovo plaćanje kada se plaća PDV-e prije nego što se ne plati faktura to je zapravo avansno plaćanje poreza i svaki poduzetnik treba osigurati ta sredstva zapravo iz nekih drugih prihoda bez obzira da li se to radi o nekoj drugoj fakturi, nekom drugom poslu ili na neki drugi način. A slično je i sa porezom na dobit jer ukoliko se plaća avansno zapravo i u jednom i u drugom slučaju poduzetnik u principu ako idemo realno gledati zapravo na neki način kreditira državu, a on je zapravo puno manje financijski sposoban da obavi sve one poslove koje treba obaviti.
Što se tiče poreza na dobit, htio bih skrenuti pozornost da ukoliko se smanji porez na dobit nećemo nužno pomoći poduzećima, nego ćemo prvenstveno pomoći poduzetnicima da dođu do jeftinijeg novca. On plati porez na dobit 10%, dobio je gotov keš koji može podići prema zakonu za 10% novaca. Prema tome to je taj dio priče. I ono što sam vas već pitao, skrenuo bih pozornost u vezi onog rada studenata i oporezivanja tog rada, slažem se da treba oporezivati taj rad zbog raznoraznih malverzacija, ali bih vas molio ukoliko je to moguće da razmislite o tome da se bez obzira na to da li se radi o 15 tisuća kuna oporezivih ili neoporezivih da se to roditeljima ne skida od osobnog odbitka jer bi im to puno pomoglo. Tisuću 250 kuna nije dovoljno studentu da živi mjesec dana sa tim novcima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Vesne Nađ.
Izvolite.

Nađ, Vesna (SDP)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani ministre sa suradnikom. Pred nama je u okviru tzv. petog kruga porezne reforme i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je od svih ovih predloženih poreznih izmjena građanima najzanimljiviji jer ih najviše pogađa ovisno u kojem su platnom razredu.
U obrazloženju prijedloga zakona navodi se da su programom Vlade RH od 2020. do 2024. utvrđeni prioriteti i ciljevi, a među ostalim prioritetima navodi se postizanje perspektive budućnosti stvaranja konkurentne, vitalne i obrazovane Hrvatske.
Tako se navodi da će se nastaviti s poreznim rasterećenjem radi daljnjeg povećavanja raspoloživog dohotka vodeći računa o socijalno pravednijem poreznom sustavu. Osnovno je pitanje da li je ova predložena izmjena i dopuna zakona na tragu socijalno pravednijeg poreznog sustava.
Člankom 1. Ustava RH propisano je između ostaloga da je Hrvatska socijalna država, a u članku 3. da je socijalna pravda jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Prema novom indeksu socijalne pravde u državama članicama EU i OECD-a Hrvatska je na 32 od 41 mjesta. Kakva je to socijalna država? To je država koja ostvaruje socijalnu sigurnost svih građana te ispravlja socijalne nepravde nastale kao posljedicu djelovanja tržišta.
Socijalna država podrazumijeva proširenje državne ovlasti na osiguravanje temeljne egzistencijalne sigurnosti i socijalne dobrobiti građana. Dakle, misli se na sve građane, a ne samo na one sa visokim primanjima.
A šta ova modifikacija poreznog sustava donosi za građane? Zapravo ju ne možemo niti nazvati reformom, jer bi reforma bila znatnije preoblikovanje poreznog sustava, a ova izmjena i dopuna zakona to zasigurno nije. Ova izmjena i dopuna zakona osigurat će se najveći relativni rast građanima s najvišim plaćama, pa čak i članovima Vlade i saborskim zastupnicima ali sigurno neće znatnije povećati plaće djelatnicima saborskih službi.
Onima iznad 20000 kuna rast će neto plaće za 1000 kuna, a onima malobrojnima od 30 do 40000 kuna povećala bi se plaća nekad i za 2500 kuna do 3000 kuna. Jasno je da ovim modelom Vlada preferira bogate građane s najvišim plaćama. Mi se u SDP-u zalažemo za socijalnu pravednost, socijalnu sigurnost svih građana i stoga preferiramo porezno rasterećenje građana koji imaju manja primanja.
Zagovaramo povećanje neoporezivog dijela dohotka sa 4 na 5000 kuna i to bi dovelo do relativnog rasta plaća najvišeg broja građana. Na primjer jedan samac sa 5000 kuna ovim izmjenama poreza na dohodak dobio bi oko 60 kuna povećanja plaća, a u slučaju povećanja neoporezivog dijela dohotka sa 4 na 5000 kuna dobio bi povećanje plaće od oko 256 kuna.
Ovo progresivno povećanje plaća koje preferira Vlada omogućava da najmanje rastu najmanje, a one najveće da rastu najviše. Kad je jasno da oni sa najmanjim primanjima jedva krpaju kraj s krajem i cijeli dohodak ulažu u osobnu potrošnju za svakodnevne potrebe i režije, a oni najbogatiji najviše ulažu u štednju jasno je da ove izmjene zakona neće polučiti efekt povećanja osobne potrošnje kao motora gospodarskog rasta i izlaska iz krize.
U Hrvatskoj osobna potrošnja ima 60% udjela u BDP-u što je loše s obzirom da je proizvodnja u manjem opsegu. U obrazloženju posljedica koje će donošenjem zakona se proisteći navodi se i socijalno pravedniji porezni sustav. Evidentno je da ovaj porezni sustav koji se predlaže nikako neće biti socijalno pravedniji jer preferira one bogate sa većim primanjima, dok siromašnijima ostavlja mrvice.
Na takav način možemo zaboraviti socijalnu pravednost kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka RH.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sljedeća rasprava biti će poštovanog zastupnika Anđelka Stričaka.
Izvolite.

