Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: IX, sjednica: 5

PDF

40

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, prvo čitanje, P.Z.E. br. 182
29.09.2017.

Brkić, Milijan (HDZ)
Prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, prvo čitanje, P.Z.E. broj 182

Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode.
Pozivam državnog tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike gospodina Milu Horvata da nam da dodatno obrazloženje prijedloga zakona.
Izvolite.

Horvat, Mile (SDSS)
Zahvaljujem se potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici, ja ću vam u ime Ministarstva zaštite okoliša i energetike predstaviti razloge zbog čega idemo u ovaj prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša.
Naime izmjenama i dopunama zakona pristupilo se isključivo zbog zaprimljenih eu-pilota i povrede prava EU-a. naime, najveći dio odredaba predmetnih direktiva i uredbe, već je preneseno u hrvatsko zakonodavstvo te se ovim zakonom odnosno ovim izmjenama zakona provodi samo dodatno usklađivanje i prijenos preostalih odredbi koje smo kao država dužni implementirati u domicilno zakonodavstvo.
Ovdje napominjem da je svaki pilot je i moguća penalizacija odnosno prethodno i tužba RH pred Međunarodnim sudom zbog povrede prava EU-a. Zakonom se u pravni poredak RH radi dodatnog usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a unose odredbe 4 direktive EU-a i 1 uredbe.
Ja ću nekoliko rečenica o svakoj od ovih uredbi reći da bi bilo jasnije o čemu se ovdje radi. Prva direktiva koja se unosi ovim izmjenama i dopunama zakona u naše zakonodavstvo je Direktiva broj 52/2014 i ona regulira procjenu utjecaja određenih javnih i privatnih objekata na okoliš. Ovom direktivom se preciznije uređuje postojeća definicija i koraci u postupku procjene, propisuje se nadležnost u pojedinom slučaju mogućeg sukoba interesa, propisuje se mogućnost produljenja roka za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene, definira se obveza izrade obrazloženja određene odluke u rješenje i konkretnije se informiranje lokalne zajednice o mogućoj odluci u rješenju.
Prema postojećem rješenju, reći ću da je prije ishođenja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za realizaciju projekta provodio se postupak procjena utjecaja na okoliš, stručna podloga je bila uglavnom studija.
Ili ocjena o potrebi procjeni, tada je stručna podloga bila elaborat. Za zahvate, navedeni u uredbi, primjerice, ako se radila procjena za navodnjavanje površina od nekih 5000 hektara i više, onda se radila procjena, a za navodnjavanje površina, oko prostorno 2000 hektara i više se tražila ocjena. Postupci procjene i ocjene prije donošenja odluke uključuje informiranje i sudjelovanje javnosti, stručnu ocjenu, sudjelovanje jedinica regionalne i lokalne uprave.
Nadležnost u provedbi postupka je na državnom i županijskoj razini. Postupci su po sadašnjem rješenju, usklađeni s odredbama odgovarajuće direktive, što je uvjet za odobravanje sredstava iz europskih fondova. Druga direktiva broj 30 od 2013. regulira sigurnost odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti. Pa je tom direktivom, jasnije se dopunjuje sadržaj plana intervencije u dijelu koji se odnosi na odabrane objekte i povezanu infrastrukturu, jasnije se propisuju postupci mjere za smanjenje štete u morskom okolišu, otklanjanje posljedica šteta u okolišu.
I propisuju se obveze relevantnim operatorima ili vlasnicima i nositeljima odobrenja odobrenih objekata. Prema postojećoj zakonskoj regulativi, obveza RH je osiguravanje i izrada državnog plana intervencija, kod iznenadnih onečišćenja mora. Trenutno prema važećim propisima reguliran je sadržaj i način donošenja plana intervencija, kod iznenadnih onečišćenja mora kao i mehanizam međusobne suradnje s državama koje bi mogle biti pogođene iznenadnim onečišćenjem mora.
Državni plan intervencije i planovi koji su dužni izraditi operatori odobalnih objekata za istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, tzv. unutrašnji planovi, međusobno moraju biti usklađeni. Direktiva 75 od 2010. regulira integrirano sprječavanje i kontrolu onečišćenja. I to ugl. radi, ona se unosi radi zahtjeva EU pilota. Dodatno se uređuju odredbe kojima se reguliraju obveze i postupanju regulatora po pitanju okolišne dozvole.
Dodatno se uređuje sadržaj zahtjeve i okolišne dozvole, dodatno se uređuje način i rok razmatranja okolišne dozvole po službenoj dužnosti, te u području prekograničnog utjecaja, misija, postrojenja i prekograničnog sudjelovanja, jer se produljuje rok sa 5 na 10 godina i definira se koordiniran inspekcijski nadzor. Direktivom 35 od 2004. godine se rješava sprječavanje, otklanjanje štete u okolišu. I onda se također unosi u naše zakonodavstvo radi zahtjeva EU pilota.
Uređuju se pojmovi, odgovornost operatera za štetu o okolišu i prijeteći opasnost na zaštićenim vrstama ili prirodnim staništima. Pobliže se propisuje djelovanje na otklanjanje štete u okolišu, vrste troškove za koje su operateri odgovorni, način osiguravanja sredstava za otklanjanje prijeteće opasnosti i štete u okolišu, te način prijave štete u okolišu.
Uredba 1628 od 2016. godine odnosi se na ograničenje emisija plinovitih i krutih onečišćavajući stvari, i homologaciju tima za motore s unutarnjem izgorijevanjem za necestovne pokretne strojeve, u ovom dijelu, Uredbe propisuje se prekršajne odredbe za pravne i fizičke osobe tijekom postupka homologacije. Naime, homologacija vozila odnosno, dijelova sklopova i uređaja vozila je ispitivanje i utvrđivanje sukladnosti ispitivanih dijelova, npr. motora sa unutrašnjim izgorijevanjem prema EU propisima koji se odnose na ispitivani dio i na određenu kategoriju vozila.
Konačno, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i javnošću o prijedloga zakona proveden je u razdoblju od 18.5 do 16.6.2017. godine putem internetske stranice e-savjetovanja na središnjem državnom portalu ministarstva. Tijekom savjetovanja zaprimljeni su primjedbe i prijedlozi koji su se najvećim dijelom se odnosi na onaj dio zakona koji nije predmet ovih izmjena i dopuna, odnosno, na način kako je u zakonu određeno područje ovlašćivanja, znači odnosilo se na izrađivače elaborata i područno informiranje i sudjelovanja javnosti.
Predmetne primjedbe i prijedloge, primljeni su na znanje i uzeti će se u obzir kod sljedeće izmjene zakona. Naime, u pripremi je novi, cjeloviti Zakon o zaštiti okoliša i ove primjedbe koje smo primili preko e-savjetovanja, od zainteresirane javnosti će biti u svakom slučaju osnova kad se bude razmišljalo i kad se bude razmatralo o donošenju cjelovitih izmjena Zakona o zaštiti okoliša. Zaključno, može se reći da se donošenjem ovog zakona rješava pitanja potpune usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, otklanjaju se prepreke, eksante, horizontalni uvjeti za sve projekte uglavnom.
Za rješavanje sredstava iz EU fondova za buduća razdoblja planirano operativnim programom konkurentnosti kohezije 2014. i 2020. te se izbjegava podnošenje eventualnih tužbenih postupaka od strane Europske komisije protiv RH. Dakle, to su osnovni razlozi zbog čega smo ovog trenutka išli u ovaj obim zahvata u izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša. I na kraju, za prevođenje ovih izmjena nema dodatnih opterećenja za državni proračun.
Hvala.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem državnom tajniku gospodinu Mili Horvatu, imamo jednu repliku. Poštovani kolega Miro Bulj.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Ovdje govorimo tajniče o zaštiti okoliša, o studijama utjecaja na okoliš, o direktivi EU, pa je malo čudno da baš kad govorimo o direktivama EU, termoelektrane, koje su u Europi neisplative, neodržive i koje su 2014. samo ih je 30 uništeno, da ih sad baš gradimo na, u raspravi je, ne znam u utorak je bio sastanak, možda vi imate informaciju, tj. povjerenstvo za odlučivanje o Studiji utjecaja na okoliš, bila je i termoelektrana Peruča na najčišćem bazenu pitke vode, znači najvećem, ne u Hrvatskoj nego u ovom dijelu Europe, rijeka Cetina koja 70% srednje Dalmacije koristi tu vodu kao pitku vodu odjednom se pojavio privatni projekt i to od koga, od supruge, vlasnik je Projekta Vis Viva suprug od ministrice vanjskih poslova. Govorilo se o Vis Viva projektu ali govorilo se o reverzibilnoj odjednom se pojavila termoelektrana, odjedanput tribaju dimnjaci od 100m u toj ekološkoj oazi. Naravno tu vidimo i u govore nekih plinarskih društava sa Rusina jel ne znaju gdje će s plinom, nemaju potrošača, napravili su do Splita i sitili se TE na rijeci Cetine.
Kakav je vaš stav i da li imate informacije da li je bila na povjerenstvu TE Peruča za Studij utjecaja na okoliš tj. cijeli Projekt Vis Viva koji je eklatantan primjer sukoba interesa nezapamćen u RH.
Hvala lijepo.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem kolegi Bulju na replici.
Odgovor državni tajnik gospodin Mile Horvat.
Izvolite.

