Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: VII, sjednica: 17

PDF

95

  • Konačni prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, drugo čitanje, P.Z.E. br. 796
03.07.2015.
Raspravit ćemo:

- Konačni prijedlog Zakona o sustavu civilne zaštite, drugo čitanje, P.Z.E. br. 796.

Predlagateljica zakona je Vlada RH.
Prijedlog akta ste primili. Kod donošenja zakona primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Izvješća ste primili na sjednici.
Želi li predstavnik predlagateljice dodatno obrazložiti prijedlog? Da.
Poštovani zamjenik ministra unutarnjih poslova, gospodin Evelin Tonković.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče Sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici.
Pred vama je Konačni prijedlog Zakona o sustavu civilne zaštite. Ovim zakonom uređuje se civilna zaštita kao sustav organiziranja sudionika operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sudionici Vlade RH, središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite, tijela državne uprave i druga državna tijela, Oružane snage RH i policija i jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave i operativne snage sustava civilne zaštite, Stožeri civilne zašite, operativne snage vatrogastva, Hrvatskog crvenog križa, HGSS, udruge, postrojbe, povjerenici civilne zaštite, koordinatori na lokaciji pravne osobe i pravne osobe u sustavu civilne zaštite.
Sustav civilne zaštite razvija se na već postojećim komponentama i kapacitetima žurnih službi uz dodavanje kompetentnih i spremnih sposobnosti s više razine ustrojavanja pravnih osoba, udruga građana i samih građana.
Također ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvom RH sa zakonodavstvom EU, te se u prilogu nalazi izjava o njegovoj usklađenosti sa pravnom stečevinom EU i pravnim aktima Vijeća Europe i njime se izvršilo pojmovno usklađivanje i standardiziranje sa stanjem na prostoru EU na način da se zaštita i spašavanje u velikim nesrećama i katastrofama definiraju kao funkcija u sustavima civilne zaštite.
Prijedlog Zakona o sustavu civilne zaštite bio je u prvom čitanju u Hrvatskom saboru u ožujku ove godine.
Konačnim prijedlogom zakona o sustavu civilne zaštite uređen je sustav i djelovanje civilne zaštite, prava i obveze tijela državne uprave, jedinica lokalne uprave i samouprave i područne, regionalne samouprave, pravnih i fizičkih osoba, obrazovanje za potrebe sustava civilne zaštite, financiranje sustava civilne zaštite, upravni i inspekcijski nadzor provedbom ovoga zakona i druga pitanja značajna za sustav civilne zaštite.
Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini a povezuje resurse i sposobnosti sudionika operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjivanja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublaživanja posljedica velike nesreće i katastrofa.
Reformom postojećeg sustava zaštite i spašavanja na temelju novog koncepta sustava civilne zaštite nastavlja se ranija započeta decentralizacija sustava i implementiraju se odredbe Ustava Republike Hrvatske prema kojima je civilna zaštita jedan od poslova iz djelokruga lokalne samouprave, obavljanjem koji se ostvaruje neposredne potrebe građana.
Civilna zaštita uređuje se kao sustav organiziranja sudionika operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja. Operativne snage sustava civilne zaštite su stožeri civilne zaštite, operativne snage vatrogastva, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, udruge, postrojbe i povjerenici civilne zaštite, koordinatori na lokaciji i pravne osobe u sustavu civilne zaštite.
Temeljni princip zakona je da svaka operativna snaga civilne zaštite samostalno provodi obveze propisane ovim zakonom i drugim posebnim propisima iz njihovog djelokruga. Razvija, osposobljava i koristi vlastite operativne kapacitete te usklađuje operativno djelovanje sa drugim sudionicima u cjelovitom sustavu.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izravno su odgovorni i ovlašteni da u velikim nesrećama i katastrofama rukovode sustavom civilne zaštite a za potrebe koordinacije aktivnosti sustava ustrojava se i stožer civilne zaštite kao stručno, operativno tijelo na svim razinama.
Prema iskustvima država Europske unije za poslove rukovođenja određuju se profesionalne osobe dok su njihovi čelnici odgovorni za djelovanje sustava koordinacija, politika planiranje, razvoj i financiranje.
Utvrđeni su izvori financiranja sustava civilne zaštite te pravo na naknadu stvarnih troškova operativnih snaga sustava civilne zaštite za sudjelovanje u provođenju mjera i aktivnosti u velikim nesrećama i katastrofama. Te se omogućuje osnivanje izvanproračunskog fonda civilne zaštite radi osiguravanja financijskih sredstava za zaštitu i spašavanje i djelovanje operativnih snaga civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama na način da bi se financijska sredstva mogla prenositi iz jedne u drugu fiskalnu godinu za istu namjenu na državnoj i na lokalnoj razini, lokalne znači i područne (regionalne samouprave).
U odnosu na tekst Prijedloga zakona o sustavu civilne zaštite koji je bio u prvom čitanju u Hrvatskom saboru 13. ožujka 2015. godine nastale su određene razlike s obzirom na nomotehnička uređenja, uvažavanje i prihvaćanje prijedloga i mišljenja pojedinih odbora Hrvatskoga sabora i zastupnika Hrvatskoga sabora kao i izmjene učinjene od strane predlagatelja koje su sadržane u obrazloženju Konačnog prijedloga zakona o sustavu civilne zaštite.
Prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite u prvom čitanju u Hrvatskom saboru imao je 97 članaka dok konačni prijedlog zakona ima 101. članak.
Novi članak 6. njime se uređuje djelovanje sustava civilne zaštite od redovnog djelovanja te preventive, planiranja, razvoja, jačanja spremnosti sudionika i operativnih snaga, operativnog djelovanja te mogućnosti traženja međunarodne pomoći.
Novi članci u poglavlju prekršajnih odredba su članci 87., 89. i 91.. Njima su dodatno razrađene prekršajne sankcije za izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i fizičke osobe.
Prihvaćene i ugrađene su sljedeće značajne promjene. Ugrađene su dva nova načela sustava civilne zaštite, načelo humanosti i načelo zabrane diskriminacije, propisano uspostavljanje i vođenje sustava registracije stradalih osoba. Omogućeno je obvezniku civilne zaštite da u slučaju spriječenosti opravda svoj izostanak u roku od 24h od primitka poziva.
Propisano je da informiranje javnosti mora biti pravovremeno i svima dostupno. Omogućeno je u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera civilne zaštite kada nije moguće na drugi način zaštiti stanovništvo, materijalna, kulturna dobra te okoliš da službenik državne uprave sa posebnim ovlastima može izdati nalog za gradnju građevine bez građevinske dozvole te kasnije njeno uklanjanje ili ishođenje građevinske dozvole sukladno posebnom propisu. Uređene su i odredbe upravnog nadzora.
Eto to bi bilo ono ukratko, hvala vam lijepa.
Zahvaljujem.
Prelazimo na replike.
Prvo poštovani Branko Vukšić.

Uvaženi gospodine Tonkoviću, sasvim sigurno da treba podržati zakon koji se danas donosi jer je jedan od najvažnijih zakona.
Ja ću iskoristiti ovu priliku da se zahvalim gospodinu Pavli Kaliniću koji je iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu slao saborskim zastupnicima molbe, preklinjao da se ovaj zakon donese, upozoravao na probleme koji se mogu, na katastrofu koja se može dogoditi ako nemamo toga zakona, ako nema Zakon o civilnoj zaštiti, ako nismo dobro organizirani, naročito u vremenima kada mogu nastati i prirodne nepogode, ali mogu se dogoditi i neki drugi teroristički napadi na zemlju. Ovo je vrlo važan segment, vrlo važan i zato kažem ovdje javno zahvala gospodinu Pavli Kaliniću.
Druga replika, Branko Hrg.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovani gospodine zamjeniče ministra.
Pa ja ću reći da neću baš podijeliti takvo veliko zadovoljstvo sa svime što piše u prijedlogu ovog zakona jer i nije baš napravljeno nešto mnogo toga od prvog do drugog čitanja, posebno u onom dijelu na koje se ukazivalo i upozoravalo i na koje se kontinuirano ukazuje. Dakle očito je da je Državna uprava za zaštitu i spašavanje glavna zvijezda ovog zakona. Ona jednostavno propisuje, imenuje, koordinira, provodi i na kraju sve to još i sama kontrolira, sve u jednom.
Ali javio sam se ustvari za repliku da ukažem na jednu drugu nelogičnost na koju je često puta ukazivano, to treba očito često ponavljati, a to su operativne snage. Dakle tamo piše u prijedlogu zakona operativne snage Hrvatskog crvenog križa, operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja i piše operativne snage vatrogastva.
Pa me zanima koja je sad razlika između operativnih snaga Hrvatskog crvenog križa ili HGSS-a i operativnih snaga Hrvatske vatrogasne zajednice. Zašto se uporno izbjegava taj pojam, taj termin ustvari okosnica i temelj civilne zaštite, to su dobrovoljni vatrogasci.
Zašto se ne spominje Hrvatska vatrogasna zajednica odnosno postavit ću jednostavnije pitanje. Koje su stvarne namjere Vlade spram Hrvatske vatrogasne zajednice, obzirom da imamo prilike vidjeti kako se razaraju sustavno svi sustavi koji su posloženi. Da li je ovo neka poruka drugačijeg tipa Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici?
Vrijeme.
Na repliku odgovara zamjenik Evelin Tonković.
Poštovani zastupniče, predlagatelj ipak smatra da Hrvatska vatrogasna zajednica ne može biti operativna snaga vatrogastva, a ni sustava time civilne zaštite. Zašto? jer ona nije postrojba u smislu odredbi članka 2. stavka 2. Zakona o vatrogastvu i nema vlastitih postrojbi vatrogastva, odnosno snaga koje bi ona osnovala, financirala i opremala te kojima bi time i zapovijedala. Prema tome, nema osnovne elemente da može tu biti.
Treća replika, Ante Sanader.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi zamjeniče ravnatelja.
Evo baš ja sam se javio po istoj raspravi jer ove operativne snage odnosno prošli put smo u prvom čitanju dosta o tom raspravljali, ukazivali, argumentirali ovdje razloge zašto bi Hrvatska vatrogasna zajednica trebala bit u operativnim snagama i vidimo da u drugom čitanju to ovdje vi ste prezentirali, nije ponovno stavljeno i sad ovaj odgovor vaš ne stoji u potpunosti jer ako je tako zašto je onda načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za dobrovoljno vatrogastvo. Vi samim tim činom što je načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika potvrđuje i ovu operativnost.
Ali ista stvar je operativne snage Crvenog križa ovdje što je spomenuto, koje su to operativne snage odnosno ova gore uprava Crvenog križa je isti nivo kao Hrvatska vatrogasna zajednica. U Hrvatsku vatrogasnu zajednicu se udružuju vatrogasne zajednice županija, znači vatrogasni zapovjednici županija su članovi operativnog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice i to su ljudi koji nose aktivnost.
Odnosno, koji je to drugi sustav, to bi možda bilo interesantnije pitanje, koji je to drugi sustav vatrogastva koji objedinjuje ukupno hrvatsko vatrogastvo i koji vodi i usmjerava i radi u hrvatskom vatrogastvu ako to nije Hrvatska vatrogasna zajednica, odnosno što će bit kad nema Hrvatske vatrogasne zajednice.
Ili vi vidite kroz ovaj zakon se nije moglo iščitat što to drugo se vidi kao sustav koji će objedinjavat rad vatrogasaca, možda će to u nekom drugom zakonu se prezentirat, ali nažalost ovim zakonom to nije prezentirao i mislim da je to udar direktno na sustav i da je to razbijanje sustava.

Odgovor na repliku, zamjenik Tonković.
Hvala.
Poštovani zastupniče, prema odredbama Zakona o vatrogastvu Hrvatska vatrogasna zajednica ne zapovijeda, ona ne koordinira rad vatrogasnim postrojbama na vatrogasnim intervencijama. Sam djelokrug rada Hrvatske vatrogasne zajednice propisan je i odredbom članka 18. stavka 1. Zakona o vatrogastvu iz kojeg je razvidno da Hrvatska vatrogasna zajednica nije operativna snaga vatrogastva kako u operativnom tako i zapovjednom smislu, već je njena funkcija da promiče interese vatrogastva na teritoriju Republike Hrvatske i van.
Hvala.

Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ?
Otvaram raspravu.
U ime kluba HNS-a govorit će poštovani Ivica Mandić, izvolite.

