Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: VII, sjednica: 5

PDF

36; 37

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 162
  • Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti
10.10.2012.
A sada ponovno poštovane zastupnice i poštovani zastupnici predlažem da dvije točke dnevnog reda objedinimo u raspravi u jedno.

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, hitni postupak, prvi i drugo čitanje, PZ br. 162,

- Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Naime, uredba i zakon su jedno. Sada uredbu pretačemo u zakon. Ako nema nitko protiv takvog prijedlog predlažem da onda počnemo raspravu? Nema.
Hvala lijepa. Konstatiram da ste odobrili da vodimo objedinjenu raspravu.
Predlagatelj zakona je Vlada RH.
Prijedlog akta primili ste u pretince. Sukladno članku 159. Poslovnika hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave u skladu sa člankom 164. Poslovnika.
Raspravu o prijedlogu zakona proveli su Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obranu. Izvješća ste primili na sjednici u Saboru. Izvješće o uredbi koju je Vlada RH donijela na temelju zakonske ovlasti, predlagatelj je također Vlada RH. materijale ste primili poštom.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za obranu. Izvješća ste primili na sjednici.
Da li predstavnik Vlade predlagatelja želi dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani ministar gospodin Mirando Mrsić.
Izvolite.
Kao što je poznato mirovinski sustav je sustav koji je prenapregnut, sustav koji zahtjeva puno financijskih sredstava i sustav u kojem ima nekih stvari koje očito nisu logične.
Jedna od tih stvari kojoj smo posvetili pažnju je pitanje beneficiranog radnog staža. Dakle beneficirani radni staž bi trebao biti zaštitna mjera za one poslove gdje unatoč poduzetim mjerama zaštite na radu nije moguće osigurati takvu zaštitu da radnik provede cijeli svoj radni vijek na tom radnom mjestu.
Također smo gledajući zakonodavstvo Europe i europskih zemalja tamo beneficiranog staža nema. To je ono što smo baštinili iz bivše države.
Jasno da beneficirani radni staž treba ostati, treba ostati za one djelatnosti za koje stvarno nije moguće da radnik cijeli život ostane raditi na tom radnom mjestu. Logično je da profesionalni vojnik koji je profesionalac, neki od njih su sada u Afganistanu ako nakon 40.-te godine života nema mogućnost napredovanja u hijerarhiji da je logično da ne može ostati u oružanim snagama i da ga se treba na neki način zbrinuti. Također logično je da ne možemo očekivati da policajac koji je na cesti svaki dana sa 60 godina života trči za lopovom koji je barem 40 godina mlađi od njega. Prema tome to su neke stvari o kojima institut beneficiranog radnog staža vodi brigu.
Također uvidom u Zakon o beneficiranom radnom stažu smo utvrdili da neka zanimanja ne postoje. Ne postoji više ložač parnih lokomotiva, ne postoje neka druga zanimanja gdje jednostavno tehnologija otišla je daleko naprijed.
Također smo analizom utvrdili da za pojedina radna mjesta gdje je utvrđeni beneficirani radni staž je tehnologija toliko napredovala da vjerojatno povećani staž nije potrebno da bude u tolikom omjeru.
I stoga smo krenuli korak po korak dakle ići će novi prijedlog zakona, mislim da ćemo negdje u prvoj polovici sljedeće godine predložiti novi prijedlog zakona o beneficiranom radnom stažu odnosno stažu s produženim trajanjem, ali neke stvari možemo napraviti i prije. I ispred vas je te neke stvari koje radimo prije.
Dakle, kada govorimo o Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba tada smo vidjeli da pojedina radna mjesta u tim službama očito ne zaslužuju da imaju beneficirani radni staž i nije za očekivati da netko tko sjedi u kancelariji cijeli svoj radni vijek ima beneficirani radni staž kao policajac koji je na ulici ili vojnik koji je pod punom ratnom opremom u Afganistanu.
Stoga smo uredbom Vlade u 8.mjesecu izmijenili članak 2. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja koji je govorio o tome da se za djelatne vojne osobe radni staž za svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15, 16 odnosno 18 mjeseci staža osiguranja. Pod otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja posla razumijevaju se osobito održavanje borbene spremnosti na visokoj razni, izvođenje borbene obuke i za sve oblike ratovanja, razvijanja sposobnosti, vještina u uporabi … vatrenog oružja itd., itd. to je bilo u zakonu. Smatrali smo da taj dio nema potrebe da bude u zakonu iz razloga što se to svakim danom sve više mijenja i predlažemo da se taj dio iz zakona izuzme i da taj dio uređuje Vlada RH što znači da beneficirani radni staž za djelatne vojne osobe ostaje, samo će se napraviti analiza i ta analiza je već napravljena u Ministarstvu obrane RH i napravljene su određene promjene da stvarno oni koji trebaju beneficirani radni staž taj beneficirani radni staž ostane. Npr. za svaki 12 mjeseci računa se kao 18 mjeseci staža za djelatne vojne osobe na dužnostima letača, padobranca, diverzanta, pirotehničara, ronitelja u podmornici u baro komori i u mirovnim operacijama. Dakle, što se tiče samog mirovnog staža povećano trajanje on ostaje, ali će taj beneficirani radni staž dobiti samo oni koji stvarno i rade na tim poslovima. Nažalost je očito bilo primjera da se beneficirani radni staž dijelio šakom i kapom i za ona radna mjesta za koja nema uporišta u samom zakonu.