Horvat, Mile (SDSS)
Zahvaljujem se.
Uvaženi kolega Bulj, dakle ja neću ovdje ulaziti u cijeli projekat o kojem ste vi ovdje govorilo jer bi to tražilo dosta vremena i dosta činjenica, ja ću se ovdje samo osvrnuti na poziciju Ministarstva zaštite okoliša u cijelom ovom postupku oko procjene utjecaja vezano za objekat Peruća.
Dakle 2016. godine je investitor naručio Studiju o utjecaju na okoliš zahvata TE Peruća, to je bilo negdje krajem 2016., tadašnji ministar gospodin Dobrović imenova povjerenstvo koje će procjenjivati utjecaj na okoliš toga zahvata. Raspisana je krajem 2016. i ja mislim da je objavljena javna rasprava koja je trajala nekih 40, 50 dana. javna rasprava je čak održana i neposrednim kontaktom sa zainteresiranom javnošću na samom prostoru toga objekta i pristiglo je veliki broj primjedbi. Te primjedbe su još uvijek u postupku razmatranja samoga povjerenstva.
I što se tiče Ministarstva zaštite okoliša, ministarstvo još uvijek nije donijelo konačan stav o tome da li se radi o neprihvatljivom ili prihvatljivom utjecaju na okoliš ovog predmetnog objekta.
Dakle povjerenstvo razmatra veliki broj pristiglih primjedbi, zainteresirane javnošću i nije se sastalo, još uvijek se nije sastalo da bi donijelo konačnu odluku.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem na odgovoru gospodinu Mili Horvatu.

