Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: VII, sjednica: 20

PDF

-

  • Zahtjev kluba zastupnika za stanku zbog stanja u Centru za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek"
  • Zahtjev klubova zastupnika za stanku u vezi s dramatičnim stanjem na istoku Hrvatske, nastalim zbog izbjegličkog vala
17.09.2015.

Leko, Josip (SDP)
Prije početka sjednice vidio sam dvije ruke u zraku pa nećemo ni početi nego da čujemo, tri ruke, polako. Prva, poštovani zastupnik Mladen Novak.

Novak, Mladen (ORaH)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Iako sam svjestan da će ostale stanke biti vjerojatno za alarmantno stanje vezano uz izbjeglice, tražim stanku u ime kluba ORaH-a vezano za stanje u Centru za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih osoba "Vinko Bek".

Leko, Josip (SDP)
Dobro, zapisano.
Poštovani zastupnik Damir Kajin.

Kajin, Damir (ID - DI)
Poštovani gospodine predsjedniče, samo do 8 sati u Hrvatsku je ušlo 5.650 migranata ili izbjeglica, danas očekujemo još 2.000 u narednih nekoliko dana ta brojka će prijeći 15 možda i 20.000.
Idealno bi bilo kada bi nas ministar informirao i to dnevno da ne kažem u sat, ali bez obzira na sve mislim da se o tome treba progovoriti pa neka se čuje bolje.

Leko, Josip (SDP)
Kolega Kajin tražite stanku vezano za?

Kajin, Damir (ID - DI)
Izbjeglice, migrante svejedno, humanitarnu katastrofu koja nam prijeti.

Leko, Josip (SDP)
Dobro, humanitarna situacija, dobro.
Poštovani zastupnik Boro Grubišić.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Hvala poštovani predsjedniče.
Zbog dramatične situacije u istočnoj Slavoniji i Srijemu s obzirom na ovaj val azilanata, izbjeglica dakle zbog iste situacije tražim stanku koliko vi odredite.

Leko, Josip (SDP)
Da.
Poštovani kolega Gordan Jandroković.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
O istoj temi tražim stanku u ime kluba zastupnika.

Leko, Josip (SDP)
Poštovani kolega zastupnik Igor Dragovan.

Dragovan, Igor (SDP)
O istoj temi klub SDP-a traži stanku.

Leko, Josip (SDP)
Poštovana kolegice.
Izvolite.
Kolegica Vesna Sabolić.

Sabolić, Vesna (Reformisti)
… /Govornica nije uključena./ …

Leko, Josip (SDP)
7, poštovana kolegica Jadranka Kosor.

Kosor, Jadranka (Nezavisni)
Hvala gospodine predsjedniče.
Iz istih razloga molimo stanku.

Leko, Josip (SDP)
Molim, nisam čuo.

Kosor, Jadranka (Nezavisni)
Iz istih razloga vezano za izbjegličku krizu.

Leko, Josip (SDP)
Poštovani kolega Srđan Gjurković.

Gjurković, Srđan (HNS)
Poštovani predsjedniče iz istih razloga.

Leko, Josip (SDP)
Poštovani kolega Juhas.

Juhas, Šandor (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče, ista …

Leko, Josip (SDP)
Poštovani kolega Horvat.

Horvat, Mile (SDSS)
Iz istih razloga.

Leko, Josip (SDP)
Ima li još klubova u Hrvatskom saboru? Nema.
Da proglasimo da svako jutro počinjemo sat vremena ranije u pola 9, mislim korektno. Da, da ozbiljno. Nećemo od praske odustati, izbori se primiču, a onda ćemo redovito zasjedati jer nam treba vrijeme. Počet ćemo u pola 9.
Moram dati stanku jer je Poslovnik tako predvidio. U 9,45 nastavljamo rad.

Leko, Josip (SDP)
(NASTAVAK NAKON STANKE U 9,45 SATI)
Poštovane kolegice zastupnice, poštovani kolege zastupnici u Hrvatskom saboru, stanka na vaše traženje je istekla, vrijeme je isteklo.
Počinjemo sa izlaganjem u ime klubova, prvi je poštovani zastupnik Mladen Novak, u ime kluba ORAH.
Tema je Vinko Bek, dom.
Uključite se.

Novak, Mladen (ORaH)
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene kolege.
Iako je, znam da će danas biti udarna tema priljevi izbjeglica na našoj istočnoj strani granice, čisto ću jednu rečenicu o tome.
Samo da podsjetim, kada smo ne tako davno predsjednica stranke kolegica Mirela Holy kada je spomenula da će oko toga biti problema i da nismo dobro pripremljeni uslijedio odgovor da nemamo pojma šta pričamo, da smo ksenofobi.
Jučer odgovor premijera da smo spremni i da ne očekujemo veliki val, na kraju se pokazalo da je plan hrvatske Vlade nitko ne želi ostati u Hrvatskoj pa ćemo biti tranzit. Međutim, nitko ne može ni napustiti Republiku Hrvatsku jer je šengen ukinut.
Ali da se ja vratim Vinku Beku, tri dana prije početka školske godine dolazi odluka ravnateljice o preseljenju djece prvenstveno djece slijepe i slabovidne djece iz centra u Nazorovoj u totalno neadekvatan prostor u Kušlanovoj.
Ja se mogu složiti sa time da prostor možda, ne samo ja, nije bitna moja ocjena nego stručnjaci se slažu sa time da je prostor upitne kvalitete, da je upitna sigurnost. No međutim, ono što je bitno, 2 godine stručnjaci istražuju taj prostor, 2005. godine je ova ravnateljica došla tamo. Od 2005. godine po njezinim riječima ona upozorava na sigurnost u tom prostoru.
Sada se dogodilo da je otpao dio stropa, tamo je ona trstika nabačena ali na 3 katu naravno dok se štićenici nalaze na nižim katovima. No međutim, navodno je nakon 2 godine istraživanja i nakon 6 mjeseci što je podnesen izvještaj od strane stručnjaka donesena odluka o deložaciji ovih osoba koje se ne mogu same za sebe brinuti, ovih osoba koje ne mogu reagirati, ovih osoba koje ne mogu doći do javnosti.
Interesantno u toj svojoj priči da je ova ravnateljica 2013. godine uputila zahtjev Ministarstvu za sanaciju zgrade ili kvalitetno zbrinjavanje štićenika ali je ta dokumentacija nevjerojatno u ministarstvu zagubljena.
No međutim isto tako ministarstvo ima podatke, samo ne znam temeljem čega da je rekonstrukcija, za rekonstrukciju zgrade je potrebno nekih preko 19 milijuna, 20 milijuna kuna. A da je procjena zgrade 14 milijuna kuna. Prilično odokativno, prilično onako paušalna ocjena ali to je, ne treba nas čuditi s obzirom da se i dokumentacija zagubila pa onda vjerojatno procjena iznesena po sjećanju.
Možda je i interesantno pismo koje je uputila ravnateljica centra prema jednoj političkoj opciji u kojoj kaže da nema saznanja da je bilo tko zainteresiran za kupovinu zgrade koja je na atraktivnoj lokaciji. Pazite, naglasak je na atraktivnoj lokaciji ali koja je zbog svog statusa pod zaštitom.
Stručnjaci raznog profila oduvijek su bili mišljenja da je isplativije zgradu srušiti, stručnjaci raznih profila. S obzirom da, još jedna informacija, lani je ovo isto ministarstvo 250 tisuća kuna utrošilo u obnovu dvorišta i igrališta uz ovu zgradu u Nazorovoj.
S obzirom da se ne isplati po riječima ministrice daljnje ulaganje evidentno je da se na kraju krajeva to je i rečeno da se ima namjera trajno preseljenje. Gdje, kada, nitko ne zna, traženo je mišljenje od DUDI-a, tražen prostor od DUDI-a, svi mi znamo da to može potrajati tko zna do kada.
Možda nije neinteresantna priča da smo jedan takav slučaj imali 2004. godine, da je iz sadašnje kukuriku koalicije, jedne od članice kukuriku koalicije, bio glavni akter te priče, priča se zove mala kuća a prostor na kraju nikada nije dobiven, odnosno poznatiji je kao afera Ferenčak.
Ja postavljam pitanje zbog čega se ovo sve događa u vrijeme izbora, pred same izbore kada je evidentno da nitko ne može donijeti odluku i nitko ne može reagirati.

Leko, Josip (SDP)
Hvala.
Ovo je bila prva tema a poštovani zastupnik Damir Kajin u ime kluba o temi humanitarna situacija.

Kajin, Damir (ID - DI)
Poštovani gospodine predsjedniče, gospodo zastupnici.
Prvo želim čestitati na učinjenom policiji, humanitarcima, zapovjednicima Crvenog križa, liječnicima, kriznim stožerima i isto tako reći da se sa tim problemom ne može nositi samo istočna Slavonija i da svi trebamo pomoći istočnoj Slavoniji.
Rekoh prije da je do 8 sati u Hrvatsku ušlo 5650 ljudi, danas ulazi još najmanje 2000 ljudi. Za dva, tri, pet dana ovdje će biti preko 20000 ljudi. Situacija je već prvog dana izbjegla kontroli. Hrvatska očigledno ti podaci govore da nije spremna. Vlada jučer još nije bila svjesna što će nam se dogoditi. 1,5 milijun ljudi je u pokretu u zadnjih 10 dana 175000 migranata došlo je u Grčku, u Makedoniji i Srbiji ih je negdje oko 10000 koji idu prema Hrvatskoj.
Naša kvota od 1064 migranata ili izbjeglica tokom današnjeg dana biti će premašena za 7 puta. Granice su zatvorili Njemačka, Austrija. Austrijski premijer u ovo vrijeme je preko puta kod predsjednika Milanovića. Preskočimo Mađarsku. Granice su zatvorile Grčka, Poljska, Slovačka i Danska. Velika Britanija se brani na francuskoj strani tunela. Sve je to ništa spram činjenice da je granice prema Hrvatskoj zatvorila i Slovenija.
Ja sam rekao i jučer na aktualnom prijepodnevu da će se nama dogoditi da će u Hrvatskoj morati prezimiti ma ne jednu, dvije ili tri nego puno više godina, 50, 60, 70 tisuća migranata ili izbjeglica iz Sirije, Pakistana i raka Afganistana, ako ne poduzmemo mjere u narednih par dana. Ne diše 15 ili 30 dana nego govorim u narednih par dana.
Na Balkanu će zimovati preko 200, 300 tisuća ljudi. BiH predviđa ulazak preko 30 000 ljudi i smještaj na njenom teritoriju, Makedonija 200 000. Pustimo što je Makedonija evidentirala tisuće ljudi koji se vraćaju u Albaniji, Bosnu, Sandžak, Kosovo, a koji su se borili za strane ISIL-a. Neće proći 30 dana i Hrvatska će slijediti Austriju, Njemačku, Češku, Slovačku, Sloveniju i Hrvatska će zatvoriti granicu. Ja ne znam, možda se neki ne usude to kazati ali to će se dogoditi.
Hrvatska je prvog dana pokazala dobru volju. Mi u centrima za prihvat imamo 1800 mjesta. Njemačka, Austrija, Slovenija, Mađarska, blokirali su Hrvatsku. Hrvatska ne može biti pretvorena u jedan veliki europski azil kao što to od Hrvatske traži Europska unija. To što su Njemačka, Austrija, Slovenija zaustavili ulazak migranata ne znači da su nedemokratske zemlje.
To mora, pozivajući se na isto, na neki način učiniti i Hrvatska i odmah obavijestiti Vučića, Dačića, Vulina, ne znam koga, da do odluke europskih ministara policije … jednostavno više se tako ne možemo ponašati ili postupati. Dok Slovenija, Mađarska, Austrija, Njemačka ne osiguraju koridore kroz svoj teritorij Hrvatska bojim se da neće moći prihvaćati desetine tisuća tih nesretnih ljudi kojima valja pomoći.
Što su nam poslali kao poruku izvori iz Bruxellesa? Oni su na najavu Hrvatske da bi mogla otvoriti koridor kako bi izbjeglice mogle ići dalje u druge države EU jer im Hrvatska nije ciljna destinacija rekli da bi takvo postupanje Hrvatske značilo kršenje europskih zakona i obveza država članica. Tako su nam poručili gospodo iz Bruxellesa.
U svemu nažalost reagiramo kasno. U pitanju je ekonomska opstojnost nacije. Hrvatska može zbrinuti i 10 i 15 tisuća ljudi, ali iznad toga nastati će gospodo problem, a osim toga Njemačka u Albaniju, Srbiju, Bosnu, Kosovo, Makedoniju vraća 100 000 azilanata i najmanje 300 000 ljudi koji su u Njemačkoj bez dokumenata.
Maksimalno civilizirano postupanje prema migrantima, ali Hrvatska mora se u ovom trenutku ponijeti naprosto ja ću reći kao država i obavijestiti Vučića, Dačića, Vulina da migrante do odluke europskih ministara policije u utorak ne možemo prihvatiti.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Nastavljamo o istoj temi isto po zahtjevima klubova.
Na redu je poštovani zastupnik Boro Grubišić, klub HDSSB-a.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Pamtimo prije nekih mjesec i pol dana dok smo bili na godišnjim odmorima dakle srdačan pozdrav premijerke Njemačke, pardon kancelarke hertzliche willkommen i nakon mjesec i pol dana zatvori granice. Izrekla je srdačno dobrodošli u Njemačku, a sada imamo zatvorenu granicu i povrat izbjeglica u, kako reče kolega Kajin, i u Bosnu i u Albaniju i u druge države.
Čini mi se da je slično postupila i Hrvatska Vlada, isto otprilike, sadržaj je otprilike isti. Hertzliche willkommen ali čime ih dočekasmo? Evo znamo za kvote koje je Europska unija odredila za Hrvatsku za prihvat azilanata. Dakle 500 pa onda 1064 pa onda 1800 pa dokle će Hrvatska Vlada dakle povećavati tu kvotu koja pripada Hrvatskoj.
Sada unatoč tih kvota koje su bile određene i koje eto Hrvatska i mediji i svi ostali srdačno pozdraviše s obzirom na humanizam koji Hrvatska iskazuje i pokazuje i koji je uvijek bio na djelu, poglavito kod nas u Slavoniji kada smo prihvatili izbjeglice, prognanike iz Bosne, kada nas je tukla i poplava i suša i rat u najvećoj mjeri u Slavoniji koji je bio najžešći, znamo i za Vukovar i za ćelije i za Voćin i za sve ostalo.
Eto nakon svih tih nedaća evo na istoku Hrvatske 6-7 tisuća azilanata. Usred Tovarnika izbjegličko naselje. Gradi se šatorsko naselje između Vinkovaca i Rokovaca. Možda da vas bolje upoznam sa situacijom na istoku Hrvatske i još niz drugih. Kontejnersko naselje u Gunji je iseljeno. Iseljeno je iako im kuće nisu završene, iseljeno je upravo u svrhu prihvata azilanata.
Koliko to Hrvatska treba Europi pokazivati i dokazivati da je humana?
Jesu li nehumane Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska? Recite vi u Vladi gospodi Orbanu i ostalima da su nehumani, a ne kažu ništa. Austrija je zatvorila granice, Njemačka je zatvorila, Slovenija je zatvorila granice. Jesu li oni nehumani, neljudski i nikakvi? Onda otvoreno recite tim ljudima, toj Europi da ste vi takvi, a mi smo evo ovakvi.
A kakve su posljedice toga svega ne bih htio ovdje ni sanjati, a kamoli govoriti počevši od ekonomske situacije Hrvatske u kojoj ona je. Mi se poput pijanog bogataša ponašamo. Vučić, premijer Srbije posprdno dakle govori uputit ćemo ih na Hrvatsku, nek' idu svi u Hrvatsku, gotovo posprdno.
Zašto azilanti kada dođu, a Hrvatska ih srdačno prima na graničnim prijelazima u Tovarniku staju 500 m autobusom ispred graničnog prijelaza i bježe kroz kukuruze, a imamo prihvatne centre, nudimo im medicinsku, humanu, svaku drugu pomoć. A zašto onda staju 500 metara ispred Tovarnika i kroz kukuruze bježe prema Principovcu, prema Iloku, prema pitaj boga kuda sve ne. I onda ih naša policija, dakle uredno dakle trošeći i ljudske snage i materijalne resurse po kukuruzima hvata u kombije i dovodi neke dovede, a neke ne dovede.
Ovaj broj od 5650 to su samo registrirani. Koliko je neregistriranih. Ja sam išao na posao u Hrvatski sabor u srijedu ujutro u 6 sati sam vidio jednoga azilanta kako pješke stazom zaustavnom trakom hoda kod Novske još i prije ovoga vala dakle. Nije stopirao, možda bi ga i povezao, ali nije tražio pomoć nikakvu.
Dakle, ovaj problem je puno ozbiljniji nego što nam hrvatska Vlada želi predstaviti. I slažem se sa kolegom Kajinom da se ovaj problem mora i drugačije riješiti bez obzira na zapovjedi nekakve iz Bruxellesa potajne ili pak javne. Evo danas je i austrijski ovdje kancelar itd. Mi, Hrvatska moramo shvatiti što se može dogoditi i sa hrvatskim gospodarstvom i sa svim ostalim i nekim drugim, dakle situacijama u kojima se može Hrvatska naći. Hoćemo li ovdje imati … /Govornik se ne razumije./… Hoćemo li ovdje imati izbjegličke kampove kao što su neki u Siriji, Libanonu itd. I što to sve znači za Hrvatsku, a evo kako netko reče zima ide, jučer su rekli, pa će biti smanjen broj. Nije točno. Mediteran nije takvih klimatskih uvjeta da bi netko smanjio zbog ne znam nekakve blage zime dolazak imigranata, odnosno azilanata ovamo.
I na kraju krajeva …

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa. Isteklo je vrijeme.
Poštovani zastupnik Gordan Jandroković u ime kluba HDZ-a, ista tema.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene kolegice i kolege.
Pa na žalost stanje postaje sve ozbiljnije iz sata u sat, sve je složenije i sve je manje pod kontrolom. I moramo biti objektivni i reći da na žalost idemo prema konfuziji i prema kaosu.
Jučer je ministar unutarnjih poslova kazao da je iznenađen brojem ljudi koji dolaze. To je zaista neshvatljivo nakon tjedana, mjeseci ove izbjegličke krize netko tko je odgovoran u hrvatskoj Vladi za taj resor govori da je iznenađen i čak navečer najavljuje i neki zaokret.
Dakle u roku od desetak sati Vlada shvaća da je vodila potpuno krivu politiku, da je bila potpuno nepripremljena. Mi tjednima već upozoravamo na ono što će se dogoditi i htjeli mi to priznati ili ne očito da Vlada Republike Hrvatske nije imala plan niti ima plan kako riješiti ovo teško pitanje.
Jučer tijekom aktualnog prijepodneva predsjednik Vlade nas je uvjeravao da smo spremni tijekom večeri. Bilo je vidljivo već iz priloga ljudi, novinara koji su vrlo naklonjeni tim ljudima, izbjeglicama koji dolaze da stvari više nisu pod kontrolom.
Ministrica vanjskih poslova Pusić jučer govori da mi možemo se pobrinuti, zbrinuti tisuće, ali ne možemo desetke tisuća. Pa nije baš isto dvije tisuće i devet tisuća ljudi. Cerer slovenski premijer govori u brojku o tome koliko će oni primiti i nakon toga zatvoriti granicu. Dakle, govori o 800 ako se ne varam 60 ili 70 i nešto ljudi, u brojku. A mi se nabacujemo tisućama kao da je to svejedno.
Jučer nam je ovdje predsjednik Vlade govorio o tranzitu i koridoru. Već popodne iz Europske komisije dobivamo signale da ne može biti koridor. Ministar Ostojić govori da je razgovarao sa slovenskom kolegicom o koridoru. Ona ga demantira isto popodne, kaže nismo razgovarali o tome jer to nije u skladu sa europskim pravilima. Dakle, obmanjuju nas. Ja ne vidim razloga zašto se to događa. Zar će na taj način pravdati vlastitu nesposobnost? Ovo je preozbiljno pitanje. Ovo nije šala, ovo je nešto što će se desetljećima osjećati. Ovo nije pitanje politikantstva, ovo nije pitanje jednokratno. Ovo je pitanje koje se tiče naših života, života naše djece.
Ne znam da li je moguće da netko u Hrvatskoj to ne razumije. Slovenija zatvara granicu, Mađarska diže zidove, Austrija, Njemačka, Nizozemska, Poljska. Slažem se sa kolegom Grubišićem. Zar će netko reći Cereru da je nehuman zato što u brojku kaže koji broj izbjeglica će primiti. Pa nije to pitanje nehumanosti. To je pitanje stabilnosti i sigurnosti vlastite države, dobrobiti vlastitih građana. Ne možemo biti humani ako nismo osigurali stabilnost i sigurnost. Pa ne možemo biti humani ako se dogodi kaos i konfuzija, a to nam se počelo događati.
Mi tražimo od Vlade da nam kaže koji je plan, što ćemo mi učiniti, koliko ljudi ćemo primiti. Da li ćemo primiti sve koji dolaze? Hoćemo li primiti i u skladu sa kvotom koja je već višestruko je taj broj nadmašio kvotu koja je planirana? Što će biti s tim ljudima koji neće imati gdje spavati jer nemamo dovoljno smještajnih kapaciteta? Čekamo da netko iz Vlade kaže što će se, što će biti učinjeno. Ne mora doći ovdje u Sabor. Neka javno kaže, neka kaže građanima koji su opravdano zabrinuti.
Pa spremni smo podržati kvalitetne, pametne odluke, pokazali smo to i oko arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Ali mi ovdje nemamo što podržati. Pa ne možemo podržati kaos koji nam se događa.
Neki kolege novinari govore, a neki prenaglašavaju pitanje sigurnosti i stabilnosti, ovo je humanitarno pitanje. Pa slažemo se, pa siguran sam da ovdje među nama nema nikog tko nije čovjek, tko ne razumije patnju i očaj tih ljudi i spremni smo im pomoći. Ali kako ćemo im pomoći ako nemamo načina pomoći, ako ih nemamo gdje smjestiti, ako ne znamo koliko ćemo ih primiti? Pa to nije demagogija, to nije predizborno pitanje, ovo je pitanje koje već sam jedanput rekao nadilazi dnevnu politiku. Pa moramo pronaći dovoljno snage da se međusobno podržimo i da nađemo jedno održivo rješenje za Hrvatsku.
Ponavljam još jednom, koji je to broj ljudi, koji je maksimalan broj koji može ući u Hrvatsku? Što će biti kad ta brojka bude dostignuta, da li ćemo zatvoriti granicu i gledati onda iste slike kao što gledamo u Mađarskoj? Govorili smo o tome tjednima. Premijer i njegovi suradnici odmahivali su rukom. I evo sad imamo ovo što imamo. Dragi kolegice i kolege ovo zaista nije ozbiljno, ovako se ne ponaša uređena država i Vlada koja promišlja o nacionalnim interesima.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Nastavljamo na istu temu.
Poštovani zastupnik Igor Dragovan, u ime kluba SDP-a.

Dragovan, Igor (SDP)
Poštovane kolegice i kolege baš tako se ponaša odgovorna Vlada i uređena država, a to je i da Vlada i sve institucije Hrvatske države postupaju po zakonima koje je donio ovaj Sabor i sukladno tome sve institucije rade svoj posao.
Jučer je Hrvatska država i njeni građani pokazali svu svoju humanost, toplinu i brigu za ljude koji bježe spašavajući vlastiti život. To nisu azilanti i to nisu migranti. To su izbjeglice koje bježe od rata. Mi smo prošli nažalost isto tako tu kalvariju i naši ljudi su bili izbjeglice negdje drugdje.
Činjenica je isto tako da u 24 sata, a sad razgovaramo o 24 sata od jučer ujutro, smo pokazali da smo spremni organizirati se i prihvatiti i znati način na koji ćemo prihvatiti te ljude. I postupamo u skladu sa zakonima RH, mi smo ih donijeli. I to radi i Vlada i to rade sva resorna ministarstva.
Prema tome, mislim da situacija nije tako dramatična kako se želi prikazati, ali je činjenica da je izuzetno ozbiljna. I slažem se sa svima nama koji upozoravamo na to da to može izmaći kontroli ali da li je rješenje da Hrvatska zatvori granicu? Da li je to rješenje? Da li je to rješenje o kojem danas razgovaramo? Mi smo jučer pokazali da smo prije svega ljudi u Hrvatskoj, a ja vjerujem u to da će se i danas i sutra i prekosutra i bez ikakvih problema tu informaciju ćemo mi u Hrvatskom saboru dobiti svaki puta kada bude bilo potrebno što se radi, koji je plan, na koji način i u kojem pravcu to sve skupa ide. Pa i ovi sastanci koji su danas održani su u cilju rješavanja problema koji se događa u Hrvatskoj.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupnik Petar Baranović u ime kluba.

Baranović, Petar (Reformisti)
Hvala lijepa uvaženi gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
Mada respektiram činjenicu da je ovo predizborno vrijeme ne mogu se oteti potrebi da prokomentiram nešto što se učestalo ponavlja, ne samo jutros u sabornici nego generalno, pitanje o spremnosti Hrvatske vlade bez ambicija da im budem isključivi odvjetnik jer nisam baš od te vrste, pokušat ću biti objektivan. Možemo govoriti o spremnosti europske bruxelleske vlade za ovakve situacije.
Možemo dame i gospodo govoriti istinu o tome koliko je europski politički sustav realno i stvarno korektno postavljen da odgovori na ovakve situacije ili se ipak istine radi treba reći radi o zbiru partikularnih interesa zemalja članica koje kad zagusti postupaju kako postupaju i onda ostave one najslabije, one na marginama da se one nose s težištem problema. A oni fino, onako kao što je rekao kolega Boro Grubišić, ja ne baratam njemačkim, ali nakon dobrodošli zatvara se granica i šalje se poruka Hrvatskoj da ne razmišlja o nikakvom prosljeđivanju izbjeglica, suprotno najavama.
Što bi mi trebali napraviti sad u ovoj situaciji? Zatvoriti granice i izgubiti obraz, izgubiti priliku da ostanemo ljudi, izgubiti priliku da kao ljudi i nacija vratimo samopoštovanje? Što bi trebali pustiti da majke koje imaju se poroditi rađaju na graničnom prijelazu ili negdje u kukuruzima? Ili bi starce koji imaju ozbiljne zdravstvene tegobe trebali pustiti da umiru u kukuruzima? Ili bi možda trebali razgovarati o kvotama?
Znate, u mojoj profesiji se o kvotama priča, samo se priča o kvotama kad je u pitanju sitna plava riba, kad je u pitanju tuna ali o kvotama kad su u pitanju ljudi razgovarati je stvar lošeg ukusa. I uopće se čudim kao zastupnik u Saboru jedne demokratske zemlje da o ljudima govorimo kao da su glave plavorepe tune. Ono što je hrvatska politika dužna napraviti to je ovaj put pokazati karakter pa upitati dame i gospodu u Bruxellesu što misle i kako misle sa ovom krizom? Pa upitati je li veći grijeh što je Mađarska digla zid od grijeha što Hrvatska brani svoje štediše od austrijskih i ostalih stranih banaka? Ili je to možda pitanje viših političkih interesa?
I ne bi se smjelo moći ne počešati iza uha. Vrlo je interesantno sada ovu situaciju bacati kao nekakvu stigmu i krivnju na aktualnu Vladu i aktualnog premijera. Ne bi bilo interesantno da se kanalima kroz Europsku pučku stranku priupita gospođu Angelu Merkel kako je naglo promijenila stav?
Imate li zato dame i gospodo karaktera? Da gospođu Merkel pitate kako je promijenila stav i ostavila siromašnu Hrvatsku na brisanom prostoru koja graca u vlastitim problemima ali koja neće izgubiti obraz. Jel pamtimo šatore u El Shattu u kojima su se rađali Splićani, Trogirani, Šibenčani, Višani i svi ostali i pamtimo naše kolone izbjeglica koje su isto tako zbog neodgovorne svjetske politike napuštale svoje domove. Jer svijet je mogao spriječiti rat na jugoistoku Europe, nije ga spriječio. I svijet je i svjetska politika u kojoj imamo i mi svoj dio odgovornosti isprovocirao ovo što se događa u sjevernoj Africi. Govorimo istinu u ovome Hrvatskom saboru. I zato ne govorimo ljudima kao o brojkama nego budimo spremni ostati ljudi, sačuvati vlastitu savjest i dostojanstvo jednog kršćanskoga, poštenoga naroda koji je spreman biti solidaran u odricanju jer smo dio svjetske politike iste radi koja je isprovocirala to što se događa u sjevernoj Africi. Nisu se oni pobili sami između sebe.
Sve je donedavno bilo u najboljem redu, čak su bili dobri partneri gospodarski, ali se zbog nečijih interesa i Hrvatska kao politički batler, reći ću to otvoreno u ovome domu, kao politički batler našla u poziciji da ima i na svojoj savjesti ovo što se događa danas. I zato nemamo pravo ostavljati ljude da umiru u kukuruzima, matere da rađaju u kukuruzima niti imamo pravo da na našoj granici djeca krepaju od gladi.
Imamo šansu sačuvati savjest i imamo šansu sačuvati dostojanstvo Hrvatske nacije.
Hvala lijepa.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnica Jadranka Kosor u ime kluba ista tema.

Kosor, Jadranka (Nezavisni)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Pa mislim da hladne glave treba konstatirati nekoliko činjenica, prije svega da EU ne zna odgovoriti na problem koji se valja na granicama EU, da evo i najmoćnija zemlja EU svakako i u ovom kontekstu izbjegličke krize Njemačka nema pravi odgovor. Evo jučer smo vidjeli da je kancelarka Merkel imala nekoliko satni razgovor sa predstavnicima odnosno premijera saveznih država. Nimalo jednostavan sastanak i zadaću i da kao što je rekao kolega Baranović zaokreće svakako u svojoj politici.
Ono što je činjenica koju treba konstatirati kvote zapravo ne postoje, kvote su mrtve, val se nastavlja. Evo ugledni vojni analitičar gospodin Dabak jutros je konstatirao da Hrvatska može u relativno kratkom vremenu očekivati možda i izbjeglički ili migrantski val kako god hoćete od otprilike 100 tisuća ljudi. I to je činjenica s kojom se Hrvatska treba suočiti. A evo EU odnosno Europska komisija lijepo nam je poslala poruke i danas i jučer da RH ne smije propuštati migrante u druge zemlje, da je RH dužna citiram zbrinuti sve koji uđu unutar njezinih granica i da otvaranjem koridora Vlada RH bi prekršila zakone i pravila EU. To smo dobili kao poruku od ostalih država članica.
I mi se u ovom trenutku moramo postaviti kao suverena članica, jednako pravna, jednako snažna članica EU u zaštiti nacionalnih interesa ali svakako i vodeći računa o stotinama tisuća ljudi koji biježe.
Ali kolegice i kolege ne bježe svi od rata. Mislim da smo jučer, ja sam na jednoj televiziji čula jednoga mladoga čovjeka koji jasno, a nije, bilo je takvih puno, koji govori da dolazi iz Pakistana, da dolazi zato da bi živo bolje, da bi se negdje zaposlio, dolaze među njima i iz mnogih drugih zemalja i Afganistana itd. Hrvatska, i to je činjenica koju valja ponovno s ponosom istaknuti je imala i ima bogato iskustvo, mi smo evo u jeku najžešćeg rata u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini tamo 92.primali bez rezervno ne pitajući tko je koje vjere, tko se kako zove zaista stotine tisuća izbjeglica.
Ja sam osobno kao novinarka dočekala na Turnju u jednom danu kontingent jedan veliki konvoj koji je preveo preko granice RH otprilike 15 do 20 tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Međutim sve smo ih smjestili, sve smo ih nahranili, sve smo ih zbrinuli. Hrvatskoj su ostali dugovi i to se mora reći glasno za zdravstveno zbrinjavanje tih izbjeglica koje nitko drugi nije platio osim RH odnosno građana i građanki RH.
Međutim, bila je tu jedna velika prednost, mi smo se razumjeli, dakle govorili smo sličnim jezicima i ono što je činjenica jedan veliki broj je vrlo brzo odlazio u zemlje zapadne Europe jedan dio i jedan dio se naravno onda čim se onda čim se moglo počeo i vraćati.
Prema tome, ovo je ozbiljna tema, ona ne smije postati predizborna slažem se, međutim ona je itekako hrvatska važna politička, sigurnosna i svakako humanitarna tema. Vijeće za nacionalnu sigurnost se trebalo sastati još jučer najkasnije danas a nikako čekati sutra, nema nikakvog razloga da se čeka petak. Sve se obveze mogu otkazati i mislim da Vlada koja u ovoj situaciji naravno jest ono operativno tijelo koje čujemo osniva i stožer, mora jasno uzeti u obzir činjenice da i Makedonija i Srbija lifraju kako se to kaže ljude, izbjeglice prema našim granicama.
Prema tome, evo zaključno, Hrvatska danas mora odlučiti koliki je najveći broj koji možemo prihvatiti, koje možemo primiti, to treba odlučiti i na Vijeću za nacionalnu sigurnost, a kriterij koji može Hrvatska kao članica EU predložiti Europskoj komisiji među ostalim jest BDP i broj stanovnika. Dakle mi se kao država moramo zauzimati za jasne kriterije jer val od 100 tisuća ljudi ili ne daj Bože više, mi ne možemo izdržati.
Hvala lijepo.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa poštovana kolegice.
Poštovani zastupnik Srđan Gjurković u ime kluba, ista tema.

Gjurković, Srđan (HNS)
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege.
Humanist, ljudski obzir i nacionalna sigurnost su prioritet hrvatske Vlade i ona tako radi i ona tako postupa.
Nemojte stvarati paniku, situacija je ozbiljna ali način na koji se pristupa je stvaranje panike. Mi smo prva zemlja koja je i na humanitarnoj osnovi i u administrativnom smislu odgovorila na problem izbjeglica, ali i ekonomskih migranata i jedni i drugi su ti koji su ušli u Hrvatsku.
Hrvatska ih registrira, uoči, evidentira odakle su došli, svi su uključeni institucije Hrvatske u taj posao i to funkcionira. I funkcionira puno bolje nego u drugim zemljama, funkcionira puno bolje nego u Grčkoj koja je u schengenu i time smo samo pokazali da smo pripremljeni, da možemo odgovoriti na ovaj nesretni izazov koji je ljude potjerao iz svojih domova, ljudi koji su pobjegli od rata s kojima suosjećamo jer vrlo dobro znamo šta i na koji način ljudi proživljavaju te trenutke. A nemojmo zaboraviti, više od 740 tisuća izbjeglica bilo je ili prošlo kroz Hrvatsku. nažalost, imamo tih iskustava, zato ta senzibilnost razumijevanje i solidarnost, ali organizacija je bitna i to se sada pokazuje.
Treba pohvaliti Hrvatsku policiju, graničnu policiju, Crveni križ, Caritas, sve udruge, a naročito hrvatske građane koji su svojim primjerom pokazali na koji način zajedno sa državom jedinstveno djeluju u tom pristupu solidarnosti, razumijevanja i humanosti.
Izbjeglička kriza nije od jučer. Turska ima skoro 2 milijuna izbjeglica, Italija se sa izbjeglicama godinama susreće. Stotine tisuća je dolazilo i još dolazi.
Sada kada je Mađarska sagradila zid kada je nastao problem sa Makedonijom, onda je taj problem se malo više ukazao i pred Hrvatskom, ali izbjeglička kriza nije nešto novo.
Ono što je bitno da mi pokazujemo da znamo na koji način to treba organizirati. Mi smo ne prebacili te famozne kvote, nego smo spremni i hoćemo prihvatiti maksimalno koliko treba.
Očekujemo i vjerujemo da će ova kriza koja je u cijeloj Europi, koja pokazuje problem funkcioniranja u kriznim situacijama u EU biti riješena do kraja godine jer ne očekuju se veći valovi zbog zime, zbog prirode. I vjerujem da ćemo kao i do sada pokazati kao Hrvatska da smo na visokom nivou i humanosti i ljudskosti pravne države, a i svojim angažmanom u EU pomoći da se ovaj problem riješi ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu EU.
Hvala lijepo.

Leko, Josip (SDP)
Hvala i vama kolega.
Poštovani zastupnik Juhas Šandor u ime kluba.

Juhas, Šandor (Nezavisni)
Hvala gospodine predsjedniče.
Senzibilnost da, humanost da, pomaganje da i sve to treba raditi i Hrvatska je pokazala ovaj prvi dan da može. Mene ovo sve nekako podsjeća na vrijeme gospodina Ive Sanadera koji je govorio da nema krize u Hrvatskoj, kriza je svuda oko nas, Hrvatska je nedodirljiva.
Međutim evo vidjeli smo što se dešava ovih zadnjih dana. podsjetio bih na izjavu Orbana, dosta često citiranog ovdje koji je još sredinom ili početkom 10.mjeseca izjavio da kada bude završen zid da će negdje oko 1/7 migranata prolaziti kroz Mađarsku, a ostali će negdje ostati. Nažalost, ta tvrdnja se izgleda i potvrđuje.
Da ovu migraciju kako neki kažu, neki kažu izbjegličku krizu, a demografi su prije 20 godina i 30 godina upozoravali na novu seobu naroda uzrokovanu klimatskim promjenama i demografskom eksplozijom koja se dešava u Africi. U Africi imamo 50% stanovništva mlađih od 14 godina koje zahvaljujući klimatskim promjenama polako ostaje bez hrane i koja se seli u sjevernije dijelove gdje je zahvaljujući niskom natalitetu dolazi do opadanja stanovništva i prije 20, 30, 40 godina je upozoravano na to da će krenuti stanovništvo tamo gdje se može jednostavno prehraniti.
Eritreja, Sirija i Iran, to su te tri zemlje koje zbog ratnog stanja, zbog situacije koja je tamo, je li tako, podliježu nekakvom izbjegličkom statusu, ostali, kako ja znam su ekonomski migranti.
Europa nije znala dati odgovor na to, o tome pričam, Europa nije znala dati odgovor na to i teško da će i Hrvatska dati odgovor na to, vidimo kako se ponašaju pojedine europske zemlje, vidimo kako su kontradiktorne izjave, jedan dan treba sve registrirati, drugi dan ćemo ih sve propustiti, pa kada ih sve propustimo onda vrlo brzo zatvorimo granicu i ostaje sve to stanovništvo na skrbi onoj zemlji u kojoj se nalaze.
To će se najvjerojatnije i to se najvjerojatnije sprema i takav scenarij Hrvatskoj, nema koridora, stanovništvo će ostati ovdje, Hrvatska će morati brinuti o njima, Hrvatska će morati pokazati svoje veliko srce i Hrvatska će morati riješiti najvjerojatnije sama taj problem. Jer u Grčku iz ne može više vratiti, Austrija, Njemačka itd., će primiti samo registrirane a mi se moramo pripremiti na dugu i tešku zimu.
Pozitivno je u tome da je hrvatska Vlada vrlo brzo shvatila da se sa tim problemom vrlo teško može nositi. Jučer su bile jedne izjave, danas su već neke druge izjave i mislim da će to biti jedan veliki ispit, jedan veliki ispit za Hrvatsku.
Problem su u svemu tome normalno i mediji koji su dosta ovako, da ne kažem šlampavo izvještavali o svemu tome jer dok su na naslovnicima glavni članci ili najeksponiraniji članci bili usmjereni na tome da se na Sredozemnom moru spašava 100 ili 200 ljudi što je izuzetno za pohvalu. Nitko nije govorio tome da je kroz Mađarsku prošlo 200 tisuća izbjeglica ili da se na Mađarskoj dnevno ulazi 4 do 5 tisuća izbjeglica. To je bio problem onda nečega drugoga. Pa i o tome je trebalo izvještavati i o tome je trebalo pripremati hrvatsku javnost na ono što nas čeka pa se onda ne bi iznenadili da sada kada je zatvoren zid i kada se propušta samo na točno određenim mjestima ili koridorima izbjegli stanovništvo što će se desiti ako navali na određeni način da tako kažem sad, evo možda je to ružno, ili se pojavi na granici negdje 1200 ili, ne tisuću nego, da, 1000, 2000 ili 3000 ljudi od kojih velika većina kao što kaže gospodin Boro žele ući.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupnik Mile Horvat.
Poštovani zastupnik Milorad Pupovac, u ime kluba.
Horvat se prije prijavio, ista tema.
Izvolite, izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane kolegice i kolege.
Izbjeglice posebno one koje dolaze iz drugih svjetova za svaku zemlju i u svako vrijeme nisu jednostavno pitanje.
I tom pitanju mi moramo pristupiti odgovorno, kao što je jučer predsjednik Vlade rekao, kao država vodeći računa o svojim međunarodnim obvezama a izbjegličko pitanje jeste jedna od međunarodnih obaveza članica Međunarodne zajednice. I izbjegličko pitanje jeste ozbiljno pitanje za samu državu s obzirom na njezine kapacitete, njezine procjene i njezine interese.
I ja mislim da bi bilo jako loše ukoliko bismo do jučer biskupi, političari, novinari, svi govorili kako će Hrvatska pokazati svoje humano lice a onda kada od stotina hiljada izbjeglica, od milijuna izbjeglica koje ovoga trenutka postoje u pojedinim dijelovima svijeta hiljadu, dvije krene prema našim granicama i uđe na naš teritorij mi odjedanputa odustajemo od toga što smo jučer govorili i počinjemo govoriti drugim jezikom. Možemo ali na taj način pokazujemo svoje lice.
Mjesecima na stotine hiljada ljudi iz Turske ulazi u Grčku, iz Grčke u Makedoniju, iz Makedonije u Srbiju i jedno vrijeme kroz Mađarsku i dalje prema Europi. Kada je Europa pokazala da to iz političkih i drugih razloga ne može izdržati njezin politički sistem se raspao, sa žicom na Mađarskoj granici, sa suspenzijom Šengena i naravno mi kao članica Europske unije i kao što reče gospođa Kosor kao suverena zemlja unutar Europske unije i u Međunarodnoj zajednici moramo znati što ćemo učiniti rukovodeći se dvjema stvarima.
Prvo je poštivati svoje međunarodne obaveze kao članica Ujedinjenih nacija i kao Europske unije koja imamo obaveze prema humanitarnim krizama. I s druge strane voditi računa o tome šta mi možemo a šta ne možemo, šta je za nas dobro a šta za nas nije dobro. Tako je jučer govorio i premijer, isto tako. Ja samo povlačim i ponavljam ono što je jučer ovdje bilo rečeno za vrijeme aktualnog sata. I tako bi rekao svatko, tako bi rekao i Gordan Jandroković da je …/Govornik se ne razumije./… u poziciji ministra vanjskih ili predsjednika Vlade, sigurno bi jer je tako govorio u drugim okolnostima i u drugim vremenima.
A oni kojima je danas hiljadu izbjeglica ili hiljadu 500 izbjeglica problem na našim granicama samo ću im postaviti pitanje gdje su bili prije 4, 5 godina kada je trebalo govoriti protiv rata u Libiji, u Siriji i u drugim zemljama.
Gdje je bila pamet tada kada su se razarala društva i kada su izbjeglice kretale u tolikom broju da je to poprimalo biblijske razmjere? Tada pameti nije bilo, ali nema je ni sada kad se ovako reagira. Zato moramo biti trezveni i pokazati da možemo napraviti ono što možemo, ono što ne možemo, ne možemo. Jučer je i ministrica vanjskih poslova jasno dala do znanja da ne možemo primiti na desetke hiljada izbjeglica, ali jedan broj možemo primiti.
A sada da se vratim na ono o čemu je jedan broj kolegica i kolega govorio, a to je na poruku iz Europske komisije od jučer. Neka Europska komisija komunicira sa svim zemljama na isti način pa tako i sa Hrvatskom. Do jučer je Austrija bila tranzitska zemlja, do jučer je čak i Francuska bila zemlja tranzita, Njemačka je bila zemlja tranzita, Grčka je zemlja tranzita od prvoga dana iako i ona ima na desetke hiljada izbjeglica budimo pošteni na svojem teritoriju.
Prema tome, Hrvatska u tom pogledu ne može biti izuzetak nego Europska komisija treba surađivati sa Hrvatskom o tome kako da se riješi problem koji nije samo hrvatski niti ga Hrvatska može sama rješavati.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovane kolegice i kolege, ja kao predsjedavajući morao bih sada nešto zaključiti, ne radi vas, ne radi mene nego onih koji nas prate, radi hrvatske javnosti.
Što mogu građani zaključiti iz rasprave odnosno obraćanja javnosti klubova zastupnika u Hrvatskom saboru o tako važnoj temi kao što je tema iznad rekao bih hrvatske, nego europska i šira, o krizi izbjeglica u Europi. Ne govorim o Europskoj uniji nego u Europi. Što mogu iz ovog zaključiti? Da nema jedinstva, nema jedinstvenog pogleda, dakle nema konsenzusa u Hrvatskom saboru nego različiti pogledi.
Drugo, mogu zaključiti da je problematika izbjeglica za Hrvatsku vrlo ozbiljna tema i vrlo ozbiljno pitanje i mogu zaključiti da skoro svi na različiti način svi klubovi traže usklađeno djelovanje u Hrvatskoj, dakle usklađeno djelovanje institucija i društvenih i državnih, ali i u koordinaciji sa Europskom unijom čuvajući načela i politička i humanitarna načela i ja se slažem s time.
Treće što bih ja naglasio, da izbori i strahovi nisu dobar saveznik za mudre političke odluke niti mudre politike pa kad je i u pitanju humanost.
Četvrto što bih htio reći, morali bismo utvrditi kada za Hrvatsku humanitarno pitanje prerasta i u neko drugo pitanje. Kada Hrvatska mora reagirati ne samo iz humanih i humanitarnih razloga nego kad mora djelovati i politički. To je pitanje koje nije dobilo ovdje odgovor, pogotovo ne jedinstven.
I peto, ad hoc zaključujem, peto je nema panike i nema potrebe za panikom. I državne i društvene institucije djeluju rekao bih vrlo odgovorno, ali to ne znači da nema granica za njihovo djelovanje ako humanitarni problem iz ogromne kvantitete broja ljudi prerasta u neki drugi problem.
Pa bih još samo rekao ta ozbiljnost pokazuje da je i 9 od 13 klubova u Hrvatskom saboru zatražilo da se obrati javnosti preko saborske govornice o ad hoc ili temi koja nije na dnevnom redu. To smo iskoristili, a odmah kažem zaista mislim da bi bilo korektno da sutra počnemo u pola 9 jer predmnijevam, pretpostavljam da će do kraja zasjedanja Sabora saborska govornica se htjeti koristiti i za obraćanje hrvatskoj javnosti izvan utvrđenog dnevnog reda.
Molim, u 9? Prijedlog je u 9.
U 9, dobro. U 9 ćemo počet ovdje za ovakve stvari.
Ja mislim da, oprostite morao sam i po Poslovniku i rekao bih po temi na ovaj način zaključiti ovu raspravu.
PDF