Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: VII, sjednica: 17

PDF

38; 39

  • Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, prvo čitanje, P.Z. br. 820
  • Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, Predlagatelj: Klub zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada, prvo čitanje, P.Z. br. 807
13.05.2015.

Leko, Josip (SDP)
Poštovane kolegice i poštovani kolege zastupnici, sada ćemo se vratiti na raspravu po utvrđenim točkama dnevnog reda.
Predlažem, a takav je i načelni dogovor klubova zastupnika da dvije točke dnevnog reda. To je

- Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, prvo čitanje, P.Z. br. 820.

koje je predlagateljica zakona Vlada Republike Hrvatske i

- Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, prvo čitanje, P.Z. br. 807. - Predlagatelj Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada

odradimo da tako kažem, raspravimo objedinjeno.
Dakle, Vlada Republike Hrvatske je dostavila mišljenje na prijedlog zakona Hrvatskih laburista. Kod donošenja ovog zakona primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona, a to su članci 183. do 188. Poslovnika Hrvatskog sabora, a zakone su, prijedloge zakona su raspravili Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prijedlog zakona Vlade Republike Hrvatske, a prijedlog Hrvatskih laburista Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Izvješća za oba zakona, izvješća radnih tijela ste primili na sjednici.
Želi li predstavnik Vlade prvo dati uvodno obrazloženje? Da.
Poštovani ministar uprave Arsen Bauk.
Izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovane dame i gospodo zastupnici.
U lipnju mjesecu 2011. godine prilikom jedne izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe tadašnji ministar u uvodu Hrvatskom saboru, uvodnom izlaganju rekao je iako smo zakon promijenili prije dva, tri mjeseca moramo ga još jednom promijeniti jer nam je to uvjet za potpisivanje, odnosno zatvaranje pregovora i potpisivanje pristupnog sporazuma. I to je samo bio dokaz koliko je u stvari zakon koji je još uvijek na snazi donesen između ostalog i pod određenim pritiskom.
Mi smo i tada kao pozicija podržali taj zakon i izmjene tog zakona, ali u njemu su ostala neka rješenja koja su bili u određenom sukobu i sa zdravom logikom, ali dobro to ćemo sad pokušati popraviti ovaj zakon.
Dakle, Zakon o financiranju političke aktivnosti i izborne promidžbe od stupanja na snagu osnovnog teksta iz 2011. doživio je dvije izmjene, to od 2011. do 2013. u kojima je unaprijeđen sustav financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe.
Međutim, u daljoj provedbi zakona osobito na lokalnom nivou i tijekom proteklih lokalnih izbora uočeni su određeni problemi i nedostatci koji zahtijevaju dalja poboljšanja i cjelovitije uređenje zakonodavstva. Obzirom na opsežnost potrebnih promjena u području financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe kojima se mijenjala priroda dosadašnjih odnosa, a ujedno se reguliraju nova područja predlaže se donošenje cjelovitog novog zakona kojim se na jedinstven i sustavan način uređuje pitanje financiranja političke aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
Značajnije novine koje sadrži ovaj prijedlog zakona u odnosu na važeći zakon odnosi se na sljedeća pitanja. Prvo, uređuje se financiranje referendumske aktivnosti i referendumske promidžbe koje sada nije uređeno niti jednim propisom, a budući da su odluke donesene na referendumu obvezne te se njima može mijenjati i Ustav ocjenjuje se nužnim zakonski urediti način financiranja referendumskih kampanja i osigurati transparentnost i nadzor njihovog financiranja.
Nadalje, uvodi se informacijski sustav za nadzor financiranja putem kojeg će subjekti nadzora unosom podataka u informacijski sustav dostavljati Državnom izbornom povjerenstvu i Državnom uredu za reviziju, financijske izvještaje, izvješća i druge podatke.
Na taj način pojednostavit će se sastavljanje i podnošenje financijskih izvještaja i drugih izvješća te će se ujedno osigurati njihova objava putem informacijskog sustava na jedinstvenom mjestu za sve subjekte na web stranici Državnog izbornog povjerenstva. Time se osigurava učinkovitiji nadzor, uspostava lako pretražive baze podataka, pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih izvještaja i drugih izvješća i podataka i olakšava se praćenje političkog financiranja od strane javnosti.
Dalje, osiguravanje sredstava u državnom proračunu za redovito godišnje financiranje određuje se prema ostvarenim poreznim prihodima, a ne prema rashodima poslovanja kao prema dosadašnjem rješenju. U rashodovnoj strani čitav je niz rashodnih stavaka, mirovine, subvencije, pomoći, donacije, rashodi za nabavu nefinancijske imovine, financijski rashodi po osnovu uplate kredita i kamate itd. čije povećanje ne može biti razlog povećanja sredstava političkim strankama. Predlaže se utvrditi da se sredstva za redovito godišnje financiranje u državnom proračunu osigurava u iznosu od 0,08% ostvarenih poreznih prihoda iz prethodno objavljenog Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te se utvrđuje da se sredstva u državnom proračunu mogu osigurati najviše do iznosa od 50 milijuna kuna za razliku od dosadašnjeg rješenja koje nije predviđalo gornju granicu sredstava.
Na ovome mjestu dakle referirat ću se i na prijedlog zakona koji su predložili Laburisti, a koji u svojoj osnovi dakle se podudara i sa prijedlogom Vlade da prihodi budu osnova za iznose političkim strankama, a ove ostale detalje to možemo dakle u drugom čitanju raspraviti i te finese još izbrusiti da bude usuglašeno.
Također, radi osiguravanja minimalnih zajedničkih standarda u financiranju iz lokalnog proračuna određuje se minimalni iznos sredstava koji je jedinica lokalne i regionalne samouprave dužna osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave izabranih s liste grupe birača te se utvrđuje da visina sredstava ne može biti u iznosu manjem od 1000 kuna godišnje po članu predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.
To znači da bi za najmanje općine bilo 7000 kuna. Vjerujem da ukoliko ne može osigurati 7000 kuna da ne treba ni postojati kao općina. Prema tome, ovo neće biti neki veliki udar na jedinice lokalne samouprave, ali će omogućiti normalno funkcioniranje političkih stranaka koje sudjeluju temeljem volje građana u predstavničkom tijelu i ograniče samovolju pojedinih čelnika lokalne samouprave koji nisu uopće financirali političke stranke iz raznih razloga.
Također, način raspoređivanja sredstava političkim strankama iz proračuna za redovito godišnje financiranje utvrđuje se prema broju zastupnika odnosno članova predstavničkog tijela u trenutku proglašenja konačnih službenih rezultata izbora, a ne prema trenutku konstituiranja predstavničkog tijela kao prema dosadašnjem rješenju. To je ta razlika od 20-ak, 30-ak dana ili tamo gdje iz drugog, trećeg pokušaja se to završi 2, 3 mjeseca pa da ni ti eventualni prelasci se ne sankcioniraju. Dakle, da se uzme dan proglašenja rezultata izbora.
Na ovaj način osigurat će se dakle da raspoređivanje sredstava poreznih obveznika odnosno sredstava iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave u potpunosti uskladi s rezultatima izbora što jedino odražava pravu volju biračkog tijela.
Dalje, pojednostavljuje se financijsko poslovanje članova predstavničkih tijela jedinice samouprave izabranih s liste grupe birača. Obaveza vođenja poslovnih knjiga, sastavljanja i podnošenja financijskih izvještaja utvrđuje se samo u slučaju ostvarenja prihoda u ukupnom iznosu većem od 5000 kuna a također se obveza podnošenja polugodišnjeg izvješća o donacijama utvrđuje samo ako je ukupna vrijednost primljenih donacija veća od 5000 kuna čime se znatno umanjuje broj subjekata nadzora i time osigurava učinkovitiji nadzor.
Naime, imamo jedno zagušenje Državnog ureda za reviziju koje nekoliko stotina lokalnih vijećnika mora kontrolirati, od čega veliki broj njih ima minimalne ili čak nikakve prihode iz državnog proračuna, a osim toga zbog toga što nisu podnosili izvještaj da nemaju ništa još su i na Prekršajnom sudu dobili enormno visoke kazne koje su dakle višestruko premašivale iznose koje bi dobili u sve 4 godine mandata za političku aktivnost. Tako da se u tom smislu, ovo je jedno od onih rješenja koje sam rekao da treba uskladiti sa zdravom logikom na samom početku.
Također, utvrđuje se da članu predstavničkog tijela izabranom s liste grupe birača koji nije otvorio poseban račun za redovito godišnje financiranje u propisanom roku jedinica lokalne i regionalne samouprave nije dužna isplatiti sredstva za razdoblje u kojem poseban račun nije bio otvoren čime se potiče na pravodobno izvršenje obveze.
Predviđena je mogućnost da se nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih tijela samouprave izabrani s liste grupe birača mogu odreći prava na financiranje iz proračuna te se uređuje postupanje u slučaju odricanja od navedenog prava. Utvrđuje se da u slučaju ako nezavisni zastupnik nakon proglašenja konačnih službenih rezultata izbora postane član političke stranke koja participira u Hrvatskom saboru sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna pripadaju političkoj stranci čiji je postao član a ne ostaju više tom zastupniku kako je bilo prema dosadašnjem rješenju. A isto se odnosi i na članove predstavničkih tijela jedinica samouprave.
Na taj način sva prava i obveze temeljem financijskog poslovanja prelaze na političku stranku te se smanjuju obveze navedenih zastupnika i članova predstavničkih tijela izabranih s liste grupe birača, a također se smanjuje i broj subjekata nadzora što također doprinosi učinkovitijem nadzoru zadržavanja istih standarda transparentnosti. Dakle, ovdje se radi o situacijama koje će se dakle dešavati ubuduće i moguće je dvije stvari. Jedno, da zastupnik ili predstavnik sa liste grupe birača u jedinici lokalne samouprave tijekom mandata prijeđe u neku već postojeću stranku on će unaprijed znati da ukoliko se to dogodi da sredstava pripadaju političkoj stranci čiji je član i on će imati to u vidu prilikom donošenja svoje odluke oće to napraviti. Prema tome, to opet ostaje njemu na izbor. Ukoliko ne želi se toliko vezati za stranku onda će biti ili nestranački u klubu stranke ili na neki drugi način, ili će javno podržavati, a ukoliko želi biti u potpunosti dio stranke onda će i ta vrsta dakle financiranja priječi u stranku.
I drugo, moguće je da jedna nezavisna lista koja je prošla na izborima se tijekom mandata formira kao politička stranka, da prijeđe veći broj vijećnika i u tom slučaju nastavljaju funkcionirati kao politička stranka. Ovako zakon prepoznaje recimo listu gdje je izabrano 8 ili 9 nezavisnih vijećnika, prepoznaje kao 9 pojedinaca a ne kao grupaciju koja je zajedno izabrana i to je ono dakle kada će se unaprijed znati to će biti jedan od kriterija prema kojem će izabrani vijećnici ili zastupnici određivati hoće li ostati nezavisni a imati neku drugu vezu s političkom strankom čiji program podržavaju ili žele podražavati.
Također utvrđuje se pravo na naknadu za podzastupljeni spol osim političkih stranka imaju i nezavisni zastupnici i članovi predstavničkog tijela jedinice područne, regionalne samouprave izabrani s liste grupe birača. Fizičke i pravne osobe koje daju donacije dužni su primatelju donacija dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu i zaposlenicima, također za donacije koje se izdaju u obliku proizvoda ili usluga fizičke osobe koje nisu obveznici izdavanja računa dužni su izdati potvrdu a ne račun kao po dosadašnjem rješenju, definira se što se u smislu ovog zakona smatra izbornom promidžbom, definiraju se vlastita sredstva nezavisne liste odnosno liste grupe birača. U odnosu između političkih stranaka koje su zajednički predložile listu precizno se definira da se povrat sredstava između političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu u iznosu koji je prema međusobnom sporazumu bila dužna podmiriti pojedina politička stranka može izvršiti uplatom na središnji račun političke stranke koja je podmirila zajedničke troškove i da se navedena uplata na smatra donacijom.
Uređuje se pitanje raspolaganja sa svim neutrošenim sredstvima koje preostanu na posebnom računu za financiranje izborne promidžbe do dana njegovog zatvaranja a ne samo raspolaganje s neutrošenim sredstvima donacija kao što je bilo prema dosadašnjem rješenju. Detaljnije se uređuje financiranje izborne promidžbe kandidata od strane političkih stranaka koje su predložile kandidate utvrđuje se da se na iznos sredstava koja na poseban račun kandidata uplaćuje politička stranka koja je predložila kandidata, kao i na donacije u obliku proizvoda ili usluga koje osigurava politička stranka koja je predložila kandidata ne odnose odredbe ovoga zakona o ograničenju iznosa donacije, ograničenju roka prikupljanja donacija i o zabrani financiranja od strane političkih stranka kao neprofitnih organizacija.
Povećava se ukupni iznos dozvoljenih troškova izborne promidžbe po kandidacijskoj listi na izborima za članove u Europski parlament iz RH sa dosadašnjih 1 milijun i 500 tisuća na 4 milijuna kuna procjenjujući da dosadašnji dozvoljeni iznos obzirom na značaj ovih izbora nije u razmjeru sa ukupno dozvoljenim iznosom troškova izborne promidžbe na ostalim izborima.
Izrijekom se utvrđuje da državno izborno povjerenstvo pored ostalog nadzire i financiranje sredstava državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne samouprave. Zakonom je propisan niz obveza jedinicama lokalne i regionalne samouprave dakle da u proračun osiguravaju sredstva za redovito godišnje financiranje i da ih rasporede i doznače na propisani način, da isplate naknadu troškova izborne promidžbe u skladu sa zakonom, da objavljuju izvješća o iznosu raspoređenih i isplaćenih sredstava iz proračuna za redovito godišnje financiranje te je Državno izborno povjerenstvo kao nadzorno tijelo dužno nadzirati poštivanje svih odredbi ovoga zakona i od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Radi jačanja transparentnosti i podizanja javne svijesti o važnosti pravilnog financiranja političkih stranaka utvrđuje se da Državno izborno povjerenstvo podnosi Hrvatskom saboru i javno objavljuje izvješće o nadzoru godišnjeg financijskog poslovanja i godišnjih financijskih izvještaja političkih stranka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica samouprave izabranih s liste grupe birača a ne samo izvješća o nadzoru financiranja izborne promidžbe kao prema dosadašnjem rješenju. Ukinuta je mogućnost dvostrukog kažnjavanja za isto djelo administrativno i prekršajno, smanjeni su iznosi novčanih kazni za prekršaje, administrativne i prekršajne sankcije izriču se razmjerno povredama, a sve administrativne sankcije izriče Državno izborno povjerenstvo.
Razlog za ovo nije poruka da je to poželjno ponašanje nego spoznaja i svijest o čemu je u jednom slučaju odliku i donio i Ustavni sud da su predviđene sankcije nesrazmjerne počinjenom prekršaju i da ih treba dakle unormaliti ili prilagoditi onome što stvarno je priroda tog prekršaja. Također ukinute su sankcije za neobjavljivanje financijskih i drugih izvještaja budući da njihova obaveza, da obaveza njihove objave više ne tereti subjekte nadzora već i objavu istih dužno osigurati Državno izborno povjerenstvo na svojoj web stranici, detaljnije se uređuju i druga pitanja za koja u provedbi zakona ocjenjeno da nisu dostatno uređena.
Također, tijekom rasprave u Saboru a između javne rasprave koja je provedena o ovome zakonu pozornost javnosti dobila je i odredba koja se udrugama zabranjuje financiranje referendumske aktivnosti, referendumske kampanje. Ta odredba je u tekstu zakona u provom čitanju ušla na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva u samom sastavu.
Ocijenili smo prilikom razmatranja tog prijedloga da razlozi za koje smo mi tada razmatrali prevladavaju nad razlozima protiv ali to će se između dva čitanja i temeljem možda današnje rasprave i rasprave na odborima preispitati. Dakle smisao je da se onemogući posredno financiranje aktivnosti i kampanje iznad dozvoljenih izvora sukladno ovome prijedlogu zakona, to je na način da netko kome je u osnovi zabranjeno financirati referendumsku kampanju to napravi tako da donira udruzi koja će onda financirati referendumsku kampanju i ukoliko se pronađe rješenje kojim bi se taj glavni cilj ispunio, a to je da se doista posredno financiranje zabranjenih izbora onemogući onda će se za konačni prijedlog zakona ta odredba prilagoditi tom cilju, a ostaviti mogućnost udruga da pod određenim uvjetima i one mogu financirati referendum. Međutim, to je stvar za daljnju raspravu i za još jedan razgovor možda s predstavnicima civilnog društva.
I evo poštovane dame i gospodo zastupnici, predlažem da prihvatite ovaj prijedlog zakona u prvom čitanju.
Zahvaljujem.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Imamo sada replike na vaše izlaganje, poštovani ministre. Prva replika i poštovani zastupnik Dujomir Marasović.

Marasović, Dujomir (HDZ)
Štovani gospodine predsjedniče Sabora, štovani gospodine ministre.
Vi ste izjavili da trebamo ojačati kontrolu zabranjenog financiranja kampanje iz zabranjenih izvora. Znači zabraniti financiranje kampanje predizbornih zabranjenih izbora.
Bivši predsjednik države gospodin Stipe Mesić se uključio u predizbornu kampanju novcem koji mi dajemo za penzionirane predsjednike države i na taj način direktno kršio ovu maksimu koju vi sada propagirate.
Predlažem da se gospodinu bivšem predsjedniku ukinu ta sredstva jer ih troši na nezakonit način. Jer ovo što je on rekao da uključio sam kampanju da treba biti mimohod, znači priča gluposti to ja ovdje kažem jer.
… /Upadica: Josip Leko: Imate neki izraz ljepši?/ …
Nemam ljepši.
… /Upadica: Josip Leko: Ja vas molim povucite taj izraz./ …
Dapače, možda je bio u Lici da se je nafiksa bunike kod onog šamana jer je za vrijeme mira smijenio cijeli generalni štab, a sada kazuje da predsjednica ne bi smjela imati riječ o mimohodu, to nešto nije normalno.
On se uključio u predsjedničku kampanju oko pitanja s kojim on ne bi smio nastupati. Ako hoće on baš paradu i ovi šminkeri iz Zagreba onda parada može biti samo na dva mjesta u Kninu eventualno, ali u Vukovaru svakako od Trpinjske ceste do Bogojevskog mosta odakle su došli tenkovi. I ovih 15 tenkova što se u Đuri Đakoviću šminkaju neka idu na Trpinjsku cestu neka prošetaju do mosta odakle su došli iz Beograda, tako da pokažemo kakvi su danas odnosi. Inače ta parada nema nikakvog smisla osim da zadovolji taštinu nekih ljudi koji su se po Zagrebu šminkali.
Hvala.

Leko, Josip (SDP)
Poštovani kolega Dujomir Marasović mislim da nema smisla davati opomene, ali ovo zaslužuje opomenu ne radi mene nego radi javnosti. Nemate pravo vrijeđati nijednog građanina pa bio uključen u politiku ili ne bio uključen u politiku.
Zadržite dostojanstvo Hrvatskog sabora i svoje osobno.
Da li ministar želi odgovor? Da.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Obzirom na standard koji ste postavili dajući opomenu zastupniku onda ću ja morati značajno korigirati svoj izričaj da mu odgovorim.
Dakle, što se tiče bivšeg predsjednika koji ima ured, on nema koliko mi je poznato ambicije kandidiranje i sudjelovanja u kampanji, a ovaj bivši predsjednik koji ima ambicije kandidiranja u kampanji nema ured tako da ona u tom smislu nema ni tog financiranja kampanje o kojoj ste govorili.
Što se tiče ideje da se izmijeni Zakon o pravima bivšeg predsjednika, ja bih podsjetio da je taj zakon donesen za vrijeme vaše vlade. A da je to jedina greška.

Leko, Josip (SDP)
Ima puno grešaka u Saboru, ali nemojte molim vas.

Bauk, Arsen (SDP)
Kada bi išli ispravljati greške po redu i po prioritetima to bi došlo negdje kada bude 43. predsjednik koristio svoj ured otprilike. Ali dobro.
I što se tiče vašeg stava o mimohodu za koji ja ponovo ne vidim kakve ima veze sa temom zakona osim ukoliko se o toj temi ne planira raspisati referendum pa onda bi se vrlo blago moglo povezati sa ovom temom.
Dakle Ustav je jasan i Zakon o obrani je također jasan i u koliko ima nekih nejasnoća između ta dva donesena propisa koja je oba donio Hrvatski sabor postoji mjesto na kojem se ti prijepori mogu riješiti i razriješiti, a to je Ustavni sud. Prema tome, podnesite Ustavnom zahtjev za ocjenu ustavnosti nekog od članaka Zakona o obrani ako imate tu nekih problema i vjerujem da će to biti riješeno i bilo bi dobro da bude riješeno da se vojska poštedi arbitriranja između političkih subjekata zbog toga što je jedan standard koji je Hrvatska već evo skoro 15 godina drži i trebalo bi tako nastaviti i dalje. Prema tome vojska vojnicima, politika političarima.
Hvala.

Leko, Josip (SDP)
Hvala.
Poštovani zastupnik Petar Baranović, replika.

Baranović, Petar (Reformisti)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi gospodine ministre u obrazlaganju novina koji su ugrađeni u ovaj zakon i osnovnih odredbi napomenuli ste kako je ovaj zakon riješio minimalna financijska sredstva za funkcioniranje vijećnika u predstavničkim tijelima jedinice lokalne samouprave pa ste tom prilikom naveli minimalni iznos od tisuću kuna godišnje, ako se ne varam.
Kao netko tko je 4 godine funkcionirao i u izvršnom dijelu, a 4 godine u predstavničkom dijelu jedinica lokalne samouprave imam nekih iskustava pa ću to prokomentirati na sljedeći način.
Nijedna općina nije toliko mala da bi imala toliko manje posla i toliko manje funkcija da bi tisuću kuna godišnje glavarine bilo dostatno za ozbiljni rad ozbiljnoga vijećnika i predstavnika u predstavničkom tijelu. To pitanje otvara jedno puno dublje pitanje, a to se zove reforma sustava jedinica lokalne samouprave i to pitanje otvara pitanje do kojih granica smo doveli stvar do apsurda. Koliko jedinica lokalne samouprave imamo koje ne mogu izdvojiti niti tih 7 tisuća kuna koje ste zakonom propisali i koliko je apsurdno postojanje takvih jedinica lokalne samouprave?
Želite li odista tvrditi da postoje vijećnici u predstavničkim tijelima koji recimo rade 40 ili 50 puta manje posla nego gradski vijećnik grada Splita ili predstavnik u Skupštini grada Zagreba?
Ja osobno sumnjam. Iz toga razloga koristim ovu priliku i ovu repliku da vam ukažem na potrebu da napravimo kao Hrvatski sabor ono što je kukuriku koalicija, pa u to doba i ja kao zastupnik kukuriku koalicije obećavala hrvatskim biračima i građanima a to je da dovedemo reda u sustav jedinica lokalne samouprave i da konačno izradimo kriterije koji će određivati što može biti jedinicom lokalne samouprave a ne da imamo političke invalide diljem lijepe naše.
Hvala lijepa.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa i vama poštovani zastupniče.
I odgovor na repliku, poštovani ministar Arsen Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, zahvaljujem gospodine zastupniče.
Dakle još jedna tema koja se ovako dosta tangencijalno sa ovim zakonom spaja.
Dakle namjera je bila da se ove odredbe koje ste rekli, da se ograniči prostor vladajućim strukturama u tim i takvim općinama i nekim drugim da otežaju političko djelovanje bilo stranaka, bilo pojedinaca, tako da im jednostavno kaže bez obzira što imamo novaca neću vam dati ništa.
Dakle da se to pravo uskrati i da tih 1000 kuna bude jedna granica koja može biti 500 a može biti 5000, 2000, nije bitno. I to je dakle jedna stvar.
Ja ću ponoviti i vjerujem da će biti prilike tijekom rasprave i više puta reći da smatram da je bolje da se stranke financiraju iz javnih izvora nego da ovise o razno raznim donatorima. I u tom smislu treba promatrati i ostala zakonska rješenja.
I također reći ću da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene političke stranke a ne pojedinci koji se bave politikom. I zato u jednome članku imate alternativu koja će vjerojatno biti ocijenjena kao udarac na ustavni poredak a to je da nisu svi zastupnici u istoj, ili vijećnici u istoj poziciji jer da neki dobivaju iz proračuna a neki ne.
A ja smatram da ni sada nisu u istoj poziciji jer za neke novce odlučuje stranka a za neke odlučuju pojedinci ali to nitko nije potencirao.
A što se tiče teme koju ste dotakli a to je reforma lokalne samouprave, to je tema koja se 20 godina već, 22 godine otkada je donesen novi sustav provlači i vjerojatno će se i sljedećih 20 godina također provlačiti. I kada se jednom, ako se ikad promijeni sustav, ponovno će se preispitivati je li on dobar ili nije kao što se to radi u svim državama. A sljedeći tjedan ćemo u Sabor poslati Strategiju razvoja javne uprave koju će raspraviti Sabor pa će onda to biti mjesto za detaljniju raspravu o ovoj temi.
Zahvaljujem.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupnik Stjepan ilinković, nova replika.

Milinković, Stjepan (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Gospodine ministre govorili ste o osiguravanju sredstava za provedbu ovog zakona ili financiranju kako god bilo na raznim razinama.
I meni je nekako zapelo za uho ovo kada ste rekli da jedinice lokalne samouprave moraju osigurati 7 tisuća kuna. Ali ste rekli jednu vrlo interesantnu pripomenu u tom dijelu, ako jedinica lokalne samouprave ne može osigurati tih 7 tisuća ne mora ni postojati.
Ja vjerujem da će sve osigurati, da mogu i daj Bože da je ovo najveći problem osigurati 7 tisuća kuna. Ali kada smo već kod financiranja tih jedinica lokalne samouprave dobro je reći ovdje na ovome mjestu da se svako malo obveze razne daju ali od sredstava ništa.
Pa samo recimo po primjeru izmjena Zakon o porezu na dohodak koliko su uskraćene jedinice lokalne samouprave. I jednostavno za one osnovne djelatnosti njihove u njihovoj nadležnosti od vatrogastva, čuvanja vrijednosti itd., da ne nabrajam puno u tom smislu.
Ali isto tako je nekako neprihvatljivo stalno loptati se sa tom lokalnom samoupravom a zalažemo se za očuvanje tih prostora. Ako se sjetimo koliko smo doživjeli udara po osnovi poljoprivrede. Pa ako sada čujemo u medijima sada ide reforma zdravstva pa će sada opet će na taj način. To je jednostavno plašenje. Plašenje je tih ljudi u tim ruralnim područjima.
I ja vama kao ministru uprave evo jednostavno želim skrenuti pozornost na to da se jednostavno pokuša afirmirati tu lokalnu samoupravu, pomoći joj jer to smo, u to smo se obvezali, pristupanje u ovu našu europsku obitelj a ne stalno na neki način neko plašenje tih ruralnih područja lokalne samouprave na ovakav ili onakav način.
Hvala vam lijepo.

Leko, Josip (SDP)
Hvala i vama.
Odgovor na repliku poštovani ministar Arsen Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Dakle evo ja se nadam sljedeći tjedan Vlada a onda Sabor relativno brzo, biti će tema reforma javne uprave a onda i lokalna samouprava. Pa će to biti prilika da se analizira i ovo što ste rekli.
Što se tiče Izmjena Zakona o porezu na dohodak, kao što vidite, on je, koliko se ja razumijem u ono što se htjelo postići jer nije izravno moj resor on je u određenoj mjeri dakle i postigao učinak jer je potrošnja ipak nešto povećana u prvom kvartalu 2015. otkada se on primjenjuje a i neke kompenzacijske mjere koje su donesene također su imale svog učinka.
Prema tome vjerujem da će se u tom smjeru dalje i nastaviti a za sve ostalo čekamo ovu raspravu o strategiji pa ćemo onda imati prilike opet cijeli dan.

Leko, Josip (SDP)
Poštovani zastupnik Ivan Šuker, replika.

Šuker, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo.
Pa gospodine ministre ja bih samo prokomentirao članak 20. Iz jednostavnog razloga što je članak 20. bio prijepor razno raznih političkih prepucavanja. U Hrvatskoj smo dobili niz novih poreznih stručnjaka.
Pa ako mijenjamo zakon onda je logična stvar kada se nešto pokaže loše, dovoljno nedorečeno da onda zakonom to ispravimo.
Pa ako se ovdje kaže u stavku 1. da prava na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske imaju i onda između ostaloga se spominju i kandidati za predsjednika Republike Hrvatske.
I ako je zakonom određeno da su to troškovi naknade za troškove izborne promidžbe onda mi nije jasno kako to može podlijegati Zakonu o porezu na dohodak. Jer Zakonom o porezu na dohodak je definirano točno što se oporezuje. Da li mi ovdje priznajemo da smo jednu nedorečenu odredbu koristili za političko prepucavanje i ponižavanje novoizabrane predsjednice i udaranje po drugom protukandidatu koji je napustio matično političko jato.
Ako je to tako onda to trebamo priznat, ako nije mislim da bi člankom 28. i ostalim člancima ustvari trebali definirat ono što nije definirano, a to je kod pojedinaca koji su dužni otvoriti račun za financiranje političke kampanje, a nakon toga imaju pravo na naknadu. Mislim da u financijama neko izvješće se može zatvorit tek u onom trenutku kad sva prava i obveze po tome poslu završe, a mislim da smo mi ovdje definirali dokad se moraju zatvoriti računi iz kojih se financira kampanja. Onda se moraju podnesti izvješća.
Nakon podnesenih izvješća njima pripada još nekakva naknada i onda dolazimo do toga da brkamo pojam građana sa nekim koji je bio kandidat za nešto i onda to koristimo u političke svrhe. Građani Republike Hrvatske ne moraju znati sve zakone, ali mislim da bi ovu odredbu članka 20. trebali pojasniti samo zbog nejasnoća u budućnosti, ništa drugo.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku, poštovani ministar Arsen Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Moram reći da se potpuno slažem s vama u pojašnjenju odredbi i tog članka, možda i nekih drugih članaka zakona. Čini mi se da je prijedlog zakona išao iz Vlade prije ovog slučaja tako da nije dovoljno još tada to bilo razjašnjeno.
Ali ono što želim reći dakle da se mnoge stvari u Hrvatskoj, neovisno o tome koja je politička opcija na vlasti, primjenjuju dugi niz godina. Onda kada dođemo u prijepor onda se odjednom krene filozofirat da tako kažem. To je slučaj sa pismom nacionalnih manjina, sa brojem birača za referendum, to je pa i ovo što se tiče broja potrebnih glasova za izbor predsjednika Republike, jel to ova ili ona većina, brojem ovlastima Zakona o obrani i onda idemo cjepidlačit do kraja. Tako se vjerojatno to dogodilo i u ovome slučaju.
Dakle ja smatram da možemo raspravit o dvije stvari, jedna stvar je da li je naknada troškova izborne promidžbe stvarna naknada troškova izborne promidžbe ili je to nagrada za broj glasova. Ako je ona naknada za troškove izborne promidžbe onda neće ostati ništa jer ćete te troškove platit, sa tim novcem platit troškove koje ste imali. Ako je nagrada onda možete dobiti više novaca nego šta ste potrošili.
Dakle ima slučajeva u izborima lokalnim da netko ne potroši…
… /Upadica se ne razumije./ …
Polako. Do sada je bila praksa i tumačenje dakle da neovisno o troškovima kampanje vama naknada ide za broj dobivenih glasova ili za postotak vijećnika i to je nešto što se i tu sada smatra da ide tako, ali se možemo dogovoriti i to bi donijelo određene uštede u proračunu, da se to ograniči samo na ono što ste prijavili kao trošak. Onda neće ništa ostati i nemamo uopće potrebe više raspravljat o tome je li to dohodak, donacija itd.
Što se tiče postupka o kojemu smo raspravljali, dakle ja smatram da nije ništa sporno u tome da kandidati doniraju novce, vrate novce političkoj stranci koja ih je kandidirala i jedino što onda treba…
… /Govornici govore u isti glas, ne razumije se./…

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.

Bauk, Arsen (SDP)
I to odlučuje stranka i ne davat dalje sugestije, ali ni to nije prekršaj.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupnik Goran Marić, replika.

Marić, Goran (HDZ)
Hvala lijepa.
Gospodine ministre, mislim da bi članak 24. koji govori o zabrani financiranja i pogodovanju trebalo malo poboljšati i doraditi pa evo nekoliko sugestija.
Kad se zabranjuje stranim državama, stranim političkim strankama i stranim pravnim osobama financirati političke stranke i nezavisne zastupnike, mislim da bi trebalo ubaciti još i strane fizičke osobe jer ne vidim nikakve razlike između strane pravne osobe i njenog vlasnika te pravne osobe. Jer kad nešto u logičkom krugu izostaje onda mora postojati valjan i opravdan razlog zašto izostaje. Ovdje ne vidim argumenta za izostanak strane fizičke osobe.
Isto tako kad se govori da fizičke i pravne osobe protiv kojih se vodi postupak naplate nepodmirenih obveza prema proračunu i radnicima odnosno zaposlenicima, da je bitnije da ima netko dospjelih nepodmirenih obveza nego da se vodi postupak jer može se ne voditi postupak, oni financiraju, imaju mogućnost, a sutra već pokrenut se postupak ili se ne pokrenut uopće postupak.
I mislim da treba ovdje uzeti u obzir da tko god ima nepodmirenih obveza, bez obzira državnom proračunu, zaposlenicima ili dobavljačima, da ne može financirati političke stranke. Jer kakva je razlika, mi moramo štititi poduzetništvo, netko će financirati političke stranke, a uništavati dobavljače, vjerovnike i poduzetništvo. Ovdje mislim da mora postojati tko god ima nepodmirenih obveza po bilo kojoj osnovi ne može financirati političke stranke pa i dobavljači.
Isto tako, tvrtke koje su u predstečajnom postupku da niti vlasnici niti tvrtke ne mogu niti smiju financirati političke stranke, a nakon završetka predstečajnog postupka u roku 5 godina. Jer najlakše se dogovoriti oprostit ćemo vam dugove u milijardama kuna a vi nekoliko stotina milijuna ili nekoliko stotina tisuća financirajte političku stranku.
Hvala lijepo.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku, poštovani ministar Arsen Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem na prijedlozima. Ovako na prvi pogled mi se čine logičnim i ukoliko ne postoji neki drugi razlog da ih se ne prihvati koji ćemo obrazložiti mislim da ćemo ići na tom tragu, dakle tragu redukcije mogućnosti onih koji ne bi trebali da ih ne mogu financirati.
Hvala.