Brkić, Milijan (HDZ)
Idemo dalje po dnevnom redu.
Žele li možda izvjestitelji odbora uzeti riječ? Hvala lijepo.
Otvaram raspravu.
U ime Kluba zastupnika Most-a nezavisnih lista poštovani kolega Slaven Dobrović.
Izvolite.

Dobrović, Slaven (MOST)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani državni tajniče i pomoćnica, predstavnici predlagatelja Zakona o zaštiti okoliša, poštovane kolegice i kolege saborski zastupnici.
Dakle čuli smo evo od državnog tajnika da se radi o izmjeni zakona koji su ponukani brojnim hitnim izmjenama, dakle povredama prava, pilotima i da se prijeti da naravno, mogućim financijskim obvezama za RH.
U tom smislu naravno da podržavamo ovu hitnu izmjenu zakona, dakle hitnu i limitiranu samo na ono s čime se odmiču ove prijetnje za RH.
Međutim isto tako čuli smo da postoji veliki broj primjedbi koje su pristigle tijekom javnog savjetovanja. Naravno državni tajnik je obrazložio da sada nema vremena za dakle obradu i promjenu zakona u tom smislu koja je onda najavljena kao sveobuhvatna za neko, nadam se vrlo skoro vrijeme.
Dakle u tom smislu mi ćemo podržati ovaj prijedlog. Ali evo u duhu sveobuhvatnih promjena ja bih rekao nešto što smatram vrlo bitnim. Naime u hrvatskom strukovnom nazivlju vezanom za okoliš već nekoliko desetljeća koegzistiraju pojmovi zagađenje, onečišćenje, odnosno zagađivalo, onečišćivalo.
To nisu istoznačnice jer zagađenje je unošenje neke strane tvari ili energije u postojanom obliku u okoliš na način da uzrokuje izravnu štetu na okoliš, dijelove prirode, živa bića, ljudsko zdravlje. Dakle uzrokuje štetu.
Onečišćenje je prisutnost neke strane tvari, dakle u ovom slučaju onečišćivala u okoliš na način da se ne stvara izravna šteta dakle za zdravlje ljudi, drugih živih organizama. Dakle tu postoji onda zakonski određena dopuštena prisutnost onečišćivala, odnosno maksimalna dozvoljena koncentracija.
Dakle dva su pojma, to uostalom piše i u našim rječnicima, tehnički rječnik Vlatka Dabca još od '70.-te, tehnička enciklopedija autora Velimira …/Govornik se ne razumije./…, tehnički leksikon, leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, dakle svi oni prepoznaju ta dva pojma.
To naravno odgovara i engleskim izvornicima gdje se rabe izrazi contamination, to je onečišćenje i pollution zagađenje.
No, aktualno hrvatsko zakonodavstvo je prilikom prijevoda dakle pripremilo zakonodavni okvir gdje nema razlike u ta dva pojma. I to je sasvim neobično. To je neobično i zbog toga što je doista Hrvatska zemlja u kojoj postoji i akademska zajednica, postoji i struka, postoji industrija, uostalom postoji i praksa da se ta dva pojma razlikuju.
Dakle nestalo je i zagađenje a pollution i conatamination su prevedeni samo onečišćenjem, odnosno zagađivala i onečišćivala postale su isključivo onečišćujuće tvari.
Stoga mislim da je sada kada se priprema ova sveobuhvatna izmjena doista vrijeme da se svrstamo među civilizirane zemlje koje nemaju problema sa pojmovnim shvaćanjem ovog problema.
Dakle u ovome sam ja rekao i u odboru dakle i prihvaćam prijedlog da se to sveobuhvatno raspravi u prijedlogu koji će ići vrlo skoro.
No, moram reći da sam ovu kritiku našao izvrsno argikulirano od naše profesorice, to je profesorica meritus dakle Marija Kaštelan Macan sa fakulteta Kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu dakle koja je mislim 2010., da, 2010. je izdana u časopisu kemija i industrija.
To sam našao i ovom prilikom ću predati evo našim predstavnicima vlasti jer moramo znati da je postojanje akademske zajednice iznimno bogatstvo za društvo a ogromna je tuga i žalost da se to bogatstvo ne koristi. Tako da ja vjerujem da barem što se ovoga tiče da je tomu vrijeme prošlo.
Evo, hvala lijepo.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem poštovanom kolegi Slavenu Dobroviću na ovoj raspravi.
Imamo jednu repliku, poštovani kolega Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Dobroviću, zaštita okoliša treba biti primarno održivi razvoj na području RH.
Ovdje govorimo o direktivama tj., primjerima zakonskih direktiva u naše zakonodavstvo.
Kakav je znači odnos tih zakona koje smo i do sada donosili prema našoj prirodi i okolišu? Pa npr. Plitvička jezera, širenje znači prostora koji je nelegalno, ovoga građevinskoga prostora gdje se rade brojni objekti nelegalno, bez infrastrukture, bez kanalizacije, gdje rade što god hoće pa i ovaj slučaj nasrtaja malo pojasnite znači te termoelektrane koja će ugroziti pitku vodu. Vi ste bili ministar, puno smo oko toga kontaktirali i da nije bilo tih kontakta vjerojatno ništa ne bi mi ni znali, ne bi, vrlo malo bi toga izašlo u javnost jer se to krije od javnosti. Takvi izleti u udare na prirodu kao što je nacionalni park ili najčišća voda, pitka, na području RH kao što je rijeka Cetina.
Zbog čega mi donosimo te zakone kada interesne skupine su direktno povezane iz Vlade, vlasnik projekta je suprug od ministrice vanjskih poslova, potpredsjednice Vlade.
I na moj upit drugoj potpredsjednici Vlade, premijeru Plenkoviću, gospođi Burić vidjeli ste reakciju druge potpredsjednice ministrice Dalić. Evo ovako sam postavio kulturno bio pitanje, rekao si da je to agresija na hrvatski resurs, strateški resurs, vodu koju moramo zaštiti. I uopće na koji način joj pada na pamet tako udarati na to a mi donosimo brojne zakonske izmjene, direktive, naredbe ili kako već ovdje izglasujemo a na terenu je ubiti sasvim drugačije, na terenu svi orlovi, kokošari su se rasporedili da nam unište naš okoliš i naše prostore koji su fantastični.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem kolegi Miri Bulju na replici.
Odgovor kolega Dobrović.
Izvolite.

