Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: IX, sjednica: 8

PDF

21

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 329
25.04.2018.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na sljedeću točku, a to je:

- Konačni prijedlog Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 329.

Predlagatelj akta je Vlada RH temeljem članka 85. Ustava RH i članaka 172. i 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Sukladno članku 206. Poslovnika prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvaćen je prijedlog predlagatelja da ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno članku 204. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno članku 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije te Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik u Ministarstvu prave gospodin Darko Nekić.
Izvolite.

Nekić, Darko
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice i zastupnici, sve vas skupa pozdravljam.
Dakle pred vama je Konačni prijedlog Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka, kolokvijalno nazvano i GDP-a uredbe. Naime, uredba je na snazi od 24. svibnja 2016., a počet će se primjenjivat 25. svibnja 2018. i ona je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim članicama EU.
Države članice su prema uredbi dužne osigurati zakonodavni okvir koji će omogućiti provedbu uredbe u svrhu čega se ustvari i donosi ovaj zakon.
Pojedinim člancima uredbe omogućeno je državama članicama kroz donošenje zakona utvrditi i dodatna pravila i razriješiti pitanja koja uredbom samom nisu precizirani. Tako se ovim prijedlogom utvrđuju dodatne ovlasti nadzornog tijela jer prema ovoj uredbi države su dužne odrediti nadzorno tijelo za praćenje primjene uredbe.
U konačnom prijedlogu zakona koji je pred vama to je Agencija za zaštitu osobnih podataka, a države su također nadležne i za određivanja akreditacijske agencije u ovom slučaju i u ovom prijedlogu zakona to je Hrvatska akreditacijska agencija.
Agencija za zaštitu osobnih podataka do sada je u postojećem zakonu imala status pravne osobe s javnim ovlastima. Ovim prijedlogom ona postaje samostalno i neovisno državno tijelo s čime se naglašava svrha i značaj tog tijela.
Naime, zaštita osobnih podataka je jedno od temeljnih ljudskih prava pojedinaca pa je ocijenjeno da je najbolje da o tome brine neovisno državno tijelo.
Možda najviše rasprave oko usvajanja ove uredbe odnosno znači samog prijedloga ovog zakona je izazvao članak 83. stavak 6. uredbe u kojem su predviđeno izricanje upravnih novčanih kazni. To je nešto što je tim zakonom odnosno tom uredbom i ovim člankom koji sam spomenuo određeno, a sami iznosi su izazvali dosta polemike i u našoj javnosti. Radi se naime o kaznama do 20 milijuna eura odnosno do 4% ukupnog prihoda određene tvrtke, poduzeća ili nekoga tko bi mogao biti kažnjen zbog uporabe ovih podataka. Dakle nije svrha ovoga zakona moram napomenuti da se kažnjava te ljude sa ovakvim iznosima, svrha ovog zakona je upravo suprotna i neće dakako ovako drastične kazne odmah biti izricane s obzirom i na članak 58. uredbe, a i na ono što smo u ovaj zakon ugradili.
Također ovim zakonom odnosno ovim konačnim prijedlogom se propisuje obrada osobnih podataka u posebnim slučajevima kod privole djeteta u odnosu na usluge informacijskog društva, obrada genetskih podataka, obrada biometrijskih podataka i obrada osobnih podataka putem video nadzora.
U odnosu na nuđenje usluga informacijskog društva izravno o djetetu prijedlogom zakona propisano je da je obrada osobnih podataka djeteta zakonito ako dijete ima najmanje 16 godina, a dobna granica djeteta koja je propisana općom uredbom o zaštiti podataka.
Dakle, evo ja doista ne bih više izlagao, danas sam i na odborima više puta govorio o ovoj tematici. Očekujem dakako vaša pitanja, prijedloge, amandmane i sve ostalo, pa evo, očitovati ću se pojedinačno na svaki od vaši prijedloga.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Gordana Marasa.

Maras, Gordan (SDP)
Hvala vam lijepo gospodine Nekić.
Ono što mene zanima, mislim ja snažno podržavam ovu Uredbu, mislim da je to nešto što je nužno. Vidimo raspravu koju je potaknulo i svjedočenje osnivača i vlasnika Facebook-a Marka Zuckenberga u američkom kongresu, vidite da nije ništa neuobičajeno da ljudi o razno-raznim temama svaki dan svjedoče u Kongresu, za razliku od nas koji zatvaramo Agrokor, drugi otvaraju sve ono što građane zanima.
Mene zanima koliko je agencija kapacitirana uopće da vrši takav nadzor nad tvrtkama u RH jer jako puno tvrtki u RH skuplja osobne podatke naših građana, da sad ne navodim institucije od bankarskog sektora, telekoma i sa njima se može i trgovati i postupati neprikladno, sigurnost tih podataka je isto upitna. Zanima me koliko je agencija uopće sposobna provoditi taj posao i koji je vaš plan, odnosno države Vlade RH da osposobe agenciju da zbilja punim plućima može ova Uredba stupiti na snaga.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Odgovor poštovanog državnog tajnika Nekića.

Nekić, Darko
Pa, ovog trenutka znači, nakon što se usvoji ovaj Zakon i nakon što počne primjena Uredbe, prvi posao koji nas čega je da izaberemo ravnatelja i zamjenika ravnatelja koji će onda nastaviti dalje raditi na kapacitiranosti agencije.
Ja vam ne mogu reći točno ovog trenutka da li je agencija dovoljno kapacitirana da provede sve ovo što je planirano u Uredbi, međutim mi smo obveze prihvatili i moramo osigurati znači, agenciji moramo osigurati sve kapacitete koje smo prihvatili kroz ovu Uredbu.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sada bih pitao da li želi izvjestitelji Odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista govoriti poštovani zastupnik Robert Podolnjak.
Izvolite.
…/Upadica: Ne čuje se./…
Ja vjerujem da ćemo morati kao praksu, to ne piše u Poslovniku, ali morati ćemo uvesti kao parlamentarnu praksu da se ipak osim u izuzetnim slučajevima kad se netko razboli ili ovako nešto, onaj tko se prijavi govori. Jer postalo je gotovo redoviti običaj, barem nekima da neprestano mijenjaju govornike, klubovi itd. što onda stvara evo, ovakve situacije kao što je sada da na kraju ni govornik u ime kluba ne zna da treba govoriti u ime kluba.
Izvolite kolega Podolnjak.

Podolnjak, Robert (MOST)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče Sabora.
Poštovane kolegice i kolege.
Prijedlog zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka je, kao što sam naziv kaže, provedbeni zakon kojim ugrađujemo i dodatne odredbe provedbene, naročito vezane uz tijelo koje će nadzirati provedbu opće uredbe o zaštiti podataka koju je donijela EU, dakle tijela EU.
Prijedlog zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka s Konačnim prijedlogom zakona detaljno razrađuje i ustavnu odredbu o zaštiti osobnih podataka. Naime, člankom 37. Ustava RH propisano je kako se svakome jamči sigurnost i tajnost osobnih podatka. Bez privole ispitanika osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.
Zakonom se uređuje zaštita podatka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi, te je zabranjena uporaba osobnih podataka suprotno utvrđenoj svrsi njihova prikupljanja. Ovaj Zakon, odnosno opća Uredba o zaštiti osobnih podataka građana ima i važne gospodarske i socijalne posljedice. Njezina provedba će utjecati na tisuće pravnih i fizičkih osoba koje prikupljaju i obrađuju osobne podatke, a zaštitu osobnih podataka smatramo jednim od temeljnih ljudskih prava.
Pozdravljamo planirano administrativno jačanje agencije za zaštitu osobnih podataka jer trenutačni broj zaposlenika neće moći na odgovarajući način provoditi predviđene mjere osobito u smjeru educiranja građana o njihovim pravima i pružanja stručne pomoći poduzetnicima u primjeni pravila. Unutarnji ustroj agencije donosi nekoliko novih pravila. Iz pravne osobe s javnim ovlastima predviđena je transformacija u neovisno i samostalno državno tijelo u kojem rade državni službenici, odnosno ravnatelj i zamjenik kao državni dužnosnici.
No hoće li agencija ostati neovisna i samostalna ako njihovi zaposlenici postaju državni službenici i ako je njihov jedini prihod iz državnog proračuna. Zašto se ne bi jačala financijska neovisnost agencije osiguravajući im prihode iz djelatnosti, a ravnopravni položaj djelatnika agencije putem općih pravila o radu.
Dobro je rješenje da Hrvatski sabor imenuje ravnatelja i zamjenika ravnatelja agencije, čime smo dobila neka jamstva neovisnosti, ali bi i samu proceduru predlaganja kandidata trebalo dobiti matični saborski odbor, a ne ministarstvo nadležno za upravu odnosno Vlada RH koja je formalno predlagatelj kandidata za ravnatelja i zamjenika Hrvatskom saboru.
Smatramo dobrim rješenjem u Zakonu u kojem su zaštićena i djeca do 16. godine, a prije toga je važno educirati roditelje o zaštiti njihovih osobnih podataka i tu posao agencije mora biti vidljiviji u suradnji s drugim organizacijama i državnim tijelima.
Istaknuli bismo i neke primjedbe na zakon i neke primjedbe koje smo vidjeli u javnoj raspravi, a koje nisu prihvaćene od predlagatelja zakona.
Predloženim zakonom trebalo bi proširiti djelatnosti agencije na način da aktivno promiče znanje o zaštiti osobnih podataka, podiže razinu svijesti i informiranosti o ulozi prava o zaštiti, vodi registar službenika za zaštitu podataka i objavljuje sljedeće podatke iz istoga, voditelje, odnosno izvršitelje obrade i kontakt podatke što uključuje adresu elektronične pošte službenika za zaštitu podataka, čime bi se jačalo povjerenje građana u rad agencije.
Agencija kao mjeru izriče visoke upravne novčane kazne za povrede odredaba zakona i opće uredbe o zaštiti podataka sukladno članku 83. opće uredbe o zaštiti podataka.
Međutim, agencija neće novčano kažnjavati npr. ministarstva, Vladine urede, gradove, općine i županije. Jedan od argumenata predlagatelja je da je to isti proračun pa bi bilo prelijevanje sredstava iz jednog u drugi proračun. Međutim, novčane kazne su učinkovite, a ovime se daje poruka građanima kako postoje neke osobe i funkcije koje neće novčano odgovarati ako zloupotrebljavaju osobne podatke.
Smatramo kako ne bi smjelo postojati izuzeće od novčanih kazni za čelnike tih tijela. Također ako se upravna novčana kazna izriče protiv pravne osobe s javnim ovlastima ili protiv pravne osobe koja obavlja javnu službu, izrečena upravo novčana kazna, ne smije ugroziti obavljanje takve javne ovlasti ili javne službe.
Pitamo se zašto takav položaj ne bi imala i mala i srednja poduzeća udruge i slični pravni subjekti kojima također može novčana kazna ugroziti obavljanje djelatnosti.
Žao nam je što prilično kasno ovaj prijedlog zakona dolazi u Hrvatski sabor i to u vidu konačnog prijedloga zakona, što nismo imali redovnu proceduru donošenja, kako bi bilo moguće primjedbe zastupnika i klubova ugraditi u konačni prijedlog zakona.
Vjerujemo kako će nova agencija zaštitit osobne podatke svih građana te jamčiti svim pravnim i fizičkim osobama svoju neovisnost, samostalnost i jamčiti visoke profesionalne i etičke standarde.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sljedeći Klub zastupnika onaj HDZ-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Andrija Mikulić.