Leko, Josip (SDP)
Hvala lijepa.
Molim u ime predlagatelja Kluba zastupnika Hrvatskih laburista obrazloženje uvodno, Zlatko Tušak poštovani zastupnik.

Tušak, Zlatko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Hvala predsjedniče.
Pa evo mogu iskazati svoje zadovoljstvo da je objedinjena rasprava jer se temeljem našeg prijedloga izmjene i dopune zakona tiče članka 4. stavak 1. i novog prijedloga zakona članka 4. stavak 1.
Ono što moramo posebno naznačiti vezano za naš prijedlog, Zakonom o financiranju političkih aktivnosti izborne promidžbe uređeno je financiranje političkih stranaka kao i financiranje aktivnosti za izbornu promidžbu. Trenutno važeći zakon on je na snazi od 2011.godine, prije toga je to područje bilo uređeno Zakonom o financiranju političkih stranaka nezavisnih lista i kandidata. Primjenom ta dva zakona sredstva u državnom proračunu za financiranje redovnih političkih aktivnosti stranaka od 2007. godine do ove godine su iznosile u 2007. godini 49,2 milijuna kuna, 2008. godine 53,7, 2009. 60,5, 2010. 60,4, 2011. 58,9 milijuna kuna, a 2012. do 2013. i četrnaeste godine 50,2 milijuna kuna. Ove godine taj iznos je 55 milijuna kuna.
Prema odredbi članka 3. važećeg zakona sredstva za redovno financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika računaju se u postotku od 0,05% od ostvarenih prihoda poslovanja iz prethodno obavljenog Godišnjeg izvješća o izvršenju državnog proračuna.
Prema takvom sadašnjem rješenju u prethodno objavljenom izvješću za ovu godinu uzima se Izvješće o izvršenju državnog proračuna pred dvije godine ili proračun za 2013. godinu sa cijelim svojim deficitom što znači da proračun pred dvije godine.
Rashodi poslovanja su u 2013. godini iznosili 123 i pol milijarde. Primjenom tih zakonskih pravila od 0,05% od navedenog rashoda dobili smo izračunom da bi to trebalo biti 61,7 milijuna kuna za financiranje stranaka u 2015. godinu.
Ta sredstva ipak su umanjena na iznos od 55 milijuna kuna u ovoj godini o čemu nitko nam do sada nije dao argumentirano obrazloženje. Ali to nam i pokazuje da odredbe važećeg zakona treba prilagoditi sadašnjem gospodarskom trenutku, zato predlažemo ne 0,5%, ne ni 0,8% kao što je predloženo u zakonu sadašnjem već 0,07% što je i važno vezano za posljednje izvršenje prihodovne strane proračuna, a ne nikako rashodovne. I po našem prijedlogu to je plan za tekuću godinu.
Predlažemo da takav izračun mogao bi biti do maksimalnog iznosa od 50 milijuna kuna što i u sadašnjem prijedlogu stoji. Zato smatramo da je ispravno rješenje za financiranje stranke staviti zavisnost u prihodima državnog proračuna, a ne nikako u rashodima. Rashodi u državnom proračunu ne bi trebali biti osnovica za dodjelu sredstava, jer se rashodovnoj strani nalazi niz stavki poput mirovine, subvencije, pomoći, donacije, rashodi za nabavu nefinancijske imovine, financijski rashodi po osnovu otplate kredita, kamate i slično.
Zbog toga smatramo da je osnovica za dodjelu sredstva političkih stranaka može biti samo prihod državnog proračuna, ali ne i svi prihodi već samo porezni prihodi u šta ne bi ulazili doprinosi za mirovinsko osiguranje, pomoći iz EU za projekte koji se sufinanciraju sredstva iz EU i slično.
Primjenom predloženog modela od planiranih poreznih prihoda u državnom proračunu na primjer za 2015. godinu prihodovni iznosi bi iznosili 64 milijarde kuna. Primjenom stope od 0,07% dobili bi iznos od približno 44,8 milijuna kuna za financiranje političkih stranaka.
Na primjer sa tim novcima evo koji bi bili manji mogli bi riješiti ovaj problem koji je nastao oko diskriminiranih invalida, jer radi se negdje oko 10 milijuna kuna manje i time bi bio riješen njihov problem.
Prihvaćanjem ovakvog prijedloga iznos za financiranje političkih stranaka ovisio bi isključivo o povećanju ili smanjivanju prihodovnih poreznih prihoda što mislimo da je realno i da treba biti sastavno u ovom zakonu.
To bi bilo i svakako bolje i realnije rješenje od postojećeg. I prema predloženoj računici iznos sredstva namijenjenih za financiranje redovnih političkih aktivnosti bio bi manji za 16,9 milijuna kuna od sadašnjeg rješenja koje sam vam prethodno rekao vezano za 60 i još nešto milijuna kuna.
Zato vjerujemo da će ovo naše rješenje podržati se i ugraditi u prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u drugom čitanju u članku 4. stavak 1.
Hvala lijepa.

Leko, Josip (SDP)
Hvala i vama poštovani zastupniče.
Imate jednu repliku.
Poštovana kolegica zastupnica Ingrid Antičević-Marinović, replika.

Antičević Marinović, Ingrid (SDP)
Kao što je i Vlada u svom tekstu kolega i u svom mišljenju na vaš zakonski prijedlog se osvrnula riječima da u biti i Vlada s ovim prijedlogom kojeg je upravo predstavio ministar Arsen Bauk govori upravo o drugačijem načinu reguliranja, financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe time da mi dodajemo, odnosno Vlada dodaje i referenduma kojim se pored ostalog također predlaže i izmjena načina određivanja iznosa sredstava koje osiguravaju u državnom proračunu za redovito godišnje financiranje i to svi prihodi, nego samo, i to ne svi prihodi nego samo porezni prihodi, a ne rashodi poslovanja kao prema dosadašnjem rješenju.
Prema tome, tu i ne vidim neki veliki problem. Međutim, ono što zaista Vlada predlaže i što ja mislim da je najvažnije mislim da ćete u tom smislu i podržati ovaj Vladin prijedlog o financiranju referenduma. To je bilo do sada prazno polje, tako da su svi koristeći onaj dobar institut kontrole vlasti od strane neposrednih, samog izjašnjavanja građana ali koji se itekako može zlouporabiti pa smo otkrili mnoge stvari dosada koje će biti spriječene da vidimo tko financira referendumske inicijative. Tako da se ne bi onaj institut koji je namijenjen upravo građanima različitom zlouporabom i financiranja određenih interesnih skupina pretvorio u svoju suprotnost.

Leko, Josip (SDP)
Odgovor na repliku, poštovani zastupnik Zlatko Tušak.

Tušak, Zlatko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Hvala.
Pa oko financiranja referenduma to će predstavnik kluba kada će govoriti u ime kluba pa neću sada, ja ću se osvrnuti samo na onaj prvi dio vaš gdje ste rekli očitovanje Vlade. Je, očitovanje Vlade je vrlo slično kao i naš prijedlog koji je bio i taj prijedlog je i ugrađen u postojeći zakon, ali ipak postoji jedna određena razlika i mi mislimo da do drugog čitanja bi to trebalo prihvatiti. Jer u prijedlogu Vlade i u ovom zakonu je izvršenje proračuna za prošlu godinu. Mi predlažemo planirana sredstva za tekuću godinu, što mislimo da je realnije.
Druga stvar, u prijedlogu Vlade je 0,08% naš prijedlog je 0,07%. Smatramo da zbog ovakve situacije koja je dosta teška da političke stranke itekako trebaju dati svoje doprinose u proračun.
Hvala lijepo.

Leko, Josip (SDP)
Hvala i vama poštovani kolega.
Da li izvjestitelji radnih tijela odbora Hrvatskog sabora? Da.
Poštovani zastupnik Furio Radin u ime Odbora za nacionalne manjine.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospodine predsjedniče.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ovaj je zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo. Radi se o Vladinom zakonu. U raspravi su članovi odbora ukazali na potrebu preciznijeg uređivanja pojma nezavisni zastupnik koji u članku 1. stavak 2. je uređen na način da obuhvaća samo nezavisne zastupnike izabrane s nezavisne liste. Ali u praksi dolazi do određenih dvojbi kada su u pitanju zastupnici nacionalnih manjina koji nisu birani s nezavisnih lista nego po većinskom sustavu.
Kako bi odredba bila što jasnija predloženo je da se pojam nezavisnog zastupnika treba urediti na način da se dodaju i zastupnici nacionalnih manjina. Naime, člankom 1. stavkom 1. utvrđuje se da se ovim zakonom između ostaloga uređuje način financiranja političkih stranaka nezavisnih zastupnika članova predstavničkih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača nezavisnih lista, odnosno liste grupe birača i kandidata, a člankom 5. stavak 1. da pravo na redovito godišnje financiranje i sredstva državnog proračuna imaju političke stranke koje su osvojile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisni zastupnici koji su izabrani s nezavisnih lista. U oba slučaja ne spominju se zastupnici nacionalnih manjina koji nisu izabrani s nezavisnih lista već su izabrani s lista grupe birača, udruga nacionalnih manjina ili stranačkih lista.
Isto tako zatraženo je da se u konačnom prijedlogu zakona precizira financiranje zastupnika nacionalnih manjina koje je kandidirala politička stranka na način kako je to bilo uređeno člankom 42. zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe od 2013.
Spomenuta odredba utvrđivala je da zastupnici nacionalnih manjina koje je kandidirala politička stranka koji su otvorili poseban račun za redovito financiranje svojih djelatnosti mogu nastaviti financirati svoju redovitu djelatnost putem tog računa do prestanka mandata u tekućem sazivu Hrvatskog sabora ili u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu spomenutoga zakona. I zatvoriti poseban račun za redovito godišnje financiranje te sredstva s navedenog računa uplatiti na središnji račun političke stranke koja ih je kandidirala. Napokon!
Postavljeno je i pitanje na koji će se način sredstva raspodijeliti ukoliko je zastupnik nacionalnih manjina izabran sa stranačke koalicijske liste budući da se člankom 6. stavak 4. prijedloga zakona uređuje da ako nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru postaje član političke stranke koja ako nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru postaje član političke stranke koja participira u Hrvatskom saboru sredstva za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna pripadaju političkoj stranci čiji je on postao član i doznačio se na račun političke stranke.
Izneseno je i mišljenje da i ako je intencija predlagatelja da je uređivanje referendumskih aktivnosti i referendumske promidžbe koje važeći zakon nije obuhvaćao pridonose transparentnosti svih aktivnosti koje su vezane za referendumsko odlučivanje treba imati u vidu da će osim postojećeg prijedloga Zakona o referendumu koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru i ovaj zakon značajno destimulirati referendumske inicijative.
Kako je istaknuto, važeći zakon koji uređuje pitanje referenduma već su predvidjeli niz teških prepreka koje treba savladavati da bi uopće došlo do izjašnjavanja naroda na referendumu, a sada će to biti gotovo nemoguće s obzirom na odredbe ovoga prijedloga zakona koji se odnosi na financiranje i ostvarivanje svih logističkih preduvjeta za organiziranje referenduma. Naglašeno je kako je ovakvo uređivanje izravno u suprotnosti sustavnim odredbama da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu te narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Postavljeno je i pitanje zašto se zabranjuje financiranje referendumskih aktivnosti i referendumske promidžbe od strane vjerskih zajednica, humanitarnih organizacija i udruga a isto je dozvoljeno političkim strankama i udrugama radnika i poslodavaca? Kako je naglašeno predlagatelj ovakvo rješenje nije obrazložio a potrebno je izložiti razloge zbog kojih se gotovo svim udrugama i svim vjerskim zajednicama zabranjuje sudjelovanje u financiranju referendumske aktivnosti. Isto tako nije obrazloženo zašto se dozvoljava npr. volonterski rad ali ako se prostorije neke vjerske zajednice daju na korištenje bez naknade onda se to smatra uslugom, a samim time i financijskom referendumskom aktivnosti.
Nakon provedene rasprave odbor je većinom glasova, 7 glasova za i 2 glasa suzdržana odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma i da sva stajališta, prijedloge i primjedbe šalje Vladi radi konačnog prijedloga zakona.
Hvala.

Leko, Josip (SDP)
Hvala i vama poštovani predsjedniče odbora.
Drugi predsjednici, predstavnici? Ne.
Otvaram raspravu.
U raspravu idemo po klubovima zastupnika.
Na redu je klub Hrvatskih ljevičara, nezavisnih ili kako već, poštovani zastupnik Branko Vukšić i Nikola Vuljanić dijele vrijeme.

Vukšić, Branko (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani kolege iz ministarstva živom u podijeljenom društvu, sad vam neću govoriti o onom podijeljenom društvu na partizane i na ustaše, nego govorit ću na podijeljeno društvo na jednoj strani su oni siromašni, a na drugoj strani su oni bogati, na jednoj strani je ona velika većina koja nema, na jednoj strani je velika većina koja ima, na jednoj strani su oni koji imaju sva prava koji su jednakiji od onih koji su nejednaki. Kakve to ima veze sa zakonom? Ima to itekako velike, vidjet ćete.
Stvaramo sve veći jaz, ne u hrvatskome društvu, ovaj puta ne govorim samo o Hrvatskoj, govorim o neoliberalnom društvu u državama koje sebe smatraju neoliberalnima a ja smatram ovu državu takvom. Temeljna ljudska prava koja smo njegovali do 90.tih su gurnuta u zapećak. Pravo na sitost, pravo na stanovanje, pravo na posao, pravo na liječenje, pravo na život, pravo na život u demokratskom društvu gazimo iz dana u dan.
Kapitalizam je čuli smo posljednjih godina, posljednjih mjeseci naročito od mnogih ljudi koji imaju što reći o uređenju društva je duboko nedemokratsko društvo, on je duboko nedemokratski. Od FIMI medije sad prelazim na zakon, o FIMI mediji više ništa nije isto ni u Hrvatskoj. Više se pazi na to kako stranke troše novac, više se pazi na izvješće od stranka, više se pazi na ajmo tako reći ono bazično poštenje ljudi koji rade u strankama.
Međutim, ova kampanja koja se zahuktala mogla bi na tanak led navući one koji žele na silu vlast, one koji ne prežu čak ni upregnuti branitelje da im donose političke bodove bez obzira s koje su strane, oni koji žele negirati povijesne činjenice, oni koji afirmiraju opskurne osobe i porezne prijestupnike. Ako su to u stanju onda su u stanju i raditi neke stvari koje su se radile u prošlosti u predizbornim kampanjama a to je ono, dobro znate da su kampanje koštale tri puta više nego što je bilo u izvješćima. I to su čak i predsjednici država rekli kampanja moga protukandidata košta tri puta više nego što je iskazano i tko je to spavao? Ne stranke nego DORH. To je ono što je rekao bivši predsjednik da on nije smio prerano kukuriknuti, nego je trebao štiti kriminal.
Sad dolazimo na nepravdu koja se ovim i prijašnjim zakonima događa. Nepravdu nekad ne uočavaš dok i sam ne doživiš na svojim leđima. O čemu se zapravo radi? Radi se o tome da postoje u Hrvatskome saboru sabornici prvog i drugog reda, saborski zastupnici koji imaju prava i saborski zastupnici koji nemaju prava. Time se gazi Ustav. Postoje stranke koje su ostale bez 50% članova a u povijesti bez 100% članova ali se one financiraju za rad saborskih zastupnika. Imate dvije vrste naknade, ona naknada koja vam je ono vraćanje novca odnosno prelaženje praga pa dobivate određenu svotu novca i postoji naknada koja se isplaćuje za zastupnika, za rad zastupnika koja je mjesečni prihod stranaka odnosno s čime se financira rad zastupnika.
I kada stranka ostavlja, imate u povijesti jednu stranku koja je ostala bez svojih članova i dalje je bila sufinancirana iz državnog proračuna, ili stranka koja je u ovom sazivu Sabora ostala bez 50% zastupnika, ona prima i dalje novac. Zastupnici koji su otišli iz stranke ne dobivaju niti kunu i ne mogu obavljati svoju zadaću onako kako bi se to trebalo i kako se to smatra da zastupnik treba činiti. To je prije svega antidemokratski, protuustavno, protuzakonito jer i zakon ovaj koji jeste tvrdim da je protuustavan. Učinit ću sve da ako se usvoji taj zakon da pokušam ga na Ustavnom sudu srušiti. Zbog čega? Zbog toga što unosi neravnopravnost među saborske zastupnike. Ako je to mjesečna naknada za uspjeh na izborima onda ju moramo karakterizirati da stranka dobiva mjesečnu naknadu 4 godine svaki mjesec zaredom za zastupnike koji su osvojili mandat. Onda ajmo to, onda je to nagrada, onda to nije naknada za rad zastupnika.
Ako je neotuđiv mandat, onda je neotuđiv novac kojim zastupnik obavlja svoju djelatnost. Da ne govorim o tome, vi dobro znate jedini koji sam se pobunio ne zbog toga što bi imao koristi od toga, nego da bi više radio je to kad zastupnik ode iz stranke nema nikakvih prava, stranka mu oduzme sve što ima od odbora, od izaslanstava. Znači taj zastupnik postaje zastupnik drugog reda. Kako klub može ostati iste jačine sa svojim klubovima, sa članstvom u odborima i izaslanstvima a ostane bez pola svojih članova?
Prema tome, govorim iz iskustva, govorim o nepravdi koja se čini zastupnicima u Saboru. Kaže se da zastupnici koji su izabrani na nezavisnim tzv. nezavisnim listama oni će moći ako uđu u neke stranke onda će taj novac dobivati stranke. Zašto nije obrnuto? Ovo ne da je nelogično ovim se jača partitokracija, a morate znati da kao što sam rekao na početku smo duboko podijeljeno društvo na one koji mogu sve i na one kojima nije dopušteno ništa, osim u ovakvim raspravama kada kažemo Hrvatska je demokratsko društvo, Hrvatska poštuje prava, Hrvatska daje ono, Hrvatska daje ovo. Ne, mi smo uveli jednu formulu, a ta formula glasi, partitokracija + divlji kapitalizam je nepravda, ne demokracija ili lažna demokracija. I to se iz dana u dan vidi.
Prema tome, ovaj zakon svi oni članci da su idealni ako se ne ispravi ova nepravda, ako mi u Hrvatskom saboru ne postanemo jednaki, kako možemo računati na jednako društvo u hrvatskom društvu. Ovaj zakon ponavljam je, duboko nepravedan, nedemokratski i protuustavan u ovakvom obliku kakav je do sada i u ovakvom obliku kakav se sada predlaže.
Sada će nastaviti kolega Vuljanić.

Vuljanić, Nikola (Nezavisni)
Hvala.
Gospođo potpredsjednice, gospodo iz ministarstva, ministra nema vidim.
Postoje dva načina financiranja politike uopće. Jedan je kakav je u primjeni u Hrvatskoj, dakle da država financira političku djelatnost stranaka kao nešto što smatra korisnim, dobrim i tome slično i drugi američki gdje donatori to financiraju i gdje možete rezultate izbora vrlo precizno naslutiti iz činjenice tko je uspio skupiti više donacija.
Naravno iz toga slijedi i što i tko vlada u tim državama. U Americi vlada novac, to je plutokracija to valjda ne trebamo nikome objašnjavati. Ovdje bi po demokratskim uzancama i po tome kako financiramo politiku trebao vladati narod, biti suveren svojim novcem iz proračuna i nad tom politikom.
No, to je trenutačno srazmjerno skupi sport. Sport koji hrvatske porezne obveznike košta oko 50-ak milijuna kuna godišnje i koji je prije iznad svega jedna popularna riječ, netransparentan.
Zakon je nejasno definirao što zapravo financira. Zakon ovakav danas kakav je i kakve promjene se predlažu, financira političke stranke točka i tako bi se onda trebao nazvati, dakle Zakon o financiranju političkih stranaka.
Zakon ne financira ni zastupnike ni predstavnike u drugim predstavničkim tijelima nego političke strane odnosno grupacije koje su ih u ta tijela doveli.
Takav sustav ne zove se demokracija, takav sustav zove se partitokracija. Partitokracija je izvor svega kriminala pretvorbenog, korupcijskog, nepravednosti i društvenih podjela u Hrvatskoj. I što ova dva zakona rade? Podjednako, mijenjaju tehnikalije u tom sustavu financiranja partitokracije i po tom su identični i stavovi su identični i želje su identične. Partitokracija treba nastaviti živjeti dalje treba joj upumpavati gorivo, treba joj dati krvi da može i dalje funkcionirati i mijenjamo malo zakon, pa kažimo neće to biti 0,08% nego 0,07% to je puno pravednije i puno poštenije ali još uvijek su tu političke stranke koje drmaju svim što se događa u Hrvatskoj. A tko iza njih drma stvarnim događanjem stvari, to je druga priča. O tome naravno mi ovdje nemamo dokaza, o tome nema dokaza ni Državno odvjetništvo.
Tko zapravo vlada Hrvatskom i koliko se taj paritokratski sustav u suštini razlikuje od onog plutokratskog sustava u SAD-u, iako tamo upravljaju Rothschildi jel znamo tko upravlja Hrvatskom? Ovdje preko ceste? Teško.
Zakon bi trebao jasno i glasno reći što želi dobiti i što mu je cilj. Ako želi dobiti financiranje političkih stranaka onda neka tako napiše. A ako želimo dobiti i ako pričamo o financiranju saborskih zastupnika i zastupnika na drugim razinama onda to kroz tekst zakona treba i provesti. To sada nije situacija i zato ne vidim razloga da podržimo i jedan od ovih zakona.
Hvala.

Leko, Josip (SDP)
Sada ćemo na replike na izlaganje kolege Vukšića.
Damir Kajin, izvolite.

Kajin, Damir (ID - DI)
Šteta da nemamo ispravak krivog navoda. Gospodin Vukšić je doslovce izjavio, citirat ću ga "da od FIMI Medije ništa nije isto kao prije", a ja kažem gospodine zastupniče da je isto, gore je, barem kod nas dolje.
Preuzmeš DORH i jednostavno možeš sve. Ako imate PR koji prati recimo predsjednika ili neku drugu instituciju u ovoj državi, e onda će ti ljudi braniti taj PR i oni će raditi što god hoće, u pravilu isisavati javni novac. Gospodin Vuljanić je rekao da u vrijeme partitokracije tako je nazvao neke segmente a ja ću tu dodati da DORH sluša i ponaša se kao političko tijelo. Da ništa nije isto, da je samo gore svjedoči podatak da se recimo pred 5, 6 godina za medije i PR dole kod mene trošilo 10 do 12 milijuna kuna a sada između 15 i 17 milijuna kuna. U 6, 7 godina jednu opću bolnicu možemo staviti pod krov.
I do čega dolazimo? Dobivamo institucije koje su u cijelosti ovisne od politike. Jedan Glas Istre koji je bilten jedne stranke brani se nekima da se uopće pojave a kamoli da mogu progovoriti, Tv Nova isto tako itd.. Toga nema vjerojatno nigdje u Hrvatskoj doli u Istri. Prostor slobode danas je nažalost postavo prostor straha.
I konačno, ako baš hoćete, ja ću vam citirati točno po danima podatke koliko su pojedina javna, komunalna poduzeća izvukli novac za financiranje kampanja pojedinih gradonačelnika u Istri i nikome ništa. Ali netko se sjeti i spomene FIMI MEDIA-u. FIMI MEDIA je mila majka prema ovoj istarskoj praksi i svakodnevnici.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Branko Vukšić, odgovor na repliku.

Vukšić, Branko (Nezavisni)
Poštovani kolega Kajin ja se ne sjećam u Hrvatskome saboru kada smo raspravljali o DORH-u da ste rekli za DORH da je političko tijelo.
Mislim da su samo osim moje malenkosti i još jedna gospođa ovdje u Saboru ustvrdila to i ja i dalje tvrdim da je to političko tijelo i koje je u dosluhu sa strankama i da je to zapravo tijelo koje je najviše doprinijelo što cvjeta korupcija i kriminal u Republici Hrvatskoj. I tu se u potpunosti slažemo samo što ja konstantno to tvrdim već godinama a vi ste došli sada do toga zaključka.
Ako se uzme to, u ovom zakonu piše, znači u zakonu, iz zakona sam izvadio, 60% članova predsjedničkih tijela izabranih na lokalnim izborima nije podnijelo izvještaj. 60% ljudi na lokalnoj razini je ignoriralo zakon, prevarilo državu, napravilo kriminalno djelo koje mi kažemo da je samo prekršajno. Oni koji bi trebali biti uzor svim građanima u poštenju, u marljivosti, u radinosti oni 60%, pazite to nije 6, to je 60% od svih ukupnih znači vijećnika, skupštinara koji su izabrani na lokalnim izborima nije podnijelo izvješće.
O čemu mi govorimo, što se njima dogodilo? Ma ti ljudi osim, treba donijeti takve zakone da se to više nikada ne dogodi, da je to kazneno djelo i da se ti ljudi miču sa funkcije.
Oni su shvatili da u Hrvatskome saboru mi donosimo zakone zato da bi ih oni gazili. Kažu donijeli su zakon, ma tko šiša zakon, zakon nije važan, mi smo zakon kada smo izabrani. I to, a tko to odobrava? Hrvatski sabor. Jer Hrvatski sabor se protiv toga ne buni. Svaki puta kada kažemo ajmo to pooštriti, ajmo one kaznene odredbe …/Govornik se ne razumije./… završne odredbe, ne, ne treba to nije humano.
A humano je varati svoju državu? 60%. Da li postoji u Istri FIMI-MEDIA? Pa nećete nikada saznati jer …/Govornik se ne razumije./… tako dugo dok su svi skupa povezani, svima dobro.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Ingrid Antičević-Marinović.

Antičević Marinović, Ingrid (SDP)
Kolega u onom dijelu u kojem ste govorili i kada ste sami upozoravali da možda neće biti jasno zašto …/Govornik se ne razumije./… ja se potpuno slažem pogotovo kada ste taj svoj uvodni dio zaključili rečenicom o potrebi zlouporabe politike.
Ja bih rekla isto tako i od onih pokušaja i o čemu ste također vi govorili da je razulareni kapitalizam veliko zlo. Dakle od takvih struktura koji pokušavaju upotrijebiti politiku ove ili one vrste u svoju, za svoje posebne partikularne interese.
Ja mislim da je upravo ovaj prijedlog zakona definirajući upravo ne samo financiranje politike odnosno političkih stranaka kao temelja koji se nalaze u našem Ustavu, nositelji političkog života nego jednako tako i onoga, ponoviti ću što do sada nije bilo definirano odnos kako se financira a to je referendum, referendumske inicijative. Tko ih financira?
Da smo znali otprilike, to se poslije pomalo i otkrivalo tko ih financira lakše bi nam bilo i znati koje su zamke takvih prijedloga.
I zato ja mislim da ovaj prijedlog zakona daje odgovor na to tko financira referendumske inicijative pa ćemo vidjeti čiji interesi stoje iza toga.
Ja ću vam reći Karen Bass, bivša predsjednica Državne skupštine Kalifornije rekla je da korištenjem inicijative svaki milijarder može promijeniti ustav države, sve što treba učiniti je da potroši novac i laže narodu.
Na takav način, takvim zlouporabama izvorni oblik neposredne demokracije za koji možemo zaista reći da je kontrola parlamentarne demokracije pretvara se u svoju suštu suprotnost jer se iskorištava. A to nije teško, tko ima novca to mu nije teško ni učiniti.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Branko Vukšić, odgovor na repliku.

Vukšić, Branko (Nezavisni)
Uvažena kolegice Antičević-Marinović, slažem se s vama tko ima novca taj mijenja i taj usmjerava.
Rekli ste da to rade milijarderi upotrebljavajući laži. To rade i stranke. Sjetite se sve što su stranke obećavale od '90.-te do danas.
I najlicemjernije kada ovdje kažu ali vi ste to izabrali, vi ste ovo izabrali '90.-te. Nismo to izabrali, nitko nije izabrao nepravedno društvo u kojem jedni imaju sve, jedni su Todorići a drugi su sirotinja, sve se svelo na to. Obistinila se ona o 200 obitelji. Možda ih je 600 koji žive fantastično kao bubrezi u loju.
Drago mi je i s ove strane kada sam ja prvi puta počeo govoriti o kapitalizmu kao zlo onda je bilo žamora, podsmjeha što sam čuo i od vas da je kapitalizam zlo, ono je za većinu zlo. To je duboko nepravedno i antidemokratsko društvo. I ono i jest takvo i hrvatsko društvo kao što su i ostala društva.
A druga stvar koja se ovdje upotrebljava i koju se još uporno upotrebljava a to je slobodno tržište. Slobodno tržište u Hrvatskoj vam je primjer. Veliki lanci, uništava sve što je malo, zdravo, žilavo, na pijedestal stavlja samo određeni broj ljudi i unesrećuje većinu u Hrvatskoj bez obespravljenog koja se ne smije u sindikate organizirati.
A ovaj zakon samo, slažem se s vama s referendumom, treba vidjet tko iza stoji, čija lova stoji, strogo kontrolirati, međutim nadam se da će netko iz većine se na ovu nepravdu da postoje zastupnici prvog i drugog reda. Kako na to reagirati, kako to da većina jednostavno, pa tim se jačaju partije, time zastupnik postaje manje vrijedan, time šef strane ima svu vlast u svojim rukama jer zna da će imati novac iza toga. A može biti da je zastupnik otišao iz stranke zbog toga što je ona iznevjerila program stranke.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Vrijeme.
Furio Radin, replika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Potpuno se slažem s vama gospodine Vukšić kada vi kažete da postoje zastupnici prvoga, drugoga reda i da zastupnici drugoga reda su nezavisni zastupnici. Izgleda kao kad zastupnik nezavisni traži da ima sredstva za svoj politički rad, izgleda kao da nekomu krade a to tvrde stranke.
Čuo sam u ovom saboru da se naglašava činjenica da u Ustavu postoji odredba po kojoj se financiraju političke stranke, ali međutim znate taj Ustav je jedna kako da kažem jedan inventar različitih članaka neki od kojih su u suprotnosti sa drugima jer u istom tom Ustavu u članku 75. kaže se da zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat, što znači drugim riječima da kada im stranke postaju nezavisni nose kompletno sebe sa svim onim što su strankama donijeli.
Čulo se u ovom saboru isto u jednom obrazloženju da nezavisni zastupnici bi odlučivali sami sebi o … dok u strankama odlučuju svi. Rečenica da u strankama ne odlučuju pojedinci nego svi nema ni subjekt, ni predikat, niti smisla. Svi znaju da u strankama odlučuju pojedinci.
Hvala.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Branko Vukšić, odgovor na repliku.

Vukšić, Branko (Nezavisni)
Poštovani gospodine Radin, da, zastupnici nezavisni su zastupnici drugoga reda i zapravo oni ne mogu obavljati svoju dužnost onako kako bi trebali obavljati svoju dužnost jer nemaju ni kune osim onog što zarade kroz plaću i ulože u svoj rad, znači svoj vlastiti novac. Međutim, stranke koje dobivaju novac ne dobivaju stranke za osvojene mandate nego dobivaju naknadu za rad zastupnika na terenu, sa građanima.
I što se sad događa? Taj novac se ne troši za rad zastupnika, taj novac se troši za zapošljavanje svojih rođaka, za zapošljavanje svojih pajdaša u strankama, za kupovanje automobila, za različite proslave, a sa građanima koji su izabrali tog zastupnika se ne kontaktira ili se kontaktira nedovoljno. Dobro i nedovoljno često. Prema tome, ako želimo stvarno pravedno društvo moramo poći od sebe. Tko ima pravo uskraćivati bilo kojem zastupniku iz bilo koje stranke koji je postao nezavisan ili izašao iz stranke ili nestranački, bilo kako želite, priječiti ga u tome da radi, da obavlja svoj posao.
I ponavljam, stranka koja je bila parlamentarna, ostala bez svojih zastupnika dobivala je naknadu svo vrijeme. Stranke u ovom sazivu koje su ostale bez 50% ostat će i bez više zastupnika, dobivaju sav taj novac za što? Dajte mi recite za što. Ako mi to može netko objasniti za što jer su one uložile, čiji su novac one uložile. Pa nije to ono ko nogometni klub Mamićev pa onda Mamić je uložio to pa s pravom da uzima natrag. Pa nisu one ništa svojega uložile, svi smo mi skupa ulagali u tim strankama. Prema tome, ovo je nepravda koju treba ispraviti.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Draženko Pandek, replika.

Pandek, Draženko (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega, ne bih se složio sa vašom opaskom da ovaj zakon sadrži određene elemente koji bi bili u suprotnosti s Ustavom jer upravo članak 5. Ustava kaže da se zakonom uređuje financiranje i rad političkih stranaka, a ovdje se dakle člankom 4. predlaže dakle da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika da osiguravaju ovim proračunima.
Dakle ne sredstva za rad zastupnika, nisu predviđena dakle ni Ustavom ni ovim zakonom, čisto onako nekakvo … pravničko tumačenje. To mi se čini da nema osnove i elemenata protuustavnosti u ovom predloženom zakonu. Čak štoviše, rekli ste da mi ne dobivamo sredstva. Svaki zastupnik dobiva onaj paušal od 1500 kuna za rad na terenu sa biračima i sebe kao zastupnika. Da li je to dovoljno? Iz osobnog iskustva teško, to se potroši na gorivo i kad dođeš negdje platiš ljudima sok ili kavu i to vrlo brzo ode.
Ali to otvara drugi par rukava o kojima možda mi kao zastupnici sami ne razgovaramo dovoljno. Kod mene je prije jedno mjesec, mjesec i pol dana u gostima bio gospodin Josip Juratović, naš Hrvat zastupnik u Bundestagu koji kaže on ima 7 ljudi koji rade u njegovoj službi, osobno njegovih. Jasno da on može dakle ima moć tu da može njih koristiti u pripremi zakona i obilasku i razgovoru sa biračima u biračkom tijelu bez obzira što je isto tako izabran sa liste. U tome je možda stvar.
Ja bih recimo dao veći dio svoje plaće da imam samo dva čovjeka koji bi bili moji zaposlenici, koje bi imao na raspolaganju 8 sati. Mislim da bi daleko kvalitetnije mogao obavljat svoj rad zastupnika nego do sada. Možda je to tema koju bi trebalo otvoriti.
Hvala.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Branko Vukšić, odgovor na repliku.

