e-doc

Saziv: VII, sjednica: 8

131; 132

Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode, drugo čitanje, P.Z.E. br. 301
Konačni prijedlog zakona o zaštiti okoliša, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 391

19.06.2013.

Leko, Josip (SDP)

Poštovane kolegice zastupnice u Hrvatskom saboru, poštovani kolege zastupnici nastavljamo sa plenarnom sjednicom 8.sjednicom Hrvatskog sabora.
Prema jučerašnjem dogovoru ovdje u Hrvatskom saboru predstavnika klubova danas ćemo početi objedinjeno sa Konačni prijedlog Zakona o zaštiti prirode, objedinjeno sa Konačni prijedlog Zakona o zaštiti okoliša
Predstavnici klubova o ova dva prijedloga zakona mogu govoriti 20 minuta. Dakle:

- Konačni prijedlog Zakona o zaštiti prirode, drugo čitanje, P.Z.E. br. 301

Predlagateljica zakona je Vlada RH.
Prijedlog zakona primili ste u pretince. Kod donošenja zakona primjenjuju se odredbe Poslovnika koji se odnose na drugo čitanje zakona, to su članci 155. do 157. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Izvješća ovih radnih tijela primili ste na sjednici.

- Konačni prijedlog Zakona o zaštiti okoliša, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 391

Predlagateljica zakona je Vlada RH.
Također akt ste primili u pretince. U skladu sa člankom 159. Poslovnika Hrvatskog sabora hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmane možemo podnositi do kraja rasprave za ovaj prijedlog zakona u skladu sa člankom 164. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Izvješća ovih radnih tijela primili ste na sjednici.
Dali želi predstavnik predlagateljice dodatno obrazložiti oba prijedloga? Da. Poštovani ministar Mihael Zmailović.
Izvolite poštovani ministre.

Zmajlović, Mihael (SDP)

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici, cijenjene kolegice i kolege.
Pred vama se danas nalaze dva zakonska prijedloga iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode. Izradi novog Zakona o zaštite prirode pristupalo se između ostalog radi uočenih nedostataka važećih zakona posebice u djelomičnoj neprovedivosti pojedinih odredbi, potrebe za unapređenjem cjelokupnog sustava zaštite prirode, dodatnog usklađivanja sa europskim i hrvatskim zakonodavstvom te međunarodnim konvencijama i protokolima.
S obzirom da se radi o kompleksnom zakonu, zakonu koji se odnosi na veliki broj segmenata gospodarskog i društvenog života odlučili smo se ne donositi Zakon o zaštiti prirode po hitnom postupku već ostaviti mogućnost vama cijenjeni zastupnici i cijeloj stručnoj i zainteresiranoj javnosti da prouče odredbe ovog prijedloga zakona i da sudjelujete u ovom procesu. Upravo se zato ovaj prijedlog zakona danas nalazi ovdje u drugom čitanju.
Zakon o zaštiti okoliša drugi je zakon u današnjoj raspravi i izradi ovog zakona pristupalo se iz isto tako nekoliko razloga od kojih bih posebno izdvojio potrebu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa europskim propisima i novostima u hrvatskom zakonodavstvu.
Oba zakona prošla su široku javnu i stručnu raspravu. I ono što je vrlo bitno dobili smo i pozitivno mišljenje Europske komisije na oba zakona.
Puno je novosti koje nas očekuju skorim ulaskom u EU i zato bih volio da se Ministarstvo zaštite okoliša i prirode gleda kao na partnera građanima i gospodarstvu u snalaženju u novim okolnostima i procesima.
Ključne novosti Zakona o zaštiti prirode odnose se na poboljšanje sustava zaštite prirode, s posebnim naglaskom na očuvanje zaštićenih područja te upravljanje njima. Najvažnija poboljšanja su jasno određivanje kategorija zaštićenih područja od državnog značaja, donošenje planova upravljanja i godišnjih programa rada uz suglasnost ministarstva odnosno izvršnog tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, uvođenje dodatnih mehanizama kontrole poslovanja javnih ustanova koja upravljaju zaštićenim područjima, ukidanje prava prvokupa u zaštićenim područjima osim u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima i dodatno uređenje sustava dodjele koncesijskih odobrenja na zaštićenim područjima i speleološkim objektima u skladu s novim Zakonom o koncesijama i dobrim praksama.
Nastavno na prijedloge izmjena koje su bile iznesene na raspravi i plenarnoj sjednici na prvom čitanju u konačnom je prijedlogu došlo do određenih unapređenja od kojih navodim samo neke. Kako bi se osiguralo da se studiju ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu ne izrađuju na temelju zastarjelih podataka u članku 32.prihvaćena je izmjena kojem se umjesto najnovijih podataka koristi termin podaci koji odražavaju sadašnje stanje područja zahvata. Proširen je i sadržaj uredbe kojim se proglašava ekološka mreža RH na način da će se u njoj propisati način izrade financijskog okvira za provedbu mjera očuvanja ekološke mreže.
Prihvaćen je i prijedlog kojim se u posebnom rezervatu dopušta obavljanje drugih djelatnosti sukladno pravilniku te je ta izmjena unesena u članak 114.stavak 4.
Prihvaćene su i izmjene koje se tiču donošenja odluka o imenovanjima i razrješenjima u javnim ustanovama koji upravljaju u ostalim zaštićenim područjima, koja sada propisuje izvršno tijelo, a ne više predstavničko tijelo osnivača.
Prihvaćen je i prijedlog kojim se produžuje rok za usklađivanje ustrojstva djelatnosti općih akata s odredbama zakona sa 60 na 120 dana i po primjedbi sa prvog čitanja koje nisu prihvaćene izdvojio bih dvije. Prijedlog kojim se predlaže da kompenzacijski uvjeti u ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu budu i u okviru novčane kompenzacije. Novčanom kompenzacijom ne može se osigurati cjelovitost i povezanost područja ekološke mreže Natura 2000. i nije prikladan oblik kompenzacije.
Zahtjev da se u Zakon unese odredba o osnivanju nove agencije koja bi upravljala nacionalnim parkovima i parkovima prirode, dakle, stručna analiza međunarodnih i domaćih stručnjaka za zaštićena područja pokazala je da socijalni, ekonomski i politički troškovi osnivanja jedne takve agencije nisu opravdani niti bi donijeli poboljšanje u sustavu već bi ga ugrozili u samoj njegovoj biti.
Poboljšanja u upravljanju mogu se brže i učinkovito osigurati sljedećim unaprjeđenjima. Kreiranjem i provođenjem jedinstvene politike upravljanja zaštićenim područjima, kontinuiranim nadzorom nad radom i korištenjem sredstava, ujednačavanje poslovnih procesa i uspostavom efikasnog sustava praćenja njihovog izvršavanja i mjerenja uspješnosti. Integracijom javnih ustanova koje djeluju na istom području. Smanjenje broja članova upravnih vijeća i njihovo popunjavanje stručnjacima i zaštite prirode te edukacijom zaposlenika. I na koncu stvaranje jednog jedinstvenog, vizualnog identiteta i kreiranje zajedničke platforme brendiranja, zajedničkim nastupom na turističkom tržištu i osmišljavanjem jedinstvene turističke ponude na principima zelenog turizma.
Dozvolite da u najvažnijim crtama predstavim i drugi Zakon, Zakon o zaštiti okoliša. Stanje okoliša u Hrvatskoj bolje je od stanja u mnogim zemljama Europske unije ali želimo ga takvim i zadržati a tamo gdje je to moguće i unaprijediti. Kao dio te zajednice koja je svjetski leader u ovom segmentu moramo i želimo se priključiti Europskoj uniji u poštivanju visokih standarda zaštite okoliša ali i poštujući hrvatske specifičnosti i pomažući hrvatsko gospodarstvo gdje je god to moguće kako bismo postigli sljedeće ciljeve.
Prvo, zaustavljanje negativnih utjecaja na okoliš. Drugo, poboljšanje stanja okoliša gdje god je to moguće i treće kreiranje pretpostavki za održivi razvoj koji uključuje društveni razvoj, ekonomski rast i očuvani okoliš.
U novom Zakonu o zaštiti okoliša tri su ključna poboljšanja i četiri novine. Prvo poboljšanje koje donosi novi zakon omogućiti će da sustav ishođenja okolišne dozvole postane fleksibilniji za investitora a da se pri tome ni u kojem trenutku ne dovodi u pitanje razina zaštite okoliša. Ishođenje okolišne dozvole više nije uvjet za ishođenje građevinske, lokacijske ili uporabne dozvole a moguće je u bilo kojem trenutku između procjene utjecaja zahvata na okoliš i puštanja postrojenja u probni rad, odnosno u trenutku kada projektant procjeni da ima dovoljno podataka o postrojenju, da može projektirati sustav na način da udovoljava najvišim standardima zaštite okoliša.
Drugo važno poboljšanje omogućiti će skraćenje trajanja postupka procjene utjecaja na okoliš. I na samom početku postupka dati investitoru jasne smjernice o mogućem smjeru projekta. Odnosi se isto tako na izmjene o postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, tzv. screeninga od kojih su najvažnije obveza državne administracije da postupak screeninga provede u roku od najviše dva mjeseca umjesto dosadašnjih tri te paralelni screening za okoliš i ekološku mrežu.
Treće važno poboljšanje donosi set mjera čiji je cilj podizanje kvalitete studije utjecaja na okoliš i unaprjeđenje sustava obavljanja stručnih poslova zaštite okoliša čime se u konačnici želi vratiti povjerenje u studije, utjecaja na okoliš i cjelokupni sustav jer se nažalost zbog nekoliko loših studija je cijeli sustav obezvrijeđen. Četiri su bitne novosti koje donosi novi Zakon o zaštiti okoliša.
Prva od njih u končanici će također rezultirati i jasnijom početnom pozicijom za investitore koji kreću u stvaranje određenog projekta i samim time povoljnijom investicijskom klimom. Navedeno ćemo postići proširenjem obuhvata strateške procjene utjecaja na okoliš čime će ona postati obvezna za strategije, planove i programe koji se donose na državnoj i područnoj razini, te na lokalnoj razini velikih gradova.
Druga važna novost odnosi se na kreiranje jednostavnije procedure ishođenja okolišnih dozvola za manja rizična postrojenja temeljem tzv. općih obvezujućih pravila.
Opća obvezujuća pravila predstavljaju minimum koji moraju zadovoljiti manje rizična postrojenja koja imaju dobro poznate, gotovo tipske utjecaje na okoliš i time oni zadovoljavaju tražene standarde zaštite okoliša ali uz bržu i jeftiniju proceduru ishođenja okolišne dozvole.
Nadalje, uzeli smo u obzir i trenutnu gospodarsku situaciju koja je mnoga postrojenja prisilila na rad ispod punog kapaciteta. Te se ovim Prijedlogom zakona omogućava nadzirani rad bez okolišne dozvole.
Postrojenja će na ovaj način moći pod strogim nadzorom raditi na rok maksimalno četiri godine a prije povećanja kapaciteta operater će biti opet obvezan ishoditi okolišnu dozvolu.
I posljednja novost ovog Zakona koju želim naglasiti je stvaranje temelja za uvođenje sustava ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja EMAS i znaka zaštite okoliša EU Ecolabel, koji će hrvatskim tvrtkama pružiti priliku da postanu konkurentnije na domaćem i europskom tržištu ispunjavajući visoke europske standarde zaštite okoliša.
I da zaključim. Republika Hrvatska po bio raznolikosti je jedna od vodećih zemalja Europske unije a stanje okoliša u Hrvatskoj bolje je od stanja u mnogim zemljama Europske unije. I upravo zbog toga takvu poziciju želimo i zadržati a tamo gdje je to moguće i unaprijediti. Želimo osigurati kvalitetnu i učinkovitu zaštitu naših nacionalnih bogatstava, naših zaštićenih područja te raditi na zaustavljanju negativnih utjecaja na okoliš, na poboljšanju stanja okoliša i stvoriti pretpostavke za održiv razvoj koji uključuje društveni razvoj, ekonomski rast i očuvani okoliš.
Hvala lijepo.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama ministre.
Imamo prijavljenu jednu repliku.
Poštovani zastupnik Josip Borić i njegova replika.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa predsjedniče.
Pa evo, ministar, uvaženi ministar je rekao da je Zakonom o zaštiti prirode dodatno uređen sustav koncesioniranja. Pa bih ga htio pitati s obzirom na njegove nedavne najave da želi dati Nacionalni park Brijune u koncesiju. Mi smo svjedoci da ova Vlada zaista po pitanju nacionalnih bogatstava, nacionalnih vrijednosti razmišlja sasvim drugačije od svih dosadašnjih i postavlja se pitanje zbog čega to radi. Najavljena je monetizacija autoceste, prodaja Croatia osiguranja, prodaja Hrvatske poštanske banke, sada čujemo koncesioniranje ili koncesije na nacionalnim parkovima. Danas Brijuni, sutra možda Plitvička jezera, Kornati, svi ostali.
Postavlja se pitanje da li zaista s obzirom i na vaše najave da će investitori moći na svim postojećim temeljima tamo graditi smještajne kapacitete i do 30% tlocrtno više od postojećih. Da li mi time štitimo ili štitimo neke buduće investitore i je li zaista nacionalni interes najvrjednija bogatstva, prirodna bogatstva davati nekim privatnim investitorima i dokazivati time da mi sami ne znamo zaraditi na našim najljepšim naše Republike. zbog čega to radimo?