Mikulić, Andrija (HDZ)
Poštovani podpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.
Pred nama je nacrt prijedloga Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka s konačnim prijedlogom zakona.
Dakle Zakonom o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka omogućit će se provedba uredbe iz 2016. Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage direktive 94/46 EZ-a, dakle opće uredbe o zaštiti podataka.
Opća uredba o zaštiti podataka stupila je na snagu u svibnju 2016. godine, a primjenjuje se od 25. svibnja 2018. godine. Ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU.
Ovaj zakon potrebno je donijeti do dana primjene opće uredbe o zaštiti podataka, dakle do 25. svibnja 2018. godine radi osiguravanja uvjeta za početak njene primjene, a prvenstveno osnivanja nacionalnog nadzornog tijela koje je zaduženo za provedbu i praćenje primjene te uredbe.
Opća uredba o zaštiti podataka je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU.
Opća uredba također propisuje, među ostalima, što je sve država članica zakonom dužna urediti, a što država članica zakonom može uredit.
Prijedlogom zakona u bitno se uređuje osnivanje nadzornog tijela i njegove dodatne ovlasti, Hrvatsku akreditacijsku agenciju kao tijelo nadležno za akreditiranje certifikacijskih tijela, obrada osobnih podataka u posebnim slučajevima kao što je recimo privola djeteta u odnosu na usluge informacijskog društva, obrada genetskih podataka, obrada biometrijskih podataka i obrada osobnih podataka putem video nadzora, kao i postupak u nadležnosti nadzornog tijela i pravni lijekovi te upravne novčane kazne.
Prijedlogom zakona predlaže se da nadzorno tijelo bude Agencija za zaštitu osobnih podataka kao neovisno državno tijelo, a što je sukladno općoj uredbi o zaštiti podataka.
Dakle Agencija za zaštitu osobnih podataka, koja sada ima status pravne osobe s javnim ovlastima, postaje samostalno i neovisno državno tijelo i nastavlja s radom pod istim nazivom.
Ravnatelja i zamjenika ravnatelja agencije imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH temeljem javnog poziva za dostavu kandidatura, a koji objavljuje Ministarstvo uprave.
Sukladno općoj uredbi utvrđuje se ovlast agencije da izriče upravne novčane kazne za povrede ovog zakona i opće uredbe o zaštiti podataka.
Upravne novčane kazne izriču se uz mjeru ili umjesto mjera propisanih općom uredbom o zaštiti podataka.
Sukladno također ovoj uredbi kojom je propisano da svaka država članica može utvrditi pravila, mogu li se i u kojoj mjeri tijelima javne vlasti ili tijelima s poslovnim nastanom u toj državi članici izriči upravne novčane kazne.
Dakle prijedlogom zakona propisuju se isključenje izricanja upravnih novčanih kazni tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave.
Izricanje upravnih novčanih kazni u svakom pojedinačnom slučaju, za kršenje određenih odredaba ove opće uredbe o zaštiti podataka mora biti učinkoviti, proporcionalno i odvraćajuće.
Međutim, kažnjavanjem tijela javne vlasti, izricanjem upravnih novčanih kazni tijelima javne vlasti ne bi se postigla svrha kažnjavanja, s obzirom na to da se sredstva za rad tih tijela, osiguravaju u državnom proračunu.
Dakle, naplata upravne novčane kazne od tijela javne vlasti predstavljala bi samo prelijevanje proračunskih sredstava iz jedne proračunske stavke u drugu. Posebno se napominje, da nadzorno tijelo, može tijelima javne ovlasti izraci sve ostale mjere propisane općom uredbom o zaštiti podataka, a koje nadzorno tijelo izriču u obavljanju, istražnih, kolektivnih i savjetodavnih ovlasti.
Nadalje, prijedlogom zakona, propisuje se obrada osobnih podataka u posebnim slučajevima, kao što sam maloprije rekao, privola djeteta u odnosu na usluge informacijskog društva, obrade genetskih podataka, kao i obrada geometrijskih podataka, te obrada osobnih podataka putem video nazora.
U odnosu na nuđenje usluga informacijskog društva izravno djetetu, prijedlogom zakona, propisano je da je obrana osobnih podataka djetetu zakonita, ako dijete ima najmanje 16 g.
Dakle, dobna granica djeteta koja je propisana općom uredbom o zaštiti podataka, a u svrhu zaštite djece s prebivalištem u RH, propisan je kriterij prebivališta djeteta u RH.
Obrada genetskih podataka i obrada biometrijskih podataka, uređuju se sukladno općoj uredbi, također o zaštiti podataka, prema kojoj države članice mogu zadržati ili uvesti dodatne uvjete, uključujući ograničenja, s obzirom na obranu genetskih podataka, biometrijskih podataka ili podataka koji se odnose na zdravlje.
Prijedlogom zakona, zabranjena je obrada genetskih podataka, radi izračuna izgleda oboljenja i drugih zdravstvenih aspekata, ispitanika u okviru, radnje za sklapanje ili izvršavanje ugovora o životnom osiguranju i ugovora s klauzulama o doživljenju, pri čemu ni privola ispitanika, ne može ukinuti tu zabranu.
U odnosu na obradu podataka putem video nadzora, isto se predlaže urediti ovim zakonom, zbog problema s kojim je agencija do sada se susretala u praksi, a koji su vezani uz nejasne i zastarjele propise iz tog područja. Posebno se uređuje video nadzor radnih prostorija, poslovno stambenih zgrada i javnih površina.
I u odnosu na postupak u nadležnosti agencije i pravne lijekove, propisuje se da se o povredi prava agencije odlučuje rješenjem donesenim u upravnom postupku, protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor, pred nadležnim upravnim sudom.
I nadalje, propisuju se iznosi novčanih kazni za prekršaje koje počinje ravnatelj i zamjenik ravnatelja agencije te službenik agencije, u slučaju kada neovlaštenoj osobi otkrije povjerljive podatke, koje je saznao u obavljenoj svoje dužnosti, odnosno, koje je saznao u obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
Također propisuju se i upravne novčane kazne za povredu odredba ovog zakona, koji se odnose na obradu osobnih podataka putem video nazora. I na kraju, Klub HDZ-a će podržati ovakav prijedlog Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka s konačnom prijedlogom zakona, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo.
Sljedeći Klub zastupnika je onaj SDP-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Peđa Grbin.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Dakle, raspravu u ime Kluba zastupnika SDP-a podijeliti ću na 2 dijela.
Jedan je onaj dio koji govori o samoj općoj uredbi. Mislim da tu ne treba trošiti previše riječi. Radi se o dobrom pravnom aktu, radi se o pravnom aktu, koji je kao takav obvezujući, za sve države članice EU, radi se o pravnom aktu, koji je budući uredba i direktno primjenjiv na čitavim teritoriju EU.
U krajnjoj liniji radi se o pravnom aktu, u čijem su donošenju sudjelovalo i tijela državne vlasti RH, jer za sve akte koje donosi EU, imamo sustav u kojem sudjeluju države članice, bilo putem svojih zastupnika u Europskom parlamentu, bilo putem predstavnika Vlade, koji djeluju u tijelima, kao što su vijeće ili Europsko vijeće, a u mnogim slučajevima, odnosno, u većini slučajeva, zajedničkim djelovanjem tih tijela.
Dakle, predmetna uredba, povećati će zaštitu prava građana, omogućiti će bolju zaštitu njihove privatnosti, spriječiti će čitav niz pravnih osoba u prikupljanju podataka, koje im doista nisu potrebni. Doista im nisu potrebni i doista ne moramo ići u nekakve nakaradne situacije, koje bi bile najbolje opisane time, da što banka ima znati koji mi je broj cipela, kada dajem zahtjev za kredit.
Pa slične situacije se nažalost u Hrvatskoj prečesto događaju. Stoga naravno, da ovaj dio akta o kojem govorimo, a to je sama uredba kao takva, ima punu podršku SDP-a. Međutim, drugi dio ovog akta, a koji je njegov sukus i koji ono o čemu raspravljamo i koji je sadržaj odluke koju donosi Hrvatski sabor je na koji način će se prava koja proizlaze iz opće uredbe, štiti, kontrolirati i nadzirati na teritoriju RH.
E to je već nacionalno pitanje i tu su već države članice EU, autonomne, u dobrom dijelu autonomne u načinu na koji će to urediti. S prijedlogom kakav je uputila Vlada u ovom dijelu uređenju kako će se provoditi kontrola, ne možemo se složiti. Pa krenimo redom, prvo što nam nije prihvatljivo, je činjenica, da će ova agencija, bez obzira što dobiva izuzetno povećane ovlasti, bez obzira što dobiva novi status, gdje ona više nije javna ustanova, nego nezavisno državno tijelo, nastaviti će se njome upravljati, na potpuno isti način, kao što je to bilo do sada.
Dakle, agencija će imati ravnatelja, zamjenika ravnatelja, ravnatelja i zamjenika ravnatelja će u relativnom netransparentnom postupku predlagati Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor će o tome nadamo se malo opširnije nego prošli tjedan, kada smo imenovali u biti privremenog ravnatelja agencije i to je to. Ne.
Mi smatramo da za agenciju koja može izricati ovakve kazne o kakvima je govorio uvaženi kolega državni tajnik, a ako se ne varam kazne idu od iznosa od 20 milijuna eura, u iznimnim slučajevima. Dakle, agencija koja ima takve ovlasti, po nama mora biti vođena na puno transparentniji način, a mi u hrvatskom pravnom poretku imamo primjere kako se to može regulirati.
Jedan primjer je primjerice Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, drugi je Agencija za elektroničke medije. Obje agencije imaju izuzetno veliki značaj u provođenju prava EU-a i imaju isti položaj odnosno usporediv položaj sa onime kakav će nakon donošenja ovog zakona, imati Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Međutim kak je uređen način vođenja tih agencija? Tako da one imaju vijeće koje upravlja tim agencijama, vijeće od 5 članova od kojih je jedan predsjednik vijeća.
Stoga je Klub zastupnika SDP-a uputio čitav niz amandmana kojim predlažemo da se uloga koju ima ravnatelj agencije i zamjenik ravnatelja propisan ovim zakonom, promijeni na način da na njihovom mjestu dolazi vijeće za zaštitu osobnih podataka na čijem čelu bi bio predsjednik vijeća koji bi predstavljao vijeće i koji bi u određenim situacijama i zamjenjivao ono što je do sada radio ravnatelj.
Drugi prijedlog s kojim nismo suglasni a to sam već dotakao, način izbora ravnatelja odnosno ono što mi predlažemo, vijeće. Smatramo da bi suprotno prijedlogu Vlade taj postupak trebao biti iniciran iz Hrvatskog sabora.
Primjerice suočili smo se sa situacijom prije nekoliko dana da smo doslovce u 5 do 12 imenovali glavnog državnog odvjetnika. Vlada je čekala mjesecima i nikako nije izlazila s prijedlogom.
S druge strane, danas je Hrvatski sabor 6 mjeseci prije nego što ističe mandat točno u skladu sa zakonskim rokovima, u dan poštujući ono što je propisano zakonom, pokrenuo postupak izbora povjerenice za informiranje.
Mi time ne odričemo vladajućoj većini pravo da u konačnici izaberu osobu koju oni smatraju najpogodnijom za upravljanje ove agencije. Na neki način to je njihovo pravo.
Međutim smatramo da je ovaj postupak kakav je primjerice propisan zakonom u slučaju povjerenice za informiranje, puno bolji, transparentniji i osigurat će nadamo se, da se i u slučaju povjerenice za informiranja a po našem prijedlogu i Agencije za zaštitu osobnih podataka, ne dovedemo u onaj zeit note u kojem smo bili prošli tjedan.
Stoga predlažemo da se postupak vodi na način da on bude u domeni saborskog Odbora za ljudska prava koji bi objavljivao javni poziv i nakon toga provodio postupak kandidiranja.
Što to znači? To znači da svi kandidati koji se jave će imati prilike razgovarati sa članovima Odbora za ljudska prava Hrvatskog sabora i svim drugim saborskim zastupnicima, i imati će priliku predstaviti sebe i svoj program hrvatskoj javnosti daleko prije nego što u konačnici budu izabrani. Držimo da će se time postići ne samo transparentnost izbora, već i transparentnost rada Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Također predlažemo da se po uzoru na druga regulatorna tijela mandat članovima vijeća odredi u trajanju od 5 godina jer smatramo da se time mandat članova vijeća donekle odvaja od parlamentarnih izbora i potiče njihova neovisnost u radu što je i direktno proizlazi ne samo iz opće uredbe već iz judikature Europskog suda u Luksemburgu koji je primjerice u slučaju Mađarske kada je Mađarska pokušala razriješiti svoju čelnu osobu za zaštitu osobnih podataka, rekao da država to smije činiti samo u strogo i iznimno propisanim zakonskim razlozima.
Ovdje ću stati sa pitanjima koje su tiču upravljanja agencijom i dotaknut ću se nečega o čemu su govorili moji prethodnici i kolega iz MOST-a i kolega iz HDZ-a.
Da, djelomično je točno. Malo je čudna situacija u kojoj bi vi proračunskom korisniku naplaćivali kaznu koja se nakon toga uplaćuje u proračunu. Je, ali ima svoju logiku.
Ako proračunski korisnik krše odredbe zakona, platit će kaznu a onda će i Vladi i Saboru kada predstavlja svoje izvješće, morati obrazložiti zbog čega je tu kaznu platio i zbog čega se doveo u situaciju da zbog njegovog nerada ili protuzakonitog rada trpe drugi projekti. A u takvoj situaciji naravno da bi posljedica trebala biti i razrješenje čelnika tijela.
Međutim rekao sam samo djelomično su u pravu. A zašto su samo djelomično u pravu? Zato što mi imao čitav niz pravnih osoba sa javnim ovlastima koje se ne financiraju iz proračuna, koje svojim radom ostvaruju svoje prihode. Ali imaju javne ovlasti.
I sukladno odredbama ovog zakona, kada pročitate članak zakona koji pojašnjava pojedine izraze u tom zakonu, i te bi pravne osobe bile izuzete iz obveze plaćanja upravnih kazni i onda kada postupaju nezakonito.
I u konačnici, mi imamo jedinice lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave su tijela javne vlasti u skladu sa ovim zakonom. Ona ne primaju sredstva iz proračuna, one imaju svoje prihode. A kako krše zakon neće biti sankcionirani što mi iz SDP-a držimo da nije ispravno.
Zbog toga smo i ovdje podnijeli amandman gdje vrlo jednostavno predlažemo brisanje članka 47. ovoga zakona kao nepotrebnog i pogrešnog jer smatramo da svako onaj koji je prekršio zakon, za to mora snositi sankciju.
Imajući u vidu sve ove primjedbe koje smo iznijeli na zakonu o provedbi opće uredbe, Klub zastupnika SDP-a će biti suzdržan prilikom glasovanja ukoliko ne budu prihvaćeni amandmani koje smo predložili.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Slijedeći klub zastupnika je onaj GLAS-a i HSU-a u ime kojega će govoriti poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Pred nama je Zakon o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka, riječ je o uredbi koja je donešena na razini EU i riječ je o uredbi koje su zemlje članice EU ugrađuju u svoje domaće zakonodavstvo i u onom dijelu gdje je to usklađenje odnosno gdje nema mogućnosti djelovanja jasno na na način na koji je to definirano.
I sada dolazimo do onog dijela gdje svako zakonodavstvo mora definirati određene elemente i način na koji će to učiniti.
Pri tom trebamo imati na pameti nekoliko činjenica koje valja ponoviti, da smo zaista sudionici promjena koje se dešavaju iz dana u dan, da smo sudionici važnosti zaštite osobnih podataka, da jednako tako imamo prilike vidjeti da su se osobni podaci zaista koristili na raznorazne načine. Pri tom je najeklatantniji primjer o kojem možemo govoriti Cambridge analytika gdje je se došlo do podataka navodno 50 milijuna ljudi koji su bili na Facebook stranicama, ali jednako tako možete vidjeti i da vi kada se nalazite na pojedinim stranicama i ako tražite ne znam podatak recimo, sada je doba proljeća, ljeta pa će dame tražiti možda podatak oko nekih kozmetičarskih salona i ostalo, sljedeći dan kad se javite ili dan iza toga će vam se ničim izazvanim odjedanput pojaviti niz kozmetičkih salona. Prvo ćete njih otvoriti kada probate tražiti nekakav drugi podatak što govori o tome da apsolutno svijet interneta ili svi oni filmovi koje smo gledali i koje nam se činilo da u svom radnom i životnom vijeku nećemo biti prisutni smo prisutni i da su naši podaci vrlo otvoreni i vrlo dostupni.
I zbog toga je izuzetno važna i ova uredba i važna je tema da probamo maksimalno zaštiti svoje osobne podatke i da tu će biti zaista u tom dijelu i jedna od velikih revolucija i na području uopće informatike.
I što tu Hrvatska čini? Hrvatski čini da je svoju agenciju koju je i do sada imala pretvorila u nadzorno tijelo i zašto je to u hitnoj proceduri odnosno nije tu samo argument EU zakonodavstvo i ja sam u nekoliko navrata i s ove govornice rekla da neka apsolutno imam razumijevanja zašto je nešto i u prvom i drugom čitanju, ne samo što je u zagradi EU i nekih drugih razloga, između ostalog je i važnost datuma 25. svibnja 2018. i potrebe primjene.
I sada dolazimo do načina na kojem smo jednu agenciju pretvorili u drugu agenciju. Pri tom mi imamo nekoliko primjera u Hrvatskoj kada smo to i napravili na način na koji je to nedvojbeno uredu, a to je Agencija o zaštiti tržišnog natjecanja koja funkcionira. Pokazalo se da funkcionira na dobar način i nekako model da i ovu agenciju tako napravimo nam se učinilo da bi bio dobar model.
No međutim nije se zakonodavac odlučio i ja tu s ove govornice nekako mogu ocijeniti da ga je možda malo zateklo, da kao što nas često zna bez obzira kada nam se čini da je nešto jako daleko onda smo tu malo ležerniji i kada nam se datumi približe onda nas to malo zatekne i idemo sa najpragmatičnijim mogućim rješenjima.
No međutim, ja koja se zalažem za pragmatizam i mislim da je to dobro pragmatična rješenja i nisu uvijek najbolja rješenja. Jednako tako imali smo prilike vidjeti kada je bilo imenovanje glavnog državnog odvjetnika da smo tu postavili niz novih tema i niz novih ideja i da nekakvo produljenje sa četiri godine na pet godina bi bilo apsolutno prihvatljivo i apsolutno dobrodošlo.
A ono što je izuzetno važno, a to je da zaista krenemo funkcionirati. Ja ne mislim da su drakonske mjere najbolje moguće mjere iz jednostavnog razloga što se kroz povijest pokazalo da to i nije uvijek najbolje, da je nekako prvo upozorenje, a iza toga zaista i mjere. No međutim, zaista se mora pokazati da svi koji barataju osobnim podacima vode o tome računa, da krivo baratanje osobnim podacima i traženje za bilo šta kada vas traže osobni podatak da je to apsolutno krivo, da se naš osobnih podataka, a jedan od zgodnih je onaj OIB po kojem se svi možemo identificirati i ostanete malo zbunjeni kada vidite tko sve barata tim, da tome treba doći kraj i da svi oni koji to krivo koriste trebaju zaista o tome snositi i posljedice.
Tu kada vidite posebne slučajeve onda između ostalog su tu izdvojeni podaci koji se koriste za statistiku, ali i tu moramo biti oprezni. Pogotovo ćemo trebati biti oprezni vezano uz biometrijske podatke jer su oni znatno veći od ovih podataka i postoji posebna tema video nadzora. Taj video nadzor, vidjet ćemo što će se s tim dešavati.
Dakle ono što vam je možda zgodno za razmisliti je i sljedeće, u gradu Zagrebu ide projekt koji se zove nekako projekt grada Zagreba u zaštiti fasada od vandalizma odnosno da se fasade ne šaraju. Između ostalog kreće sa ugradnjom video nadzora na zgradi da bi onda iza toga mogli vidjeti tko šara bez da znamo kako će ići postupak dalje.
No međutim, taj video nadzor koji je na zgradi i na kojem će se više od 50% vlasnika površine te zgrade dogovoriti da ga ugradi i nije tako ni jeftin, on uvijek obuhvaća i dio javne površine jer je pogotovo ona fasada koja je na pločniku vi ne možete složiti video nadzor na način da ne obuhvaćate dio javne površine pa će biti zanimljivo vidjeti i mi tu imamo posebnu odredbu koja govori o video nadzoru kada je riječ o stambenim objektima, video nadzoru kada je riječ o javnoj površini o tome u kojem dijelu će se što i kako koristiti.
Drugim riječima, nekako zaključno bih i kao što su moji prethodnici rekli, u dijelu u kojem mi ugrađujemo odredbe odnosno obveze kao članica EU koje imamo nemamo dvojbe. Uvijek u onom dijelu gdje nam da mogućnost da lokalno zakonodavstvo to riješi malo na drugačiji način mi tu naravno imamo sklonost to riješiti malo na drugačiji način.
Pa bi mi u klubu GLAS-a i HSU-a se uvijek zalažemo za opciju, za varijantu da kad to radimo i imamo mogućnost da uzmemo dobre primjere koje već imamo u praksi RH, a ne da uzmemo one primjere koji su nam iz pragmatizma ili brzine ili kratkoće rokova se odlučimo da to tako napravimo, stoga u tom djelu ćemo vidjeti kako će zakonodavac reagirati u odnosu na amandmane kojim zapravo pokušavamo ovaj dio koji je vezan uz agenciju uskladiti na način da bude transparentnije, da bude jasniji i da bude ono što je već u nekim drugim agencijama u RH imamo u odnosu na to kako će zakonodavac reagirati na amandmane, mi u klubu GLAS-a ćemo i glasati vezano uz ovaj Zakon o provedbi opće uredbe.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sljedeći Klub zastupnika je onaj HNS-a u ime kojeg će govoriti poštovana zastupnica Marija Puh.