Dobrović, Slaven (MOST)
Hvala lijepo.
Da, ima razloga za zabrinutost kolega Bulj, zakoni su u principu dobri, oni definitivno načelno jako dobro donose stvari, mi smo sposobni u provedbenom djelu omogućiti neobične stvari kao što je evo, izdavanje građevinskih dozvola u zaštićenom području, bez sudjelovanja same javne ustanove u tom postupku što je nakarada sama po sebi.
Međutim, mislim da mi u Hrvatskoj smo dužni izgraditi društvo gdje dijalog, rasprava, argumenti su ti koji donose prevagu. Dakle, ne trebamo valjda imati na ulici ljude koji će uzvikivati parole nego trebamo moći osigurati dijalog. Dozvoljeno je biti zainteresiran za bilo koji projekt, imate ambicije poslovnoga tipa, međutim isto tako nužno je provesti raspravu i diskusiju dakle, sa zainteresiranom javnošću, sa stručnom javnošću, sa stručnim tijelima koji moraju na koncu pokazati da se ne dešava nikada nijedan projekt koji je doista u suprotnosti sa temeljnim interesima RH.
Hvala lijepo.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem gospodinu Dobroviću na odgovoru na repliku.
Prelazimo na slijedeću raspravu u ime Kluba zastupnika SDP-a poštovani kolega Damir Mateljan.
Izvolite.