Vukšić, Branko (Nezavisni)
Uvaženi kolega Pandek, za rad političkih stranaka, isto vam u Poslovniku saborskom piše da su članovi odbora članovi političkih stranaka. Odbor je prije svega rekli su da je onda široko tumačenje svaki zastupnik je. Vi dobivate, vaša stranka, SDP, iako je ostala bez dijela sve one zastupnike, mjesečno po zastupniku dobiva. Prema tome, vi ne dobivate, ja govorim o stranci ne vama. Na vaše ime i prezime zbog vas, zbog usvojenog mandata vi dobivate ne da biste kupovali automobile, nego da bi se radilo, da bi zastupnici radili.
Promijenit ćete vrlo brzo mišljenje ako vam se dogodi nešto slično. Ali ovo je pitanje, nije čak pitanje više mog mandata, moj mandat je pri kraju. To je pitanje pravednosti i pravde, pitanje toga da li zastupnik može raditi ili ne može raditi, da li stranka ima pravo na taj novac ili nema. Pa nek' ide rađe u državni proračun natrag taj novac ili nek' ide za djecu za invalide za glavnu djecu nego da stranke kupuju automobile, zapošljuju svoje rođake i rade veliku nepravdu u društvu.
Čega? Jače partije su postale zakon, partije su iznad svega i to vi jako dobro znate da ako Zoran Milanović nešto odluči možete se vi na trepavice postaviti, bit će onako kako Zoran Milanović odluči ili kako odluči Tomislav Karamarko. I to je bilo prije kako je gospođa Kosor odlučila, kako je Sanader odlučio i to jest to. U našim strankama nema ni "d" od demokracije. Ono vi jedan čovjek, jedan glas. Ja sam zbog toga iz svoje stranke i otišao što je nedemokratska, da, ja sam zato i otišao. Ja sam i pokazao svojim primjerom.
Prema tome, samo mi vi nemojte iz SDP-a o demokraciji. U petak ste pokazali kad ste zakinuli djecu bolesnu, pa vas može bit sram zbog toga. Vi se petka sjetite samo, samo se petka sjetite!

Zgrebec, Dragica (SDP)
Dražen Đurović, replika na izlaganje Nikole Vuljanića.

Đurović, Dražen (HDSSB)
Hvala.
Evo gospodin Vuljanić, vi ste se, vi ste uspostavili tezu da u Americi vlada novac, a upitali ste se tko vlada u Hrvatskoj i niste odgovorili na to pitanje. Ja bih vam dao nekoliko prijedloga, pa ovako recimo pod a) bankari, pod b) udbaši, pod c) pravosudna mafija, pod d) HDZ, SDP, pod e) Hrvatski sabor i hrvatska Vlada ili pod f) netko šesti.
Ako mene pitate ja ću reći svoje mišljenje iako me niste pitali. Ja mislim da u Hrvatskoj ne vlada nitko i da to zapravo jest problem Hrvatske što ne vlada nitko. Dakle, mi nemamo sustav u kojem imamo uspostavljene zapravo zaista strukturu i gdje bi zaista postojao netko tko vlada.
Za mene je pomalo deplasirano uspoređivati se sa SAD-om i njih optuživati da u njima vlada novac. Radi se jednostavno o svjetskoj velesili koji ima izvrsne i političke i društvene i gospodarske rezultate za razliku od Republike Hrvatske koja te rezultate niti je imala, niti ima od svoje uspostave.
A upravo zbog toga što u toj Hrvatskoj zapravo nikada Hrvatska država u svim onim svojim sastavnicama nije profunkcionirala. Možda i zato što smo mlada država, mlado društvo, možda u desetljećima koji dolaze će profunkcionirati. Ali za to stanje od početka uspostave Hrvatske države pa do danas najveću odgovornost barem političku i ustavnu sigurno snosi Hrvatski sabor, dakle snosite vi, snosim ja, snosi sadašnja potpredsjednica, snosi Duje Marasović i ostalih 150 ljudi koji trenutno sjede ovdje ili oni koji su prije nas sjedili ovdje.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Nikola Vuljanić, odgovor na repliku.

Vuljanić, Nikola (Nezavisni)
Točno kolega, lijepo ste nabrojali sve ove koji upravljaju Hrvatskom i sad se sve to stavi u jedan lonac, dobro promiješa i dobije se jedan politički gulaš koji upravlja Hrvatskom, odnosno koji upravlja konfuzijom u Hrvatskoj, jer u Hrvatskoj vlada konfuzija.
Ja sam ipak uvjeren, možda sam malo previše paranoičan da i iza te konfuzije stoje tri pametna čovjeka ili četiri ili pet koji znaju zašto to rade. Jednom reče Mark Twain nije mi jasno da li nama vlada grupa budala koji ne znaju što rade ili grupa pametnih ljudi koji nas zafrkavaju. Ja mislim da je ovo drugo.
Ja mislim da je to drugo. U Americi vlada plutokracija to je činjenica, ali oni znaju tko tamo vlada i dileme oko toga nema, pa postoji i organizacija koja to zapravo može pratiti i apsorbirati određene socijalne potrese do kojih dolazi.
Mi to nemamo. Kod nas su socijaldemokrati na desnici, desnica je socijalno izuzetno osjetljiva, dragi bog više ne zna šta tko misli i kud tko ide, a pravi gazde imaju račune u inozemstvu. Ti se računi pokazuju. I sad smo dobili od ministra financija odgovor da će taj postupak trajati, to će godinama trajati.
Prijedlog zakona da se taj postupak skrati na 10 dana imate u dnevnom redu. Ne želite ga staviti na dnevni red, nego ga držite na 55 mjestu. Nije to slučajni kaos. Tako slučajno nitko nije glup.

Zgrebec, Dragica (SDP)
U ime Kluba nezavisnih zastupnika, govorit će kolege Ivan Grubišić i Damir Kajin.

Grubišić, Ivan (Nezavisni)
Poštovana gospođo potpredsjednice, predstavnici ministarstva, kolegice i kolege zastupnici.
Očito je iz rasprave da se još uvijek borimo sa nekim temeljnim problemima koje ovaj Visoki dom kako kažemo trebao rješavati kroz ovih 25 godina, a malo je ili ništa učinio. Sumnjam da će i ovaj saziv Sabora koji ide svome kraju nešto pokrenuti i učiniti da bi bilo spektakularno i da bi nam pomoglo izaći iz krize.
To je naprosto tako i ja ne vidim to svjetlo na kraju tunela, ne vidim ga, možda je kriva moja dioptrija ali ga ja ne vidim. Ako ovako ostane kako je sada onda ja to svjetlo zaista ne vidim. Trebaju nam korjenite promjene, strukturalne promjene, treba puno toga u Hrvatskoj mijenjati.
U ovoj raspravi ja ću samo neke stvari napomenuti, a ostalo će govoriti gospodin Damir Kajin.
Ako se osvrnemo na sam Ustav RH onda po tom Ustavu u Hrvatskom saboru najmanje bi trebalo biti 101 zastupnik, a najviše 160. Mi se čvrsto držimo u praksi sa 151 ili 152 zastupnika. Sabor košta porezne obveznike jako mnogo i neki su približno izračunali da svaki dan ovaj Sabor iz državnog proračuna, a to je novac poreznih obveznika uzima preko 250 tisuća kuna. To je skupi rad, a učinak Sabora rekli smo da je skoro pa nikakav.
Očito da tu treba smanjiti broj saborskih zastupnika i po mom mišljenju neka idemo na ustavnu kategoriju da bude najmanje 101 zastupnik što bi smanjivalo i broj zaposlenih u Saboru a njih je 250 i što bi smanjilo pritisak na državni proračun.
Jasno da se Savez za građansku i etičku Hrvatsku zalaže, ali sam ne može gurati Mosor, zalaže se za strukturalne promjene i da bi to trebalo učiniti, i strukturalne promjene a što nam govori i Bruxelles, ali i korjenite promjene kad se radi o strukturalnim promjenama.
Pitanje je regionalizacije Hrvatske, ali ja ne bih tu riječ vezao kao pijan plota jer mogu to ostati i županije. Mogu ostati županija Dalmacija, županija Slavonija i Baranja, može ostati županija Primorsko-goranska, Istarska ili dvije županije. Dakle, mogu ostati županije u nazivu ali treba smanjiti broj županija. I ja bih se zalagao da nam županije postanu i izborne jedinice. I ne mora se bojati ni desna opcija da bi izgubila jer ako dobiva pojedinačno u 4 dalmatinske županije većinu onda bi dobila većinu i kad bi te županije bile objedinjene, a to bi doprinijelo manjem trošku na državni proračun i boljem uvjeren sam funkcioniranju.
Dakle, županije kao izborne jedinice jer je ovih 12 izbornih jedinica koliko ih sada imamo previše, a mogla bi Hrvatska po broju stanovnika jedan grad srednje veličine imati i jednu izbornu jedinicu.
Kad se radi o bavljenju općim poslovima onda smatram, što je naglašeno i zadnji put, da bi političari trebali biti bez obzira na politička opredjeljenja i na nazive stranaka ili inicijativa da bi trebali biti humanisti jer rade za opće dobro i onda bi trebali biti humanisti. Ali naglasak koji je govorio gospodin zastupnik Vukšić Hrvatska jest podijeljena ali po mom mišljenju ona je podijeljena na građanski dio hrvatskog društva i na tzv. reakcionarni ili dio koji gleda unatrag, na prošlost i iz prošlosti živi i iz sukoba prošlih generacija. Ja bih htio da budemo humanisti, da radimo za opće dobro a ne rješavamo vlastite interese.
Dalje o ovoj temi nastavit će gospodin Kajin.
Zahvaljujem.

Kajin, Damir (ID - DI)
Poštovana potpredsjednice, gospodo zastupnici zakon stupa na snagu 1.10.2015., osim pojedinih odredbi da ih ne citiram, koje stupaju na snagu 8 dana od objave ovog zakona u Narodnim novinama. Da li to onda znači da ćemo izbore imati do 1.10.2015.? Moguće? Nećemo. Ali bez obzira imali ih do 1.10. ili nakon 1.10. red bi bio da se zna, i to kad, možda već danas, kada će se oni održati.
Idemo nekako ovako redom najprije, ili od kraja, financiranje referendumske aktivnosti i referendumske promidžbe.
Članak 45., neću reći kao što je netko ovdje rekao da to gotovo onemogućuje referendum ali se slažem da bi se vjerske zajednice morale ili njima bi moralo se omogućiti na neki način da ako žele da u tome sudjeluju. Jasno da taj članak 45. mora se pratiti sa člankom 52. gdje se kaže ukupan iznos troškova referendumske aktivnosti na nacionalnoj razini 4 milijuna kuna, onda imamo tih 1 milijun kuna za Grad Zagreb, 600 tisuća za županije i veliki grad itd., itd. za mali grad 100 tisuća, odnosno 50 tisuća za neku općinu.
Ako se skupi jasno tih 20%, ali si postavljam pitanje zašto na državnoj razini je potrebno skupljati 10% glasova? Onda normalno referendum treba raspisati i sredstva jasno osigurati lokalna samouprava ili država.
Velika stvar, da budem ciničan, koja se je dogodila pred neko vrijeme je što konačno znamo što je to 10% u RH punoljetnih građana RH. Ono što smatram da bi trebalo naprosto odrediti jedan dan za održavanje svih referenduma u Hrvatskoj i sve naprosto referendume zgurati u taj datum jer bi to moglo jasno smanjiti troškove. Ono što je potrebno isto tako promijeniti već jedanput Ustav kad je riječ o referendumu, dosta tih dvojnih kriterija, jedan na nacionalnoj razini, drugi na lokalnoj razini. Ne može 43% izlaznosti, zapravo može, 43% izlaznosti obvezivati Hrvatsku ili nas za ulazak u EU a recimo 43% na nekoj lokalnoj razini ne obvezuje i ne proizvodi nikakve pravne učinke.
Ne može 37% obvezivati, znači kad govorimo o državnom referendumu izmjenu Ustava, tamo one definicije oko braka, a 36% za Plomin da ne proizvodi nikakve pravne učinke ili ne znam za buzetsku kompostanu svejedno iza koje stoji glavom i bradom gradonačelnik Pule. Doduše oni kažu, što kažu? 36% za Plomin treba obvezivati Vladu, a onda toliko glasova u Buzetu ne trebaju obvezivati one koji takve principe jednostavno donese.
Ja sam protiv u ovome zakonu da stranici mogu financirati hrvatsku političku scenu. Ako me pitate tko donira onaj tko ima koristi od neke strane ili neke politike. U pravilu je to slučaj u 99% slučajeva. Ti nama posao, mi tebi novac, ti nama koncesiju, mi tebi novac, ti nama osiguraj zemlju, mi tebi novac i tako Hrvatska funkcionira od 2000. godine na ovamo.
Kako se financiraju političke aktivnosti? Isključivo dominantno iz proračuna. Ovaj način financiranja iz ovog zakona ili po ovom zakonu to su samo mrvice. Ove odredbe obvezuju samo one koji nisu na vlasti, a oni koji nisu na vlasti sve svoje proračunske, vanproračunske aktivnosti radne, neradne usmjeravaju isključivo za izbore i financiraju ih jasno javnim novcem.
Najveći problem je medijsko financiranje od strane državnih ili lokalnih vlasti. Najveći problem je PR financiranje od strane državnih i lokalnih vlasti. Nama su se sad već u ovo vrijeme počeli smiješiti ministri sa malih ekrana, načelnici, župani, gradonačelnici, novine su njihovi kućni bilteni i ta praksa treba prestati. Tko to sve plaća? To plaćaju građani. Rekoh prije slučaj moje županije, 15 milijuna do 17 milijuna kuna za PR i za medije. Na prostoru samo Istre lokalnu samoupravu opslužuje preko 10 PR agencija. Takva praksa nije bila do 2009., do 2010.godine. Kako se to radi? Pa normalno da se to radi lokalnim sredstvima ili proračunskim sredstvima a onda oni koji dobiju taj novac "vežu konja tamo gdje im gazda kaže."
Postavlja se pitanje jasno da li će toj praksi neko stati na kraj? U Zagrebu vjerojatno hoće, drugdje neće. Ovaj zakon je u jednom djelu apsolutno nužan i potreban a to je oko ovih izvješća koje su trebali podnositi neovisni prije svega pripadnici jedinica ili vijeća lokalne samouprave. Znači u predstavničkim tijelima 277 lokalnih jedinica, bilo je 867 nezavisnih članova koji su izabrani s nezavisnih lista. Od navedenih članova 290 nije dostavilo financijsko izvješće ili su ih dostavili izvan potrebno roka. Sankcije u pojedinim slučajevima su bile i 50 i 60 tisuća kuna. Takva jasno praksa ne može egzistirati.
Ono što sigurno smatram da treba mijenjati, to su u članku 19.ovi ukupni iznosi troškova izborne promidžbe po kandidatu odnosno kandidacijskoj listi. Mislim da to treba apsolutno smanjiti, 8 milijuna kuna novaca nije potrebno za kampanju predsjednika republike ili 1,5 milijun kuna po jednoj listi u nekoj izbornoj jedinici ili 4 milijuna kuna za izbor za člana Europskog parlamenta, ili milijuna kuna za izbor gradonačelnika Zagreba i da ne nabrajam sve dalje.
Ali na kraju shvatimo da naprosto ti iznosi pa u nekim slučajevima i deseterostruku premašuju dopuštene iznose. Gledam da u ovom zakonu nigdje se više ne spominje financiranje lista koje se natječu za gradska, općinska, županijska itd. vijeća i da bi to trebalo ugraditi, ali u pojedinim županijama iznos kojeg može utrošiti jedna stranka može već temeljem ovog zakona premašiti iznos od 5, 6 ili više milijuna kuna. Isto tako se zalažem da ovaj iznos od 50 milijuna kuna ukupnog troška koji bi se trebalo za "funkcioniranje parlamentarnog stranačkog života" recimo ili nezavisnih kandidata u Hrvatskom saboru da bi se trebao doslovce prepoloviti.
Drugo, kada govorimo oko ovih donacija i na to bi trebalo utjecati. Ako vam netko da 200 tisuća kuna onda vas to obvezuje, ako vam netko da 10, 20 ili 30 tisuća kuna i ne baš. Ali o tim velikim iznosima kada je riječ budite uvjereni ima tu nas koji smo dugo i u parlamentu i u gradskim, općinskim vijećima i znamo da kada netko da 200 tisuća kuna da taj novac treba vratiti.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Dražen Đurović replika na izlaganje Ivana Grubišića.

Đurović, Dražen (HDSSB)
Hvala.
Vi ste gospodine Grubišić rekli da Sabor uzima novac, to citiram, i rekli ste Sabor uzima novac oko 250 tisuća kuna dnevno.
Mislim da ste na taj način i vi pridonijeli jednoj atmosferi linča hrvatskih institucija i dodatnog urušavanja koji je stalno prisutan. I mi u svom govoru i ovako su nam institucije krhke, a rejting Hrvatskoga sabora je vjerojatno na nikad nižim razinama od uspostave Hrvatske države i mi ovakvim govorimo još dodatno samo potičemo to raspoloženje jer govorimo da institucije uzimaju novac. Dakle na taj način se stvara privid kao da tu dođe nekakva hrpa novca koja se onda dnevno dijeli ovdje među ovim ljudima ili nekim drugim ljudima.
Mislim trošak hrvatskih institucija ili hrvatskog državnog aparata nije novac koji netko uzima već je novac koji ide na plaće i troškove svih institucija pa i Hrvatskog sabora.
Htio sam vam samo skrenuti pažnju na to da i mi vrlo često u našem govoru dodatno sami potkopavamo hrvatske institucije i dodatno stvaramo i pojačavamo privid njihovog ne funkcioniranja, njihove koruptivnosti, njihove nesposobnosti i srozavamo rejting koji i ovako nije Bog zna kakav iskreno govoreći.
I drugo kada ste govorili o svjetlu na kraju tunela da ga vi ne vidite, ne vidim ga ni ja, iskreno govoreć, iako mislim da su promjene izbornog sustava ili prijedlog referendumski inicijative "U ime obitelji" u izmjenama izbornog zakonodavstva bio bilo zapravo to svjetlo na kraju tunela koje je bilo gotovo na dohvat ruke i dostajalo je vrlo malo pa da se to svjetlo i dosegne jel prihvaćanjem te inicijative i donošenjem jednog takvog zakona mislim da bi se u potpunosti promijenila slika i Hrvatskog sabora u sljedećem sazivu, a time i kompletan odnos političke snage i mogućnost da se napravi jedan novi korak.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Ivan Grubišić odgovor na repliku.

Grubišić, Ivan (Nezavisni)
Ukazivanje na činjenice mislim da nije potkopavanje nikakve institucije nego naprosto brojke su tvrdoglave i njih se treba držati. Bio bih zadnji koji bi potkopavao funkcioniranje institucija ako rade dobro, ali bio bi među prvima da ukažem ako nije dobro da nije dobro.
Ja smatram da na ovaj drugi vaš dio opaske treba reći da ja to svjetlo može biti i rekao sam, pitanje moje dioptrije ne vidim, ali ako vi vidite da postoji to svjetlo na kraju tunela koji će nas izvesti iz krize onda ste dužni pred ovim domom to obrazložiti i reći i ja ću vam biti osobno jako zahvalan.
Hvala lijepo.

Zgrebec, Dragica (SDP)
U ime Kluba zastupnika Hrvatskih laburista kolegica Nansi Tireli.

Tireli, Nansi (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice.
Poštovani pomoćnici sa suradnicom, kolegice i kolege.
Evo ja bih se stvarno fokusirala na točke koje mislimo s obzirom da je ovo prvo čitanje, da bi ih trebalo donekle doraditi i da bi ih trebalo do drugog čitanja primjedbe možda nekako uzeti u obzir da bimo ovaj zakon napravili da tako kažem čim životnijim, čim provedivijim i da pogotovo za veliki broj nezavisnih listi i nezavisnih kandidata olakšamo jer svi smo svjesni činjenice da je jako puno njih kod suca za prekršaj i ovaj podatak da 60% njih nije podnijelo financijske izvješća definitivno govori o tome da zakoni ovakvi kakvi jesu trebamo dorađivati, trebamo ih prilagođavati.
I bez obzira što pozdravljam ovaj zakon koji je bolji u tom dijelu da je transparentniji da je možda lakše razumljiviji u svakom slučaju ne opravdavam da nezavisni kandidat ne podnosi financijsko izvješće jer to su sve ljudi koji se kandidiraju da bi bili u tijelima jedinica lokalne samouprave i samouprave ili u Hrvatskom saboru i kao takvi morali bi biti primjer i bez obzira koliko su zakoni možda ponekad nerazumljivi ili se mogu tumačiti na dvojak način, moraju ih poštivati i ono što jeste zakonska regulativa nju i zadovoljiti.
Evo u članku 4.govorimo o iznosu od 0,08% ostvarenih poreznih prihoda iz prethodno obavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, a najviše do iznosa od 50 tisuća kuna.
Dakle, drago mi je da smo i Vlada i Hrvatski laburisti na jednom istom tragu i da smo se složili oko toga da ne možemo osnovicu za financiranje redovitog godišnjeg financiranja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika osiguravati na rashodovnoj strani državnog proračuna nego da to definitivno treba biti prihodovna strana.
Vjerujem u to što je rekao ministar Bauk u svom uvodnom izlaganju da ćemo od prvog do drugog čitanja još iskristalizirati i prijedlog Hrvatskih laburista vezano za ovaj zakon i prijedlog Vlade i da ćemo možda tu naći jedno zajedničko rješenje odnosno najbolje rješenje. Ali u svakom slučaju dakle i jedni i drugi stavljamo limit od 50 milijuna kuna i to je mislim u ovom trenutku dobra poruka.
Sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih sa lista grupe birača iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave dužna je osigurati jedinice lokalne samouprave u iznosu koji se određuje u proračunu jedinice lokalne samouprave za svaku godinu za koju se proračun donosi time da visina sredstva ne može biti manja od tisuću kuna godišnje po članu predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
To jeste na dobrom tragu. Važno je limitirati taj najniži iznos. Tim više što u 2013. godini su općine, gradovi i županije izdvojili 55 milijuna 171 tisuću kuna, dakle više od ovih 50 milijuna što smo stavili gore u članku 4. stavku 1. kao određeni limit. Ali u tom iznosu nije učestvovalo 180 jedinica lokalne samouprave. Dakle 180 jedinica lokalne samouprave svojim vijećnicima nije isplatilo niti jednu kunu.
I na tragu evo i jedne replike koja je bila na uvodno izlaganje ministra, postavlja se pitanje na koji način to vrednujemo rad određenog vijećnika u određenoj općini ili u određenom gradu.
Da li taj vijećnik koji djeluje kao vijećnik u općini koja je možda manje razvijena i ima manji proračun vrijedi manje ili radi manje od nekoga tko je u općini koja ima veće prihode?
Ne zaboravimo tu da se svi borimo za ujednačeni razvoj Republike Hrvatske, da se svi borimo za ujednačene proračune u jedinicama lokalne samouprave i ovo upravo jeste na tragu ovog minimalnog iznosa od 1000 kuna. Ali isto tako smatram da bismo do drugog čitanja trebali razmisliti i o tome da stavimo određeni iznos za sve vijećnike jednak kako bismo vijećnike vrednovali na isti način i da vijećnik u bilo kojoj općini ima istu naknadu, vijećnik u bilo kom gradu istu naknadu i vijećnik u bilo kojoj županiji istu naknadu.
Mislim da bi jedino to bila dobra poruka, ovako sa najmanjim iznosom a ne limitirajući najveći iznos plašim se da će razlika biti još puno, puno veća.
U članku 5. govorimo o alternativi, dakle da li, da će članovi izabrani sa liste grupe birača ostvariti pravo na redovito godišnje financiranje iz sredstva proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samo ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice područne, odnosno regionalne samouprave.
U klubu mislimo da je to mogućnost korupcije, velike korupcije i da to u svakom slučaju ne bismo smjeli ostaviti na volju predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave jer se na taj način dakle upravo sa tim nezavisnim vijećnicima može manipulirati upravo sa takvim naknadama. I predlažemo da umjesto ove alternative možda ostavimo članak 5. stavak 1. i 2. koji onda to možda malo bolje definira.
U članku 8. spominje se da se sredstva iz državnog proračuna da se doznačuju na središnji račun političke stranke odnosno na poseban račun nezavisnog zastupnika. U članku 2. piše da se sredstva iz proračuna jedinice lokalne i područne samouprave doznačuju na žiroračun političke stranke.
Mislim da bismo trebali imati ujednačeni izričaj i ukoliko govorimo o središnjem računu političke stranke da se u svim člancima naznači središnji račun. Ukoliko predlagatelj smatra da postoji razlika između središnjeg i žiroračuna onda bih molila da mi kasnije u svom obraćanju kaže zbog čega je u jednom članku središnji, dakle kada političke stranke dobivaju novac onda se on doznačuje na središnji račun političke stranke a sredstva iz proračuna jedinice lokalne i područne samouprave na žiroračun.
Smatram da bi tu trebalo sve stajati središnji račun političke stranke tim više što dalje u sljedećim člancima govorimo o obvezama političke stranke i o obvezama onih kandidata koje su delegirale političke stranke.
U članku 9. stavku 4. govori se o slučaju ovrhe sredstava na posebnom računu, dakle nezavisnog zastupnika. Ako je nezavisni zastupnik u obvezi otvoriti poseban račun za vrijeme u svojoj kampanji onda smatramo da taj račun uistinu jeste poseban i da je obveza u ovom slučaju Ministarstva uprave iskomunicirati to sa Ministarstvom financija.
I da ti računi s obzirom da na njima sve mora biti transparentno, da se moraju podaci dostavljati Državnom izbornom povjerenstvu i Uredu državne revizije, da se takvi računi otvoreni sa posebnom namjenom ne bi smjeli dakle blokirati i sredstva sa tih računa se ne bi smjela ovršiti. Tim više što ovdje piše da je dakle nezavisni zastupnik dužan najkasnije u roku od 8 dana
od dana izvršene ovrhe odnosno najkasnije do zatvaranja posebnog računa, ako je do isteka roka za zatvaranje posebnog računa preostalo manje od 8 dana taj novac dužan vratiti.
Ako uzmemo u obzir i pretpostavimo da su nezavisnom zastupniku ovršeni svi njegovi računi pa tako i ovaj, onda se postavlja pitanje otkuda će taj zastupnik taj novac vratit, as znamo da će malo koji taj nezavisni zastupnik novac sa tog računa potrošit za osobne potrebe, dakle troši ga za izbornu kampanju jer tako kaže ovaj zakon.
Izvješća i financijska i sve ostalo jesu transparentna i sve mora bit unutra navedeno. Prema tome, dovodimo ih u vrlo, vrlo neugodnu situaciju i ovom prilikom apeliram evo na ministarstvo da iskomunicira sa Ministarstvom porezne uprave da ovi računi koji su vezani za izbornu promidžbu, izbornu kampanju budu zaštićeni računi u onoj kategoriji zaštićenih računa.
U članku 10. dakle stavku 1. piše da novčani iznos, neutrošena financijska sredstva dobivena iz državnog proračuna odnosno proračuna jedinica lokalne samouprave se moraju vratit onima koji su ih dali. I spominjemo riječ u stavci 2. iznimno, dakle možemo uzet u obzir, možemo napravit i povrat imovine koju je nezavisni kandidat tim novcima kupio. Iznimno ne smijemo spominjat ukoliko iznimno u zakonu nije taksativno sve što iznimno podrazumijeva.
Ovako ispada da ćemo dakle ako je netko sa novcem kojeg je dobio za vrijeme svog mandata kupio mobitel ili ormar ili laptop, Porezna uprava će morat procjenjivat tržišnu protuvrijednost te imovine i on će onda morat vratit tržišnu protuvrijednost te imovine, ali iznimno neki će moći vratit laptop, mobitel i ormar što mislim da si ne smijemo dozvolit jer mora biti. Dakle ukoliko želimo imat riječ iznimno u zakonima onda ta riječ mora biti taksativno navedena što se pod iznimnim podrazumijeva, inače dovodimo do nejednakog postupanja i samovolje u tumačenju ovog zakona što dovodi do pravne nesigurnosti.
Dakle u članku 15. govorimo o financiranju iz vlastitih sredstava pa između ostalog stoji da se unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja mora dostaviti okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koja namjeravaju utrošiti za izbornu promidžbu. Što znači ova odredba? Ja bi rekla ništa, jer koje su sankcije ako kandidat kaže da će potrošit 10 000 kuna svojih novaca, a drugi kaže da će potrošit milijun kuna svojih novaca?
Mislim da je to samo otvaramo jednu Pandorinu kutiju gdje onda, a toga smo bili sad svjedoci nedavno na predsjedničkim izborima gdje su pojedini kandidati za predsjednika govorili da će u ovoj kampanji potrošit samo 10 000 kuna. Na to dobivaju simpatije građana. A u konačnici ako se to ne izrealizira ili ako je iznos nakon toga utvrđen da je potrošeno puno više, sankcija nikakvih nema, zato predlažem da se ovaj u članku 15. stavak 1. briše.
Ostatak ću reći u replikama, imamo još nekoliko prijedloga i sugestija na koji način mijenjat ovaj zakon, ali ono što definitivno želim u ovom vremenu još upozorit jeste na članak 72. koji govori da će se zakon objavit u "Narodnim novinama" i stupa na snagu 1. listopada 2015., osim navedenih odredbi u člancima ovi koji ovdje stoje, koje stupaju na snagu osmog dana od dana objave ovog zakona u "Narodnim novinama".
Osobno smatram da je došlo do lapsusa, odnosno do tehničke greške jer pojedine odredbe nikako ne mogu stupiti na snagu prije samog zakona i mislim da se ovdje radi o obrnutom, da možda zakon stupa na snagu, a pojedine odredbe od 1. listopada pa bi evo predlagatelja molila da obrati pažnju i na ovaj članak 72.
Hvala lijepa.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Ivan Grubišić, replika.

Grubišić, Ivan (Nezavisni)
Gospođa Tireli je govoreći o zastupnicima u općinama i gradovima rekla da neki ne dobivaju nikakvu nadoknadu za svoj rad i da bi trebalo donijeti zakon koji bi obvezivao općinu odnosno grad da svima daju jednake nadoknade. Ja mislim da bi to više bio kriterij da se dotične općine koje to ne mogu isplaćivati i gradovi dokinu, a ne da se uvodi zajednički porez za sve.
Drugo što mi ostaje nejasno, ukoliko zastupnik u Hrvatskom saboru dođe preko nezavisne liste u Sabor, a onda promijeni stranku i svoj novac daje stranci koja nije uopće u Saboru niti se kandidirala niti ima svoje predstavnike, taj novac onda ide toj stranci. Mislim da bi to trebalo isto urediti da bude transparentnije i odgovornije ponašanje sa novcem poreznih obveznika.
Hvala lijepo.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Boro Grubišić, replika.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Hvala lijepo.
Kolegice Tireli, govorili ste o tome kako se isplaćuju dakle naknade vijećničke i da 180 jedinica lokalne samouprave nije isplatilo naknade vijećnicima.
Osim toga govorili ste i o polipragmaziji koja vlada u našim jedinicama lokalne samouprave. Pa npr. grad Slavonski Brod ima redovitu mjesečnu naknadu za rad vijećnika, Županija brodsko-posavska ima naknadu po sjednici, dakle po sjednici, neću govoriti o iznosima, to je nepotrebno.
Dakle, vlada jedna polipragmazija u svemu, a 180 jedinica lokalne samouprave to samo govori o tome da imamo previše jedinica lokalne samouprave koje ne mogu izvršiti svoje zakonske obveze temeljem i staroga i ovog novog zakona. Dakle, nakon toga nastaju, dakle tužbe i dakle ne upotreba, negoli odvjetnici imaju posla i onda idu i odvjetničke naknade i nagrade itd. I imamo situaciju da je skuplja što kažu pita nego tepsija.
No, ono što je i kolega Grubišić moj prezimenjak govorio o prelasku, dakle nezavisnih u stranke, dakle to samo teži, odnosno težnja je da zapravo da se ojačaju stranke a da nova pojava nezavisnih vijećnika, pa i zastupnika ja sam duboko uvjeren da će ih biti na budućim izborima puno više, da prijeđu u stranke.
Dakle i kada netko iz stranki ide u nezavisne nema pravo na, dakle da povuče sa sobom i novac. Kada ide iz nezavisnih u stranku onda ide opet stranci novac. Dakle, to je ono ti meni, ja sebi. To je to načelo koje je potpuno nepravedno i mislim da nije dobro ovakvo načelo u članku 5. i 6. ovoga zakona.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Nansi Tireli, odgovor na repliku.