Puh, Marija (HNS)
Zahvaljujem poštovani podpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Dva dana nas dijele od toga da će biti 2 godine od donošenja opće uredbe o zaštiti osobnih podataka koja je široj javnosti poznata pod svojim akronimom GDPR Europskog parlamenta i koja se točno za mjesec dana od danas počinje izravno primjenjivati u svim državama članicama EU.
Možda na neki način bi mogli reći da je ovo 5 do 12, ali eto bitno je da stignemo na vrijeme, makar vjerujem da bi možda bilo lakše i svim poslovnim subjektima koji su dužni postupati po uredbi da se pripreme i da budu sigurniji sa samom uredbom.
Ono što uredba osigurava je ujednačeno jednoobrazno postupanje nadzornih tijela za zaštitu podataka u cijeloj EU, što će imati za posljedicu jednostavniju, jednakiju zaštitu prava svih pojedinaca u EU.
Da nam je potrebno ujednačeno zakonodavstvo vezano uz zaštitu osobnih podataka, najbolje se može vidjeti na nedavnom slučaju Facebook-a i Cambridge analitike koji su skupljali i čuvali podatke o nama koji zapravo nisu bili niti potrebni, a na kraju krajeva nisu im bili niti dozvoljeni da ih skupljaju i čuvaju.
Vjerujem da smo svi mi puno puta, kada smo se prijavljivali na razno razne aplikacije, na razno razne web stranice na internetu, na one izjave o odricanju odgovornosti i samo klikali next, next, next iduće, jer je zapravo bilo i nemoguće čitati sve one ogromne količine sitnih slova, ali najčešći jezik kojim su te izjave bile pisane su bile iznimno komplicirane i ponekad totalno nerazumljive građanima.
Ono što mi je drago da opća uredba propisuje da u buduće svaka informacija koja će biti namijenjena javnosti ili ispitaniku, da mora biti sažeta, da mora biti lako dostupna i razumljiva i da se mora upotrebljavati jasan i jednostavan jezik. I naravno omogućuje još i to da se služi vizualizacijom ukoliko je to potrebno.
Meni samoj se znalo nekoliko puta dogoditi kada sam željela ići promijeniti neke svoje postavke ili na Facebook-u ili na nekoj drugoj društvenoj mreži, ponekad mi je doslovce trebalo pol sata i više da zapravo pronađem di se koja od tih informacija nalazi i da ju možem promijeniti, evo sad će oni morati to isticati na mjestima koja su lako dostupna i razumljiva svima.
U članku 52. same uredbe određeno je da svaka država članica osigurava da nadzorno tijelo u državi članici ima ljudske, tehničke i financijske resurse.
Ajmo reći na neki način sam pratila rad naše Agencije za zaštitu osobnih podataka i ako se ne varam prema njihovom zadnjem izvještaju, oni su imali 28 zaposlenih, a sistematizacija im je omogućavala da imaju 34 zaposlene.
Da li će to biti dovoljno za postupanje po uredbi i za samu primjenu uredbe ja sumnjam. Malo sam gledala po internetu i samo za usporedbu koliko je to moguće, Slovensko nadzorno tijelo koje će postupati po uredbi o zaštiti po općoj uredbi, ima 41 zaposlenog, a svi znamo da je njih gotovo polovica manje nego što je nas Hrvata, tako da definitivno mislim da moramo agenciju oformiti na način da bude spremna i da bude u mogućnosti izvršavati zadatke koji joj se po uredbi dodjeljuju.
Ja bi se još malo osvrnula u članku 9. same opće uredbe, određuju se posebni kategorije podataka koje određuje da svaka država članica ima pravo uvesti dodatne uvjete i ograničenja, a vezano za obradu genetskih, biometrijskih ili podataka koji se odnose na zdravlje. Mi smo u našem zakonu u glavi 4. propisali sve, osim podatke vezane za zdravlje, a znamo da je obrada zdravstvenih podataka u zadnje vrijeme sve češća i ključan je element u ugovorima o životnom osiguranju pa eto sugeriram i mi smo predali jedan dan amandman da se stavi članak koji će definirati podatke koji se odnose na zdravlje.
Također, samo vjerujem da se to dogodila omaška, u istoj glavi nije stavljen podnaslov obrada genetskih podataka iznad članka 20. koji to definira pa smo također podnijeli jedan amandman da zakon bude tehnički ispravniji i čitljiv.
Članak 10. opće uredbe propisuje obradu osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela i u njemu se propisuje tko ih provodi.
Smatram da bi se mi u našem zakonu također trebali staviti jednu odredbu kojom bi odredili da pravo tražiti potvrde o nekažnjavanju kaznenom imaju samo one institucije i oni poslodavci kojima se posebnim propisom određuje da imaju pravo to tražiti. Svi mi znamo da imamo u našem Ustavu presumpciju nevinosti po kojem je svatko nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Ovime bi, ukoliko bi neki poslodavci tražili od svojih zaposlenika da im daju izjavu da nisu kažnjeno gonjeni, da se protiv njih ne vodi postupak, ukoliko bi neki postupak bio u tijeku, oni tu potvrdu ne bi mogli dobiti pa bi bilo i pitanje zaposlenja tih građana.
I ono još što je meni ostalo malo u zraku čitajući i Uredbu i sam Zakon, ja nisam nigdje primijetila da se spominje zastara. Da li možda bi trebali definirati u našem zakonu neku zastaru za postupke koji se provode, a koji nisu u skladu sa zakonom, možda bi trebali razmisliti o nekom razumnom zastarnom roku kojeg bi trebali staviti u Zakon.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo.
Prelazimo na pojedinačnu raspravu i prvi se javio poštovani zastupnik Miro Bulj.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepa.
Samo ću kratko kazati. Znači, govorimo o Uredbi o osobnim podacima. Znači, možemo glasati za nju, nemamo prava, osim ovoga dijela o provedbi, davati amandmane. Znači, ono što nam je napisano i propisano na taj način o zaštiti podataka možemo glasati, što nam je iz EU došlo. Prema tome, svaka rasprava o nečemu, kad govorimo o osobnim podacima na ovaj način, gdje ne moramo utjecati amandmanom je suvišna jer jednostavno to su te direktive koje moramo prihvatiti ili ne prihvatiti premda i Zakon o prebivalištu i Zakonom, pa evo, banke, svi imaju naše podatke koje dilaju kako god hoće, tako da sumnjam da će u provedbi, žao mi je, ali sumnjam, volio bih da su zaštićeni podaci i brojni drugi podaci izlaze kako kome paše i kako kome odgovara.
Prema tome, mi ovdje evo, ja odustajem od daljnje rasprave iz toga razloga što ovdje govorimo o Uredbi koju ne možemo mijenjati, osim što možemo mijenjati ovaj dio Zakona gdje govorimo o provedbi ove Uredbe. Tako da, ono kad smo u predpristupnim pregovorima kao sve direktive koje nam dolaze, vrlo malo možemo mijenjati, sve što su dogovorili jer tu je Sabor u biti, u ovome trenutku vrlo malo može nešto doprinijeti tako da ovo nije trebalo uopće biti predlagatelj Vlada, ovo je mogao biti predlagatelj i Odbor.
Kratko, ako može pojasniti koliko mi možemo utjecati na samu Uredbu i koliko je cilj ove rasprave i bit ove rasprave da mi nešto možemo promijeniti u samoj Uredbi. Ne govorim o provedbi, a provedba inače u Hrvatskoj, koliko imamo zakona prepisanih .../Govornik se ne razumije./..., evo, ja bih samo da objasni predlagatelj u ime Vlade koliko mi kao saborski zastupnici, kao ovo najveće tijelo u RH možemo u zaštiti podataka utjecati na ovu Uredbu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Peđe Grbina.