Također budući da je u vezi navedenog Vlada RH na temelju članka 1. Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora u kolovozu ove godine donijela uredbu o izmjenama navedenog zakona predlaže se i prestanak važenja te uredbe.
Zakon je nešto što omogućava Vladi i ministarstvima da radni staž sa povećanim trajanjem stvarno dobiju oni koji to zaslužuju, a da oni koji nemaju takve uvjete rada, koji ugrožavaju njihove zdravlje ili onemogućavaju da cijeli radni vijek provedu na tom radnom mjestu da to nemaju.
Hvala lijepo.
Hvala i vama poštovani ministre.
Prelazimo na raspravu po klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru.
Prvi klub je klub SDP-a i poštovana zastupnica Gordana Sobol.
Izvolite poštovana zastupnice.
Zahvaljujem, gospodine predsjedniče.
Poštovani ministri.
Dakle pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja, djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kao i izvješće o uredbi koju je Vlada donijela na temelju zakonske ovlasti.
Naime, do sada važećim zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba propisano je da se djelatnoj vojnoj osobi zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15 ili 18, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja, s time naravno što je točno utvrđeno što se smatra otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja poslova.
Zakonom je također propisano da Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje dužnosti na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i način računanja toga staža. Vlada Republike Hrvatske je tu uredbu donijela još 13. ožujka 2003. godine kada je utvrdila dužnosti djelatnih vojnih osoba na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, kao i načinu računanja toga staža.
Tijekom dugogodišnje primjene te uredbe o utvrđivanju dužnosti dakle djelatnih vojnih osoba gdje se uvažava povećano trajanje i načinu računanja toga staža analizom i detaljnom raščlambom utvrđeno je da nisu sve dužnosti na koje su raspoređene djelatne osobe baš dužnosti s otežanim uvjetima rada, a koje bi zahtijevale staž osiguranja s povećanim trajanjem.
Ovim izmjenama zakona, odnosno ovom uredbom pa sada i izmjenom zakona s jedne strane da, govorimo o racionalizaciji troškova i govorimo o neposrednom financijskom učinku koji će biti vidljiv negdje. Što se tiče Ministarstva obrane na mjesečnoj razini to jeste ušteda od otprilike 6 milijuna kuna, no tim predloženim izmjenama omogućit će se i dulji radni vijek djelatnim vojnim osobama koje rade na dužnostima koje po svojoj prirodi ne zahtijevaju održavanje visoke razine borbene i psihofizičke spremnosti u svim uvjetima i u svakom trenutku.
Sada ovako do donošenja ove nove uredbe, odnosno izmjene ovoga zakona u mirovinu u prosjeku su odlazili sa 52 godine života. Stoga je ustvari Ministarstvo obrane pristupilo preispitivanju tih dužnosti te je dakle predložilo da se djelatnim vojnim osobama na određenim dužnostima i poslovima zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na dužnostima i poslovima djelatnih vojnih osoba računa kao 15, 16 odnosno 18 mjeseci staža osiguranja.
Što to konkretno znači? Do donošenja ove nove uredbe, odnosno izmjena sada i ovog zakona oko 16 000 djelatnih vojnih osoba bilo je obuhvaćeno beneficiranim radnim stažom, a sa ovom novom uredbom odnosno sada i promjenama zakona taj broj se smanjuje na otprilike 10 000. Od tih 10 000 otprilike 6 000 čine osobe u gardijskim brigadama, a ostatak je kao što je već i dijelom nabrojio ministar ronioci, padobranci, pripadnici vojne i specijalne policije, dio obavještajnog sustava.
Smatramo i mi u klubu SDP-a da je ovaj način utvrđivanja beneficiranog radnog staža bio potreban, ali mislimo također da treba možda tu napomenuti i podršku i stav Sindikata djelatnih vojnih osoba koje su u pripremama ove nove uredbe, odnosno izmjenama ovoga zakona dale podršku jer njihov stav ide ka tome da je beneficirani staž jedna kategorija koja jeste naslijeđena iz bivšeg sustava i da ga danas ne bi trebale imati sve djelatne vojne osobe.
Dakle nekada je on bio ustvari vrijedio za na neki način odlazak u prijevremenu mirovinu, bilo je tada i odnos mirovine i plaća drugačiji nego što je danas, no i prema stavu sindikata podržavaju se i oni relativno velik broj osoba koje i unutar Ministarstva obrane žele raditi duže i dali su već zahtjeve da im se omogući da duže rade i da bi se o tome trebalo razgovarati i da je stvarno vrijeme da se da podrška tome da ne mogu beneficirani radni staž imati oni koji eventualno recimo rade u kancelarijama ili oni koji recimo predaju na nekim učilištima i slično, da u tom dijelu treba napraviti razliku i u tom smislu kao klub SDP-a podržavamo ove izmjene zakona i izvješće o uredbi.