Tireli, Nansi (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Da, zahvaljujem na replici kolega Grubišić.
Slažemo se, dakle u ovom dijelu dolazi do velike disperzije u tim isplaćenim naknadama i upravo zbog toga sam upozorila da do drugog čitanja možda da iznađemo način, jer da imamo iste naknade za sve vijećnike u općinama, gradovima i županijama jer bimo na taj način jednakopravno tretirali sve vijećnike u Republici Hrvatskoj. To je jedan razlog.
Drugi razlog je taj što dolazimo do problema jedinica lokalne samouprave. Dakle, ukoliko jedinica lokalne samouprave nema novaca da financira vijećnike koje bi trebao kao predstavničko tijelo, dakle postavlja se pitanje razloga postojanja te same općine odnosno grada. I o tome mislim da ćemo morati svi razmišljati.
Vezano za ovaj prelazak mislim da ste jedan detalj rekli krivo, možda nisam ja dobro razumjela zakon. Ali ukoliko nezavisni vijećnik prijeđe u političku stranku, mislim da on sam može odlučivat o tome da li će taj novac ostavit sebi ili će novac onda dati potvrdu da, odnosno izjavu da novac prelazi u političku stranku. Ukoliko on, se suglasi s time da novac bude novac političke stranke, onda nije obvezan podnositi financijska izvješća. Ali ukoliko on kao nezavisni vijećnik taj novac koji je, dakle koji ga pripada zadržao za sebe onda je obvezan bez obzira što jeste član nekakve političke stranke podnositi financijsko izvješće kao nezavisan vijećnik. Dakle, za ta primanja koja u toku godine dobiva.
Evo mislim da tako piše u zakonu, ali pretpostavljam da ćemo čuti i obrazloženje.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Dujomir Marasović, replika.

Marasović, Dujomir (HDZ)
Štovana gospođo dopredsjednice, kolegice Tireli.
Vi ste rekli da je ovaj zakon dobar, jer je nekako u skladu vaš prijedlog Laburista s prijedlogom Vlade. Ja se ne slažem, ne mislim nešto loše baš previše protiv njega govoriti. Ali sav ovaj Zakon o financiranju političkih stranaka i predizbornoj kampanji on je duboko demagoški. To mi trebamo u Hrvatskoj priznati sami sebi, pa onda možemo startati od istine kako ćemo napraviti pravi zakon.
Zašto je demagoški? Jer mi ograničavamo sredstva da netko uloži. Evo ja ako hoću prodati kuću zašto ne bih prodao svoju kuću i uložio u svoju kampanju? Ne vidim u tome nikakav moralni problem. Ograničavamo sredstva za izbor gradonačelnika u Splitu na 400 000 kuna. Ne možete s tim isfinancirati kampanju.
I vi ste govorili o nizu detalja koje ne mogu u ova dva minuta izreći. Zašto sam ja mislio da je ovo demagoški sve skupa? Jer ako podijelimo ukupno trošak državne uprave to je jedna stvar, a sad govorimo danas o političkim strankama nama saborskim zastupnicima i tako. Treba smanjiti broj, trošak na način da se smanji i broj saborskih zastupnika.
Na primjer nas je sad 35, još nas je 35 po ovim odborima, po putevima, po Europama, o.k. Jedno 70, 75 ljudi. I Sabor izvrsno funkcionira. Pa što će onda onih drugih 75? Ne treba. Treba smanjit broj predstavnika u Saboru na 75, maksimalno 101 i na taj način, a ne smanjivat prihod političkim strankama.
Isto tako na razini lokalne samouprave. U gradu Splitu bilo je 25 vijećnika, ova garnitura digla je na 35 vijećnika, umjesto da smanji na 21 ili 19. To je na razini godine samo ovih novih pridošlih nekoliko milijuna kuna računa sam, a na razini države puno milijuna kuna. Znači, lažemo sami sebe, pričamo jedno, a radimo drugo. Treba smanjiti broj predstavnika, a vi ste govorili drugi kolege.
Da treba novac političkim strankama jer to je pogon. Ja sam bio predsjednik stranke, oni održavaju sabore, imaju kampanje.
…/Upadica Zgrebec: Vrijeme./…
Strankama treba novac za njihovo funkcioniranje.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Odgovor na repliku, Nansi Tireli.

Tireli, Nansi (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Zahvaljujem kolegi na replici. Dakle, ja sam rekla ne da je zakon dobar, nego sam rekla da je zakon, ovaj prijedlog zakona bolji od ovoga što smo imali do sada, jer da je neke stvari razjasnio i da će ih biti lakše primjenjivati i rekla sam da mi je drago što je prijedlog Vlade na istom tragu kao i prijedlog laburista a vezano za isplatu, dakle novaca, odnosno sredstava političkim strankama.
Ako pričamo o demagogiji, evo minuta i 30 sekundi malo mi je vezano za ove zakone. Dakle, ono što smo imali do sada imali smo zakone. Pitanje je na koji način smo ih provodili, kako smo ih provodili i kako su političke stranke vodile svoju kampanju, sa kojim novcima i koliko je i gdje je bilo transparentno pokazano sve ono što su potrošile.
Dakle, imamo institucije i upravo preko zakona i zakonskih regulativa važno je da donesemo zakone gdje ćemo svi bit jednaki, zakone kojih će svih jednako tretirati i tijela koja će na jednak način kontrolirat svih, dakle sve stranke koje su u ovom postupku, a u ovom slučaju mislim i na političke stranke i na nezavisne kandidate, odnosno nezavisne liste koje onda moraju odgovarati za eventualne propuste i za način financiranja svojih kampanja protuzakonito odnosno protiv slova ovog zakona.
Ograničavamo sredstva, dakle slažem se s vama kada političkim strankama trebaju sredstva za djelovanje, ali mislim da je možda i dobro da se određeni limit postavi upravo zbog ovoga što sam govorila prije jer neke stranke na čudan način dolaze do novaca i onda mogu potrošiti više u odnosu na one koje do novaca dolaze na legalan način.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Stjepan Milinković, replika.

Milinković, Stjepan (HDZ)
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice.
Pa kolegice Tireli govorili ste o vrednovanju rada vijećnika zalažući se za način da budu na neki način jednako vrednovani s obzirom i na odgovornost koju nose i na posao, ali naravno svjesni smo i onoga javnog mnijenja, percepcije da su to rekao bi naš narod vaki naki al kad je slaganje listi za izbore onda se svi na te liste pomalo slažu i ima silno puno kandidata. Poslije je to drugačije. Da ne govorim o onom drugom dijelu načelnika koje puno puta nazivaju šerifima na isto takvoj razini iako šerif može, naravno brine o narodnoj imovini, o držanju javnog reda i mira. Ali dobro to je jedan drugi dio.
Ja želim reći da je puno važnije pitanje se zalagati za normalno funkcioniranje jedinica lokalne samouprave, normalno, s obzirom na obveze koje joj se nameću, svakim danom sve više. I u tom dijelu su mnoge sa mnogim problemima. A s druge strane ona sredstva koja bi im pripadala i koja bi trebala se uskraćuju. Ja sam govorio o onom dijelu po osnovi poreza na dohodak gdje jednostavno su određena sredstva bez obzira što je gospodin ministar to rekao da nije tako jesu umanjena sigurno jedinicama lokalne samouprave. I treba se i u tom dijelu zalagati za jednakopravnost. I one male jedinice trebaju dakle svojoj djeci i predškolski i dječje vrtiće i sve ostale funkcije osigurati. Mislim da se i u tom dijelu trebamo sukladno i ravnomjerno razvoju Hrvatske ali naravno i povelji o lokalnoj samoupravi koja nas na neki način.
Isto tako svjesni smo i toga da svaka naša sredina ima svoju specifičnost. Vi dolazite iz kraja gdje je turizam važan i bitan i u tom dijelu sigurno treba. Ali ja dolazim iz kraja gdje se eksploatiraju ugljikovodici, gdje nas truju sa takvim raznim tim štetnim faktorima. Danas sam dobio ovdje odgovor ministra Vrdoljaka, kaže e vidite vi ste dobili manje, po osnovi ureda vam je umanjeno, a državi je povećano za 156%. Pa molim vas lijepo! Koja je to jednakopravnost?
Evo, na taj način isto treba razmišljati. Hvala lijepa.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Nansi Tireli, odgovor na repliku.

Tireli, Nansi (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Zahvaljujem potpredsjednice i zahvaljujem kolegi na replici.
Dakle, slažemo se u ovom dijelu. Mislim da ste isto vi na tragu mog razmišljanja da vijećnike bismo trebali jednakopravno vrednovati. Međutim, dolazimo do problema centralizacije i decentralizacije sredstava i svi smo svjesni toga da smo evo i na zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak raspravljali upravo o tome koliko će jedinice lokalne samouprave dobiti manje sredstava a da paralelno sa time svaki dan donosimo u ovom Saboru zakone koje tim jedinicama daju sve veće i veće financijske obveze koje moraju izvršavati. To definitivno jeste veliki problem.
Htjela sam ovdje napomenuti da razmišljam u tom pravcu jer smatram da bez obzira u kojoj je općini, da li je to u Istri, da li je kod vas, da li je bilo gdje vijećnik koji ozbiljno radi svoj posao ima pravo na naknadu i da bi jedinice lokalne samouprave trebale planirati određena sredstva za tog vijećnika jer bez vijećnika odnosno bez gradskog i općinskog vijeća ne može funkcionirati ni općina. Dakle, trebamo imati tu da tako kažem diobu odgovornosti u jedinicama lokalne samouprave i smatram da ukoliko bi vijećnici bili jednako nagrađeni da bi onda imali i nekako veću odgovornost i veću osobnu odgovornost da u toj jedinici dakle dižu ili ne dižu ruke za stvari koje se tiču njihovih građana.
A vezano za dakle nedovoljno sredstava u jedinicama lokalne samouprave slažem se s vama, ali zato moramo na svakom zakonu o kojem raspravljamo ovdje u Saboru voditi računa upravo o tome da stalno upozoravamo da se jedinicama lokalne samouprave ne daju veće obaveze ukoliko im se za te veće obaveze ne osiguraju negdje i sredstva s kojima bi oni te obaveze mogli izvršiti.

Zgrebec, Dragica (SDP)
U ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina govorit će kolege Furio Radin i Veljko Kajtazi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Nemojmo zanemariti činjenicu da kada mi raspravljamo o razlozima zašto novci trebaju ići strankama, zašto novci trebaju ići nezavisnim zastupnicima, zašto novci trebaju ići nezavisnim listama da nas gledaju naši poslodavci. Oni čiji novac je. I kažu gledajte vi te ljude kako da to kažem na način koji nije vulgaran, imaju dvoboj sa tuđim mačevima da tako kažemo. Mačevi su naši, a oni su tamo u dvoboju. Govore o tome na koji će način oni trošiti naš novac. I onda budući da sam počeo na jedan način koji je retoričan i po uzorima na mnoge druge malo demagoški onda ću nastaviti još trenutak malo retoričko odnosno demagoški i onda nakon toga ću reći zašto taj zakon treba prihvatiti.
Umjesto da se pitamo da li stranke trebaju taj novac i koliko trebaju taj novac te stranke i da li doista te stranke trebaju taj novac ajmo vidjeti da li postoji možda treća neka mogućnost a da stranke ne budu financirane od građana a ne budu financiranje niti od tajkuna, nego da budu financirane npr. sjećate se saveza komunista, od svojih članova. Tako da npr. vaši članovi daju 2%, 3% od svoje plaće. Ako doista vas vole, ako doista žele biti vaši članovi pa neka to plaćaju, pa onda će vas više i kontrolirati. Zašto stranke ne bi trebale ovisiti o svojim članovima? Toliko o partitokraciji u Hrvatskoj.
Kao što je rekao prije kolega Grubišić, drugi Grubišić kog nema sada, nezavisni zastupnici ako postaju nezavisni oni nemaju, ne mogu nosit svoj novac, ali ako već dođu kod nezavisnih znači nose svoj novac, onda ako pređu u stranku onda stranka može uzeti njihov novac. Na neki način uvijek stranka profitira. Sustav je partitokrtski. Nemojmo zaboraviti one riječi koje su rečene maloprije gospodine ministre kad je zastupnik nezavisni onda on odlučuje sam o sebi, a kad je stranka posrijedi onda odlučuje članstvo. Nisu istinite. I kad je stranka posrijedi odlučuju pojedinci.
Ako smo praktični, a jesmo praktični ljudi mi ćemo znati vrlo dobro da i kad je stranka posrijedi odlučuje uski krug ljudi. Nemojmo se mi zavaravati. To je istina, možete mi kontrirati koliko god hoćete, ali intimno znate da sam ja upravu, da svi novci konvergiraju prema jednom mjestu i mali broj ljudi raspolože sa tim novcima. To je tako i ovaj na kraju zapravo demokracije ima vrlo malo. Kao što i činjenica da, a rekao je i prije gospodin ministar, činjenica da u Ustavu piše da se financiranje političkih stranka operacionalizira da tako kažem ili određuje zakonom. Ali međutim također piše u Ustavu da zastupnik nema obvezujući mandat što bi asociralo na to da kad postane nezavisni nosi sve sa sobom ako je takav sustav, ako nije sustav da stranka ovisi od članstva kao što sam rekao prije što bi mogao biti jedan treći put. Već više članova više novaca. Ja mislim da je on dosta legitiman ali međutim ovdje u ovom slučaju obvezujući mandat se ne bi tako interpretiralo.
A sada da govorim, da ne govorim više o partitokraciji jel to na kraju krajeva mi nezavisni, mi zastupnici nacionalnih manjina to nas ne bi trebalo, to za nas ne bi trebao biti nikakav niti problem jer smo u većini nezavisni da govorimo o tome zašto. Mi ćemo prihvatiti ovaj zakon, prihvatit ćemo ovaj zakon i glasat ćemo za njega naravno ako se on pojavljuje u ovakvom obliku i u drugom čitanju zato što je zakonodavac ministar prihvatio naše prijedloge da i nezavisni, i onaj koji ide ko nezavisni zastupnik bude tretiran kao stranka. Na kraju krajeva to je stranka od jednoga, on svoje renomee ili kolega Kajtazi on to neće reći za sebe, svoju hipoteku na kuću stavlja svoje novce, stavlja u svoj rizik na pladanj da postane zastupnik. On kao takav ulazi u Sabor i prema sebi normalno da nema obvezujući mandat, on je, svi su zastupnici isti, on ima isti dignitet taj nezavisni zastupnik koji je izabran kao nezavisni zastupnik a ja tvrdim da bi se to trebalo primjenjivati i na one koji postanu, ali otom potom. Sad govorim o razlozima zašto ćemo prihvatiti ovaj zakon.
Onaj koji ulazi kao nezavisni zastupnik ili na lokalnoj razini ko nezavisna lista ima isti dignitet kako i drugi, iste dužnosti, ista prava, isto glasa za Ustav, isto vrijedi njegov glas, broji se kako što se broje ostali glasovi, mora imat apsolutno ista prava kao svi ostali zastupnici. Pa i zašto ne, ako konvergira u određenu stranku on nosi svoju, svoja financijska sredstva u tu stranku jer je to on odlučio, odlučio da se udaje za jednu stranku ili da neće više bit single nego će biti član određene stranke, on odlučuje o tome.
Zato iz tog razloga se mi slažemo jer se zadržava dignitet nezavisnih zastupnika i zastupnika i ne zavisnih listi. Nezavisne liste nemojmo zaboraviti one su izrazi civilnog društva, izraz otpora prema partitokraciji. Zato se one stvaraju na lokalnoj razini. Što manje politički, što manji dignitet imaju političke stranke to se oni više javljaju. To je otpro društva, jel da? I normalna stvar da mi moramo vrednovati ako postoji takav sustav, ako postoji sustav da članovi stranaka, kako da kaže, izdržavaju svoju stranku to je onda druga stvar, onda to bi vrijedilo isto i za nezavisne zastupnike.
I zaključujem na kraju sa primjedbama koje smo dali i koje su iznesene maloprije i to da bude jasno da nezavisni zastupnik koji pripada, da nezavisni zastupnik koji je kandidiran od grupe birača ista je stvar kako i nezavisni zastupnik s nezavisnih listi da se dodaje i nezavisni zastupnik nacionalnih manjina kojeg redovito kandidira grupa birača, a ta stvar je iznesena upravo na Klubu nacionalnih manjina zajedno s ministrom i ministar ju je prihvatio, jel da da tako bude, neka bude jasno. Uz takve promjene mi ćemo glasati za taj zakon i pokazat ćemo da je naš dignitet isti kao i dignitet drugih, a pobit ćemo sve one koji su rekli vi imate manje glasova od nas. A koliko imamo manje glasova … /Govornici govore u isto vrijeme, ne razumije se./ … zastupnika pokazat će se uskoro nakon preferencijalnih glasova na sljedećim izborima gdje će se vidjeti koliko svaki zastupnik vrijedi.
Izvoli gospodin Kajtazi.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Govorit ću o financijama i političkom radu i želim istaknuti problem s kojim se ja kao zastupnik 12 nacionalnih manjina susrećem pogotovo imajući u vidu terenski rad i financiranje istog.
Naime, 12 nacionalnih manjina koje predstavljam nalaze se u svim županijama diljem RH. moja odgovornost je da sve jednako dobro predstavljam što rezultira time da sam u svom mandatu gotovo svaki dan na terenu.
Ovdje bih spomenuo samo neke činjenice koje se lako mogu provjeriti. Za sve nacionalne manjine koje predstavljam obišao sam sve županije naše domovine, tako sam u Međimurju bio preko 40 puta, u Varaždinskoj županiji preko 20 puta, u Bjelovarsko-bilogorskoj preko 30 puta, u Osječko-baranjskoj preko 30 puta u Vukovarsko-srijemskoj više od 15 puta, Brodsko-posavskoj preko 20 puta, Sisačko-moslavačkoj preko 30 puta, Koprivničko-križevačkoj preko 15 puta, Primorsko-goranskoj preko 20 puta, Istarskoj preko 20 puta. U svim ostalim županijama sam bio nešto manje ali sam ih obišao barem 3 do 4 puta.
U raspravi o ovom zakonu bilo je govora i o oduzimanju ili smanjenju sredstava nezavisnih zastupnika. Ja bih htio naglasiti kako čak i ova sredstva s kojim raspolažem nisu dovoljna s obzirom na dužnost koju obavljam i veliku odgovornost koju imam.
Naime, kolege saborski zastupnici koji zastupaju jednu, dvije ili pet nacionalnih manjina ili kolege koji predstavljaju građane koji većinom žive samo u jednoj županiji imaju jednaka sredstva kao i ja. Problem se pojavljuje i kod službe upotrebe vozila jer kada nekad dobijem, a nekad se moram organizirati na druge načine.
Smatram da se sa tim pitanjem trebamo pozabaviti i razraditi načine da se ovi problemi ubuduće ne događaju, pogotovo imajući u vidu da osim što predstavljam čak 12 nacionalnih manjina da te manjine imaju jako puno problema, a pri tome ne mislim samo na Romsku nacionalnu manjinu. Sve nacionalne manjine koje ja predstavljam imaju problema i sa zapošljavanjem i sa egzistencijalnim pitanjima i pitanjem državljanstva i obrazovanja i slično. A ja se svima posvećujem posebno nekad i na individualnoj razini.
Mogu reći da sam uspostavio dobru i kvalitetnu komunikaciju sa svim nacionalnim manjinama i njihovim organizacijama, a da je takav rad nužan i u financijskom smislu značajan. Jednako dobru suradnju sam uspostavio i sa veleposlanstvima država nacionalnih manjina koje predstavljam pa tako često zajedno surađujemo na obilježavanju njima značajnih događanja, međunarodnim manifestacijama, radionicama, kongresima,druženjima, izložbama i drugim kulturnim događanjima.
Velika većina od 12 nacionalnih manjina imaju određene kulturne, sportske ili slične manifestacije na koje sam često pozivan kao gost. Dio mog posla je odazvati se udrugama iz nacionalnih zajednica jer moj dolazak iz Parlamenta za te ljude znači čast i ponos pa i povjerenje.
Mnoge udruge organiziraju radionice, godišnje skupštine, veselja, tugovanja za najmilijima, edukacijske radionice. Veliki broj pojedinaca imaju problem sa lokalnim zajednicama, gradskim institucijama. Problem stambenog zbrinjavanja ne može se rješavati iz saborske klupe, problem sa najmlađim pripadnicima i školama mora se rješavati na licu mjesta. Za sve to treba imati vremena, volje, snage a za to treba terenski rad.
Velika većina mojih kolega u saboru nemaju ni približno sličnih potreba ni problema ovakvih vrsta, radi toga se olako priča o uštedama kao što je ukidanje potpore nezavisnim zastupnicima. Ove će uštede zasigurno spasiti našu državu od propasti.
Slobodno mogu reći, a nadam se da će se složiti moje kolege saborski zastupnici da samo jedna manjina kao što je Romska sa problemima unutar same zajednice ima sve pretpostavke da ima posebnog saborskog zastupnika s obzirom na količinu problema s kojim se susreću na teritoriju cijele države.
Svi dobro znate da ti problemi nisu od jučer i da traju od kada su Romi došli na ove prostore i mislim daje krajnje vrijeme da se svi zajedno uključimo i potrudimo napraviti povijesni uspjeh. Da je to moguće smo dokazali kao i u ove 3,5 godine jer moram priznati da sam u svemu što radim imao i vašu potporu.
Kada je netko od mojih cijenjenih kolega vidio kako se majci oduzimaju dječica jer nemaju uslove za život, kada ste vidjeli kako miševi i štakoru caruju ljudskim domovima, kada ste vidjeli drage kolege kako petero djece spava na jednom krevetu s psom koji se i grije svojom odanom toplinom svjedočim o ovakvim i još groznijim slikama samo zato što sa svim svojim suradnicima i sa timom na terenu. I onda možemo razmišljati i olako donijeti prijedlog da mi se smanji ili ukine financijska podrška ili da mi se dodijeli službeno vozilo samo ponekad jer su troškovi preveliki i opterećuju naš budžet.
Poseban položaj Romske nacionalne manjine potvrđuje i posebni dokumenat koji se bavi romskom tematikom kao što je Nacionalna strategija za Rome te Akcijski plan 2005.-2015., problem je značajan pogotovo imajući u vidu da Romi nemaju svoju nacionalnu državu koja bi se brinula za njihove probleme.
U trenutnoj situaciji imamo jednog zastupnika.
… /Upadica Dragica Zgrebec: Vrijeme kolega./ …
Koji osim njih predstavlja i drugih 11 nacionalnih manjina jednako ozbiljno, bez obzira što se te nacionalne manjine statistički možda male njihove su potrebe jednako bitne, velike i važne.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Hvala lijepa.
Privedite kraju, vrijeme je isteklo.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
… /Govornik udaljen od mikrofona, ne razumije se.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Kolega je malo predugo govorio prije vas.
Tomislav Klarić replika na izlaganje Furia Radina.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Evo kolega Radin, nisam se mislio javljati za replike ali prethodni govornici pa i vi spominjali ste nezavisne liste, nezavisne zastupnike, način njihovog financiranja.
I u vašem i u mom kraju postoji onaj izraz sete bandiere. Dakle nezavisne liste koje se kandidiraju kao takve da li u jedinicama lokalne samouprave ili ovdje u Saboru imaju sva prava kao i sve stranke.
I ja osobno smatram a vjerujem da i nadam se da smatra većina ovdje da oni sete bandiere koje su iz ne znam kojih razloga prešli u nezavisne ili neke druge stranke da su ovdje u Sabor ili u jedinicu lokalne samouprave došle na listama nekakvih stranaka na osnovu programa koji su te stranke najavile svojim biračima.
I da ta sredstva koja su i svoje mjesto ili u Saboru ili jedinici lokalne samouprave i dalje pripada stranci a ne nekakvom nezavisnom koji je iz razloga ne znam kojih svojih privatnih, osobnih, političkih već prešao u nezavisnu listu i kao takav sjedi ovdje i ne vidim nikakvog razloga da se zalažemo za to da takvom pripadaju nekakva sredstva koja inače moraju pripasti stranci jer je stranka u njega uložila.
I pitanje je da li bi on uopće došao da li ovamo u Sabor, da li u jedinicu lokalne samouprave kao zastupnik ili vijećnik da ga nije takva stranka stavila na svoju listu.
Mislim da je tu pitanje vrlo jednostavno. Dakle nezavisna lista, ukoliko netko želi biti nezavisan kandidira se na nezavisnoj listi, ostvaruje, ima sva prava kao bilo koja stranka. Ukoliko u međuvremenu na polovici ili pri kraju mandata izađe iz stranke iz ne znam kojih razloga mislim da ne zaslužuje apsolutno nikakva prava osim naknade koju ima za svoj rad.

Radin, Furio (Nezavisni)
U načelu se slažem s vama.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Kolega, kolega Radin morate se javiti za repliku ali izvolite, za odgovor.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ispričavam se, ispričavam se.
Da sjednem, da sjednem?

Zgrebec, Dragica (SDP)
Izvolite ne, ali kažem vam da se ubuduće javite za odgovor.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, hvala lijepa.
Moja greška, moja greška.
U načelu se slažem s vama jer doista ima puno zastupnika koji izlaze iz svojih stranaka zato što ste kao što ste rekli i vi sete, oto ili nove bandiere kako hoćete. Je, oni promijene mišljenje.
Međutim čete se složiti samnom da neki puta i stranke su te bandiere pa onda zastupnici izlaze, bez obzira koja stranka, i zastupnici izlaze iz njih jer one su se promijenile. Tako da je ovdje, skliski je dosta teren ali međutim ja nemam nikakvih problema da prihvaćam vašu tezu.
Nikakvih.
…/Upadica se ne čuje./…
Da, sa nadopunom.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Marijan Škvarić, replika također na kolegu Radina.

Škvarić, Marijan (HNS)
Hvala potpredsjednice Sabora.
Uvaženi kolega ja bih isto se referirao na vaše izlaganje i sa naglaskom gdje ste puno puta naveli nezavisnost, nezavisne liste, nezavisni vijećnici, nezavisni zastupnici.
Mislim da se isto možemo složiti da nezavisnost u tom punom pogledu teško da apsolutno postoji. Ako idete sami na liste onda također iza vas netko mora stajati a još gora solucija je da nakon izlaska iz stranke i postanete nekakav nezavisni zastupnik ili vijećnik.
Pa uvijek morate imati iza sebe nekog tko dijeli vaše mišljenje, koji dijeli vaš svjetonazor i na kraju krajeva od čega imate potporu.
Pa ja mislim da bi bolje bilo kao što smo …/Govornik se ne razumije./… da umjesto nezavisnih lista i nezavisnosti bude lista grupe građana ili kandidat grupe građana koji bi ipak bolje i jednoznačnije definirao što je to tzv. nezavisna lista.
Hvala lijepa.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Hoćete odgovoriti?
U ime Kluba zastupnika SDP-a kolega Peđa Grbin.

Grbin, Peđa (SDP)
Poštovane kolegice i kolege, poštovana gospođo potpredsjednice, poštovani gospodine ministre.
Hrvatski je Sabor u postupku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji početkom 2011. godine donio Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.
Taj zakon koji je u međuvremenu nekoliko puta mijenjan a njegove su odredbe bile i predmet propitivanja pa i ukidanja od strane Ustavnog suda u Hrvatskoj je uveo izuzetno striktan nadzor nad financiranjem rada političkih aktera. Uveo je pravila koja su jamčila adekvatnu transparentnost financiranja političkih kampanja te Hrvatsku pozicionirao na jednu od najviših mjesta po pitanju transparentnosti financiranja političkog života.
Doduše šteta je što taj zakon nije donijet i koju godinu ranije jer bi onda vjerojatno neke afere poput FIMI MEDIA-e mogle biti spriječene ali dobro.
Međutim, predmetni zakon iako dobar imao je i niz nedostataka. Prije svega to je dualizam administrativnog i prekršajnog kažnjavanja te preklapanja sankcija, problem nadležnosti političkih tijela poput Odbora za Ustav ili predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave koje su trebale kažnjavati političke aktere koji su i sami sjedili u tim tijelima.
Nadalje, sankcije koje su bile određivane u fiksnim iznosima i često su bile nerazmjerne prijestupima o čemu se očitovao i Ustavni sud i ukinuo te odredbe itd..
Imajući u vidu ove ali i druge nedostatke pristupilo se izradi novog zakona koji je danas pred nama u formi Prijedloga zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe referenduma u prvom čitanju.
Klub zastupnika SDP-a podržava ovaj prijedlog zakona jer ga smatra dobrim, smatra ga izuzetnim napretkom u odnosu na postojeće rješenje ali i naravno državi da u njemu ima i stvari koje bi valjalo popraviti.
Ono što posebno pozdravljamo činjenica je da su ovim zakonom ispravljeni nedostaci odnosno određene nelogičnosti koje su postojale u prethodnom Zakonu o financiranju političkih aktivnosti izborne promidžbe.
Uklonjeno je preklapanje sankcija te su jasno razlučene prekršajne od administrativnih sankcija odnosno više za iste prijestupe nije predviđeno da se kažnjavaju putem oba postupka već jednim ili drugim.
Pitanje administrativnog kažnjavanja, osobno ovo držim posebno važnim i možda čak i najvažnijim dijelom ovog zakona, prebačeno je sa političkih tijela na neovisno tijelo, Državno izborno povjerenstvo, što će osigurati nepristranost i neovisnost takvog sankcioniranja. A sankcije određene zakonom su svedene u razmjerne i razumljive okvire. Naravno svaka odluka Državnog izbornog povjerenstva biti će podvrgnuta sudskoj kontroli što samo dodatno osnažuje nepristranost takvog odlučivanja.
Nadalje, ovaj zakon ima i druga unapređenja u odnosu na postojeće stanje. Osigurava se jedinstven način objave financijskih izvješća na način da se ista objavljuju putem Državnog izbornog povjerenstva što će s vremenom osigurati trajno dostupan katalog financijskih izvještaja, nešto slično kao što već sada na stranicama Državnog izbornog povjerenstva imamo u pogledu rezultata izbora. Na taj način će i naša javnost, ali i znanstvena zajednica trajno moći pristupati i koristiti te podatke te će se dodatno ojačati transparentnost financiranja političke djelatnosti.
Zakonom se, a to do sada nije bio slučaj, uređuje i financiranje referendumskih kampanja. To je do sada bilo nesređeno što je u praksi predstavljalo veliki problem. Kao i u slučaju svih drugih izbora i u slučaju referenduma osigurava se ograničenje troškova za kampanju i uvodi se javna obveza objave svih troškova nastalih u vezi s njom. Ovdje ipak treba ukazati na restriktivnost prijedloga u pogledu toga tko smije, a tko ne smije financirati takve kampanje pa se poziva predlagatelj da razmotri ove odredbe zakona.
Na novi se način uređuje pitanje financiranja redovne političke aktivnosti iz državnog proračuna na način da se sredstva vezuju uz prihode, a ne kao što je do sada bilo uz rashode proračuna te da se određuje maksimalni godišnji iznos za financiranje političke aktivnosti iz državnog proračuna što mi u Klubu zastupnika SDP-a svesrdno podržavamo.
Budući je prijedlog zakona obuhvatio i onaj prijedlog koji su uputili kolege iz kluba Hrvatskih laburista, to smatramo da je njihov prijedlog konzumiran ovim zakonom pa predlažemo kolegama da podrže zakon i povuku svoj prijedlog za izmjene i dopune postojećeg Zakona o financiranju političke aktivnosti.
Međutim, kako je ovo prvo čitanje dužni smo uputiti određene kritike i pozvati predlagatelja da ih ispravi do drugog čitanja zakona. Prvenstveno primjedba se odnosi na alternativu u članku 5. zakona. Smatramo da svi izabrani predstavnici moraju imati iste uvjete za financiranje iz javnih sredstava, a bojimo se da bi predloženo alternativno rješenje otvorilo put ka političkoj korupciji što svakako treba spriječiti pa molimo predlagatelja da ozbiljno razmotre je li ovakva alternativa korisna i treba li ju zadržati u konačnom prijedlogu zakona.
Također, držimo da bi odredbu iz članka 43. stavka 9. zakona koja glasi odluke Državnog izbornog povjerenstva iz stavka 7. ovoga članka objavljuju se na web stranicama Državnog izbornog povjerenstva, trebalo proširiti na članak 44. zakona kako bi se osiguralo da se apsolutno sve odluke koje DIP donosi pirikom sankcioniranja političkih aktera javno objavljuju na isti način.
Ukratko i time ću završiti, radi se o dobrom prijedlogu zakona kojeg će Klub zastupnika SDP-a podržati.
Hvala.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Dragutin Lesar, replika.

Lesar, Dragutin (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Kolega Grbin, prvo što se tiče vašeg javnog pozivanja da naš prijedlog zakona povučemo jer je konzumiran u vladinom prijedlogu. Ne bih se baš složio da je do kraja konzumiran, ali ako ministar u svojem završnom … veli da će i oni ići na rješenje da osnovica za obračun sredstava bude tekući proračun, a ne prihvaćeno izvješće o izvršenju proračuna dvije godine unazad, onda smo blizu. Al povlačit prijedlog zakona nećemo jer vi uvijek imate šansu ga odbit, bez obzira glasajući protiv, za ili suzdržano, sasvim svejedno.
A drugo, članak 57. ste apostrofirali u dijel financiranja referendumskih inicijativa. Doista želim istaći značaj te odredbe jer do sada smo tu imali apsolutno slobodu udruga da financiraju referendumske inicijative. Ovaj prijedlog zakona u sebi sadrži apsolutnu zabranu udrugama osim udruga radnika i poslodavaca da na bilo koji način financiraju različite referendumske ili protureferendumske inicijative i doista nijedno ono što smo imali dosad ali ni ovo drugo, sistemom apsolutne zabrane nije dobro.
I slažem se s pozivom predlagatelju da do drugog čitanja nađe zlatnu sredinu. Tada bi se složio s vama da je ovaj zakon dobar jer kada god smo išli s apsolutnim zabranama otvarali smo nove točke korupcijskog rizika i ilegalnog financiranja. I ako tu nađemo zajedničku sredinu koja će bit prihvatljiva i udrugama, a i opet ostvariti smisao ove odredbe, to bi bio veliki napredak i nadam se da je i ministar razumio o čemu razgovaramo.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Peđa Grbin, odgovor na repliku.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem poštovana gospođo potpredsjednice.
Pa evo kolega Lesar, ako smo blizu onda ćemo se valjda i dogovoriti jer od prvog trenutka kada ste vi izišli javno sa ovim prijedlogom za ograničenje načina financiranja odnosno da se pitanje načina financiranja političke aktivnosti državnog proračuna veže uz proračun i ministar i mi zastupnici SDP-a u Hrvatskom saboru smo podržali tu inicijativu, a očito da je Vlada to prihvatila i uvrstila je u ovaj zakon s ovim malim korekcijama pa i na način kako ih vi predlažete mislim da bi mogli postići bolje rješenje.
A što se tiče financiranja referendumske aktivnosti, i ovdje se slažemo. Postojeće rješenje je bilo potpuno liberalizirano, nikakve kontrole nije bilo i reda mora biti i mora se uvesti, ali opet s druge strane ne mogu prihvatiti da se ide sa ovakvim restrikcijama i da se dopušta određenim udrugama kao što ste sami istaknuli to su konkretno recimo sindikati, a da se drugima zabranjuje koji se možda bave i sličnom ili istovrsnom djelatnošću financiranja referendumske promidžbe.
Jer kod referendumske promidžbe i sada u ovim zakonskim rješenjima imamo čitav niz ograničenja koja idu upravo za time da se ne može bjesomučno trošiti novac i da ne dođemo do toga da na referendumima može uspjeti samo onaj koji ima više novca. Tako da se u potpunosti tu slažemo i pozivamo predlagatelja još jednom da razmotri ovu odredbu koja je po mojem sudu previše restriktivna.
Hvala.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Jadranka Kosor, replika.