Grbin, Peđa (SDP)
Poštovani gospodine zastupniče, kao zastupnik u Hrvatskom saboru očekivao bih da ste proučili Poslovnik o radu Hrvatskog sabora i da onda znate da postoji nešto što se zove parlamentarni nadzor nad djelovanjem Vlade RH u tijelima EU.
Svaki akt EU kojeg donose Vijeće i Europski parlament dolazi u Hrvatski sabor i mi, saborski zastupnici, dakle vi i ja, procjenjujemo da li ćemo o njemu raspravljati, da li ćemo o njemu uputiti obrazloženo mišljenje, a moram vas podsjetiti da je prije dvije godine upravo Hrvatski sabor bio taj koji je obrazloženim mišljenjem zaustavio donošenje jednog akata EU.
Dakle, ja vas molim da pitanja koja se tiču parlamentarne procedure i rada Hrvatskog sabora ne upućujete predstavnicima Vlade, već da uzmete Poslovnik Hrvatskog sabora u ruke i da se poučite kako djelujemo.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Odgovor poštovanog zastupnika Mire Bulja.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Grbin, jasna mi je ovdje vaša intencija što želite kazati. Ja vam samo mogu reći svoj stav.
Znači, imamo ispred sebe Uredbu, to sam jasno pojasnio, na koju ni vi ne možete utjecati, možete to prihvatiti ili ne prihvatiti. Vi možete samo utjecati u prijedlog zakona gdje je provedbeni dio, a inače znamo kakva u Hrvatskoj provedba, to ćete vi sad pojasniti kad bude oko Ovršnoga zakona jer kad smo mi davali amandmane da ste vi to objeručke prihvatili.
Prema tome, ovdje je sve jasno. Mi govorimo o direktivama i naravno, kad smo ulazili u EU da smo ulazili u predpristupnim pregovorima da smo potpisali brojne direktive koje su ovdje jednostavno dolazile u ovaj parlament i parlament je zbog takve politike izgubio u biti onu moć da bude saborski zastupnici, narodni zastupnici koji odlučuju, a ovako nam odlučuju sasvim neki drugi, a mi smo ovdje prepušteni tome hoćemo li prihvatiti ili ne prihvatiti. Amandmanom na Uredbu ne možemo utjecati, to vi dobro znate samo htjeli ste svoju pravnu dominaciju dokazati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća pojedinačna rasprava je poštovanog zastupnika Gordana Marasa.