Štovani zamjeniče predsjednika Hrvatskog sabora, uvaženi gospodine zamjeniče ministra.
Ja ću na početku obraćanja prema kolegicama i kolegama zastupnicima reći da smo mi iz kluba HNS-a, konkretno kolega Blažeković i ja, više puta u raspravama kad je bilo primjereno tražili da se ovakav zakon donese i s time smo zadovoljni da ovakav zakon je pred nama u drugom čitanju i da ga imamo pred sobom.
Da li smo zadovoljni sa kompletnim tekstom to ćete čuti u daljnjem tijeku rasprave. Kod donošenja svih zakona, a tako i Konačnog prijedloga Zakona o sustavu civilne zaštite je bitno da imamo zakon koji je funkcionalan, koji je provediv i koji će dati dodatnu sigurnost i građanima i imovini i kompletno kulturnim dobrima u Republici Hrvatskoj.
Ono što bih htio na početku s obzirom da je primjereno na ove replike koje su bile rekao bih da imam osjećaj kao dugogodišnji vatrogasac, da vatrogastvo se koristi samo u onim trenucima kada su velike elementarne nepogode, kada su velike katastrofe i kada 60000 dobrovoljnih vatrogasaca, preko 3000 profesionalnih vatrogasaca nesebično rade i spašavaju. Normalno vatrogasci su takvi.
Ono što smatram da ovim zakonom svakako trebamo dati određeno dužno štovanje svim vatrogascima i Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i sustavu koji je funkcionirao u više različitih društvenih političkih uređenja od Austro-ugarske, kraljevine Jugoslavije, nove Jugoslavije, socijalističke Jugoslavije, u vremenu NDH-a također isto, u vremenu demokratske Hrvatske vatrogasci su bili taj sustav koji je bio uvijek na usluzi građanima u spašavanju života i imovine.
Zato smatram da u ovom zakonu i Hrvatska vatrogasna zajednica kao krovna institucija sustava svih hrvatskih vatrogasaca i dobrovoljnih i profesionalnih. Kažem to je negdje snaga oko 64000 vatrogasaca trebaju naći svoje mjesto.
Ja ovdje u razgovoru pred današnju raspravu sa zamjenikom ministra sam razgovarao o ovom problemu i mislim da bi svakako trebalo naći mjesto u poglavlju III. sudionici u sustavu Civilne zaštite gdje u članku 8. pod mjerama aktivnosti u sustavu Civilne zaštite provode sljedeći sudionici: Vlada RH, Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite u daljnjem tekstu Državna uprava, tijela državne uprave i druga državna tijela, Oružane snage Republike Hrvatske i policija, ispod toga Hrvatska vatrogasna zajednica i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Takav ćemo amandman kao klub Hrvatske narodne stranke predložiti predlagaču ovoga i mislim da na takav način ćemo dati dužno poštivanje za svega onoga koja temeljna i stožerna snaga Civilne zaštite vatrogasci daju ovome društvu.
Što reći o ovome zakonu? Ovaj zakon je odlično napravljen, ali ono čega se mi bojimo u Hrvatskoj narodnoj stranci u našem klubu, da je s obzirom na stanje u jedinicama lokalne samouprave koji imamo preko 572 da će biti velikih problema u funkcioniranju ako tu stožerna organizacija ne budu vatrogasci, jer i u starom sustavu, staroj državi i u novoj demokratskoj Hrvatskoj mi smo do 2011. imali Civilnu zaštitu i znali smo kako je to funkcioniralo.
I ja se bojim da ne bi sa ovim zakonom kojeg mi podržavamo napravili jedan nesklad, da od jednog sustava koji funkcionira besprijekorno, koji je bio vrlo čvrst u svim sustavima je funkcionirao i djelovao, da dovedemo sada jedno nepovjerenje. Zato mislim da su ove promjene itekako bitne, a ako želimo da ovaj zakon bude primjenjiv, taj puta moramo tražiti one objektivne, realne snage koje to mogu i ispuniti.
S obzirom da sam bio u dva mandata i načelnik Stožera zaštite i spašavanja i otprilike znam kako funkcionira u gradovima, a vjerujem da u jedinicama lokalne samouprave, nižim razinama, općinama nije ništa obavljeno.
Onog trenutka kada smo iz operativnih snaga vatrogastva kojih imamo na sreću u gradu Đakovu veliki broj, kad smo oformili i jedinicu civilne zaštite, onda je civilna zaštita počela funkcionirati.
Zašto ovo govorim? Jer vatrogasci su naučeni na ordinaciju, na zapovjednu odgovornost, na hijerarhiju. Kod svih ovih ljudi ovaj proces je jako dug i bojim se da će biti on i nefunkcionalan.
Što se tiče važnosti civilne zaštite koja ima ulogu i glavni joj je cilj organizacija sustava civilne zaštite sa svim onim elementima koji daju kvalitetnu obranu, njen je glavni zadatak dobra organizacija. Sve drugo je prepušteno onim operativnim snagama.
Zato isto smo predložili jedan amandman u kojem stožere Civilnih zaštita educira državna uprava i državna uprava može provesti način edukacije, ali svakako to treba prepustiti Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja specijalnost, Crveni križ svoju specijalnost, hrvatski vatrogasci svoju specijalnost. Jer mi do sada kao društvo i kao sustav nismo imali problema i primjedbu na operativnu osposobljenost vatrogasaca Hrvatske gorske službe i svih drugih sustava.
Zato mislim da kao predlagači i mi koji ćemo prihvatiti ovaj zakon, ovaj zakon treba biti funkcionalan i najlakše primjenjiv. Ono što također treba naglasiti da Civilna zaštita, sustav Civilne zaštite je ustrojen i prema europskim direktivama, a da je vrlo važna komponenta i vrlo važna uloga civilne zaštite u strukturi NATO-a.
Kod svih velikih katastrofa, elementarnih nepogoda gdje je NATO uzeo učešća on je veliku pozornost dao upravo na civilnu zaštitu. Zato mi kao država, kao punopravna članica EU moramo imati kompatibilni sustav i sa EU i sa NATO-om.
Također, podržavamo da je civilna zaštita od javnog interesa za RH i za sigurnost građana RH. U zakonu je odlično napravljena hijerarhija od Vlade, regionalne uprave do jedinica lokalne samouprave. Ovdje sa ovim zakonom dolazi do značajne decentralizacije i velikih ovlasti prema jedinicama lokalne samouprave. Bilo bi svakako dobro da te ovlasti prate i odgovarajuća financijska sredstva jer bojim se da decentralizacija bez pratećih financijskih sredstava neće donijeti onakve rezultate kakve mi želimo. Mi ovdje govorimo o izvanproračunskom fondu, ali nema naznaka na koji ćemo ga način puniti.
Ono što smatramo da je jako dobro napravljeno i da će se funkcionalnost civilne zaštite značajno podići na višu razinu mislim da je u članku 18. gdje se govori da dvije ili više jedinica lokalne samouprave koje su teritorijalno vezane mogu praviti zajednički stožer civilne zaštite. Mislim da je ovo dobra stvar i da svakako bi se značajno smanjili troškovi i procjena i organizacije i svega da se više jedinica lokalne samouprave koji imaju gotovo iste ili slične uvjete od geografskih do svih ostalih da se svakako treba koristiti i taj dio.
Ono što je ovdje dobro da je sa ovim Zakonom o civilnoj zaštiti točno i predviđeno da kod velikih katastrofa Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o katastrofi i ona preuzima odgovornost, ali također da Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog Državne uprave za zaštitu i spašavanje zatražiti pomoć od drugih država, međunarodnu pomoć i sukladno odredbama ovog zakona i obaveza RH preuzetih međunarodnim ugovorima.
Također, na osnovu rasprava u prvom čitanju u članku 7. su gotovo u potpunosti ugrađena načela utemeljenja Ženevske konvencije o pravima, o humanosti, nediskriminaciji na rasnoj, etničkoj i svim ostalim. Smatramo da su to dobre stvari i da svakako na takav način trebamo raditi.
Ono što smatramo da bi svakako trebalo poštivati da Državna uprava u svakom slučaju educira stožere civilne zaštite, ali da ne treba se upuštati u razinu edukacije na operativne snage. Jer operativne snage prema svojim statutima i prema svojim pravnim aktima imaju točan djelokrug.
Ono što bih rekao da s obzirom i na vremenske i klimatske promjene da će RH zadešavati mnoge elementarne nepogode, da zbog situacije u svijetu i nestabilnosti i sigurnost i određenih prijetnji po pitanju terorizma smatramo mi u klubu HNS-a da razina djelovanja i prilagođavanja nastalim situacijama civilna zaštita morat će reagirati i ovaj posao shvatiti vrlo ozbiljno ako želimo da ovaj sustav stavimo u dobru funkciju.
Također, u članku 23. točno je precizirano na koji način se imenuje načelnik, da je to u biti obaveza izvršnog tijela. Točno je definirano na koji način se uključuje i predstavničko tijelo. Mislim da je zakon dobar, samo se bojim da će u provedbi puno toga zavisiti od jedinice lokalne samouprave do jedinice lokalne samouprave. Ovdje mi u klubu ne smatramo da će biti sa viših razina ali naravno na ovoj najnižoj razini, a gdje se u biti sve stvari događaju gdje se događaju i elementarne nepogode i katastrofe i određene prijetnje po pitanju sigurnosti mislim da tu treba sa dovoljno mudrosti i dovoljno takta na najbolji način koristiti one potencijale koji postoje.
Mi uz prijedloge naših amandmana i prihvaćanjem podržat ćemo prijedlog sustava civilne zaštite.
Hvala lijepa.
Hvala i vama.
Prelazimo na replike.
Miroslav Tuđman, izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Kolega Mandić suglasan sam i u ime kluba ćemo to podržati da Hrvatsko vatrogasno društvo mora naći svoje mjesto u ovom zakonu, međutim ovdje nam je predlagatelj nametnuo jedan krivi pristup tumačeći da Hrvatska vatrogasna zajednica nije operativno tijelo jer zakon predviđa i preventivu i pripremu civilne zaštite što u svakom slučaju Hrvatsko vatrogasno društvo jeste. Pa prema tome naprosto su iracionalni razlozi neshvatljivi zašto to već nakon primjedbi u prvom čitanju nije ušlo.
S druge pak strane vi ste rekli i pozdravili ovaj zakon i pozdravili decentralizaciju, međutim i sami ste upozorili da je to vrlo upitno s obzirom da financijskih sredstava nema.
A kad to prevedemo na jedan dnevni operativni jezik, drugim riječima možemo vrlo lako doći do toga da ćemo imati krivca a nećemo, pa ćemo znati tko je kriv, a taj krivac naprosto neće moći realizirati ono što se od ovog zakona očekuje pa prema tome mislim da nema mjesta zadovoljstvu ovakvim rješenjima a pogotovo što i ovim kaznenim odredbama koje su relativno vrlo visoke od 5 do 70 tisuća ako se ne varam, zapravo oni koji će imati najmanje novaca vjerojatno će biti najčešće izloženi takvim kaznama naprosto zbog toga što nemaju mogućnosti da realiziraju ono što se očekuje.
Hvala.
Odgovor kolega Mandić.
Hvala lijepo kolega Tuđman.
Pa rekao bi da ste imali jedan lapsus. Vi ste rekli krovna organizacija vatrogasaca nije društvo već je Hrvatska vatrogasna zajednica, dobro ali znam. Ono što sam rekao i u svojoj raspravi, da decentralizacija da i odgovornost da ali sam rekao ako želimo uspjeh onda moramo decentralizirati sredstva, moramo točno znati izvore.
I zato mi pozdravljamo donošenje ovoga zakona i taj zakon moramo ga stavit da on bude primjenjiv. I ako ste pratili raspravu i ja sam na početku rekao da želimo da imamo primjenjiv i funkcionalan zakon koji će koristiti sve one resurse koji funkcioniraju, da ne moramo graditi nešto novo. Dao sam i primjer u našem gradu kad sam bio načelnik stožera zaštite i spašavanja, dokle god je bilo nekim osnovama formiranje civilne zaštite bez vatrogastva bilo je grdih problema. Kad smo postavili ljudi koji su naučili na funkcioniranje u sustavu imali smo itekako dobre rezultate i dobru zaštitu.
Zato mislim da svakako trebamo koristiti i ova iskustva koja smo bili a ovaj zakon sigurno je korak bliže usklađivanju svih onih stečevina EU koje trebamo primijeniti i akceptirati u RH. Ali ovo što ste rekli kod kazni ima članak 18.koji omogućava da jedinice koje su srodne, njih više može imati jedan program i jedan stožer i sve ostalo. Zato kažem da je tu predlagač vjerojatno znajući stanje u jedinicama lokalne samouprave da je išao na tu mogućnost jer mi smo imali zakonsku obavezu kod prostornih planova jedinica lokalne samouprave, pa koliko ih dosada nije napravljeno? Da li su bile kakve greške, pa nisu ali ne čuvamo prostor.
Evo hvala lijepo.
Hvala.
Slijedeća replika Ante Sanader.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Evo uvaženi kolega Mandiću vi ste našli jedno dobro rješenje solomonsko da možda kroz članak 8.se riješi ovaj status. I ja to također podržavam, ali u prilog tome mora se reći i ovo što smo već čuli. A postavlja se ovdje pitanje da li je Hrvatski crveni križ i gorska služba spašavanja postrojbe ili su to krovne organizacije što se navodi kao nedostatak HVZ-u? Svi znamo da to nisu postrojbe, da su to institucije. Teza da Hrvatska vatrogasna zajednica nema vlastitih postrojbi ne stoji jer su temeljem članka 16. Zakona o vatrogastvu sve vatrogasne postrojbe udružene u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu. A ako vatrogasne postrojbe navedene u članku 2. Zakona o vatrogastvu nisu u sastavu Hrvatske vatrogasne zajednice a onda se postavlja pitanje u kojem su onda oni to sustavu, koji je to alternativni sustav? To ne postoji, a i presuda Ustavnog suda jer je isto tako bilo nekih primjedbi i tužbi prema Ustavnom sudu da nije obveza udruživanje u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu je dala u prilog i dala je pozitivno mišljenje i obvezu da se sve postrojbe moraju udruživati u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu temeljem Zakona o vatrogastvu.
Problem se dogodio, nije se dogodio nego je normalno bilo u vrijeme ratno da se centralizira sustav i da 93.godine se donese takav zakon u kojem je glavni vatrogasni zapovjednik ušao u policiju, ali je logično bilo da onda nakon 2000.se decentralizira sustav. Međutim nažalost od tada nikad nismo došli u situaciju da se decentralizira sustav i da je glavni vatrogasni zapovjednik dođe ondje među svoju vojsku a to je u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu. I s tim se manipulira i barata već petnaestak godina i bitke se vode oko tog i tu je cijeli ključ problema i zato mi danas nemamo situaciju da ne možemo dobiti da Hrvatska vatrogasna zajednica bude ravnopravna svim ostalim institucijama.