Kosor, Jadranka (Nezavisni)
Hvala lijepa gospođo potpredsjednice.
Evo na tragu i maloprijašnje replike kolege Lesara dobro je čuti da klub vladajuće većine, dakle vodeća stranka u vladajućoj većini poziva Vladu odnosno predlagatelja zakona da od nekih rješenja u ovom ukupno dobrom rješenju, govorim sad o prijedlogu Vlade, da odustane.
I slažem se, ovo ograničenje odnosno zabranjivanje financiranja referendumske promidžbe određenim udrugama, zakladama itd. a omogućavanje nekim drugima. Po mom mišljenju nije baš ni sa ustavno-pravnog stajališta održivo, a s druge strane naravno to bi dovelo u veliko pitanje uopće samu suštinu onoga što referendumske inicijative jesu, što pokretanje referendumskih inicijativa znači za demokraciju i u konačnici za ostvarivanje Ustava RH.
I slažem se apsolutno i podupirem i vjerujem da na vašu inicijativu će Vlada odustati od alternative u članku 6. Naime, u konačnom prijedlogu zakona i koliko znam i ne možemo imati alternativne prijedloge, u konačnom prijedlogu zakona se moramo odlučiti.
Ova alternativa o oduzimanju mogućnosti nezavisnim zastupnicima da budu na neki način financirani nije dobra i to bi bila dva koraka unatrag sasvim sigurno.
Hvala.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Peđa Grbin, odgovor na repliku.

Grbin, Peđa (SDP)
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice.
Pa uvažena kolegice Kosor, Klub zastupnika SDP-a nikada nije šutio ako je smatrao da postoje stvari koje se u zakonima mogu ili trebaju poboljšati, pa to nećemo niti sada, pogotovo kad se radi o prijedlogu koji je u svojoj suštini u biti jedan neću reći izuzetan, to bi ipak bilo pretjerivanje, jer je doista Zakon iz 2011. godine i na međunarodnom planu postavio standarde ispod kojih niti druge države neće moći ići. Ali ovo je jedan veliki napredak i još jednom pokazujemo da mi u Hrvatskoj barem u nekim segmentima možemo ići naprijed.
Da li je razlog tome tegobna prošlost po pitanju financiranja političke aktivnosti ili pritisci iz EU o tome nećemo govoriti, ali činjenica je da smo pronašli barem jedan prostor gdje možemo drugima pokazati kako stvari treba urediti, kako stvari treba unaprijediti i upravo zbog toga je naša želja da ovaj zakon u svemu dobar bude još i bolji. I da onda u trenutku kada o njemu budemo konačno odlučivali ga svi zajedno možemo podržati i još jednom kao što je to bilo 2011. godine biti ponosni na ono što smo napravili.
Hvala.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Riječ je tražio ministar uprave Arsen Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice.
Evo da pokušam odgovoriti na tri stvari ili dvije koje su tu rečene.
Hajmo najprije o financiranju nezavisnih zastupnika i vijećnika itd. i o ovoj alternativi za koju se slažem da neće biti u konačnom prijedlogu zakona jer po Poslovniku ne može biti u konačnom prijedlogu zakona. Ali zato i služi poslovnička mogućnost alternative da se neke stvari izgovore, rasprave pa onda se odluči koja je bolja.
Ja ću pročitati članak 6. Ustava RH a on govori u stavku 1. osnivanje političkih stranaka je slobodno. U stavku 2. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima.
U stavku 3. stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine.
U stavku 4. protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskoga poretka ili ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud RH.
I stavak 5. Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka. U ovome ustavnom članku ne spominju se nezavisni zastupnici, vijećnici izabrani sa liste grupe birača itd. I nezavisni zastupnici su se počeli financirati od strane proračuna 2004. godine od tog saziva Hrvatskog sabora do tad su se financirale političke stranke. Nakon toga su, dio jedinica lokalne samouprave preuzeo taj standard pa su počeli financirati nezavisne vijećnike. I onda smo to zakonom zacementirali da imaju pravo financiranja svi koji su izabrani, međutim to nije rješenje koje se ne može i ne treba propitivati.
Neki će reći da je to 2004. napravljeno zato da bi se učvrstila parlamentarna većina koja je na početku bila nešto labavija iz raznih političkih razloga, pa je to bio najlakši način da se tako učvrsti politička većina. Onda je to postao institut u koji se sada svi zaklinju i propituju ga da ukoliko se on promijeni da će biti neustavno s čime se ja ne slažem. Dakle, ja smatram da političke aktivnosti pojedinaca su vrlo upitne za financiranje iz proračuna, ali ukoliko naravno Hrvatski sabor i u ovoj raspravi smatra da to tako treba biti mi ćemo kao Vlada, kao …/Govornik se ne razumije./… i ja kao ministar predložiti upravo takvo rješenje kakvo je, kakvo će većina u Hrvatskom saboru ili baš plebiscitarno svi u Hrvatskom saboru prihvatiti. Ali to ne znači da ne mogu izraziti svoje mišljenje.
Valjda smo do te razine demokratičnosti što u državi, a što u partiji došli. Tako da evo, to je jedna od stvari koju sam htio reći. Što se tiče prelazaka iz stranke u stranku mandat obvezujući, neobvezujući, …/Govornik se ne razumije./…, dobro sad bitno je koja je boja ali nema veze. Svak' preferira drugu boju.
Dakle, to je pitanje, jedno je pitanje mandata. Dakle, zastupnici ili vijećnici su slobodni. U Zakonu o lokalnoj samoupravi čak smo stavili odredbu za ono što izgovorite na sjednici vijeća ne možete nikako odgovarati, a nadam se da će to biti i u pravima zastupnika jer nema smisla da vijećnici lokalne samouprave imaju veća prava od zastupnika.
I to je jedna stvar. A što se tiče financiranja političke aktivnosti ono ovisi o broju glasova koji ste dobili od građana, znači financiranje kampanje vaše ovisi o tome koliko ste dobili donacija, a financiranje dalje aktivnosti ovisi i o tome koliko ste dobili glasova građana ili mandata. I imamo nekoliko kombinacija.
Dakle, onaj koji je ušao na stranačkoj listi stranke će za njega dobivati sredstva cijeli mandat bez obzira kako se to na kraju završi, da li do kraja mandata ili ne. A onaj koji je ušao na nezavisnoj listi ili listi grupe birača može izabrati hoće li uopće kao pojedinac dobivati sredstva.
Ako izabere da će dobivati sredstva može izabrati da li želi dobivati na svoj račun kao nezavisni zastupnik ili će pristupiti nekoj političkoj stranci pa će ta stranka dobivati sredstva za njega ili će pak zajedno sa istomišljenicima osnovati posebnu političku stranku, novu koju može i ne mora nazvati svojim imenom i prezimenom u bilo kojoj kombinaciji sa kombinacijama brojeva i ostalih i nakon toga on ili grupa vijećnika da s tim novcem financiraju političku stranku koju osnuju.
To je isto legitimno i mislim da je to rješenje na kojem smo tragu išli. Dakle, dva principa koja želim reći, a to je da je preferirano da se stranke financiraju više javnim novcem transparentno iz proračuna temeljem broja glasova nego da ovise o raznim donatorima.
I drugo, moj osobni stav je da su političke stranke temelj političkog sustava i da su one ustavna kategorija, a pojedinci koji nadoknađuju neke deficite koje imaju političke stranke su ipak dopuna, a ne temelj političkog sustava. I naravno spreman sam taj stav braniti i o njemu raspravljati s kime god treba.
Zahvaljujem.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Branko Hrg, replika.

Hrg, Branko (HSS)
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Poštovani ministre rekli ste da financiranje ovisi o broju mandata. Pa ja ću reći da se tu ne slažem s vama, rekao bih da financiranje ovisi o Vladi RH, recimo konkretno u nekom slučaju i navest ću primjer, ili o nekoj jedinici lokalne samouprave može biti i to.
A znate zašto? Zato što je u članku 21. predviđeno da se u roku 7 dana od dana raspisivanja izbora mora odrediti ona naknada o osvojenom mandatu. A onda u kaznenim odredbama vidimo da će biti kažnjavani samo većinom oni koji se kandidiraju. Pa ja sad vama kao ministru postavljam pitanje da li će se po ovom zakonu moći događati ono što se dogodilo prošlu godinu? Kada je Vlada Republike Hrvatske kršila zakon, kada je umjesto u roku 7 dana odredila naknadu za mandate u EU parlamentu umjesto ne znam 28.03. je odredila 7.06. i ništa se nije dogodilo.
I sada imate unutra u zakonu također u kaznenim odredbama nedostatak, nema sankcija za takvo postupanje. Pa onda ne možemo reći da financiranje političkih stranaka zavisno je od broja osvojenih mandata jer je ovdje dokaz da je Vlada samovoljno kršila zakon i da nije poštivala osnovne odredbe zakona i gdje je smanjila te naknade za razliku od naknada iz izbora godinu dana ranije po osvojenom mandatu.
Pa bih vas ja upozorio da možda i taj dio malo vidite i da u kaznenim odredbama odredite da i jedinice lokalne samouprave ali i Vlada Republike Hrvatske može i mora snositi sankcije.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Ministar Arsen Bauk, odgovor na repliku.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Što se tiče moje izjave da financiranje ovisi o broju mandata, možda sam trebao izgovoriti u najvećoj mjeri ili između ostalog i o broju mandata jer to je nesumnjivi kriterij koji se primjenjuje. Nije jedini, dakle drugi kriterij je neka politička odluka koliko se ili Vlada ili u nekom slučaju gradsko vijeće temeljem proračuna odredi za financiranje političkih aktivnosti.
Što se tiče odluke o visini sredstava za naknadu troškova izborne promidžbe za Europski parlament ja moram reći da ona nije na tragu onoga što sam rekao, a to je da preferiramo da se više financira iz javnih sredstava i da bi se gledajući tu moju izjavu moglo zaključiti da mislim da je ta naknada bila niska.
… /Upadica se ne razumije./…
Dakle, rok koji ste rekli je instruktivni rok, za njega nisu propisane sankcije. Vlada je tu odluku donijela, a čini mi se da postoji presuda Vrhovnog suda gdje država ne može kazniti državno tijelo da uplaćuje u državni proračun kaznu. Dakle, to ne bi imalo ni neke logike jer bi onda Vlada sa jedne stavke platila, a s druge stavke bi to dobila u prihode. Tako da to možda nije baš najbolje rečeno.
Ali smo zato naknadu za izbor kandidata, odnosno za izbor predsjednika Republike propisali u većoj mjeri, u većem iznosu no što je bilo za prošle izbore. Tu smo pretrpjeli određenu i kritiku javnosti ako se sjećate iako je to na tragu ovoga što sam govorio da se više financira iz javnih izvora, a manje da budu ovisni o donacijama.
Ali kako su izbori za Europski parlament bili drugi put u godinu dana možda je to bio jedan od razloga zašto je ta naknada bila nešto manja nego što bi bila recimo da su bili samo te godine, a ne i 2013. Ja ne bih koristio baš takav izraz, ali da, da je par dana prije onda ta vaša primjedba ne bi uopće bila ni izgovorena, a ovako evo vi to možete reći ali je namjena ispunjena i stranke su dobile onoliko koliko je Vlada odlučila u tom trenutku.

Zgrebec, Dragica (SDP)
Nastavit ćemo u 15,00 sati. Prvi na redu je kolega Boro Grubišić.

Batinić, Milorad (HNS)
Kolegice i kolege nastavljamo sa raspravom.
U ime Kluba zastupnika HDSSB-a Boro Grubišić.
Izvolite.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Evo šteta je što nismo malo prije podne požurili ali eto.
Dakle Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe i referenduma je današnja tema ove naše rasprave i evo pred same izbore nekako kažu da ovaj zakon stupa na snagu 6 mjeseci poslije donošenja. Ovo je prvo čitanje, dakle imamo mogućnosti i primjedbi i prijedloga i ja se nadam da ćemo neke od njih usvojiti. A nadam se i zato što će i klub HDSSB-a u ovom prvom čitanju biti suzdržan, a reći ću i razloge zbog čega nismo odmah za.
Kada promatramo i oni koji su bili u nekim drugim državama znaju da npr. gradsko vijeće New Yorka ima 7 vijećnika, gradsko vijeće Chicaga ima 9 vijećnika. Istovremeno naša općinska i gradska vijeće imaju različiti broj vijećnika, a o zaposlenicima koji se zapošljavaju npr. jedna općina na krajnjem zapadu Brodsko-posavske županije ima 25 zaposlenih, a ima 4, 4,5 tisuće stanovnika, općina ima 25, a grad Brod 100 zaposlenih. Grad Brod koji ima 60 tisuća stanovnika jedna općina ima 25 zaposlenih. Dakle zanimljive su te relacije i u smislu strukturnih reformi.
Mislim da i jedno i drugo treba reducirati kao što mislim o našem programu HDSSB-a mislimo da treba reformirati i napraviti novi administrativno upravi preustroj države Hrvatske jer sada imamo 556 jedinica lokalne i regionalne samouprave i Grad Zagreb.
I kada zbrojimo sve te vijećnike i kada zbrojimo izvršnu vlast onda imamo preglomaznu i preveliku administraciju, birokraciju i sve ono što moramo platiti, a naravno sve to ide preko izbornih odnosno financiranja izbornih aktivnosti političkih stranaka koje se javljaju na izbore ili pak nezavisnih lista ili lista grupe građana, grupe birača kako god se to nazove.
O novcu koji se izdvaja tom prilikom govorili smo da bi bilo nekakvo ograničenje, restrikcija na 50 milijuna kuna. prije je netko pobrojio ovdje godine ove prijašnje u kojima je izdvajano i do 60, 61 milijun kuna, ali o onome što je dakle možemo govoriti o tome ali ono što je najbitnije ovdje su ono što je najbitnije je sadržano u članku 5.i u članku 6.
Naime, članak 5.daje alternativu koja kaže "Pravo na redovito godišnje financiranje iz sredstava državnog proračuna imaju političke stranke koje su osvojile u zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisni zastupnici". Mislim da na tome stavku 1. trebamo i stati, a da stavak 2.treba brisati s time da se stavak 1.dopuni dakle ne samo u Hrvatskom saboru nego i u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave, to treba dodati.
A u stavku 2.je vrlo zanimljiva formulacija, naravno piše ovdje alternativa koja nudi političku korupciju, a to je da članovi predstavničkog tijela izabrani sa liste grupe birača, ostvaruju pravo na naknadu ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. To znači da većinska stranka ili grupa stranaka koalicija odlučuje o naknadi za birače koji su izabrani sa liste grupe birača, odlučuje o mogućnosti naknade.
Jeli to ispravno? Ja mislim da nije. Dakle ta većina u predstavničkom tijelu tjera one koji su izabrani sa liste grupe birača da ne dobiju nagradu, može im onemogućiti tu nagradu. Tako piše u ovom stavku 2.i mislim da je zbog toga taj stavak nepravedan i da ga treba brisati. To je moj i naš stav, stav HDSSB-a.
Nadalje, članak 6., a stavak 2.i stavak 4.govori o tome da ako nezavisni tzv. vijećnik ili zastupnik prijeđe u članstvo neke stranke onda naknada za djelovanje postoje ili ulazi u sastav te stranke. A ako pak netko iz stranke prijeđe u nezavisne onda ne može ponijeti taj svoj novčani iznos koji dobiva kada nezavisni ulazi u stranku onda novac ide u stranku, kada iz stranke izlazi kao nezavisni opet novac ostaje stranci. Dakle to su elementi kojim se zapravo podržava blago rečeno podržava ta partitokracija o kojoj je ovdje već bilo govora i o partitokratskom sustavu koji vlada.
Pri tome smo zaboravili reći, mnogi od nas, da prvo puta u ovim sljedećim parlamentarnim izborima imamo i preferencijalni glas.
Dakle postoji i preferencijalni glas koji građani nažalost samo jedan, bili smo se zalagali da budu tri, pa čak i svi da budu preferencijalni glasovi, time bismo zapravo dobili puniji demokratski opseg ovoga Sabora a tada bi zastupnici odgovarali građanima a ne čelnicima političkih stranaka koji mogu poredati listu kako god oni hoće. Možete staviti kako god hoćete listu.
I to je ono što ovoj državi i ovom našem narodu donosi ovakve rezultate kakvi jesu nakon 25 godina a to je ta tzv. bipolarna partitokracija Republike Hrvatske.
Potpuno je razvidno s obzirom na ove odredbe u ovom zakonu i prijedlogu zakonskom da se pokušava u neku ruku razbiti, zapriječiti ili barem nekako barem malkice naškoditi listama koje će se pojaviti na izborima, potpuno izvjesno i to i ministar zna a i znamo i svi mi, liste grupe birača, odnosno nezavisnih i to jake liste koje će sasvim sigurno osvojiti mandate u Hrvatskom saboru. Sasvim sigurno.
Iz tog, neću reći straha, nego iz predostrožnosti da se ne pojavi takva velika grupacija imamo ovakve formulacije o naknada za rad stranaka ili nezavisne liste dakle u slučaju prelazaka. Dakle ovaj zakonski prijedlog je zapravo takav da, da kažem suzbije pomalo volju onih koji će na listi nestranačkim izlaziti na izbore.
Svi smo dobili pa ja vjerujem i ministarstvo je dobilo primjedbe i udruga i GONG-a i drugih udruga koje su napisale neke druge primjedbe a to je dakle primjedbe u svezi financiranja referendumske promidžbe. Referendum koji je najviši stupanj demokracije, ja tako smatram i tako mislim i ostajem pri tome je zabranjen, provođenje referenduma, zabranjeno provođenje referenduma udrugama, zakladama i fundacijama, dakle kao inicijatorima referenduma.
To članak 157. ovoga zakonskog prijedloga u kojemu piše, pardon članak 57. ovoga zakonskog prijedloga, bio sam ga i otvorio, u kojem piše izrijekom da se zabranjuje financiranje referendumskih aktivnosti i referendumske promidžbe od strane udruga, zaklada i fundacija. Kaže osim udruga radnika i poslodavaca.
Ako je to Hrvatska udruga poslodavaca nije mi jasno da se njoj dopušta a nekakvom GONG-u ili ne znam bilo kojoj drugoj udruzi za koju postoji široki konsenzus pa čak i dobar iznos novaca iz državnog proračuna se daje, ima ih na gotovo tisuću da se njima zabranjuje, u tim udrugama su također građani Republike Hrvatske. Pa tko je to? Udruga je, pa tko čini udrugu nego građani? Prema tome, nije mi jasno ta formulacija.
Nadalje, zabranjuje se financiranje referendumskih aktivnosti kaže od vjerskih zajednica i humanitarnih organizacija. I nadalje nabraja od jedinica lokalne i područne samouprave a to su valjda oni štandovi koje je grad Zagreb dao Inicijativi U ime obitelji pa se valjda i to zabranjuje. I onda neimenovanih ili anonimnih izvora.
Referendum, znamo pravila, ne znam da li još uvijek znamo konačne brojke koliko je potrebno glasova za provođenje ali bih ja dodao u ovaj zakonski, možda ne spada možda u tu materiju ali bih dodao da se referendum može provesti samo nakon prethodno provjerenog pitanja Ustavnom sudu.
Jer šta se dogodilo sa zadnja 2 ili 3 referenduma? Referendum je proveden a onda smo mi zastupnici pitanje koje bilo referendumsko poslali Ustavnom sudu na razmatranje. Ustavni sud je rekao da pitanje nije sukladno Ustavu Republike Hrvatske i ujeo vuk magare.
Zbog toga mislim da bi Inicijativa za referendum, možda ako je već tako postavljena stvar u zadnja tri slučaja da postavi to pitanje Ustavnom sudu unaprijed, prethodno pitanje Ustavnom sudu pa nakon toga da se pokrene referendumska inicijativa, odnosno potpisivanje ali i financiranje takve inicijative a sukladno zakonu.
Zbog toga mi nije jasno da je evo, da je udrugama zabranjeno dakle financiranje referenduma iako udruge žive također od donacija, nešto i od da kažem novaca iz države što se udrugama daje. Tako da to mislim da nije u redu.
Nadalje, ima još ovako zanimljivih članaka zbog kojih sam rekao da će HDSSB biti suzdržan. Evo u članku 10. se govori, a mislim da je kolegica Tireli o tome govorila, o iznimkama, o od odredbe stavka 1. dakle vraćanje novca u državni proračun ukoliko nije valjda potrošen. Pa onda kaže iznimno od toga.
Točno je i dobro rečeno da te iznimke treba jasno pobrojiti, izrijekom navesti koje su to iznimke pod kojim se odustaje od stavka 1. podstavka 2. ovoga članka, članka 10. ovoga zakona.
Ja se nadam da će neke od ovih naših primjedbi biti usvojene, ali se nadam i tome da će napokon iako je kukuriku koalicija odustala od administrativno upravnog preustroja Republike Hrvatske kao nekog velikog zadatka, kao neke bojazni ili straha, a opet ni ova oporba u većini također ne pristaje s obzirom da ima relativno veliki broj načelnika, župana, gradonačelnika pa im također ne paše s obzirom na sinekure koje im pripadaju i u predstavničkom tijelu i u izvršnoj vlasti.
I jednostavno postoji jedna suglasnost između vladajućih, a i na ovoj strani kolega Klarić će se možda ljutiti, ali postoji jedna suglasnost da se zapravo na administrativno-upravni preustroj Republike Hrvatske ne ide. A smanjili smo broj i općina, a time i onih u izvršnoj vlasti, kako reče kolega Milinković ovdje šerifa nekih, ali i onih u predstavničkim tijelima. Bila bi jeftinija, a vjerojatno efikasnija, učinkovitija i državna i regionalna i lokalna samouprava.
Nažalost, toga još uvijek nema i evo mi smo pred drugim čitanjem ovog zakonskog prijedloga pa ćemo vidjeti šta će ministar Bauk i njegovi zamjenik i pomoćnici riješiti i šta će nam reći na ovo sve što govorimo pa ćemo vidjet u drugom čitanju.
Hvala lijepo.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala i vama.
Prelazimo na replike.
Josip Kregar izvolite.

Kregar, Josip (Nezavisni)
Zahvaljujem se gospodine potpredsjedniče.
Dame i gospodo.
Ja sam mislio započeti time da donekle ispravim, kritiziram kolegu Grubišića pa makar i u tome da mi se čini da u raspravi o jednom zakonu i jednoj tematici mi raspravljamo o drugim pitanjima. Ja naravno tu sam mislio njega uputiti na to kako je administrativna reforma nešto što ćemo raspravljati vjerojatno kroz neke vrijeme, uz Strategiju reforme uprave, teritorijalnu upravu, doista u Hrvatskoj trebamo mijenjati.
Ali naravno, mi tu moramo voditi računa o tome da su usporedbe s drugim zemljama krajnje problematične. Broj vijećnika u Chicagu ili u New Yorku odgovara zapravo sasvim različitom načinu profiliranja tog tijela i izbora. Ja se zalažem, vjerojatno i oni za reformu koja bi dovela do jednostavnijih i jeftinijih troškova demokratskog odlučivanja.
Ali da ne potrošim vrijeme na to ja sam se zapravo javio da dam podršku njegovom stavu koji objašnjava to kako nezavisni zastupnici na raznim razinama, a i vidljivo je i u Saboru, zapravo predstavljaju neku vrstu izvora prihoda političkim strankama. Pogledajte koliko se izmijenio sastav Sabora, koliko sad klubova imamo. Pa to su bili zastupnici koji su zapravo političkim strankama dali određene mogućnosti, prava, prihode. Nije li interes države da potiče političko djelovanje, a ne političke stranke? Zato mi se čini da su vaši prijedlozi dobri.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, kolega Grubišić.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Hvala lijepo.
Kolega Kregar, ja ću evo vašu potporu potkrijepiti još nekim. Čini mi se da smo u početku, ovo je 7. saziv Hrvatskog sabora, imali 8 ili 9 klubova zastupnika, sad ih imamo 13. To je ono što ste vi na kraju rekli kako smo se disperzirali iz stranaka u više nezavisnih i ne znam ni ja kakvih sve klubova. Novi val i ne znam kakvih sve nema klubova, kako se zove, Novi val, tako nekako.
A što se tiče administrativno-upravnog preustroja, s obzirom na bipolarnost ove naše partitokracije ima jedna pjesma koja kaže "in the year 2525", to će biti upravo u to vrijeme, te godine kad će napokon valjda nekome pasti na pamet da svede državnu administraciju i lokalnu i regionalnu samoupravu na jedan nivo koji će ovaj narod sa ovim BDP-om i sa ovim proračunom moći izdržati. Ovako skupu državu ne može imati niti jedna ni puno, puno razvijenija država.
Hvala lijepo.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Sljedeća replika Ingrid Antičević-Marinović,izvolite.

Antičević Marinović, Ingrid (SDP)
Kažete kolega da vam se čini da ovim prijedlogom zakona na neki način proizlazi da se vlast uplašila tobože nezavisnih koji će sigurno osvojiti po vama značajan broj mandata pa eto su određene norme tako i stipulirane.
Treba otvoreno reći da se svim političkim strankama i svim onim pojedincima i grupama koji žele izaći na političku scenu, koji žele ići u javnu utrku, daje svima jednaka mogućnost. A na način da se smanjuje čak financiranje odnosno mogućnost koliko netko može dobiti i upotrijebiti za kampanju ide in favorem upravo onim manjima i koji još nisu afirmirani.
Želim reći da ne mislite valjda, ja mislim da se vi tu sa mnom slažete, imali smo i takvu inicijativu koja je nosila naziv birajmo zastupnike imenom i prezimenom, što je sasvim u redu. Mi smo na jedan način to i prihvatili da se jedan zastupnik na takav način bira. Ali ono što je bilo u tom prijedlogu, a sami znaju da nije popularno, nisu tako nazvali svoj referendum, bila je odredba da bi sa 2 ili 3% ušli u parlament. Ja vjerujem da se vi sa tim ne slažete, no dobro čut ću vaš odgovor.
Isto tako, vi smatrate ako bi se svi kandidati za Sabor birali preferencijalnim glasom da bi to eto građani mogli reći oni samo građanima odgovaraju, a zaboravljate reći tko stavlja te ljude na tim listama. Dakle stranačka tijela, najviša stranačka tijela i točno se zna po čijem statutu odnosno po statutu stranaka kako se to radi. Ali onaj koji je prvi i koji je 12. sigurno je onome koji ga je stavio gotovo svejedno, pored tolikog brojčanog stanja unutar stranke.
Prema tome, nemojmo baš govoriti da je to tomu tako kao što vi kažete. Na kraju krajeva, već je to i ministar rekao, mi s ovim prijedlogom zakona afirmiramo i političke stranke i političare i potičemo ljude da se bave politikom kao časnim poslom.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, kolega Grubišić izvolite.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Kolegice Ingrid, dakle kada je bila inicijativa da tri posto bude izborni prag, onda ste nešto zaboravili reći. A to je da bi tada cijela Hrvatska trebala biti jedna izborna jedinica, dakle a da prag bude 3%. A to je sasvim drugačije negoli recimo mnogi se tužakaju i tuže da HDSSB ima 6 ili 7, za sad 7 zastupnika, a da je HSLS osvojio više glasova u Hrvatskoj nego HDSSB.
Nitko ne kaže da je HDSSB išao samo na dvije izborne jedinice, četvrtu i petu, a HSLS u cijeloj Hrvatskoj i nije, nema ih, evo nema ih u Hrvatskom saboru, a imao je 2000 glasova više od HDSSB-a koji je osvojio 6 mandata u Hrvatskom saboru.
Nadalje, kada govorite o nezavisnim, točno je da je ta inicijativa nezavisnih koja se vodi i koja je vrlo aktualna zapriječena upravo ovom alternativom u članku 5. stavak 2. pa kaže ovako, ja ću vam pročitati, možda niste pročitali.
"Pravo na redovito godišnje financiranje iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne samouprave imaju političke stranke koje su osvojile mjesto člana u predstavničkom tijelu, a članovi izabrani sa liste grupe birača ostvaruju navedeno pravo ako tako odluči predstavničko tijelo." Što to znači, nego upravo ono što sam ja rekao i to je stavak koji ja nisam očekivao da može bit takav stavak 2. uopće u zakonskom prijedlogu, nevjerojatno.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Gordana Sobol, replika.
Izvolite.

Sobol, Gordana (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolega Grubišić, htjela bih samo replicirati u jednom dijelu vezano oko mogućnosti da i udruge budu te koje će imati pravo financirati, sudjelovati u financiranju referendumskih pitanja. Ja se dijelom slažem da u ovim odredbama, ovom prijedlogu treba napraviti određene izmjene. Ja se nadam da će predlagatelj zakona doći do pravog rješenje.
Međutim, dakle slažem se da bi udrugama trebalo omogućiti da na neki način sudjeluju u financiranju referenduma međutim uz stroga ograničenja. Naime, udruge se financiraju na različite načine. Dobar dio njih se financira iz sredstava lokalnih proračuna i državnog proračuna za točno određene programe i projekte s kojima idu hajde da tako kažem na neke natječaje da bi dobile proračunska sredstva.
I ja mislim da stvarno nije u redu, ne bi bilo u redu da onda recimo neka udruga koja dobiva sredstva da bi imala ne znam azil za napuštene životinje, da onda ta sredstva koristi za financiranje referenduma o nekom sasvim desetom pitanju koji se eventualno provodi recimo na području te jedne lokalne jedinice ili na državnoj razini.
Dakle, slažem se sa time da neke stvari ovdje treba možda promijeniti, ali mislim da trebamo naći načina kako da spriječimo da putem, dakle toga da udruge financiraju, sudjeluju u financiranju nekog referenduma, da se u stvari posredno ne troše sredstva koja se dobivaju iz u biti ovako formuliranih hajde da tako kažem nedopuštenih izvora financiranja.
Dakle, u ovom dijelu trebalo bi pronaći ako je ikako moguće nekakav balans i mogućnost kontrole kako i na koji način i za što će onda te udruge, sredstva koristiti jer se sredstva dobivaju namjenski.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor kolega Grubušić, izvolite.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Hvala lijepo.
Kolegice Sobol, donekle ste me podržali kako sam shvatio, ali ovaj zakonski prijedlog je isključiv. On niti jednoj udruzi ne dopušta. Ako već imamo, evo udruga je bila u ime obitelji, a pitanje je bilo o dakle što je to brak, dakle zajednica muškarca i žene.
Je li udruga "U ime obitelji" izravno zainteresirana za to pitanje? Pa je, pa to je zapravo smisao njenoga postojanja, dakle Obiteljski zakon i stvari iz Obiteljskog zakona. Prema tome, tko će zabraniti, zašto bi zabranili udruzi "U ime obitelji" da eventualno pomogne i financira takvu referendumsku inicijativu, pa kad je to njen dio koji ona zapravo, koji ona i potiče i za koji se zalaže.
Prema tome, ne možemo isključiti ama baš sve udruge. Na kraju krajeva može biti referendum lokalni upravo o zaštiti životinja. I vi sad kažete ne može Udruga za azil domaćih životinja sudjelovati. Pa može sudjelovati, pa čak i dobiva sredstva za to.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Dražen Đurović, replika.
Izvolite.