Maras, Gordan (SDP)
Hvala lijepo.
Kolegice i kolege, gospodine potpredsjedniče.
Naravno da se u ovoj raspravi prijašnjoj u potpunosti slažem sa kolegom Grbinom. Može se utjecati i dokazali smo to u nebrojenom, odnosno u nekoliko slučajeva, ne baš u .../Govornik se ne razumije./... u nekoliko slučajeva smo dokazali i mislim da ćemo to dokazivati i ubuduće, ali ono što treba reći, kod ove Uredbe i iako oko nekih stvari Hrvatska kao mala zemlja u EU, ako joj se predlažu ne mora je prihvatiti i ne mora ih prihvatiti i može u nekim stvarima štititi svoj nacionalni interes, ali ovo je jedna od uredbi koja pokazuje koliko je dobro u biti, da je RH dio EU, odnosno koliko je dobro da smo dio jednog velikog tržišta jer da, primjerice, RH donosi ovakav Zakon samo na području svoje teritorije, onda vjerojatno svjetski tehnološki divovi poput Google-a, Microsoft-a, Twiter-a i drugih uopće ne bi ni trepnuli niti bi se posebno interesirali šta tamo u nekom našem zakonodavstvu piše i ne bi se pripremali za provođenje te uredbe i zato mislim da gospodin Nekić u svojem uvodnom izlaganju, nije dobro potencirao i nije problematično uopće ovo kažnjavanje tvrtki sa određenim iznosom, zbog toga šta, ukoliko tvrtke žive i rade sa osobnim podacima naših sugrađana, e onda ih moraju i osiguravati i čuvati.
I to se odnosi ne samo, na tvrtke koje su na tržištu, nego to se odnosi i na državu i na sve one koji sa tim podacima barataju. I da Hrvatska nije dio EU, sigurno Google, Microsoft, Twitter i druge kompanije, Facebook ne bi ulagale toliko sada u to da preveniraju, eventualni odlazak ili brisanje tih osobnih podataka naših sugrađana sa svojih platformi.
Jer sada uredbom, odnosno, usvajanjem ove uredbe i stupanjem nje na snagu, naši će sugrađani i svi naši partneri i drugi građani EU, će moći zatražiti recimo, trajno brisanje osobnih podataka, koje su ove kompanije ove prikupile i sa kojima moguće i trguju na otvorenom tržištu unutar svojih odnosa sa drugim tehnološkim kompanijama.
Znači ovo je jedan veliki korak prema naprijed, jer primjerice tržište EU, od 600 milijuna ljudi, čini otprilike 1/3 svih prihoda primjerice Google.
Zamislite kolika je to u biti moć. Znači tržište SAD-a i tržište EU, su glavna tržišta Google, Facebooka i svih ostalih ovih velikih tehnoloških kompanija iz silicijske doline, koje su razvile svoje podatke, odnosno, svoje poslove i svoje poslovne aktivnosti, isključivo na tome da se velika količina ljudi prikuplja na njihovim društvenim mrežama koristi njihove društvene servise i oni raspolažu sa velikom količinom podataka ljudi na jednom virtualnom mjestu, gdje onda mogu monetizirati svoje poslovanje.
I zbog toga uopće nije bezazleno i te kazne nisu ni previsoke, jer kada govorimo o 20 milijuna eura, onda uvijek moramo u glavi imati, primjerice jedan Facebook koji zarađuje milijarde i milijarde dolara na godišnjoj razini ili Google itd. itd. Što znači da će te kompanije sigurno invertirati u sigurnost za čuvanje naših podataka, sigurno će reagirati na način da ljudima omogući i više povjerenja šta se s njihovim podacima rješava.
Ali, ono što je bitno i s čime ja nisam zadovoljan, iako takvih tvrtki naravno ima i u Hrvatskoj, koji na taj način, također imaju pristup posebnim podacima na tržištu, vjerojatno, nikada niti jedan nazor, tog tipa nije napravljen.
Znači mi imamo tehnološke kompanije, mi imamo kompanije koje proizvode software razno razne za igre koji se koriste na android i na iPhone sustavima itd. koji imaju također jako puno korisnika i koji djeluju na području RH.
E sad ja postavljam pitanje, da li je ikada i to možda gospodin Nekić može mi odgovoriti, da li se ikada proveo jedan takav nadzor od strane agencije ili bilo koje druge relevantne državne institucije, da ljudi koji koriste te usluge, mogu biti sigurni da su njihovi osobni podaci propisno zaštićeni.
Primjerice u telekomima i u bankarskom sustavu. Jer sigurno nekom ne bi bilo drago da određene podatke, netko iz bankarskog sustava izuzme, to naravno se ne odnosi na podatke naš dužnosnika, koji to javno objavljujemo, ali građani imaju pravo na tu vrstu svoje privatnosti.
I onda me zanima, da li je ikada i jedna kontrola napravljena? I zbog toga najava takve uredbe sa takvim kaznama, koje neće ostati ravnodušne niti banke niti telekom sustave mi daju određenu garanciju da će oni i bez te kontrole, koja do sada nije vjerojatno bila vršena, će investirati u službenike za sigurnost osobnih podataka, koje će morati biti prisutne u svoje sustave, u to da neovlašteno ne trguju sa tim itd., itd.
Ono što također me brine, što gospodin Nekić, isto mi je rekao, uvodno, kada sam rekao, na repliku svoje mišljenje, je to da evidentno je iz tog odgovora, da agencija još uopće nije ni svjesna širine poslovanja koje će sada uredbom dobiti i kontrole koju će morati obavljati, a osobna kapacitirana ljudska, odnosno, kadrovska, mislim da je uopće još van bilo kakvog radara razmišljanja, voditelja ili rukovodstva te organizacije.
Jer to neće biti, budimo iskreni, moguće lako ni naći. Znači, sada bi ti trebao dobiti educirani ljude kvalitetne u agenciju, koja će biti informatički, ne samo informatički nego tehnološki pismeni, da kontroliraju one koji su 4 puta plaćeniji od njih u IT kompaniji ili u banci ili u telekomu.
Pa kako će to, pa mislim, stvarno me zanima, na koji način će se to regulirati. I tu čak nisam niti nesklon, da se pokuša to raditi sa outsorsanjem. Znači da se angažiraju tvrtke koje mogu plaćati toliko te stručnjake koji će onda kvalitetno obavljati nadzor za državu, odnosno, za agenciju koja će to moći kvalitetno raditi.
Znači imamo jako puno tu stvari za odraditi. To je sigurno potrebno, jer to tržište, virtualno, koje postoji, uopće još nije normirano, vjerujte mi sa podacima se svašta radi, svakako se monetiziraju, svako od nas dobiva određene reklame na svoje mobilne uređaje, po preferencijama koje su skupljeni ovako ili onako.
Znači sa te strane to tržište treba regulirati i treba nadzirati, zbog toga što nije poanta profit tih velikih korporacija, nego sigurnost i povjerenje naših sugrađana u to da se štite njihova osnovna ljudska prava, a to je sigurno i pravo na privatnost, odnosno, da oni mogu biti sigurni da netko neće zloupotrebljavati podatke, koji su skupljeni, prilikom korištenja određenih društvenih mreža itd.
Znači vidjeli smo do čega to može dovesti i još jednom ću reći, evo gospodine podpredsjedniče, vi ste tu bili dosta aktivni kada se rade saslušanja u kongresu SAD-a i Senatu, onda to prati cijeli svijet i niti jedno pitanje se ne postavlja da li treba ili ne treba pa i oko Facebook-a koji je pokrenut kazneni postupak i izvidi određenih Američkih institucija, nije bilo problema da javnost čuje šta ih zanima.
A mi oko Agrokora ne smijemo čuti niti pitati ništa i to je nešto što također ruši povjerenje hrvatskih građana jer imaju osjećaj da se nešto skriva, umjesto da bude sve transparentno i dostupno javnosti.
Ako je mogao doći čelnik korporacije koji vjerojatno ima bogatstvo i moć kakvu ima nekoliko ljudi na svijetu odgovarati pred izabrane zastupnike građana, ne vidim zbog čega je to bilo onemogućeno nama kada je bilo pitanje Agrokora, bez obzira šta se i tamo obavljaju istražne radnje, otvaraju procesi zbog zloupotrebe korištenja podataka itd. itd.
I to nas onda možda, gospodine podpredsjedniče, malo i nauči demokraciji, odnosno onome zbog čega smo mi ovdje, a to je ne da skrivamo, nego da budemo potpuno otvoreni prema našim sugrađanima.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
I znajte da se sa predsjednikom ne treba polemizirati pa neće ni predsjednik s vama polemizirati, iako ste sad svojim govorom prekršili Poslovnik, tog ste nadam se svjesni. Ali dobro.
Sada će u ime predlagatelja riječ uzeti državni tajnik, poštovani Darko Nekić.
Izvolite.