Leko, Josip (SDP)

Odgovor na repliku, poštovani ministar Mihael Zmajlović.
Izvolite ministre.

Zmajlović, Mihael (SDP)

Hvala lijepo.
Uvaženi gospodine zastupniče, dakle radi se o tome da ukoliko ste pročitali prijedlog zakona da se ne daje nacionalno bogatstvo u koncesiju. Upravo ovaj zakon postavlja temelje i osigurava da se našim nacionalnim bogatstvima, parkovima prirode, nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima upravlja na održiv način, na način koji je u interesu Republike Hrvatske.
U koncesiju se daje turistička ponuda, hoteli i turistički sadržaj, a Republika Hrvatska i njezini građani ostaju uvijek u vlasništvu tog nacionalnog bogatstva. To su poznati modeli u cijelom svijetu kako država kao vlasnik, kako građani kao vlasnici mogu efikasnije upravljati svojim resursima. Jedan od mogućih modela je naravno da pojedine sadržaje dajete u koncesiju, a da pritom nema otuđenja nacionalnog bogatstva, nema otuđenja onoga što je vlasnik Republika Hrvatska. I procjena je da u pojedinim nacionalnim parkovima postoji ogroman potencijal za privlačenje investicija u strogo kontroliranim uvjetima gdje će država strogo odrediti koji su to uvjeti koje će imati koristi država i koja razina ulaganja će tu postojati.
Dakle kada govorimo Brijunima, to je više desetljeća želja da se taj nacionalni resurs, da se kroz taj nacionalni resurs otvore dodatna radna mjesta, da se dovedu najbolji svjetski igrači hoteloperateri koji će onda imati interes brendirati i samu tu lokaciju Veliki Brijun, ali i cijelu regiju dakle Istru, a samim time i Hrvatska kao turistička destinacija postaje još prepoznatljivija na turističkoj karti Europske unije, ali i u cijelom svijetu. Tako da želimo tu postići samo unapređenje.
Hvala.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama.
Da li žele izvjestitelji radnih tijela Hrvatskog sabora? Da.
Poštovani zastupnik Branko Bačić u ime odbora.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine ministre sa suradnicima.
Ja ću u ime matičnog radnog tijela, odnosno Odbora za zaštitu okoliša i prirode izložiti samo izvješće koje se odnosi na Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode, dok izvješće s rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti okoliša, s konačnim prijedlogom zakona će biti podijeljeno na klupe saborskim zastupnicima s obzirom da je odbor prije same plenarne sjednice raspravio Prijedlog zakona o zaštiti okoliša s konačnim prijedlogom zakona.
Dakle u dijelu koji se odnosi na Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode odbor ga je raspravio na 23. sjednici održanoj 5. lipnja 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. travnja 2013. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode na temelju članka 84.a Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio je navedeni konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju ministar zaštite okoliša i prirode naglasio je značaj donošenja novog Zakona o zaštiti prirode za unapređenje sustava zaštite prirode te održivi razvoj. Predloženim zakonom stvaraju se preduvjeti za proglašenje ekološke mreže Natura 2000 te jasno definiraju rokovi i skraćuje postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ciljeve očuvanja ekološke mreže.
Ukratko su prezentirane neke od usvojenih primjedbi prijedloga iznesenih u prvom čitanju, posebice u svezi davanja mogućnosti obavljanja djelatnosti ribolova u posebnom rezervatu u Malostonskom zaljevu na način da se iznimno omogućilo obavljanje određenih djelatnosti u posebnom rezervatu, a sukladno pravilniku koji će donijeti ministar.
Sjednici odbora nazočio je i ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode. Nazočna predstavnica Zelenog foruma istaknula je kako je propuštena prilika za značajnije uključivanje javnosti u donošenju Zakona o zaštiti prirode budući da je tekst predloženog zakona upućen u proceduru donošenja u bitno izmijenjenom obliku u odnosu na prvotni nacrt zakona o kom je provedena javna rasprava. Zeleni forum ocjenjuje neprimjerenim da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ovaj zakon prezentiralo javnosti kao zakon kojim će se omogućiti poboljšanje investicijske klime.
Zabrinjavajućim se ocjenjuje i činjenica da će Natura 2000 pokrivati znatnu manju površinu od postojeće ekološke mreže čime će značajna površina ovime biti izuzeta iz procedura ocjene prihvatljivosti strategija, planova, programa i zahvata. Istaknuto je da nisu definirani jasni pravni mehanizmi za reguliranje gospodarskog ribolova u zaštićenim područjima, a posebice parkovima prirode. Ujedno predloženim zakonom nisu prepoznati alternativni modeli upravljanja zaštićenim područjima.
Nazočni predstavnici Hrvatske komore arhitekata te Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasili su potrebu da se predloženi zakon unaprijedi uvrštenjem segmenta krajobrazne raznolikosti i zaštite krajobraza budući da je Republika Hrvatska zakonom prihvatila Europsku konvenciju o krajobrazu i njene preporuke.
U tom smislu komora i Agronomski fakultet dostavili su odboru amandmane na članak 7. članak 9., članak 19. stavak prvi i drugi članka 20. stavak 1. i 2. članka 19. i stavak 4. članka 20. te predložili dodavanje novog članka kojim bi se regulirala zaštita krajobraza. Vezano za pitanje reguliranja ribolova u Malostonskom zaljevu i Malom moru sjednici Odbora nazočili su i načelnici općine Janjina, Ston, te dubrovačko primorje, te predstavnica Dubrovačko-neretvanske županije.
Istaknuto je da je predloženim rješenjem djelomično uvažena primjedba iznijeta u prvom čitanju. Predloženo je da se u članku 114. stavku 4. izrijekom navede ribarstvo kao jedna od djelatnosti koja će se moći obavljati u području posebnog rezervata, te da se uvjeti obavljanja ovih djelatnosti definiraju pravilnikom iz članka 142. ovoga zakona koji donosi ministar.
Ovaj je prijedlog izmjene članka 114. podržan od strane predsjednika Odbora. Sjednici Odbora nazočuje i predstavnik Hrvatske obrtničke komore koja je u svezi dodjele koncesija za speleološke objekte uputila Odboru prijedlog amandmana na članak 108. Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj od strane članice Odbora istaknut značaj da se u predloženom zakonu pojača krajobrazni aspekt.
U svezi provođenja reforme sustava upravljanja zaštićenim područjima, te formiranja financijskog instrumenta za provedbu ciljeva definiranih strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske članica odbora naglasila je potrebu osnivanja nacionalne parkovne agencije.
U kontekstu ovih primjedbi članica Odbora najavila je svoje amandmane na tekst konačnog prijedloga zakona. Tijekom rasprave neprihvatljivim je ocijenjena člankom 130. dana mogućnost Vladi Republike Hrvatske da uredbom osnuje javnu ustanovu za upravljanje sa dva ili više nacionalna parka ili parka prirode, odnosno javnu ustanovu za upravljanje svim zaštićenim područjima od državnog značaja. Naglašeno je da Vlada Republike Hrvatske treba Zakonom o zaštiti prirode jasno definirati model upravljanja zaštićenim područjima, a ne o ovom odlučivati mimo parlamentarne procedure.
U raspravi je izraženo stajalište o važnosti očuvanja zaštite i unapređenja krajobraza, te dana podrška amandmanima Hrvatske komore arhitekata i Agronomskog fakulteta. Izražena je ocjena da se predloženim zakonom nije dovoljno dobro zaštitilo pomorsko dobro, te je onemogućilo da se u provedbi zakona pomorsko dobro koje je izvan zaštićenog područja štiti bolje nego pomorsko dobro u zaštićenim područjima.
Naglašeno je da zakonom ujedno treba jasno definirati da se davanje koncesija i raspodjela prihoda od naknada za koncesije na pomorskom dobru provode sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Istaknuto je kako činjenica da se o ovom zakonu raspravlja u dva čitanja ne može kompenzirati izostanak nove javne rasprave za bitno izmijenjen tekst zakona u odnosu na prvotni nacrt zakona za koji je provedena javna rasprava.
Ministru zaštite okoliša i prirode na razmatranje su uručene pisane primjedbe Zelenog foruma, te prijedlozi amandmana Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske komore arhitekata, Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Dubrovačko-neretvanske županije.
Nakon provedene rasprave odbor nije utvrdio svoje stajalište o potpori za donošenje ovog zakona jer su glasovi desetorice nazočnih članova bili podijeljeni i to 5 glasova za, 4 glasa protiv i 1 suzdržan.
Evo zahvaljujem gospodine predsjedniče.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama.
Da li i drugi predsjednici radnih tijela žele? Utvrđujem da ne.
Otvaram raspravu.
U raspravu krećemo po klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru.
Na redu je Klub zastupnika HDZ-a i poštovani zastupnik Jasen Mesić, a drugi dio poštovani zastupnik Branko Bačić.

Mesić, Jasen (HDZ)