Hvala lijepa poštovana zastupnice.
Sljedeći je klub HDZ-a i poštovani zastupnik Tomislav Ivić. Izvolite.
Hvala lijepo poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine ministre, kolegice i kolege.
Klub HDZ-a će također podržati ovaj Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba s konačnim prijedlogom zakona.
Obrazloženje koje je dao ministar pa i iz ovog teksta je uistinu logično i mislim da ćemo se svi složiti u ovom Hrvatskom saboru da je potrebno za određena zanimanja da uistinu postoji beneficiran radni staž, ali isto tako i do sada je često puta bilo nelogičnosti u tome da su beneficirani radni staž imali i oni koji to ni po čemu nisu trebali imati i stoga smo za to da se kroz uredbu Vlade točno propišu radna mjesta za koja će se računati beneficirani radni staž. Činjenica da je netko djelatna vojna osoba sama po sebi ne mora i ne treba značiti da ima pravo na beneficirani radni staž, nego to pravo da netko ima ili da ne može imati pravo na beneficirani radni staž treba proizlaziti prije svega iz uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu. I to je zaista logično obrazloženje i mislim da je dobro ne samo zbog financijskih razloga jer ova vremena krize i recesije dovode nas u situaciju da preispitujemo mnoge odluke, pa i zakone koji su doneseni u nekim sasvim drugim vremenima nego i zbog toga da zaista ta lista koja će kroz uredbu Vlade biti izrađena i po kojoj će se računati beneficirani radni staž uistinu bude pravedna i da zaista bude takva kao što je to u prijedlogu ovog Zakona.
Međutim, moram izraziti bojazan da kroz izradu ove vladine Uredbe o zanimanjima, odnosno o radnim mjestima za koja je predviđen beneficirani radni staž ovisno o radnom mjestu 15, 16 ili 18 mjeseci ne bude rađena prema imenima i prezimenima. Dakle, da ona bude prije svega izrađena na temelju jedne temeljite rekao bih analize i da ubuduće radni staž, beneficirani radni staž nema netko tko na to ni po čemu ne bi trebao imati pravo. Siguran sam da svi zastupnici u ovom Visokom domu su apsolutno za to da hrvatski vojnici koji su u mirovnim misijama ili policajci bez sumnje trebaju imati beneficirani radni staž ili letači, podmorničari itd.
Ali netko tko je proveo cijeli život u kancelariji ili uredu, koji je bio da tako kažem u stožeru, ali cijeli radni vijek je proveo u kancelariji ili netko tko je cijeli radni vijek proveo na vojnom učilištu nema nikakvog razloga da ima beneficirani radni staž. Dapače, mislim da je to tim ljudima često puta bio i problem, jer su po sili zakona morali ići relativno mladi u mirovinu protiv svoje volje. I s te strane ovaj Zakon je također dobar jer neće siliti i tjerati one koji nemaju uvjete za beneficirani radni staž da moraju puno ranije nego što bi htjeli završiti svoju profesionalnu karijeru.
Dakle, klub Hrvatske demokratske zajednice iz svega rečenog podržati će Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba.
Hvala lijepo.