Nekić, Darko
Zahvaljujem gospodine podpredsjedniče.
Evo ja sam zapisao sve ovo što je bilo u izlaganju svih klubova pa i u ovim pojedinačnim raspravama.
Mislim da se sva ova izlaganja mogu sažet u dva osnovna prigovora. Jedan je vezan uz samu strukturu agencije, odnosno uz način kako će se birat ravnatelj i zamjenik ravnatelja agencije. A drugi je vezan uz članak 47. odnosno uz pitanje kažnjavanja, odnosno implementiranja ovih kazni koji se spominju u samom tekstu uredbe u članku 83. stavku 6.
Dozvolite samo nekoliko riječi o tome, a pokušat ću odgovoriti i na sva ona pitanja koja su bila postavljena ovdje u raspravi.
Prvo, u članku 53. uredbe su određeni opći uvjeti za članove nadzornog tijela. Znači u tom članku se kaže da države članice osiguravaju da svakog člana njihovog nadzornog tijela u okviru transparentnog postupka imenuje, pazite sad, ili Parlament ili Vlada ili šef države ili neovisno tijelo kojem je pravo države članice povjereno to imenovanje.
Zato mislim da ne mogu i ne možemo prihvatit ovaj argument koji kaže da je ovo netransparentan postupak izbora ili polu transparentan kako je uvaženi zastupnik Grbin kazao.
Da smo željeli u prijedlogu napravit netransparentan sustav, onda sasvim sigurno ne bi uključili i Hrvatski sabor, odnosno naš Parlament u tu cijelu priču jer nam sama uredba nudi mogućnost da to bude i Vlada i šef država pa čak i neovisno tijelo kako je to u ovom 4. stavku ovdje navedeno.
Ja mislim da je prijedlog sasvim transparentan, naime Ministarstvo uprave raspisuje javni poziv, na taj javni poziv se može javit svatko onaj tko uvjetima udovoljava i Ministarstvo uprave je ustvari prvi filtar koji će, kad se pregleda kompletna dokumentacija, vidjet tko udovoljava uvjetima, a tko uvjetima ne udovoljava.
Nakon toga se ti materijali šalju Vladi RH i nigdje ovdje ne piše u zakonu, odnosno u prijedlogu konačnom, ne piše da će Vlada biti ta koja će predložit samo jednog kandidata Hrvatskom saboru. A na kraju je ovaj uvaženi Dom taj koji donosi konačnu odluku o tome tko će biti ravnatelj, odnosno zamjenik ravnatelja ove agencije.
Drugi koncept koji ste vi izložili, a tiče se znači praktično potpune promjene u strukturi agencije ćemo mi svakako proučit i ovaj amandman evo kojeg sam dobio prije par minuta ću proučit pa ćemo se na taj amandman očitovat.
Što se tiče jednog od argumenata, kaže se, mislim da je gospodin Podolnjak rekao da prilično kasno zakon dolazi u Hrvatski sabor. Dakle pa on dolazi kasno zato što, kako sam rekao u svom početnom izlaganju, uredba je na snazi od 24.5.2016. godine. Godinu dana ministarstvo, nažalost, sve tamo do 5 mjeseca prošle godine nije uopće se pripremilo za ovaj implementaciju ove uredbe.
Ono što ja mogu kao najstariji po stažu dužnosnik u Ministarstvu uprave reć da smo mi zatekli formiranu samo u tom trenutku radnu skupinu koja je održala samo jedan sastanak 10. travnja 2017. godine i da smo praktično kad je ministar Kuščević došao, ponovno krenuli sa poslom, organizirali radnu skupinu, u tu radnu skupinu uključili brojne stručnjake iz gospodarstva i nezavisne analitičare koji su u njoj radili i pristupili izradi ovog konačnog prijedloga zakona, a vi znadete dobro da bi se ishodila sva mišljenja i zadovoljila cijela procedura da je potrebno određeno vrijeme koje uključuje i e-savjetovanje, mišljenja svih ministarstava za koja je potrebno negdje po mojoj procjeni između 100 i 120, 130 pa čak i do 150 dana. Mi istog trenutka kad smo počeli radit na ovoj uredbi smo učinili sve da ona što prije dođe u Hrvatski sabor.
Međutim u hitni postupak ide isključivo iz tog razloga što do 255. dakako moramo odrediti koje je to nadzorno tijelo i koje je to akreditacijsko tijelo jer bi doveli u pitanje provedbu same uredbe da to ne učinimo.
Drugi dio vaših pitanja odnosio se na kazne. Ja mislim da se ja i uvaženi zastupnik Maras nismo dobro razumjeli, ja kad sam govorio o kaznama koje su doista prema članku 83. stavku 6. uredbe do 20 milijuna eura odnosno do 4% ukupnog prošlogodišnjeg prihoda, nisam mislio na Facebook, Google i sve ove divove američke, mislio sam na jedno stanje koje to izazvalo, znači sama spoznaja da su kazne tolike kod hrvatskih poduzetnika koji nisu dakako tako veliki kao Google, Facebook i svi ovi ostali koje ste vi spominjali.
Dakle, što se tiče samog kažnjavanja, mi smo doista u članku 47. predvidjeli da će u postupcima koji se provode protiv tijela javne vlasti, da se tijelu javne vlasti ne može izreći upravna novčana kazna. Ali to ne znači da mu se sve ove druge vrste kažnjavanja predviđene u članku 58. uredbe ne mogu primijeniti.
Znači isključivo se radi o novčanoj kazni jer smo bili stava da ne bi imalo svrhe prelijevat iz jednog tijela koje se financira iz državnog proračuna u državni proračun ponovno taj iznos novca koji će biti predviđen za kazne.
To ne znači da odgovorne osobe, u ovom slučaju u članku 50. odnosno 51. neće plaćati novčane kazne. To će biti voditelji obrade i izvršitelji obrade kojima su zapriječene kazne do 50 000 kuna.
U slučaju kršenja svih ovih odredbi koje se spominju u članku 51., a također u članku 50. je predviđeno isto tako kažnjavanje za dužnost ravnatelja i zamjenika ravnatelja agencije koji također će plaćati novčane kazne u slučaju povrede svih ovih odredbi koje se spominju u ovom konačnom prijedlogu zakona.
Što se tiče izlaganja i amandmana koje smo primili evo danas, pa tako mislim i na ovaj o pitanju zastare, mi ćemo se u primjerenom roku očitovati dok ovaj zakon bude na glasovanju.
I što se tiče evo na kraju, mislim da bi se mogao složiti s jednom izjavom koju ste vi gospodine Maras rekli, a to je da je ovo veliki korak naprijed u zaštiti osobnih podataka. Znači i implementacija ove uredbe i usvajanje ovog konačnog prijedloga zakona će sasvim sigurno doprinijeti puno, puno boljoj zaštiti osobnih podataka nego što je to do sada bilo iako je agencija i do sada provodila nadzore, vi ste uputili to pitanje i neki od tih nadzora su trenutno u sudskom postupku.
Evo ja sam i danas razgovarao sa predstavnicima agencije koji me uvjeravaju da je to doista tako i da oni do sada nisu imali ovlasti nego uputit to u sudski postupak, naravno sudovi su ti koji će na kraju donijeti odluku.
Evo ja se nadam da sve ono što je bilo kroz ovu raspravu na sva pitanja odgovorio, sve ćemo vaše amandmane veoma pozorno proučiti, zahvaljujem svim klubovima i svima koji ste pojedinačno dali ove prijedloge i na te amandmane ćemo se očitovati.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo dvije replike, prva je poštovanog zastupnika Peđe Grbina.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Ja ću krenuti od kraja vašeg izlaganja, uvaženi državni tajniče. Nitko ne dovodi u pitanje da će se zaštita prava pojedinaca ovim povećati.
Dapače, tu smo oko toga svi složni i tu nema nikakvih dvojbi osim pojedinih kolega kojima smeta način donošenja odluke na razini EU-a ali to je drugo pitanje.
Idemo na onaj dio gdje vi kažete oko kazni. Zašto mi idemo na novčanu kaznu? Jer je novčana kazna najučinkovitije sredstvo. Sve ovo drugo sankcije, jesu metode kako će se možda moći prisiliti one koji su pogriješili da nešto naprave ali novčana kazna je najefikasnija.
I za kraj, da, točno je da je uredbom predviđena mogućnost raznih tijela da imenuju vodstvo agencije odnosno neovisnog državnog tijela ali mi imamo Ustav RH koji onda unutar našeg pravnog poretka definira tko će to predlagati odnosno tko će imenovati. Hrvatski sabor mora imenovati u svakom slučaju, mi samo mijenjamo način predlaganja.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Gordana Marasa.

Maras, Gordan (SDP)
Hvala lijepo.
Kolega državni tajnik je spomenuo, komparirao je znači visinu kazne i određenih svjetskih tvrtki ali ja ću vas podsjetiti da mi u Hrvatskoj imamo sigurno pedesetak i više tvrtki koji će dobro razmisliti na koji način će se ponašati prema osobnim podacima jer te kazne će biti za njih motivirajuće. Ovo šta je rekao kolega Grbin.
Znači primjerice uzmimo HPB koji banka ima prihode 800 milijuna kuna, znači njihov maksimalna kazna može iznositi na razini 32 milijuna kuna godišnje.
E sada će ona napraviti sve šta je u njihovoj moći i mora im biti isplativije investirati u tu sigurnost. Znači da investiraju milijun, 2, 5 milijuna kuna umjesto da riskiraju kaznu od 32 milijuna kuna. To nisu samo, znači to je Internet kompanije, provideri, telekom, ima ih jako puno i bitno je da su te kazne na toj razini kako bi se to tržište dodatno zaštitilo odnosno kako bi te kompanije investirale u svoju sigurnost odnosno u sigurnost naših osobnih podataka.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci, glasovat ćemo kad ste steknu uvjeti.

21

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 329
27.04.2018.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. broj 329. Predlagatelj je Vlada RH.
Rasprava je zaključena.
Nakon što je rasprava zaključena, Vlada je podnijela amandmane. Sukladno čl. 199. Poslovnika o ovako podnesenim amandmanima mora se složiti većina nazočnih zastupnika.
Stoga dajem na glasovanje prijedlog da se provede rasprava o amandmanima Vlade RH.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da smo jednoglasno sa 109 glasova za odlučili provesti raspravu o amandmanima Vlade RH.
Sada bih molio predstavnika predlagatelja da obrazloži podnesene amandmane. S nam je poštovani Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu uprave.
Izvolite državni tajniče.

Nekić, Darko
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Možete obrazložiti sva četiri amandmana, onda ćemo otvoriti raspravu, pa nakon toga glasovati za svaki pojedinačno.

Nekić, Darko
Zahvaljujem.
Amandman 1 u čl. 26., st. 2. mijenja se i glasi: video nadzorom mogu biti obuhvaćene prostorije, dijelovi prostorija, vanjska površina objekta, kao i unutarnji prostor u sredstvima javnog prometa, a čije je nadzor nužan radi postizanja svrhe iz stavka 1. ovoga članka.
U čl. 26., st. 2. dodane su riječi: kao i unutarnji prostor u sredstvima javnog prometa s namjerom da se obuhvate i sredstva javnoga prometa kojima se obavlja javni prijevoz putnika, radi sigurnosti i zaštite putnika i imovine, a i samog voznog osoblja.
Amandman 2 u čl. 30., st. 1. mijenja se i glasi: Obrada osobnih podataka zaposlenika putem sustava video nadzora može se provoditi samo ako su uz uvjete utvrđene ovim Zakonom ispunjeni i uvjeti utvrđeni propisima koji reguliraju zaštitu na radu i ako su zaposlenici bili na primjeren način unaprijed obaviješteni o takvoj mjeri i ako je poslodavac informirao zaposlenike prije donošenja odluke o postavljanju sustava video nadzora.
Obrazloženje. u čl. 30., st. 1. riječ pojedinačno zamijenjena je riječima na primjeren način iz razloga što bi navedena riječ mogla dovesti do mogućeg različitog tumačenja zbog postojanja različitih poslovnih procesa koji zahtijevaju različite načine obavijesti upućene zaposlenicima.
Amandman 3, čl. 56. mijenja se i glasi: Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti osobnih podataka, Uredba o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka i Uredba o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka.
Obrazloženje. Radi činjenice bitno kraćeg razdoblja između donošenja ovoga Zakona i njegovog stupanja na snagu 25. svibnja 2018. godine od prvotno očekivanog, te u svrhu pojednostavljenja složene pravne situacije koja bi nastala prihvaćanjem prijelaznih i završnih odredbi u predloženom obliku, potrebno je propisati stupanje na snagu Zakona u cijelosti 25. svibnja 2018. godine.
Tim danom prestao bi važiti sada važeći Zakon o zaštiti osobnih podataka i podzakonski propisi doneseni temeljem tog zakona. I amandman 4. članak 57. mijenja se i glasi. U starijoj verziji je bilo: „Ovaj zakon objaviti će se u narodnim novinama, stupa na snagu 25. svibnja 2018. godine.“.
Obrazloženje, radi činjenice bitno kraćeg razdoblja između donošenja ovoga zakona i njegovog stupanja na snagu 25. svibnja 2018. od prvotno očekivanog, te u svrhu pojednostavljenja složene pravne situacije koja bi nastala prihvaćenjem prijelaznih i završnih odredbi u predloženom obliku potrebno je propisati stupanje na snagu zakona u cijelosti 25. svibnja 2018. godine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnom tajniku.
Otvaram sada raspravu o amandmanima Vlade.
Slobodno se sjednite, javlja li se netko za riječ.
Ako ne onda prelazimo na glasovanje.
Pa dajem na glasovanje 1. amandman Vlade, molim vas glasujmo.
Utvrđujem da je većinom glasova 101 za, 0 suzdržanih i 4 protiv prihvaćen 1. amandman Vlade te on postaje sastavni dio Konačnog prijedloga Zakona.
Dajem na glasovanje drugi amandman Vlade.
Molim vas glasujmo.
Utvrđujem da smo većinom glasova 82 za i 21 protiv prihvatili 2. amandman Vlade te on postaje sastavni dio Konačnog prijedloga Zakona.
Idemo na amandman br. 3. isto tako Vlade.
Molim glasujmo.
I ovaj amandman dobio je većinu glasova 100 za, 2 protiv. Tako da je prihvaćen i postaje sastavni dio Konačnog prijedloga Zakona.
I zadnji 4. amandman Vlade.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da smo prihvatili i ovaj amandman većinom glasova, 99 za, 2 protiv i 4. amandman Vlade postaje sastavni dio Konačnog prijedloga Zakona.
Sada prelazimo na odlučivanje o ostalim podnesenim amandmanima koji su podnijeli odbor za zakonodavstvo, Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika HNS Liberalni demokrati, Klub zastupnika MOST-a nezavisnih lista, zastupnica Ivana Ninčević-Lesanrdirć, Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a.
Pregled amandmana dostavljen vam je elektronskim putem. Molim ponovno predstavnika predlagatelja poštovanog Darka Nekića državnog tajnika u Ministarstvu uprave da se očituje o podnesenim amandmanima.
1. amandman je zastupnice Ivane Ninčević-Lesandrić.
Izvolite.