Hvala.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani gospodine predsjedniče, uvaženi ministre. Imali smo evo prilike čuti vrlo dobro izvješće sa rasprave sa matičnog odbora.
Činjenica je da ovaj Zakon o zaštiti prirode u ovom trenutku nije ni trebalo donositi. Činjenica je da ćemo taj zakon kad uđemo u EU što je vrlo skoro morati posebno nanovo analizirati i ponovno usklađivati sa potrebnim stvarima.
Koji je onda glavni motiv da se sa zakonom ide sada, a nešto smo o tome čuli i u izvješću sa matičnog odbora. U našoj tradiciji je upravo u zaštiti prirode koja je stara više od 100 godina je upravo prirodna baština uvijek bila vezana uz kulturnu baštinu i nikad nije bila skoncentirana u ministarstvu koje se bavilo prije i okolišem i graditeljstvom baš zbog toga da ne bi dolazilo do preklapanja interesa.
A preklapanje interesa je upravo glavni razlog zašto se ovaj zakon donosi, a donosi se zato da bi omogućio produljenje roka na koncesiju i to je glavni motiv. Glavni motiv je usaglašavanje sa Zakonom o koncesijama i da se na neki način osiguraju okviri i da se proguraju investicije.
Kako i na koji način? Da li u suradnji sa stručnjacima, da li u suradnji sa ovim Visokim domom? Ne. Zato što se kada će se gurati investicije u posebno zaštićena područja, nacionalne parkove, parkove prirode, odnosno koncesije govorit će se i o nečemu što se zove Odluka o prevladavajućem javnom interesu. A odluku o prevladavajućem javnom interesu donosit će Vlada Republike Hrvatske točka bez Sabora, bez javne rasprave, bez dogovora sa stručnom javnošću, odlučit će Vlada. Čitaj ministri i premijeri.
Tko će to onda kontrolirati i da li je to interes Republike Hrvatske? Umjesto da se sada ide na donošenje ovog zakona trebalo bi se upravo skoncentrirati na ono što nazivamo NATURA 2000. Poznato je sigurno gospodinu ministru. Na žalost mi imamo oko 30% inventarizirane bioraznolikosti u NATURA 2000 sada. 30% inventarizacije. Bilo bi puno bolje da smo se sada upravo skoncentirali na NATURA-u 2000, da smo tu razinu inventariziranosti digli na 90% i onda bi puno lakše donosili odluke koje nas čekaju, pa i ovu o prevladavajućem javnom interesu i puno lakše donosili odluke o budućim koncesijama i eventualnim gospodarskim aktivnostima koje se u zaštićenim područjima mogu pojaviti.
Pitanje agencije. Postojala je vrlo važna grupa koju je financirao UNDP, koja je utvrdila da od 3 postojeća modela da upravo unapređenje sadašnjeg sustava ima najviše benefita za RH. Podjednaki broj bodova su imali model agencije i model sadašnjeg sustava. Preporuka je da se upravo ide u unapređenje postojećeg sustava jer će to izazvati manje financijske potrebe, manje potrese u sustavu, a u kratkoročnom razdoblju može rezultirati boljim rezultatima.
I zato čvrsto stojimo na tom stajalištu. Stojimo na stajalištu i preporukama koje je donijela struka. Nije to stvar neke velike politike niti je to stvar neke velike ideologije niti to može i treba biti stvar samo potencijalnih političkih programa koji uglavnom već praktički i ne postoje.
Isto tako su utvrđene tom prilikom i slabosti, neke od njih je spomenuo i uvaženi gospodin ministar. I upravo je preporuka na koji način nam se može pomoći za anuliranje te slabosti pa se tu explicite spominje i global environment fond koji predviđa određena financijska sredstva s kojima je moguće te slabosti postojećeg sustava isfinancirati, a radi se dame i gospodo o 5 milijuna dolara. Tih 5 milijuna dolara nismo u stanju sve ovo vrijeme povući.
Vrlo zabrinjavajući podatak je to da ovaj zakon koji se sad evo gura da bude čim prije izglasan nije prošao javnu raspravu jer taj zakon je drugi zakonski prijedlog od onoga zakona koji je bio na javnoj raspravi u svibnju 2012. godine, a na kojega je bilo dame i gospodo gotovo 100-njak primjedbi što od NGO-a, što od stručnih tijela, što od struke, što od zainteresirane javnosti. To samo pokazuje koliko je javna rasprava bitna i koliko ona može pomoći pa i predlagaču zakona ali i nama.
Vjerujemo da bi bilo puno bolje dakle skoncentrirati se na Naturu 2000., da bi bilo dobro ponovno vratiti zakon u javnu raspravu, ponovno riješiti glavne probleme koji nisu riješeni. Dakle, ekološku mrežu, upravljanje gospodarskim aktivnostima u zaštićenim područjima, sudjelovanje javnosti vezano i za parkove prirode i za nacionalne parkove, a ni u kom slučaju ne dopustiti da u prevladavajućem javnom interesu koje je inače praksa u svijetu da se to pravilo o prevladavajućem javnom interesu primjenjuje onda kad su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra da ta odluka ostane daleko od Hrvatskog sabora, daleko od struke, daleko od javne rasprave i da bude zaključana u ladicama Vlade.
Svi oni koji misle da će se problemi i slabosti postojećeg sustava riješiti tako da će se osnovati jedna centralizirana agencija u Gradu Zagrebu duboko se varaju i ne samo to nego idu protiv stručnih zaključaka koji explicite govore, a to su zaključci Konferencija UN-a o biološkoj krajobraznoj raznolikosti koje su bile održane u Brazilu, zadnja je bila u Indiji, a europska ta konferencija je bila održana prije neku godinu i na Plitvičkim jezerima, koja explicite kaže i donosi zaključak o raspodjelu benefita koji dolaze od posebno zaštićenih prirodnih područja i da ti benefiti moraju biti ravnopravno dijeljeni između lokalne zajednice i centralne države. S ovim to dokidamo.
Zaštićena prirodna područja, nacionalni parkovi i parkovi prirode su opstali tijekom stoljeća upravo zbog harmonije koju su imali sa lokalnom zajednicom. I bez obzira na našu dugu tradiciju zaštite prirode i bez obzira na napore centralne države najviše su opstali upravo radi toga. I to je jedan od glavnih zaloga da to bilo zaštićeno područje, bilo potencijalni turistički i ostali resursi ostane zaštićen na taj način.
Zbog toga nećemo moći podržati Zakon o zaštiti prirode i zbog toga i zbog ovih ostalih argumenata koji su navedeni te još jedanput apeliramo da se čitav postupak ponovi jer ćemo ga ionako morati kao što sam rekao mijenjati ulaskom u EU, da se provede temeljita javna rasprava koja će riješiti sve ove probleme, a i one probleme koje smo evo čuli sa izvještajem od matičnog odbora.
I ono što posebno želimo uputiti prema nadležnom ministarstvu ne može ministarstvo čekati tri mjeseca, a ima mogućnost privlačenja 5 milijuna dolara sredstava za unapređivanje postojećih stanja. A mi zbog unutar stranačkih problema razmišljamo hoćemo li ili nećemo umjesto da se odluka donese i da se krene putem unapređivanja postojećeg sustava koji smatramo da je u ovom trenutku najbolji put.
Hvala vam lijepa.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama.
Drugi dio stajališta kluba HDZ-a u Hrvatskom saboru i poštovani zastupnik Branko Bačić.
Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani gospodine ministre sa suradnicima.
Evo ja bih u ime kluba HDZ-a se osvrnuo na prijedlog Zakona o zaštiti okoliša s konačnim prijedlogom zakona i iznio naša razmišljanja koja se odnose na prijedlog zakona s konačnim prijedlogom zakona.
Prije svega gospodine predsjedniče bilo bi po nama bolje, pragmatičnije da smo ova dva zakona raspravili odvojeno. Naime, Zakon o zaštiti okoliša jest krovni zakon u oblasti zaštite okoliša i prirode u RH i njega ovu raspravu provodi o zakonu koji se donosi u hitnoj proceduri, dok je Zakon o zaštiti prirode već prošao prvo čitanje i u toj raspravi je izneseno niz primjedaba na taj zakon i možda je bilo oportunije da smo se najprije onda očitovali o samome Zakon o zaštiti prirode i proveli samostalno raspravu samo o Zakonu o zaštiti prirode. No što je tu je, za sada raspravljamo i o jednom i o drugom zakonu.
Ono što držim da je jedna od načelnih primjedaba na ovaj krovni Zakon o zaštiti okoliša to je činjenica da je prema planu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU bilo definirano da ćemo ovaj Zakon o zaštiti okoliša raspraviti u Hrvatskom saboru i njega donijeti u drugom kvartalu 2012.godine.
I doista tadašnja ministrica Vlada je tada napravila prijedlog zakona, nacrt zakona o zaštiti okoliša oko kojeg je nacrta i provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i to upravo u razdoblju od 27.travnja do 27.svibnja 2012. Međutim tada se sa zakonom iz nama nepoznatih razloga stalo jer je ovaj prijedlog zakona u odnosu na taj nacrt … zakona vrlo malo mijenjan. Ne vidimo razloga zbog čega je Vlada ona čekala gotovo više od godinu dana da u Sabor dođe rasprava ovaj prijedlog zakona. a onda je Vlada Saboru predstavila novi plan usklađivanja zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU gdje je rečeno da će ovaj zakon biti raspravljen u prvom kvartalu. A evo, ovo je kraj drugog kvartala mi još nismo donijeli ovaj zakon iako ovaj zakon predstavlja dodano usklađivanje s pravnom stečevinom EU. Mi ga raspravljamo svega 12 dana prije nego što ćemo pristupiti u punopravno članstvo u EU, a potrebno je iz ovog zakona jer to u završnim odredbama i napisano donijeti niz dokumenata provedbenih podzakonskih akata koji će pridonijeti realizaciji samog zakona. dakle nije nam jasno zašto smo godinu dana izgubili na donošenje ovog zakona.
Još jedna načelna primjedba koju želim iznijeti, a to je da je dobro da je člankom 63.predviđeno donošenje strateških procjena utjecaja na okoliš na strateške dokumente i to što je posebno važno i u oblasti prostornog planiranja.
Stoga to podržavamo ali stoga nam nije jasno kako to da je ovaj Sabor u petak usvojio izmjene i dopune odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja RH, a mi smo u postupku donošenja strategije to upravo i dali primjedbu da se takav dokument donosi bez donesene strateške procjene utjecaja na okoliš.
Vlada je znala jer je već ranije bila ovaj prijedlog zakona uputila u redovnu proceduru da će provedbom ovog zakona biti nužna izrada strateške procjene utjecaja na okoliš kada Sabor donosi strateške dokumente i to posebno važan strateški dokument, a to je Odluka o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja RH.
I isto ministarstvo koje je predlagatelj ovog zakona tvrdi ovim zakonom što je dobro i što smo podržali da je potrebno kada se takve strategije donose napraviti stratešku procjenu utjecaja na okoliš i u isto vrijeme dok se ovaj prijedlog zakona izrađuje piše drugom ministarstvu da mu za takvu strategiju nije potrebna strateška procjena utjecaja na okoliš. To smo mi iz kluba HDZ-a posebno naglasili u postupku kada smo u raspravi prošli tjedan kada smo u ovom Saboru donosili odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja. Tim više što je ta strategija odnosno izmjena strategije poslužila Vladi da u saborsku proceduru ide sa prijedlogom Zakona o ugljikovodicima kolokvijalno nazvan koji se zakon oslanja na tu promijenjenu strategiju i gdje se planira na prostoru hrvatskog Jadrana bez ikakve procjena utjecaja na okoliš ulazak u iskorištavanja ugljikovodika na neistraženim lokacijama. To držimo da je apsolutno u nesuglasju sa ovim zakonom koji je donesen, koji je po nama dobar ali evo Vlada u Sabor ide sa zakonom ali prije toga omogućava sama sebi da neke zahvate i projekte i zakone donosi bez onoga što je prema ovom zakonu uvjet, a to je ta strateška procjena.
Ovim zakonom je također planirano i donošenje strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem što opet podržavamo ali i za tu strategiju bi trebala se izraditi strateška procjena utjecaja na okoliš upravo iz onih razloga koje sam malo prije spomenuo, a u kontekstu donošenja Zakona o ugljikovodicima.
I kada govorimo o Strategiji upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem onda mislim da bi Vlada trebala reći koji je to definirani rok na koji se ta strategija donosi jer to u zakonu ne piše ili je to omaškom ispušteno ili neka nas Vlada upozna zbog čega nije definiran rok na koji se pojedina strategija donosi.
I kada govorimo o zaštiti morskog okoliša ili upravljanjem morskim okolišem i obalnim područjem u tom kontekstu dobro je da se donosi plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora ali nam nije jasno zašto sada Vlada u odnosu na važeći zakon takve planove donosi bez mišljenja, bez dogovora, bez stavova područne samouprave dakle bez županijskih upravnih tijela jer držim da upravo je na tim županijama i njenim upravnim tijelima gotovo najveća odgovornost kada je u pitanju plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora, a što smo svjedoci da je tako bilo u bliskoj prošlosti. Pa prema tome nije dobro da Vlada donosi dokument kojim će u velikoj mjeri jasno biti propisno postupanje pa i jedinica područne samouprave a da onda u postupku tog donošenja tog dokumenta nije uspostavljena ili zakonom predviđena suradnja sa županijskim upravnim tijelima.
Nadalje, ono što također želim reći to je izvješće o stanju okoliša kojim je važećim zakonom bilo propisano jasno da se izvješće o stanju okoliša donosi na državnoj razini i na lokalnoj razini. Ovim Zakonom je ukinuta obveza da Izvješće o stanju okoliša se donosi za razinu grada ili općine. Ja držim da je, da smo u tom dijelu također trebali zadržati ovu obvezu jer mislim da je stanje okoliša nužno raspraviti i na predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave jer se ponekad upravo najveće onečišćenje okoliša događa, događa na tim razinama. I dobro je da se, da postoji obveza, jasno u suglasnosti sa županijskim upravnim tijelima da se raspravi stanje okoliša i na najnižim, i na najnižim razinama.
Ono također što želim spomenuti a što je danas, o čemu je danas bilo riječi i na Odboru za zaštitu okoliša a to je prijedlog izmjena ili amandmana ili stavova koje je, koje je ministarstvu, odnosno Vladi a preko matičnog odbora uputila katedra za upravno pravo Pravnog kvaliteta u kojim se primjedbama govori o mogućim neustavnostima oko procedure kada je, kada investitor pojedinog zainteresiranog, zainteresirane osobe zastaje sa svojim projektom i čeka pravorijek bilo pravosudnog tijela u odnosu na prihvatljivost pojedinog zahvata na okoliš. I prema ovom prijedlogu zakona govori se o tome da ukoliko se utvrdi da nije bilo razloga za zaustavljanje pojedinog projekta i čekanja na pravorijek pojedinog pravosudnog tijela da bi onda te troškove izgubljene zarade trebao platiti onaj koji je podnio tada takvu prijavu. I zbog čega je na kratko vrijeme zaustavljen pojedini projekt.
Tu Pravni fakultet drži da to nije s jedne strane u skladu sa Ustavom i da o tome Vlada do, evo do donošenja ovoga Zakona razmisli ne bi li možda takvu jednu, takvu jednu odredbu koja je ovim zakonom predviđena izmijenila.
Evo iz tog razloga Klub Hrvatske Demokratske zajednice drži da bi trebalo u ovom dijelu izmijeniti odredbe ovoga Zakona pa ćemo jasno u ovisnosti kako će se Vlada do glasovanja postaviti mi donijeti odluku o, odnosno prihvaćanju, odnosno neprihvaćanju ovoga Prijedloga Zakona.
Hvala lijepa.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama.
Sada se vraćamo na replike, na izlaganje poštovanog zastupnika Jasena Mesića.
Idemo po redu, prva replika i poštovana zastupnica Mirela Holy.
Izvolite.

Holy, Mirela (SDP)

Poštovani kolega Mesić, pa kada govorimo neke stvari moramo biti precizni.
I točno je da je UNDP napravio analizu ali ne tri modela već pet modela. I ta je analiza pokazala da su jednaki broj bodova dobili znači sustav poboljšanja postojećeg modela. Znači ne zadržavanje postojećeg modela nego poboljšanja postojećeg modela. I druga je dobila nacionalna parkovna agencija.
Dakle, tu se nije donijela nekakva preporuka oko toga šta se treba odabrati, nego da su ta dva modela od razmatranih modela najprihvatljiviji. Ali s obzirom na činjenicu da je kukuriku koalicija, odnosno SDP kada je bio u oporbi zagovarao cijelo vrijeme nacionalnu parkovnu agenciju kao model koji će provesti u smislu reforme sustava upravljanja zaštićenim područjima a da je kukuriku koalicija temeljem svog programa dobila izbore onda je logično pretpostaviti da će donijeti političku odluku o odabiru nacionalne parkovne agencije kao prihvatljivog modela.
Osim toga, najveći problem u sustavu zaštite prirode je nepostojanje financijskog instrumenta kojim bi se financirala nacionalna strategija i akcijski plan zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti što vi vrlo dobro znate jer ste bili na kraju krajeva na čelu ministarstva kulture koja je u prošlom mandatu skrbila o zaštiti prirode. I bez financijskog instrumenta mi nećemo biti u stanju udovoljiti jako velikim obvezama koje imamo prema Europskoj uniji u ovom dijelu. A ja mislim da je jako važan interes cijele države da ne plaća penale zbog toga što nije država ispunila određene ciljeve i obveze.
Tako da mislim da postoji jako veliki broj argumenata za nacionalnu parkovnu agenciju.