Hvala i vama poštovani zastupniče Tomislave Iviću.
Sljedeći klub je klub Hrvatskih laburista i poštovani zastupnik Mladen Novak.
Izvolite poštovani.

Gospodine predsjedniče, poštovani ministri, kolege zastupnici. Na početku je ministar obrazložio što je to beneficirani radni staž i što u stvari nosi taj beneficirani radni staž pa je između ostaloga spomenuo parne lokomotive kako toga više nema, pa ne postoji osnov za beneficirani radni staž u tom nekom djelokrugu poslova.
Kako radi ova Vlada uskoro ćemo imati i parne lokomotive. Ali nemojte zaboraviti da se uvjeti rada na željeznici kad smo već uzgred i kod toga nisu mijenjali gotovo uopće, pa kad bude se o tome odlučivalo ja se nadam da ćete to imati u vidu.
Isto tako, dali ste jednu zgodnu usporedbu da recimo policajac sigurno ne može trčati za 40 godina mlađim lopovom. Ali postoji na željeznici između ostalog radnih mjesta na kojima se tehnologija rada niti može promijeniti, niti će se promijeniti. To je recimo manevristi. I sigurno da jedan manevrista sa 65 godina nema šanse da uđe među vagone.
Dobro, dosta o mojoj prvoj ljubavi – željeznici. Hajmo sad malo o ovom drugom dijelu beneficiranog radnog staža koji se odnosi na djelatne vojne osobe. Prije mene je kolegica rekla da oni imaju svoj sindikat. Ne slažem se s tim. To je jedan drugi vid ljudi unutar MORH-a.
Mene interesiraju oni, djelatne vojne osobe s obzirom da nemaju, stvarno oni stvarno nemaju svoj sindikat, nemaju mogućnost političkog angažiranja, nemaju mogućnost da kroz neke druge udruge progovore o tom svom statusu, odnosno o ovom problemu. Da li je netko stvarno napravio analizu među tim ljudima koji su obuhvaćeni s tim koji će ići pod ovaj ključ da mogu ostati bez beneficiranog radnog staža.
S druge strane, kod ovog prijedloga nigdje nije u argumentima, u obrazloženju navedeno kolika će biti ušteda. Pročitao sam na jednom mjestu, to sam si čak izvadio da je ministar Kotromanović izjavio da do konca ove godine planira s te osnove uštediti 20 milijuna kuna. Mislim da bi to bilo zgodno znati. Znači podatak u medijima nije točan? Ali bilo bi korektno da ga imamo u materijalu koji dobivamo kada imamo ovakvu raspravu. Mislim da ni to nije beznačajno tim prije što smo recimo prije par dana imali raspravu o dječjim doplatcima, odnosno Zakon o izmjenama Zakona o dječjem doplatku di se samo ukidaju jedan dio rješenja se neće dostavljati strankama i tu je planirana ušteda od 2 milijuna kuna.
Mislim da je ovo daleko veći iznos i da je svrsishodnije da se ovakav iznos spomene tim prije što vama ide na ruku, ide vama u korist. Što se tiče onih koji apsolutno podržavam to da se napravi revizija onih radnih mjesta, odnosno zanimanja koja trebaju biti obuhvaćena sa beneficiranim radnim stažom, odnosno stažom sa uvećanim trajanjem. Ali postavljam pitanje a što se, da li se ovo do sada što je ovaj dio dok su ti neki konzumirali to pravo da li je u pitanju samo da se uredbom pobrojalo previše radnih mjesta, da je preširoko to napisano ili je netko zloupotrebljavao tu hajmo reći rastezljivost propisa.
Ako je tako da li ćete nešto poduzeti protiv toga da nam se ne bi desila situacija kao kod Porezne uprave kada nam je ovdje objašnjavano da netko je uključio šalter, prekidač i sad će poreznici, radnici Porezne uprave koji su dosada radili po jednim inputima sad će najedanput raditi nakon uključivanja prekidača će raditi pošteno, korektno i sve će biti u skladu sa zakonom. Mislim da bi bilo korektno i da se kaže da li je bilo propusta i s te strane i ako je bilo što će i tko poduzeti po tom pitanju.
Hvala lijepo.
Hvala i vama poštovani zastupniče.
Sljedeći klub je klub HNS-a i poštovani zastupnik Petar Baranović.
Izvolite poštovani zastupniče.
Hvala lijepa gospodine predsjedniče, poštovana gospodo ministri, kolegice i kolege.
Klub HNS-a će apsolutno podržati ove prijedloge. Rasprava o ovome će biti vrlo kratka jer je ovdje pitanje sadržaja ovoga potpuno jasan.
Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba s konačnim prijedlogom zakona stavljen je na naše klupe s jednim vrlo jasnim ciljem, a to je da se ispravi jedna anomalija i sramota, jedan nedostatak kriterija, apsolutni nedostatak kriterija u ovom zakonu. Zakonu koji je vrlo vjerojatno i vrlo izvjesno donesen i u prvim varijantama s dobrom namjerom, međutim prilagođen je kako je netko maloprije kazao imenima i prezimenima pa se tako potkrala mogućnost da beneficije koje apsolutno zaslužuju profesionalni vojnici i ljudi koje je ovo društvo izložilo otežanom obavljanju njihove zadaće, dakle beneficije koje profesionalni vojnici zaslužuju netko je koristio bez ikakvog osnova.
O čemu se radi? Potpuno je jasno da je potrebno ljudima koji obavljaju najteže zadatke pa i onim dečkima i curama o kojima smo jutros razgovarali u točkama vezanim za Afganistan osigurati pravovremeni odlazak u mirovinu uvažavajući činjenicu da su tijekom obnašanja svojih dužnosti izloženi povećanoj razini stresa često čak i ranjavanjima, ozljedama, da rade terenske poslove izložene niskim temperaturama, vibracijama, buci, da žive apsolutno u otežanim uvjetima koji ostavljaju trajne konzekvence po njihovo zdravlje.
I stoga je potrebno imati ovakav zakon koji na poseban način tretira ljude koji obavljaju te dužnosti, dužnosti profesionalnih policajaca i profesionalnih vojnika, odnosno djelatnih vojnih osoba.
Međutim, što se događalo dosad i pitanje je kako je moguće da se to događalo? Kad se iščita ovo onda se shvati da je zapravo svatko tko je bio zaposlen u sustavu Ministarstva obrane pa i oni službenici koji su obavljali potpuno uobičajene uredske poslove imali su pravo na beneficirani radni staž. Kakva je to poruka bila i kakva poruka jeste svim građanima RH, svim ljudima koji su zaposleni u profesijama koje su u civilnom sektoru izložene teškim uvjetima rada, a nemaju apsolutno nikakvu zaštitu i nikakve beneficije? To je pljuska svakom radniku na građevini, to je pljuska svakome pomorcu, to je pljuska svakome profesionalnom ribaru jer ni oni donedavno nisu imali radni staž, a mnoge od njih imam u mobitelu, ali ih nema više na životu jer su obavljajući svoju profesiju izgubili život na moru.
Obavljali su ljudi profesije i odlazili u mirovinu kao profesionalni ribari sa 65 godina u sramno niske mirovine, potpuno uništenog zdravlja i nisu imali pravo na profesionalni radni staž, na beneficirani radni staž, a određena imena i prezimena su to pravo beneficiranog radnog staža potpuno nezasluženo konzumirali i pritom su naravno nanesene i realne materijalne štete RH.
I to je istina. Istina je da se nitko u ovom Domu, a ni u resornom ministarstvu godinama nije pitao koliko je opravdano i koliko je moralno i profesionalno prihvatljivo funkcioniranje takvog modela. Činjenica da tek danas ispravljamo ovu anomaliju sramota je za sve prethodne garniture koji su propustili ovo pitanje riješiti.
I netko je pitao kolika je konačna financijska ušteda? U svakom slučaju nije zanemariva. Ne bih se bavio nikakvim pretpostavkama, ono što je puno važnije od financijske uštede to je korekcija sustava moralnih i profesionalnih normi i kriterija koja najviše izjeda ovo društvo i najveći je problem i prepreka ozdravljenju ove države jer bez normi i bez kriterija, bez elementalnog morala i profesionalnosti jako teško će bilo koji ministar polučiti uspjeh u svom resoru i jako teško ćemo svi kao generacija hrvatske politike koja ispred sebe ima vrlo velik i bitan zadatak, a to je zadatak opstanka, jako ćemo teško riješiti taj zadatak.
Činjenica da je ova anomalija postojala i da su stotine privilegiranih s imenima i prezimenima otišli u prijevremenu mirovinu rugajući se željezničarima, pomorcima, ribarima i ostalima to je sramota za Hrvatsku državu. To je prava tema ove današnje točke. Točka je sama po sebi vrlo jasna.
Iz tih razloga klub HNS-a s nadom da će biti i sljedećih sedmica sličnih korekcija zakona u pravcu pozitivnog moralnog, profesionalnog, prosperitetnog, istinitog će podržati i jednu i drugu točku, odnosno objedinjenu točku i prijedlog zakona i prateću uredbu. Naravno očekujući da uredba ispravno valorizira sve napore i teškoće s kojima se suočavaju, stvarno suočavaju profesionalni vojnici u Oružanim snagama RH, djelatne vojne osobe i s nadom da tom uredbom nećemo stvarati nove nepravde i da će ona biti vrlo precizno izbrušena i dovedena u pravo stanje.
Hvala lijepo.