Nekić, Darko
Hvala.
Vlada ne prihvaća amandman.
Člankom 83. stavkom 7. opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da svaka država članica može utvrditi pravila mogu li se i u kojoj mjeri tijelima javne vlasti u toj državi članici izreći upravne novčane kazne.
Sukladno tom članku opće uredbe, ovim zakonom tijela javne vlasti izuzeta su od izricanja upravnih novčanih kazni ali ne i od obveze provedbe opće uredbe o zaštiti podataka kao ni od izricanja svih ostalih mjera propisanih ovom uredbom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje izvolite zastupnice.

Ninčević-Lesandrić, Ivana (MOST)
Dakle vi ste u svom obrazloženju odbijanja amandmana pročitali stavak 7. Opće uredbe o zaštiti podataka članka 83. koji istina kaže da svaka država članica može utvrditi pravila mogu li se i u kojoj mjeri tijelima javne vlasti u toj državi članici izreći upravne novčane kazne.
I vi ste odlučili da ćete ih izuzeti od toga a da ćete kazniti poduzetnike. Mi smatramo da ne bi smjelo postojati izuzeće zato što ovom odlukom odbijanja ovog amandmana vi zapravo dajete poruku građanima da u ovoj državi ipak postoje osobe, odnosno funkcije koje neće biti kažnjene ukoliko zloupotrjebljavaju podatke, osobne podatke koje zapravo se trebaju štiti ovim zakonom.
Smatram da također moram spomenuti da kako ste rekli da upravo novčana kazna izriče protiv pravne osobe sa javnim ovlastima ili protiv pravne osobe koja obavlja javnu službu izrečena upravno novčana kazna ne smije ugroziti obavljanje takve javne ovlasti ili javne službe.
Pa dobro recite mi zašto onda takav položaj nisu imala mala i srednja poduzeća, udruge i drugi pravni subjekti kojima također novčana kazna može ugroziti njihovo poslovanje. Jednostavno nije u redu i nije od vas kao predstavnika Vlade u redu da ne izjednačavate poduzetnike i tijela javne vlasti koje nećete kažnjavati ukoliko zloupotrjebljavaju podatke a poduzetnike hoćete.
Smatram da smo imali znači kako kaže i u Uredbi članak 83. imali ste tu mogućnost da ih izjednačite a vi ste odbili i to jednostavno nije u redu prema poduzetnicima i svim ostalima koji pune državni proračun.
Hvala.
Tražim glasovanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Glasujmo o amandmanu koji Vlada ne prihvaća.
Utvrđujem da amandman nije dobio potreban broj glasova.
Pa idemo na amandman br. 2. Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman.
Predloženi način izbora ravnatelja i zamjenika ravnatelja u dovoljnoj je mjeri transparentan i ni na koji način ne dovodi u pitanje samostalnost i neovisnost agencije kao nadzornog tijela kao ni ovlasti Hrvatskoga sabora da odlučuje o izboru ravnatelja i zamjenika ravnatelja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Podolnjak.
Izvolite.

Podolnjak, Robert (MOST)
Zahvaljujem.
Našim amandmanom na članak 7. stavak 3. predložili smo da ravnatelja i zamjenika ravnatelja Hrvatski sabor bira na prijedlog nadležnog radnog tijela Hrvatskoga sabora. I da se čitav postupak izbora ravnatelja i njegova zamjenika odvija unutar Hrvatskog sabora.
Obzirom da se radi o samostalnom i neovisnom tijelu, nema nikakve logike da u tom procesu sudjeluje Vlada i da ona je ta koja predlaže ravnatelja i zamjenika.
Po uzoru na neke druge samostalne i neovisne institucije, dakle imamo i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, imamo povjerenika za informiranje, u svim slučajevima postupak se provodi unutar Hrvatskog sabora i to je ono što predlažemo amandmanom, dakle tražimo glasovanje o amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Glasujmo i o ovome amandmanu koji Vlada ne prihvaća.
Utvrđujem da amandman nije potreban broj glasova.
Treći amandman je onaj Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman.
Predlagatelj predlaže amandman kako bi imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja agencije bilo neovisno o ciklusu parlamentarnih izbora.
Međutim, imajući u vidu da su zadnji parlamentarni izbori održani 2016. godine a izbor ravnatelja i zamjenika ravnatelja treba izvršiti 2018. godine, ne postoji veza između trenutka parlamentarnih izbora i izbora ravnatelja i zamjenika ravnatelja. Opća uredba kaže da ne može biti kraći mandat od 4 godine.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje, kolegice Mrak-Taritaš, izvolite

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora.
Dakle, riječ je o jednom amandmanu kojim se je očekivala jedna dobra volja Vlade, ja ne bih rekla samo dobra volja nego dobre prakse EU-a.
Dakle ovaj zakon o kojem ćemo danas odlučivati, ne donosimo za jedan mandat. A uobičajena je praksa koja je u zemljama EU-a da se ravnatelji ovakvih agencija zaista imenuju na 5 godina. I činilo se da bi trebalo zaista prihvatiti nekakvu dobru praksu drugih članica EU-a, pokazati iskorak, no međutim očito nema još uvijek spremnosti za to, pa molim glasanje o ovom amandmanu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Glasajmo o amandmanu koji Vlada ne prihvaća.
Amandman nije dobio potreban broj glasova.
Sada je na redu amandman broj 4., Kluba zastupnika SDP-a.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman.
Predloženim amandmanom predlaže se upravljanje nadzornim tijelom povjeriti kolegijalno tijelo od 5 članova odnosno vijeću od kojeg je jedan predsjednik vijeća te se propisuje način izbora članova tog kolegijalnog tijela trajanje mandata i mogućnost ponovnog izbora.
U obrazloženju kao razlog za podnošenje tog amandmana ističe se primjer drugih sličnih tijela i to Agencije za tržišno natjecanje i Agencije za elektroničke medije.
Međutim naveden agencije su pravne osobe s javnim ovlastima dok prema ovom zakonu Agencija za zaštitu osobnih podataka mijenja status, iz pravne osobe s javnim ovlastim postaje neovisno državno tijelo. Samostalno i neovisno u svom radu.
Osim toga, a u skladu sa uobičajenom praksom u RH, državnim tijelom upravlja čelnik tijela imenovan kao pojedinac a ne kolegijalno tijelo. Navodimo primjer pučkog pravobranitelja i povjerenika za informiranje.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grbin, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, iz vašeg obrazloženja upravo i proizlazi potreba da ovom novom agencijom upravlja kolektivno tijelo.
Naime, Agencija za zaštitu osobnih podataka imat će veće ovlasti nego što ima Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ili nego što ima Agencija za elektroničke medije.
Dakle, tamo smo se odlučili na kolektivno tijelo upravo kako bi zaštitili prava građana pod čijim pravima u svojem radu te dvije agencije odlučuju.
Ja vam moram podsjetiti iako sam siguran da vi to dobro znate, da će ova agencija moći izricati kazne u iznosu od 20 000 milijuna eura. Ponovit ću još jednom da svima bude jasno, 20 milijuna eura.
Ja ne znam dali u hrvatskom pravnom pretku postoji druga agencija koja može izreći takvu kaznu ili je takva kazna u Hrvatskoj ikada izrečena.
I mi izricanje takve kazne povjeravamo jednoj jedinoj osobi. Za mene je to osobno neprihvatljivo a također ovim smo amandmanom ponovno imajući u vidu važnost ovoga tijela, predvidjeli i drugi, po nama puno bolji način izbora zbog čega naravno, inzistiramo na glasovanju o ovom amandmanu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pristupimo onda glasovanju o ovom amandmanu koji Vlada ne prihvaća.
Amandman nije dobio potreban broj glasova.
Izvolite, kolega Grbin.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
S obzirom da smo imali amandmani koji su direktno vezani na ovaj, povlačimo amandmane 2. do 8. i 10. do 12. Kluba zastupnika SDP-a.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
5., 7., 10., 11. i 12.
Hvala vam.
Onda idemo na amandman broj 6 Odbora za zakonodavstvo.

Nekić, Darko
Vlada prihvaća ovaj amandman.
Prihvaćanje amandmana predlaže se zbog dodatne odredbe kojom se u općenitom smislu poziva na određenu…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne morate objašnjavati ako prihvaćate amandman.
Hvala vam, taj amandman postaje sastavni dio zakona.
Idemo na osmi amandman Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista, izvolite.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća ovaj amandman.
Predloženi postupak razrješenja ravnatelja i zamjenika ravnatelja u dovoljnoj je mjeri transparentan i ni na koji način ne dovodi u pitanje samostalnost i neovisnost agencije kao nadzornog tijela kao ni ovlasti Hrvatskog sabora da odlučuje o razrješenju ravnatelja i zamjenika ravnatelja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Podolnjak, izvolite.

Podolnjak, Robert (MOST)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
U skladu sa ranijim amandmanom koje smo podnijeli na članak 7., i ovaj amandman ide u smjeru očuvanja samostalnosti i neovisnosti ravnatelja agencije.
Naime, logično je da i postupak imenovanja i postupak razrješenja se odvija unutar Hrvatskog sabora. Na kraju, izvješće Agencije se podnosi i Hrvatskom saboru.
Po našem prijedlogu postupak za razrješenje ravnatelja i njegova zamjenika pokrenuo bi se na prijedlog matičnog radnog tijela Hrvatskog sabora. Dakle, ono koje će raspravljati izvješće, ukoliko bi ono ocijenilo izvješće nepovoljnim, tada bi moglo pokrenuti postupak razrješenja. Zašto Vlada? Zašto Vlada? Ako se izvješće prihvaća ili ne prihvaća u Hrvatskom saboru, zašto Vlada RH? Na koji način bi to doprinijelo jačanju samostalnosti i neovisnosti tog tijela? Po našem mišljenju, nikako. Upravo bi Vladu trebalo maknuti iz tog procesa. Zašto zazivati od toga da nadležno radno tijelo koje će raspravljati kao matično radno tijelo o izvješću ravnatelja, zašto ne bi imalo tu ovlast da pokrene postupak razrješenje? Nama je to puno logičnije rješenje, nego da taj postupak inicira Vlada RH i zato tražimo da se glasuje o predloženom amandmanu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Glasujmo onda o predloženom amandmanu koji Vlada ne prihvaća.
Utvrđujem da amandman nije dobio potreban broj glasova.
Amandman broj 9 Odbora za zakonodavstvo.