Đurović, Dražen (HDSSB)
Hvala.
Da, govorili ste o ovom udjelu za financiranje političkih stranaka iz proračuna od 0,08% ali maksimalno do 50 milijuna kuna godišnje. Ja nisam pristalica takvih rješenja koja definiraju nešto u postotcima, a onda uspostavljaju neki limit iznad kojeg se zapravo ne realizira taj postotak ne samo kad je ovdje riječ. To je jedan slučaj, ja mislim koji je rijedak inače. Tako imamo primjerice mirovine, mirovine se obračunavaju ali do nekog iznosa, pa i ako si ostvario veći iznos mirovine limitiran si nekim maksimalnim iznosom.
Imamo takav slučaj sa bolovanjima. Imaš pravo na ne znam 80% bolovanja drugih šest mjeseci ali do nekog iznosa. Ja mislim da je to neka hrvatska umotvorina gdje zapravo nešto definirano ali onda završava sa nekim iznosom tako je to i ovdje. Pa utvrdimo koliko hrvatski proračun može podnijeti u svojoj potrošnji i gotovo, a ne onda neki postotak ali do nekog iznosa. Meni se taj model koji je primjenjiv u Hrvatskoj u različitim područjima čini glup i nikada ga ne bih upotrebljavao.
Definirajmo svoje financijske kapacitete, odredimo neke standarde i držimo ih se, a nemojmo to onda definirati nekakvim apsolutnim brojevima kao što je ovdje u ovom slučaju. A drugo kad je riječ o članku 57. vi ste spomenuli udruge. Ja ću spomenuti vjerske zajednice i postavit ću pitanje zašto Atlantic grupa ima pravo financirati referendumske aktivnosti, a primjerice srpska pravoslavna crkva, katolička crkva ili židovska općina Zagreb nemaju. Pa mi im uskraćujemo pravo. Ako imaju sredstva, ako imaju interese, neke legitimne ciljeve zašto ne bi mogli financirati neku referendumsku aktivnost. Ne vidim u čemu je tu problem? Dakle, zašto neka tvrtka to može napraviti, primjerice, a vjerske zajednice ne mogu? Ne vidim točno uopće na što je zakonodavac ciljao zato što u obrazloženju ima svega nekoliko rečenica u kojima se obrazlože uopće taj članak.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, kolega Grubišić.
Izvolite.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Da, zanimljiva je konstatacija dakle ograničenje, odnosno rečeno je i ovdje piše 0,08% ali onda limit od 50 milijuna kuna i naveli ste nekoliko primjera, imam ih i ja. Na primjer da poticaji do 9000 kuna ne pravi probleme ali ako ima 9001 kunu poticaj za poljoprivredu e onda on ulazi u onaj porezni sustav i u porezni mlin pa se plaćaju i ostale od HZZO-a, dopunskog osiguranja itd.
Dakle, to je slično ali ajde usporedivo. Tako da zaista možda imamo i nekih nobelovaca neotkrivenih kod nas ovdje koje bi trebalo zaista nagraditi ovakvim rješenjima kojim se ovakve stvari ograničavaju na 50 milijuna kuna a 0,08% može iznositi različiti iznos.
Dobro ste spomenuli osim udruga dakle i crkvu i Atlantic grupu koje su također u ne znam kojoj poziciji ali evo ovdje u članku 57. piše da niti vjerske zajednice ne mogu sudjelovati, vjerske zajednice pa ni humanitarne organizacije ne mogu sudjelovati u financiranju referenduma. A evo neki od firmi, tvrtki imaju potpunu slobodu da to učine.
Tako da mislim da se slažemo potpuno, nejasna je zapravo namjera ovog članka 57., ne znam na što se cilja zapravo u tome svemu jel'.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Nadica Jelaš, replika.
Izvolite.

Jelaš, Nadica (SDP)
Kolega Grubišiću govorili ste o partitokraciji, odnosno o tome da se eto i po prijašnjem a i po ovom zakonu o kojem, odnosno prijedlogu zakona o kojem danas raspravljamo financiraju političke stranke a ne zastupnici. I da onoga trenutka kada zastupnik se ili razočara programom ili općenito funkcioniranjem političke stranke pa izađe iz nje i ostane ili samostalno ili pak prijeđe u neku drugu političku stranku dakle da financijska sredstva ostaju onoj njegovoj prethodnoj političkoj stranci. Vi ste se pritom dotakli i rasprava kolege Vukšića i kolege Vuljanića na istu tu temu jer su oni također vezano za takav način financiranja izrazili određeno nezadovoljstvo.
Međutim, eto ja ću vam reći da je za mene to prihvatljivo, logično i razumljivo iz jednog jednostavnog razloga. Dakle svi su oni, pa konkretno i kolega Vukšić i Vuljanić, dakle bili izabrani upravo s liste te stranke. Dakle Stranke rada, Stranke laburista. Da ih stranka nije stavila na listu uopće ne bi bili u mogućnosti da budu izabrani. Dakle, zašto nisu išli kao samostalni, kao neovisni kandidati pa isprobali svoju jačinu tako, a ne u okviru i preko stranke. Dakle, za mene je potpuno prihvatljiv i logičan ovakav model financiranja političke stranke, a ne zastupnika.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, kolega Grubišić.

Grubišić, Boro (HDSSB)
E hvala vam lijepo kolegice Jelaš, odlično to, suvislo ste promotrili stvar. Ali pri tome niste naveli i drugi primjer, dakle suprotni. Kada netko bude izabran kao nezavisni za Sabor RH pa poželi otići recimo u HDZ onda njegova ona naknada pripada HDZ-u, a iako je on sam sebe isfinancirao i za kampanju i za sve. Tako piše u stavku 4. članka 6. Pogledajte malo što piše pa ćete vidjeti jel'.
A osim toga imam ja sasvim drugačiji primjer koji je rješavan ne znam jel' po starom zakonu ili po ovom novom kada je jedan naš član bio izabran sa liste HDSSB-a u Županijsku skupštinu ali je prije konstituiranja te skupštine dao ostavku na članstvo u HDSSB-u. Znate kome je pripala ta naknada? Ne HDSSB-u, njemu. Tužili smo se, tjerali smo, išli smo, tada je bio Državni ured za upravu, nije bilo ministarstvo ali nažalost nismo ništa postigli. Dakle, nejasne formulacije dovode do ovakvih stvari.
Ali u članku, evo molim vas detaljno pročitajte članak 6. stavak 2. i stavak 4. koji govore upravo o tome.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Za riječ se javio ministar Arsen Bauk, izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Ajmo od kraja.
Kolega Grubišiću u jednoj od prethodnih rasprava o ovome zakonu spomenuli ste taj primjer tog vijećnika koji je prešao i upravo zato u ovom prijedlogu piše da od trenutka proglašenja konačnih rezultata izbora, a ne od trenutka konstituiranja. Mada bih se ja znao sjetiti recimo 2005. kod izbora gradonačelnika Osijeka da su bili i suprotni prelasci pa da isto nije bilo previše, dakle prelazili su na stranu tada Nezavisne liste Branimira Glavaša, a ne za tadašnjega kandidata Kramarića pa onda isto se može i to spomenuti. No dobro.
Dakle, što se tiče ovog slučaja prelaska nezavisnog u političku stranku pa evo spomenuo sam 2005. godine na izbore je izašla u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji Nezavisna lista Branimira Glavaša, dobila je i pristojan broj glasova i tijekom tog mandata se formirala stranka, najprije udruga, to ću kad budemo o udrugama, a onda stranka HDSSB i meni je logično da ukoliko ti vijećnici, njih nekoliko, uđu u tu stranku da onda i sredstva iz proračuna ako to oni baš žele pripadnu i toj političkoj stranci. To vrijedi i za neke druge.
Što se tiče nezavisnih još moram nešto reći. Ustav poznaje političke stranke, a ne pojedince koji politički djeluju i mi temeljem
… /Upadica se ne razumije./…
E sad baš mijenjat Ustav zbog toga nisam siguran. Mi temeljem tih odredbi Ustava i donosimo ovaj zakon.
Doista, bi se moglo postaviti pitanje da li u njega spadaju nezavisni ali nema veze. Međutim, ove nezavisne koje ste spomenuli za Sabor, dakle ni jedan od tih na koje mislite vam nije nezavisni, ali ni jedan. Ovaj iz Zagreba je osnovao stranku, ovaj iz Primoštena je osnovao stranku, ovaj iz Metkovića je osnovao stranku i mnogi drugi su osnovali stranku. Oni vam nisu nezavisni, oni su svi članovi ili su predsjednici stranaka tako da vam neće bit nezavisnih. Vrlo sam uvjeren da neće biti zastupnika izabranih s nezavisnih lista u slijedećem sazivu Sabora.
U ovome sazivu imamo dva zastupnika, od kojih je jedan ostao nezavisni a drugi se priključio jednoj političkoj stranci koja je u međuvremenu osnovana, a ovaj koji je ostao nezavisni je cijelu kampanju bio pod plaštom Udruge "savez za nešto i nešto drugo". Tako da je to isto vrlo upitno koliko je to nezavisno.
Što se tiče ove bipolarnosti koju ste spomenuli, to nije bipolarnost nego trinaestopolarnost, jer koalicija je dviju najjačih stranaka trenutno u Hrvatskoj imaju trinaest stranaka, tako da ovo neće biti bipolarnost i moram priznati da taj misterij hrvatske bipolarnosti još ni meni nije jasan, jasno mi je zašto glasaju za nas ali mi nije jasno za ove druge, ali nema veze i to ću si jednom valjda razjasniti.
Znate koji je najveći problem malih stranka? To što su male, to im je najveći problem. Dakle ne možemo zakone prilagođavati onima koji imaju nešto manju potporu građana i zato je ovaj zakon kad govorimo o izborima meni logičan. Dakle prolaze stranke koje su jake na nacionalnoj razini i dobro prolaze stranke koje su jake na regionalnoj razini a lošije prolaze stranke koje su tu negdje na nacionalnoj razini između 3 i 7% pa oni nešto proporcionalno dobivaju manje.
U okviru tog političkog sustava takve stranke pristaju na koalicije s većim strankama i opet im se to isplati jer proporcionalno dobiju nešto više glasova zastupnika nego što bi dobili da idu sami, a to se isplati ovim velikim strankama zato što isto dobiju nešto više glasova jer da se izgube išlo bi pola pola drugoj velikoj stranci. Prema tome, ovo vam je ustvari dosta dobro postavljeno i ne vidim razloga za neke velike promjene u tom smislu.
I što se tiče rečenice o političkoj korupciji evo koristim priliku pa vjerojatno, vidim da ste digli repliku, u čemu je ustvari politička korupcija u alternativi stavka 5., pa ću onda u odgovoru na repliku se na to nadovezati.
Hvala.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala i vama.
Krešimir Bubalo replika.
Izvolite.

Bubalo, Krešimir (HDSSB)
Hvala lijepa.
Ma ministre moramo sam reagirati jer spominjete 2005., 2005.mi smo izišli na izbore kao nezavisna lista Branimira Glavaša i pomeli sve političke opcije i u Gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.
No, želim reći da upravo ste govorili o nekim prelascima 2005.godine u Gradu Osijeku to nije točno. Nezavisna lista Branimira Glavaša zajednički s HSP-om i Hrvatskom strankom umirovljenika formirala je većinu u Gradu Osijeku. Prema tome, ta vam informacija nije točna. No, ja mislim da vas više smetaju ovi izbori u nedjelju gdje je SDP zajednički sa HSU-om i SU-om u gradskoj četvrti Jug 2 dobio velikih 7,81%. Prema tome vidljiva je vaša ta koalicija HDZ-a i SDP-a u Gradu Osijeku. No to vam je jedina šansa da vladate u Osijeku.

Batinić, Milorad (HNS)
Odgovor.
Izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Mislim da se gospodin zvao Ibriks i da je prešao u županiju, da je bio predsjednik HSS-a Osječko-baranjske županije. Jesam točno rekao? Tako da nije baš da nije bilo. A i osim toga se do zadnjeg dana nije znalo za koga će ti iz HSU-a glasat, čak je Kramarić krunicu molio na toj konstituirajućoj sjednici ako se dobro sjećam. Ne, ovo je u Osijeku, ovo je u županiji. Pa izašli ste u jedno i drugo. Mislim ljudi dobiju dva listića pa glasaju.
Što se tiče rezultata u jednoj gradskoj četvrti, ako sam dobro čitao onda je naš treći koalicijski partner dobro prošao što znači da je lijevo biračko tijelo ipak nagradilo zašto sad za HNS a ne SDP, HSU. Možda se radi o nekim kadrovskim razlozima što se može dogoditi. I u još nekim gradovima se to i dogodilo da su ljudi glasali i za onoga ko na nacionalnoj razini ipak ima nešto slabiji rejting barem tako kažu ankete da se kolege iz HNS-a sad ne naljute, ali na lokalnoj razini imaju ljude koji mogu dobiti čak i natpolovičnu većinu kao recimo u Zelini ili kao u Dubrovniku. Prema tome, nije to neki, ne bih ja od jednog mjesnog odbora radio veliku nacionalnu politiku.
Ali scena u Osijeku je uvijek zanimljiva. Najprije to kad se biralo Kramarića, a onda su SDP i HDZ bili skupa, pa sada kada se glasa za Vrkića sada su Đapić, SDP i HDZ trenutno na istoj strani. Kad je bilo s druge strane, kad ste vi bili na vlasti vas su neke lijeve stranke podržavale, čini mi se da ste bili s HNS-om u koaliciji predizbornoj. Tako da možda Osijek nije najbolji mjesto za analizu tih bipolarnosti i to je jedna posebna tema. Naravno to je, bolje Osijek ne uzimati kao primjer. Tu ta bipolarnost nije toliko izražena kao što je gospodine Grubišić rekao.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Boro Grubišić replika.
Izvolite.

Grubišić, Boro (HDSSB)
Hvala lijepo.
Kolega Bauk, ima, kad se vi sjećate 2005.godine tako živahno i živo, ima jedna izreka u Bosni kaže "Od kulina bana i dobrijeg dana". Ali ne bi htio o tome govoriti osim toga vaš potpredsjednik Vlade je bio u koaliciji sa HDSSB-om kada je ajde kažem vjerovao u HDSBB i kada je bio, i mi u njega, sad smo izgubili izgleda povjerenje više. Više vjerujete HDZ-u sad ili ne znam šta vam se događa.
Dakle, kada govorite o velikim i malim strankama mi i dalje ostajemo na poziciji Davida iz biblijske priče koji se bori ne protiv jednog nego protiv dva Golijata. Vi sebe smatrate velikom strankom kao i ovi ovamo. Prema tome, ostat ćemo i dalje u takvoj borbi pa kako god prošlo. Prema tome, nećemo mi ulaziti ni u lijeve takozvane, ni u takozvane desne jer se tu ne zna zapravo tko je lijevi a tko je desni.
Ali kad već govorimo o nezavisnima imate u Brodu dakle Udrugu "Pravaš" dakle sa gradonačelnikom Dusparom koji je išao i na prošlim izborima i u Županijskoj skupštini je kao ispred grupe birača ima 6 vijećnika u Županijskoj skupštini, a ići će i na izbor za Sabor RH također kako Udruga "Pravaš". Prema tome, nemojte baš svrstavati sve u stranke i Božu Petrova i Kovačića u Omišu itd. Bit će tu sasvim sigurno lista grupe građana i grupe birača koje će sasvim sigurno ili vrlo vjerojatno ući u Hrvatski sabor.
E sada kada govorite o članku 5., gdje postoji mogućnost korupcije. Pa u stavku 2.kaže se da nezavisni može dobiti sredstva iz proračuna jedinice lokalne i područne samouprave ako mu to odobri predstavničko tijelo te jedinice. Zašto to uopće mora stajati? Pa njega to pripada kao i svaku stranku koja ostvari mandat u jedinice područne i regionalne samouprave. Meni to nije jasno.
Zašto bi županijska skupština glasala o sredstvima iz proračuna koja treba primiti predstavnici grupe građana ili nezavisne liste.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala. Vrijeme.
Tomislav Klarić, replika. Pardon.
Izvolite ministre odgovor na repliku.

Bauk, Arsen (SDP)
Ja mogu reći da se ja kada bi faktički gledao povijest nastanka HDSSB-a mogu složiti s vama da ne bi trebali biti ni lijevo ni desno. Recimo gospodin Vinković je došao iz SDP-a, gospodin Bubalo HDZ-a, vi iz HSS-a, vjerojatno ima netko tko je došao iz drugih stranaka, prema tome to se nekad zvalo socijalistički savez radnog naroda, sada bi se vjerojatno zvalo demokratski savez radnog naroda Slavonije i Baranje, prema tome tu doista ne možete to staviti lijevo i desno.
…/Upadica se ne razumije./ …
To je povijesno poznato, to su razne faze razvoja bivše partije. To vrijedi i za druge stranke.

Batinić, Milorad (HNS)
Ja vas molim kolegice i kolege i vas ministre molim držimo se teme rasprave. nije nužno uvijek na replike odgovarati na takav način. Nastavite ministre.
Izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Dobro. Što se tiče članka 5. i alternative nije slučajno to alternativa i dobro je da se raspravi i u jednom obraćanju prije oko 1 i 15 sam ustvari objasnio o čemu se radi. Dakle do 2004.godine uopće nije bilo financiranja nezavisnih lista i nezavisnih kandidata iz proračuna vijećnika nego je to došlo na … 2004., a sada se tome pristupa kao da je to temelj ustavnog poretka da nezavisni moraju dobivati novce. Ne moraju, to je odluka Hrvatskog sabora odnosno na razini grada i općine može biti odluka predstavničkog tijela.
Ali vidim da je zbog društvene higijene vidim da će ta odredba biti alternative i nemam nikakvih problema ja s time tako da možete biti mirni. Tako da će vjerojatno vaši razlozi za suzdržanost u drugom čitanju biti nešto manji.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Kolega Grubišić ne možete repliku na repliku. Hvala.
Sljedeća replika Tomislav Klarić.
Izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi gospodine ministre jednom od prijašnjih rasprava lijepo ste pročitali što piše u Ustavu RH, tamo se spominju stranke, a ne spominju se nezavisne liste.
I čitavo ovo jutro se provlačimo po pitanju nezavisnih lista svi dobro znamo o čemu se radi. U Hrvatskoj 158 koliko više stranaka imamo sada pred ove izbore vidjet ćemo koliko novih će se osnovati i čemu to vodi. Možda bi najidealnije bilo promišljati da izborni prag bude ne znam 10% pa i više i da se zabrani predizborno koaliranje pa bi se onda riješili možda tog problema sa tolikim bujanjem stranaka. Ali definitivno, a to je već rečeno evo i kolegica je tu spomenula a ja u prethodnoj raspravi.
Prelasci iz stranaka nakon što uđu u Sabor općinsko ili gradsko vijeće jednostavno … pojedinca koji nikada ne bi uspio u tom dijelu da uđe na takvu poziciju da je išao sam sa svojom listom. Ako već želi biti nekakav nezavisni, a rekli ste da je 2004.to im omogućeno neka idu kao nezavisni ali neka idu od početka i onda će dobivati tu sredstva i nitko ih u tom dijelu ne zakida.
Mi koji imamo iskustva na terenu dobro znamo što su to nezavisne liste u gradskim i općinskim vijećima. To je lijep naziv kada netko kaže da je nezavisan, nitko od njih nije nezavisan mi to dobro znamo.
Kada se traži jedan glas više onda se traži nekakva pozicija, a svih njegovih ostalih 14 ili već koliko ih ima na listi su naredne 4 godine van pogona i ne djeluju i ne postoje i pitanje kamo idu ta sredstva i provjerite malo koliko je njih podnijelo takva izvješća kamo su trošili ta sredstva koja su dobili iz općinskih i gradskih proračuna. o čemu mi pričamo?
Mislim nezavisni ne postoje, oni su itekako zavisni, a onda i nažalost i općinsko i gradsko vijeće zavisno o njima da bi imalo većinu u jednom ili dva takva glasa.
Novac pripada stranci, političkoj organizaciji koja plaća članarinu koja ima svoju hijerarhiju i koja se politički djeluje ne jednu,dvije, tri nego već čitav niz godina.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor ministre izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Ja sam u vrlo velikom iskušenju da ne pokažem pretjerano slaganje sa vašim stavom ali iz reakcija zastupnika s ove strane sabornice iz sredine vidim da u osnovi podržavaju vaš stav o temeljima političkog sustava, tako da u tom smislu nadam se da će i izlaganje vašeg kluba se moći vidjeti suglasnost s ovim prijedlozima koje je Vlada predložila tako da evo željno očekujem raspravu koja je sljedeća gospodina Mlakara i gospodina Šukera.
Zahvaljujem.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Dražen Đurović, replika.

Đurović, Dražen (HDSSB)
Hvala.
Ministre dojmljivo je vaše zadovoljstvo sa hrvatskim političkim sustavom i kako ste vi to lijepo elaborirali, veliki,mali sve je to fino skladno posloženo jedino što je problem iz tako skladno posloženog političkog sustava nije niklo ni kvalitetno društvo ni kvalitetno gospodarstvo niti su nikli neki rezultati koje hrvatski građani očekuju od nas. Tako da mi možemo biti zadovoljni sami sa sobom ili stranke sa nama ili mi sa strankama ili svi zajedno sa time kako je to svima nama zgodno. Međutim mislim da hrvatski građani time nisu zadovoljni. A upravo u političkom sustavu mnogi upozoravaju da leži korijen problema u kojima se danas nalazi hrvatsko društvo i da bez razrješavanja odnosa u tom političkom sustavu teško da će se i hrvatsko društvo mijenjati na onaj način kako to zapravo hrvatski građani priželjkuju i žele, žele da se mijenja u budućnosti. Tako da ne bih dijelio tu vaše zadovoljstvo i onako lagan jedan ovako stav prema tom stanju. Dapače kada se sjetimo samo brojnih dužnosnika pa i političkih stranka i svih onih koji su i uz ovako loše hrvatsko pravosuđe danas procesuirani ne računajući mnoge one koji su se provukli zapravo ispod radara iz tog političkog sustava ne bi dijelio to vaše zadovoljstvo prema hrvatskom političkom sustavu, načinu kako je posloženo i da je to ono rješenje koje zapravo zadovoljava ni hrvatsku budućnost ni interese Hrvatske države u godinama koje dolaze.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Ja to ne bih nazvao zadovoljstvom ali postoji određena moja benevolentnost prema aktualnom političkom sustavu.
Dakle kao što je premijer u jednome izlaganju prošli tjedan rekao da govoreći o predsjedniku Tuđmanu i maršalu Titu, da su to lideri takvi kakvi su bili i da boljih nemamo, to vam vrijedi i za političke stranke. Dakle takve su, kakve su i boljih nemamo i pitanje je kriterija kako se mjeri koliko je koja politička stranka i pojedinac dobar.
To kažu da je broj dobivenih glasova mada to može biti vrlo varljivo jer jedan od cijenjenih hrvatskih političara sa svih strana, recimo Vlado Gotovac nikada nije uspio dobiti dvoznamenkasti broj glasova na izborima a, vrlo, vrlo malo je dobivao a nakon što je umro, svi su naravno ga uzimali vrlo često kao primjer.
To se desilo i našem prvom predsjedniku naše stranke koji je također dok je bio aktivan u politici, nakon …/Govornik se ne razumije./… mandata te tri godine bio kritiziran više nego kada je bio predsjednik Vlade a onda kada se razbolio onda je odjednom postao dakle ikona političkog sustava.
Prema tome, to nažalost, kada su izbori onda se ne može izabrati za 4 godine unazad nego 4 godine unaprijed. Tako da postoje dvije narodne poslovice, jedna je da svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje a druga je nešto, nije baš za saborsku govornicu pa ću je morati preformulirati a to je da poslije glasanja nema kajanja.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a raspravljati će Davorin Mlakar i Ivan Šuker.
Izvolite.

Mlakar, Davorin (HDZ)
Hvala lijepa poštovani gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre, kolegice i kolege.
Govoriti o Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe i reći da ne podržavate taj zakon bilo bio ovako političko samoubojstvo.
Ovakav zakon ne podržavati morate iznijeti i stanovite argumente zašto pa ću ja u ime Kluba Hrvatske demokratske zajednice reći zašto ne podržavamo ovakav zakon.
Mi nećemo govoriti o pojedinačnim primjerima iz naše bogate demokratske prošlosti i izbora govoriti ćemo o suštinskim pitanjima o kojima govori ovaj zakon.
Ja bih ga nazvao orvelovskim zakonom a probati ću vam u najkraćem objasniti zašto. Predlagateljica kaže ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 6. Ustava Republike Hrvatske.
Članak 6. Ustava Republike Hrvatske osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim, demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine.
Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnog demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka i na taj stavak je pretpostavljam mislila predlagateljica kada je donosila ovo uvodno obrazloženje o ustavnoj osnovi za donošenje ovoga zakona.
Međutim, ona pati od jednog velikog probleme, nigdje u toj ustavnoj osnovi nema govora o uređivanju financiranja referenduma. A ovaj zakon u odnosu na raniji zakon koji ste sada mijenjali se razliku suštinski ili ako hoćete formalno prvenstveno u jednom članku i jednom stavku jednog članka.
Novi zakon kojeg Vlada nudi prepisan je raniji Zakon o financiranju političkih aktivnosti izborne promidžbe. S razlikom da u članku 1. u stavku 4. unosi i rješavanje o pitanju referenduma, u članku 2. govori o rodnoj jednakosti što raniji zakon nije imao a u svemu ostalome ovaj je zakon u svojoj suštini istovjetan ranijem osim pitanje financiranja i kontrole financiranja referenduma.
I to je jedina razlika, ozbiljna razlika od ranijeg zakona. Dvije su minorne izmjene da ste povećali sredstva za izbornu promidžbu a smanjili kazne i to nas dovodi do onoga o čemu mi govorimo da je ovo orvelovski zakon jer nije zbog ustavne osnove ni bilo potrebno niti ideje donositi ovaj zakon nego je veliki brat prije 2 godine rekao zakon je loš i mi ćemo ga mijenjati.
Zakon je bio loš zato što je vladajuća stranka SDP zbog zakašnjenja sa Izvještajem o financiranju političkih aktivnosti snosila posljedice i po odluci Odbora za Ustav bila dužna platiti nešto preko 5 milijuna kuna kazne za zakašnjenje u izvješćivanju o svojem financiranju svojih političkih aktivnosti.
Tada ste govorili, a to je da budem vrlo precizan, 9. travnja 2013. godine moramo poštivati zakone, bez obzira kako oni bili loši, što kaže predsjednik Vlade Zoran Milanović. Pa Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav donosi odluku o gubitku prava na redovno godišnje financiranje iz državnog proračuna SDP-u Hrvatske jer ste navodno zbog bolesti osobe u računovodstvu zakasnili sa redovnim izvješćivanjem Državnog izbornog povjerenstva pa ste po tome kažnjeni.
Međutim, vrlo zanimljivo, svega godinu dana kasnije 28. svibnja 2014. godine donosi taj isti odbor odluku o povratu sredstava za redovno godišnje financiranje iz državnog proračuna pa se tih 5 milijuna kuna koji su vam oduzeti vraća. Istovremeno, na istoj sjednici, ponovo se donosi odluka jer SDP ponovno kasni s izvješćivanjem, ponovo kažnjava Odbor za Ustav, tu istu stranku, ali ovaj puta ne s 5 milijuna nego s nešto preko 600 000 kuna zbog ponovnog kašnjenja. Pretpostavljam da je i tada bio objektivni problem u bolesti pa niste na vrijeme podnijeli svoje izvješće. E to su bili događaji zbog kojih je predsjednik Vlade rekao da će se mijenjati ovaj zakon.
Drugi razlog zbog kojeg se mijenja ovaj zakon koji se više ne zove kao do sada nego se zove Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji taj referendum olako poistovjećujete s izborima i sav mehanizam praćenja financiranja izbora sada preslikavate i na referendum, a to nije ista stvar i bitno je različito kako se održavaju referendumi od načina održavanja izbora.
Dakle drugi razlog je taj što ste dobili nekoliko referenduma kao reakciju na ovu suvislu politiku koju vodi Hrvatska Vlada pa ste sada osim u Zakonu o referendumu gdje želite predložiti čitav niz tema o kojima se referendum ne može raspisati, sada i ovim zakonom želite organizatorima otežati mogućnost održavanja referenduma. Jer ono što je izraz demokratske volje građana mora biti ukalupljeno u vrlo stroge mjere financiranja i kontrole financiranja kako se prati financiranje političkih stranaka.
Ponovit ću još jednom, financiranje političkih stranaka, financiranje izbora i financiranje referenduma su bitno različite stvari. poistovjetiti referendum s izborima pokazuje da vi ne razumijete suštinu demokracije. S obzirom na ovo izneseno i ono što će dodati kolega Šuker u ime kluba mogu reći da mi ovaj zakon nećemo podržati.

Šuker, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Gospodine ministre, kolegice i kolege.
Pa očekujući danas jednu vrlo euforičnu raspravu od kluba SDP-a o ovom zakonu jer mene je stvarno interesiralo što će se danas reći o članku 20. jer prije mjesec dana je netko uporno htio uvjeriti hrvatsku javnost kako je novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske izbjegla platiti porez. Ako je to istina što su tada govorili onda je bilo za očekivati danas u raspravi u ime kluba SDP-a potvrdu toga, a očigledno da to nije bila istina nego da je to bilo samo trenutni napad iz ovih ili onih razloga.
Međutim, isto tako mi smo očekivali da će Vlada dati amandman na prijedlog članka 20. i jasnije definirat u principu kome pripadaju sva sredstva. Jer ako u zakonu stoje pravo na naknadu troškove izborne promidžbe onda se postavlja pitanje kako to može bit oporezivo, kako troškove ako nekome nadoknađujete troškove izborne promidžbe kako to može bit oporezivo.
Međutim, ova rasprava je danas pokazala isto tako lice i naličje naše politike. Danas se ovdje raspravljalo na način kako koga žulja. Ispada da u principu što se tiče financiranja političkih stranaka SDP i HDZ razmišljaju na jedan sličan način, dok svi ostali bi htjeli na ovaj ili na onaj način dobit novce. Dakle to je ono što bi s ovim zakonom jasno trebalo definirat.
Ako je netko izabran sa neke liste ušao, bez obzira da li je to od najniže razine općine pa do sabora onda novci pripadaju toj listi s koje je ušao netko u Sabor. Ako je netko išao kao nezavisni na izbore on temeljem ovog zakona ima pravo na naknadu i mislim da je to nešto što je trebalo još pojasnit, još bolje učvrstiti i ono što je najbitnije, u ovoj šumi kad ističu pojedini financijski rokovi pojasniti i trebalo je jasno definirati.
Čak i ove naknade koje se isplaćuju nakon što se objave službena izvješća izbora isto je trebalo definirati kako kome pripada to iz jednostavnog razloga da se ne dogodi nikome ono više što se dogodilo novoizabranoj predsjednici kada je klub SDP-a koristeći neke druge političke stvari koje u tom trenutku nisu išle u izbor, hrvatsku javnost zabavljao nekoliko dana, uvjeravajući da je gospođa Grabar Kitarović izbjegla platiti porez.
I ne želim ja danas bit njezin odvjetnik nego želim bit odvjetnik svih onih koji će se naći u situaciji kakvoj se ona našla, da netko politički koristi nešto i to je nešto što se zove politička neodgovornost. Izgleda da u Hrvatskoj može izgovorit što god tko hoće, može napast koga kod tko hoće i za šta hoće, da za to nema uporišta u zakonu i kad se dokaže da to nije tako, pa čekaj ja sam očekivao danas od kolege Peđe Grbina u najmanju ruku ispriku.
On je danas govorio u ime kluba SDP-a, pa bila je logična stvar da je on danas rekao evo vidite kolegice i kolege, prema članku 20. je netko bio obavezan platiti porez, međutim ja to nisam čuo. Ako toga nije bilo onda je bila logična stvar da se netko nekome ispriča.
Dakle, toliko o tom famoznom članku 20. i mislim gospodine ministre da bi trebali što se tiče naknade kome pripada nekome nakon što osvoji nekakav postotak glasova jasno definirati gdje se uplaćuju ta sredstva i da ta sredstva nisu, ne može ih nitko osobno primiti, potrošiti kao što je drugi predstavnički kandidat napravio, pokrio nekakve troškove, drugi je htio donirati stranci, pa to stranka nije prihvatila.
Mislim da tako nešto naprosto u zakonu ne smijemo dozvoliti takvu mogućnost. Mora se jasno definirati na koji žiro račun se uplaćuju ta sredstva i kome ta sredstva pripadaju. Jer ako kaže u zakonu da je to nadoknada troškova izborne kampanje, onda mislim da tu nema rasprave o tome da li hoće netko ili neće netko to napraviti. I to zakonom treba jasno definirati iz razloga da se ne događa ovo što se događa.
I završit ću sa ovim što je kolega Mlakar govorio. Čemu ovaj cirkus oko financiranja referenduma? Pa naprosto sa ovim zakonom se sad brani u Hrvatskoj da pokrene referendum. Ja se opet vraćam na onaj Zakon o radu, 7 mjesec 2010. i postavlja se pitanje koliko smo svi skupa platili ne promjenu toga članka zakona i jedna Vlada i ova Vlada koja ove tri i pol godine vlada. Pa na kraju krajeva ako pogledate prijedlog mjera koje je Europska komisija danas uputila u Hrvatskoj jedan veći dio tih mjera se odnosi upravo na onaj članak Zakona o radu koji smo tada tražili da se promijeni iz 2010. godine.
Ali gledajte, po ovom prijedlogu zakona više nikom neće past na pamet održavanje referenduma jer za održat referendum treba i logistika ljudska i materijalna. I ako vi na ovakav način limitirate sve one koji bi htjeli eventualno pomoći financirati referendum, onda naprosto referenduma više u budućnosti neće biti. No, sva sreća i nekome je istekao rok trajanja, pa će se valjda konačno neke stvari urediti.

Batinić, Milorad (HNS)
Imamo na izlaganje kolege Davorina Mlakara, Josip Borić repliku.
Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Uvaženi kolega, vi ste rekli u svojoj raspravi onu čuvenu rečenicu "Zakon je leš, mi ćemo ga mijenjati." Nije baš bilo tako, premijer je točno rekao ovako: "Kaznu ćemo platiti, a zakon promijeniti." E sad, s obzirom da su oni upotrijebili saborski odbor što ste vi lijepo i predočili ovdje da ne plate kaznu. Mi ne znamo da li su te dvije kazne ikada plaćene, ali evo zakon se mijenja. Sada je u prvom čitanju, vjerojatno će stići do kraja mandata.
Možda je najbolje oslikao ovu politiku gospodin Komadina, tj. stanje u SDP-u kada je nedavno rekao da je članstvo zapušteno, a politika nekonzistentna. Jednostavno i ovaj zakon je primjer toga, jer kako uopće kažem protumačiti sve one bravure koje je ministar uprave recimo radio na pitanju referenduma koje je htjela udruga "U ime obitelji" a ticao se birajmo zastupnike imenom i prezimenom, kada je u nekoliko pokušaja pokušao pogoditi točan broj birača ne bi li s time dobio onih potrebnih 10% potpisa i nije uspio.
I u roku svega nekoliko dana ili mjeseci taj broj je pao nevjerojatno. Najprije je trebalo ne znam 420000, pa 400000 i onda izađu izbori, tj. dođu izbori za predsjednika i najedanput saznamo da imamo 3 milijuna i 770000 birača. I što da ta udruga onda misli i kome da se žali i što da radi? Znači upotrijebili su sve mogućnosti manipulacije da zaustave jedan takav referendum, a onda kažem mijenjaju zakone kako oni smatraju da je to njima partijski podobno i da ulazimo u ovu situaciju da se gotovo oko ničega ne možemo dogovoriti i da uredimo ovu demokraciju kako narod, tj. građani zaslužuju.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor kolega Mlakar, izvolite.