Stričak, Anđelko (HDZ)
Uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege, ministre sa suradnicima.
Danas raspravljamo zaista o bitnoj ali i zanimljivoj temi. Podržavam sve ove do sad rasprave i toplo se nadam da svi zastupnici koji osjete na svojim računima povećanje plaće odreći u humanitarne svrhe kao što se MOST odrekao visine, odnosno razlike plaće iznad 9999 kuna.
To bi bilo pošteno. Ako nešto zagovaraš, da se najprije sam toga držiš. Javio sam se za ovu raspravu zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak koji je bitan za sve općine i gradove i naravno županiju. Varaždinska županija je danas jedno veliko gradilište u koje je investirano odnosno odrađuje se investicija u vrijednosti preko dvije milijarde kuna.
Samo u zdravstvu se provodi, jednim dijelom je i provedeno, a danas je recimo potpisan ugovor za izgradnju spinalnog centra u Varaždinskim toplicama za 112 milijuna kuna, a ukupno u zdravstvo je investirano u protekle tri, četiri godine 622 milijuna kuna.
Gradi se 13 vrtića u 13 općina i gradova u vrijednosti od 60 milijuna kuna. U Svetom Iliji se gradi skroz nova osnovna škola u vrijednosti 26 milijuna kuna. Regionalni centri kompetentnosti 158 milijuna kuna. U energetiku, odnosno pojačanje napona struje izgradnju rekonstruiranih niskonaponskih mreža preko 30 milijuna kuna, ceste predviđena izgradnja obilaznice u Novom Marofu za 113 milijuna kuna, most u Tuhovcu 9, sanacija opasnih mjesta u vrijednosti 55 milijuna kuna, trenutačno se grade dvije aglomeracije vrijednosti milijarda i 100 milijuna kuna i sad bi ja tu mogao nabrajati, pa još bar sat, dva punih 16 stranica imam ovdje izvađenih svih tih investicija. Odakle sredstva za to? Jednim dijelom iz EU fondova, a jednim dijelom iz proračuna, a proračuni i države i općina i gradova pune se poreznim prihodima, a mi danas o tome raspravljamo. Ili malo za usporedbu kada bismo usporedili prethodne dvije vlade i njihove porezne učinke to bi izgledalo ovako. Znači, crveno je 2012.-2015., plavo 2016.-2019. prihodi ulaganja u gradove, znači porez i prirez, pomoći iz proračuna ovo dolje za općine, znači preko 59% su rasli proračunski prihodi općina, gradova i županije u mandatu prethodne vlade. Naravno da upravo zbog toga je bilo moguće odraditi sve ove vrijedne i bitne investicije za sve naše općine i gradove odnosno za naše građane. U Varaždinskoj županiji najrazvijenije općine su upravo one koje vode HDZ-ovi načelnici. To su općine u okolici Varaždina npr. Gornji Kneginec koji ima jednu od najrazvijenijih poduzetničkih zona da bi ju mogao uopće razvijati netko je trebao to osmisliti, mijenjati prostorni plan, sve izprojektirati, izgraditi komunalnu infrastrukturu, privući investitore i naravno na taj način otvoriti radna mjesta. Druga općina je općina Jalžabet, potom Vidovec, Vinica i da ne nabrajam uglavnom najrazvijenije i najnaprednije općine na području Varaždinske županije, a o tome govore svi statistički pokazatelji vode HDZ-ovi načelnici.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo nekoliko replika.
Prva je poštovanog zastupnika Bulja.

Bulj, Miro (MOST)
Nakon ovih, velikoga povijesnoga govora i ovolikih hvalospjeva koji se ja nisam naslušao i na to ja vam zavidim da imate taj dar toliko hvaliti svoje stranačke kolege, međutim vi ste nabrojili sad brojne projekte u Varaždinskoj županiji. Ja ne znam da li je Varaždin i Dalmacija vaša županija da li su onda ista država, zbog čega županija i Dalmacija recimo moja županija koja izdvaja ogroman novac u državni proračun od turizma od svega što ima ništa se ne vraća doli, samo moja Cetina daje 40% hidroenergije RH i od obećanja prije 3 godine od sjednice Vlade u Splitu o 2 milijarde kuna projekata znate li koliko je ostvareno do sada, državnih, nula. Ne znam zbog čega, možda, ne znam isto je župan HDZ-ov isto su načelnici, gradonačelnici HDZ-ovi. Osim predizbornoga salutiranja u ciklusima izbornim tako kad izvadite uzorak točno vidite tko su kad bili koji izbori.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo.
Odgovor poštovanog zastupnika Stričaka.