Nekić, Darko
Vlada prihvaća ovaj amandman, ali uz ispravak jedne greške jer se u njemu spominje Zakon o državnim dužnosnicima, a u Zakonu to nigdje ne stoji, već Zakon o državnim službenicima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje Odbora za zakonodavstvo.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Prihvaćamo ovakvo obrazloženje i odustajemo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Onda amandman postaje dio Zakona u sadržaju kako ga je predložio predlagatelj.
Idemo onda na, odnosno predsjednik Vlade.
Klub zastupnika SDP-a 10, Klub zastupnika SDP-a 11, Klub zastupnika SDP-a 12, od toga smo odustali.
Zahvaljujem još jednom, pa idemo sada na amandman broj 13 Kluba zastupnika SDP-a.
Izvolite.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman iz razloga obrazloženja neprihvaćanja amandmana na čl. 7. Konačnog prijedloga Zakon o provedbi opće uredbe o kojem sam već govorio.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grbin, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Uvaženi kolega državni tajnije je, čini mi se, krivo obrazloženje čitao. Ovdje se radi o amandmanu na čl. 47. gdje predlažemo brisanje čl.
…/Upadica predsjednik: Nije, članak 13./…
To bi trebao biti amandman 9.
.../Upadica: ne čuje se./...
Ali amandman 9. po redu kako smo ga mi predložili je onaj.
.../Upadica: ne čuje se./...
Ne, ne, ali amandman 9. kako ga je predložio klub zastupnika. Dakle, mi imamo popis amandmana kako smo ga predložili u našem dokumentu. Naš 9. amandman je amandman na čl. 47.
.../Upadica: ne čuje se./...
Dobro, onda je amandman koji je ostao čl. 47, a ovaj amandman je povučen.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Idemo sada na amandman broj 14 Odbora za zakonodavstvo.

Nekić, Darko
Vlada prihvaća amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Postaje sastavni dio Zakona.
Amandman broj 15 Kluba zastupnika HNS-a.

Nekić, Darko
Vlada prihvaća amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I on postaje sastavni dio Zakona.
Amandman broj 16 istog kluba zastupnika.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća ovaj amandman.
Naime, predložena odredba ne bi osigurala sigurnost ispitanika u dovoljnoj mjeri. Također upitna je i njezina svrhovitost u odnosu na osiguravatelja. Naime, propisivanjem obveze provedbe procjene učinka na zaštitu podataka i postupka prethodnog savjetovanja s nadzornim tijelom ne znači da će rezultat provedbe navedenih postupaka biti davanje dopuštenja nadzornog tijela osiguravateljima za obradu takve vrste podataka u svrhu sklapanja ugovora o životnom osiguranju.
Vlada nije zabranila obradu osobnih podataka koji se odnose na zdravlje, već smo sukladno čl. 9., st. 1. i 2. Uredbe ostavili svakom pojedincu mogućnost da sam odluči da li će dozvoliti obradu svojih osobnih podataka o zdravlju. A Uredba se neposredno primjenjuje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje, poštovana kolegica Puh.
Izvolite.

Puh, Marija (HNS)
.../Govornik nije uključen, ne čuje se./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem, pa idemo na amandman br. 17 Odbora za zakonodavstvo.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman.
Svrha odredbe čl. 32., st. 2. je isticanje obveze provedbe procjene učinka na zaštitu podataka sukladno čl. 35. opće uredbe o zaštiti podataka uvijek kada se obrada osobnih podataka obavlja putem video nadzora javnih površina. Navedeno je potrebno radi sprečavanja mogućnosti primjene video nadzora javnih površina bez prethodno provedenog postupka procjene učinka na zaštitu podataka, a procjena je obvezna po Općoj uredbi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolegice Jelkovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Odustajemo zbog navedenog obrazloženja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Idemo na amandman broj 18 Kluba zastupnika HNS-a.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman.
Zakon o pravnim posljedicama osude kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji propisuje ustrojstvo i ovlasti za vođenje kaznene evidencije, te dostupnost, davanje i brisanje podataka iz kaznene evidencije kao i međunarodnu razmjenu podataka iz kaznene evidencije. Tim zakonom je propisano koja državna tijela imaju neposredan uvid u kaznenu evidenciju i koja na svoj zahtjev imaju pravo dobiti podatke iz kaznene evidencije, a podaci se smiju upotrebljavati samo u svrhu za koju su izdani.
Dakle, nije potrebno ovim Zakonom urediti obradu osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim očitovanje.
Kolegice Puh, izvolite.

Puh, Marija (HNS)
Povlačimo amandman.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Idemo na amandman broj 19 Kluba zastupnika SDP-a.
.../Upadica: ne čuje se./...
I taj je povučen, hvala vam.
Onda idemo na 20. amandman Odbora za zakonodavstvo.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman.
Svrha odredbe u čl. 40., st. 5. je spriječiti nadzirane osobe da ulažu primjedbe na zapisnik o provedenom nadzoru po isteku propisanog roka od 15 dana iz stavka 4. istoga članka te na taj način onemogućuju nadzorno tijelo u daljnjem postupanju i dovršenju postupka nadzora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Povlačimo zbog navedenog obrazloženja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Idemo na amandman broj 21. istog odbora.

Nekić, Darko
Vladane prihvaća navedeni amandman.
Svrha djela odredbe kojeg se predlaže brisati je posebno isticanje činjenice da nadzorno tijelo provodi nadzor i nad tijelima javne vlasti u provedbi kojeg tim tijelima izriče sve vrste mjera za čije je izricanje nadzorno tijelo ovlašteno sukladno općoj uredbi izuzev upravnih novčanih kazni.
Tijela javne vlasti financiraju se iz državnog proračuna pa bi plaćanje upravne novčane kaznene u njihovom slučaju predstavljalo prelijevanje proračunskih sredstava iz jedne proračunske stavke u drugu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Očitovanje, kolegice Jelkovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Iz navedena obrazloženja, odustajem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Idemo sada na amandman Kluba zastupnika SDP-a broj 22.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman.
Sukladno općoj uredbi o zaštiti podataka kojom je propisano da svaka država članica može utvrditi pravila, mogu li se i u kojoj mjeri tijelima javne vlasti ili tijelima s poslovnim nastanom u toj državi članici izreći upravne novčane kazne.
Ovim zakonom se propisuje isključenje izricanja upravnih novčanih kazni tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te jedinicama lokalne i područne odnosno regionalne samouprave.
Izricanje upravnih novčanih kazni u svakom pojedinačnom slučaju za kršenje određenih odredbama opće uredbe, mora biti učinkovito, proporcionalno i odvraćajuće.
Međutim kažnjavanjem tijela javne vlasti izricanje upravnih novčanih kazni tijelima javne vlasti, ne bi se postigla svrha kažnjavanja s obzirom na to se sredstva za rad tih tijela osiguravaju u državnom proračunu.
Dakle naplata upravne novčane kazne u tijela javne vlasti predstavljala bi samo prelijevanje proračunskih sredstava iz jedne proračunske stavke u drugu.
Navedeno ne znači da su tijela javne vlasti izuzeta od izricanja svih ostalih mjera propisanih općom uredbom a koje nadzorno tijelo izriče u obavljanju istražnih, korektivnih i savjetodavnih ovlasti utvrđenih ovom uredbom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grbin, izvolite.

Grbin, Peđa (SDP)
Poštovani kolega državni tajniče, kao što i sami siguran sam znate, za početak postoje pravne osobe sa javnim ovlastima koje nemaju odnosno ne ostvaruju prihode iz državnog proračuna.
Jedna od tih je primjerice d.o.o., Hrvatska kontrola zračne plovidbe. To tijelo koje prikuplja osobne podatke, primjerice će biti izuzeto od plaćanja upravnih kazni iako svojim radom djeluje na tržištu i od prihoda s tržišta ostvaruje dobit od koje financira svoje djelovanje. Dakle ova tvrdnja ne stoji.
Nadalje, opet npr. u to d.o.o. vidimo kako se nejednak položaj dovode, ono o čemu je govorila moja kolega Ninčević-Lesandrić, dovode se u različiti položaj privatni poduzetnici u odnosu na one poduzetnike koji su u vlasništvu RH.
Nadalje, nije točno da se jedinice lokalne samouprave financiraju iz državnog proračuna, one se financiraju iz vlastitih proračuna a također u svojem sastavu imaju čitav niz pravnih osoba sa javnim ovlastima na koje se ove upravne kazne neće primjenjivati.
Dakle, točno je da je ova uredba ostavila mogućnost državi da sam donese odluku na koji način će kažnjavati, međutim mi vam ukazujem, govorilo o tome tijekom rasprave i ponovit ćemo i sada.
Bez učinkovite kazne teško je bilokoga natjerati da provodi određeni propis pogotovo kada je taj propis ovak kompliciran i zahtjevan kao što je ovaj.
Naravno tražimo glasovanje o ovom amandmanu i ponovno napominjemo budući da ni naši prethodni amandmani nisu usvojeni, da Klub zastupnika SDP-a neće moći podržati donošenje ovog zakona.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sad još jedno pitanje, svi ostali amandmani vaši onda su povučeni?
Hvala vam.
Glasujmo sada onda o ovom amandmanu koji Vlada nije prihvatila.
Utvrđujem da amandman nije dobio potreban broj glasova.
Idemo sada na amandman broj 23., to je i zadnji o kojem ćemo glasovati zastupnice Ivane Ninčević-Lesandrić, izvolite.

Nekić, Darko
Vlada ne prihvaća navedeni amandman sa istim obrazloženjem kao i kod prethodnog amandmana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Molim očitovanje.

Ninčević-Lesandrić, Ivana (MOST)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Naime ovaj amandman je usko vezan sa već prethodni i opet ću naglasiti da ste vi kao Vlada imali mogućnost jednako kažnjavati i poduzetnike i tijela javne vlasti, vi ste odlučili to ne izjednačiti, poduzetnike kazniti a poslat poruku građanima da ipak postoje u ovoj državi osobe koje mogu raditi što hoće a za to neće biti kažnjavane.
Tražim glasovanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Glasujmo onda i o ovom amandmanu koji Vlada ne prihvaća.
Utvrđujem da amandman nije dobio potreban broj glasova.
Idemo sada na glasovanje o Konačnom prijedlogu Zakona o provedbi opće o zaštiti podataka.
Molim vas, glasujmo.
Utvrđujem da smo većinom glasova 78 za, 28 suzdržanih i 6 glasova protiv donijeli Zakon o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka zajedno sa prihvaćenim amandmanima.
PDF