Hvala.
Odgovor kolega Mandić.
Hvala lijepo kolega Sanader.
Pa ja sam i u svojoj raspravi jasno se očitovao o tome, o poziciji Hrvatske vatrogasne zajednice kao krovne organizacije svih vatrogasaca gdje se i županijske i društva učlanjuju dobrovoljno a da je Ustavni sud presudom iz 2002. godine to i potvrdio. Prema tome, za ovaj sav minuli rad i za sustav i za ustroj mi kao klub tražimo da vatrogasci nađu pravo mjesto jer ja ovdje odgovorno u Hrvatskom saboru kažem da su vatrogasci stožerna snaga civilne zaštite i da se vatrogascima i vatrogastvo također da su od javnoga interesa i da prema svim zakonima i o vatrogastvu imamo određeni način financiranja. Zato mislim da svakako ovo što ovdje radimo ne trebamo napraviti ni jedan krivi potez prema vatrogastvu jer vatrogastvo je to koje ne samo u zaštiti i spašavanju već koje je djelovalo i kulturno po pitanju određenih drugih aktivnosti u svim sredinama gdje su djelovali.
Hvala.
Hvala.
Branko Hrg replika.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolega Mandić, ovo što ste govorili o vatrogastvu apsolutno je točno, tu se samo može još dodat, ništa se nema za oduzet od onoga što ste govorili. Definitivno kao što ste rekli bez vatrogastva sustav civilne zaštite ne može funkcionirati. Jedan mali dokaz, pred jedno desetak godina išao sa svojim šefom vatrogasaca u posjet jednoj vježbi civilne zaštite u Italiju. Oni imaju odlično razrađen sustav civilne zašite i nakon gledanja vježbe moj šef vatrogasac, on meni kaže veli šefe sve ovo možemo mi napraviti jedino nemamo helikoptera.
Dakle naši vatrogasci su spremni to sve odraditi sami samo ih moramo organizirati i ne smijemo ih podcjenjivati. Očito je da su vatrogasci dobri za delat, ali kada se niš ne dela onda njih ne treba nigdje biti. Tako bi to moglo biti domaćim rječnikom rečeno.
Rekli ste također da je odlično razrađena hijerarhija. Tu se s vama ne slažem. Mislim da je veliki problem i da će biti veliki problem upravo u totalnom nejasnom razdjeljivanju lokalne od regionalne samouprave, dakle tu se pojavljuju u istim člancima lokalna i regionalna. Što će se događati,kako će to funkcionirati ne znamo, ali čini mi se da je skriveno u ovom zakonu koji svakako treba donijeti o tome ne govorimo. Ne govorimo o imeli, o parazitu, ne govorimo o Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, jer ako će zakon biti radi toga da se parazitska nekakva državna institucija namjesti odzgora i da je to temeljni cilj zakona onda smo promašili i mislim da je tu problem velike vrste.

Hvala.
Odgovor kolega Mandić.

Hvala lijepo.
Hvala lijepo kolega Hrg.
Pa što reći na vašu repliku? I moja konstatacija je bila da su vatrogasci odlično organizirani, da vatrogasci daju odlične rezultate i da sam u svojoj raspravi tražio da prema tim rezultatima kao stožernoj postrojbi, operativnoj u sustavu civilne zaštite da vatrogasci dobiju i pravo mjesto. To sam tražio i to mislim da mora biti jasno i predlagaču ovog zakona, a mora biti jasno i svima nama u Hrvatskom saboru.
Ja nemam ništa protiv da se sustav civilne zaštite jača, nemam ništa. ako budemo imali dvije tako jake dvije stvari koje rade na sigurnosti to će biti jako dobro. Ali do tog vremena dok civilna zaštita ne stasa ne smijemo ništa napraviti na uštrb Hrvatske vatrogasne zajednice i njenih 63 tisuće vatrogasaca.
Zato kažem da ovdje mi kao saborski zastupnici o sustavu koji djeluje, koji funkcionira da ga ne smijemo sakatiti.
Hvala lijepa.

Hvala.
Tomislav Ivić, replika.
Izvolite.

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolega Mandiću, svi se slažemo oko toga da je zakon potreban zbog različitih razloga i tu ćemo se svi usuglasiti oko toga. Vi ste u svojoj raspravi rekli da će jedan od ključnih problema biti funkcioniranje samog sustava i ja se tu s vama slažem. Ali još veći problem će biti financiranje cjelokupnog sustava.
I nije dobro da se ovim zakonom praktički svi troškovi prebacuju na jedinice lokalne samouprave jer opremanje pa i osposobljavanje jedinice civilne zaštite je obaveza lokalne samouprave. I ovo nije prvi slučaj da se donose zakone i da se troškovi prebacuju na jedinice lokalne samouprave.
Jesmo li mi svjesni u kojoj su financijskoj situaciju jedinice lokalne samouprave? Da je dobar dio jedinice lokalne samouprave na financijskom izdisaju i da im je potrebna pomoć, a ne zakoni koji će dodatno obračunati proračune jedinica lokalne samouprave. Kako će one oformiti, mogu oformiti, a kako će opremiti i osposobiti jedinice civilne zaštite? To je ključan problem ovog zakona što nema riješen sustav financiranja civilne zaištete, a samim tim ako nemate riješeno sustav financiranje normalno da će i funkcionirati biti vrlo,vrlo upitno.
I tu bi trebalo razmisliti o osiguravanju izvora sredstava da imamo ravnomjerno razvijen sustav civilne zaštite na cijelom području RH, a ne da jedinice koje imaju novca, a tih je malo, imaju razvijen sustav civilne zaštite, a one koje nemaju, a to je velika većina jedinica lokalne samouprave, nažalost ne mogu uložiti u razvoj civilne zaštite.
Hvala.
Odgovor kolega Mandić.

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Ivić, pa jednim dijelom vaše replike se slažem i ja sam to u svojoj raspravi i spomenuo i posebno istaknuo koliko želimo funkcionalan sustav, taj puta moramo osigurati sredstva. Jer mi ovdje centraliziramo sustav i decentraliziramo odgovornost, a nismo sredstva.
Ovdje u jednom dijelu se spominje što će civilna zaštita koje troškove pokrivati itd., ali to je nedovoljno za tako značajan dio to ne možemo s tim novcima isfinancirati. Bez sigurnih izvora financiranja taj zakon pitanje da li ga treba uopće do tog vremena i staviti u funkciju. Znači dok se god ne osiguraju kvalitetna sredstva jer jedinice lokalne samouprave svjestan sam da je to nemogućnost, ali dobra je stvar da je u članku 18.predloženo na koji način se to može ublažavati i koje to postrojbe kako oformiti, kako se oformljuje i stožer itd., itd.
Opet ću reći da podržavam ovaj prijedlog sustava civilne zaštite i svakako on je korak bliže, ali ponovo ću naglasiti ne smijemo dozvoliti da nijednom odredbom ne dovedemo u pitanje ono što funkcionira.
Hvala.

Hvala.
Stjepan MIlinković, replika.
Izvolite.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Pa kolega Mandić hajde da smo suglasni da je dobro ustrojena civilna zaštita nužnost i potreba sa ciljem očuvanja imovine i reagiranja, ne daj Bože u onakvim situacijama koje su se događale prošle godine, i kada tako nešto dođe ajde tu su vatrogasci. Ali vi ste onda rekli e ovaj je zakon je odličan, a onda ste iznijeli toliko strahova da sam se ja pobojao za vaše zdravlje jer strah nije dobar za zdravlje naravno u tom dijelu. A onda svaki taj malo po malo strah, onda ta ocjena bi bila puno, puno niža, jedva nekako ono -2 kada bi se svi ti strahovi.
I u tom dijelu ste spominjali dakle prvo vatrogasce koji su, svakako i ono dužno poštovanje i sve ali i stručnost koju pokazuju i u tim situacijama koje rade.
Ali vidite ja sam o tome govorio i onda kada je bilo prvo čitanje i rekao sam nemojte popravljati ono što nije pokvareno. Vatrogasci rade dobro, sustav radi dobro.
Ali ja sa posebnom pozornošću nekako u vijek pratim koja su to poboljšanja koja se odnose na jedinice lokalne samouprave. I sada vidiš kako smo mi opet značajni u jedinicama lokalne samouprave, primijetio sam kada je gospodin zamjenik rekao čak 3 članka glede sankcija se odnosi na nas. Vidiš kako to dobro se na nas pazi.
Pred dva dana smo imali ono glede, prije nekoliko dana smo imali ono o očuvanju okoliša, isto tako kaže sankcije će biti ako mi to ne formiramo. A mi znamo već u jedinicama lokalne samouprave mi znamo miris sumpor vodika, mi ga sa ovim našim osjetilima razaznajemo. I toliko smo upućeni u taj dio.
Dakle sigurno nema potrebe da nam se nameće ovo o čemu ste govorili i vi i kolega Ivić, dodatne te obveze i sigurno će to iziskivati određene troškove. Da ne kažem, evo završavam hvala lijepa.

Hvala.
Odgovor kolega Mandić.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolega Milinković strah nikada nije dobar, u nijednom stanju čovjeka strah nije dobar.
Ono što se vi kao liječnik brinete za moje zdravlje, ne morate se bojati jer mislim da je stanje vrlo stabilno.
Ono što bih vam rekao da smo mi bili kao klub u našoj raspravi vrlo konkretni, vrlo jasni i jasni sa amandmanima i da smo određena upozorenja smo rekli da je zakon ako se primjeni on je savršen ali ja se bojim da on neće biti primjenjiv i opet sam rekao iz kojih razloga. Znači vi ste se složili sa mojom raspravom i onda ste meni replicirati.
Prema tome ovo sve što vi kažete to sam ja rekao u svojoj raspravi. I drago mi je da se vi slažete kao načelnik jedinice lokalne samouprave sa raspravom koja dolazi iz kluba Hrvatske narodne stranke.

Boris Kovačić, replika, izvolite.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Većim dijelom, odnosno gotovo u svemu se slažem što ste govorili u ime kluba HNS-a, posebno i u ovom dijelu, ja ću se također osvrnuti na snage vatrogastva o kojim ste točno i pravilno primijetili da su to ponekad u malima, u općinama, u gradovima, posebno malim gradovima i jedine i organizirane snage koje djeluju. Najčešće su to i snage prvog odgovora.
I razmišljam da nemamo tako organizirano vatrogastvo da bi te onda snage prvog odgovora kada dođe naravno do elementarnih nepogoda kao što su poplave a naravno i neke druge nažalost bila vojska.
Naravno da je vojska ona sigurnost koja jamči i subjektivan osjećaj sigurnosti ljudima kada dođe do katastrofa i na njih dakako se uvijek može računati ali nikada ih ne smijemo pretvoriti u snage prvog odgovora.
Zbog toga podržavam sve ovo što su rekli tim više što su vatrogasci i organizirani, vi ste dali i jedan povijesni pregled. A isto tako vjerujem da i vi dijelite mišljenje gdje su i profesionalne vatrogasne jedinice da se tu radi onda i o kvaliteti više.
Da li je to trebalo biti posebno naglašeno i u članku 8. ne znam, tim više što je člankom 20. prijedloga ovog zakona snage vatrogastva su predviđene kao operativne snage civilne zaštite odnosno operativne snage vatrogastva. Tako da ja mislim možda je i u tom smislu to dovoljno. I u svakom slučaju vi ste i sami pozdravili donošenje ovog zakona pa evo mislim da će to biti i dovoljno.

Odgovor kolega Mandić, izvolite.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Pa ja ću ponoviti ponovno sada kao mali papagaj skoro.
Posebno smo ispred kluba istaknuli čuvati sustave od javnog interesa koji funkcioniraju. Jedan od takvih sustava je i vatrogastvo.
Ono s čime možemo biti svi zadovoljni i svi ponosni da je u vatrogastvu promptno educiranje za različite specijalnosti i da je dobro da na takav način imamo ustrojen sustav i zato je potrebno taj sustav maksimalno iskoristiti jer on je iskoristiv, on je prilagodljiv, on je organiziran, on je dobar.
I svakako ovaj zakon treba podržati i raditi na njemu da on bude i primjenjiv i funkcionalan.
Hvala.
Hvala.
Branko Bačić, izvolite.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolega Mandić, klub HNS-a kao što vidim podržava donošenje ovog zakona kojim se između ostalog uređuje postupanje državnih tijela a posebno sustava civilne zaštite u slučaju velikih nesreća.
Jer vjerujem da vam je poznato da je Sabor, ne tako davno, ovaj tjedan u utorak, raspravio jedan Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju ugljikovodika kojim je propisao postupanje državnih tijela u slučaju velikih nesreća, propisani sa …/Govornik se ne razumije./… direktivom kojim se zakonom uspostavlja jedna koordinacija za reagiranje i praćenje eventualnih velikih, da ne kažem najvećih nesreća koje mogu zadesiti Hrvatsku a to je izlijevanje nafte u Jadranskom moru, nezakonitom postupku hrvatske Vlade kojega vodi pri davanju koncesija za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu.
Ja moram reći da mi je neprihvatljivo da ovaj Zakon o sustavu civilne zaštite koji govori o postupanju državnih tijela u velikim nesrećama niti jednim svojim člankom ne referira se, ne povezuje se na zakon kojega još nismo izglasali. Ja mislim da će bit danas glasovanje o Zakonu o sigurnosti pri odobalnom istraživanju ugljikovodika u kojemu je zakonu propisana koordinacija koja ne poznaje ovaj zakon, ne prepoznaje ga, ne anticipira ga u svojim odredbama Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju ugljikovodika sa Zakonom o sustavu civilne zaštite.
Jednako kao što ovaj Zakon o sustavu civilne zaštite ne prepoznaje koordinaciju i postupanja koja ćemo danas propisati izglasovanjem Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju ugljikovodika. Što bi se reklo ne zna desna što radi lijeva.