Mlakar, Davorin (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvaženi kolega Borić, vi ste rekli ono što sam ja samo spomenuo u govoru. Veliki brat gospodin Zoran Milanović je odlučio da ćemo mijenjat zakon jer mu nisu odgovarale kazne koje su se izricale za prekršaje postupanja kako je određeno zakonom, a izricane su njegovoj stranici.
No, bez obzira na činjenicu da je kasnije taj članak zakona po kojem su kažnjeni ukinut, oni su sami sebe oslobodili od plaćanja kazne vadeći se na nešto sasvim drugo. Prigovor je bio da nitko ne može biti sudac u vlastitoj stvari, pa da Odbor za Ustav sa članovima političkih stranaka ne može suditi tim istim strankama, a nije bilo pitanje samo da li je adekvatna ili previsoka kazna koju je SDP morao platiti.
Na sjednici na kojoj se oslobodi obveze plaćanja tih 5 milijuna kuna istovremeno se ponovo globio, ali za puno manji iznos jer su ponovo napravili istu grešku i zakasnili zbog zdravstvenih razloga predati izvješća na vrijeme. Mi govorimo o motivima. Da toga nije bilo i da nije bilo referenduma koji su se valjali kao opravdano građansko nezadovoljstvo ovom politikom mi taj zakon ne bismo ni mijenjali, jer ovaj zakon je identičan ranijem osim što ima silne odredbe o uređivanju financiranja referenduma, jer vladajućima referendumi ovakvi ne odgovaraju. Predlagali su već to da se sve isključi iz mogućnosti glasovanja na referendumu, a sad će se još nabiti i obveze praćenja financiranja kao i za političke stranke. Drugim riječima referenduma dok oni vladaju biti neće.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Za riječ se javio ministar Arsen Bauk.
Izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Dakle, što se tiče članka 6. Ustava negdje u prijepodnevnoj raspravi ja sam ga isto pročitao, vidim da imamo istu inspiraciju što nije loše.
Dakle, što se tiče primjedbe da je prepisan prošli zakon to je točno. U pravilu je prepisan prošli zakon. Naime, kada smo radili savjetovanje sa zainteresiranom javnošću možete vidjeti na stranicama Ministarstva uprave ovaj zakon je išao u formi zakona o izmjeni i dopuni Zakona o financiranju, važećeg zakona, i onda je došla primjedba da se mijenja veliki broj odredbi, da je već poprimio nekoliko izmjena i da bi bilo dobro napisati novi zakon. I onda smo napisali novi zakon. Dakle, to je točno što ste rekli da se on naslanja na ovaj zakon.
Što se tiče izjave da je zakon loš mi ćemo ga mijenjati. Ta se izjava već ispunila u jednom promijenjenom obliku, a to je da nismo mi promijenili zakon nego ga je ukidanjem članka 42. važećeg zakona promijenio Ustavni sud. Dakle, ova rečenica da je zakon loš je bila blago rečena, trebalo je pisati da je zakon neustavan. To se pokazalo u tome i kada se to dakle potvrdilo na Ustavnom sudu onda je nadležni Odbor za Ustav nije bila kazna nego je bilo uskraćivanje nečega što bi inače dobili sa financiranjem političkih stranaka, ali ne samo nama nego još jednom broju stranaka i nezavisnim zastupnicima.
Što se tiče izjave o nekoliko referenduma, dakle održan je samo jedan referendum. I taj referendum koji je održan je opet bio trenutak općeg suglasja dvije najveće stranke da pitanje ne mora ići pred Ustavni sud jer je ustavno. Dakle sjećate se toga, bio je prijedlog nekih da se ustavnost pitanje preispita na Ustavnom sudu. Prema tome, apsolutna je zasluga vladajuće većine podržane od strane i najjače oporbene stranke iz taktičkih razloga da se taj referendum održi.
I nakon toga su skupljani potpisi za još 3 referenduma, od čega je 2 Ustavni sud nije dopustio zato što pitanja nisu bila ustavna, a treći nije dobio dovoljan broj potpisa pa nije išao na Ustavni sud. A za taj treći je opet došlo do još jednog suglasja dviju najvećih političkih stranaka oko toga da to ne bi trebalo raspisati. Tako da meni nije jasno zašto ste vi protiv ovog zakona ako se u svim ovim bitnim elementima slažete s nama. Ali dobro, to je vaša politička taktika.
Što se tiče oporezivanja naknade troškova. Dakle, ne možemo dati amandman na zakon koji je u prvom čitanju, ali se doista može onda propisati u drugom čitanju. Dvije su varijante na članak 20. Jedna je da je to stvarno naknada troškova izborne promidžbe i da ne može biti isplaćeno više novaca nego što ste prijavili troškova izborne promidžbe. To je moguća varijanta. Jer ovako kako je sad postavljeno to je nagrada za dobivene glasove. To se formalno zove naknadna izbornih troškova izborne promidžbe ali stvarno je nagrada za dobivene glasove.
Dakle, vi možete u kampanji potrošiti 20 tisuća kuna, a dobiti za troškove promidžbe 50 tisuća kuna. Ovih 30 tisuća kuna razlike nisu troškovi promidžbe jer ih niste ni imali. To se može propisati. Ili se može izrijekom napisati da se na to ne plaća porez i onda samo reći da to se smatra jednom vrstom dodatnog prihoda pojedinca ukoliko se radi o pojedincu kao kandidatu, ali naravno politički je i zakonito i u duhu i u slovu zakona je da se troškovi izborne promidžbe vrate političkoj stranci koja je snosila najveći dio troškova te promidžbe. A onda je na političkoj stranci da odluči što će s time. I moj prigovor nije bio u smislu zakona nego u smislu toga da zbog funkcije predsjednika više ne bi trebalo nakon što se prepusti novce stranci sugerirati stranci kako da s njima postupa nego stranka postupa sukladno odlukama stranačkih tijela.
A što se tiče bravura koje je radio ministar uprave ovo što ste rekli broj potpisa moja je najveća greška što sam slušao svog prethodnika pa sam kao i on i onaj prije njega u ukupan broj birača uključio i glasače iz dijaspore. To mi je najveća greška i ja vjerujem da ću tu grešku, da će mi tu grešku moji prethodnici oprostiti i neću ih više toliko slušati kao što sam ih slušao taj put.
Inače, završit ću, danas je najavljen jedan referendum i bit će potrebno oko 380 tisuća potpisa jer je 29.12.2014. stupila na snagu odredba Zakona o prebivalištu koja je omogućila još smanjenje broja birača u RH na 3 milijuna i 800 tisuća.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Prelazimo na replike.
Davorin Mlakar, izvolite.

Mlakar, Davorin (HDZ)
Poštovani gospodine ministre kamo sreće da ste vi mene htjeli slušati, ali čini mi se da ste odabrali krivo vrijeme i krivu taktiku. Ono što niste razumjeli u 8 minuta teško da ću vam u 2 moći objasniti ali ponukalo me na repliku nekoliko stvari.
Nije zakon, kažete blago je reći loš, zakon je bio protuustavan. Nije točno! Ustavni sud je ocijenio da je članak 42. protuustavan ili da nije u skladu s Ustavom a ne ostali dio zakona. Dakle, govorimo o jednom članku. Taj članak je možda imao previsoku sankciju novčanu s obzirom na težinu prekršaja koju može počiniti politička stranka, a to je drugo pitanje.
Ono što smo govorili, a da vam pokušam jednostavnije reći zašto smo protiv ovog zakona, svjesni smo da ste prepisali stari. Protiv smo zato što ste u njega unijeli i financijsko nadziranje referenduma koje de facto onemogućava održavanje referenduma odnosno nameće vrlo velike precizne obveze onima koji održavaju i pripremaju referendum de facto na isti način moraju financiranje kontrolirati i regulirati kao i političke stranke koje se natječu u političkoj utakmici.
I ponovno ću vam naglasiti nije sve igra brojki. Nije referendum isto što i izbori i nikad neće biti. Postavljanjem prevelikih ograda i prepreka referendumu vi onemogućavate neposredno izjašnjavanje građana, a uspoređujete referendum sa političkom utakmicom što niti je korektno niti je dobro za razvitak neposredne demokracije i zbog toga nećemo podržati zakon. Na ove birače ne stignemo koje ste sve izbrisali pa ću to za drugi put ostaviti.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Uspjeli ste u 2 minute objasniti više nego u 8 i uspjeli ste.
Dakle što se tiče razloga nepodržavanja zakona ako je to zato što se time regulira referendum ja shvaćam dvije stvari, jedna je da ćete onda podržati Zakon o referendumu ako se to stavi u Zakon o referendumu jer bi to po vama onda tamo to bilo mjesto možda. I to je jedan od prijedloga koji se čuo u javnoj raspravi i o ovom zakonu.
Što se tiče izjednačavanja referenduma i izbora moram priznati da je očitovanje Državnog izbornog povjerenstva doduše u starom sastavu upravo išlo na tu temu dakle da se izjednače u tom smislu financiranja, odnosno da se približe, ajde ne baš izjednače referendum i izbori, a to je tijelo koje je imenovano od Sabora, nestranačko ali višestranačko da upravo provodi dakle izbore, da radi nadzor izbora i referenduma.
Prema tome, s njima ćemo o tome za drugo čitanje dodatno raspraviti i vjerujem da ćemo dobiti isto tako korisne primjedbe. I evo to je odgovor na repliku. Ne mogu se više sjetiti što sam htio reći.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Branko Hrg replika.
Izvolite.

Hrg, Branko (HSS)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Pa poštovani ministre zar vas ne čudi toliko inicijativa građana u ovom kratkom vremenskom periodu od 3,5 godine za referendume? Govorili ste o nekoliko inicijativa i o tome kako je samo jedan referendum proveden. Neke ste manipulirali na razno razne načine i sprječavali da se opće održe, neki nisu održani zbog nekih drugih stvari ne ulazim u ocjene Ustavnog suda, ali onaj što je održan koji ste spomenuli u principu vrlo ste brzo izmanipulirali donošenjem zakona kojim ste ustvari vrlo brzo anulirali volju građana.
Ali to je stvar koja je na neki način Vladi čiji ste vi član uobičajena. Vi jednostavno ne želite čuti građane, ustvari uopće ne želite ni čuti što se događa i vrlo često radite stvari na svoju ruku. Rekao sam maloprije u replici vam također i pitao vas, pitam vas ponovno da li je Vlada prekršila zakon kada nije donijela odluku o onim naknadama za EU izbore kako je zakonom propisano? Da li to Vlada smije raditi? A onda bi mogla se nadovezati na ove sve referendume, mogao bi se nadovezati i na ovo sad zadnje što se događa sa Imunološkim zavodom i pitati da li i tu Vlada na neki način manipulira hrvatskom javnošću i hrvatskim građanima?
Dakle, jednostavno nije dobro na taj način izigravati volju građana i nije dobro gušiti demokraciju posebno onu koja se izjašnjavana na referendumu.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor.
Izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Što se tiče referenduma u mandatu ove a i u mandatu prošle Vlade održan je samo jedan ali uspjeli su svi osim jednoga i to su uspjeli svi osim ovoga koji je održan. Svi ciljevi koje su organizatori referenduma imali skupljanjem potpisa ostvareni su i kod Zakona o radu, i kod monetizacije, i kod outsorcinga, jedan dio i kod izbornog sustava, a jedini cilj koji nije ostvaren bio je kod definicije braka. Zato što ono što su htjeli nisu mogli napisati u referendumsko pitanje jer bi to bilo neustavno i to je Ustavni sud jasno rekao da bez obzira od rezultata tog referenduma koji je održan da to neće imati utjecaj na prava ljudi koji žive u istospolnim zajednicama. Prema tome, Vlada nije u tom dijelu ništa izmanipulirala.
Što se tiče broja birača oni koji pokušavaju mene povezati sa bilo kakvim glagolom koji je sličan ili ne znam kako to da nazovem riječi manipulirati, dakle time podcjenjuju sposobnosti, inteligenciju i zdrav razum ustavnih sudaca jer sam eto ja uspio njih uvjeriti u nešto što evo svi vide osim mene i njih. Pa ja pozivam sve one koji tako misle neka zatraže očitovanje Ministarstva uprave Ustavnom sudu po tom pitanju i evo neka onda nakon toga vide jel to što oni govore točno ili ovo što ja govorim točno.
Dakle, ukupan broj birača je bila ustavna formulacija u koji je do tog referenduma su ulazili i državljani RH koji imaju prebivalište i izvan RH. I Ustavni sud to nikad nije dovodio u pitanje jer ga to niko nikad kako oni kažu nije pitao. Sada kada ga je Sabor pitao Ustavni sud je donio odluku temeljem podataka koje je dostavilo Ministarstvo upravo po vrlo preciznim pitanja koje smo dobili i gdje su spomenute dakle svi broji koji mogu poslužiti u tu svrhu od 346 do 450 tisuća i oni su donijeli odluku kakvu su donijeli.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Branko Bačić replika.
Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Gospodine ministre rekli ste da su polazili često puta u ovome Saboru suglasja između većinskih stranaka u Saboru i HDZ-a oko pojedinih referendumskih pitanja. To što smo mi u Saboru podržali određene prijedloge da se referendumska pitanja upute na Ustavni sud to ne znači da se u meritumu slažemo. Kad govorimo primjerice o referendumu o ovoj monetizaciji vi jako dobro znate da nije Ustavni sud dao zapravo Vladi, nego je rekao da je referendumsko pitanje koje predstavlja u cijelosti jedan Zakon o zabrani koncesioniranja javnih cesta nije u skladu sa Ustavom, ali to ne znači da bi Vlada zbog toga što je to referendumsko pitanje nije prošlo na Ustavnom sudu mogla nastaviti sa procesom monetizacije, već je jasno u obrazloženju Ustavnog suda rečeno da bi do monetizacije moglo doći jedino da Vlada taj postupak vrati tamo gdje je mjesto u Hrvatski sabora.
Prema tome, ako se i slažemo da se neko pitanje uputi na Ustavni sud oko ocjene njegove ustavnosti. To ne znači da se slažemo o bitnoj stvari odnosno meritumu što to referendumsko pitanje znači i zbog čega se otvara referendum.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Pa rekao sam ja u prošlom odgovoru na repliku da je taj referendum o monetizaciji uspio. Bez obzira što nije održan ciljevi organizatora su ostvareni i sada se traže drugi način i druga rješenja i o.k. to je uloga Ustavnog suda u tom dijelu.
E što se tiče ovog suglasja, nisam mislio na ove tehničke odluke o upućivanju pitanja Ustavnom sudu nego baš o meritumu. Dakle što se tiče referenduma o izbornom sustavu tu smo se složili u meritumu da nismo za tu vrstu promjena izbornog sustava. Ali je jedan dio promjena koji zahtjevan a to je preferencijsko glasanje ne u onom opsegu koji su tražili organizatori, a to je bio po meni najlošiji dio njihovog prijedloga jer su neki drugi bili dobri, što opet se ne moramo svi složiti, tu smo bili suglasni. Pa smo onda bili suglasni oko prijedloga zastupnice Jadranke Kosor o tome da se raspoređuju mandati kada nekoga izbace, dakle to je baš izmjena ovog zakona i tako. Tako je to i gospodin Mlakar i gospodin Klarić da smo oko nekih stvari tu suglasni, a sada politička je taktika da zbog nekih sitnica ne podržite, to vam ne možemo previše zamjeriti. To je djelovanje opozicije na taj način.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Ivan Šuker, replika.

Šuker, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Gospodine ministre, mi raspravljamo o zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Kada govorimo o ovoj naknadi o kojoj vi govorite za predsjedniče kandidate ako to nije ovo o čemu mi raspravljamo u zakonu onda je Vlada donijela krivu odluku. Jer ako Vlada nagrađuje nekoga zbog toga što je osvojio 10 ili 15% glasova onda je to nagrada njima osobno, a ne nadoknađivanje troškova. I mislim daje najveći problem što je uopće netko pokušao reći da ti novci pripadaju osobno nekome jer naprosto po nijednom zakonu to nije tako.
I zato jesam rekao da ovaj članak 20.treba pojasniti jer ako u njemu stoji da su troškovi promidžbe onda su to troškovi promidžbe i mogu se koristiti jedino na takav način.
A da li će netko u sklopu svoje promidžbe reći da daje 200 tisuća kuna za nekakvu humanitarnu stvar, ali mu mora ući u onih 8 milijuna kuna. i ako to jasno tako definiramo onda će to biti to, ako ne definiramo onda će to biti nagrada zato što je netko osvojio 10 ili 15% glasova i onda to njemu pripada osobno, a onda isto tako morate dobiti od Ministarstva financija tumačenje da li to podliježe porezu ili ne podliježu porezu. A na ovakav način nekoga baciti u blato i blatiti ga 3, 4 dana zbog toga što si neko tumači nešto što nije tako mislim da je nedopustivo. Sutra se možete vi naći u takvoj situaciji, a kažem zakon je kristalno jasan.
I druga stvar, ako je itko pogriješio u ovoj priči pogriješila je Vlada. Vlada je donijela odluku o nekakvom iznosu koji se isplaćuje iz državnog proračuna. onda ga je morala jasno definirati. Da li je to nagrada za osvojenih 15% glasova ili je naknada za promidžbenu kampanju. Ako je naknada za promidžbenu kampanju, a uvjet je za to da prođete 10% glasova onda je to jasno i onda to nije oporezivo i to onda treba jasno na takav način definirati u ovom zakonu.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Pa ja nisam baš sklon da Sabor donosi zakone a da onda pita Poreznu upravu što smo ustvari donijeli. Dakle ja jesam da se to onda izrijekom definira u zakonu da to ne podliježe porezu na dohodak i onda smo završili cijelu priču.
Što se tiče odluke koliko koji kandidat ima pravo troškova to nije donijela Vlada nego DIP. Nakon što su kandidati predali troškove promidžbe nakon što su završili izvješća i dogodilo se da jedan kandidat ovaj treći s 15% glasova dobio više sredstava nego što je rekao da imao troškova izborne promidžbe. Dakle tu je ostala jedna stvar koja se do sada primjenjivala na način da bez obzira na to koliko ste potrošili novaca. Ako ste potrošili nijednu kunu imate pravo na naknadu troškova iz proračuna. i može se definirati i u još jednom članku zakona da nećete dobiti više troškova nego što ste deklarirali da ste potrošili. Da, to je moguće napraviti i onda nećete imati ni viška ni ničega, ne trebate pitati ni Poreznu upravu niti platiti porez na dohodak i onda se to smatra donacijom u sklopu troškova izborne promidžbe i sve uredu.
Dakle to su moguće stvari o kojima je dobro raspraviti. I evo da su zastupnici HDZ-a bili na odborima i iznijeli te primjedbe mogli smo već danas malo kraću raspravu imati o tome, ali dobro to ćemo za drugo čitanje isto.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Josip Borić, replika.
Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Pa uvaženi ministre po vašem tumačenju su svi referendumi ustvari uspjeli ako sam ja vas dobro slušao. Nisu održani ali su svi uspjeli jer su mnoga rješenja koja su predlagana na neki drugi način postali sastavni dio politike. a mislim da to nije cilj referenduma na taj način da su ljudi ipak htjeli neke stvari baš zacementirati da se ne dogodi nešto u budućnosti, upravo baš referendumom. Ali dobro vi ste tu upotrijebili sva svoja znanja očito i ono što ja kažem manipulacije i ja sada opet ne znam koliko je 10% potrebnih potpisa da bi se referendum održao.
Kako zbrajate te u dijaspori znači građane RH u dijaspori, jesu li to samo oni koji se registriraju pa se mogu potpisati pa dolaze ovdje ili je to sveukupni broj ljudi koji tamo žive pa se to onda zbroji na one koji su u registru birača u RH? Jer vidimo da tu u zakonima nekih drugačijih rješenja koji recimo ovim istospolnim zajednicama dozvoljava neke stvari koje nisu dozvoljene u dijaspori. A sve je to na tragu onoga što sam rekao da vodite nekonzistentnu politiku.
Sjetite se Zakona o lokanoj samoupravi kada sam vas upozoravao da ne možemo dozvoliti da lokalna vlast i direktno izabrani čelnici ovise o volji jednog pojedinca. Vi ste nas uvjeravali da ćete ih vašim zakonom dovesti u uzajamni ovisni odnos. Vidjeli smo da su popadale sve kohabitacije koje su postojale nakon lokalnih izbora 2013.godine, kohabitacije govorim i da su se održali mnogi prijevremeni izbori u lokalnoj samoupravi.
I sam premijer je rekao da ste donijeli loš zakon nakon što ste izgubili grad Vukovar jer je to opet ovisilo o volji nekog pojedinca da se ta vlast sruši.
Pa evo mislim da bi bilo dobro da i tu stvar počnemo promišljati do kraja izbora i da se taj zakon promijeni jer je zaista loš a vi to ne želite priznati. Kao što su neka rješenja koja ste ovdje predložili također loša iako ste kažem sami priznali da ste 90% ovog zakona prepisali.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, izvolite ministre.

Bauk, Arsen (SDP)
Redom. Što se tiče broja potrebnog za referendum sve dileme i nejasnoće razrješuje Ustavni sud u svom očitovanju i ja ću vam to poslije objasniti, dugo je sada, dvije minute.
Dakle ukoliko netko danas bude tražio raspisivanje referenduma Ministarstvo uprave donijeti će rješenje o broju potpisa koji će biti 380 tisuća plus, minus 1000 zavisi o dnevnih kretanja itd….
A što se tiče ovoga da je, da su svi referendumi uspjeli, da, da, pa ciljevi onih organizatora su uspjeli, to je i gospodin Šuker rekao, dakle bez obzira što se nije održao referendum o Zakonu o radu, nije promijenio.
…/Upadica se ne čuje./…
Promijenio se nakon nekoliko godina. I tako da je to jedna vrlo točna interpretacija. Inače u svome očitovanju profesor Smerdel koji je pisao kao za ustavni sud je rekao da ne mora konačni rezultat skupljanja potpisa biti održan referendum nego da se ciljevi ostvare i na neki drugi način, tako da je to potpuno u duhu prakse europskih zemalja i preporuka Venecijanske komisije.
Što se tiče lokalne samouprave ja mislim da je dobro da su kohabitacije pale i da su građani na izborima odlučili tko će od te dvije strane imati većinu u vijeću i dobiti gradonačelnika a tamo gdje su kohabitacije ostale i nakon ponovljenih izbora neka se prime posla ili neka se ponovno svađaju pa neka ponovno idu na izbore. Njima nitko ne može pomoći ako si ne mogu sami pomoći, tu bi isto vrijedilo ono od one dvije poslovice koje sam rekao.
A što se tiče izjave da smo donijeli loš zakon mislim da je ona točno, citirali ste onu prvu izjavu točno, …
…/Upadica se ne čuje./…
Ne, ovo je bilo trebamo vidjeti jesmo li donijeli dobar zakon. Pa ja ga slušao bio u Supetru 6. mjesec. I to je, a gledajte neki koji su rušili načelnika su se opekli da još danas liječe opekline a neki su uspjeli. Očito su bili dobri ili loši načelnici, tako da svakome na volju, neka riskiraju ako hoće.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
U ime Kluba zastupnika HNS-a Goran Beus-Richembergh, izvolite.

Beus Richembergh, Goran (HNS)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre, kolegice i kolege.
Odmah na početku želim reći da će Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke-Liberalnih demokrata podržati Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u prvome čitanju s napomenom naravno da je i u prethodnoj raspravi na odborima a i ovdje u plenarki iznesen čitav niz kvalitetnih primjedbi koje mogu voditi u pravcu poboljšanja teksta u drugome čitanju.
Pa onda podrazumijevamo da će predlagateljica odnosno Ministarstvo uprave u njeno ime to imati na umu i u tome smislu konzistentno riješiti neka otvorena pitanja.
No ovdje želim reći da ovo područje o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma zapravo je jedno pravno područje koje se intenzivno uređuje posljednjih tek 5 godina. Zakon o financiranju političkih stranaka prije toga nije obuhvatno tretirao sve probleme na koje smo nailazili. I usudio bih se reći da je do 2011. godine kada je donesen zakon u sličnoj formi ovoj zapravo Hrvatska bila raj političke korupcije.
Dva su ključna momenta koja su doprinijela barem djelomičnom suzbijanju te pošasti. Jedan je uvođenje instituta neposrednog izbora načelnika, gradonačelnika i župana. Jer ako se sjećate do tada je situacija bila u mnogim predstavničkim tijelima takva da se praktički iz sjednice u sjednicu predstavničkog tijela moglo očekivati stalno smjenjivanje gradonačelnika, načelnika i župana.
I to zbog toga što je trgovina politički dogovor, pretrčavanje s jedne na drugu stranu bio tako rašireni sport da je to postalo već ne smiješno nego tragično. Naslušali smo se mi brojnih situacija koje nikada nisu bile kažnjene. I eto paradoksa da je kažnjen i odnosno da je prvi stradao netko tko ništa dao nije nego što kažu oni koji optužuju tako je obećao.
I grozomorno je nagrabusio naš bivši kolega Sabo kraj svih onih koji su javno priznavali da su davali i da su primali. Koji su imali ugovore potpisane međusobno o prelasku jer su praktički i kvantificirali uvjete pod kojima to rade.
On je dakle za navodni pokušaj dobio ne po političkoj glavi nego dobio je teret kojega će se dugo, dugo još nastojati osloboditi a oni koji su nudili stanove, zaposlenja, novce u gotovini, poslove nikada vjerojatno neće doći pred lice pravde a takvih je bilo mnogo i premnogo slučajeva.
Nešto se situacija donekle stabilizirala kada je uveden institut kao što rekoh neposrednog izbora. Ali imali smo mi, recimo grad iz kojega ja dolazim jedan eklatantni primjer takve situacije da i unatoč tome nemir i nestabilnost u predstavničkom tijelu je znao trajati i poslije toga.
Pa se ne samo da su prelazili tzv. nezavisni, ne samo da su stranke odlučivale da iz jedne postizborne koalicije idu u drugu nego su iz jedne predizborne koalicije ulazili u drugu postizbornu. I naj praktički brutalnije mijenjali volju građana koja je bila iskazana na izborima, u nekim slučajevima netom prije.
Drugi moment koji je uveo reda, ne zaboravimo, bio je upravo Zakon o financiranju političkih aktivnosti 2011. godine, ali njega tadašnja Vlada nije predložila zbog toga što se prosvijetlila u tome da treba suzbiti političku korupciju i prostor u kojemu vlada siva zona nego zbog dva vrlo važna razloga. Prvi je bio strašan pritisak javnosti, a drugi je bio strašan pritisak Europske komisije. I da se taj zakon nije donio vjerojatno bi pregovori s Europskom unijom malo drugačije izgledali.
I sada gle paradoksalne situacije, čitav dan raspravljamo o ovom zakonu i vidim da su vrlo agilni u raspravljanju o njemu oni koji navodno polaze od visokih moralnih načela kao da se praktički prekjučer nije dogodila situacija u kojoj predsjednik njihove stranke kaže izbori se ne dobivaju onim na stolu nego 50% sredstava ispod stola. To je prva stvar.
I druga stvar, gdje je zapravo praksa bila da financijeri političkih aktivnosti budu javna poduzeća i gdje se onda mora dogoditi tako veliki slučaj koji se zove Fimi media da se cijela nacija osvijesti da se doista paralelno javnim izvorima izvlače i neformalno na crno također iz javnih izvora novci.
Zato što se mene tiče i što se nas u HNS-u tiče stav ove Vlade koji je verbalizirao ministar Bauk, da je puno pametnije inzistirati na financiranju političkih stranaka iz javnih i transparentnih izvora, u konkretnom slučaju budžetskih odnosno proračunskih je nešto što snažno podržavamo zato jer je praksa pokazala da kad god se zapravo omogućilo da izvori financiranja budu iz neke druge sfere to je otvaralo prostor netransparentnom financiranju.
Da se razumijemo, nema toga zakona bez političke kulture i pozitivne prakse koji će promijeniti našu u principu praksu odnosno rekao bih naslijeđenu političku kulturu, nekulturu kakvu imamo, a to je da će uvijek postojati jedan dio sredstava koji se troši u političke svrhe odnosno za političku promidžbu koji neće doći i neće biti utrošen transparentno.
Tome između ostaloga pogoduju i propisi po kojima se inzistira da političke stranke posluju preko jednog žiroračuna bankovnog, a imaju recimo 3 ili 4 ili 5 stotina organizacijskih oblika gdje je zapravo na taj način poručeno lokalnim organizacijama snađite se. I toga moramo biti svjesni. Samo nije problem kada vi volonterski rad uključite u priču, problem je kad se zapravo crna sredstva uvlače u priču.
Čuli smo primjedbu zašto se ide na novi zakon kad je prepisan stari. To je smiješno i to je licemjerno. Naime, ova kuća, ovaj Visoki dom je davnih dana usvojio jedan kriterij po kojemu ukoliko se mijenja toliko odredbi u postojećem zakonskom tekstu da one prelaze, nikad nije rečeno niti zapisano ali otprilike se znade 20% postojećih rješenja, da se mora ići na novi zakonski tekst, osobito ako su prije toga izvršene izmjene i dopune u više navrata.
Podsjećam, temeljni tekst donesen je 2011., mijenjan je 2011. ponovno, pa opet 2013., pa opet 2014. i na to još imamo koliko smo mi uspjeli prebrojati 39 novosti.
Dakle da je nama sada doneseno to u formi izmjena i dopuna zakona e tada bismo imali stvarno razloga da vičemo i da budemo ljuti jer se tako ne stvara konzistentan zakonski tekst i pregleda, a u ovome slučaju itekako nam je važno, doista je bitno da tekst bude jasan, pregledan na jednome mjestu i da se ne mora preko izmjena i dopuna amandmana članaka 1.a, 18.b rekonstruirati zapravo što je zakonodavac rekao jer tek to stvara atmosferu u kojoj se može raditi vjerojatno loše.
Nekoliko puta danas je bilo spominjano ovo novo rješenje oko prelaska odnosno odluke nezavisnih vijećnika. Veliko je pitanje što su uopće nezavisni vijećnici. Znamo na što se to misli, ali čini mi se da osim u izbornim jedinicama u kojima se biraju predstavnici nacionalnih manjina na državnoj razini i osim kandidata koji se natječu na izborima za manjinsku samoupravu koji pak nemaju veze s ovim, teško možemo govorit o ljudima koji su doista nezavisni.
Možemo govorit o nestranačkim kandidatima, ali njih ima i na stranačkim listama i na koalicijskim listama. Ja bih inače volio da se sve političke stranke u Republici Hrvatskoj više otvaraju prema nestranačkim ljudima i da pokažu da ne sektaše, da su u stanju surađivati s onima koji misle slično kao oni, ali se nisu nužno vezali uz političku stranku, ali da one ostanu te koje nose odgovornost. U tome smislu je pisan ovaj prijedlog.
Ali praksa naša pokazuje da su tzv. nezavisni zastupnici najmekša meta političke korupcije jer dolaze iz malih sredina, malih organizacija, malih lista, nemaju infrastrukturu koja ih štiti i onda su na meti različitih oblika pritiska.
Uostalom, sad imamo jednu paradoksalnu situaciju kao udružuju nezavisne liste da bi zajedno izašle na nacionalne izbore. Pa to je ipsa facta stvaranje političke stranke. Nije uopće važno da li se to formalno tako zove ili ne, ali stvaranje političkog tijela koje je u stanju kandidirati se na nacionalnoj razini nije ništa drugo nego stvaranje jedne, možda …/Govornik se ne razumije. ideologijske politički do kraja neprofilirane, ali svakako koherentne političke opcije koja nastupa kao politička stranka. I zato i ne bez vraga članak 6. Ustava koji polazi od toga da je politička stranka ustavna kategorija, institut bez kojega je nezamisliva suvremena politička kultura demokratskog društva što ne umanjuje naravno mogućnost da iznimke potvrde pravilo.
Ima ih i u ovome sazivu Sabora. Bojim se da u sljedećem neće biti toliko. U svakome slučaju potrebno je pristupiti razrješenju i nekih dvojbi i to ovaj prijedlog, dakle ide u tom pravcu. Nedavno je na jednom Općinskom sudu presuđena kazna ni manje, ni više od 15000 kuna za kandidata koji se natjecao na prošlim lokalnim izborima za načelnika općine zbog toga što je po dužnosti Državno izborno povjerenstvo ga prijavilo jer nije na vrijeme objavio financijsko izvješće na svojoj web stranici. On je kasnio u objavi doslovno 2 tjedna. Sud ga je kaznio iznosom koji je tri puta veći od iznosa koji je uložio u vlastitu kampanju. To su nakaradne situacije, to je drakonsko kažnjavanje.
Dakle, kad govorimo o kaznama koje su neodržive ne trebamo se referirati samo na odluku Ustavnoga suda koji je proglasio čini mi se 42. članak praktički neustavnim, nego i postoji nakaradna sudska praksa gdje u jednoj općini koja ima doslovno 1300 stanovnika jedan od pet kandidata zakasnio 15 dana da stavi izvješće na web stranicu, stavio ga je na koncu, o tome izvijestio Državno izborno povjerenstvo ali po funkciji DIP je o tome podnio kaznenu prijavu i čovjek je presuđen.
Čovjek koji nema takva primanja i nije sigurno zaslužio da se njega kao građanina koji se politički aktivirao i angažirao, izašao na izbore i dobio 14% u jednoj sredini u kojoj vlada šerif već čini mi se od '96. godine je načelnik, umjesto da se takve potiče da daju alternativu takvim okamenjenim strukturama, tim fosilima neovisno iz koje stranke dolaze. Konkretno ovaj dolazi iz HDZ-a on je dobio kaznu od 15000 kuna. Dakle, to su situacije koje mora prevenirati i zakon kojim se regulira pitanje financiranja političkih aktivnosti, promidžbe i referenduma.
Obzirom na činjenicu da Zakon o referendumu kao takav nije riješio to pitanje meni je potpuno logično da se o pitanju referenduma rješava i ovdje. Ako nije do kraja konzistentno, odnosno izvedeno na način da ne šteti institutu referenduma kao obliku neposrednog izražavanja građana, onda imamo vremena do drugoga čitanja da ovo pitanje zaklade, udruge, nedozvoljeni izvori financiranja razriješimo. I ja se nadam da ćemo to i napraviti, ali to nije razlog da se bude protiv ovog zakona. I zato ponavljam klub HNS-a podržat će ovaj zakon u prvom čitanju.
Hvala lijepa.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala i vama.
Imamo tri replike.
Marijan Škvarić, izvolite.