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepa.
Odgovor na repliku, poštovani zastupnik Jasen Mesić.
Izvolite.

Mesić, Jasen (HDZ)

Poštovana kolegice Holy ja se s vama slažem da u planu kukuriku koalicije 21 piše svašta i da veliki dio toga nije ostvaren. Taj dio se apsolutno slažemo.
Što se tiče radne grupe ona je razmatrala više modela od pet modela, posebno se bavila sa tri modela. Unaprjeđenje postojećeg sustava, sustav parkova kao klastera i pitanje agencije. Točno je da je isti broj bodova je dobila agencija i ja sam to rekao, čini i se da je točan broj bodova bio 73, od svake, prema tome, ja dobro znam o čemu govorim.
Međutim, preporuka je bila da bi sada uvođenje agencije iziskivalo velika financijska sredstva, ulaganje velike energije i da se to u ovom trenutku ne preporuča nego da se preporuka unaprjeđenje postojećeg sustava da bi se umanjile manjkavosti toga što proizlazi i provedene svota analize koja je posebno ukazala na četiri, na četiri elementa.
A što se tiče nas dok je to bilo u Ministarstvu kulture. Jačanje sustava, zapošljavanje ljudi u parkovima, uvođenje inspekcije, niz međunarodnih projekata, telemetrijski sustavi za sprječavanje požara u zaštićenim parkovima prirode i nacionalnim parkovima. I za sve to smo financirali iz stranih sredstava jer smo od Svjetske banke dobili uz pomoć ondašnjeg ministra financija pomoć od 20 milijuna dolara kako bi to sve isfinancirali a da to ne ide na teret hrvatskog proračuna i hrvatskih građana.
Prema tome itekako smo se trudili to provesti. I posebno tu apeliram na aktualnog ministra da postoji i sad mogućnost dobivanja sredstava što se ne čini nego se čeka. A upravo je to u tome pravu treba ići. A to što sve piše u planu kukuriku koalicije tu smo stvarno mogli pročitati svašta. Međutim ništa od toga nismo vidjeli. E da je to jedini problem tog koalicijskog plana onda bi puno manje debatirali i u ovom Saboru.
Hvala.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama.
Na redu je poštovani zastupnik Ivan Šuker i njegova replika.

Šuker, Ivan (HDZ)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Kolega Mesić, zar se vama ne čini da naoko nebitne stvari žele zauzet prvu poziciju da bi se neke stvari koje su itekako bitne o tome što će se događat u budućnosti i što će se rješavat u sljedećih 40, 50 godina odmaknu od svjetla pozornice tj. od očiju javnosti i da o tome svemu skupa kao što je već običaj pa na kraju pogledajte naš Poslovnik novi, odluke donosi Vlada, a ne ovaj Visoki dom.
Pa ako pogledamo samo što se u proteklih 10-tak godina napravilo u parkovima prirode i nacionalnim parkovima, kako su tada izgledale, kako danas izgledaju, onda možemo govoriti da li je postojeći sustav bio dobar ili ga možemo unaprijedit pa čak i ta nekakva agencija, ali na temelju nekakvih podataka.
Međutim, ovdje se isključivo govori o tome ali o tome ono što ste vi dobro rekli u ime kluba, da jedan od osnovnih razloga za donošenje ovog zakona je ustvari produženje koncesije pojedinim koncesionarima ali ne svima, jer imamo i neke druge primjere gdje se novi zakoni ne donose dok se neki potencijalni koncesionari ne pripreme pa se onda donose nekakva paušalna rješenja za godinu dana.
I prevladavajući javni interes u kojem će donosit odluka Vlade Republike Hrvatske, dakle uz sve ovo skupa što se radi jednostavno dodatna marginalizacija Hrvatskog sabora, a ako se marginalizira Hrvatski sabor onda se marginaliziraju i hrvatski građani jer mi smo njihovi predstavnici.
Prema tome, očigledno se bacila jedna buba u uho narodu da se zabavlja s tim, a želi se postić nešto sasvim drugo i to je u principu stvarni plan 21 Kukuriku koalicije.

Leko, Josip (SDP)

Odgovor na repliku, poštovani zastupnik Jasen Mesić.
Izvolite.

Mesić, Jasen (HDZ)

Točno je kolega Šuker ovo što kažete, odredbe o prevladavajućem javnom interesu će se donositi negdje u hodnicima i kuloarima Vlade Republike Hrvatske. Pa vidite da i ovaj prijedlog zakona o zaštiti prirode nije prošao adekvatnu javnu raspravu. Kad je ona tu bila provođena u svibnju prošle godine više desetaka primjedbi. Zamislite da se sada konzultirala stručna javnost šta bi to bilo i di bi to došli.
Umjesto da se skoncentriramo na ono što Ministarstvo zaštite prirode koje je odgovorno za zaštitu prirode mora biti prva briga, da imamo inventarizirano 30% bioraznolikosti u sklopu Nature 2000, da to moramo dignuti tu inventarizaciju da bi znali kako ćemo odrediti taj prevladavajući interes, da bi znali kako ćemo donijeti odredbu i o tome ne radimo … nego želimo produžiti rok dobivanja koncesija.
Pitam ja vas da li ćemo onda kad ne budemo baš zadovoljni s koncesionarom hoćemo li mu koji put progledati kroz prste, pogotovo ako nam je blizak, pogotovo ako mu je simpatičan plan 21 Kukuriku koalicije, hoćemo li onda biti toliko stabilni, toliko odlučni i toliko čvrsti da provedemo sve stručne pretpostavke kao što smo to i sad kad uopće ih ne uvažavamo u javnoj raspravi. Mislim da smo s razlogom tu zabrinuti i vi i ja, a vjerujem i sva stručna javnost vezano uz ovo.

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani zastupnik Stjepan Milinković i njegova replika.

Milinković, Stjepan (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Pa kolega Mesić lijepo je čuti da mi imamo dugogodišnju tradiciju u zaštiti prirode. Isto tako dobro je reći da imamo u širim europskim okvirima imamo relativno dobro očuvan okoliš koji smo dužni takav ostaviti generacijama koje dolaze iza nas i zato brine ova konstatacija da ovo nije Zakon o zaštiti prirode nego olakšavanje investitorima da bi napravili ovo ili ono.
Ja dolazim iz jednog kraja koji ima uistinu izuzetne vrijednosti krajolika, prirode i bili smo u situacijama kada smo se morali odupirati megalomanskim projektima i uspjeli smo nešto u tome. Ali isto tako i mi vidimo i dolazim iz kraja koji u energetskim potrebama naše domovine participira puno i vidimo dimnjake velike i uvijek se pitamo što i kako iako su te studije uvijek kad se rade one su uvijek 100% dobre, ali mi uvijek razmišljamo da li osjećamo onaj miris, miris onih sumpor-vodika, kako se ono kaže onih pokvarenih jaja ili bilo što drugo.
Svakako to brine i u tom dijelu ja vidim jednu posebnu opasnost za naša ruralna područja koja uistinu evo u mnogim sredinama imamo izuzetne vrijednosti prirodne. I sad ako se, dakle ako je upropaštena poljoprivreda, ako nam sad još taj okoliš na neki način unište, pa što ćemo ponuditi onima koji će doći rado u taj kraj. Što ćemo ponuditi, pa nema tu ni B od onog benefita koji kaže da bi mogla lokalna sredina nešto povući i uistinu u tom dijelu moramo izraziti veliku zabrinutost. Hvala lijepo.

Leko, Josip (SDP)

Odgovor na repliku, poštovani zastupnik Jasen Mesić.

Mesić, Jasen (HDZ)

Ma kolega Milinković vi ste apsolutno u pravu što ste mi digli pločicu za repliku jer ja nisam u dovoljnoj mjeri uspio prilikom svog izlaganja u ime kluba naglasiti povezanost prirode, prirodne baštine sa lokalnom zajednicom, a vi kao čovjek s terena koji ste stalno u toj sredini gdje na lokalnim izborima dobivate u prvom krugu apsolutno ste dobro s time upoznati i moram reći da je vaša replika na mjestu i da prihvaćam sve što ste mi rekli.

Leko, Josip (SDP)

Sljedeća replika i poštovani zastupnik Branko Vukšić.
Izvolite poštovani zastupniče.

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Uvaženi kolega Mesić, potpuno ste u pravu kad kažete da lokalna zajednica da se ne smije na bilo koji način isključivati iz procesa odlučivanja, iz procesa aktivne zaštite prirode i okoliša. Ne znam jeste vi govorili ili je gospodin Bačić govorio o tome.
Ne smiju se ni isključivati predstavnička tijela lokalne samouprave iz tih odlučivanja. Upravo zahvaljujući lokalnoj zajednici danas imamo jednu od najočuvanijih priroda u Europi. Uostalom, tko zna više o toj prirodi na vlastitom području od lokalne samouprave.
Sve mi se čini da ste u potpunosti u pravu kad ste rekli da se ovaj zakon donosi ne da bi bilo bolje prirodi već da bi se moglo omogućiti produljenje roka za koncesije. Rečeno je prije, ministar je rekao da se stvaraju povoljniji uvjeti za investicije. Bojim se da će se investicijskom klimom, pod navodnicima klimom narušiti klima koju stvara priroda. A upravo je priroda u Hrvatskoj najveće blago, zaštita prirode je najveće ulaganje, to je zapravo strateško najunosnije ulaganje. S tim kada je u pitanju agencija s vama se u potpunosti ne slažem i mislim da agencija ima smisla i da bi zaštita prirode puno bila efektnija kroz agenciju, a uostalom 90-tak agencija koje ne rade nikoga ne brine ali je jako zaboljela ova agencija koja se predlaže.
Posljednja stvar u pravu ste kad kažete sve u ruke Vladi i hajmo u kancelarski sustav.

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepa.
Odgovor na repliku poštovani zastupnik Jasen Mesić.

Mesić, Jasen (HDZ)

Ja ću se probat skoncentrirat na ono što se ne slažemo. Poštovani kolega, ja vam se tu držim preporuka struke, ono što se kaže ko pijan plota. I kad međunarodni tim stručnjaka tu da preporuku koju je dao za mene je tu raspravi da li ja mislim ili ne mislim kraj. Zato što se ovdje ne radi o nekakvom ideološko-političkom stavu. Ovdje se radi o interesu zaštite prirode i prirodne baštine.
Prema tome, mislim da tu završava svaka dilema agencija da, ne, sad, za 10 godina. Jer upravo ova unapređenja sustava vode do toga da se jednog dana eventualno stvore pretpostavke za agenciju. U tom smislu idu preporuke.
A ovo što se tiče koncesioniranja, pa zamislite koja je to velika ekonomska mudrost dat koncesiju na ugostiteljske objekte na Plitvičkim jezerima, koji je to duboko, koja je to velika mudrost, koji je to plan, koji su to da ne kažem dosezi razmišljanja o našoj budućnosti. Pa to može svatko. To može svatko. Uzmeš što je netko napravio, uzmeš u lokalnoj zajednici, odabereš koncesionara, pukneš ga na 50 godina, ubereš nešto svake godine, a za sve ostalo te baš briga.
Upravo je mudrost gospodariti prirodom i prirodnim zaštićenim područjima na adekvatan način, a ne to prepuštati iz ruku jer je to tako precizirano i u temeljnim dokumentima ove Republike Hrvatske.
Inače, smatra se u svijetu ako je dohodak 25 američkih dolara po hektaru, ako to uračunamo kao benefit da se time smatra da se postiže dobar benefit od prirode i prirodne baštine. U Hrvatskoj je taj benefit po hektaru gotovo 80 dolara.
Hvala lijepa. To sve govori.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama poštovani zastupniče.
Peta replika i poštovana zastupnica Tatjana Šimac Bonačić.
Izvolite.

Šimac Bonačić, Tatjana (SDP)

Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Pa kolega Mesiću, rekli ste u vašem uvodnom dijelu da nije potrebno donošenje ovog zakona u ovom trenutku, a ja mislim da je to davno trebalo donijeti i mislim da će se s menom složiti uzgajivači iz Malostonskog zaljeva.
Naime, da vam ponovim da je od '98. godine do 2005. godine u tom segmentu vlada nered, kaos na koncesije na uzgajanje bez reda, bez kontrole, bez nadzora. Tek je 2005. godine legaliziralo postojeće. Međutim, nakon toga nije bilo ništa.
Ovaj zakon u članku 114. izrijekom zapravo dozvoljava uzgoj i na taj način u ovo područje se uvodi reda. Međutim, ovdje moram naglasiti da intenzivnim uzgojem školjaka koje će se vjerojatno dogoditi da će se još više predatora zapravo doći na to područje i zato očekivam ono što je ministar rekao da će se pravilnicima zapravo urediti i ovo područje tako da će se dovesti ravnoteža u ovaj jedinstveni eko sustav.
A isto tako ću postaviti i vama pitanje kolega koji ste rekli da nije vrijeme. Zašto vaša Vlada uopće nije ništa napravila na tom području, da napravi reda u Malostonskom zaljevu?
Hvala lijepa.