Mateljan, Damir (SDP)
Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvaženi državni tajniče, kolegice i kolege.
Pa evo i kolega državni tajnik i kolega Dobrović su objasnili sukus ovoga zakona i štošta pametnije se od toga ne da ni reći, dakle ovaj prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša gotovo, ne gotovo nego isključivo je tu iz razloga kako bi se u njega inkorporiralo 5, odnosno 4 direktive EU-a i jedna uredba.
Dakle radi se o direktivi, o izmjeni direktivi o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, direktivi o sigurnosti od obalnih, naftnih i plinskih djelatnosti, direktivi industrijskim emisijama, direktivi o odgovornosti za okoliš, u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okoliš te uredbe EU o zahtjevima koji se odnose na ograničenje emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari, emulgaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za ne cestovne pokretne strojeve.
A zbog čega se te direktive odnosno ova uredba inkorporiraju u zakon? Iz razloga dakle, kako bi se izbjegnuo podnošenje eventualnih tužbenih postupaka od strane Europske komisije protiv RH te se otklanjaju prepreke za korištenje sredstava iz europskih fondova za buduće razdoblje planirano operativnim programom konkurentnosti kohezija od 2014. do 2020.
Dakle, novim zakonom jasnije se uređuju pojmovi štete u okolišu, djelatnosti opasne za okoliš, vrste izuzeća od odgovornosti te obaveze osiguranja raspoloživih sredstava za naknadu štete.
Nadalje predložena je dopuna sadržaja plana intervencije u djelu koji se odnosu na mjere za smanjenje štete morskom okolišu, te se predloženim izmjenama i dopunama također dodatno uređuju odredbe kojima se reguliraju obaveze i postupanje operatera po pitanju okolišne dozvole, zahtjev i sadržaj okolišne dozvole, odredbe za razmatranje okolišne dozvole po službenoj dužnosti te u području prekograničnog utjecaja emisija postrojenja.
Dakle, također se ovim zakonom u djelu procjene zakona na okoliša u cijelosti ugrađuje uredba odnosno odredbe Direktive 52/2014 o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Klub SDP-a dakle podržat će ovaj prijedlog izmjena i dopuna zakona o okolišu.
Hvala lijepo.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem poštovanom kolegi Damiru Mateljanu na ovoj raspravi.
Prelazimo na slijedeću raspravu u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovani kolega Branko Bačić.
Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Klub zastupnika HDZ-a podržat će Prijedlog zakona o izmjena i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kako smo dobili na klupe. Već je rečeno pa ću ja evo ponoviti da se ovaj zakon donosi kako bi se uskladilo hrvatsko zakonodavstvo odnosno krovni Zakon o zaštiti okoliša u Hrvatskoj sa direktivama EU-a, i zbog zaprimljenih eu-pilota o povredi prava.
Iako su većina ovih direktiva već djelom i implementirane u ovaj zakon koji je donesen 2013. godine kasnije i mijenjan, svejedno pa ostale su još određene odredbe koje su ovim zakonom propisane i kojima se naše zakonodavstvo mora u potpunosti uskladiti sa navedenim direktivama.
Već je bilo rečeno na koje se to bitne odrednice zakona odnosi usklađivanje tih direktiva, pa bi ja izdvojio ono što držim da je važno za istaknuti a odnosi se na postupak utvrđivanja procjene utjecaja na okoliš koja je i sada već dugo vremena propisana našem zakonodavstvu i kad je riječ o studiji utjecaja na okoliš i kad je riječ o procjeni i ocjeni utjecaja na okoliš pojedinog projekta.
Dakle, ovim se zakonom usklađivanjem sa direktivom iz 2014. godine preciznije uređuje postojeća definicija i koraci u postupku same procjene. Ono što je važno istaknuti a možda je dio, tu bi predstavljalo i odgovor na replike koje smo čuli maloprije da se nadležnost za provedbu ovog zakona i provedbu postupka, definira na državnoj odnosno, na županijskoj razini, pa na taj način, jasno u ovisnosti, od nadležnosti tijela i značenju projekta koji se realizira, a čiji rad može imati na određeni način, utjecaj na okoliš, definira, da li taj postupak procjene projekta utjecaj na okoliš donosi državna ili regionalna razina.
Dobro je što se ovim zakonom još dodatno nameće obveza da se prilikom ishođenja odnosno, određivanja o utjecaju pojedinog projekta na okoliš obveza da se uključi lokalna samouprava. Prema tome, temeljem ovog zakona, još će jače biti osluhnut glas i uključuje se jedinica lokalne samouprave, kada se pojedini projekt nalazi na njenom području ili što je najmanje važno, kada pojedini projekt ima utjecaj na prostor i okoliš pojedine jedinice lokalne samouprave iako sami projekt ne realizira na prostoru te jedinice lokalne samouprave.
Druga važna stvar koju bi istaknuo, a to je, usklađivanje sa direktivom o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti. Mi smo u Hrvatskom saboru u 2015. donijeli Zakon o sigurnosti pri iskorištavanju ugljikovodika iz epikontinentalnog pojasa kao i Zakon o sigurnosti obalnih objekata i plinskih djelatnosti, u prvom redu epikontinentalnom pojasu s jedne strane. S druge strane smo prošli tjedan ovdje u Saboru usvojili, odnosno, ratificirali smo protokol na Barcelonsku konvenciju, koji je također govorio o sprječavanju onečišćenja mora od istraživanja u epikontinentalnom pojasu.
A onda bi još dodao da je na tom tragu jučer, čini mi se na sjednici Vlade donesen plan upravljanja, odnosno, plan upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem koji se temelji nad, koji proizlazi iz strategije upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem. Ono što je dobro spomenuti da je obveza RH donijeti strategiju upravljanju morskim okolišem i obalnim područjem. Tako da je donošenjem i te strategije, mnogi upitnici koji se postavljaju ovdje u Hrvatskome saboru i hrvatskoj javnosti kada je u pitanju istraživanja i eksploatacija ugljikovodika, u Jadranskom moru i možda bitniji utjecaj na zaštitu prvenstveno morskog okoliša, istraživanjem i eksplantacijom ugljikovodika bila zatvorena.
Naime, svjedoci smo kako je u proteklih nekoliko godina u hrvatskoj javnosti došlo do podjele o tome da li i na koji način pristupiti istraživanju i eksploataciju ugljikovodika. Zato je dobro da je jučer upravo Vlada donijela program mjera zaštite upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, kao dio akcijskog programa, koji bi trebao prethoditi i propisivati način postupanja RH kad je u pitanju upravljanje morskim okoliša.
Ali to ne znači da se time odustaje, dapače, dužni smo donijeti samu strategiju upravljanja morskim okolišem. Treća bitna stvar koju bi također istaknuo a to je izmjene koje se odnose na postupak ishođenja okolišne dozvole koju mora ishoditi svako postrojenje koje može, čiji rad može donijeti do onečišćenja okoliša. U Hrvatskoj u ovom trenutku ima oko 300 takvih postrojenja koji su trebali iskoristiti okolišnu dozvolu ili koji će u postupku rekonstrukcije samog projekta također morati ishoditi okolišnu dozvolu.
I na ovaj način se također uređuju, ovim se zakonom, odnosno, implementacijom same direktive dodatno određuju odredbe kojima se reguliraju obveze i postupanje operatera, po pitanju okolišne dozvole. Dakle, mi u Klubu HDZ-a podražavamo donošenje samoga zakona, pozdravljamo da se temelj ovog zakona i implementacije direktive jače čuje glas jedinica lokalne i područne samouprave na čijem se području taj zahvat ili je zahvat mogao imati utjecaj na okoliš uključuje u sam postupak izrade procjene utjecaja na okoliš.
S time se i to ću ponoviti itekako želi prije odobravanje dežurnog projekta čuti glas jedinica lokalne samouprave iako jasno je da jedinica lokalne samouprave koja je nadležna za donošenje prostorno planskih dokumenata, već samom tom činjenicom u bitnome određuje postupanje i realizaciju određenih projekata, koji bi mogle, čiji bi rad tih projekata, a kada se realizirao mogao dodatno onečistiti okoliš. Pa u tom smislu evo, pozdravljamo s obzirom da je evo već druga izmjena osnovnog zakona da je ministarstvo najavilo izradu novog zakona.
To je dobro, to pozdravljamo i očekujemo da novi zakon o zaštiti okoliša, dakle, to krovno dokumenta o zaštiti okoliša čim prije dođe ovdje u Hrvatski sabor.
Hvala.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem poštovanom kolegi Branku Bačiću na ovoj raspravi. Imamo jednu repliku poštovani kolega Mladen Madjer.
Izvolite.