Škvarić, Marijan (HNS)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi kolega, vi ste u svojoj raspravi veoma dobro istaknuli bit ovog zakona, jer financiranje političkih aktivnosti, izborne promidžbe je itekako bitno. Pa bitno je zbog toga da uopće o nekim stvarima možemo i postaviti upitnost da li su neki izbori bili pravovaljani, čak i ravnopravni. Jer mi koji sudjelujemo u izbornim kampanjama, kako vi možete s nekim ići u dobru izbornu kampanju ako vi morate sebi kupiti promidžbeni materijal u jednoj manjoj razini, a netko može iz sredstava koje je izvukao ono što ste sami rekli iz javnih poduzeća i to su desetak i stotine milijardi kuna mogli napraviti ne samo da plate nastup najboljih estradnih zvijezda, nego čak da im plate da uopće ne učestvuju u tom dijelu.
Ali naravno, rekli ste i dobre situacije kako su u toj izbornoj kampanji se i mogle plaćati određene novčane kazne. Ali nitko baš ne spominje u ovom zakonu, to je članak 18. da vi možete platiti novčanu naknadu za jedan fotokopirni materijal, za jedan papir kojega fotokopirate na način što recimo načelnik, gradonačelnik će platiti ako je u izbornoj kampanji, ako slučajno u svojoj državnoj upravi bilo tko si fotokopira neki materijal, ako je on pod nekakvom naznakom da je u službi promidžbe u izbornoj kampanje on će platiti kaznu za jedan papir kojega je fotokopirao.
Ili možda slučajni sms ili neki telefonski poziv, a bilo je takvih slučajeva i službenog mobitela. Mislim da bi tu trebali razgraničiti da li baš je takova stvar za novčanu kaznu u toj razini, za nekakav papir, odnosno za teške milijarde koji su …/Govornik se ne razumije./… kampanji a nitko u tom dijelu nije pokrenuo nikakvu odgovornost, a niti uzeo novce ili na kraju krajeva dobio kakvu kaznu. Znamo da nitko za to još nije na takvoj razini razgovarao.
Hvala lijepo.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor kolega Beus Richembergh.

Beus Richembergh, Goran (HNS)
Kolega Škvariću, dakle praksa nije poticala iz ničega drugoga nego iz doktrinarno postavljenoga stava kada predsjednik tvoje stranke kaže, zamjenici svojoj vlastitoj, izbori se ne dobijaju novcima na stolu, nego 50% novaca ispod stola, onda je to model ponašanja za sve koji se nalaze ispod. Nećete dakle angažirati možda FIMI Mediu da uzme novce iz nacionalnog državnog poduzeća, nego ćete neku lokalnu angažirati da uzme iz nekog lokalnog. Dakle, to je ta logika.
I zato je u pravu bio novi državni odvjetnik Cvitan kad je najavio zapravo da je bitka protiv korupcije na lokalnoj razini zapravo opsegom, značenjem i dalekosežnošću još važnija nego ova na nacionalnoj razini. I naravno, onda vam dođe smiješno kada u situacijama koje su eklatantne i za koje se znade da se radi o lopovluku teškom milijune kuna netko bude kažnjen zbog štete od 148 kuna i 25 lipa koliko može iznositi recimo 2 stotine fotokopija.
Naravno da ne treba oprostiti nijedno ni drugo, ali neki red veličina se mora znati da građani ove zemlje koji daju novac u javne izvore pa se on redistribuira se ne osjećaju namagarčeni i da ih netko vuče za nos.

Batinić, Milorad (HNS)
Dragutin Lesar, izvolite.

Lesar, Dragutin (Hrvatski laburisti - Stranka rada)
Kolega Beus dvije kratke opaske. Rekli ste da je ovaj Sabor usvojio pravilo da kad ima puno izmjena zakona idemo s novim zakonom, inače pozdravljam da ste došli sa novim, a ne izmjenama i dopunama zakona. Nažalost, ovaj Sabor nije nikad prihvatio prijedlog da jedan te isti zakon ne može imati recimo 18 izmjena i dopuna a da se ne prisili predlagatelja da nakon 19 dođe sa novim zakonom ili da se objavljuju pročišćeni tekstovi. To će možda biti pravilo ako dođe do rasprave o usvajanju prijedloga Odbora za zakonodavstvo koje u sebi otprilike ima takve prijedloge u tom smjeru.
I drugo, spomenuli ste nezavisne liste i kandidate na izborima. To su dakle oni koji se kandidiraju na izborima i kažu da nisu političari idu na izbore i vele da se ne bave politikom.
Hrvatska je i dosad, a naročito ovim zakonom, njihova prava u smislu kandidiranja, kandidacijskog postupka, izbornog postupka i prava na naknadu sredstva za promidžbu i redovno financiranje jedina zemlja članica EU koja je njih osim možda djelomično Danske ali u daleko manjoj mjeri u potpunosti izjednačila sa političkim strankama. Osim u člancima prekršajnih sankcija 62. gdje oni za isto djelo plaćaju 10 puta manju kaznu od političke stranke.
Dakle, političari koji idu na izbore, a ne bave se politikom, a nisu političari, potpuno izjednačeni sa političkim strankama i kandidatima političkih stranaka, osim sankcija, pa bi bilo dobro da predlagatelj i taj dio razmotri. Naime, ako smo išli logikom, i slažem se da ne treba sektaše, izjednačavanja svih pozicija u izbornoj utrci i financiranju onda i u odgovornosti moraju biti isto kao i političke stranke.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, kolega Beus Richembergh.
Izvolite.

Beus Richembergh, Goran (HNS)
Kolega Lesar što se tiče ovog prvog prijedloga koji ste rekli ja se nadam ne samo ako Odbor za zakonodavstvo bude malo glasniji nego i kad Laburisti uđu u vladajuću koaliciju Kukuriku da ćemo imati malo više benzina u motoru da i to pretvorimo u pisano pravilo.
Drugo, što se tiče ovih neprofesionalnih političara, dakle to je jedna potpuno nakaradna situacija. Recimo gradonačelnik moga grada je prve dvije godine mandata nakon što je izabran javnosti stalno, opravdavajući se za trapavost, kilavost, neuspješnost, dakle nikakve rezultate stalno govorio znate ja vam nisam političar. To je dakle jedna poruka koja je smiješna da ne može biti smješnija.
Čovjek dobiva novce za politički posao koji radi jer je profesionalni gradonačelnik i onda se usudi reći ja vam nisam političar. Ma političar je svatko onaj tko je član političke stranke. I uz njih svatko onaj tko se pojavio u političkoj utakmici kao nezavisni, nestranački bilo kakav drugi kandidat. I ne treba od toga bježati. To nije nešto što je negativno, nešto čega se treba sramiti, upravo suprotno.
Nemojmo govoriti djeci da je politika prljava djelatnost kojom se bave samo tati i probisvijeti. Jer ćemo na taj način za godinu, dvije ili pet omogućiti da u njoj doista samo takvi i ostanu. A onda će ovi svi drugi govoriti znate mi vam nismo političari. Politika jest časna dužnost, ona obvezuje svakoga tko se uključio u političku utakmicu i kao takva se mora ponašati. I za njega mora vrijediti više, strože nego za sve ostale.
Hvala lijepo.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Josip Borić, replika.
Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Pa kolega Richembergh ja se ne bih složio sa ovom vašom izjavom da su najlakša meta ustvari samo nezavisni zastupnici na lokalnim i regionalnim razinama, možda i u Saboru jer mislim da to najprije ti nekakvi transferi ili prelasci ovise o ljudima i njihovim osobnim promišljanjima i tome što oni žele zaista postići sa takvim potezima.
Jer, evo recimo mi imamo klub koji je ovdje nastao, klub Nezavisnih ljevičara, to su bili stranački etablirani ljudi, neki i ministri. Recimo meni nije jasno što znači to nezavisni ljevičar kad govorimo o nezavisnim osobama? Jer se to neovisni ili nezavisni od ljevice, ne volimo desnicu? To se kosi jedno sa drugim. Mislim, ako si ljevičar si ljevičar, desničar si desničar, liberal si liberal ali nezavisni ljevičar evo možda vi znate što je to.
Ali ću vam spomenuti jedan primjer gdje nisu bili nezavisni, bili su članovi Laburista i imali smo situaciju u Primorsko-goranskoj županiji župan je postao župan, većina u županiji Kukuriku koalicija 23 zastupnika, oporba sve stranke i Laburisti 22. I onda se pobunio jedan član Zelene stranke i cijelo vrijeme je prijetio da će možda ne izglasati proračun. A taman je falila jedna ruka. I što napravi politika? Nakon onog iskustva, a to je bilo nakon iskustva koje je prošao bivši saborski zastupnik gospodin Sabo jednostavno ti Laburisti, dva Laburista, od kojih je čak jedan bio i protukandidat županu prijeđu u Hrvatsku narodnu stranku. I najedanput se stvori većina, 25 – 20. Jesu li oni sad bili ovisni, neovisni, članovi Laburista? Prešli su u vašu stranku.
Sada vidimo i u gradu Rijeci također isti proces, opet ja mislim dva ili tri Laburista prelaze u SDP ili na tu većinu. Događaju se neki procesi ali to prije svega ovisi o ljudima. Jer ti koji prijeđu uzimaju svoje mandate i rijetko tko vrati ili ima tu mogućnost ili želju da to ostavi stranci i napusti vijeće. Znači da to ipak prije svega ovisi o ljudima, a ne o tome da li su oni stranački pripadnici jedne ili druge stranke.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Odgovor, kolega Beus Richembergh.

Beus Richembergh, Goran (HNS)
Kolega Boriću doista uvijek sve ovisi o ljudima, a najmanje o strojevima. Međutim, kad govorimo o ljudima znate ja mislim da je veliki problem naše politike to što su sve naše stranke zaboravile onu čuvenu i fantastičnu Lenjinovu da je kadrovska politika majka svih politika. Pa vode kadrovske politike tako da im danas povjere veliko povjerenje, a sutra im zapravo daju prigodu ili razlog da odu u drugu stranku, ali to mi čak i nije problem ukoliko je neko otišao iz HNS-a u SDP ili iz SDP-a u Laburiste, iz Laburista ne znam u HNS ili iz OraH-a se vratio u SDP. Meni je suludo kad neko iz SDP-a ode u HDZ. Jer razumijete? Ili kad neko iz HDZ-a od u SDP.
Dakle, ti slučajevi koji eklatantno pokazuju da u principu imate obraz ko opanak pa možete po njemu lupat kako god hoćete to je ono što zabrinjava jer to je ono što šalje odvratnu političku poruku dakle da možete što hoćete i možete sa svima. Dakle, ne može biti tako, nije istina da možemo šta hoćemo i da možemo s kim hoćemo jer to nema, u tome nema nikakve političke vjerodostojnosti. I zato su meta oni koji se unaprijed oglase nezavisnima. Zašto? Zato jer ih ne štiti ništa. Štiti ih samo njihov obraz, konzistentnost političkog stava i njihov osobni integritet ali znate imali smo mi slučajeva i prijetnji, pa smo imali slučajeva i ucjena, pa je onda čovjek krvav ispod kože pa se dao za sitne novce ili jedan stan podmiti. Ja sam imao slučaj u Velikog Gorici gdje je nuđen čovjeku trosobni stan u Zagrebu da pređe u HDZ npr.
Ja mu nikad ne bi mogao to ponuditi da sam ne znam u kojoj stranci, ne zato što nemamo tih novaca, a nemamo, nego zato što mi je to ispod svake razine.
Hvala.

Batinić, Milorad (HNS)
Hvala.
Nastavljamo sa pojedinačnom raspravom.
Gordana Sobol izvolite.

Sobol, Gordana (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege znam da je već podmaklo doba ali ipak nekoliko rečenica. Dobrim djelom u smislu i podrške predloženom zakonu uz vjerovanje da će i pojedine rasprave koje su danas i ovdje tijekom dana bile da će do sljedećeg čitanja biti uvažene. Podražavam dakle prijedlog ovog zakona, posebno ga podržavam u onom djelu koji uređuje i financiranje referenduma, mada osobno znajući da su bile i rasprave, dakle kroz javnu raspravu se postavilo i pitanje, i dileme da li taj dio u okviru ovoga zakona ili eventualno u okviru Zakona o referendumu, ja bih ovako rekla gdje god da je može u ovom zakonu, može i u onom Zakonu o referendumu ali podržavam da upravo na ovaj način to bude uređeno jer je po meni iza niza inicijativa ostalo previše nepoznanica oko toga tko u osnovi je isfinancirao između ostalog i prikupljanje potpisa i sve ono što je sa time išlo. S time da se zalažem da ostanu upravo i ovakve tako da kažem restriktivne mjere koje su navedene u članku 57.što se smatram pod zabranom financiranja referendumskih aktivnosti i referendumske promidžbe odnosno tko ne može financirati referendumske aktivnosti.
Sa iznimkom, dakle slažem se sa jednim djelom prigovora koji dolazi od strane pojedinih udruga da se eventualno ali stvarno u tom djelu treba točno naznačiti i zbog čega se jednom djelu udruga eventualno će se dozvoliti financiranje referendumskih aktivnosti i to samo onda ukoliko bude moguće potpuno transparentno pokazati da se to financiranje ne vrši posredno da tako kažem dakle upravo iz onog djela sredstava iz kojih se ne bi trebalo vršiti. Jer kao što sam u jednoj replici svojoj rekla dakle udruge se uglavnom dobrim djelom financiraju iz lokalnih proračuna odnosno iz državnog proračuna, one se financiraju namjenski za točno određenu djelatnost odnosno određene programe koje provode. A na osnovu toga nema nikakvih mogućnosti, ne bi trebalo biti mogućnosti financiranja referendumske aktivnosti. Posebno podržavam dakle da i zaklade, fundacije, vjerske zajednice i humanitarne organizacije nemaju šta tražiti kada je u pitanju financiranje referenduma bilo kojeg tipa.
Nadalje, vezano oko, dosta se danas govorilo o članku 5.dakle ko ima pravo na redovito godišnje financiranje iz proračuna? Smatram da je puno bolje rješenje ono koje je dato u prijedlogu ne u alternativi kad govorim dakle ostavku 2. članka 5.nego ono u samom prijedlogu dakle da stoji i članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne regionalne samouprave izabrani s liste grupe birača a ne da to eventualno ostane na odluku lokalnim predstavničkim tijelima. Dakle ne alternativa već članak 5.kako je predložen.
Vezano oko pitanje nezavisnih zastupnika slažem se sa svima onima koji su prethodnim raspravama rekli da su nezavisni zastupnici najmanje nezavisni. Ja bih možda više govorila o nestranačkim zastupnicima koji dakle također u Hrvatski sabor ili u ime grupe birača ulaze u predstavnička lokalna tijela, dakle oni ulaze sa određenih listi. Pretpostavljamo dakle da na toj listi nisu se skupili s brda s dola nego da su također, imaju svoj određeni program, određene interese koje zastupaju i na osnovu, odnosno koje žele ostvariti ulaskom u predstavničko tijelo bilo da je to Sabor, bilo da je to lokalna jedinica. I ja očekujem da oni ako danas sutra kao takvi uđu i u Hrvatski parlament već na slijedećim parlamentarnim izborima da će se ustvari ponašati po nekakvim i svojim vlastitim pravilima a ne da će doći ovdje i da jedan vući na jednu, drugi na drugu stranu. Dakle, opet imaju koliko toliko sličan ustroj kao i političke stranke, uostalom i dobar dio tih udruga već je do danas i formirao i vlastite stranke.
I podržavam rješenja kakva su predložena ovdje u ovom prijedlogu zakona i apsolutno ne mislim kako su neki kolege rekli da se na ovaj način onemogućuju nezavisni zastupnici da djeluju i slično, pogotovo što će se ovaj zakon primjenjivati sada na sljedećim izborima za Parlament.
I konačno, još bi htjela nešto reći vezano oko prijedloga odnosno rasprave koja je rađena na Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a to su i kolege u ime kluba izložili, ja podržavam to da se u prijedlogu zakona istaknu i posebno pripadnici nacionalnih manjina koji se biraju sa svojih lista. Dakle pored nezavisnih zastupnika ali to se onda odnosi i na članak 1.i na ostale pa i sve ostale članke gdje se spominju i političke stranke i nezavisni zastupnici, trebalo bi dodati po meni i zastupnike nacionalnih manjina da ne bude nikakvih dilema oko toga tko ima pravo i na koji način na financiranje.
I naravno odnosi se to i na članak 7.koji govori o većim sredstvima koja se daju za zastupnike odnosno zastupnicu koju su podzastupljeni spol prvenstveno se to odnosi na žene jer znamo da smo u političkom životu ja bih rekla u debeloj manjini, dakle i u tom članku bi onda trebalo dodati da se to odnosi i na predstavnike nacionalnih manjina, tim više što znamo barem kada je Sabor u pitanju da je u povijesti Sabora bilo vrlo, vrlo malo žena pripadnica nacionalnih manjina koje su izabrane u ime nacionalnih manjina da predstavljaju određenu zajednicu.
Evo u jednom od prošlih saziva je bila mislim da je bila samo jedna kolegica Zdenka Čuhnil pa bi možda i to mogao biti poticaj i kolegama koje se bore da predstavljaju nacionalne manjine da u budućnosti više žena kandidiraju.
Toliko. Hvala lijepa.

Stazić, Nenad (SDP)
Zahvaljujem.
Slijedi pojedinačna rasprava, poštovane Ingrid Antičević-Marinović.
Izvolite.

Antičević Marinović, Ingrid (SDP)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovani gospodine Miloševiću pomoćniče ministra uprave, kolegice i kolege.
Ovaj zakon ću podržati prije svega zbog toga što ga vidim kao od jedinim i način na koji je on stipuliran kao jedan od bitnih antikorupcijskih zakona.
Pozdravljam način na koji se on odnosi sa zainteresiranom javnošću, sa sveopćom javnošću, a jednako i što ide u dva čitanja.
Još prije petnaestak godina Francuska biskupska konferencija održala je posebnu sjednicu na temu upravo rehabilitacija politike. i ja upravo ovaj zakon vidim ne samo kao antikorupcijski nego i u tom smislu koji prije svega doprinosi afirmaciji svakog političara, svakog onog neovisnog, sve političke stranke koja želi nastupati bilo na lokalnoj bilo na državnoj razini.
Zašto evo do jučer bili su istaknuti ovdje nekoliko primjera, ali ja se dobro sjećam u prošlom mandatu ministar … ja vam govorim ja nisam političar. Jeli to normalno? Jeli to normalno da gradonačelnici ili načelnici govore ja nisam političar, a obavljaju bitno političke funkcije? Ali što je to? To je nasjedanje na onaj mlin i onu kritiku koja je ponekad i opravdana za sve ono što su pojedini političari učinili ili političke stranke. To je ocrnilo politiku u cjelini, ali govoriti samokritično, govoriti i upozoravati na takve činjenice ne znači napadati politiku i političare u cjelini nego upravo boriti se za čistoću politike.
Nijedna društvena djelatnost, nijedna ljuska djelatnost nijedna profesija ne može unaprijed tvrditi da se u nju ne može ugnijezditi korupcija, ali onda je istražiti, osuditi takve eliminirati. Tako se brani čistoća svakog poziva pa pogotovo onog za koji želimo i smatramo i vjerujemo da jeste borba za opće dobro, angažman za opće dobro i da to treba biti u što većoj mjeri.
Zato i svi oni koji pokušavaju i u svojoj nedavnoj povijesti prikriti umanjiti to, jako je to opasno. To me podsjeća na ono da vrebaju priliku da se opet tako ponašaju.
Dakle kao pojedinci, kao političari moramo biti svjesni apsolutno i zreli da osudimo sve što je zlo, a da afirmiramo ono što je dobro kod bilo koga, kod naših političkih protivnika, kod naših konkurenata.
Evo danas je jedan kolega čini mi se da je iz HDZ-a gospodin Dujo Marasović rekao da bi oni, zašto se ograničava uopće financiranje političke stranke, da bi on vlastitu kuću prodao. A vidite sada ga nema. Očito je već u angažmanu borbe glas po glas i borbe za preferencijalni glas pa se dao u takvu trku, a nema ga ovdje.
Dakle pa kada sada već govorimo i o tome i o tome treba progovoriti, za sve one modele koji se čine tako javnosti prijamčljivi kao što su referendum. Svakako on po svojoj biti i svoj suštini jeste, ali što je institut bolji vrebaju i veće mogućnosti zlouporabe. To ne znači odreći se tog instituta ali jednako to znači napraviti takve ograde da bi on saživio u svoj svojoj punini. Jednako je tako kod preferencijskog glasovanja, jednako tako.
Govori danas jedan ovdje kolega govoreći u ime svog kluba, zašto nisu svi preferencijski glasovi pa da narod bira upravo te. Pa je jeli narod stavio te? Opet će ih staviti politička stranka, stavit će ih vrh stranke. Pa dajete nemojmo se praviti mutavi svi to znamo. kome podilazimo, varamo narod ako nećemo to priznati. Ali je interes stranke i interes ovog zakona da na listi stavi one koji su vrijedni, koji su radili, koji nisu štetili prije svega građanima pa onda ni svojoj stranci. I po tome se možemo razlikovati i prepoznavati.
I zato vidite, i ja mislim da bi se ovdje trebali mi ujediniti nakon toga jer mnogi vrebaju i napadaju upravo, kritika naspram političara je opravdana ali nekad i pretjerana. I nisu dobre namjere onih koji to govore da je fuj sve što je političko jer onda oni nastupaju. Oni tobože guraju, možda i nekoga izmisle, nekog tobože neovisnog. E zato služi ovaj prijedlog zakona.
Kao što je gospodin Cvitan rekao slijedimo trag novca, sve ćemo doznati o svakome gdje je bio, što je kupovao, širom ne Europe nego svijeta. E isto tako je u političkom životu i zbog toga evo mnogi građani i s pravom su ljuti na političare pogotovo ono što nam se događalo u povijesti, nedavnoj, čitava jedna politička stranka osuđena zato što je krala državni novac.
E zato to treba dakle ograničiti prije svega financijska sredstva jer takva sredstva sve što je napravljeno, odnosno omogućeno u tom jednom limitu za mene osobno je i čak previše i čak previše. Ali da taj limit bez obzira je li netko može prikupiti više sredstava, jel ima toliko moćne donore, ne jer neki manji ne mogu.
I to je upravo najbolji odgovor onima koji smatraju da su zakinuti jer da su mali ali ne mogu uči u parlament jer imaju 1,5, 2%. Pa to je skrivala i ova inicijativa koja se proslavila svojim, koja je i nazvala svoju Inicijativu "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom!, a nije rekla što sadrži također njihova inicijativa, uđimo u Sabor sa 2%. To nije težnja građana.
I kakav bi to bio saziv, nemoguće uopće govoriti kavu bi odluku mogao donijeti. Ali svakako treba afirmirati i tu težnju ljudi da građani prepoznaju na listi one koje bi oni rađe vidjeli po svom poretku i takvu osobu nego možda što ju je vođa ili vrh jedne stranke predložio.
E sada tu dolazimo kod referenduma. Netko kaže nama iz HDZ-a, gospodin Mlakar nas podučava da mi uopće ne znamo što je demokracija jer iste uvjete postavljamo za izbore i za financiranje referenduma. Pa da, ista transparentnost. Tko zna …/Govornik se ne razumije./… inicijative.
Mi točno znamo ove iz sindikata da su sami odradili sve, da smo ih tamo viđali. Tko je viđao neke ljude po nekim inicijativama građanskih? Nemojmo se zavaravati. Uloga neposredne demokracije zaista je potrebna, ona korigira i dopunjuje predstavničke institucije.
On daje zaista biračkom tijelu taj jedan osjećaj neposredan glas u odlučivanju i u određenom i političkom, bilo političkom, bilo ustavnom ili zakonodavnom pitanju.
Naravno da nije samo kod nas učestalost tih građanskih inicijativa nego u zadnjih, ako malo pogledamo po Europi pa i šire, u zadnjih 30-ak ili 40 godina taj broj referendumskih inicijativa se višestruko, višestruko umnožio.
Međutim, one također imaju svoje ograničenje a to su prije svega ograničavanja u pitanju prava nacionalnih, prava manjina, ne samo nacionalnih nego svih manjina i jednako temeljnih ljudskih prava.
Često se kao primjer kod nas spominje Švicarska, Švicarska molim vas, kada je dala ženama pravo glasa. Švicarska koja je referendumom zabranila i gradnju minareta ali je i jednako tako zabranila odličnu inicijativu da se bogati sloj drastičnije oporezuje.
Prema tome, nemojmo se zavaravati, ja sam već pročitala jutros izjavu …/Govornik se ne razumije./…, bivše predstojnice Državne skupštine Karoline, dakle iz Sjedinjenih Američkih Država koje imaju itekako veliko iskustvo u pogledu referenduma. Ona kaže svaki milijarder može promijeniti ustav države, sve što treba učiniti je da potroši novac i laže narodu.
Zato je nama jako važno, tko koga financira da vidimo čije su mu i jesu li mu plemenite namjere. Danas je bila također spomenuta inicijativa "U ime obitelji", kaže a jedan, ja ne znam čak da su oni to rekli izravno međutim gospodin iz HSS-a tvrdi, evo vidite kako je izigrana ta inicijativa. Iako je voditeljica te inicijative rekla kada je zagovarala taj referendum koji je i prošao, Ustav promijenjen o definiciji braka, ne mi nismo protiv nikoga, mi samo želimo zaštiti brak kao zajednicu muškarca i žene.
Prema tome to su dobre inicijative koje treba samo zaštiti od zlouporaba a ovo je najbolji način, pokaži mi tko te financira pa ću vidjeti kakve su ti i namjere.

Stazić, Nenad (SDP)
Zahvaljujem posljednja pojedinačna rasprava, uvaženi Boris blažeković, izvolite.

Blažeković, Boris (HNS)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre sa pomoćnikom.
O samom zakonu odnosno Prijedlogu zakona o financiranju političke aktivnosti, izborne promidžbe i referendumu danas je stvarno dosta rečeno.
Mislim da su i predstavljanje a i objašnjenja ministra više nego kvalitetna i da daju uvid u kompletan zakon. Ja bih prišao s jedne malo drugačije strane. U prvom čitanju je pa se dozvoljava malo pjesnička sloboda.
…/Govornik se ne razumije./… da u okviru ove točke dnevnog reda u cilju komunikacije s javnosti treba bar nekoliko riječi reći o važnosti statusa političkih stranaka u suvremenom društvu odnosno u suvremenoj državi.
Sve moderne države tzv. zapadne civilizacije a i neke države južne Amerike, Japana, Australije i još neke prihvatile su vrijednosti sazdane na temeljima liberalne demokracije temeljene na teorijama engleskog liberalizma 17. stoljeća te na tekovinama američke i francuske revolucije.
Suvremeni svjetski teoretičari liberalne demokracije Huntington, Hobson, meni najdraži Francis Fukuyama i mnogi drugi, tvrdi dokazuju kako jedini moguć oblik države koja kvalitetno i uspješno razvija svu ekonomiju i društvo, država utemeljena na liberalnoj demokraciji. I Hrvatska je jedna od država koja je nakon osamostaljenja i oslobođenja prihvatila kapitalističko društveno uređenje i liberalnu demokraciju.
Osnova liberalne demokracije jest pluralnost pluralističkog mišljenja i razmišljanja, a da bi se to uobličilo u suvisle … programe neophodne su političke stranke. Dakle političke stranke su neophodne u svakoj modernoj državi. Bez političkih stranaka nema ni demokratskog poretka ni slobode. Bez liberalne demokracije, privatnog poduzetništva, nema ni napretka ni u gospodarstvu, a time ni u ostalim ljudskim djelatnostima.
Danas se u Hrvatskoj javno stigmatiziraju političke stranke kao najveće zlo cjelokupnog društva. Politika se podcjenjuje, a političari kao individue često se nažalost precjenjuju. Imamo veliki problem s medijima koji sami sebi uzimaju ulogu i naprosto misiju koja im ne pripada. S jedne strane trče za profitom jer su praktički svi mediji na nacionalnoj razini i velika većina na lokalnoj, u Republici Hrvatskoj u privatnom vlasništvu.
A s druge strane urednici novinari pokušavaju sebe, a i javnost uvjeriti da je na njima odnosno da je njihova misija Hrvatsku učiniti boljim društvom. Mediji, novinari i urednici moraju i trebaju tome pridonositi, ali to nikako nije njihov primarni posao i nikako nije njihova misija. To je naprosto posao politike i političara, a svaki drugi pojedinac u bilo kojoj drugoj djelatnosti aktivno doprinosi boljitku države.
U tom … i nerazumijevanju konstanto se u javnosti provlače razne krive teze o nevaljaloj politici, nevaljalim političkim strankama. Jasno je da ima statičnosti, uniformnosti, samodopadnosti, možda je staromodnost i u radu i u unutrašnjem ustrojstvu političkih stranaka, no one su organizirane poput većine političkih stranaka u Europskoj uniji i organizirane su temeljem zakona.
Političke stranke su u širem smislu organizacije civilnog društva, dakle grupa ljudi po važećem zakonu grupa od 100, organizira osnivačku skupštinu, napiše statut, izabere rukovodstvo temeljem Zakona o političkim strankama i stranka je osnovana i to je to i tako mora i biti.
I nitko se nema pravo miješati osim uprave kod provjere zakonitosti, unutrašnju organizaciju bilo koje političke stranke. Jasno, uvijek se može kritizirati i može se eventualno tražiti izmjena Zakona o političkim strankama ali samo članovi stranke mogu i smiju intervenirati unutar svoje stranke u skladu sa statutom te stranke.
Rado se razni teoretičari, kritičari, kritizeri, nezavisni mislioci petljaju u unutrašnji demokratski ili nedemokratski ustroj političkih stranaka. Jedini način da to promijene jest da uđu u neku političku stranku pa da ju mijenjaju iznutra ili da u sklopu grupe od 100 osnuju svoju stranku. Financijsko poslovanje svih političkih stranaka koje se financiraju i 1 kunom iz državnog ili lokalnog proračuna mora biti razvidno i javno dostupno, a i ovim prijedlogom zakona se uređuje financiranje političkih aktivnosti, izborne promidžbe, referenduma.
Građani na izborima odlučuju da li je neka stranka i njezina politika na bilo koji način njima privlačna ili nije. Svaku političku stranku i sve političke stranke čine punoljetni građani Republike Hrvatske. To su sve naši sugrađani koji su se odlučili dio svojeg slobodnog vremena staviti u službu javnog interesa. Ti su se naši sugrađani, članovi političkih stranaka odlučili ne biti u kafiću, ne sjediti na utakmicama, ne ići na fitnes, ne sjediti pred televizorima, ne ići na vikend s obitelji, ne heklati i kartati. Oni i one su se odlučili raditi za opće dobro, za javni interes i taj njihov angažman naprosto treba poštovati.
Nitko od stotine tisuća članova odnosno članica političkih stranaka ne traži niti očekuje nikakve pohvale. Svi su se navikli da ih se javno blati, da ih susjedi i sugrađani javno prozivaju, skoro uvijek u negativnom kontekstu. Nerijetko su članovi političkih stranaka izloženi javnim napadima i poniženjima, a to s užitkom zlurado podržavaju i lokalni odnosno nacionalni mediji.
Ovo govorim ne u zaštitu političara na javnim funkcijama, to govorim u obranu više stotina tisuća naših sugrađana koji svakodnevno nesebično vrijedno rade vjerujući u svoju misiju, misiju svoje političke stranke i njezine političke osobe, a misija svake političke stranke i politike jest boljitak Republike Hrvatske, svaka sa svojeg specifičnog stanovišta.
I na kraju želim reći da je važno podizanje vjere u politiku i političke stranke. Važno je jer se time podiže i vjera u sustav, a kao što je Fukuyama rekao u svojoj knjizi "Kraj povijesti", ako nema vjere u sustav onda nema ni aktivne i požrtvovne suradnje, prijeko potrebne za normalno funkcioniranje cijelog sustava.
Pa da zaključim, političke stranke su neophodan alat za razvoj slobode i demokracije, neophodne su za funkcioniranje moderne države. U njih se uključuju svojevoljno i slobodno građani i građanke, naši sugrađani koji imaju želju i hrabrosti političkim angažmanom učiniti svoju zajednicu boljom. U moje osobno ime, hvala im na tome. Hvala.

Stazić, Nenad (SDP)
Zahvaljujem.
Zaključna riječ, ministar uprave poštovani Arsen Bauk. Izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
…/Govornik naknadno uključen./… nakon skoro cjelodnevne rasprave mogu izrazit zadovoljstvo prijedlozima koje smo dobili na tekst zakona kojega ćemo do drugog čitanja poboljšati i nadam se da ćemo ga još do ljetne stanke uputiti u drugo čitanje kako bi mogao biti prihvaćen i kako bi mogao zaživjeti.
Zahvaljujem.

Stazić, Nenad (SDP)
Zahvaljujem.
Zaključujem ovu točku dnevnog reda.
Glasat ćemo kad se steknu uvjeti.

38

  • Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, prvo čitanje, P.Z. br. 820
15.05.2015.

Leko, Josip (SDP)
Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe i referenduma, prvo čitanje, P.Z. br. 820.
Rasprava o prijedlogu zakona je zaključena.
U skladu sa prijedlozima radnih tijela Hrvatskog sabora dajem na glasovanje sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
1. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujte o predloženom zaključku.
Glasovanje je završeno.
Molim rezultat.
Utvrđujem da je većinom glasova, 74 glasa za, 7 suzdržanih, 7 glasova protiv, 17 ispričavam se, 17 glasova protiv donesen predloženi zaključak.
PDF