Leko, Josip (SDP)

Odgovor na repliku, poštovani zastupnik Jasen Mesić.
Izvolite.

Mesić, Jasen (HDZ)

Ponovno ću vam ponoviti 20 milijuna dolara smo dobili od Svjetske banke za zaštitu prirode i unapređenje sustava, 20 milijuna dolara. Vi niste u stanju sad povući 5 to što je Vlada postavila. 2005. ondašnje ministarstvo je provelo studiju o zaštiti okoliša, provelo javni natječaj i uredilo područje Malostonskog zaljeva da bi se tamo mogla obaviti školjkarska aktivnost, ali o tome ću vam nešto reći u pojedinačnoj raspravi, a vjerujem i kolega Bačić. Prema tome, to jednostavno nije istina.
Zašto ovo nije vrijeme za donošenje ovog zakona? Zato što ćete ostaviti mogućnost da se donose političke odluke o prevladavajućem javnom interesu u Vladi Republike Hrvatske, a nemate provedenu inventarizaciju područja NATURA 2000, a upravo o tom području ćete donositi odluku. Kako ćete donositi odluku? Na temelju kojih kriterija? Na temelju mjesečevih mijena?
Trebate provest upravo to da bi mogli takve odluke donositi i onda ih eventualno možete donest sukladno nekim kriterijima, a ne na ovakav način. Zato se donosi zakon, a opet ćemo ga morati mijenjati ulaskom u EU, o tome govorim.
Zato nije bilo vremena ni za adekvatnu javnu raspravu.

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepa.
A sada ima riječ predstavnik predlagateljice Vlade Republike Hrvatske u ime predlagateljice.
Izvolite ministre Mihail Zmajlović.

Zmajlović, Mihael (SDP)

Hvala lijepo uvaženi predsjedniče, kolege zastupnici.
Na žalost, kažem na žalost zaštita prirode dok je bila unutar Ministarstva kulture bila je zadnja rupa na svirali. To dokazuju i sljedeće činjenice. Na žalost, ovdje se pokušava manipulirati s činjenicama i podacima.
Gospodine Mesić Svjetska banka nam nije dala 20 milijuna dolara nego ste digli kredit od 20 milijuna dolara koji će buduće generacije vraćati, a u svom mandatu niste realizirali nitijedan projekt iz tog kredita. Nitijedan! Sve što se realiziralo realizirano je u zadnjih godinu i pol dana, osim u vašem mandatu pokoji vatrogasni dom u nekoj općini je obnovljen pod krinkom upravljanja i održavanja bioraznolikosti. To su rezultati.
Kada govorite o GEF-u, Global Environmental Fund, kada govorite o tome tri godine je na raspolaganju. Niste bili u stanju ugovoriti darovnicu GEF-a od 5 milijuna dolara o kojima govorite. To je ugovoreno u našem mandatu prije godinu dana i iz te darovnice GEF-a se financira i studija o kojoj vi danas govorite, analiza toga kako ćemo upravljati zaštićenim područjima kao podloga za povlačenje te darovnice. Ministarstvo radi, na tome se intenzivno radi i to je u realizaciji.
Govoriti da zakona nije trebalo zapravo znači nepoznavanje sustava upravljanja zaštićenim dijelovima prirode, odnosno sustava prirode. Zašto? Zato što je ovaj postojeći zakon u pojedinim dijelovima bio apsolutno neprovediv.
Kada govorimo o investitorima i investicijskoj klimi pa zar nije naša zadaća i Vlade, ali i svih, Hrvatskog sabora, da osigura i da donosi takve propise koji su provedivi, koji će omogućiti ostvarenje ciljeva koji su zagarantirani Ustavom a to je očuvanje prirodnih resursa hrvatske prirode s jedne strane, ali i omogućavanje gospodarskog razvoja i gospodarskog rasta. To su dva cilja koja mogu ići ruku pod ruku. I ovim zakonom, koji je bio nužan, ovim zakonom se to omogućava.
Netočno je da je tek 30% izrađene inventarizacije vrsta i staništa na području NATURE, to je netočno. 100% sve vrste, sva staništa su inventarizirana. Tako da vas molim da ne dezinformirate javnost. A što se radilo u zadnjih 15 godina po pitanju bioraznolikosti ekološke mreže to vi jako dobro znate.
I konačno kada govorimo o prirodi se dijete vratilo majci i organizirano je unutar Ministarstva zaštite okoliša i prirode gdje ministarstvo koje ima visoko postavljene prioritete na očuvanju prirode i zaštiti okoliša.
Govorili ste isto tako o visokoj mudrosti koncesioniranja itd. Ja vjerujem da će zastupnik Šuker moći puno govoriti o koncesijama koje su davane iz područja gospodarenja otpadom. Puno više o tome zna vjerujem nego u području prirode. Ali kad govorimo o tome postojeći zakon koji ste vi usvojili, prethodna Vlada je omogućila da se daju koncesije u zaštićenim dijelovima prirode. Dakle, to nije nikakva novina. Radi se o tome da se produljuje maksimalan rok, a za konkretnu investiciju se radi temeljem Zakona o koncesiji posebna procjena, elaborat, koji je to optimalan rok za državu koja daje određene resurse u samu koncesiju.
Isto tako smatramo da pojedine djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost javnim ustanovama, a to je hotelijerstvo, ugostiteljska djelatnost, da će efikasnije raditi netko tko je u tome specijaliziran. To, slažem se nije to neka mudrost, slažem se to je nešto što se uči u srednjoj ekonomskoj školi, ali nažalost to nije bilo provođeno dosada. 10 godina nije proveden nijedan upravni nadzor nad 19 javnih ustanova u kojima se vrtjelo 400 milijuna kuna, u kojima je zaposleno 1600 ljudi. 10 godina nije proveden nijedan upravni nadzor. Znate što smo ustanovili protekle godine kad su se provodili upravni nadzori? To da je bilo takve ekonomske mudrosti da se sa tim novcem pored ostalih pikanterija su se financirali sportski klubovi, kupovala skupa vozila itd. O toj ekonomskoj mudrosti mi ovdje govorimo i ja sam siguran da će ovaj zakon, a i sve aktivnosti ministarstva, u budućnosti će ići ka unaprjeđenju tog sustava jer to je nešto što predstavlja nacionalno bogatstvo i što moramo čuvati i zaštititi.
Hvala lijepa.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama poštovani ministre.
Na vaše izlaganje prijavljeno je 6 replika.
Idemo po redu.
Prva replika i poštovani zastupnik Jasen Mesić.
Izvolite.

Mesić, Jasen (HDZ)

Poštovani gospdine ministre bez obzira na dužno uvažavanje osim vatrogasnih domova koje ste spomenuli sve ste krivo rekli. Pokažite tu inventarizaciju od 100%, to bi bilo dobro da javnost vidi i dajte zakon na javnu raspravu ako je točno sve ovo što govorite. Provedite javnu raspravu, pokažite to nama i stručnoj javnosti, pokažite.
I nije točno da ništa nije učinjeno u onome što ste vi govorili da nije ništa učinjeno u mandatu zadnje godine protekle Vlade. Nabrojao sam vam tu taksativno. I ne morate govoriti da je to sve učinjeno u zadnjih godinu i pol dana kad dobro znam kad smo počeli postavljati recimo telemetrijske sustave za zaštitu od požara. Dobro znam koje smo projekte financirali u Parku prirode Žumberak koji vam je dobro poznat. I nemojte onda govoriti da smo financirali vatrogasne domove jer dobro mi znamo, i vi i ja, da to jednostavno nije istina.
Dobro znamo da je bilo uspostave novih parkova prirode u tom području. Dobro znamo da se išlo u standardizaciju postupaka.
A što se tiče upravnog nadzora i upravnih vijeća to mi je omiljena tema. Dakle, kad je došlo do promjene vlasti i nakon toga nema šanse da se u upravnim vijećima našao ijedan adekvatan stručnjak. Stavljani su lokalni vijećnici vaše stranke i to masovno jer zbog toga što se mislilo da će se brzo ići na osnivanje agencije.
Prema tome, nemojte govoriti o nekim stvarima koje vam apsolutno, apsolutno ne idu u prilog.
To da se nije učinilo ništa pa ne bi onda danas vi imali s čime raspolagati da se to nije činilo proteklih 15 godina jer bi sve bilo uništeno.
A ako krenemo ovim putem koji preporučate u zakonu to će nam se i desiti samo što će onda biti prekasno da se to ispravi.

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepa.
Sljedeća replika i poštovani zastupnik Ivan Šuker.

Šuker, Ivan (HDZ)

Pa gledajte standard kukuriku ministara kada nemate argumenata onda lupate. I ako netko gospodine ministre širi dezinformacije onda ih vi širite.
Dakle kada govorite o kreditu Svjetske banke onda bi trebali bar imati minimum znanja da su to daleko najpovoljniji krediti koji se mogu dobiti na financijskom tržištu. Samo malo. Nitko nije rekao da to nije kredit, prema tome.
Čemu zborno pjevanje, pa dovoljno ministar je tu okrenuo neku priču pa ćemo čuti tu priču do kraja.

Leko, Josip (SDP)

Gospodine zastupniče nastavite s replikom.

Šuker, Ivan (HDZ)

S obzirom da mi niste omogućili kao predsjedavajući … /Upadica: Jesam, jesam. Samo izvolite./ … sada sam morao slušati zborno pjevanje.
Dakle opće je poznata stvar da projekte koje financira Svjetska banka da su to daleko najpovoljniji krediti koji se u tom trenutku mogu dobiti na tržištu. Prema tome zašto netko nije iskoristio ili je ili nije iskoristio taj krediti, ovisi o onome za koga je taj program rađen. Prema tome to je jedna stvar, a kredit je druga stvar.
Međutim vrlo su interesantne ove priče o koncesijama. Vjerojatno će se u Hrvatskoj pisati knjige o tim koncesijama i o nekim poštenjima što se tiče koncesija naročito nekih gradova.

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepo.
Nova replika i poštovani zastupnik Josip Borić.
Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
Pa uvaženi ministara je opet kažem spominjao koncesije, a meni ne ide u glavu to što on uporno tvrdi da evo do sada se nitko nije sjetio koncesionirati ugostiteljsku djelatnost u nacionalnom parku, a bilo je mogućnosti. Pa valjda je bilo i razloga zašto se nije sjetio.
Možete li nam ministre reći tko će nadomiriti ta sredstva koja su se zarađivala kroz ugostiteljsku djelatnost i bila su sastavni dio poslovanja nacionalnih parkova. Jesu li oni profitne ili neprofitne ustanove? S čime će se baviti u daljnjem vremenu nacionalni parkovi i svi zaposleni tamo kada dođu privatni investitori i izgrade na postojećim temeljima ono što im vi dozvoljavate? Očito da nešto pripremate već unaprijed kada kažete da 30% mogu napraviti veće površine na svim postojećim temeljima od dosadašnjih, znači da postoje zainteresirani već.
Da li pretvaramo nacionalne parkove u stacionarni turizam ili zaboravljamo da postoji tamo i nekakav izletnički da ljudi dolaze na jednodnevne izlete i da im nije potreban smještaj? Dajemo jamstva kroz određenu agenciju i to prvoklasna državna jamstva da privatne osobe mogu otvarati firme i zapošljavati pa zašto ne damo jedno takvo jamstvo nacionalnom parku pa neka oni naprave hotele od 5 zvjezdica ako ih nemamo nego moramo dati strancima da oni zarađuju.
Što će se desiti ako vi to iskoncensionirate? Gdje će se odmarati zastupnici SDP-a ili političari iz SDP-a ako odu Brijuni u koncesiju? Gdje će se odmarati? Nema više onda po 7 kuna. Ali to je pitanje gdje mi idemo? Ako smo došli u situaciju da razmišljamo o prodaji tj. koncesioniranju najvažnije djelatnosti u nacionalnim parkovima da to dajemo nekakvim stranim investitorima, a da recimo u Nacionalnom parku Kornati branimo ljudima koji su tamo napravili nekakvu kućicu da je imaju i hoćemo je srušiti postavlja se pitanje za koga mi to radimo?

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepo.
Sljedeća replika poštovani zastupnik Stjepan MIlinković.

Milinković, Stjepan (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Gospodine ministre i ja sam primijetio ovu tvrdnju pokoji vatrogasni dom i to na neki način koji mi se nije dopao jer nismo da se izjašnjavamo o svom umjetničkom doživljavanju nečijeg izjašnjavanja, ali hvala Bogu kliko god ih je da su obnovljeni i da su izgrađeni. I to je jedan dobar odnos prema vatrogastvu koji je dio našeg življenja poglavito u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u onim dijelovima iz kojeg ja dolazim.
Doprinos vatrogastva je nemjerljiv i značaj i odnos prije kratkog vremena smo u okviru Strategije o vatrogastvu govorili da je zabrinjavajuće i neprimjereno zanemarivati dobrovoljno vatrogastvo. Dobrovoljno vatrogastvo u mojoj sredini prošle godine na 15 intervencija izišlo gaseći požare u ovim prekrasnim dijelovima prirode i ja sam im na tome zahvalan. I sada ako se postavlja ovo da vatrogastvo nije važno pa kakav će tek onda biti odnos prema toj prirodi ako se i vatrogastvo koje čuva tu prirodu ako se na ovakav način odnosi prema tome.
Hvala lijepo.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama.
Sljedeća replika i poštovana zastupnica Mrela Holy.