Hvala.
Odgovor, kolega Mandić izvolite.

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Bačić, pa i u ovom sustavu civilne zaštite govori se o velikim nesrećama i katastrofama, govori se točno i precizirano i na koji način funkcionira i državna uprava, na koji način funkcionira Vlada kada može intervenirati i to je jasno.
Sigurno da je da li tanker ili jedna bušotina ako se dogodi bilo kakva nesreća ili havarija da je to velika katastrofa, da sigurno će taj puta intervenirati državna uprava i Vlada i da ćemo zatražiti sigurno pomoć i točno je i to precizirano. Ali mi bez obzira na ova istraživanja koja su vezana ugljikovodike i vi ste postavili pitanje iz tog razloga, mi smo i sada kad tih ugroza nema, mi smo pod stalnom opasnošću jer kroz Jadransko more prolazi u toku godine 5-6 stotina, možda i više tankera. A da li smo i to predvidjeli? Po meni to jednaka je opasnost kao istraživanja.
I zato mislim da ovaj zakon je korak da preventivno djelujemo, da organiziramo, da usuglašujemo, a tako jasno da sva zakonska regulativa koja bude donesena u Hrvatskom saboru mora imati kompatibilnosti sa drugim zakonima jer ako to tako nije onda loše radimo svoj posao i predlagači i mi. Ali nisu donošeni zakoni, nisu, u postupku je.
Hvala.

Hvala.
U ime Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada Zlatko Tušak, izvolite.

Poštovani potpredsjedniče, uvaženi zamjeniče ministra, kolegice i kolege zastupnici.
Ja mislim da nema dileme kod nikoga kod nas da Zakon o sustavu civilne zaštite je potreban. Svaka čast predlagaču što od prvog čitanja do drugog čitanja je uvažio dosta primjedbi na sam zakon i on je u tom dijelu i popravljen.
U ovoj prvoj raspravi i u replikama ukazano je na određene probleme koji jesu prisutni u samom zakonu, ali zakon je u suštini jedan okvir koji daje kako se treba praktično organizirati, postupanje i organiziranje civilne zaštite. Nema uopće dileme da u slučaju katastrofalnih nesreća, prirodnih katastrofa ili ne daj Bože nekakvih kemijskih incidenata, a da ne kažem i nuklearnih problema koji bi se mogli desiti je vrlo bitna civilna zaštita i djelovanje civilne zaštite.
Jasno da onako kako je organizirana civilna zaštita je pitanje kako će se na tom području koje je zahvaćeno elementarnim nepogodama ponašati stanovništvo jer onako kako je osposobljena, kako radi civilna zaštita to na neki način i smirujuće djeluje na stanovništvo koje se nađe pogođeno sa određenim elementarnim nepogodama. Ako to ne funkcionira onda je jasno da dolazi do određenog haosa, dolazi do određenih dezinformacija, raznih poluinformacija i stvara se određeni haos.
I zbog toga je vrlo bitno da mi imamo ustrojenu civilnu zaštitu, ali ono na što su kolege prije upozoravali, možemo imati i najbolje propisano sa zakonom, ako nemamo za to osigurana financijska sredstva onda nam ni civilna zaštita neće kvalitetno funkcionirati. I to je stvar na koju sam želio ukratko samo upoznati da iako smo mi ovdje predvidjeli civilnu zaštitu da se na financira i kad je u pitanju lokalna jedinica da ih lokalni proračuna moramo znati u kakvoj situaciji se nalaze neki od lokalnih proračuna i pitanje je da li će moći izdvojiti dodatna sredstva za kvalitetno organiziranje.
S druge strane, sam zakon kaže da u slučaju nesreća, i ako ne može se dovoljno osigurati na određenoj lokalnoj jedinici gdje je došlo do potrebe djelovanja civilne zaštite da se onda u pomoć poziva oni iznad koji jesu, a to je pitanje da li županije, da li na nivou države i jasno da jedinice lokalne samouprave zbog manjka financijskih sredstava da će samo ono što je najmanje i najnužnije organizirati, a to znači da pitanje kvalitete, djelovanja civilne zaštite itekako ovisi o financijskim sredstvima.
Ovdje je jedna mogućnost data na način, to je izvanproračunskih fondova, da se osniva na nacionalnoj razini, ali da ih mogu ustrojiti i jedinice lokalne samouprave. Ali tu stoji mogu i mislim da je to opet loše rješenje jer jasno da oni svi koji jesu u takvoj situaciji da neće moći dodatno opteretiti stanovništvo ili određene tvrtke na svojem području, neće posezati za tim mehanizmom.
I mislim da je trebalo tu riješiti tu pitanje na nacionalnoj razini, a onda napraviti hijerarhiju kako će se to financirati prema određenim potrebama veličinama jedinice lokalne samouprave i da ne kažem županije i prema području kako je, to je onaj drugi dio koji treba razraditi kroz operativne dokumente koji stoje.
Tako da jedina osnovna primjedba unutar toga da uopće nema dileme da trebamo imati civilnu zaštitu, ali ako nemamo kvalitetno financiranje onda nam ona neće ni funkcionirati dobro i onda ćemo imati situaciju ne daj Bože ako dođe do nekakve havarije, potresa, poplava ili tako dalje da opet na papiru ćemo nešto imati ali u praksi će to loše djelovati. A to onda ima i svojih određenih posljedica kroz na neki način i ugrožavanje života i imovine daljnje. Ali kad to sve funkcionira, kad postoje financijska sredstva i kad je organizirano onda i dio zaštite kudikamo je veći.
I nešto još što sam htio samo upozoriti, a to je pitanje jer upravo civilna zaštita ona djeluje u kriznim trenucima. A u samom dijelu koji govori na kraju da određene provedbene akte ili uredbe koje treba donijeti Vlada i čelnik Državne uprave prema članku 73. to treba napraviti u roku od godinu dana. Jasno, to je kao krajnji rok ali mislim na neki način upravo zbog toga ustrojavanja i funkcioniranja civilne zaštite da je taj rok trebao biti kraći pa i u onom dijelu ako je potrebno neke druge zakone promijeniti i uskladiti sa ovim zakonom. Onda je to trebalo napraviti na način da ide u paketu i da mi imamo što je moguće prije praktično ove ostale podzakonske akte.
Jer kažem zakon je okvir jedan, a ovi ostali akti oni daju srž kako će se postupati u kojoj situaciji i bez njih iako tu na snazi ostaju stari akti koji nisu u suprotnosti s ovim zakonom ali mislimo da unutar toga treba kad je u pitanju kvaliteta ustrojavanja civilne zaštite da to bude napravljeno na način da što je moguće prije profunkcionira. Jasno, kao što sam rekao to je krajnji rok od godinu dana ali treba na tome poraditi da se taj rok što je moguće više skrati.
Ali, imamo i jednu drugu stvar, a to je pitanje lokalne jedinice na svom teritoriju koje moraju napraviti i svoje procjene i onda one te procjene moraju napraviti u roku 2 godine od donošenja ovih podzakonskih akata. Mi kad praktično vidimo ovaj zakon ćemo imati da stupi na snagu, a imat ćemo praktično period od 3 godine da bi ustvari zatvorili cijeli ciklus kada je u pitanju funkcioniranje civilne zaštite. I mislim da to je određena stvar koju je trebalo se kvalitetnije voditi na način da mi imamo jasno propisane zakone.
Jer ono kao što sam i na početku rekao kako će nam funkcionirati civilna zaštita, kako će imati određene propise i akte oko postupanja i funkcioniranja to će biti veća kvaliteta u zaštiti života i imovine ljudi. I nema jednostavno dileme da nama je potreban ovaj zakon. Jasno, zakon ako u dijelu se pokaže da je loš u praksi treba ga što je moguće prije i mijenjati. Ali mislim da je ovo dobar put uz ovaj dio moje napomene da ako kvalitetno nećemo riješiti pitanje financiranja onda imat ćemo nešto na papiru što u praksi neće funkcionirati dobro.
Hvala lijepo.
Hvala i vama.
Imamo dvije replike.
Branko Hrg, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega zakon je okvir kako treba funkcionirati sustav, nešto tako ste rekli, i to je točno. Al zato bi zakon morao biti vrlo jasan i moralo bi se točno znati tko što u ovom zakonu će raditi. Ali to nije tako. Ili ja ne znam dobro čitati.
Ponavljam, da se isprepliću lokalne i područne samouprave. Ne zna se tko će što raditi. S druge strane nameće se pitanje, ono što ste i sami primijetili, hoće li jedinice lokalne samouprave moći financirati? Neće! Neće moći financirati. Jer im se iz mjeseca u mjesec svakim izmjenama poreznih zakona uzima novac. I umjesto da tamo u onim odredbama imamo da će se dati 70 tisuća kuna nekoj lokalnoj samoupravi mi imamo da će se kazniti sa 70 tisuća kuna. I očekujemo da će funkcionirati.
Dakle, svi žele ovaj zakon, on je nužan, on je potreban ali ovakav pristup kakav se radi on neće funkcionirati. Pogotovo ne ako ne napravimo ono što je ovdje već govoreno bilo u raspravama, ako se on neće temeljiti na jedinom sustavu koji u Hrvatskoj funkcionira, a to je dobrovoljno vatrogastvo. I stvarno je nejasno da se tako nešto izbacuje iz zakona, čak da se kaže u obrazloženju da Hrvatska vatrogasna zajednica nema operativne snage. To je stvarno čudan način pristupa i očito nekih drugih namjera. Ja ne vidim drugi način.

Odgovor, Zlatko Tušak.
Hvala.
Pa kolega Hrg je ja se slažem, zakon je okvir zato što u samom zakonu piše dosta provedbenih akata koje će donijeti što Vlada, što čelnik Državne uprave. I jasno dok mi nemamo te provedbene akte zakon je samo mrtvo slovo na papiru. On operativno ne može kvalitetno funkcionirati.
Ali i da imamo to i da imamo jasno riješeno pitanje u samom zakonu, da je on drugačije postavljen i da manje imamo tih ostalih operativnih akata koje bi trebalo donesti. Je ja se potpuno slažem. Najveći problem je pitanje financiranja. I jasno one jedinice lokalne samouprave koje neće imati financijska sredstva neće moći ni praktično određena sredstva da se osposobi civilna zaštita i jasno da ćemo na tom području imati značajnih problema jer to neće funkcionirati i ne daj Bože da dođe do nekakve katastrofe.
A ovo kada je u pitanju vatrogastvo ja se u tom djelu potpuno slažem zato nisam to ni u svom govoru govorio jel jasno to su svi rekli da je to vrlo bitna stvar jer vatrogasci su organizirani, oni profesionalno svoj dio rade i mislim da oni trebaju biti kostur, suština ovoga zakona.
Hvala.
Posljednja replika poštovani Stjepan Milinković.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Pa kolega Tušak i ja sam primijetio ovaj dio gdje ste govorili o financijama i o jedinicama lokalne samouprave. I naravno i onaj dio sam svakako razumio gdje ste rekli s kolikim teškoćama se susreću jedinice lokalne samouprave i sve to stoji. A znamo gdje je uzročnik glavni. I one izmjene Zakona poreza na dohodak tu je milijardu i 800 milijuna kuna jednostavno ih nema. Budimo iskreni bilo je rečeno e vidite mi ćemo način načina na koji ćemo pomoći to riješiti, malo amortizirati da tako kažem ali nije, nisam baš primijetio da je do toga baš došlo, osim do ovih naputaka sada koji dolaze da se osiguraju sredstva za povrat poreza u tim jedinicama to ide. Tako da bi se moglo reći ma nemojte pomagati samo.
Ali želim reći još nešto što se tiče jedinica lokalne samouprave i onoga funkcioniranja, onoga ustroja o kojem ste vi govorili. Osim onoga djela gdje sam govorio u prijašnjoj replici gdje sam rekao o onom sankcioniranju koje je jasno razrađeno, ali i u ovom funkcioniranju itekako ima jedan momenat. Vidite sad su ti načelnici vrlo važni, vrlo moći, oni će imati takve jasne ovlasti ali će morati zato ići na edukaciju, određenu edukaciju dana toliko, sve će to naravno i koštati, sve košta. Bit će tu određeni koji će to educirat, pa će učiti kako nositi brentaču, koji profil cijevi za, ali to su ljudi koji sve znaju. Ima ljudi svi znaju koji su u tim vatrogascima, znaju sve od svih mogućih profila stručni ljudi, a u konačnici te ljude potvrđuje na razini vatrogasne zajednice i na razini društva potvrđuje taj načelnik. Pa šta će ovaj njemu moći još dodatno nešto naučiti na tim seminarima i reći mu nešto značajno osim ono što on itekako vrlo dobro zna.
Hvala lijepo.