Madjer, Mladen (HSS)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolega Bačić jasno da i ovaj zakon donosimo da se prilagodimo direktivama EU. To je normalno. Vi ste u svom izlaganju napomenuli u više navrata jedinica lokalne samouprave. Pa s obzirom da ste spomenuli, mislim da i s obzirom da ste i u vladajućoj stranci, da li ćete urgirati promjenom uredbe Vlade RH, da se naknada za eksploatacija mineralnih sirovina prilagodi isto direktiva EU, odnosno, da se prilagodi naknada kao što je u drugim europskim zemljama.
Da podsjetim jš jedanput da se kreće naknada od 15 do 30% a mi imamo, nažalost, 10% ide naknada. Ja se nadam, da ćete vi uspjeti, da se ta naknada poveća s obzirom da brinete o jedinicama lokalne samouprave, da bi one mogle ta sredstva utrošiti na zaštitu okoliša i pomoći svojim mještanima u pojedinim jedinicama lokalne samouprave.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem kolegi Madjeru na replici.
Odgovor kolega Bačić.
Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolega, vi znate da se to ne definira ovim Zakonom o zaštiti okoliša, nije čak niti u nadležnosti ovog ministarstva nego Ministarstva gospodarstva da to uređuje nekoliko zakona i Zakon o rudarstvu čini mi se, Zakon o iskorištavanju mineralnih sirovina i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
Ja sam već u nekoliko navrata govorio, a možda će o tome biti riječi kada budemo raspravljali ovu točku dnevnog reda koja će doći nakon ovog zakona koji govori o strateškom planiranju. Jedna od bitnih odrednica kada govorimo o iskorištavanju mineralnih sirovina ili istraživanju i eksploataciji ugljikovodika je obveza RH da se u ovom Saboru donese strategija gospodarenja mineralnim sirovinama. Dakle tom strategijom bi se trebalo propisati i ovo što vi govorite, između ostaloga no nju ne treba čekati.
Ja sam kada je vlada Zorana Milanovića krenula sa projektom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu upravo govorio ovo što vi govorite, a to je da je po meni neprihvatljivo nizak postotak naknade za istraživanje mineralnih sirovina u Hrvatskoj koji je prihod jedinice lokalne samouprave i prihod središnje razine, dakle središnje države.
U tom smislu ja se nadam da će Vlada pokrenuti proceduru izmjene zakonske regulative koja će omogućiti da se poveća naknada za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i to u prvom redu rekao bih da raspored tih sredstava bude što je moguće više usmjeren k jedinici lokalne samouprave. To je moj stav i to sam puno puta govorio i ja mislim da RH nema razloga biti jedna od država članica EU koja ima najniži postotak naknade za istraživanje i eksploataciju.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem kolegi Bačiću na odgovoru.
Prelazimo na sljedeću raspravu. U ime Kluba zastupnika HSS-a poštovani kolega Davor Vlaović.
Izvolite.