Hvala.
Na redu je Klub zastupnika HDSSB-a i kolega Dražen Đurović.
Izvolite kolega.

Evo gospođo potpredsjednice Sabora, poštovani ministre i zastupnice i zastupnici izgleda da sam ja jedan od rijetkih koji ovdje ne vidi tolike anomalije koje je sada nužno ispravljati pa sam zapravo na neki način možda i prisiljen u početnom dijelu svog obraćanja osvrnut se na ovo što su dosada izrekli prethodnici.
Dakle, evo moj prethodnik je govorio o dosadašnjim anomalijama i sramoti da su službenici u Ministarstvu obrane imali beneficiran radni staž. Mislim da također zastupnica SDP-a Gordana Sobol koja je govorila, govorila je u sličnom kontekstu kako je i sindikat vojske podupro ove izmjene.
Pa mislim da postoji ovdje nerazumijevanje oko nekih elementarnih pojmova, pa da ne bi ti elementarni pojmovi ostali nerazjašnjeni valja spomenut da je ovdje riječ samo o djelatnim vojnim osobama. Dakle, djelatne vojne osobe su osobe koje nose odoru, koje imaju status djelatnih vojnih osoba. Ni u ovom zakonu, kao ni do sada o beneficiranom radnom stažu nije bilo spomena niti se beneficirani radni staž i do sada odnosio na vojne službenike i na vojne namještenike.
Dakle, one osobe koje su kao civili radili u MORH-u ili u Oružanim snagama. Do sada se sustav tog beneficiranog radnog staža odnosio isključivo na djelatne vojne osobe. Uredbom, odnosno zakonom koji sada stupa na snagu dio tih djelatnih vojnih osoba zadržava beneficiran radni staž u određenom dijelu, a dobar dio gubi beneficirani radni staž. Dakle, djelatne vojne osobe, ne civilne osobe, vojni službenici i namještenici koji rade u MORH-u.
Kad je riječ o djelatnim vojnim osobama, djelatne vojne osobe prvo imaju zabranu i ne mogu se sindikalno organizirati. Dakle, vojska nema svoj sindikat, vojnici, dočasnici, časnici nemaju svoj sindikat. Postoji sindikat vojnih službenika i namještenika koji rade u vojsci. Dakle, oni nemaju svoj sindikat.
Te osobe, djelatne vojne osobe rade u odori. Te osobe idu na pistu svako jutro, te osobe imaju obvezu bit u nekoj psihofizičkoj formi i ispunjavat norme tjelesne spreme, bez obzira na to koliko godina imaju, postoji pravilnik koji to detaljno razrađuje.
Te osobe moraju zadovoljavati također norme zdravstvenog stanja bez obzira na svoju dob, također postoji pravilnik koji to razrađuje. Te osobe, neovisno u kojim postrojbama radile također sudjeluju u operacijama u Afganistanu i svim drugim mirovnim operacijama.
Dakle, cijeli ovaj zakon i ovaj prijedlog nema veze sa vojinim službenicima i namještenicima, odnosno civilima koji rade u MORH-u. I sad se ovdje govori o ispravljanju nekih prethodnica, anomalija i sramota. Kojih anomalija i sramota?
Dakle, u Republici Hrvatskoj, to se je spominjalo i prije u medijima, postoji oko 84 zanimanja koje imaju beneficiran radni staž. Dio njih i danas već apsoletno više ne postoje, nekih industrijskih zanimanja. Navest ću nešto od tih zanimanja, kategorije koje imaju beneficiran radni staž: vozači tramvaja, vozači međugradskih autobusa, dimnjačari, skretničari, balerine, pomorci, staklopuhači, dimnjačari, pjevači, plesači folklora, ronioci, učitelji padobranstva, vatrogasci, carinici, policajci, vojne osobe. To je sad jedan dio od tih 84 kategorije koje imaju beneficirani radni staž.
Uredba Vlade i ova izmjena zakona odnosila se i odnosi se isključivo na jednu skupinu od svih tih koji imaju beneficirani radni staž, na djelatne vojne osobe. Odnosila se je na način, pitanje koje sam ja sebi postavio, koje sam postavio na matičnom odboru je bilo, a to je bio Odbor za obranu, zašto se ako se želi ići na promjenu tog sustava, i ako kažu da beneficiranog radnog staža nema u Europskoj uniji, zašto se nije išlo na jedno sustavno rješenje koje bi uključilo sve kategorije onih koji imaju beneficiran radni staž.
Već se izvukla jedna skupina kao neki pokusni kunić ili kao jedna žrtva, izvukla se vojska. Naravno, odgovor se nameće sam po sebi, upravo zato što ta jedina skupina nema svoj sindikat. Od svih ovih to je jedina skupina s kojom nema se što pregovarat, dovoljno je donijeti uredbu, dovoljno je donijeti zakon, nit se ima šta pregovarat niti šta dogovarat i treba većina ruku za podići i riješili smo problem.
Sjetimo se također da je predsjednik sindikata policije jasno rekao ministru Mrsiću ako se dobro sjećam, da ne dira beneficiran radni staž u policiji. Iako je ministar najavljivao da će se i o tome vodit računa, sad je izvučena vojska.
Dakle, niti branim niti napadam pitanje tog beneficirano radnog staža, ali mislim da nije pošteno i nije pravedno da se jedna skupina koja ni na koji način se zapravo ne može braniti, pa ne može se ni javit, ne može ni reć što misli jer ima i zabranu javnog istupanja, a to su pripadnici oružanih snaga, da ih se na ovaj način jednostavno riješi pitanje njihovog beneficiranog radnog staža.
I mislim da je to pitanje trebalo zapravo sustavno riješiti za sve one kategorije koje imaju danas u Republici Hrvatskoj beneficiran radni staž.
Također, se danas u više navrata i u to …/Govornik se ne razumije./… riječ o Afganistanu i sad kad je riječ ovdje, govorilo o nekakvim dečkima i curama. Nema tu ni dečkiju ni cura, postoje vojnici i vojnikinje, dočasnice i dočasnici, časnice i časnici Oružanih snaga Republike Hrvatske. Kakvi dečki, kakve cure?
Mislim, na neki način je to isto tako uvredljivo prema pripadnicima Oružanih snaga, kao kad bi o nama govorio o dečkima i curama koji u Hrvatskom saboru govore, iznose svoje mišljenje ili zastupaju svoje građane.
…/Upadica se ne čuje./… Pa, evo možda da.
Prema tome, ova izmjena, ja je ni na koji način ne bi, onda donosi financijsku uštedu, donosi MORH-u navodno više od 50 milijuna kuna na godišnjoj razini, i ima svoje određeno utemeljenje u činjenici da zaista dio pripadnika Oružanih snaga je silom prilika zbog ispunjenja nekih godina radnog staža, a u procesu smanjenja oružanih radnih snaga, se na neki način tjera iz tih Oružanih snaga.
Također je netko ovdje spomenuo one koji su cijeli radni vijek bili u stožeru ili koji su cijeli radni vijek proveli u Hrvatskom vojnom učilištu. Da, Oružane snage imaju svoje anomalije, dakle to što je netko bio, proveo 10 ili 15 godina u Hrvatskom vojnom učilištu u odori, na taj način napredovao. Ili 15 ili 20 godina bio u nekom stožeru, to je bila anomalija sustava Oružanih snaga. To nije normalan put razvoja karijere niti dočasnika, niti časnika u Oružanim snagama.
Dakle, to se u pravilu ne događa. Postoji jedna amplituda, jedan razvojni put koji može uključiti u nekim karijernim godinama i rad stožeru u nekim središtima na vojnom učilištu. Da, kada čovjek doktorira onda će pred kraj svoje karijere zadnjih 10 godina predavati na učilištu. Nažalost u godinama kada se Hrvatska država stvarala i kada su postojale društvene anomalije postojale su neke anomalije i unutar sustava oružanih snaga, ali to nije normalan prirodni put kako se stvari inače događaju u vojsci niti u oružanim snagama. Prema tome to su zapravo bile devijacije sustava, a ne trebaju biti razlozi zbog kojih bi mi na ovaj način ovako vrlo jednostavno rekli sada od vas 16 tisuća pripadnika vas 10 tisuća imate beneficirani radni staž, vas 6 tisuća nemate. Niti onih 10 tisuća liži u rovu 24 sata niti onih 6 tisuća sjedi u uredu 24 sata. To je potpuno netočno.
Prema tome predložio bih predlagatelju da još malo razmisli i da ovako olako bez rasprave u kojoj zapravo nemamo zainteresiranu stranu jel se ona nema pravo javiti još malo podrobnije razmislimo o cijeloj ovoj temi i o tome da se beneficirani radni staž kod djelatnih vojnih osoba riješi u kompletu rješavanja svih kategorija na koje se odnose beneficije.
Hvala.