Odgovor na repliku Zlatko Tušak.
Hvala.
Pa kolega Milinković, vi kao čelnik jedne manje lokalne jedinice to najbolje znadete, zato potpuno kad je u pitanju financiranje, u svom djelu sam i rekao da izvanproračunski fondovi koji daju mogućnost osnivanja, onda jasno onaj tko neće imati mogućnost neće ni osnivati takve izvanproračunske fondove i da treba financiranje riješiti na nivou države. I vezano kroz potrebe organizacijskih jedinica, županija itd. izregulirati financiranje koje mora biti kao civilna zaštita da bude kvalitetno postavljeno.
A ovo kada ste govorili o edukaciji, ja se slažem edukcija uvijek treba i ona mora se provoditi ali je tu i jedan dio problema koji nisam u svom govoru rekao, ali to je pitanje i edukacije i stanovništva koje itekako treba biti na jednom višem nivou vezano za moguće elementarne nepogode itd. koje se mora kroz školski sustav i na neki drugi sustav da se provodi jel bez toga ni civilna zaštita, ona može biti i najbolja ako stanovništvo ne zna kako postupati u kriznim trenucima i kako se ponašati, onda imamo dosta problema.

U ime kluba HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Miroslav Tuđman.
Hvala gospodine potpredsjedniče, gospodine zamjeniče ministra, kolegice i kolege.
Svi smo suglasni da nam je ovaj zakon neophodan, da nam je potreban jer cijelo ovo vrijeme bez ovog zakona bili smo u jednome zakonskome, odnosno pravnome vakuumu. Međutim, ako želimo ozbiljno razgovarati o ovom Zakonu o civilnoj zaštiti odnosno procijeniti ovaj prijedlog, evo danas je u drugom čitanju, onda moramo početi od konstatacije da je taj zakon odnosno sustav civilne zašite dio sustava nacionalne sigurnosti.
S druge pak strane mi nemao ključne dokumente o nacionalnoj sigurnosti, nemao Strategiju nacionalne sigurnosti, nemao definirani cjelovit sustav nacionalne sigurnosti tako da možemo uočiti i ovome prijedlogu ovoga Zakona o sustavu civilne zaštite da je on u nekim bitnim elementima nedorečen, a čak reći ću i u kojima ispod razine postojeće prakse u nekim svojim segmentima. Drugim riječima cijela projekcija ovoga sustava nema jednu konzistentnu viziju nego je kao što je već rečeno u raspravi zapravo središnje mjesto i ovoga zakona i ovako predviđenog sustava civilne zaštite državna uprava.
Činjenica jeste da je od prvog do drugog čitanja da su unijete neke izmjene i te izmjene treba prihvatiti pogotovo one koje su iznijete na odborima, međutim ostalo je i dalje su neke stvari ostale nedorečene pa samo dozvolite da upozorim na nekoliko. Ovdje se govorio o obveznicima civilne zaštite da su to svi hrvatski državljani od 18 do 65 godina starosti, da se radi evidencija, ali nema nikakve projekcije koji je to obujam, koliko ljudi, koje će to biti snage da tako kažem u jednoj drugoj terminologiji, kolike će biti potrebe za opremanje njihovo za edukaciju, tako da je to ostalo nedorečeno.
A odmah mogu reći i vjerojatno zašto je ostalo nedorečeno. Zato što nemamo cjelovit sustav pa se ne zna što je sa ročnim sastavom, da li će ga biti ili ga neće biti odnosno onaj koji u reduciranoj formi postoji na koji način je u korelaciji sa ovim sustavom civilne zašite? Naprosto zato što se vodi pod dvije različite osnove i nema nikakve dodirne točke.
S druge strane imate jednu činjenicu o kojoj nitko danas ovdje nije rekao u prethodnim raspravama, a nešto što funkcionira, a zakonom ovdje nije ni na koji način definirano. A to je Zrakoplovstvo hrvatske vojske ono što zovemo kanader ili helikopteri za gašenje koji su sastavni dio znamo dnevno, pogotovo u ovim periodima požara da sudjeluju i kada se radi o lokalnom požarima i kada se radi o onome što tendira da bude katastrofa na republičkoj razini.
Međutim ovdje nemate definirano na koji način se angažiraju te snage. U Zakonu o civilnoj zaštiti koji definira nadležnosti lokalnih stožera i regionalnih stožera i državnog stožera bilo bi normalno da se zna na koji način se mogu pozvati i aktivirati te snage. To je jedna praznina koja u ovome zakonu nije razriješena odnosno predlagatelj zakona je pobjegao od te obveze da to definira.
Kolega Bačić je već upozorio na sljedeći problem da imamo obalnu stražu koja isto ima obveze angažmana u slučaju ne samo katastrofa nego pomoći i na moru, međutim to se ne spominje ni na koji način da bi se onda i ne uključuje u ove poslove civilne zaštite.
Danas je već bilo dosta riječi o tome što je izbjegnuto spominjanje i Hrvatske vatrogasne zajednice, kao operativnih snaga civilne zaštite. Predlagatelj tu traži nekakve modifikacije odnosno objašnjenja da to nisu zapravo operativne snage, ali pri tome zaboravlja da faze civilne zašite su prevencija, pripravnost i reagiranje. A ne može se reći da Hrvatska vatrogasna zajednica ne sudjeluje i u prevenciji i u pripravnosti bez obzira kako se tumačilo da su pojedina vatrogasna društva operativne snage, a Hrvatska vatrogasna zajednica to nije.
Očigledno da je spor daleko dublji od ovoga o čemu mi danas govorimo, a to je kakva je vizija sustava nacionalne sigurnosti, kakvo je onda mjesto civilne zaštite odnosno Hrvatske vatrogasne zajednice jer kada bi se to postuliralo na taj način onda ovo što jeveć rečeno sa skoro 1900 dobrovoljnih vatrogasnih društava, sa snagom od 63000 operativnih članova, cijeli taj sustav bi trebalo drukčije definirati i drukčije koncipirati.
Minimum onoga što bi trebalo uzeti, ali kažem neće puno popraviti ni to, jeste da se u okviru sudionika u sustavu civilne zaštite u članku 8.stavi i Hrvatska vatrogasna zajednica. Ali onda imate jedan drugi problem, čisto konzistentnosti, onda u sudionicima sustava civilne zaštite jesu Oružane snage RH, a u operativnim snagama one nisu bez obzira što de facto jesu operativne snage, a ovdje bi trebalo biti Ministarstvo obrane kao ona civilna komponenta koja može jedino odobriti uporabu oružanih snaga.
Nadalje, imamo još nekoliko samo stvari koje nisu razriješene i prigovori koji nisu uvaženi, a to je razdvajanje odnosno te upravne i inspekcijske funkcije. Naprosto to je po onoj narodnoj "Kadija te tuži, kadija te sudi" to naprosto mislim da nije dobro rečeno pogotovo u ovoj situaciju jednoga općega siromaštva kada de facto općine neće moći odnosno lokalna uprava i samouprava neće moći ispunjavati zbog manjka financijskih sredstava sve ono što bi trebala i što su često ljudi svjesni da treba učiniti, ali naprosto nema dovoljno sredstava. Tako da će to dovesti lokalne i regionalne stožere u jednu nezavidnu situaciju.
Nadalje, imate jedan opet jednu tendenciju paralelnog stvaranja informacijskog sustava za potrebe civilne zaštite. Primjedba koja je bila prošli put da će oni na neki način raditi paralelni GIS, to je Geografski informacijski sustav obrazloženje je bilo da ne mogu koristiti to odnosno da će koristiti to odnosno da će koristiti to uz nadopunu klasificiranih podataka mislim da sa informacijskog stajališta nije opravdano zato što se sustavi mogu nadograđivati a sa razinama klasificiranosti odnosno pristupa može se limitirati pristup pojedinim podacima.
Imate opet nešto što je nedorečeno i što nije, što možemo misliti da će biti tako ali bi trebalo ipak biti precizirano a to je zakonom se predviđa da središnje tijelo državne uprave za poslove civilne zaštite postoji da je to državna uprava.
Ali da li je to Državna uprava za zaštitu i spašavanje ili neke nova, odnosno pretpostavljam implicite da će ta Državna uprava za zaštitu i spašavanje biti preimenovana odnosno njezin ustroj redefiniran po ovome novome zakonu.
Ali ako je tome tako onda je ovdje trebalo reći u kojim rokovima, kako će to biti izvedeno, da li će biti, taj ustroj da li će značiti povećanje, neće, itd., sve to skupa ostaje nedorečeno.
Činjenica jeste još i to da je predlagatelj uvažio neke primjedbe da one ingerencije Državne uprave da propisuje sve i svašta, pa između ostalog da propisuje i edukacijske programe i da propisuje i institucije koje će to raditi, sada je to na neki način, neću reći dobro riješeno nego je naprosto zamućeno pa više ta granica oštra ne postoji. Ali mislim da bi trebalo ići u to da se ova državna uprava ne bi trebala, odnosno ne može, ne treba petljati u edukaciju operativnih snaga koje su nabrojane u ovom zakonu nego samo u edukaciju stožera na svim razinama i eventualno na tu preventivnu edukaciju stanovništva a ne na ostale stvari.
Ono što se zaključno iz ovoga može razabrati, imamo jedno necjelovito rješenje, dugo smo čekali na ovaj zakon, međutim, on je nedorečen u svojim tim ključnim nekakvim elementima. Između ostalog problem je kada bi to bilo definirano na drugi način, problem bi bio zašto taj zakon predlaže MUP a ne netko drugi. U rješenju ukupnog sustava nacionalne sigurnosti kada bi ga imali moglo bi se onda pravdati ovo ili neko drugo rješenje a ovako je to naprosto ostalo visjeti u zraku kao jedna nedorečeno rješenje ovoga zakona.
Zbog toga mislim da je velika, ono što je već rečeno za lokalnu upravu i samoupravu, sve je prebačeno odgovornost na pripremu, osposobljavanje, prebačeno je na lokalnu i regionalnu samoupravu. Sredstva nisu osigurana. Možemo zbog toga realno očekivati da ćemo imati u slučaju nekakvih nefunkcioniranja ovog sustava, da ćemo imati i unaprijed prepoznatljive i zadane krivce a da nećemo imati jedno dugoročno i jedno funkcionalno rješenje.
I zbog toga mislim da ovaj zakon u ovoj formi ne treba podržati.
Hvala.

Zahvaljujem.
Prelazimo na replike.
Prvo poštovani Branko Bačić.

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Tuđman, apsolutno ste u pravu da je ovaj sustav nedorečen.
Spomenuli ste da u funkcioniranju samog stožera i sustava civilne zaštite nisu uključeni i zrakoplovstvo koje intervenira u slučaju velikih požara itd., itd..
Ja bih samo spomenuo da mi ovim zakonom uspostavljamo stožer civilne zaštite. Međutim ponoviti ću ono što sam već jednom rekao, ovaj stožer civilne zaštite na nikakav način, bar ovim zakonom, nije uspostavljena koordinacija između njega i stožera koji je već organiziran na području kako države tako i jedinica područne odnosno regionalne samouprave i tj. na razini županija postoje stožeri čija je zadaća intervencija kod iznimnih onečišćenja mora gdje svakako u težim uvjetima treba angažirati i civilnu zaštitu na otklanjanju posljedica nastalih od iznenadnog onečišćenja mora.
Nije dobar sustav u kojemu postoje tijela koja otprilike imaju gotovo identičan sustav organizacije, koji imaju gotovo identične poslove prilikom reagiranja a da onda nisu uspostavljene procedure, postupci kada i na koji način reagira jedan stožer, jedno tijelo, drugi stožer, drugo tijelo ili druga državna tijela koja nisu pak u sustavu civilne zaštite.
Ja držim da je i ovim zakonom trebalo se povezati na zakone kojim su uređena druga slična tijela, drugi slični stožeri kako ne bi došlo do preklapanja. Jer ponavljam kada postoji puno zahtjeva za reagiranjem a nisu jasno utvrđene odgovornosti i procedure i način postupanja u pravilu se dobro ne reagira a onda je doista teško i utvrditi čija je odgovornost zbog neadekvatnog odgovora na veliku nesreću ili neku drugu katastrofu koja se može dogoditi.