Holy, Mirela (SDP)

Uvaženi ministre, pa ja mislim da sada treba potpuno jasno reći da HDZ potpuno zlonamjerno obmanjuje javnost i to zbog čega? Zbog toga što važećim Zakonom o zaštiti prirode je omogućeno koncesioniranje djelatnosti u parkovima prirode i to je zakon koji je donijela vaša većina.
Ono što vi cijelo vrijeme pokušavate reći da će nacionalni parkovi ili parkovi prirode ići u koncesiju je notorna laž i vi to vrlo dobro znate.
Dakle radi se o tome da se u onim prostorima u kojima se pokazalo potpuno deficitarnim način upravljanja ugostiteljskim objektima i hotelima, a tu želim spomenuti samo činjenicu da na Plitvičkim jezerima se hoteli griju na mazut, znači u jednom području pod zaštitom UNESCO-a se hoteli griju na mazut. Nemate sustav kanalizacije i to vas uopće ne brine, ali vas brine mogućnost raspisivanje koncesije i odabira vrlo definiranih uvjeta za upravljača sa tim hotelima da upravlja tim hotelima po kriterijima održivog razvoja, znači da radi termofasade, da koristi obnovljive izvore energije, da koristi janjetinu koju je dobio od lokalnih dobavljača dakle ličku janjetinu a ne janjetinu iz Australije što se danas događa. To se uopće ne brine. I da nacionalni parkovi i parkovi prirode doista postanu motori razvoja lokalnih zajednica.
Ovo što vi radite je obična demagogija i na najniže načine pokušavate motivirati javnost baukom od nekakve navodne koncesije nad nacionalnim parkovima, parkovima prirode, pa mislim zbilja nije uredu zato što ste vi donijeli zakon, vi koji omogućuje koncesije. I to ste radili u cijelom nizu parkova.

Leko, Josip (SDP)

Izvolite.
Povreda Poslovnika u čemu?

Šuker, Ivan (HDZ)

Pa gospodine predsjedavajući, vi ste trebali upozoriti zastupnicu, uvaženu zastupnicu Holy da replecira ministru a ne Klubu HDZ-a, jer nije govorio Klub HDZ.

Leko, Josip (SDP)

Poštovana zastupnica Mirela Holy nemojte više prozivati bivše molim vas.
To znaju svi šta je tko radio. Hvala lijepa.
Sljedeća replika i poštovani zastupnik Branko Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Onda ja mogu isto tako odgovoriti kolegici Holy kao što ona nije replicirala gospodinu ministru nego je replicirala Klubu Hrvatske Demokratske Zajednice.
Nije točno gospođo Holy, uvažena kolegice, da Klub Hrvatske Demokratske Zajednice obmanjuje javnost. Govoreći o Zakonu, kako ovaj Zakon uvodi mogućnost koncesioniranja.
Naime, nije točno da je Vlada Hrvatske Demokratske Zajednice u prošlim sazivima koncesionirala prostore u zaštićenim obalnim, zaštićenim područjima prirode. Pa npr. recimo, evo dati ću dva primjera, prvi primjer je ACI Marina Piškera na Kornatima, vi to jako dobro znate da Vlada nije čak ni vlastitoj tvrtci u vlasništvu države a to je ACI omogućila koncesioniranje i da obavlja djelatnost nautičkog turizma u Nacionalnom parku Kornati. To je jedna stvar i druga stvar. Nismo čak dozvolili ni lučkoj upravi, Županijskoj lučkoj upravi u Istri da omogući i bude koncesionar u luci na Brijunima kako bi se uspostavila redovna linija između Fažane i Brijuna.
Prema tome, ne stoji vaš stav, vaša izjava da mi s jedne strane prozivamo Ministarstvo odnosno Vladu da pokušava koncesionirati a da smo mi to već ranije napravili, dakle nismo i to nije točno.
Dakle, Klub Hrvatske Demokratske Zajednice nije ovdje obmanjivao javnost nego govori o tome da je sada Vlada započela sa koncesioniranjem u zaštićenim područjima prirode.
I još jednu stvar gospodine ministre, kada vi prozivate bivše Vlade vezano za zaštitu prirode kako to onda tumačite da ste, i jutros na odboru a i danas u svom uvodnom obrazloženju rekli da je okoliš u Republici Hrvatsko i priroda u Republici Hrvatskoj izvrsno zaštićena, da je čak na kudikamo višoj razini nego što je to u brojnim državama članicama Europske unije. Da mi nismo tako dobro štitili okoliš i prirodu ne biste vi danas mogli takvu izjavu dati niti na Odboru niti ovdje u ovom Saboru.

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepa.
Nastavljamo raspravom po klubovima zastupnika.
Na redu je Klub zastupnika socijal demokratske partije Hrvatske i poštovani zastupnik Damir Mateljan a drugi dio poštovana zastupnica Mirela Holy.

Mateljan, Damir (SDP)

Hvala uvaženi gospodine predsjedniče, uvaženi gospodine ministre sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici.
Odmah na početku da ne bi bilo zabune, a ponoviti ću to i na kraju Klub SDP-a podržati će Konačni prijedlog Zakona o zaštiti prirode.
Hrvatska se sa pravom ponosi svojom očuvanom prirodom jer priroda je uz ljude i prostor jedan od najosnovnijih resursa kojima ova država, ova zemlja raspolaže.
Svi znamo ili bismo barem trebali znati definiciju prirode a to je biološka i krajobrazna raznolikost. Naravno biološku raznolikost čine biljke, životinje i njihova staništa dok različiti geomorfološki oblici, vodotoci, speološki objekti čine krajobraznu raznolikost.
Stoga je opći cilj zaštite okoliša time i cilj ovoga Zakona očuvanje raznolikosti različitih Biotopa, biljnih i životinjskih vrsta, biološke ravnoteže između različitih populacija, jedinstvenost krajobraza. Ali ujedno ovaj zakon nužno uzima u obzir i potrebe ljudi koji koji koriste ta staništa.
Izradi novog Zakona o zaštiti prirode pristupilo se zbog uočenih nedostataka važećeg Zakona o zaštiti prirode u smislu njegove strukture, djelomične provedivosti te vidljive potrebe za unaprjeđenjem određenih dijelova sustava zaštite prirode Republici Hrvatskoj.
Ujedno …/Govornik se ne razumije./… strukture izričaja Zakona i usklađivanja sa Zakonom o općem upravnom postupku te novog Zakona o koncesijama ostvareno je i dodatno usklađivanje odredbe Direktive o zaštiti, o staništima, pardon i Direktive o pticama što ovaj, što je razlog zašto ovaj Zakon ima oznaku P.Z.E. pa je potrebno k tome i naglasiti da je Zakon o zaštiti prirode dobio pozitivno očitovanje komisije, Europske komisije u veljači 2013. godine koja je naglasila upravo kvalitetu iznimno dobru strukturu ovoga Zakona.
U određenim dijelovima kao što je definiranje, proglašavanje i očuvanje zaštićenih područja te upravljanje zaštićenim područjima ovaj Zakon uvodi niz poboljšanja kao što su jasno određivanje kategorije zaštićenih područja od državnog značaja u odnosu od onih lokalnog značaja.
Mogućnost da Vlada Republike Hrvatske uredbom osnuje javnu ustanovu sa dva ili više nacionalnih parkova ili parkova prirode, odnosno javnu ustanovu za upravljanje svim zaštićenim područjima od državnog značaja. Donošenje planova i upravljanja i godišnjih programa rada isključivo su glas iz Ministarstva odnosno tijela jedinice lokalne, regionalne, odnosno područne samouprave. Uvođenje dodatnih mehanizama kontrole poslovanja javnih ustanova koja upravljaju zaštićenim područjima, ukidanje prava prvokupa u zaštićenim područjima osim u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima radi olakšavanja prometa nekretninama. Dodatno uređenje sustava, dodjela koncesijskih odobrenja na zaštićenim područjima, te dodjela poslova neposrednog nadzora u zaštićenim područjima, čuvarima prirode.
Ovim zakonom ujedno uvode se i odredbe sukladno potrebi implementacije …/Govornik se ne razumije./… protokola o pristupu …/Govornik se ne razumije./… resursima jednakopravnoj raspodjeli dobiti koja proizlazi iz njihovih korištenja.
Uvođenje ovih odredbi proizlazi iz znanja da Republika Hrvatska ratificira ovaj protokol u sljedećih godinu dana u skladu sa dinamikom procesa ratifikacije ostalih država članica Europske unije.
Jedna od najvećih fama, zapravo jedna od najvećih neistina koje se pokušava servirati javnosti je kako Zakon o zaštiti prirode, ne samo ovaj Konačni prijedlog Zakona o zaštiti prirode nego kako zaštita prirode općenito zaustavlja, ometa razne projekte i investicije. Zaštita prirode ne može biti izlika za lošu pripremu i vođenje projekata bili oni infrastrukturni, bili oni strateški, kapitalni, ili bili oni redovni. Stoga je zahtjev dijela poslovnih javnosti da se u mnogome smanji postotak teritorija koji ulazi u ekološku mrežu neprihvatljiv i zapravo je odraz potpunog nepoznavanja materije.
Naime, pristupanje Hrvatske najvećoj svjetskoj ekološkoj mreži odnosno europskoj ekološkoj mreži Natura 2000 nije samo obaveza … Europske unije, to nije pristanak na visoke standarde na koje smo pristali kad smo se odlučili bit članica Europske unije, već je to prije svega obaveza prema nama samima odnosno prema našim budućim generacijama. Ponavljam dakle, izbjegavanje obaveza prema zaštiti prirode i okoliša ne mogu biti izlika za neprovođenje određenih projekata.
U Republici Hrvatskoj od 2007. godine provodimo ocjenu utjecaja na ekološku mrežu i to na 47% kopnenog teritorija i do sad niti jedan projekat nije ajmo to reći zaustavila priroda. A što nas očekuje kad postanemo članica Europske unije? Evo nekoliko primjera. Dakle u cijeloj Europskoj uniji, u svih 27 zemalja samo za 14 projekata u proteklih 15 godina utvrdila se potreba za utvrđivanjem prevladavajućeg javnog interesa.
Dosadašnje iskustva Državnog zavoda za zaštitu prirode od 2007. godine do danas pokazuju da 90% zahtjeva dosad je rezultiralo ocjenom kako nema značajnijih utjecaja na ekološku mrežu te se izdavalo rješenje o prihvatljivosti zahvata i taj je postupak dosad trajao nekih 90 dana.
Najnovijim istraživanjima koje je u međuvremenu koordinirao Državni zavod za zaštitu prirode danas su nam dostupni znatno precizniji podaci pa je postotak kopnenog dijela smanjen na 37%. Nadalje, sukladno direktivama Europske unije od sada će se ocjena prihvatljivosti provoditi samo na ciljeve očuvanja, a ne na cijelu ekološku mrežu.
Sukladno svemu navedenome stvorene su pretpostavke da se bez ikakve opasnosti na kvalitetu postupka rok za izdavanje rješenja o prihvatljivosti sa 90 dana smanji na 30 dana, a da zapravo cijeli postupak zakonski bude ograničen na 30 dana što je i uključeno u ovaj Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode.
Cilj Nature 2000 a time i cilj ovoga zakona je suživot čovjeka i prirode što je naravno uvršteno u prijedlog ovoga zakona jer zaštita prirode nije nikakva prijetnja investicijama, zaštita prirode nije prijetnja održivom razvoju, zaštita prirode nije prijetnja opstanku ruralnog područja jer život u zaštićenim područjima nije nikakav hendikep, to je zapravo prednost i to je zapravo privilegija.
U Europi danas samo turistička potrošnja na području Nature 2000 iznosi između 50 i 85 milijardi eura od čega se godišnje samo na rekreaciju na tim područjima potroši gotovo 10 milijardi eura godišnje.
I na kraju nužno je reći kako je Hrvatski sabor na svojoj 7. sjednici 22. ožujka prihvatio Prijedlog zakona o zaštiti prirode te uputio predlagatelju primjedbe, prijedloge i mišljenja radi pripreme konačnog prijedloga zakona. Ministarstvo je dio prijedloga prihvatilo i ugradilo u nacrt konačnog prijedloga zakona. Primjedbe koje nisu prihvaćene tj. razlozi zbog kojih te primjedbe nisu prihvaćene vrlo su detaljno objašnjenje u zakonu, pri kraju tog zakona kojeg imate na svojim klupama.
Dakle u klubu SDP-a mišljenja smo, da se vratim na početak, da ovaj Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode uvažava i ispunjava svoju osnovnu zadaću, a to je da štiti biološku i krajobraznu raznolikost Republike Hrvatske na način da uzima u obzir i potrebe ljudi koji koriste ta staništa i na taj način omogućava da zaštita prirode ne bude prepreka već oslonac razvoju zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj i zato će klub SDP-a podržati ovaj zakon.
Hvala.

Leko, Josip (SDP)

Hvala i vama.
O zaštiti okoliša, drugi dio, poštovana zastupnica Mirela Holy u ime kluba SDP-a Hrvatske.