Hvala.
Na vaše izlaganje imamo dvije replike. Prva je kolegica Gordana Sobol.
Izvolite.

Ma ja bih samo ukratko rekla vjerojatno sam i sam napravila lapsus Sindikat djelatnih vojnih osoba radi se o Sindikatu djelatnika u vojsci i državnim službama. Jasno je i meni da djelatne vojne osobe nemaju sindikat pa evo ovime ispravljam samu sebe.
Ali kolegi Đuroviću bih ipak rekla da govorili se do prije mjesec ili dva je bilo 16 tisuća osoba koje su ostvarivale na ovaj ili onaj način beneficirani radni staž, sada se ta brojka svodi na 10 tisuća zato što unutar tog sustava ste imali osobe koje su imale dakle dobile su status djelatne vojne osobe a u stvarnosti nisu radili na takvim poslovima. Ja osobno smatram, a čini mi se da i javnost podupire pa i ti sindikati o kojima sam sada govorila da se to uredi na taj način i da se ipak na neki način ispravi i određena nepravda. Jer upravo među onima koji stvarno zaslužuju poslovima koji obavljaju status koji zbog toga imaju da imaju beneficirani radni staž u odnosu na one koji su taj beneficirani radni staž ostvarivali a ne bi trebali.
Ja mislim da će se to sutra čak ja bih i ovako rekla kada se bude dalje vodili pregovori vezano oko MUP-a odnosno policijskih službenika itd. ja osobno recimo smatram da jedna tajnica u MUP-u ili ne znam djelatnik u kuhinji u nekoj kantini u MUP-u ne bi trebao beneficirani radni staž u odnosu na policajca koji je negdje na ulici ili u nekakvim patrolnim kolima i slično. Ja vjerujem da bi se tu trebali i vi složiti sa mnom.

Odgovor na repliku kolega Dražen Đurović.
Izvolite.

Hvala.
… /Govornik nije uključen./ … beneficirani radni staž praktički ne mora biti ni potreban dakle ukoliko se sustav umirovljenja riješi na drugi način, dakle ne mora se ono uopće vezati na nekakav beneficirane godine. to je jedno.
Međutim, kada je riječ ponavljamo djelatnim vojnim osobama te osobe zbog toga što nose odoru nemaju pravu sindikalnog organiziranja, nemaju pravo političkog organiziranja niti političkog nastupanja, ne mogu imati svoju firmu niti vlastiti obrt jer su ograničene u svojim građanskim pravima u odnosu na sve druge osobe, zbog toga što su vojne osobe. Dakle one ipak samom činjenicom što su to imaju cijeli niz ograničenja koji se ne odnose na bilo kojeg drugog građanina i to je dio koji je normalan. Dakle takav status imaju sve druge osobe u vojsci bilo gdje u svijetu.
No istakao sam još jedanput što se tiče ovih službenika, kuharica i slično u vojsci takvih slučajeva koliko ja znam uopće nema. Prema tome ovaj broj do sada te sve poslove su radili civili u vojsci, prema tome to nisu ni radile djelatne vojne osobe uopće bez obzira bile oni vojnici, dočasnici ili časnici.
Hvala.
Hvala.
Druga replika kolega Petar Baranović.
Izvolite.
Hvala poštovana potpredsjednice Sabora.
Uvaženi kolega Đuroviću meni se čini iz onog što ste kazali da ne poznate baš precizno sustav oružanih snaga i sastav Oružanih snaga RH jel da ga znate onda bi znali da takvih slučajeva ima. Neću ulaziti u detalje, a što se tiče vaše konstatacije da ne možemo djelatne vojne osobe nazivati dečkima i curama, ja sam tu možda dužan vama ispriku jer to je meni ostalo znate iz nekog vremena kada sam po dobivenoj zapovjedi od viših činova trebao izvršiti neki zadatak onda bi svojim ljudima rekao ajmo dečki. I to je ostalo. Eto moja isprika, ako smatrate da sam tim u Hrvatskom državnom saboru moje kolege časnike i dočasnike i hrvatske profesionalne vojnike uvrijedio onda u tom slučaju prihvaćam vašu kritiku.

Odgovor na repliku kolega Dražen Đurović.
Hvala.
Ma samo kratko. Ne … uvrijedili nego niste samo vi već je više govornika koristilo taj pojmovnik pa mi se nekako učinilo pomalo neprimjeren, a odnosio se zapravo na one pripadnike oružanih snaga koji zaista riskiraju svoje živote u dalekom Afganistanu kao pripadnici Oružanih snaga RH. nisam mislio ništa osobno.
Hvala.

Prelazimo na pojedinačnu raspravu. Kolega Željko Mirković.
Izvolite.