Na repliku odgovara poštovani Miroslav Tuđman.
Hvala gospodine predsjedniče.
Pa očigledno ovo što ste upozorili da taj sustav zaštite na moru i priobalju koji postoji ili bi ga trebalo uspostaviti, uspostaviti relaciju sa sustavom civilne zaštite samo jedan segment nedorečenosti.
Ako hoćete, danas bismo mogli i još niz drugih primjera izvesti. Uzmite npr. kod transporta opasnih tvari, jasna stvar da u određenim zakonima postoje propisi kako se kod toga postupa, ali kad bi se radilo o većim količinama toga da li i kako i na koji način stožeri civilne zaštite ili državna uprava treba biti povezana, tko je informira, kako to funkcionira, od toga nema ni naznaka kako bi to trebalo regulirati. Ja sam svjestan da zakon ne može sve predvidjeti, ali barem mora otvarati prostor jedan da se takva rješenja operativno pronađu.
Druga replika, uvaženi Ante Sanader.
Hvala potpredsjedniče.
Evo uvaženi kolega Tuđman, vi ste dobro primijetili ovaj problem zračnih snaga. Naime, nevjerojatno je da u ovom Zakonu o civilnoj zaštiti nisu niti spomenute zračne snage, ali to je kad sagledamo cijeli zakon onda to ispada logično jer Oružane snage su očito moćan lobi i velika snaga u državi i normalno onda se njih ne smije dirat ni preispitivat.
Ali samo na znanje, evo sad je najnovija informacija da mi smo dosad imali sustav kad je požar, veliki požar otvorenog prostora i … zahtjev za avione ako idu onda naš zapovjednik lokalni tamo sa terena preko županijskog zapovjednika da samo stožeru nalog i to bi išlo.
Međutim, sad najnovije informacije su da to više neće tako ići, to treba malo iskomplicirat pa sad će lokalni zapovjednik dole preko svog zapovjednika morat dat nalog pa će izaći neki vojni mali pilatus ili neki vojni pilot će procijenit to i tek onda će se davat odobrenje za izlazak zračnih snaga.
Znači jedno kompliciranje u sustavu, a to kompliciranje znači veći požari, veći razmjeri požara, duže vrijeme za interveniranje aviona jer smo to imali odlično organizirano sa stožerom MORH-a, Ministarstva obrane koji je bio uz Stožer civilne zaštite, odnosno uz Stožer državne uprave i oni su istovremeno davali odobrenje, avioni su izlazili.
Zato mislim da bi bilo vrlo važno i prihvaćamo ovo što ste rekli, dobro da se i kroz ovaj Zakon o civilnoj zaštiti da neka natuknica, neka rečenica u kojoj će se dat ovlasti jer ovom čelniku Državne uprave za civilnu zaštitu smo dali takve ovlasti da to ja mislim ni faraoni u egipatsko doba nisu imali u svakoj rečenici, a poslije ću kroz svoju raspravu vam dati argumentirano točno činjenice gdje ste to naveli, koliko ste mu dali ovlasti. Ali dajte mu ovu ovlast koja bi bila korisna da tamo može intervenirat i da bi se samo brže rješavali ti požari. Zato prihvaćam ovo da se to stavi u zakon.

Odgovor na repliku, Miroslav Tuđman.
Hvala.
Vidite, problem je upravo u toj nedorečenosti sustava jer Zakon o uporabi vojnih postrojbi je vrlo precizan, prema tome sa ovim zakonom bi to trebalo regulirati. I rekao sam da je dosadašnja praksa bila bolja od sadašnjih zakonskih rješenja.
S druge strane, imate jedan problem koji objektivno i te zračne snage koji se koriste kanaderi i ovi helikopteri, u MORH-u kažu da 1/3 tih sredstava se troši na te postrojbe u odnosu od predviđenih za zrakoplovstvo.
S druge strane bilo bi kad bi se pravnici išli igrati sa ovim zakonskim odredbama ovdje u ovim zakonima stoji da pravne osobe koje se angažiraju u sustavu civilne zaštite da imaju pravo nadoknade i da to plaća lokalna samouprava. I što bi sad bilo da vojska ispostavlja račune ovdje to bi bio jedan naprosto krah toga sustava, ali pretpostavljam da pravnici bi to mogli dokazati sa ovim sustavom.
Tako da naprosto imamo zakon koji nijednom rječju kao što ste i vi isto rekli ne definira odnose uporabe zračnih snaga Hrvatske vojske, a one su znamo dnevno u uporabi kada se preko ljeta odnosno u vrijeme kada se ti požari događaju.

Posljednja replika, poštovani Stjepan Milinković.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Kolega Tuđman, kolege su rekle ovaj dio, ne bih htio ponavljati, ali ja sam primijetio onaj jedan momenat koji mislim da treba dodatno problematizirat, a to je edukacija, edukacija o kojoj ste vi govorili i mislim da edukacije nikada dosta i u tom dijelu ćemo se suglasiti od pučanstva do svih onih koji sudjeluju u tome procesu civilne zaštite.
I u tom dijelu ja mogu vrlo jasno reći da na područjima gdje, jedinicama lokalne samouprave da ta edukacija funkcionira, godinama funkcionira odlično u okviru vatrogastva to se godišnje educiraju pa i na drugim razinama se educiraju ljudi i za časnike i provode vježbe, dakle uvježbavanja tih vještina u slučaju ne daj Bože nevolja vatrogastva i izuzetno su dobro i kvalitetno educirani. Izuzetno dobro.
E sad, ja primjećujem da se tu nudi neki novi, drugačiji oblik edukacije koji će sad educirati naravno što će i koštati, to u konačnici, koji će educirati sad čelnike te jedinice i dobro, ne bježimo mi od toga, prošli smo hvala Bogu dosta edukacija, ali držim da ovi ljudi koji su educirani, koji znaju svoj posao, koji su isto tako imenovani od strane čelnika jedinice lokalne samouprave i koji imaju povjerenje, puno povjerenje. Pa svaki taj koji nekoga imenuje na mjesto zapovjednika ima povjerenje u tome, a svaki lanac funkcionira, jak je toliko koliko je ona najslabija karika.
I u tom dijelu držim da nema potrebe dodatno opterećivat te ljude, dodatno ih financijski iscrpljivati, a ove ljude koje već imamo sposobne, educirane za te poslove da njih na neki način, e sad će njemu doći netko još nešto stručno da mu kaže da se papir pali na toliko i toliko stupnjeva.
Hvala lijepa.

Odgovor na repliku, poštovani Miroslav Tuđman.
Hvala.
Problem edukacije jasna stvar da je nešto bez čega ne ide, što mora postojati. Ali mislim da je ovdje važno napomenuti da je ova edukacija koja postoji i o kojoj ste vi govorili dio jedne solidarnosti jer svaka zajednica zapravo solidarno participira u pomoći drugima. I onda da povežemo s ovim problemom i pitanjem dobrovoljnih vatrogasnih društava zapravo to je ona jezgra koja daje, jer upravo zato što su dobrovoljna ne rade to samo iz dužnosti nego i iz solidarnosti, i to je jedna onda forma koja je daleko učinkovitija i bolja.
Formalna edukacija je uvijek formalna, zakon teži tome, ali trebao bi se limitirati samo na jedan uski sloj ljudi a ovo prepustiti tom načelu solidarnosti jer upravo sve praktički lokalne zajednice po toj osnovi funkcioniraju.

Nastavljamo s raspravom po klubovima.
U ime kluba SDP-a govorit će poštovani Draženko Pandek.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zamjeniče ministra, uvažene kolegice i kolege.
Dakle, živimo u svijetu u kojem smo svjedoci iz vijesti mogućnost akcidenata i katastrofa je itekako moguća. I ubrzani tehnološki razvoj ali i fenomeni poput globalnog zatopljavanja pojačavaju rizik od nesreće i događanja koja mogu izazvati veliku materijalnu štetu ali i ljudske žrtve.
Premda u Hrvatskoj već postoje snage, ljudstvo i materijalne podloge za intervenciju u slučaju takvih događanja ipak očito je potrebno ustrojiti i sustav civilne zaštite da se svi postojeći resursi koje imamo ustroje i koordiniraju. Rekli bi da upravo ovaj zakon to radi. Ustrojava postojeće snage, materijalne resurse i ljudstvo ali i dodaje neke nove elemente da bi cjelokupan sustav mogao u slučaju potrebe reagirati pravodobno i efikasno. Rekli bi da se uvodi red i na ovom području.
Dosada se u izvanrednim okolnostima reagiralo s postojećim sustavima. Dakle, nije da nismo imali ništa, naravno da je postojalo, da su postojali sustavi koji su reagirali ali je očito da je potrebno ustrojavanje dakle koordinacije povezivanja i rukovođenja. Ponovimo, upravo ovim zakonom se to uvodi. Ustrojava se dakle u prvom redu središnje tijelo Državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite koje prvo vodi brigu o cijelom sustavu, priprema sustav, osigurava normativnu i tehničku podršku, a zatim i koordinira cjelokupno djelovanje u slučaju potrebe.
Izrijekom se sada i propisuju obveze i nadležnosti osobama za koje je dakle prirodno da sudjeluju i koje su sudjelovale u djelovanjima …/Govornik se ne razumije./… na prevenciju i saniranje katastrofa i drugih događanja u kojima postoji potreba prevencije. Dakle, oni događanja koja mogu dovesti do velikih materijalnih šteta i opasnosti za ljudske živote i saniranja posljedica takvih događanja.
Izuzetno je dobro nalazimo da se ta tematika sa tog gdje se …/Govornik se ne razumije./… da se precizno ustanovljavaju obveze sudionika u sustavu i dakle da ponovimo još jednom uvodi red.

Samo malo kolega, samo malo.
Kolegice i kolege! Kolegice i kolege ljubazno vas molim da dopustite kolegi da iznese svoju raspravu bez žamora, bez privatnih razgovora u dvorani, molim vas.
Izvolite kolega.
Hvala.
Ovim zakonom dakle koordiniraju se i povezuju u poslovima civilne zaštite Oružane snage RH i policija, jedinice lokalne i područne samouprave, stožeri civilne zaštite, operativne snage vatrogastva, operativne snage Hrvatskog crvenog križa, Hrvatske gorske službe za spašavanje, dakle udruge, postrojbe i povjerenici civilne zaštite, koordinatori na lokaciji, pravne osobe u sustavu koje ulaze dakle ovim zakonom u sustav civilne zaštite. Dakle za svakog od nabrojenih propisuje se precizno mjesto u sustavu, nadležnosti i obveze.
Mi u klubu SDP-a posebno pozdravljamo dakle što se uvodi sad i element planiranja. Rekli bi da je to element koji je možda i najviše nedostajao dosada. Dakle, propisuje se izrada dokumentacije kojima se dakle predviđaju planske aktivnosti u ovom sustavu civilne zaštite. Posebno pozdravljamo i činjenicu da se i predviđa, odnosno na najbolji mogući način regulira informiranje javnosti što je rekli bi element koji je također nedostajao dosad.
Dakle, mislimo da se može reći da se sada na sveobuhvatan način precizno i temeljito ustrojava sustav koji će predstavljati garanciju da će se u Hrvatskoj u slučaju velikih prirodnih katastrofa ili katastrofa prouzročenih ljudskim faktorom reagirati brzo, reagirati efikasno i na najmanju moguću mjeru svesti eventualna materijalna šteta i ne daj Bože ljudske žrtve.
Rekli bi da se ovim zakonom rješava jedan od najvećih problema u dosadašnjem funkcioniranju sustava. Rekao bih da je to bio problem upravo ove koordinacije na terenu. Bilo je nekih slučajeva, jedan slučaj koji mi pada na pamet je slučaj kad je gorjelo skladište otpada u zapadnom dijelu Zagreba prije nekih godinu dana. Moglo se vidjeti tada i preko medija da je koordinacija manjkava. A imao sam priliku razgovarati s ljudima iz vatrogastva koji su mi potvrdili da je onda došlo do konfuzne situacije u kojoj se nije točno znalo tko je odgovoran za što i što je čija nadležnost.
Tamo se na primjer pojavilo osoblje iz Gradskog ureda koji su pokušali preuzeti upravljanje, pa ljudi iz javne vatrogasne postrojbe pa pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava koji su bili svi na vrijeme pozvani ali nisu se pojavili tamo jer nije postojala dobra koordinacija, nisu se pojavili na vrijeme. Pojavile su se kontradiktorne informacije. Uglavnom sustav nije funkcionirao kako bi trebao, srećom bez težih posljedica.
Isto tako u slučajevima velikih poplava osnivali su se ovakvi i onakvi ad hoc stožeri pa je povremeno dolazilo do preklapanja djelovanja službi različitih razina. Ljudi koji su se javili volonterski često su bili prepušteni sami sebi i materijalna pomoć koja je stizala je možda nekad bila upućena na pogrešno mjesto ili nije stigla na vrijeme a upravo sada uspostavljamo sustav koji će dosadašnje manjkavosti u djelovanju svih zaduženih za prevenciju, reagiranje i sanaciju svesti na najmanju moguću mjeru.
Stoga nalazimo u klubu SDP-a da je ovaj zakon bio izuzetno potreban, da na detaljan način određuje cjelokupan sustav civilne zaštite te ga stoga u klubu SDP-a pozdravljamo i podržavamo.
Hvala.

Hvala lijepa.
Imamo jednu repliku.
Poštovani zastupnik Ante Sanader.