Stričak, Anđelko (HDZ)
Hvala.
Uvaženi kolega Bulj, pa ja sam raspravljao o području Varaždinske županije i naveo sam samo bitne investicije jer kad bih išao sve nabrajati pa to bi potrajalo, dugo bi to trajalo u noć, puno je toga. Ali bitno je naglasiti u svim općinama i gradovima bez obzira koja politička opcija ju vodi tu općinu i grad se gradi i radi, bez obzira jel joj je načelnik ili gradonačelnik iz redova HDZ-a, SDP-a, HNS-a, HSS-a, HSLS-a ili nestranački.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća je replika poštovane zastupnice Vesne Nađ.
Kolega Bulj, molim vas ne iz klupe.

Nađ, Vesna (SDP)
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Digli ste kolega Bulj povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Bulj, Miro (MOST)
Uvaženi predsjedavajući povrijedili ste Članak 238. pa ne čujete da baš vaše kolege i stranačke kolege da one jedine govore da ja nisam govorio, vi ste promašili metu ovaj put. Oprostite i nemojte ih opomenuti, ali drugi pogledajte prema onima koji smetaju.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Ja nisam promašio metu, ja sam vama rekao jer cijelo vrijeme pričate. I sad vam dajem opomenu zato jer uopće niste se pozvali niti na to što je u Poslovniku ovaj krivo, niti ste zapravo imali ikakvog opravdanja za to i to znate vi vrlo dobro. I molim vas prestanite s time.
Izvolite, poštovana zastupnica Nađ.

Nađ, Vesna (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega meni je drago da u Varaždinskoj županiji teče med i mlijeko makar mi se čini da to nije tako, jer mi je drago zbog mojih rođaka u Varaždin Bregu, ali me danas šokirala jedna, jedna vijest iz Varaždina da zapravo u domovima umirovljenika oboljeli od korone više ne mogu ići u bolnice jer nema mjesta. Ako ste toliko razvijali u Varaždinskoj županiji sve kapacitete onda ste trebali razvijati odnosno graditi i bolničke kapacitete, a ne da zapravo sad oboljeli umirovljenici ostanu u domovima umirovljenika i nemaju adekvatnu zdravstvenu skrb.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Stričak.

Stričak, Anđelko (HDZ)
Uvažena kolegice, znači prije ovog mandata aktualne županijske vlasti HDZ-a i reformista Varaždinsku županiju su 4 mandata vodili i sudjelovali u vlasti SDP-ovci. I mi smo u kampanji 2017. ih pozivali dođite pokažite taj m2 koji ste izgradili i toga nije bilo.
Znači pozoveš ih lijepo dajte pokažite taj kvadratni metar, nije bilo, prema tome sad, danas je potpisan znači ugovor za izgradnju .../Govornik se ne razumije./... centra o kojem se priča dvadeset godina u Varaždinskim toplicama, 112 milijuna kuna, gradi se Hitan bolnički prijem, dnevna kirurgija koje nije bilo, prema tome ne može se u godinu-dvije-tri riješiti sve ono što SDP 16 godina nije odradio. Nemoguće, vremenski.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća je replika poštovane zastupnice, povreda Poslovnika poštovani zastupnik Pavić.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Pavić, Željko (SDP)
.../Govornik se ne razumije./...

Reiner, Željko (HDZ)
Navedite članak molim Vas.

Pavić, Željko (SDP)
Članak 238., .../Govornik se ne razumije./... SDP nije bio na vlasti u Županiji, tamo je bio na vlasti .../Govornik se ne razumije./... koalicijski partner, gospodin .../Govornik se ne razumije./..., iz HNS-a, .../Govornik se ne razumije./... prema tome to je vaš koalicijski partner. .../Govornik se ne razumije./...

Reiner, Željko (HDZ)
Ne možete, ovaj, ovako, to nije povreda Poslovnika i naučite se šta je povreda Poslovnika, vi ste novi zastupnik, ovi stari znaju pa svjesno krše, ja vjerujem da vi nesvjesno kršite Poslovnik, ali ovaj, dobijate i vi opomenu svejedno.
I imamo, izvolite.
Nema više replike.
Izvolite.

…/žamor/…

Opačak Bilić, Marina (SDP)
Poštovani, ja sam se prije javila, ne znam da li ste me evidentirali, …

…/Smijeh/…

Reiner, Željko (HDZ)
Ovako, kolegice molim vas, pročitajte si konačno Poslovnik pa ćete shvatiti da ja moram dati, šta god ja mislio o tome, šta god ja mislio, a ponekad znam unaprijed da će se zlorabiti institucija Povrede Poslovnika, ja moram dati riječ onome koji je tražio Povredu Poslovnika, a tek onda ćete dobiti vi koji ste redovno, uredno tražili repliku.
Izvolite.

Opačak Bilić, Marina (SDP)
Smatram da je …

Stričak, Anđelko (HDZ)
Tako je predsjedavajući, recite im da se ponašaju bez bratoubilačkog rata.

Reiner, Željko (HDZ)
Molim Vas.

Opačak Bilić, Marina (SDP)
… povrijeđen Poslovnik po članku 238. od strane vas gospodine Reiner, s tim da kolegi Paviću docirate na način da je on novi zastupnik, i da kakva je to razlika novi ili stari?, ako je zastupnik izabrani ima pravo govorit kao i, više nego stari zastupnici, on je sada tu.