Hvala lijepa.
Gospođo potpredsjednice, gospodo ministri, kolegice i kolege.
Sukladno odredbi članka 159. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se da se ovaj zakon donese po hitnom postupku iz osobito opravdanih državnih razloga. Naime, dužnosti na koje su raspoređene djelatne vojne osobe nisu sve s otežanim uvjetima rada koje bi zahtijevale staž osiguranja sa povećanim trajanjem te se na taj način omogućuje racionalizacija troškova i neposredni financijski učinak za državni proračun RH.
Iz istih razloga predlaže se stupanje na snagu ovoga zakona danom objave u Narodnim novinama.
Odredbom članka 2. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba propisano je da se djelatnoj vojnoj osobi zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15, 16 odnosno 18 mjeseci staža osiguranja.
Pod otežanim uvjetima rada i prirodom obavljanja posla razumijevaju se osobito održavanje borbene spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i u svim uvjetima održavanje visoke psihofizičke spremnosti, izvođenje borbene obuke u svim uvjetima i za sve oblike ratovanja, razvijanje sposobnosti i vještina u uporabi suvremenog vatrenog i hladnog oružja i vještina rukovanja raznih eksplozivnim napravama, opadanje fizioloških funkcija organizma u mjeri koja omogućuje daljnje uspješno obavljanje vojne službe.
Stavkom 3. istoga članka zakona propisano je da Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje dužnosti na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i način računanja toga staža. Uredbom su utvrđene dužnosti djelatnih vojnih osoba na kojima se zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i načinu računanja toga staža.
Prema tome, svakih 12 mjeseci računa se kao 18 mjeseci staža osiguranja na dužnostima letača, padobranca, diverzanta, pirotehničara, ronitelja u podmornici, u bar komori i u mirovnim operacijama. Svakih 12 mjeseci računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja na dužnostima u gardijskoj postrojbi tehničara za streljivo i minsko eksplozivna sredstva, mehaničara za streljivo i minsko eksplozivna sredstva, radiološke, biološke i kemijske zaštite vojnog policajca u obavještajno-sigurnosnim službama.
Zbog obveze održavanja borbene i psihofizičke spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i svim uvjetima svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja na dužnostima na koje se raspoređuju djelatne vojne osobe, osim ako su djelatne vojne osobe raspoređene na dužnost iz ove uredbe.
Državnim službenicima i namještenicima koji su postavljeni na ustrojbena mjesta djelatnih vojnih osoba na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno u obavljanju tih dužnosti računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem na način propisan za djelatne vojne osobe iz ove uredbe.
Detaljnom analizom uredbe utvrđeno je da sve dužnosti na koje su raspoređene djelatne vojne osobe nisu dužnosti s otežanim uvjetima rada koje bi zahtijevale staž osiguranja s povećanim trajanjem. Stoga se na temelju preispitivanja dužnosti predlaže da se djelatnim vojnim osobama na određenim dužnostima i poslovima zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na dužnostima i poslovima djelatnih vojnih osoba računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja. Ujedno se predlaže da se uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrđuju dužnosti na kojima se zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i način računanja toga staža.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Uredba o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ovaj zakon odnosi se isključivo na djelatne vojne osobe, dakle ne na policijske službenike. Prema riječima ministra Miranda Mrsića, tko ne radi na terenu nema niti potrebe za beneficiranim radnim stažom, izuzev zaposlenika MUP-a.
Činjenica je da sve dužnosti na koje su raspoređene djelatne vojne osobe ne zahtijevaju računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, međutim isto vrijedi za policijske službenike. U MUP-u beneficirani radni staž uživaju svi policijski službenici što znači da istu povlasticu ima interventni policajac kao i predavač u Policijskoj školi.
Iako se policijski službenici spominju u ovom zakonu izmjene se na njih ne odnose. Naime, beneficirani radni staž policijskih službenika definiran je Zakonom o policiji, a on se prema mišljenju Europske komisije ne smije mijenjati. Staž osiguranja računa s povećanim trajanjem za policijske službenike uređen je člankom 17. Zakona o policiji te je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, a ne Ministarstva rada i mirovinskog sustava koji je predlagatelj izmjena. No činjenica je da je beneficirani radni staž jedan od rijetkih sektora gdje se mogu postići uštede bez otpuštanja, osobito stoga što ih u policiji imaju apsolutno svi zaposleni.
Beneficirani radni staž predstavlja ogroman trošak za državu, naime samo prošle godine državu je stajao 6,8 milijardi kuna, a koristilo ga je više od 168 000 ljudi. Doduše većina se odnosi na braniteljske mirovine, ali je uz to 2 milijarde kuna otišlo i ostalima. U Hrvatskoj postoji čak 84 kategorije mirovinskih beneficija. Vojnici, policajci, pomorci, balerine i operni pjevači samo su neki od njih. U povlaštenu mirovinu na godinu odlazi između 4 i 5,5 tisuća zaposlenih.
Nedavno je ministar Linić izrazio stav da Hrvatska mora zabraniti odlazak u mirovinu prije 65. godine, a s vremenom treba razmišljati o povećanju dobi za odlazak u mirovinu. Ujedno je podsjetio da je pomicanje dobne granice postala praksa u zemljama Europske unije te je upozorio da je prosječna starost naših umirovljenika 51 godina. Ministar Linić drži da je krajnje vrijeme da se takva praksa okonča te da borba za ostanak mladih ljudi na radnom mjestu mora biti jedan od Vladinih prioriteta.