Pa evo kolega dobro ste spomenuli nekoliko slučajeva velikih nesreća u kojima je bilo problema u koordinaciji i upravo to bi treba biti smisao i civilne zaštite i upravo to je razlog donošenja ovog zakona da se rješava krizne situacije, rješavaju problemi u velikim nesrećama, da se ne rješava redovno stanje vatrogastva i ostalih žurnih službi i to je ono na čemu mi iz vatrogastva apeliramo i znam i ljudi iz drugih žurnih službi da se ne dira u redovnu djelatnost tih službi nego da se isključivo ovim Zakonom o civilnoj zaštiti kako sami početak zakona kaže reagira i regulira stanje u kriznim situacijama.
Međutim, nažalost kroz ovaj zakon se zadire u mnogo stvari koje se tiču redovnih službi i redovnog rada službi i to je onaj problem i to su ova upozorenja koja mi dajemo da nastojimo da se ovim zakonom regulira ono kad je potrebna civilna zaštita, a civilna zaštita je potrebna upravo u situacijama kad su ta krizna stanja, kad su velike nesreće, kada je potreba koordinacija mnogih službi na jednom malom prostoru i vremenu.

Odgovor na repliku poštovani zastupnik Draženko Pandek.
Zahvaljujem.
Upravo smo govorili da jedna od prednosti ovoga zakona što predviđa dakle pripremu i planiranje. Koordinaciju je potrebno izvršiti prije da bi mogli kad je to potrebno reagirati kako treba. Dakle a koliko su operativne stranke vatrogastva jedan od dijelova ovog sustava onda jasno da se mora ne samo u slučaju kad se dogodi događanje onda moramo ih prije i uključit da bi mogli biti efikasni dio sustava.
Mislim da nije namjera ovog zakona bila da podređuje vatrogastvo odnosno da netko sad tamo dođe raditi reda u vatrogastvu, mislim da ne. A u ostalom ako postoje kakve dvojbe oko toga sasvim sigurno imaju i u pripremi će bit, nadam se da će biti javna rasprava o Zakonu o vatrogastvu ili se možda može to ako postoje neke dvojbe detaljnije urediti, koji je onda lex specialis pa onda se odklone svake dvojbe ukoliko takvih ima. Ali mislim da ih nema ni po ovom zakonu.
Hvala.

Hvala lijepa.
Zaključili smo glasovanje o svim odrađenim točkama.
Sada ćemo nastaviti raspravu sa započetim.
Na redu je Klub zastupnika, ali ćemo pričekati da se smiri dvorana. Molim kolegice i kolege da nam omoguće rad.

Kolegice i kolege jel možemo nastaviti?
U ime Kluba zastupnika HDSSB-a kolega Boro Grubišić.
Molim vas malo tišine.
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Možete i izvan sabornice razgovore voditi.
Poštovani zamjeniče ministra, kolegice i kolege zastupnici mi koji prekovremeno radimo, evo valjda ćemo biti nagrađeni, ali ne znam, nije bitno.
Govorit ću u nastavku, dakle sjednice govorimo o sustavu civilne zaštite. I bit ću vrlo kratak s obzirom da sustav civilne zaštite kojega svi priželjkujemo naravno i zamjenik ministra i nosi čak i oznaku E jer je u europskim zemljama također uobičajeno razvijen sustav civilne zaštite. Netko je spominjao ovdje Italiju kao dobar primjer sustava civilne zaštite, dakle dobro razvijen sustav civilne zaštite. A evo u našim uvjetima ja bih rekao da je ovo jedan zakonski prijedlog a koji zapravo nema i ne može imati najvjerojatnije prema stavu ministarstva i Vlade potpore, one financijske injekcije kojom bi se možda i još bolje moglo urediti zapravo ova materija. A bez kako kažu pripadnici jedne nacionalne manjine bez para nema muzike, tako i bez novca nema ni civilne zaštite.
Kada već govorimo o novcu onda moram spomenuti nešto drugo. Koja je razlika između civilne zaštite i udruga civilnog društva? Civilno nose i jedno i drugo ime, međutim za udruge civilnog društva se izdvaja 2 milijarde kuna i u jedinicama lokalne samouprave oko milijardu, a od strane same države i Vlade RH kao i od EU još milijardu.
I kada bismo samo 10% od toga izdvajanja za civilne udruge, evo ovdje imamo godišnji izvještaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u kojem pišu, dakle sve ono što su civilne udruge i koje su čak i po mjestima poprimale putem, dakle državnih institucija, službi i ministarstava i putem jedinica lokalne samouprave i Europske unije, dakle oko 2 milijarde kuna udruge civilnog društva kojih ima na tisuće.
I jesu li baš sve potrebne nije danas red da o njima raspravljamo, ali sasvim sigurno ako uspoređujemo važnost civilne zaštite i nekih, da ne bi me netko krivo shvatio udruga civilnog društva pa sad čujemo i vidimo i situaciju sa onom udrugom "Hrabro dijete" gdje se govori i o novcu i problemima, čak i sudskim u svezi raspolaganja novcem za na žalost bolesnu djecu gdje je došlo do spora. Naravno da to nije trebalo biti.
Dakle, ovo nije kritika ministarstvu, nego govorim o raspodjeli novca ukupno u državi. Dakle, ono što je državi zaista potrebno, pa čak i nosi naziv E ovaj zakon. Dakle, mi kuburimo sa financiranjem te civilne zaštite. I onda se premećemo tko će to financirati, dakle edukaciju hoće li to biti samo zapovjednici, dakle u zapovjednom lancu te civilne zaštite ili će biti svi skupa obuhvaćeni edukacijom a za to novaca nema i mi ovdje zapravo vodimo raspravu oko toga, natežemo se zapravo tako i pokušavamo izmisliti toplu vodu kako zapravo imati civilnu zaštitu, a ne platiti to što je imamo.
To je osnovni danas problem oko toga. Možemo mi govoriti i o 60 000 vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama i u javnim vatrogasnim postrojbama. Dakle, kao vatrogasna zajednica kao što je kolega Mandić o tome govorio. Naravno da su te vatrogasne zajednice razvijenije i postoji veća tradicija na sjeveru države i naravno još i više na istoku države, negoli na jugu i južnom dijelu države ili primorskom dijelu Hrvatske države.
Ali sve u svemu kada ako se dio aktivnosti civilne zaštite koji se odnosi na vatrogasne postrojbe izmjesti za onaj, za dio koji se odnosi na civilnu zaštitu to iziskuje jedno pregnuće i nove zadaće u vatrogasnoj službi, u vatrogasnom sektoru, u vatrogasnoj zajednici kako god hoćete u odnosu na prijašnje zadatke te vatrogasne zajednice.
Tko je zapovjednik? Tko zapovijeda? Državna uprava piše. Zaista netko je ovdje primijetio da ovdje imamo vrlo često spominjanje samo državna uprava. Ne kaže za zaštitu i spašavanje. Možda ćemo promijeniti ime kasnije, državna uprava ne znam za civilnu zaštitu ili nekako možda i drugačije se bude zvala.
Nismo je imenovali ovim zakonskim prijedlogom valjda će biti podzakonski akti koji će to propisati. Ja to ne znam. Ali sve u svemu rado bih ja glasovao evo gospodine zamjeniče ministra jer imamo i znaju svi zastupnici da gospodin Kalinić iz gradske uprave piše nama svima pisma svaki mjesec bar o sustavu civilne zaštite koja je u gradu Zagrebu relativno dobro i plaćena za to sve skupa i to je uredno plaćeno.
Ali druge jedinice lokalne samouprave, dobro Zagreb je kao u rangu županije, regionalne samouprave. Teško da mogu izdvojiti nekakva imalo značajnija sredstva kako bi razvile sustav civilne zaštite.
Dobio sam ja i jedno pismo jednoga gospodina ne znam ga osobno koji govori o tome kako bi i na moru čak mogli u neku ruku kada bi bilo novaca i zaposliti tzv. tako on piše, možemo ih i drugačije nazvati eko ribo čuvare i to kaže oko 7 stotina takvih ljudi koji bi bili zaduženi da paze da ne bi došlo do ekološke katastrofe ili pazili ako se pojavi bilo što pa da upozore u sustavu civilne zaštite.
Međutim, teško je očekivati sa ovakvom raspodjelom novca da bismo mi to mogli ostvariti. Ali ja tu ideju ne mogu prešutjeti i moram je ovdje izreći. Evo gospodin Stjepan Kravarščan iz Bjelovara, piše on meni pismo možda i drugima piše u Saboru kako bi bilo dobro imati takvu službu i zaposliti možda 700 mladih ljudi, naravno na moru. Ali iako je on kontinentalac piše o moru.
O sudjelovanju zrakoplovnih snaga naravno da moramo imati i odobrenje ili pak uključivanja ministarstva obrane koje je na kraju krajeva i kada je bila ova poplava u Cvelferiji u selima županjskog kraja kako se to zove Cvelferija po 12.regimenti ili pukovniji austrijske vojske koja je tada bila smještena u Županji u tom kraju, o ulozi vojske koja je dok nije došla sa svojim sredstvima bilo teško i zamisliti evakuaciji i ona je ono zadnje što kaže bi trebalo upotrijebiti, da ne bi uopće eventualno da ne kažem dirali u sustav Ministarstva obrane valjalo bi uspostaviti dobar sustav civilne zaštite.
I naravno da nema nikoga ovdje protiv ni s jedne strane niti ima veze stranačka opredijeljenost, a u svezi sustava civilne zaštite, ali teško je zamisliti kada ovdje u ovome materijalu piše da ocjena i izvori sredstava potrebnih za provođenje ovoga zakona piše se ovako: "sredstva proračuna lokalnih i područnih samouprava osiguravaju se također u manjim uglavnom nedostatnim iznosima jer sve jedinice lokalne samouprave niti ne planiraju sredstva namijenjena za financiranje razvoja civilne zaštite" kao što i u državi također piše da nema novaca.
Pa kako ćemo onda raspravljati o zakonu ako već i u samoj ocjeni i u izvoru sredstava potrebnih za provođenje zakona piše da je to neostvarivo s obzirom na financijsko stanje jedinica lokalne, područne samouprave i državne uprave jel.
Mislim lijepo je to složeno i zamišljeno sve ali je teško ostvarivo, a i pitanje je onda i učinkovitosti tako posložene civilne uprave ukoliko nemamo nikakvih ulaganja i da su ulaganja nemoguća s obzirom na nategnute proračune i države, a i jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Hvala lijepo.

Boris Kovačić, replika.
Hvala lijepa gospođo potpredsjednice.
Pa htio bi replicirati na onaj dio u raspravi kada ste govorili o civilnom društvu pa civilnoj zaštiti pa financiranju, siguran sam da niste valjda vi protiv daljnjeg razvoja civilnog društva jer tako bi se moglo shvatiti s obzirom da ste rekli da bi se moglo dio sredstava pretočiti i za potrebe civilne zaštite.
Ma mogu to još donekle i razumjeti ali međutim kada govorimo o financiranju općenito civilne zaštite, pa nije baš ni tako sve crno znate, iako se ja usput zalažem prije svega za preventivu jer davno je izračunato da jedna kuna ili jedna novčana jedinica uložena u preventivu sedam puta se isplati jer ako dođe do elementarnih i drugih nepogoda, to je sedam ili više puta čak skuplje.
A isto tako se može postaviti sljedeće pitanje, bez obzira poznato mi je stanje financija jedinice lokalne samouprave ali koliko puta je ovo alibi pa i za njih e za to nema sredstva. A onda ipak pročitamo u novinama 400 tisuća za nekakav automobil recimo da su novinari malo to napuhali ili za nešto drugo, a nema 20, 30 tisuća kuna recimo za osposobljavanje jer tu se radi najčešće o osposobljavanju prije svega. A s druge strane podsjećam i na članak 18.koji je omogućava udruživanje, ali to znamo da dosta teško ide jer znamo odnose između jedinica lokalne samouprave i gdje za to doista postoje opravdani razlozi i uvjeren sam znam ipak iz prakse da bi to moglo pojednostaviti i pojeftiniti organizaciju sustava posebno po pitanju osposobljavanja.
Hvala.
Boro Grubišić odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Kolega imenjače, pardon Boris, vi mene niste baš najbolje slušali. Ja sam rekao neke udruge civilnog društva, dakle neke i čak sam ponovio tako i naglasio, dakle neke udruge civilnog društva.
Osim toga kada pogledate donacije Ministarstva vanjskih poslova pa kada vidite da je rođenom bratu ministrica dodijelila 48 tisuća ili 70 tisuća kuna pa onda udruzi kako se već naziva Dokumenta, ja bih vam sada ovdje mogao nabrajati možda ću povrijediti nekoga ali mogao bi vam reći da se na milijune kuna, a na više programa daje određenim udrugama i to točno određenim udrugama. A za njihov rad zaista nije potrebno toliko i vidimo što oni sve rade i koja je uloga tih udruga tzv.
Prema tome, kada bismo to malo preusmjerili, evo ministar Varga je dao za udrugu koju je on osnovao prije jel za kongres nekakav medicinski itd. 50 tisuća kuna. pogledajte malo samo kud sve novci idu.
Dakle određenom redistribucijom, određenim usmjeravanjem novca za ovo što je zaista potrebno i što svi vidimo, imali smo gorko iskustvo sa poplavom u županjskoj posavini zaista bi se moglo neki novci bi se mogli preusmjeriti i u razvoj i kako vi kažete u edukaciju ljudi za civilno za ono što je bitno.

Prelazimo na pojedinačnu raspravu. Kolega Boris Blažeković.

Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Javio sam se za raspravu samo zato da bi koliko god ja mogu kao pojedinac zastupnik dao na značaju ovom zakonu. smatram osobno, a i kolega Mandić je o tom u ime kluba dovoljno govorio, da je ovo jedan od važnijih ako ne i najvažnijih zakona koje donosimo i moram reći da kada je došlo to na Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kada je došao prijedlog zakona da je moja da je moja početna rečenica u diskusiji bila konačna, da je to stvarno konačno da smo došli do jednog cjelovitog Zakona o sustavu civilne zaštite.
Članak 1. govori da je civilna zaštita sustav organiziranja sudionika operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanje ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
I u 3. stavku kaže civilna zaštita je od javnog interesa za Republike Hrvatsku i sigurnost Republike Hrvatske. I to su osnovni članci iz kojih se po meni izvodi cijeli dalje zakon.
Naime, sigurnost je svrha države o liberalnoj teoriji ali i po suvremenoj praksi liberalne demokracije mi slobodno misleći pojedinci udružili smo se u želji da sigurno živimo u uređenom društvu i zato smo stvorili državu. Njoj smo prepustili dio svojih osobnih sloboda a od nje s pravom očekujemo sigurnost, pravnu, socijalnu, zdravstvenu zaštitu i ostale usluge pogodnosti za koju tu istu državu plaćamo kroz poreze i razna davanja.
No sigurnost je u svemu tome zajedno na prvom mjestu i to od nas samih međusobno za što koristimo policiju te za vanjsku ugrozu, policiju, sudstvo, te za vanjsku ugrozu za što služi vojska.
No, postoji i ugroza od elementarnih i drugih velikih nesreća. I uređene države za takve ugroze organiziraju po raznim nazivima službe u pričuvi koji se preventivno pripremaju za sve vrste mogućih nesreća. Ovim zakonom mi u Hrvatskoj postavljamo sustav civilne zaštite sa željom svih nas jasno da nikada ne bude upotrjebljena nego da bude stalno u pričuvi, da se nikad nikakva nesreća ne desi ali kao što znamo dešavaju se.
Kroz 101 članak ovog predloženog Zakona o sustavu civilne zaštite uređuje se cijeli sustav. U članku 6. stavku 1. piše, sustav civilne zaštite redovito djeluje putem preventivnih i planskih aktivnosti na razvoj i jačanje spremnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite. I u stavku 2. kaže reagiranje operativnih snaga sustava civilne zaštite nastavlja se na djelovanje žurnih službi i redovitih snaga jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave kada one svojim sposobnostima nisu u mogućnosti spriječiti nastanak ili razvoj velike nesreće i katastrofe.
Upravljanje velikim nesrećama i katastrofama zahtjeva uključivanje svih subjekata od značaja za reagiranje sustava i iz tog razloga utemeljuju se stožeri civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava civilne zaštite. I tu je sada dalje, kroz cijeli zakon se razrađuje cijeli sustav piramidalno od vrha, od stožernog dna do razina jedinica regionalne, područne samouprave.
I po mom uvjerenju a i kolega Mandić je u ime kluba Hrvatske narodne stranke, liberalnih demokrata o tome govorio, to je dobro i kvalitetno posloženo, dobro i kvalitetno je posloženo i daje nadu da će se cijeli taj sustav civilne zaštite ukoliko se primijeni a ja osobno vjerujem više od i kolege Mandića da će on biti uspješno primijenjen na svim razinama daje nadu da bi to mogla biti jedna služba koja bi nam dala, svima nama, svim građanima Republike Hrvatske koja bi dala tu dozu sigurnosti da znamo da ipak netko negdje tu misli za mogućnost nekakvih nesreća koje bi se mogle, a mogu se uvijek dogoditi da ima netko spreman koji odmah na to može reagirati.
Vidjeli smo što se desilo za vrijeme tih velikih katastrofalnih poplava u Posavini gdje je u prvom trenutku bez obzira na fenomenalnu reakciju svih građana itd., ali u prvim trenucima je baš falilo to, fali jedan sustav civilne zaštite koji bi objedinio glave i stavio i imao tu baš zapovjednu strukturu kada je ona najpotrebnija a to su prvi trenuci nesreće, jednu zapovjednu strukturu da se ljudima olakša patnja i da se u danom momentu spriječe nekakve veće tragedije, možda se nešto još moglo jače spriječiti da smo imali jedan sustav, razvijeni sustav civilne zaštite.
No kada govorim ovo uz poplave trebam svakako reći da je ta katastrofa pokazala jedinstvo ovog društva, treba opet još spomenuti jedinstvo, društvo u trenucima kada je najpotrebnije. Naime i to, to se već jednaput desilo, desilo se u trenucima napada na Republiku Hrvatsku od strane Srbije i jugoarmije kako se tada zvala gdje su Hrvati bez obzira na sve razlike koje postoje, razlike koje nas dijele u bilo kojem političkom ili nekakvom drugom smislu gdje su se zajednički ujedinili i sa tom silnom željom da, u toj nesreći se obranimo i na taj način smo na koncu svi zajedno došli do nezavisne, odnosno samostalne Republike Hrvatske.
I jasno i ove 2014. su se građani Hrvatske bez rezervno solidarizirali i stali su uz unesrećene u Gunji. Sjećamo se da su masovno mladi dolazili nakon poplava, dolazili čistiti tamo i pomagati ljudima da se što prije snađu i da prebrode te prve nesreće.
A ja bih ako mi dozvolite ovdje još svakako napomenuo i ogromne napore i uspješne napore ove Vlade, po mom dubokom uvjerenju jedno od maestralno odrađenih poslova jest bila sanacija, odnosno cijeli taj opseg ogromnih poslova vezano uz probleme građana u Posavini, poplavljenim područjima, gdje je ova Vlada odradila maestralan posao i u tom nevjerojatno kratkom roku relativno izuzetno kvalitetno, pa čak gledajući u odnosu na europske standarde ili njemačke standarde jer je u kraćem roku obnovila svoja područja, poplavljena područja nego što je recimo to napravila Njemačka nakon nedavnih njihovih katastrofalnih područja.
Drago mi je da je ovaj zakon uopće došao na klupe Hrvatskog sabora i drago mi je da su prihvaćene brojne primjedbe koje smo si zajedno dali vezano uz sam zakon i da su unesene od prvog do drugog čitanja unesene te brojne promjene. I podržavam amandmane gospodina Mandića generalno i kluba HNS-a i Liberalnih demokrata i osobno ću jasno glasati za ovaj zakon.
Hvala.
Zaključujem raspravu.
O prijedlogu zakona glasat ćemo kasnije.

95

  • Konačni prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, drugo čitanje, P.Z.E. br. 796
10.07.2015.
Konačni prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, drugo čitanje, P.Z.E. br. 796.
Rasprava o tekstu konačnog prijedloga zakona je završena.
Amandmane je podnio poštovani zastupnik Ivica Mandić.
Molim predstavnika Vlade poštovanog zamjenika ministra unutarnjih poslova Evelina Tonkovića da nam se očituje o amandmanu broj 1. poštovana zastupnica Ivice Mandić.

Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Vlada ne prihvaća amandman broj jedan.
Obrazloženje poštovani zamjeniče.
Konačnim prijedlogom Zakona o sustavu civilne zaštite uređuje se sustav civilne zaštite koji čine sudionici sustava. To su operativne snage sustava i građani.
Člankom 8. navedeni su sudionici sustava civilne zaštite i čine ih tijela vlasti osobito Vlada Republike Hrvatske sa tijelima središnje države i tijela decentralizirane države.
Pored navedenih tijela sudionici sustava civilne zaštite su i Oružane snage Republike Hrvatske i policija. Razlog je što su Oružane snage Republike Hrvatske i policija odredbama Ustava Republike Hrvatske i posebnim propisima precizno imaju definiran zapovjedni lanac pri uporabi svojih kapaciteta a koji je različit od lanca zapovijedanja u sustavu civilne zaštite.
Na način kako je to uređeno odredbama konačnog prijedloga zakona izbjegava se potencijalno moguć sukob nadležnosti koji pojedina tijela imaju u situacijama kada bi kapaciteti Oružanih snaga i policije trebali djelovati zajedno s operativnim snagama sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
Hrvatska vatrogasna zajednica i operativne snage vatrogastva su udruge građana koje posjeduju operativne sposobnosti za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama i zajedno sa kapacitetima drugih operativnih snaga su normativno regulirane posebnim odredbama iz glave IV. ovog konačnog prijedloga.

Očitovanje poštovanog podnositelja amandmana Ivice Mandić.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče, uvaženi zamjeniče ministra.
Pa moram reći da sam razočaran i tužan sa ovakvom odlukom i ovakvim obrazloženjem koje ste vi dali.
Ono što ću reći javnosti da RH i svi njeni građani znaju vrijednost vatrogastva, i znaju što znače vatrogasci u elementarnim katastrofama i u elementarnim nesrećama. Znači vatrogasci i vatrogastvo su dobri kad trebaju izvršavati određene obaveze, kad spašavaju ljude a kad treba se kreirati tko je važniji, tko je najvažniji onda tu vatrogasce nemamo. Sa ovakvim sam prijedlogom i odbijanjem ovog amandmana razočaran i tražim glasovanje o ovom vašem odbijanju amandmana.

Hvala lijepa.
Molim glasujte o amandmanu poštovanog zastupnika Ivice Mandića br. 1 kojeg Vlada ne prihvaća.
Glasovanje je završeno.
Molim rezultat.
Utvrđujem da amandman nije dobio potrebnu većinu.
Amandman br. 2 istog poštovanog zastupnika, zamjeniče ministra?

Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Vlada ne prihvaća.
Obrazloženje poštovani zamjeniče.
Radi se o jednoj općoj odredbi. Sve što predlagač amandmana navodi u obrazloženju danom uz njega regulirane odredbe članka 64. stavka 2. ovog konačnog prijedloga koji glasi: "Operativne snage sustava civilne zaštite provode osposobljavanje svojih pripadnika temeljem ovlasti iz posebnih propisa iz njihovog djelokruga." Znači zakonom se ne propisuje kako isključivo Središnje tijelo Državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite ima ovlast za osposobljavanje svih operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Hvala lijepa.
Očitovanje podnositelja amandmana poštovanog zastupnika Ivice Mandića.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Također izražavam svoje nezadovoljstvo jer u mom amandmanu je bilo da Stožer civilne zaštite u kojem se nalaz i Gorska služba i Crveni križ i vatrogastvo i sve druge operativne snage da civilna zaštita može i treba osposobiti a da sve ostalo unutar sustava i vatrogastva i Gorske službe spašavanja i Crvenog križa odrađuju se po zakonima kako i treba.
Opet ću reći da sam razočaran na koji način Vlada Republike Hrvatske koju ja bezrezervno podržavam se odnosi prema vatrogastvu.
Tražim glasanje.
Sad ćemo.
Molim vas da se glasuje o amandmanu br. 2 podnositelja amandmana Ivice Mandića kojeg Vlada ne prihvaća.
Molim rezultat.
Utvrđujem da amandman nije dobio potrebnu većinu.
Amandman br. 3 poštovanog zastupnika Ivice Mandića, treći. Zamjenik ministra unutarnjih poslova, Evelin Tonković.

Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Vlada ne prihvaća.
Obrazloženje uvaženi zamjeniče?
U kontekstu obrazloženja uz neprihvaćanje amandman br. 1 Hrvatska vatrogasna zajednica i operativne snage vatrogastva nisu sudionik sustava civilne zaštite osobito iz kategorije kao što su uz navođenje obrazloženja to Oružane snage RH.
Iz navedenih razloga kapaciteti Hrvatske vatrogasne zajednice i operativnih snaga vatrogastva po pitanju normativnog uređenja obrađeni su na sličan način kao i kapaciteti svih drugih operativnih snaga sustava civilne zaštite uz maksimalnu zaštitu njihove autonomije u odnosu na poziciju prema stožerima civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava koji je zaštićen odredbama članka 28. koji glasi: "Operativne snage vatrogastva su vatrogasne postrojbe i druge operativne snage vatrogastva određene posebnim propisima kojima se uređuje područje vatrogastva. Operativne snage vatrogastva temeljna su operativna snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama te su dužne djelovati u sustavu civilne zaštite u skladu sa odredbama posebnim propisima kojima se uređuje područje vatrogastva ovog zakona, planovima djelovanja civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnim planom djelovanja civilne zaštite."
Hvala.
Očitovanje podnositelja amandmana, poštovanog zastupnika Ivice Mandića.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Pa iščitavam da su vatrogasci temeljna snaga operativnih snaga civilne zaštite, ali samo u onom slučaju kad treba raditi, kad treba biti na terenu. U svim drugim elementima vatrogastva nema.
Ja ću reći da se ovdje radi o 60 000 dobrovoljnih vatrogasaca i preko 3000 profesionalnih vatrogasaca. Nisu zaslužili ovakav tretman.
Tražim glasovanje.

Hvala lijepa.
Molim glasujte o amandmanu br. 3 poštovanog zastupnika Ivice Mandića kojeg Vlada ne prihvaća.
Glasovanje je završeno.
Molim rezultat.
Utvrđujem da amandman nije dobio potrebnu većinu.
Time smo iscrpili amandmane poštovanog zastupnika Ivice Mandića i nemamo ih više.
Zaključujem raspravu.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog zakona.
Molim glasujte.
Molim rezultat.
Utvrđujem da je većinom glasova, 83 glasa za, 11 suzdržanih i 13 protiv donesen Zakon o sustavu civilne zaštite u tekstu kako ga je predložila predlagateljica.
PDF