Reiner, Željko (HDZ)
Naravno da ima pravo ali sukladno Poslovniku, a i vi kršite Poslovnik pa dobijate i vi opomenu.
E sad izvolite, molim vas poštovana zastupnica Antolić Vupora.

Stričak, Anđelko (HDZ)
…/Upadica Anđelko Stričak: pa i ja sam dao povredu Poslovnika, .../Govornik se ne razumije./...

Reiner, Željko (HDZ)
Nemojte, nemojte se zezati.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovani i dragi gospodine Stričak, dakle ja dolazim iz Varaždinske županije kao i vi, zajedno se borimo da građani Varaždinske županije dobiju što viša sredstva putem i načelnika i gradonačelnika za koje spominjete da su upravo iz HDZ-a najuspješniji.
Hoćete li time reći da je kriterij dodijele sredstava iz državnog proračuna stranačka iskaznica HDZ-a? Ja bi rekla da je tome tako.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Stričak.

Stričak, Anđelko (HDZ)
Uvažena kolegice, s obzirom da ste rekla poštovani i dragi kolega Stričak, bit ću blag, a s obzirom da dolazite iz Varaždinske županije smatram da vam je sve jako dobro poznato da nikakvih sredstava prema stranačkim iskaznicama nije bilo, pa između ostalog u Petrijancu je vaš načelnik iz redova SDP-a, pa nikad nisam čuo da se žalio da bilo koji njegov dobar projekt, inicijativa, ideja nije prošla, prema tome mislim da toga nije bilo.
Hvala draga zastupnice.
…/smijeh/…

Reiner, Željko (HDZ)
Dobio sam obavijest da se i iz Imotskog javila nam i poštovani zastupnik Kujundžić sa povredom Poslovnika.
…/smijeh/…
Po čemu je povrijeđen Poslovnik u Ivanbegovini?
…/smijeh/…

Kujundžić, Ante (MOST)
Pa evo predsjedavajući, povrijeđeno je nekoliko članaka, oni su sada u ovoj cijeloj priči najmanje važni, ja bih evo htio da vi i kolega Bulj opet budete prijatelji i da budete malo tolerantniji prema njemu.
Evo hvala vam.

…/smijeh/…

Reiner, Željko (HDZ)
Dobivate opomenu jer to nema veze s povredom Poslovnika.

Stričak, Anđelko (HDZ)
Zbog tolerancije.
To je to, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Sljedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Marijane Petir.
Izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam gospodine podpredsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine ministre, zastupnice i zastupnici.
Peti krug porezne reforme nastavak je politike rasterećenja i građana i poduzetnika, i sa novim valom bit ćemo na preko 10 milijardi kuna rasterećenja, a to će vjerojatno rasti i preko 11 milijardi kuna kad se dodaju i neoporezivi primitci poput nagrada zaposlenika, toplog obroka i prijevoza. I to je pohvalno i to treba podržati.
Ja uvijek nastojim gledati kako se određene odredbe odnose i na naše poljoprivrednike i na ruralni prostor gdje još postoji možda nekih elemenata za poboljšanje i u tom ću se smislu osvrnuti na neke mjere.
Podsjetit ću da je Ministarstvo financija prije dvije godine donijelo Odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju samoposlužnih aparata koja uključuje i one sa poljoprivrednim proizvodima, poput uljomata, jajomata, mljekomata, medomata i ta Odredba sa 01.01. stupa na snagu.
Naravno da nitko ne bježi od plaćanja svojih obaveza, niti tražim neke dodatne povlastice za poljoprivrednike u odnosu na druge, ipak bih htjela reći da ta mjera stvara troškove poljoprivrednicima za prilagodnu softvera i povezivanje sa Poreznom upravom, a riječ je o nekih stotinjak takvih samoposlužnih aparata, pa se možda moglo ipak uzeti u obzir da se poljoprivrednike, kao što je do sad bio slučaj, izuzme od te Odredbe.
No, s druge strane evo unatoč toj situaciji, kroz jednu međuresornu suradnju i komunikaciju koju sam imala, uspjeli smo naći rješenje te prihvaćena moja inicijativa da Ministarstvo poljoprivrede sufinancira troškove fiskalizacije za naše poljoprivrednike i nadam se da ćemo na taj način na zadovoljstvo svih premostiti ovaj jedan potencijalni problem koji je nastao.
Također mi je drago da je Vlada Republike Hrvatske u svom programu usvojila, a to je potvrdio i Hrvatski sabor, da će tijekom mandata se usmjeriti na traženje rješenja kako bi se stvorili uvjeti na smanjenje PDV-a na hranu. I to je mjera za koju vjerujem da će svi zastupnici zdušno podržati.
Prilikom razmatranja Zakona o PDV-u htjela bih iznijeti možda jedan prijedlog da ga ministarstvo uzme u razmatranje da sljedeći krug reforme skrećući pažnju na članak 9. stavak 1. Zakona o PDV-u koji se referira na dobra koja isporučuje porezni obaveznik registriran za potrebe PDV-a iz neke druge države članice poreznom obvezniku u Republici Hrvatskoj koji ima ispravan PDV-e i identifikacijski broj. Pri toj isporuci uz dokaz o otpremi dobara u Republici Hrvatskoj isporučitelj neće obračuni PDV-e već prenosi poreznu obvezu n a primatelja poreznog obaveznika u Republici Hrvatskoj.
Pokušat ću na primjeru objasniti o čemu je tu riječ. Pretpostavimo da je prosječna kamata 5% godišnje a dani vezivanja obrtnog kapitala 100 dana. Sama ušteda na cijeni iz kapitala potrebnog za financiranje uvoznog PDV-a je 125 milijuna eura ili za ovaj iznos troškovi uvozne robe nižu su nego da se ova roba kupuje u Republici Hrvatskoj. Budući da se obračun PDV-a unutar Hrvatske ne prenosi na krajnji proizvod, nego se obaveza mora platiti za ovaj iznos hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija je skuplja od one robe koja dolazi iz Europske unije. Ukoliko se gleda prerađivačka industrija koja ima duge obrte pa i godinu dana, iznosi koji se mogu uštedjeti na uvozu su još značajniji. Primjerice proizvođač pršuta koji proizvodi 100 tisuća komada godišnje uštedi kupujući uvozni but jednake kvalitete i cijene oko 520 tisuća kuna ili 70 tisuća eura na manjem trošku obrtnog kapitala što čini oko 3,5% ulaznog troška sirovine. Omogućavanje prijenosa porezne obaveze na uvozna dobra s druge strane ako to malo krenemo ustvari podupire uvoz proizvoda što nije naš cilj jer mi želimo smanjiti uvoz.
Politika naplate PDV-a u zemljama Europske unije su različite korištena legislativa otvara nam prostor da kao država članica prilagodimo odredbe sa svojim interesima i načini obračuna PDV-a pri unosu proizvoda i kupovini u Republiku Hrvatsku trebaju ići u korist gospodarstva. Stoga predlažem da se razmisli o izjednačavanju statusa kod plaćanja PDV-a domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji tako da prijenos porezne obaveze obuhvati ovaj sektor i odnosi se na sve repromaterijali …
… /Upadica Reiner: Hvala lijepa./…
… Jer bi na taj način poljoprivredni i prehrambeni sektor bio u ravnopravnoj poziciji sa …
… /Upadica Reiner: Hvala./…
… Unosom proizvoda iz Europske unije.