Holy, Mirela (SDP)

Pa na samom početku izlaganja u ime kluba SDP-a želim reći da će klub SDP-a podržati ovaj Konačni prijedlog zakona o zaštiti okoliša i htjela bih izreći pohvalu kolegicama i kolegama iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode na dobro odrađenom poslu i jednom kvalitetnom zakonu, dakle krovnom zakonu u području zaštite okoliša na koji se nadovezuje cijeli niz drugih zakona koji pokrivaju komponente okoliša, poput Zakona o vodama, Zakona o šumama, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o otpadu, Zakona o svjetlosnom onečišćenju, Zakona o zaštiti od buke, Zakona o GMO-ima i drugih.
Ovo je jedan izuzetno važan zakon jer se njime utvrđuju svi instrumenti, mehanizmi i procedure vezane uz zaštitu okoliša i tu su naravno najvažniji postupci procjene utjecaja na okoliš, strateške procjene utjecaja na okoliš, ishođenja okolišnih dozvola, ključnih dokumenata, planova i strategija, postupanja inspekcije zaštite okoliša i postupaka u slučaju akcidenata, incidenata i drugo.
Najvažniji iskoraci u odnosu na važeći zakon u ovom zakonu je podizanje kvalitete postupka procjene utjecaja na okoliš što je već cijeli niz godina najslabija karika, odnosno točka u cjelokupnom sustavu zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, a na šta je ukazala i Europska komisija.
Dakle ovim zakonom postupak procjene utjecaja na okoliš će se ojačati određenim instrumentima, podizanja odgovornosti ovlaštenika za izradu studija utjecaja na okoliš na način da oni ukoliko dobro i kvalitetno ne odrađuju svoj posao mogu biti suočeni sa gubitkom licence i to na 5 godina nakon kojih imaju pravo i kao fizičke i kao pravne osobe ponovno podnijeti zahtjev za dobivanje dozvole za bavljenje ovim poslom.
Ja duboko vjerujem da će se na taj način podići kvaliteta postupaka procjene utjecaja na okoliš i da ćemo ovdje imati jedan pozitivan iskorak u tom dijelu, iako je u samom Nacrtu prijedloga zakona bilo definirano da će se izrada studija i dalje financirati od strane nositelja zahvata, a da će odabir ovlaštenika provoditi Ministarstvo zaštite okoliša zbog izuzetno velikog broja primjedbi izrečenih tijekom javne rasprave ne samo od strane gospodarstva i ovlaštenika nego i od strane civilnog sektora. Odustalo se od ove ideje i odlučili smo ojačati mehanizam procjene utjecaja na okoliš na ovaj način.
Druga vrlo važna stvar koju donosi ovaj zakon je detaljna razrada postupaka strateške procjene utjecaja na okoliš koja je do sada u važećem zakonu bila spomenuta svega u nekoliko članaka. Vrlo važna je korekcija i pomicanje rokova za ishođenje okolišne dozvole do probnog rada postrojenja, a ne do ishođenja lokacijske dozvole kako je do sada bio slučaj, a to je jako otežavalo život svim investitorima u Republici Hrvatskoj.
Dobro je da će se i podzakonskim propisima definirati sustavi tzv. check lista za pojedine česte postupke procjene utjecaja na okoliš, jer nam se na žalost sada događaju jako često situacije da izrađivači studija, odnosno ovlaštenici dostavljaju savjetodavnim povjerenstvima studije koje imaju i preko 1000 stranica.
Međutim, u tih 1000 stranica se može naći cijeli niz podataka i opservacija koje uopće nisu bitne za sami projekt a oni ključni parametri na koje neka studija treba odgovoriti se ne spominju. Dakle, sustavom check lista će se točno definirati na koja ključna pitanja treba odgovoriti neka studija i to će u velikoj mjeri olakšati posao ne samo ovlaštenicima, nego i ljudima koji sjede u savjetodavnim povjerenstvima jer će na jednom relativno kratkom formatu moći vidjeti kakvi su konkretni utjecaji na okoliš nekog projekta.
Odlična je odredba koja se odnosi na povlačenje crte na valjanih starih studija utjecaja na okoliš, odnosno onih studija koje su izrađene prije 2007. godine kada je Zakonom o zaštiti okoliša definirano da studija, odnosno rješenje o prihvatljivosti neke studije vrijedi dvije godine nakon čega se može produljiti rok. Sada se, a one znači studije koje su donesene prije 2007. godine su u stvari imali neograničeni rok trajanja.
Ovim zakonom to se mijenja i više se neće moći dogoditi situacije kao sa na primjer projektom hidroelektrane Ombla koja ima Studiju utjecaja na okoliš, odnosno rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš i s kraja 09-tih godina, a u međuvremenu se promijenilo jako puno toga.
U podzakonskim propisima treba razraditi i mogućnosti realizacije inovativnih novih tehnoloških rješenja koji često dolaze od strane naših stručnjaka inovatora, a koji nisu na listi NRT-ova odnosno najboljih raspoloživih tehnologija kako ne bismo zatvorili mogućnost Hrvatskoj da se pozicionira kao država koja ima nove ekološke, bolje i prihvatljivije tehnologije.
I na kraju nekoliko prijedloga iz kluba SDP-a za moguće poboljšanje zakona od strane Vlade Republike Hrvatske. Prvi dio prijedloga se odnosi na treći članak, na članak 3. stavak 3. koji kaže da se zahvatima u okoliš smije utjecati na kakvoću življenja, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet u okvirima održivog razvitka.
S obzirom da ovaj članak inače već definira nužnost pridržavanja smjernica održivog razvoja u realizaciji projekata mislimo da ovako jedan malo nespretni izričaj nije potreban. U članku 4. u stavku 1. u podstavku 48. se spominje postrojenje za spaljivanje otpada i tu želimo skrenuti pozornost na činjenicu da moderne tehnologije obrade otpada idu u smislu termičke obrade otpada, a ne više spaljivanja.
Naime, danas se razvijaju takve tehnologije poput plazme, uplinjavanja i slično, dakle obrade parom katalitičkoj depolimerizaciji u kojoj su prisutne određene temperature, hlađenje otpada, pa je možda adekvatnije takva postrojenja zvati postrojenja za termičku obradu otpada, a ne postrojenja za spaljivanje otpada.
Nadalje, u članku 34. koji govori o subjektima zaštite okoliša se spominje cijeli niz različitih institucija koji su dužni, dakle osigurati zaštitu okoliša i održivi razvitak, ali se nigdje ne spominje javna televizija i mediji što mislimo da bi trebalo ubaciti s obzirom na činjenicu da je na kraju krajeva i u Zakonu o HRT-u javna televizija dužna promicati zaštitu okoliša, održivi razvitak i raditi na osvješćavanju javnosti o nužnosti očuvanja okoliša. Pa evo ga savjet Vladi Republike Hrvatske i da se to nadopuni.
U članku 52. imamo, koji se odnosi na planove zaštite okoliša Republike Hrvatske se u stavku 6. govori da nadzor nad provedbom plana zaštite okoliša provodi ministarstvo. S obzirom na činjenicu da ministarstvo izrađuje plan zaštite okoliša, a da je u članku 58. definirano da izvješće o stanju okoliša donosi Sabor Republike Hrvatske, a da u sklopu izvješća o stanju okoliša mora biti i analiza provedbe mjera iz plana zaštite okoliša smatramo da bi tu trebalo stajati da nadzor nad provedbom plana provodi Hrvatski sabor temeljem izvješća o stanju okoliša.
I evo ga na samom kraju velike pohvale još jednom Ministarstvu zaštite okoliša na vrlo kvalitetnom prijedlogu zakona i u klubu SDP-a smo sigurni da će se s ovim zakonom podići kvaliteta procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš.

Leko, Josip (SDP)

Hvala lijepa.
Na vaše izlaganje imamo prijavljene replike.
Na redu je poštovani zastupnik Branko Bačić i njegova replika.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana kolegice Holy kažete da ovaj zakon unosi i omogućava izradu strateške procjene utjecaja na okoliš što je u odnosu na postojeći zakon korak naprijed i da postojeći zakon o tome na takav način ne obrazlaže. I ja se slažem s vama da je u ovom prijedlogu zakona bolje definirana obveza izrade strateške procjene utjecaja na okoliš. I to je dobro da je takav pristup.
No, u isto vrijeme kada ministarstvo radi prijedlog Zakona o zaštiti okoliša ministar zaštite okoliša i prirode od 25. ožujka ove godine dostavlja ministrici prostornog uređenja mišljenje na izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja pa kaže ako je razlog izmjena i dopuna strategije djelomično i žurno rješavanje određenih gospodarskih pitanja u RH u tom slučaju ovo ministarstvo nema primjedbi na predmetni prijedlog što u daljnjem tekstu kaže ne treba raditi strategiju.
Ja mislim dakle da mi ovaj zakon donosimo kako bi se deklaratorno izjasnili da podržavamo zaštitu prirode, kako bismo zadovoljili nevladine organizacije, zainteresiranu javnost, možda Europsku komisiju ali kad Vlada treba po tom zakonu ili na temelju tih svojih promišljanja o potrebi zaštite prirode i postupiti e onda se ponaša sasvim drugačije. Ili ćemo prirodu štititi donošenjem strategija i odgovarajućih dokumenata zaštite okoliša ili nećemo. Ne možemo nametati potrebu i za pojedine strategije ili nekog drugog dokumenta samo ako nam to odgovara, a ako nam odgovara onda nećemo.
Naime, ili ćemo štititi prirodu ili je nećemo štititi a ne od postupka do postupka postupati sukladno potrebi pojedinog trenutka ili pojedinog projekta.

Leko, Josip (SDP)

Odgovor na repliku, poštovana zastupnica Mirela Holy.
Izvolite.

Holy, Mirela (SDP)

Poštovani kolega Bačić ja se slažem sa vama i smatram da je za strateške dokumente poput Strategije prostornog razvitka bez obzira da li se donosi nova Strategija prostornog razvitka koju smo dužni donijeti do 2015. godine ili se radi o izmjenama i dopunama te strategije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš.
Međutim, skrećem vam pažnju na jednu vrlo važnu činjenicu, a to je da je u važećem zakonu definirano da se strateška procjena utjecaja na okoliš provodi za planove i programe. Ne piše da se provodi za strategije. Što je, ja mislim, jako veliki propust. Ali taj propust omogućava ustvari na neki način ovakva rješenja gdje se onda provodi postupak o ocjeni potrebe za provedbom strateške procjene utjecaja na okoliš. I što se tiče formalnih razloga procedura je zadovoljena.
Ja se slažem sa vama da strategije kao planovi svih planova trebaju biti na strateškoj procjeni utjecaja na okoliš i zato izrazito pozdravljam odredbe u ovom zakonu koje su ubacile da se strateška procjena utjecaja na okoliš provodi i na strategije i na planove i programe a znači ne samo na planove i programe kako je definirala vaša Vlada.

Leko, Josip (SDP)

Nova replika i poštovani zastupnik Branko Vukšić.
Izvolite.

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Uvažena kolegice Holy pa ovdje u Saboru u gotovo svim javnim raspravama o biti javnoga medija spominjemo HRT. Rekli ste da je HRT dužan promicati zaštitu prirode i okoliša. To je sasvim normalno, to svima je to jasno. Međutim, HRT je zabavljen samim sobom. HRT je zabavljen ukidanjem emisija, micanjem ljudi, kadroviranjem, on je zabavljen vlastitom nečistoćom i savjesti, a i zakonom koji mu to omogućuje pa pronalazi iz dana u dan sve više rupa u tom zakonu kako bi mogli raditi sve ono što HRT ne bi trebala raditi. Ne bave se čistoćom prirode i neće se baviti čistoćom prirode.
Međutim, to je krivica još jednog lošeg zakona koji smo donijeli upravo ovdje u Hrvatskome saboru i što Hrvatski sabor nikad nije kad je osjetio da stvarno loše idu stvari na HRT-u na vrijeme pozvao odgovorne na HRT-u već prepušta stihiji i tek kad se promijeni vlast tada se ponovno postavljaju ova pitanja i 4 godine se događa jedno te isto. Oni koji slušaju, oni mogu na HRT-u raditi što god žele.

Leko, Josip (SDP)

Odgovor na repliku, poštovana zastupnica Mirela Holy.

Holy, Mirela (SDP)

Pa kolega ja se slažem sa vama da situacija na nacionalnoj televiziji je daleko od dobre i kvalitetne, ali mislim da je jako velika uloga nas zastupnika i zastupnica u Saboru da pokušavamo kroz svoje javno-političko djelovanje pozitivno utjecati na to da se situacija HTV-a kao javnog servisa ipak podigne na neku višu kvalitetu.
I zbog toga smo i predložili da se u subjekte uvrste i javna televizija, odnosno mediji zbog toga što mediji imaju izuzetno veliku ulogu u osvještavanju javnosti o važnosti očuvanja okoliša i prirode. I ja se nadam da će Vlada razmotriti to.
Nažalost, prije izvjesnog vremena na HTV-u se javila ideja o ukidanju jedne kvalitetne emisije koja se bavi specifično problematikom zaštite okoliša i zaštite prirode. Radi se o Eko zoni. Na svu sreću od te se ideje odustalo i mi i danas imamo Eko zonu, ne možda u najprihvatljivijem terminu ali ipak imamo a ja se nadam da će Hrvatska televizija u budućnosti još veću pažnju posvetiti ovim pitanjima i ne samo u specifičnim emisijama nego i kroz izvještavanje u informativnim emisijama poput Dnevnika poput Vijesti i to ne samo kroz one akcidentne situacije nego i općenito pozitivno utjecati na svijest građana Hrvatske o važnosti očuvanja okoliša i prirode.