Hrvatska ima visoke izdatke za povlaštene mirovine, ali i relativno visoke mirovine za minimalne plaće. Pažnju treba u prvom redu obratiti na demografsko-organizacijske razloge koji su vezani uz starenje stanovništva, a uvelike se razlikuju od biološkog starenja. Taj fenomen u prvom redu obilježava velika rasprostranjenost povlaštenih mirovina, a vezane su upravo uz pojedine djelatnosti, odnosno zanimanja.
Ako se situacija u Hrvatskoj usporedi sa stanjem u Europskoj uniji tada se može doći do zaključka da se u Hrvatskoj poprilično rano izlazi iz svijeta rada. U 27 zemalja članica Unije ljudi sa tržišta rada izlaze otprilike sa 62 godine, a u Hrvatskoj se ta granica snizila. Prosječna starost hrvatskih umirovljenika je 51 godina. S obzirom na to činjenica je da se prilično dugo primaju mirovine što naposljetku može dovesti do neodrživog financijskog stanja.
Iako su u Hrvatskoj stvarne mirovine razmjerno niske, mirovina je oko 41% prosječne plaće, a prema podacima Mirovinskog zavoda kada bi stvarno radili puni radni vijek mirovina bi iznosila 60%. Stoga je postroženje uvjeta za odlazak u mirovinu jedini način da stanje ostane održivo, odnosno da se bitno ne pogorša.
Zatim su tu propisi koji se odnose na djelatne vojne osobe, policiju i neke druge, potpuno izjednačiti uvjete za mirovine djelatnih vojnih osoba, policajaca, pripadnika sigurnosnih službi s općih propisom gotovo je ili čak potpuno nemoguće, ali treba vidjeti koliko se mogu otkloniti neke manje stvari koje nisu dobre. Stoga je nužno beneficirani radni staž dati samo onima koji su zaista zaposleni na radnim mjestima koja traže dodatni napor.
Što se tiče Europske unije moglo bi se reći beneficirani staž gotovo ne poznaje, stoga i Hrvatska radi na njegovu rezanju. U Europskoj uniji svaka država za sebe određuje starosnu dob za odlazak u mirovinu, a visina mirovine ovisi o uplati doprinosa tijekom radnog vijeka. Prosječna mirovina je u 2007. u Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Litvi i Estoniji iznosila oko 3000 eura godišnje, dok je primjerice u Austriji, Danskoj, Francuskoj, Luxemburgu i Švedskoj bila oko 14 000 eura godišnje.
Izračun minimalne mirovine također varira u Europskoj uniji i ovisi o nizu faktora kao što su godišnje inflacije, životni standard, rast prihoda, bruto nacionalni dohodak i slično. U Europskoj uniji se otežani uvjeti rada kompenziraju visinom plaće i posebnim osiguranjima dok beneficirani radni staž nije česta pojava u radnim odnosima.
Zbog svega navedenog ja podržavam ovaj Zakon.
Hvala.
Završnu riječ u ime predlagatelja ministar Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Izvolite ministre.
hvala gospođo potpredsjednice.
Dakle, vrlo kratko. Što se tiče samih ušteda. Donošenjem ovog zakona ostvarit će se ušteda u navodnike u iznosu negdje 59 i pol milijuna kuna. Međutim, to nije prava ušteda iz razloga što se zbog primjene računanja staža osiguranja s povećanim trajanjem za manji broj djelatnih vojnih osoba za toliko će se smanjiti uplate u mirovinski sustav, pa onda na kraju je to što se tiče samog proračuna neutralno.
Ali ono što će u budućnosti biti, da će opterećenje biti bitno manje, jer će biti bitno manji broj ljudi koji će imati beneficirani radni staž. Djelatne vojne osobe, nisu samo djelatne vojne osobe. Tu je bila korekcija. Dakle, tu su i ovlaštene službene osobe i one osobe koje rade na pozicijama djelatnih vojnih osoba. Prema tome, ima i u sustavu vojske stvari koje treba razriješiti i to je Ministarstvo obrane već u dobrom dijelu napravilo.
Ono što je sasvim sigurno vojska kad govorim o onim mjestima koji zaslužuju beneficirani radni staž oni će i dalje ostati i dalje će uživati taj dio. Ali stvarno netko tko radi u vojnom učilištu ili netko tko sjedi u kancelariji stvarno nema potrebe da ima beneficirani radni staž.
Samo da napomenem isto jedan nonsens da pomorci imaju beneficirani radni staž. Ali kad pomorac ode predavati na Pomorsku školu njemu beneficirani radni staž ostaje i dalje. Prema tome, na tome ćemo isto raditi. To je onaj drugi dio posla. Ja sam rekao da idemo u tri koraka. Dakle, onaj drugi dio posla gdje ćemo zajedno sa stručnjacima evaluirati svako radno mjesto koje ima beneficirani radni staž i vidjeti da li taj beneficirani radni staž ostaje ili je tehnologija i sigurnost radne okoline otišla tako daleko da više nema potrebe za beneficirani radni staž.
Carinici su već smanjili beneficirani radni staž. Dakle, carinici su imali 12, carinski službenici su imali od 12 mjeseci 16. Sada svi imaju 12, 14. U tijeku su pregovori sa policijom kao što je zastupnik Mirković rekao beneficirani radni staž je u Zakonu o policiji, tako da su u tijeku pregovori sa sindikatima da se anomalije kojih ima u tom sustavu kad govorimo o policiji razriješe.
Hvala lijepo na podrškama ovom zakonu. Najavljujem da ćemo vjerojatno vrlo brzo imati i znači u prvoj polovici sljedeće godine i Zakon o beneficiranom radnom stažu gdje ćemo i smanjiti broj onih zanimanja koje jer ih jednostavno više ne postoji u Hrvatskoj i redefinirati ona zanimanja koja stvarno zaslužuju beneficirani radni staž.
A što se tiče samog mirovinskog sustava zapadne zemlje imaju sustav koji ćemo vjerojatno i mi krenuti samo će nam trebati određeni vremenski period, a to znači da za ove službe kao što je vojska, policija, carina, pravosudna policija da one imaju posebne mirovinske fondove neovisne o fondovima koji su bazirani prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Ali to je onaj dio koji nam predstoji u reformi mirovinskog sustava.
Hvala lijepo.

Hvala ministre.
Zaključujem raspravu.
Glasat ćemo naknadno.

36

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 162
12.10.2012.
Sljedeće konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, PZ br.162.
Rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog zakona.
Molim dizanjem ruke da se izjasnimo tko je za?
Hvala lijepa.
Tko je protiv?
Hvala lijepa.
Tko je suzdržan?
Hvala.
Molim rezultat.
Hvala lijepa.
Utvrđujem da je većinom glasova, 117 za, 4 protiv donesen Zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, u tekstu kako ga je predložio predlagatelje.
PDF