Reiner, Željko (HDZ)
Sljedeća rasprava bit će poštovane zastupnice Juričev Martinčev.
Izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre, kolegice i kolege.
Pa u 2020. godini kada je svijet i Hrvatsku pogodila iznenadna zdravstvena i gospodarska kriza hrvatska Vlada se odlučila ponovno rasteretiti dodatno naše građane i poduzetnike. Mislim da je to dovoljno i da je to hvale vrijedno i jako me iznenađuje kada netko od naših kolega danas kaže da neće podržati ovaj paket zakona.
Naime, svatko od nas tu treba govoriti za ovom govornicom i zastupati stavove naših građana koji su nam dali mandat i svoje glasove i ne vjerujem da baš vama nisu dali neki od gospodarstvenika koji će sada imati smanjenu porez na dobit ili netko od naših građana koji će zbog ovoga imati viša primanja, ili ako ne viša primanja zato što su njihova već u cijelosti porezno rasterećena a onda će njihov poslodavac imati veće mogućnosti da ih na neki drugi način stimulira ili ih motivira sa nekim od neoporezivih primitaka.
Naime, ovim paketom zakona imamo smanjenje poreza na dohodak od 12 na 10%, od 24 na 20, od 36 na 30, porez na dobit od 12 na 10% i tako redom. Ali nemojmo zaboraviti što se događalo i u prethodnom vremenu. Znači ne tako davno Zakonom o porezu na dohodak imali smo porezne stope ovisno o visini porezne osnovice od 24 i 36% odnosno 12, 24 i 36% s time da je do 2019. godine stopa od 24% se primjenjivala na iznos od 210 tisuća kuna, a od 2019. za iznos od 360 tisuća kuna.
Također povećan je osobni odbitak i on je podignut za tisuću i 400 kuna sa 2 tisuće i 600 na 4 tisuće. Sve je to dovelo do toga da se prepolovio broj ljudi koji plaćaju porez na dohodak. Znači, oslobođeno je njih nešto više od milijun i 800 tisuća od ukupnih 2 tisuće i 800 milijuna koliko plaćaju i bili su u škarama poreza na dohodak kako se to popularno kaže.
I sada možemo vidjeti da ih ima 2 puta više, nego što ih je prije bilo i pojedini kolege su mišljenja da treba povećati osobni odbitak znači da bi ih bilo još više da bi možda bilo oslobođeno i ¾ ili 4/5 djelatnika i zaposlenika u Republici Hrvatskoj. A opet mogli smo čuti u ime Kluba IDS-a naš kolega Demetlika kako kaže da je nepravedno da 1/3 zaposlenika nosi teret svih ostalih zaposlenih.
Nadalje jako puno se kunemo u gospodarstvo i apeliramo da se treba što više intervenirati u gospodarstvo kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu i tako upravo se ide i u Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit koji se smanjuje sa 12 na 10%. U ranijim izmjenama se također, rasterećivalo i smanjivalo, imali smo porez na dobit s 20 na 18% za velika i srednja poduzeća, a 20 na 12% za mala poduzeća. Međutim, ono što je bilo značajnije, da je podignut prag sa 3 na 7,5 milijuna kuna prihoda i time omogućeno da je čak 112 tisuća poduzetnika plaćalo nižu stopu poreza, odnosno njih 93% od 1. siječnja 2020. Ako pridodamo da se povećao i minimalan za više od 30% u mandatu prethodne Vlade za 754 kune, što je 3 puta više nego u mandatu prethodnih triju vlada.
Prosječna plaća je također, podignuta za 1147 kuna, tj. 20%, što je 6 puta više nego u mandatu SDP-ove Vlade, kada je prosječna plaća povećana za 201 kunu. Time naravno je povećana i kupovna moć i osobna potrošnja. Kad tome pridodamo da su plaće u državnoj službi više za 18%, medicinara za 20%, prosvjetara za 23,5%, da se snizio PDV na osnovne prehrambene namirnice s 25 na 13%, sad bi rekla g. Petrovu koji je tu iznosio netočne podatke da se time pridonijelo da se broj siromašnih smanjio za 230 tisuća naših građana.
Od samo od 2017. do sada naši građani i poduzetnici su rasterećeni za preko 8 milijardi 210 milijuna kuna. I vrijeme je iscurilo nažalost.