Leko, Josip (SDP)

Ja vas molim ovo je da organizirate okrugli stol, da li pravna osoba ili savjest ili da li može imati manu volje.
A sada poštovani zastupnik Branko Vukšić u ime kluba Hrvatskih laburista.
Izvolite poštovani zastupniče.

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Uvažani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
U prirodi nema ni nagrada ni kazni, postoje samo posljedice. Ovaj bi zakon kada je riječ o Hrvatskoj trebao osigurati da te posljedice budu čim manje, čim blaže i čim nezamjetnije.
No kada bi priroda imala toliko zakona koliko ih ima država njome vjerojatno ne bi ni Bog mogao vladati. Ne bi mogao niti bi mogao znati.
Priklanjam se onima koji smatraju da bi se ovom zakonu jednom od najznačajniji za opstanak ne samo nas suvremenika već i brojnih generacija iza nas trebalo provesti još jedna rasprava te uvažiti neke od logičnih po prirodu spasonosnih primjedbi i ideja.
Priključenjem u EU Hrvatska ostaje bez nacionalne ekološke mreže i postaje dio europske ekološke mreže pod nazivom NATURA 2000. Prema do sada važećem trenutnom Zakonu o zaštiti prirode procjenu utjecaja na prirodu treba raditi za područja čitave nacionalne ekološke mreže koju obuhvaća 47% kopnenog i 39% morskog teritorija RH.
Uskoro kada postanemo dijelom NATURA-e 2000 10% kopnenog i više od 20% morskog teritorija RH gubi štićeni status. Na svim tim do danas štićenim područjima mogući su zahvati bez propisanih postupaka, procjene utjecaja na prirodu.
Iako je čovjek sa svojim duhovnim sposobnostima otkrio veliki broj pronalazaka proučava nas veliki Leonardo da Vinci nikad neće otkriti pronalazak koji će nadmašiti prirodu po ljepoti, jednostavnosti, neposrednosti u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno, osim često nekontroliranog utjecaja ljudi, ljudske intervencije i tada se priroda pobuni.
Zašto je važno sačuvati nacionalnu ekološku mrežu? Iz jednostavnog, praktičnog prirodnog razloga. NATURA 2000 obuhvaća područja za očuvanje vrsta ugroženih na nivou EU i zaštićenih Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. Nacionalna ekološka mreža omogućava očuvanje i vrsta ugroženih na nivou Europe ali i vrsta te stanišnih tipova na nivou države. Treba se zalagati ako uistinu želimo zaštititi prirodu za viši stupanj zaštite i očuvanja, za viši stupanj od onoga koji predviđa NATURA 2000.
Javlja se još jedna opasnost po hrvatsko prirodno nasljeđe, naime ovim se zakonom izvorne do sada zaštićene hrvatske pasmine životinja poput primjerice posavskog konja, poput posavske guske, poput hrvatskog ovčara stavljaju pod ingerenciju Ministarstva poljoprivrede, čime naravno gube dodatni značaj i potrebnu zaštićenost.
Opasnost po prirodu, a onda opasnost po društvo ispolitizirano društvo jest u činjenici da Državni zavod za zaštitu prirode gubi neovisnost kakvu je imao do sada. zbog čega gubi? Zato što će ga nadzirati Zmajlovićevo Ministarstvo zaštite okoliša i sudeći po mnogim rješenjima ministarstvo zaštite političkih interesa stranke ili koalicije na vlasti. još nam samo nedostaje da članice vladajuće koalicije na svojim stranačkim seansama izglasavaju odstrele zaštićenih divljih vrsta te prenamjena zaštićenih parkova u građevinske zone.
Iako se s vremena na vrijeme u trenucima intenzivnijeg dodvoravanja građanima vlast dodvorava obećanjima o decentralizaciji i ovlasti i sredstava o tome da će lokalna samouprava odlučivati o sve većem broju životnih pitanja i ovaj zakon dokazuje da je riječ tek o predizbornim trikovima u koje valjda više nitko živ neće povjerovati.
Uloge jedinice lokalne samouprave o odlučivanju o zaštićenim područjima manje je nego što se predviđa trenutno važeći Zakon o zaštiti prirode.
Zahvaljujući kome su do dana današnjega, znači to je samo lokalnoj zajednici, lokalnoj samoupravi do dana današnjega ostali zaštićeni parkovi prirode i kada država nije o njima vodila naročitu brigu. Zahvaljujući jedinicama lokalne samouprave ta briga je bila konstantna i ta lokalna zajednica najbolje poznaje prirodna bogatstva svojega kraja, najviše ih i najintenzivnije štiti.
Uostalom tko uopće ima najveći interes za očuvanje prirodnih bogatstava? Upravo lokalna zajednica. Zato lokalnoj zajednici smanjivati ulogu ili je isključivati iz odlučivanja o zaštićenim prirodnim bogatstvima i područjima itekako je štetno, neprirodno. To je zapravo dugoročno najštetnije. Lokalnoj samoupravi koja je svojom ljubavlju i svojim marom sačuvala prirodu treba proširiti a ne smanjivati ovlasti.
Iako je u Nacrtu prijedloga Zakona o zaštiti prirode bilo predviđeno oživljavanje Nacionalne parkovne agencije, ni u prvom čitanju a ni u konačnom prijedlogu te parkovne agencije nema. Nema je usprkos tomu što se dijelu struke takvo novo tijelo iz kojeg bi se svrhovitije, efikasnije, jeftinije i osmišljenije upravljalo Nacionalnim parkovima ta ideja nije mrska.
Ministar Zmajlović tvrdi u javnim nastupima da nacionalne parkovne agencije nema u Zakonu jer se traže najbolji modeli upravljanja. A bez analize se neće, kaže ministar ti modeli pronaći. A kada će se pitam se ti efikasni modeli upravljanja naći. Postoji li rok, vrijeme, je li to ovo desetljeće, je li to za pet desetljeća, to nitko ne zna. Ministar se o tome ne izjašnjava. I nakon godinu i pol dana vladavine kukuriku koalicija traži kadrove i traži modele. Probleme će rješavati u nekom drugom mandatu. Vjerojatno pretpostavljam, zapravo siguran sam neka druga Vlada.
Umjesto ponuđenim rješenjem upravljanja hrvatskim nacionalnim prirodnim blagom zakonotvorci su bili zabavljeni birokratskim procedurama i postupcima tako da Zakon o zaštiti prirode pa i Zakon o zaštiti okoliša nalikuje podzakonskim aktima, pravilnicima, uredbama, i uredbama.
SDP je sjećamo se izborne kampanje za Parlament obećavao reformu zaštite okoliša, zaštite prirode. U 2011. godini kukuriku koalicija glasno je zagovarala upravo osnivanje nacionalne agencije. Zašto je ona uopće važna? I kome je ona uopće važna? Važna je zato što bi se konačno u Strategiji upravljanja najvrednijim blagom koje Hrvatska još ima u izobilju. No svi se dobro sjećamo i svi dobro znamo da su se mnoge hrvatske Vlade dokazale da su rekorderke u uništavanju upravo tog izobilja koje spominjemo.
Znači, moglo bi se o tom izobilju upravljati iz jedno centra, zato je agencija potrebna. Nije nebitno niti to da bi se sa oko 400 milijuna kuna racionalnije raspolagalo. Umjesto za kupovinu terenskih automobila vrijednih tek nešto manje od stotinjak tisuća eura moglo bi se ulagati u kapitalne projekte zaštite prirode. Možda bi se na taj način spriječio politički klijentalizam. Možda bi se na taj način spriječilo da 19 direktora ima 19 politika zaštite prirode. Možda bi se na taj način spriječilo da se ne mali novac troši na projekte koji nemaju baš nekih čvrstih, dodirnih točaka sa zaštitom okoliša i zaštitom prirode ali ima veze sa zaštitom stranačkih miljenika koje treba uhljebiti.
Protivnici uspostave nacionalne parkovne agencije uzdišu i odmahuju rukom i kažu zašto još jedna agencija. Još jedna od stotinu. Ali još jedna, za razliku od ovih 90 i nešto smislena. Još jedna potrebna, najpotrebnija. Ona koja ima što raditi i to desetljećima unaprijed. A recimo one nepotrebne agencije, one čiji činovnici nakon nekoliko godina postojanja govore kako ne mogu ništa raditi jer nisu ekipirani i jer ne znaju koji je zapravo njihov posao. One ne se ne ukidaju. O njima nitko ne spori.
Protiv takvih agencija se, "vidi vraga" kukuriku koalicija ne buni. Niti ih ponavljam ukida, niti joj traži smislenost, niti želi ekipirati te agencije kako bi radile, niti ih analizira. Kao što se ne analizira najefikasniji način upravljanja hrvatskim nacionalnim, nacionalnih parkova. Jer da se analizira već bismo vidjeli te analize. I sasvim sigurno da bismo na temelju tih analiza danas donosili ova Zakon. Međutim, u Hrvatskoj je u navadi, naročito u Hrvatskome saboru da se donose zakoni bez iti jedne potrebne analize.
Ovako bez analiza, bez želje da se išta pokrene s mrtve točke, osim da se još dodatno umrtvi itekako dinamična djelatnost zakon omogućuje Vladi da sama bez pitanja i mišljenja Sabora ne samo upravlja već i regulira modele te način upravljanja nacionalnim blagom, najvećim nacionalnim blagom, prirodom.
Iako tvrdi da sustav upravljanja nacionalnim parkovima nije nakaradan i ministar Zmajlović se slaže da ga treba unaprijediti. Treba unaprijediti kontrolu upravljanja nacionalnim parkovima pogotovo kada se zna da nad nacionalnim parkovima i parkovima prirode gotovo 12 godina nije proveden upravni nadzor. Novac se troši tvrdi ministar Zmajlović nezakonito.
Zar nezakonito trošenje državnog novca nije nakarada? To je zapravo jedna od najvećih nakarada. Nezakonito trošenje novca jest vrst krađe, pa ispada po hrvatskim regulama da krađe nisu nakaradne. Krađe su, zna se u Hrvatskoj uobičajene i još uvijek se isplate.
Osnivanje parkovne agencije bilo bi srljanje i to samo zato što se netko dosjetio lijepog naziva agencije kaže ministar Zmajlović.
No trebamo imati na umu da je korist od efikasne zaštite prirode, korist od efikasne zaštite okoliša neprocjenjiva kao što je šteta učinjena zbog nedovoljne zaštite prirode jednako neprocjenjiva, nenadoknadiva, ničim popravljiva.
U politici temeljnom štivu svakog onog tko se iole nastoji baviti politikom ili upravljanjem društvenim bogatstvom Aristotel kaže da priroda ne radi ništa uzalud. Političari rade mnogo toga uzalud, političari rade često i protiv prirode i protiv logike i protiv općeg dobra. Nema većeg općeg dobra od prirode i ljudi kojima priroda itekako treba. Zato sve politikantske razloge treba staviti u stranu te donijeti zakon konsenzusom jer nitko se nema pravo poigravati prirodom i okolišem te donositi zakone bez ikakvih analiza.
Konsenzusa za ovaj tako napisan zakon neće biti jer neće imati glasove Laburista. Iz navedenih te mnoštva nenavedenih glasova neće imat glas od Laburista. Zalažemo se za još jedno čitanje zakona i dodatnu javnu raspravu te naravno uvažavanje mišljenja struke.
Hvala.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: VII, sjednica: 8

131; 132

Leko, Josip (SDP)

Zmajlović, Mihael (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Borić, Josip (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Zmajlović, Mihael (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Bačić, Branko (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Mesić, Jasen (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Bačić, Branko (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Holy, Mirela (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Mesić, Jasen (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Šuker, Ivan (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Mesić, Jasen (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Milinković, Stjepan (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Mesić, Jasen (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Leko, Josip (SDP)

Mesić, Jasen (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Šimac Bonačić, Tatjana (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Mesić, Jasen (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Zmajlović, Mihael (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Mesić, Jasen (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Šuker, Ivan (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Šuker, Ivan (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Borić, Josip (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Milinković, Stjepan (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Holy, Mirela (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Šuker, Ivan (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Bačić, Branko (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Mateljan, Damir (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Holy, Mirela (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Bačić, Branko (HDZ)

Leko, Josip (SDP)

Holy, Mirela (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Leko, Josip (SDP)

Holy, Mirela (SDP)

Leko, Josip (SDP)

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Stazić, Nenad (SDP)

Hrg, Branko (HSS)

Stazić, Nenad (SDP)

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Stazić, Nenad (SDP)

Damjanac, Ada (SDP)

Stazić, Nenad (SDP)

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Stazić, Nenad (SDP)

Milinković, Stjepan (HDZ)

Stazić, Nenad (SDP)

Vukšić, Branko (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Stazić, Nenad (SDP)