Vlaović, Davor (HSS)
Hvala potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
U ime kluba HSS-a kažem da ćemo podržati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša jer se ovim prijedlogom zakona RH usklađuje sa europskim zakonodavstvom, točnije implementira ove spomenuti 4 direktive u hrvatsko zakonodavstvo i na taj način dobivamo još jedan dodatni alat u provedbi ovih direktiva kroz ovaj zakon, da štitimo svoj okoliš na korist građana i da pokušamo izbjeći penalizaciju od strane Europske komisije i država. Ali s druge strane sigurno da je uvijek prisutna dilema kako osigurati gospodarski rast i razvoj i štititi okoliš.
Ovim zakonom će se kao što je već rečeno omogućiti jedinice lokalne regionalne samouprave da značajnije utiču na ishođenje okolišnih dozvola, na zaštitu od unosa onečišćujućih tvari u okoliš i ono što je bitno definira se pravo na žalbu protiv izdanih rješenja te način postupanja u postupcima procjene utjecaja preko državnih granica te način informiranja i sudjelovanja javnosti, zainteresirane javnosti u tim postupcima.
Moram ponovno podsjetiti na problem građana grada Slavonskog Broda i okolice jer već 9 godina upozoravamo javnost na problem kvalitete zraka u Slavonskom Brodu i već je dokazano da građani grada Slavonskog Broda i okolice imaju jedan od najnečistijih najlošiju kvalitetu zraka u Hrvatskoj, 9 godina to traje. A evo imamo i zakon i direktive i brojne p osjete ministara, predsjednika, Odbora za zaštitu okoliša, a nikakvih pomaka nema.
Definirano je ovim zakonom i direktivama da se napravi plan intervencija protiv iznenadnih onečišćenja. Ovo nije iznenadno onečišćenje, ono traje već 9 godina pa pitam zbog javnosti, zbog građana Slavonskog Broda ima li Hrvatska plan kako će riješiti problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu i drugim gradovima u Hrvatskoj. čini se da nema.

Brkić, Milijan (HDZ)
Gospodine Vlaoviću, ispričavam se da kažem kolegama. Oprostite kolege iz kluba HDZ-a ja bih vas molio riješite te probleme uz kavu, a nemojte ometati kolegu Vlaovića dok raspravlja. Hvala lijepo.

Vlaović, Davor (HSS)
Hvala potpredsjedniče i ja pozdravljam kolege iz kluba HDZ-a da dođu na kavu na korzo u Slavonski Brod i da tamo osjete ovaj problem pa bi onda vjerojatno bili više zainteresirani za raspravu o ovom problemu.
Naime, jučer je na energetskoj konferenciji u Splitu ruski veleposlanik Anvar Azimov najavio skorašnje rješenje problema zagađenja zraka u Slavonskom Brodu koju uzrokuje rafinerija u susjednom Bosanskom Brodu. Najavio s te energetske konferencije da će se graditi cijev, plinovod kojim će se promijeniti energent u upotrebi u rafineriji i da će na taj način biti riješen problem.
A pitam državnog tajnika, ako ne zna da provjeri da li je to točno. Kada će krenuti gradnja tog plinovoda i da li će to riješiti problem?
Neke stručnjake za ekologiju koje sam konzultirao koji poznaju problematiku rafinerije u Bosanskom Brodu i kompletnu tehnologiju proizvodnje kažu da neće, da će to se vrlo malo odraziti smanjenje onečišćenja, čak govori o apsurdu da plin koji se trebao dovesti kao energent u rafineriju, oni kao nusproizvod imaju u svojoj proizvodnji, da ga već imaju. Zašto bi onda kupovali sami od sebe plin ako ga već u proizvodnji imaju i proizvode? Da li su to količine dostatne ili ne, ne znam, vjerojatno ne ako se planira izgradnja plinovoda. Ali ono što smeta i mene i građane grada Slavonskog Broda da s jedne energetske konferencije ruski veleposlanik šalje ovakvu informaciju, a da grad Slavonski Brod, gradonačelnik, župan i ostali nemaju informaciju da se kreće u izgradnju ovog plinovoda i kojom trasom će ići. Naravno da je županija i općine kroz prostorni plan definirala trasu i da postoji trasa i mogućnost izgradnje A mislim da bi bilo korektno da smo dobili tu informaciju od strane ministra i drugih nadležnih institucija.
I pozivam evo ministra da dođe u grad Slavonski Brod i da objasni građanima što se to planira, kako se planira i koji će to imati utjecaj na kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu. Kaže ovdje da se zainteresirana javnost može obratiti i sa potrebnim informacijama u zaštiti okoliša i podacima o onečišćenju.
Pa već 9 godina govorimo o onečišćenju a evo i zadnji podaci od ove godine govore da je u gradu Slavonskom Brodu koncentracija lebdećih čestica PM10 izmjerena na mjernoj postaji Slavonski Brod 2, prelazi 24-satnu graničnu vrijednost od 50 mikrograma po kubnom metru. I to 23 puta. Na drugoj postaji 35 puta. I sve je to sukladno ovim uredbama propisano ali mi ništa ne poduzimamo.
Da li će konačno građani grada Slavonskog Broda moći živjeti u nadi da će biti rješiv ovaj problem jer osim što imamo zagađeni zrak zbog ovih negativnih konotacija o zagađenom zraku u Slavonskom Brodu i ono malo turist što dođe vrlo se kratko zadržavaju u gradu Slavonskom Brodu i odlaze, ne zadržavaju se duže tamo.
Mladi nam odlaze jer nema radnih mjesta a i oni koji ostaju poboljevaju jer rade se i studije istraživanja o pobolu ciljanih skupina na koje svakako ove onečišćene tvari i djeluju i sigurno da broj osoba oboljelih od karcinoma i drugih bolesti dišnog sustava je u zadnjih godina povećan u gradu Slavonskom Brodu, ta studija se radi ali već prvi pokazatelj govore da je tomu tako. Pa dokle ćemo to trpjeti i da li ovaj zakon koji svakako treba donijeti je još jedan alat? Je alat ali ajmo te alate koristiti u zaštiti svojih građana.
Hvala lijepa.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem poštovanom kolegi Davoru Vlaoviću na ovoj raspravi.
Prelazimo na sljedeću raspravu poštovani kolega Miro Bulj. Nije nazočan.
U ime predlagatelja završnu riječ državni tajnik gospodin Mile Horvat, izvolite.