Reiner, Željko (HDZ)
.../Govornik naknadno uključen./... ali imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Domagoja Hajdukovića.

Hajduković, Domagoj (SDP)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Pa kolegice Juričev-Martinčev. Prvo moramo, ne smijemo miješati kruške i jabuke, situacija u kojoj je bila Vlada SDP-a nije ni približno ista ovoj u kojoj je sada Vlada HDZ-a, tim više što ste nam ostavili jako puno kostura u ormaru, ali to na stranu.
Nemojte, molim vas, obrtati teze da je netko protiv rasterećenja. Dapače, jesmo za, ali smo ne za ovako linearno kako ga vi predlažete, da oni koji imaju puno, dobiju više, a oni koji imaju malo, dobiju ništa, pa ću još jedanput ponoviti, samo i za vašu informaciju, ali i za hrvatske javnosti. Pretpostavimo da će rasti plaća, a neće, najvjerojatnije zato što su većina dogovarana u neto iznosima, znači plaća, pretpostavimo da raste, od 4294 kune i 40 lipa će rasti za 17 kuna i 60 lipa. To je jedva usklađivanje sa inflacijom, a ne neko dodatno rasterećenje ili pomoć našim građanima, a kamoli ne neko pumpanje potrošnje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolega Hajduković. Treba znati da 2016. g. najniža plaća od 2689 kuna neto je u 2020. g. zahvaljujući svim ovim paketima porezne reforme iznosila 3738 kuna neto, što znači da je povećana za 39%. Sad idemo dalje, one najviše, više plaće, 9. razred su povećane od 9 000 neto na 10 416, što znači 1400 kuna. Odnosno 15,7%. Znači kad zanemarimo postotak nego samo govorimo o iznosima, onda možemo vidjeti koliko je povećana plaća viša, a koliko je ova niža. Kad govorimo o prihvaćanju određenog zakonskog prijedloga, vi možete biti ili za ili protiv.
Ako ćete biti protiv, znači da ste protiv da se smanji porez na dobit od 12 na 10% i ovo već što sam ranije nabrajala. Ili za ili protiv. Nema između.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Sljedeća replika poštovanog zastupnika Grmoje.

Grmoja, Nikola (MOST)
Poštovana kolegice, dakle vi ste pričali o tome koliko se smanjio broj socijalno ugroženih, siromašnih građana. Znate li vi, poštovana kolegice, koliko je ljudi iselilo iz Hrvatske? Preko 200 tisuća ljudi ste iselili iz Hrvatske. Preko 200 tisuća. 2019. su bile te brojke, sada je ta, te brojke su vjerojatno puno veće. Nema Hrvatske bez tih ljudi, nema ni porezne reforme, nema ni proračuna, nema ni mirovinskog sustava, nema ni države. Iselili ste ih i kažete da dobro žive. Žive dobro u Irskoj i Njemačkoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Kolega Grmoja, ja sam se referirala na ono što je rekao vaš predsjednik Petrov. Znači, sa svim ovim nabrojenim, da se ne ponavljam, broj siromašnih se smanjio za dodatnih 230 tisuća ljudi u RH. Kad, sad bi isto jednu crticu po pitanju onih kritika da se visoke plaće još, da će biti još više, znate tko isto tako se iseljavao svojevremeno? Liječnici i tu za ovom govornicom svi ste bili jako kritični kako moramo zadržati liječnike u Hrvatskoj, kako im moramo dati visoka primanja jer oni to zaslužuju.
Između ostalog, kritike tko će imati nižu stopu poreza od 36 na 30%, među njima je jako veliki broj upravo liječnika koji su sada na prvoj liniji obrane.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega Grmoja je dignuo povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je Poslovnik čl. 238. Nitko danas u raspravi znači sa strane Mosta nije bio protiv poreznog rasterećenja. Mi nismo od onih koji govore da ne treba porezno rasteretiti one znači koji imaju viša primanja, to su znači liječnici i ostali.
Ali smo dali prijedlog kako pomoći socijalno najugroženijima. Znači direktnom direktnim dječjim doplatkom, fiksnim, znači pomoći najugroženijim našim obiteljima.

Reiner, Željko (HDZ)
Vi znate da to nije povreda Poslovnika pa vam izričem opomenu, ja vas molim da to ne činite. Nemojte zlorabiti tu instituciju, imate repliku, možete uvijek replicirati, kad god smatrate to za potrebnim, ali nemojte zlorabiti povredu Poslovnika.
Imamo još jednu repliku poštovanog zastupnika Josipa Borića.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Juričev, ne trebate se osvrtati na MOST-ove statistike jer oni imaju svoj Zavod za statistiku i recimo kolega Bulj je prekjučer rekao ja mislim ili jučer da je iselilo 500 000 Hrvata iz domovine, tako da njegovih 200 je sasvim nešto drugo, tako da ne treba tu pozivati srcu…/Govornici govore istovremeno, ne razumije se/…al o tome ću ja više u svojoj raspravi.
Ono što je važno reć i ovo što ste vi rekli da plaće rastu i onima koji imaju manje plaće i onima koji imaju veće plaće. Čuli smo primjedbe s druge strane onih koji su imali priliku podizati plaće, ali su iste smanjivali ili su barem onako u nekoj muci ostale iste u 4.g. i naravno da oni iz oporbe to dobro znaju. Na nama je da ustrajemo u ovome bez obzira što su oni protiv svega ovoga jer mi smo pokazali u 4.g. da se to može i da to ljudi razumiju, tako da nemojte si uzimat srcu što oni govore, jednostavno plaće trebaju rasti i nakon ove porezne reforme.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Boriću, istina je da se ne treba obazirati, naši građani nedavno na izborima su pokazali kome daju povjerenje i koga su nagradili svojim glasom upravo za sva ona porezna rasterećenja i sve one povlastice i ono što se moglo učiniti u datom trenutku. A da, a sigurno da se uvijek može i više i bolje i da će se to u narednom vremenu nastojati i realizirati.
Ja bi još ovom prilikom istakla da je koncem veljače da smo imali milijun i 542 tisuće osiguranika, a sredinom listopada milijun i 545 osiguranika, što je 3 tisuće i 200 više nego prije početka krize.
Vjerujem da je jako malo država koji su to unatoč krizi i lošoj turističkoj sezoni uspjeli. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo.
Izvolite, zašto ste digli ruku?
…/Upadica iz klupe: Poštovani predsjedavajući, tražim pauzu u ime kluba/…
Ne možete, vi ste već imali stanku, dajte ljudi molim vas pročitajte konačno Poslovnik. Pa konačno si pročitajte Poslovnik, pa da znate kako ovaj HS radi. Ljudi su vas tu poslali zato da radite na određen način i da to bude uređeno i imate Poslovnik, nije jako dug, možete si ga pročitati.
Slijedeća pojedinačna rasprava bit će poštovane zastupnice Danice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS, poštovane uvažene zastupnice i zastupnici, uvaženi ministre Mariću.
Evo pred nama su izmjene zakona koje imaju za cilj rasterećenje izravnog oporezivanja, te spadaju u kategoriju mjera za spas gospodarstvo, a posebno u ovo vrijeme pandemije covid.
U ovom trenutku pandemije gotovo da i ne postoje gospodarski subjekti koji nisu pogođeni njezinim posljedicama, nema gospodarstva koje ne trpi gubitke, svakako nema poduzetnika koji ne osjeća teret ove velike krize.
Svakako porezna opterećenja, ali imamo ih mnogo oduvijek su bili teret našim poduzetnicima tako da svako rasterećenje u tom smislu valja danas ovdje pozdravit.
Predložene mjere su svakako rasterećujuće, ali poticajne za poduzetnike i obrtnike koji ostvaruju prihod do 7,5 milijuna kuna i za koje se porezna stopa na dobit smanjuje s 12 na 10%.
Mjere koje su pred nama imaju za cilj i jačanje konkurentnosti gospodarstva, poticanje novih investicija, prvenstveno privatnog sektora i to treba biti prioritet i u tom pogledu su ove mjere dobrodošle.
Ovim krugom osigurat će se preko 10 milijardi rasterećenja za gospodarstvo, a 2 milijarde ostat će u džepovima naših građana, a to će se nadoknadit svakako iz proračuna što je ukalkulirano za 2021. i ovaj Fond izravnanja.
Ovakvo rasterećenje je potrebno zbog direktnog utjecaja na povećanje raspoloživog dohotka svih građana i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, kao i propisivanje odredbi o poreznom tretmanu nacionalne naknade za, za starije osobe, a sve s ciljem smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti čime se osobama koje primaju naknadu jača njihova materijalna i pravna sigurnost.
Smanjenje poreznog opterećenja i povećanje raspoloživog dohotka građana povećava i mogućnost za veću potrošnju kućanstva, ali i doprinosi jačanju gospodarstvene konkurentnosti.
Želim ovdje svakako naglasiti da 5. krug porezne reforme utvrđuje i porezni priznati rashod kreditnih institucija za otpis potraživanja od građana i poduzetnika. I to je jako značajno jer će veliki broj naših poduzetnika i građana koji su u nekom dužničkom ropstvu ostvariti način da s bankama potpišu otpis svojih potraživanja, a to će biti porezno priznati rashod tako da će se zaobić prodaja potraživanja od strane Agencije za naplatu i potraživanje, a koja nisu u sustavu kontrole poput drugih financijskih institucija. I svakako ova odredba koja se odnosi na to potraživanje od strane kreditnih institucija će i rasteretiti i dovesti u bolji položaj dužnike i građane, tako da se ovim izmjenama na indirektan način daje poticaj građanima i poduzetnicima. I stoga vjerujem da će i ovo imati pozitivne financijske i društvene posljedice za naše građane. Tako da bi zaključila da zapravo ovaj paket mjera od 5. kruga porezne reforme u skladu s mogućnostima i proračuna i sadašnje gospodarske situacije donosi zaista mogućnost za daljnje jačanje i obnovu poduzetništva i gospodarstva i kao takav uistinu je potreban hrvatskom gospodarstvu.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Imamo replike dvije čini mi se, poštovanog, prva je poštovanog zastupnika, čak 3 čini mi se, prva je poštovanog zastupnika Hajdukovića, izvolite.

Hajduković, Domagoj (SDP)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Pa kolegice, govorite puno o rasterećenjima, o pomoći građanima o pomoći gospodarstvu, a onda i ja vas pitam zašto niste pristali na smanjenje stope PDV-a za ugostiteljstvo na 10% kada već govorimo o tome. Ugostiteljstvo je jedno od najpogođenijih grana baš zbog ove zdravstvene krize. Ako ste toliko htjeli pomoći građanima zašto onda niste produžili moratorij na ovrhe, mislim da bi im to pomoglo puno više nego 17 kuna i 60 lipa koje će dobiti netko tko ima plaću u neto iznosu 4.300 kuna.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Pa evo, svakako zahvaljujem kolega Hajduković vi jednostavno ne želite priznati da ova Vlada radi dobro i da radi na pojednostavljenu poreznog sustava i da radi dalje s rasterećenjem izravnog oporezivanja, a svakako očekujemo i u budućnosti, s veseljem očekujem i šesti krug gdje vjerujem da će biti i govora o tim temama o kojima ste sad rekli.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika je poštovane zastupnice Posavec Krivec.

Posavec Krivec, Ivana (SDP)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Kolegice vi ste rekli da će ovaj peti krug poreznih reformi dovesti između ostaloga i do smanjena stope rizika od siromaštva u Hrvatskoj koja zadnjih godina raste. Vi ste očito preskočili zadnje priopćenje i pokazatelje siromaštva i socijalne isključenosti koje prije nepunih mjesec dana objavio Državni zavod za statistiku po kojima se kaže da je stopa u 2019. iznosila 23,3% i bila izuzetno visoka i puno viša od prosjeka EU, a kada ju sagledavamo konkretno onda ona kaže da 7% građana živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti adekvatno grijanje, kaže da preko 50% osoba živi u kućanstvima koje ne mogu podmiriti neočekivane financijske troškove na kućanstvu. Primjerice ako je nekome otišla veš mašina oni je ne mogu kupiti u 50% kućanstava ako ne uzmu novo zaduženje bilo …/Upadica: Hvala./… na karticu, bilo na kredit.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane zastupnice Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Zahvaljujem uvaženoj zastupnici, svakako pred nama će biti brzo i proračun i donošenje proračuna u ovom Hrvatskom saboru pa ćete vidjeti da u sljedećem razdoblju, u slijedećoj godini očekujemo i rast bruto domaćega proizvoda od 5% i rast zaposlenosti. Dakle, ova Vlada hrabro se nosi sa svim izazovima koji nas čekaju i radi na daljnjem jačanju i obnovi i poduzetništava i bolje socijalne slike građana RH.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Bulja.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepa.
Uvažena kolegice, kažete ovaj peti krug rasterećuje, smanjuje se porez tj. rasterećuju se određeni naši građani, međutim i tvrtke ja bi vam samo nešto rekao, a vi mi dajte odgovor. 6% BDP-a u RH je od iseljenih Hrvata, koji su iseljeni u posljednje vrijeme i zbog toga je taj gospodarski rast. Vidjeli ste maloprije pošto dolazimo iz iste županije kako je u Varaždinskoj županiji kolega Stričak nabrajao brojne projekte HDZ-a u njegovoj županiji pogotovo di su načelnici HDZ-a. Prije 3 godine u Splitu je bila sjednica Vlade RH, 2 milijarde kuna, recite mi koliko je izvršeno, ne ugovoreno, dogovoreno ili pregovarano, izvršeno do sada tih projekata od 2 milijarde jer ministar Pavić je također obećao iz fonda za izravnavanje puste milijarde, pa možete li vi kolegice nabrojiti sve te projekte koji su izvršeni u Splitsko-dalmatinskoj županiji od ovih pustih rasterećenja …/Upadica: Hvala vam lijepa./… osim što su ljudi mladi otišli.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baričević, izvolite.
<