Horvat, Mile (SDSS)
Zahvaljujem se potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, zahvaljujem se svim klubovima i zastupnicima koji su u ime klubova iznijeli svoje stajalište o ovim izmjenama i dopunama, dakle zahvaljujemo se na razumijevanju razloga zbog čega smo zahvatili u ove izmjene zakona.
Samo ću kratko odgovoriti nekoliko stvari, dakle prihvaćamo sugestiju uvaženog zastupnika Dobrovića da pri izradi cjelovitog zakona ćemo voditi računa o tome da se ispoštuje mišljenje struke i da se napravi distinkcija između instituta zagađivanja i zagađenja i instituta onečišćenja.
Ali napominjem da bi pri tome ćemo morati svakako mijenjati i kompletne prijevode RH u onim dijelovima direktiva koje, gdje se koristi termin onečišćenje u zagađenje, dakle to će biti priličan zahvat u tom dijelu.
A što se tiče pitanja onečišćenja Slavonskog Broda koje dolazi iz rafinerije Bosanski Brod, to nije tema ovih izmjena zakona ali ja ću vam samo uvaženi kolega reći da ministarstvo zajedno sa ministarstvom Republike Srpske i Rafinerijom Brod radi na tome da se iznađe rješenje u smislu smanjenja zagađenja i štetnih emisija iz Rafinerije Bosanski Brod na način da se traži rješenje alternativnog snabdjevanja pogonskima. Dakle ovdje se vodi računa o tome da snabdjevač odnosno distributer bude isključivo iz RH.
I kada se bude potpisao prvi sporazum između RH i ministarstva Republike Srpske, odnosno BiH, onda će javnost vjerojatno o tome biti i obaviještena, da ne prejudiciramo sada javno rješenje ali definitivno ministarstvo poduzima intenzivne radnje, intenzivne korake kako bi se slučaj Bosanski brod, odnosno onečišćenje Slavonskog Broda grada na neki način riješilo.
Pomoćnik ministra za klimu gospodin Čizmek je bio prošle nedjelje po naloga ministra u gradu slavonskom brodu i razgovarao je sa čelnim ljudima Slavonskog Broda o ovom problemu, najavio je ovo rješenje.
Prema tome ministarstvo po nekakvim planiranim fazama radi na sanaciji ovoga problema.
Hvala vam puno.

Brkić, Milijan (HDZ)
Zahvaljujem poštovanom državnom tajniku gospodinu Mili Horvatu na ovoj završnoj riječi.
Ovime zaključujem raspravu.
Još jednom zahvala državnom tajniku gospodinu Mili Horvatu i pomoćnici ministra gospođi Anamariji Matak na ovim obrazloženjima i završnoj riječi.Glasovati ćemo o ovoj točki dnevnog reda kada se za nju steknu uvjeti.

40

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, prvo čitanje, P.Z.E. br. 182
04.10.2017.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, prvo čitanje, P.Z.E. br. 182.
Predlagatelj akta je Vlada RH.
Rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak.
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša.
I drugo, sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog teksta zakona.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da je jednoglasno sa 110 glasova za donijet zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF