Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 3

PDF

69; 70; 71

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 64
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 65
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 66
25.10.2024.

Radin, Furio (Nezavisni)
i prelazimo na objedinjenu točku dnevnoga reda, da ju ne pročitam ponovno jer bi bilo samo gubljenje vremena, a vi ste sve to dobili, vi ste sve to dobili elektronskim putem.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za financije i državni proračun.
S nama je državni tajnik u Ministarstvu financija gospodin državni, gospodin Davor Zoričić koji će nas upoznati sa ovim objedinjenim zakonima.
Izvolite, da dole, dolje, za uvod dolje, a onda poslije za eventualne amandmane možete s mjesta, za eventualne replike pardon.

Zoričić, Davor
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici s ciljem rasprave u saborskom čitanju danas se pred vama nalaze tri zakonska prijedloga čiji je zajednički cilj daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU u dijelu prenošenja Direktive EU 2022/2556 donesene na razini EU radi osiguranja dosljednosti s uredbom EU 2022/2554 poznatijom kao Uredba DORA odnosno Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. S obzirom na navedeno ova rasprava će biti objedinjena za sva tri zakonska prijedloga.
Važećim Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom propisani su uvjeti za osnivanje i rad odnosno poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom tzv. UCITS fondova i društava za upravljanje UCITS fondovima. Radi pojašnjenja UCITS je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom koju osniva društvo za upravljanje UCITS fondovima te poštujući načela diverzifikacije rizika ulaže u zajedničku imovinu ulagatelja prikupljanjem javnom ponudom udjela u UCITS fondu u likvidnu financijsku imovinu sukladno odredbama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te prospekta i pravila tog fonda.
Udjeli u UCITS fondu se na zahtjev ulagatelja otkupljuju iz imovine toga fonda. Prema podacima nadležnoga tijela Hrvatske agencije za nadzor financijske financijskih usluga tj. HANFE koja objavljuje mjesečne statističke podatke u odnosu na svoje subjekte nadzora zaključno s listopadom ove godine trenutno u RH posluje 119 UCITS fondova ukupne neto imovine 3 milijarde eura kojima upravlja ukupno 9 društava za upravljanje UCITS fondovima.
Važeći Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom EU u području UCITS fondova. Dakle, njima je omogućena liberalizacija poslovanja UCITS fondova i prekogranična suradnja, a osigurana je i visoka razina zaštite ulagatelja, solventnost društava za upravljanje i suradnja nadležnih tijela čime je omogućen daljnji razvoj fondovske industrije u RH kao članici EU.
RH kao sastavni dio jedinstvenog financijskog tržišta EU obvezna je kontinuirano usklađivati svoj regulatorni okvir poslovanja fondovske industrije te omogućiti istovjetnu primjenu odredaba propisa EU na način kako se ti propisi primjenjuju i u drugim državama članicama. Stoga se radi obveze daljnjeg kontinuiranog usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira za UCTIS fondove s propisima EU iz navedenog područja predlažu izmjene i dopune važećeg zakona putem ovog prijedloga Zakona o otvorenim investicijskim fondovima.
Zakon o alternativnim investicijskim fondovima zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima također je u potpunosti usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom EU u području alternativnih investicijskih fondova. Važećim Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima propisani su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima iz RH i alternativnim investicijskih fondova i nadzor nad njihovim poslovanjem te uvjeti pod kojima društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima iz druge države članice ili treće države mogu obavljati djelatnost i trgovati udjelima alternativnih investicijskih fondova kojima upravljaju na području RH.
Alternativni investicijski fond tzv. AIF važećim Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima je definiran kao investicijski fond osnovan sa svrhom prikupljanja sredstava javnom ili privatnom ponudom od ulagatelja te ulaganja tih sredstava u skladu s unaprijed određenom strategijom i ciljem ulaganja AIF-a, a isključivo u korist imatelja udjela toga AIF-a. AIF ne zahtjeva odobrenje za osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom. AIF-om upravlja društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondom.
Prema podacima HANFE koja je nadležno regulatorno tijelo kao i kod UCTIS fondova zaključno s listopadom ove godine trenutno u RH posluje 45 AIF-ova ukupne neto imovine 1,2 milijarde eura kojima upravlja ukupno 20 društava za upravljanje AIF-ovima.
Važeći Zakon o osiguranju na snazi je od 2015. godine te se od tada nekoliko puta izmijenio. Uređuje uvjete za osnivanje, poslovanje i prestanak društva za osiguranje, društava za reosiguranje i društava za uzajamno osiguranje, uvjete pod kojima društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje iz drugih članica, država članica i trećih država mogu obavljati poslove osiguranja odnosno poslove reosiguranja u RH te nadzor društava, zaštitu potrošača, poslovanje udruženja tzv. POOL osiguranja odnosno reosiguranja i nacionalnog ureda za osiguranje i drugo.
Zakon o osiguranju zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom EU u području osiguranja. Prema podacima HANFE koja je nadležno regulatorno tijelo zaključno s listopadom ove godine trenutno u RH posluje 14 društava za osiguranje i društava za reosiguranje.
Kao što sam spomenuo na početku izlaganja ovim prijedlozima zakona se u pravni okvir za AIF-ove i UCITS fondove društva za osiguranje prenose odredbe Direktive 2022/2556 koja se dodatno usklađuje s Uredbom DORA, obje o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor kao dio paketa mjera kojim se želi omogućiti i podržati potencijal digitalnog financiranja u smislu inovacija i tržišnog natjecanja uz istovremeno ublažavanje rizika.
Današnji sve brži razvoj tehnologije povezan je s novim digitalnim rizicima kojima su izloženi financijski subjekti, a koji proizlaze iz povećanja primjene informacijske i komunikacijske tehnologije pri pružanju i upotrebi financijskih usluga. Stoga je potreban sveobuhvatni način nošenja s digitalnim rizicima kako bi se osigurala operativna otpornost digitalnih operacija financijskih subjekata koje primjenjuju digitalne tehnologije na informacijski, komunikacijski i tehnološki odnosno tzv. IKT rizik.
Direktivom 2022/2556 usklađuju se odredbe nekoliko povezanih direktiva s različitim zahtjevima u pogledu upravljanja rizicima koji proizlazi iz upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije u financijskom sektoru, te se osigurava dosljednost provedbom Uredbe DORA. Cilj uredbe je ujednačavanje i unaprjeđenje zahtjeva u pogledu IKT rizika, te jačanje informacijske i kibernetičke otpornosti u financijskom sektoru kako bi se ojačala i održala digitalna operativna otpornost Europskog financijskog sektora i osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU.
Uredbom DORA stvoren je regulatorni okvir za digitalno operativnu otpornost financijskog sektora koji podrazumijeva da financijski subjekti moraju osigurati otpornost na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih s IKT-om, te da mogu primjereno odgovoriti na eventualne poremećaje i oporaviti svoje poslovanje odnosno osigurati da se korisnici mogu oslanjati na usluge financijskih subjekata i u slučaju značajnijih poremećaja.
Područje primjene Uredbe DORA je široko i obuhvaća subjekte koji posluju u financijskom sektoru među kojima su i društva za upravljanje AIF-ovima i UCITS fondovima, kao i društva za osiguranje, te treće strane koje im pružaju usluge povezane s IKT-om. Uredbom DORA obuhvaćena su ključna IKT područja u njihovom poslovanju kao što je prijava incidenata, upravljanje rizicima trećih strana u IKT-u, upravljanje rizicima i testiranje IKT-a, te nadzor i supervizija.
Usklađenje s Direktivom 2022/2556 i Uredbom DORA osigurat će se dosljedna primjena u svezi s različitim zahtjevima u pogledu digitalne operativne otpornosti koju primjenjuje, koju primjenjuju društva za upravljanje AIF i UCITS fondovima, kao i društva za osiguranje na tržištu kapitala u RH.
Nadalje, prijedlogom Zakona o otvorenim investicijskim fondovima obavlja se dodatno usklađivanje s Direktivom 2009/65/EZ u dijelu obavljanja poslova depozitara. Direktiva daje mogućnost državama članicama da odrede i druge subjekte koji uz središnje banke i kreditne institucije sa sjedištem ili podružnicom u matičnoj državi članici UCITS fonda mogu obavljati poslove depozitara UCITS fonda osnovanog na njezinom teritoriju. No kako bi se osigurala visoka razina zaštite ulagatelja i jamčila primjerena razina bonitetne regulative i stalnog nadzora ti subjekti mogu biti samo pravne osobe koje imaju ovlaštenje nadležnog tijela države članice za obavljanje poslova depozitara uz uvjet da podliježu bonitetnom nadzoru i zahtjevima adekvatnosti kapitala sukladno regulatornom okviru EU, te imaju sjedište ili podružnicu u matičnoj državi i članici UCITS fonda.
U Izvješću o procijeni učinaka direktiva u pogledu funkcija depozitira, politika, remuneracija i sankcija iz 2012.g. Europska komisija je navela da su institucije podobne za obavljanje poslova depozitara za UCITS fondove i kreditne institucije i investicijska društva jer pružaju dovoljna jamstva u smislu prodencijalne regulacije, kapitalnih zahtjeva i učinkovitog nadzora. Zaključeno je da su kreditne institucije i investicijska društva značajno regulirani subjekti sa snažnim kapitalnim zahtjevima, te da su dovoljno robusna da mogu obavljati poslove depozitara UCITS fondova.
U skladu s navedenim veći broj država članica omogućuje svojim zakonodavnim okvirom obavljanje poslova depozitara osim kreditnim institucijama i investicijskim društvima iz EU.
RH dosada nije regulatorno iskoristila mogućnost određivanja i drugih subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara UCITS fonda. Prema važećem Zakonu o otvorenim investicijskim fondovima poslove depozitara UCITS fonda mogu obavljati samo kreditne institucije osnovane u RH, te podružnice kreditnih institucija iz trećih država kojima je odobrenje za rad izdala HNB. Stoga se ovim prijedlogom Zakona o otvorenim investicijskim fondovima predlaže proširenje popisa subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara UCITS fonda i na investicijska društva osnovana u RH ili drugoj državi članici uz uvjet da imaju podružnicu u RH, kao i na kreditne institucije iz drugih država članica koje imaju podružnicu u RH.
U odnosu na prijedlog Zakona o alternativnim investicijskim fondovima Direktiva 2011/61 koja je prenesena u važeći Zakon o alternativnim investicijskim fondovima omogućava državama članicama da obavljanje poslova depozitara AIF-ova osnovanih na njezinom teritoriju omoguće kreditnim institucijama, investicijskim društvima ili drugim subjektima koji podliježu bonitetnim propisima i stalnom nadzoru i koji su ovlašteni obavljati poslove depozitara UCITS fondova. Pri tome depozitar mora imati sjedište ili podružnicu u matičnoj državni članici AIF-a. Iznimno investicijskim društvima koji imaju sjedište odnosno podružnicu u RH omogućeno je obavljanje poslova depozitara za AIF-ove koji se distribuiraju isključivo profesionalnim ulagateljima. Međutim ova mogućnost se nije odnosila na AIF-ove koji se mogu distribuirati malim ulagateljima, a s obzirom da takva mogućnost dosada nije bila propisana ni Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom odnosno spomenutim zakonodavnim aktom o otvorenim investicijskim fondovima i investicijskim društvima nije bilo dozvoljeno obavljati poslove depozitara UCITS fonda, a koji su po svojim karakteristika slični investicijski proizvodi namijenjeni malim ulagateljima.
S obzirom da se prijedlogom Zakona o otvorenim investicijskim fondovima predlaže proširenje subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara i na investicijska društva bilo je potrebno isto uskladiti sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima odnosno proširiti krug subjekata depozitara na AIF-ove osnovane u RH, na investicijska društva iz RH i podružnice investicijskih društava iz druge države članice koje imaju odobrenje nadležnog tijela matične države članice za obavljanje poslova depozitara te se dodatno predlaže proširiti mogućnost investicijskim društvima koja su osnovana ili imaju podružnicu u RH da obavljaju poslove depozitara i za AIF-ove koji se distribuiraju malim ulagateljima, a koji su po svojim karakteristikama slični UCTIS fondovima.
Proširenje subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara i na investicijska društva imalo bi pozitivan utjecaj na tržište kapitala RH te na daljnji razvoj investicijskih društava. Također prijedlogom Zakona o alternativnim investicijskim fondovima predlaže se daljnje usklađenje s direktivom 2011/61 u pogledu prekograničnog poslovanja društava koji upravljaju AIF-ovima. Prijedlogom Zakona o alternativnim investicijskim fondovima predlaže se propisivanje nacionalnog režima za distribuciju AIF-ova iz trećih država profesionalnim ulagateljima u RH te za distribuciju AIF-ova kojima upravljaju društva za upravljanje AIF-ova iz trećih država profesionalnim ulagateljima u RH. U svrhu liberalizacije tržišta i postupanja po preporukama organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, predlaže se omogućiti društvima koji upravljaju alternativnim investicijskim fondovima iz trećih država obavljanje djelatnosti upravljanje AIF-om u RH ali isključivo preko podružnice osnovane u RH kako bi se osigurala adekvatna razina zaštite ulagatelja u AIF-ove i unutarnjeg tržišta. Osim navedenog važeći Zakon o osiguranju, dopunjuje se u smislu odredbi koje se odnose na ostvarivanje slobode poslovnog nastana posrednika iz država članica OECD-a. Pravna osoba sa sjedištem u državi članici OECD-a koja je osnovna registrirana djelatnost obavljanja poslova koji se mogu smatrati poslovima distribucije osiguranja i distribucije reosiguranja, ovlašteno je obavljati te poslove na području RH samo preko podružnice, a dodatno predložene izmjene Zakona o osiguranju omogućavaju sklapanje sporazuma o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova aktuara između RH i trećih država. Osim toga kada društvo za osiguranje iz treće države namjerava preko podružnice pružati usluge osiguranja propisane zakonom kojim se uređuje osiguranje u prometu, dužno je prije početka osiguranja tih usluga HANFA-i dostaviti izjavu da je postalo član Nacionalnog ureda za osiguranje i Nacionalnog garancijskog fonda RH. Ovim izmjenama Zakona o osiguranju predlaže se da HANFA može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice društva za osiguranje iz treće države, a ako bi uzimajući u obzir propise država sjedišta toga društva za osiguranje, odnosno uzimajući u obzir praksu te države, obavljanje nadzora moglo biti onemogućeno odnosno bitno otežano. Manji dio predloženih izmjena i dopuna učinjen je u cilju unapređenja funkcioniranja AIF i UCTIS fondova na tržištu kapitala i zaštite ulagatelja, a uslijed uočenih nedorečenosti u dosadašnjoj primjeni i mogućnosti poboljšanja. U tom smjeru predlažu se izmjene važećih odredbi o prestanku važenja i ukidanju odobrenja za rad društava za upravljanje na način da se iste usklađuju s odredbama drugih propisa kojima se uređuje tržište kapitala.
Nadalje, dorađuju se i pojašnjavaju odredbe kojima se propisuje preuzimanje i upravljanje UCTIS fondom, prijenos poslova upravljanja, dobrovoljni prestanak obavljanja djelatnosti, postupak osnivanja podfondova krovnog fonda. U odnosu na prijedlog Zakona o alternativnim fondovima, dio predloženih izmjena odnosi se na izmjene u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja, poboljšanja pravne sigurnosti propisa te ispravljanje uočenih grešaka u samom tekstu. U svrhu popunjavanja pravne praznine, predlaže se propisivanje posebnih nadzornih mjera koje HANFA može izreći depozitaru radi osiguravanja svrhe nadzora nad depozitarom i adekvatne zaštite ulagatelja. U odnosu na prijedlog Zakona o osiguranju, dodatno se izmjenjuju pojedine odredbe važećeg Zakona o osiguranju i to u dijelu u kojem se uređuje zdravstveno osiguranje, skrbnički račun i nadzor poslovanja. Kada se radi o početku obavljanja poslova osiguranja odnosno odobrenje za obavljanje poslova osiguranja postavlja se novi uvjet za društvo za osiguranje, a to je suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo u skladu s propisima kojima se uređuje djelatnost dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Prijedlogom zakona propisuje se kako imatelji kvalificiranih udjela u društvima za osiguranje, ne smiju imati suradnike koji su fizičke osobe pravomoćno osuđene za određena kaznena djela, a razlog propisivanja ove odredbe je osiguravanje visokih standarda upravljanja i poslovne odgovornosti unutar društava za osiguranje. Novost je i prijedlog da dionice društava za osiguranje koje se vode na skrbničkom računu moraju biti na ime. Također propisuje se da su imatelji dionica dužni djelovati u interesu društava za osiguranje pri ostvarivanju svojih dioničarskih prava. Vezano za poslovanje društava za osiguranje, predlaže se davanje ovlasti HANFA-e, da osim izračuna potrebnog solventnog kapitala prema potrebi razvija potrebne kvantitativne alate u okviru postupka nadzornog pregleda. Ovo je nužno radi procjene sposobnosti društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje da se suoče s mogućim događajima ili budućim promjenama gospodarskih uvjeta koji bi mogli imati nepovoljne učinke na njihov ukupni financijski položaj. Osim toga HANFA-i se daje ovlaštenje zahtijevati da društvo provede odgovarajuće testove u svrhu procjene utjecaja navedenih čimbenika na njihov ukupni financijski položaj. Zaključno, rekao bih kako se ovi zakonodavni prijedlozi prvenstveno odnose na ispunjenje obveza kako preuzimanja tako i dodatnog usklađivanja sa pravnom stečevinom EU u hrvatski zakonodavni okvir AIF i UCTIS fondova te društava za osiguranja dok se manji dio odnosi na prilagodbu poslovanja sudionika tržišta kapitala tržišnim uvjetima. Uvođenjem strožih pravila za upravljanje IKT rizicima, osigurava se veća sigurnost i otpornost poslovanja AIF i UCTIS fondova te društava za osiguranje, čime se smanjuje rizik od digitalnih prijetnji kao što su tzv. cyber napadi. Time se osigurava stabilnost financijskog sektora što direktno štiti interes ulagatelja u AIF i UCTIS fondove te interese osiguranika. Očekuje se da će proširenje subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara AIF i UCTIS fondova i na investicijska društva sa sjedištem u RH imati pozitivan utjecaj na razvoj tržišta kapitala u RH kao i na daljnjih razvoj i vidljivost investicijskih društva na tržištu.
Zahvaljujem uvaženim zastupnicama i zastupnicima na pozornosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Čekajmo dok se gospodin državni tajnik, to su, vrati, to su udaljenosti za vojnike više nego za političare ovdje.
Gospodin Dalibor Milan, prva replika.

Milan, Dalibor (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče kada govorim o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju predložene izmjene su važne između ostalog kako bi se ispunili uvjeti pristupanja RH organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj.
Koliko je to važno za Hrvatsku i što nam samo pristupanje donosi odnosno koji su sve benefiti?
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite.

Zoričić, Davor
Hvala vam na pitanju.
Dakle, izuzetno je važno, a u javnosti možda nije dovoljno jasno komunicirano koje su sve koristi za RH. Zajednica zemalja koja je, koje su članice organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj ispadaju u najrazvijenije, ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta, a onda pristupanje takvoj jednoj organizaciji znači preuzimanje najboljih praksi vezanih uz upravljanje gospodarstvom u naše zakonodavne okvire što bi trebalo potaknuti dodatni gospodarski razvoj.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Je, deblokira se da, nije. Imamo ovaj kronometar koji se zablokirati pa onda ćete mi morat vjerovati mislim koliko vremena prolazi.
Gospodin Boris Lalovac.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče pa jedno tehničko možda pitanje, apsolutno podržavamo ove izmjene ali me zanima vezano za ove, ova pravila vezano za IKT rizike. Šta to znači zapravo za same investicijska društva, prilagodba njihovim informacijskim sustavima, da li ste s njima raspravljali koji su rokovi nekakvi do kada oni to moraju primijeniti ovaj čisto znači tehnički koliki je to trošak za njih čisto i kako su prilagođeni da to, da li već imaju to prilagođeno ovaj i kada bi sve to trebalo staviti u funkciju.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle, provedba osiguranje za provedbu Uredbe DORA i sve pretpostavke moraju biti ispunjenje već početkom iduće godine, tako da su već mnogi u financijskom sektoru itekako daleko odmakli sa pripremama. Sigurno da će to uzrokovati i određene troškove za same subjekte u financijskom sektoru, ali smatramo da će ono što je potrebno uložiti kako bi se osigurala provedba ove uredbe daleko nadmašiti eventualne štete koje bi se mogle dogoditi kad se zapravo ne bi ta provedba dogodila. Koliko će to koštati pojedine sudionike na financijskom tržištu zapravo prije svega ovisi o njihovoj veličini i vrsti posla odnosno portfelju usluga koje pružaju prema javnosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Račan.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče sva ova tri zakonska prijedloga su usklađivanje s europskim direktivama i s Uredom DORA, međutim u Zakonu o osiguranju se izvan tog usklađivanja povećavaju i ovlasti HANFE. Daje joj se tajni nadzor i daje joj se, daje joj se tzv. tajni kupci.
Da li je to nešto što je nedostajalo ranije dakle propust da ranije nije postojalo u zakonu pa se sada dodaje s obzirom da je izvan direktiva i izvan Uredbe DORA ili je to nešto gdje je uočen nedostatak u Hrvatskoj pa se sada daje HANFI ta ovlast da se tu situacija popravi.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala na pitanju.
Važno je naglasiti da su te odredbe već i prije postojale zapravo u zakonu upravo ovo što spominjete. Ono što je novost je da se vezano uz tzv. mystery shopping ili taj tajni nadzor kako ste spomenuli omogućava da se u sudskom postupku koristi kao dokaz upravo taj instrument. To je novost, ali već je to postojalo i prije.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa, hvala lijepa, hvala lijepa, gospođa Livia Maduna.
Izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
…/Upadica Furio Radin: Sanda Livija Maduna./…
Poštovani državni tajniče obzirom da su izazovi i digitalni rizici kojima su izloženi financijski subjekti danas sve veći te je sve važnije sigurno digitalno okruženje zanima me koliko je po vašem mišljenju važno da se ovim prijedlogom zakona prošire ovlasti HANFE koje je već kolega Račan spominjao nad subjektima nadzora u segmentu upravljanja IKT rizicima i digitalnim prijetnjama.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Zoričić, Davor
Itekako je važno jer kao što sam rekao postoje zapravo 4 razine koje se uvode vezano uz dosljednu primjenu Uredbe DORA kako bi se osiguralo upravljanje IKT rizicima. Jedna razina mjera koja se uvodi je kao što sam spomenuo nadzor i supervizija upravo u tom pogledu tako da je itekako nužno da se prošire ovlasti HANFE.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Danijela Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče evo vidimo vezano za sva tri zakonska, zakonske izmjene i usvajanje europskih direktiva svakako je pohvalno da se osnaži i tržište kapitala kao i tržište osiguranja i da se uvedu neke jasne odredbe i smjernice što se toga tiče pogotovo na evo osjetljivost ko što je kolegica rekla informacijske sigurnosti i kibernetičkih nekih napada kojih smo …/Govornica se ne razumije./… zadnji godina i u neke kreditne institucije.
I zanima me vezano za tržište osiguranja i reosiguranja uvode se neke dodatne provjere ograničenja vezano za osiguranje iz trećih zemalja kad dolaze na naše tržište na koji način će to utjecati na konkurentnost tržišta osiguranja u Hrvatskoj.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Zoričić, Davor
Radi se o tome da je preporuka da se iz trećih zemalja omogući da se pružaju usluge vezano uz osiguranje ali samo uz osnivanje podružnice u RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Ide puno brže, od kad nema, od kad kronometar ne radi. Gospodin Ante Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče evo nastavno na pitanje kolegice Blažanović. Prijedlogom zakona je propisano da će HANFA odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice društva za osiguranje iz treće države, ako bi uzimajući u obzir propise države sjedišta toga društva za osiguranje odnosno uzimajući u obzir praksu te države u primjeni i izvršavanju tih propisa, obavljanje nadzora u skladu s ovim zakonom moglo biti onemogućeno odnosno bitno otežano. Možete li pobliže objasniti ovu odredbu odnosno imate li konkretan primjer iz prakse iz neke treće države koja vas je motiviralo za ovakvu odredbu odbijanja zahtjeva. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle radi se o tome da je riječ o preporuci OECD-a ali smisao je da za sve na tržištu mora vrijediti ista pravila. Dakle ako HANFA ne bi mogla provoditi nadzor na isti način, pod istim uvjetima za sve onda mora se odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Znači mora vrijediti isto za sve bez obzira da li je riječ o državi članici ili je riječ o poduzeću koje je osnovano ovdje u RH ili dolazi iz treće zemlje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Petar Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Poštovani dopredsjedniče, poštovani državni tajniče, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o osiguranju usko su vezane uz pristup RH OECD-u, što je dokaz da ministarstvo financija, vaše ministarstvo odnosno Vlada RH radi na ostvarivanju ciljeva ulaska u OECD RH do 2026. godine. Prihvaćanjem ovih dopuna i izmjena dakle povećavamo konkurenciju osiguravatelja ali ujedno i uređujemo samo tržište osiguranja.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Zoričić, Davor
Dakle slično kao što sam odgovorio maloprije, osnovna intencija je da se omogućava povećanje konkurencije tako da se dozvoli i da iz trećih država netko nudi usluge vezano za osiguranje, reosiguranje u RH ali isključivo uz osnivanje podružnice, a zašto uz osnivanje podružnice. Zato jer kao što sam rekao želimo osigurati iste uvjete za poslovanje, a to uključuje i nadzor nad subjektima koji pružaju te financijske usluge u tom sektoru što znači da onda HANFA može odbiti osnivanje podružnice ako nisu ispunjeni isti uvjeti za provođenje nadzora svima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. I na kraju gospodin Anton Kliman.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Gospodine državni tajniče pa evo recimo to tako ovo je jedan mali paket zakona definira pravila igre za pravne subjekte iz trećih zemalja na našem tržištu. Mene zanima da li već sada imate nekakve informacije zainteresiranosti istih, dakle pravnih osoba iz trećih zemalja za nastupanje na, na, na hrvatskom tržištu i vaše mišljenje koliko će ovo dinamizirati kad stupe na snagu ovi zakoni, naše financijsko tržište.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Zoričić, Davor
Hvala puno. Dakle trenutno nemamo indikacije temeljem kojih bismo mogli ovdje iznositi konkretne brojeve. Ono što svakako želimo za naše tržište da konkurencija bude što je moguće veća kako bi se nudile što kvalitetnije usluge, kako bi došlo do inovacija i kako bi trošak nuđenja tih usluga građanima bio što je moguće manji. Pratit ćemo provedbu zakona i dinamiku razvoja našeg tržišta.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Nemamo više replika i sada od izvjestitelja odbora, želi li netko govoriti? Ne.
Otvaram raspravu i prvi je gospodin Boris Lalovac iz Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom. Pred nama je danas jedan paket zakona zbog usklade sa EU direktivama. Mislim da je dobro da je objedinjena rasprava budući da se ta jedna direktiva provlači kroz sva tri zakona i zbog toga je nužno da se na takav način i sagledaju i ovaj paket zakona. Prvim prijedlogom vezano za otvorene investicijske fondove s javnom ponudom, tim prijedlogom zakona u pravni okvir za otvorene investicijske fondove prenosi se direktiva 2022/2 556 kojom se usklađuju odredbe nekoliko povezanih direktiva sa različitim zahtjevima u pogledu upravljanja rizicima koji proizlaze iz upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije u financijskom sektoru te se i osigurava dosljednost s provedbom uredbe 2554 DORA o digitalno operativnoj otpornosti na financijski sustav, dodatnim usklađivanjem s direktivom 2009/65 EZ u dijelu obavljanja poslova depozitara predlaže se proširivanje popisa subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara UCTIS fondova osnovanog u RH na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice osnovane u RH te na investicijska društva osnovana u RH i na podružnicu investicijskih društava iz drugih država članica koji imaju odobrenje nadležnog tijela matične države članice za obavljanje poslova depozitara. Obzirom da se poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u velikoj mjeri oslanja na primjenu digitalnih tehnologija, primjenom zakona dodatno se propisuju zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi povećanja operativne otpornosti njihovih digitalnih procesa na IKT rizike kao što su dodatno osiguranje njihovih neometano funkcioniranje u sigurnom digitalnom okruženju npr. pravila i mjere za upravljanje IKT rizicima, testiranje otpornosti, izvještavanje o incidentima, praćenje rizika trećih strana, postupci za nadzor i zaštitu mrežnih i informacijskih sustava. Znači ovo što je isto se odnosi na otvorene investicijske fondove, odnosi se i na alternativne fondove, isto i na osiguravajuća društva, s tim da se još ovdje i u osiguravajućim društvima dodaje mogućnost proširenja ovlasti HANFA-e da može sklopiti sporazum o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara kao i također za nadležnim nadzornim tijelom treće države kako bi se ispunili zahtjev za pristupanje RH za OECD. Znači tehnički zakon koji regulira određene, određene financijske subjekte na tržištu kapitala u RH i tržištu osiguranja, evo skoro 10-11.g. smo na jedinstvenome europskome tržištu, ja mislim da nema reguliranijeg područja u EU nego što je to tržište kapitala i financijsko tržište, ja mislim da nema nijednog toliko birokratiziranog, toliko dosta u detalje izanaliziranog cjelokupnog procesa, svi znamo i zašto, zbog velike krize 2008.g. kada su brojne financijske institucije pokleknule i kada su države, brojne države morale isplaćivati njihove, njihove da ne kažemo zaigranost na financijskom tržištima kada su izgubili brojna sredstva, novčana sredstva, nemojmo zaboraviti da su brojni građani i 2008.g. na '9.-tu godinu izgubili značajna financijska sredstva u investicijskim fondovima, da je svakako pohvala da u onome segmentu daljnje regulacije svakako dobro dođe jel uvijek kada se dogodi nekakav, nekakav takav incident uvijek se postavlja pitanje kasnije gdje je bio regulator. Ovdje se ide još korak dalje, a svjesni smo brojnih, nažalost danas brojnih tzv. tih kibernetičkih napada, cyber napada, kako ih god oćete nazvati, ne samo na investicijska društva i bankarska društva, ne znam nedavno je bilo na HANFA-u znači na regulatora. Vidjeli smo kolko je takvih bilo napada i na državne institucije, čini mi se i na Ministarstvo financija, na Ministarstvo zdravstva, da li su ukradeni određeni podaci itd. i mislim da je ovo jedno, potpuno jedno novo područje koje, mi jednostavno nismo dosada bili s time upoznati i neko se zapravo u Europskoj komisiji znajući šta to sve je pred nama da se ne bi dogodilo i oko blokade sredstava, krađe sredstava, krađe identiteta, dokumenata i određenih i novčanih iznosa pojačavaju se rizici, pojačavaju se otpornost na te, sve te digitalne rizike i mislim da je ovo, da ove direktive kolko god nekad izgledaju onako dosadne, administrativne, da one će u konačnosti donijeti koristi jel, da će donijeti koristi bez obzira kolko to danas izgledalo i mukotrpno i teško i raditi određena pravila i postupati po tome je li nemojmo zaboraviti da bi ovo bilo dobro i primijeniti možda i, i na neka javna poduzeća kod nas u Hrvatskoj, pa možda i na samu državu da država sama razmisli. Ako već imamo ovakve neke direktive koje nam daju neki okvir kako postupati u tim nekakvim iznenadnim situacijama da bi bilo dobro da sama država, ministarstva, javna poduzeća, regulatori jel, vidjeli smo nedavno kažem na HANFA-u kako, šta se dogodilo sa HANFA-om jel, a ovo je područje gdje bi se upravo kroz ovu definiranje IKT rizika, znači prvo da se stave pravila i mjere za upravljanje IKT rizicima, znači da se nešto dokumentira, da se rade testovi otpornosti, da se izvještava o određenim incidentima, kako se prate određeni rizici, kontrola, nadzor, ljudi moji ovo nije jednostavno, znači ovo će trebat vremena, znači zato sam ja ovdje ja i pitao, pitao državnog tajnika, da ne kažem ovo vrlo mali broj ljudi uopće razumije u ovome, u ovome financijskom sektoru, pogotovo IT-ovaca koji se time bave jel, to je jedno usko, usko područje vrlo specijalizirano, pa onda ga trebate primijeniti na financijsko, na financijsko tržište, ali bi bilo dobro kad već to implementiramo kroz ove direktive da razmislimo kako zaštititi sav javni servis koji država nudi građanima jel bojimo se u ovakvim okolnostima u kojima danas živimo nijedna institucija jel više nije imuna na bilo kakve napade jel, sigurnosne ove informacijsko komunikacijske znači gdje je, evo vidjeli smo nažalost i, i putem mobitela možete ovaj, možete ući u sustav, blokirati, uzeti i ukrasti podatke, mislim da bi se država trebala ozbiljno, ozbiljno pripremati, ozbiljno pripremati na sve ovakve mogućnosti u budućnosti je li danas najveća prijetnja upravo, upravo dolazi iz ovih digitalnih, digitalnih da ne kažem napada jel kada vam je sustav blokiran sat vremena, dva sata, ukradeni podaci, vlada potpuni kaos, tada vlada tek potpuni kaos i zbog toga ove stvari koje tu primjenjujemo ja svakako pozdravljam, mislim da su dobre, financijska industrija uvijek ide prije, znači uvijek ide prije jel se radi ipak o nekakvim novčanim sredstvima da bi se ona zaštitila, mislim da, da bi trebalo razmisliti na cijeli spektar javnih usluga, da bi se trebali zaštiti građani kroz javne usluge, znate da nudimo jednu uslugu e-građana da se tu može pristupati itd. i da s druge strane i ljudi koji rade u nekakvim javnim uslugama, nisu neke plaće kada govorimo o ovakvoj razini specijaliziranog znanja zaštite jel, zaštite svih tih digitalnih, digitalnih i podataka i digitalnih, digitalnih informacija koje država ima jel jel najvrijednije podatke zapravo ima država jel, naj, država ima najvrijednije podatke i zbog toga smatramo da je ovo dobar korak za financijski sektor, ali da svakako razmislite da ovakve neke dobre primjene barem proceduralno počnemo uvoditi u ministarstva, u javna poduzeća, tako da se pripremimo za nažalost neko novo, ne, ne, ne, nažalost, ali, ali će to biti realnost brojni ti nekakvi digitalni, digitalni napadi na brojne javne usluge i stoga to apsolutno podržavamo i evo ja se nadam da ćete uvažiti ovaj naš, ovaj naš prijedlog, zahvaljujem, znači podržat ćemo sva ova tri zakona, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Marin Živković, Klub zastupnika Možemo!.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo iako su ovi prijedlozi više-manje tehničko usklađivanje s EU direktivama postoji potencijalni problem oko odgovornosti HANFA-e koja se među funkcije eksplicitno stavlja i odgovornost za zaštitu potrošača. To je zapravo isti problem koji ima i HNB, a za koje se često pokazalo da predstavlja interni sukob interesa za regulatora jer vođen svojom funkcijom zaštite financijske stabilnosti i zaštite dioničara, često svoju funkciju zaštite potrošača zanemaruje i provodi nedovoljno dobro.
Zbog toga bi bila bolje praksa imati posebnog regulatora za zaštitu potrošača u financijskom sektoru. Potencijalni sukob interesa su situacije kada regulator ima više uloga poput očuvanja stabilnosti financijskog sustava, zaštite dioničara i zaštite potrošača izuzetno je važna. Želim istaknuti ključne rizike i izazove koji proizlaze iz ove situacije te kako se taj problem može adresirati u praksi, kada regulator, kao što su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, HANFA ili HNB tj. Hrvatska narodna banka, ima više funkcija, postoji inherentan rizik da određene zadaće mogu biti u sukobu.
2 aspekta koja mogu dovesti do sukoba interesa uključuju, s jedne strane zaštitu stabilnosti financijskog sustava u odnosu na zaštitu potrošača i s druge, zaštita dioničara u odnosu na zaštitu potrošača. Kada regulator prvenstveno ima zadaću osigurati stabilnost financijskog sustava, što znači da je njegova uloga usmjerena na očuvanje likvidnosti, solventnosti i održivosti institucija pod nadzorom, zaštita potrošača može zahtijevati odlučne intervencije kada te iste institucije krše prava potrošača, kao npr. neprikladno prodaja osiguravateljskih proizvoda ili netransparentne uvjete.
Regulator može biti u situaciji da mora balansirati između podrške stabilnosti institucija i zaštite pojedinačnih potrošačkih prava, što može, naravno dovesti onda do kompromisa u odluci na štetu jedne strane.
Regulator je također, zadužen za osiguravanje da institucije posluju u skladu s pravilima u korist dioničara. Ovo uključuje provjeru transparentnosti izvještaja poslovanja i upravljanja rizicima koji su ključni za osiguravanje vrijednosti za dioničare. Međutim, zaštita potrošača često zahtijeva strože regulacije i sankcije prema tim istim institucijama, što može negativno utjecati na njihovu profitabilnost i vrijednost za dioničare. Ovdje može nastati sukob interesa jer se fokus na dioničare i potrošače može sukobiti kada su interesi ove dvije skupine suprotstavljene. Možemo kao primjer uzeti situaciju u Velikoj Britaniji. Regulacija financijskih institucija tamo podijeljena između 2 tijela, Financial Conduct Authority, FCA koja je primarno zadužen za zaštitu potrošača i pravilno tržišno ponašanje i Prudential Regulation Authority, PRA koja se bavi stabilnošću financijskog sustava i poslovanjem institucija.
Ova podjela funkcija sprječava potencijalni sukob interesa jer svaka institucija ima jasan i odvojen mandat. Prednost ove strukture je u tome da omogućava da jedno tijelo, PRA osigurava stabilnost i nadzire institucije kako bi očuvalo financijski sustav, dok drugo tijelo, FCA, osigurava zaštitu prava potrošača, usredotočujući se isključivo na njihovu perspektivu, znači te dvije stvari su odvojene.
U Njemačkoj s druge strane BaFin obavlja obje funkcije, nadzor, stabilnost institucije i zaštitu potrošača. Međutim, ova institucija je bila kritizirana nakon skandala sa Wirecardom jer se smatralo da nije djelovalo dovoljno brzo u zaštiti potrošača, što je rizik koji mi sada ovdje imamo. Fokusirajući se više na očuvanje stabilnosti kompanije. Ovaj slučaj pokazuje kako nedostatak odvojenih funkcija može dovesti do kršenje u zaštiti potrošača, kada regulator mora privatizirati stabilnost nad pravima potrošača. Rizik je u tome što kombiniranje funkcija može dovesti do situacija u kojima regulator postaje oprezan u sankcioniranju financijskih institucija zbog mogućnosti sistemskih posljedica, pa čak i kad postoje ozbiljna kršenja prava potrošača.
U SAD-u federalni sustav rezervi, tj. Federal Reserve i druge financijske institucije nadziru stabilnost banaka i institucija, dok je Consumer Financial Protection Bureau, CFPB, zadužen isključivo za zaštitu prava potrošača u financijskom sektoru.
CDPB je osnovan nakon financijske krize, sjećate se što je, što se bilo tamo dogodilo i što se dogodilo upravo zbog nedostatka regulacije, upravo kako bi se osiguralo fokus, da fokus na stabilnost ne ugrozi prava potrošača. Prednost je u tome što potrošači imaju jasno definirano tijelo kojem se mogu obratiti, dok je regulator sustava posvećen održavanju stabilnosti.
Iz svega što sam naveo, postavlja se zapravo logično pitanje, kako adresirati potencijalni sukob interesa, tj. sukob ovlasti, ajmo ga navesti, ako regulator poput HANFA-e zadržava i funkciju zaštite stabilnosti i zaštite potrošača? Predlažem da se uvedu sljedeće mjere kako bi se umanjio rizik od tog sukoba interesa, to je da se pod 1 napravi jasno odvojenost unutar institucije. Iako se sve funkcije mogu nalaziti unutar istog regulatora .../nerazumljivo/... kao što se nalaze u HANFA-i, mogu se formirati različiti odjeli ili pododjeli koji će se specifično baviti zaštitom potrošača, a drugi odjeli bi se bavili prudencijalnim nadzorom. Unutar HANFA-e zapravo postoji posebna direkcija za zaštitu potrošača, ali se nalazi u sektoru zajedno sa direkcijom za sistemske rizike.
Podsjetit ću da ovakvo odvajanje imamo i u sustavu upravljanje i kontrolu EU fondova u sustavu SUK-a gdje su odjeli kontrole i odjeli koji su zaduženi za dodjelu strogo odijeljeni. Tako bi se naravno, izbjegla interna preklapanja i sukobi interesa, regulator bi imao, mogao imati dvije linije odgovornosti, jedno za stabilnost sustava, a drugo za zaštitu potrošača.
Također, je nužna i vanjska kontrola, vođenje mehanizama vanjske evaluacije i supervizije, potrošačkih sporova, to može pomoći u osiguravanju neovisnosti i nepristranosti u zaštiti prava potrošača. Ova funkcija može biti delegirana vanjskom tijelu koje bi isključivo bilo odgovorno za prava potrošača, dok bi HANFA i dalje nadzirala stabilnost sustava.
I naravno, tu je i zakonodavni okvir i mehanizam odgovornosti, postavljanje takvih jasnih zakonskih okvira i kriterija odgovornosti kako se zaštita potrošača, tako i za stabilnost institucija, kako za zaštitu potrošača, tako i za stabilnost institucija. To može pomoći regulatorima da balansiraju svoju odgovornost. Ako su pravila o zaštiti potrošača jasno definirana, onda će regulatoru, naravno biti jasno, puno lakše donositi odluku u korist potrošača bez straha da će ugroziti stabilnost financijskog sustava. Za kraj zaključno kombinacija funkcije u jednoj instituciji poput HAMFE može dovesti do potencijalnog sukoba interesa između očuvanja stabilnosti financijskog sustava, znači sukob odgovornosti i zaštite dioničara i zaštite potrošača. Iako mnoge europske zemlje imaju sličnu praksu razdvajanje funkcija između različitih regulatora kako što je to slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu, Velikoj Britaniji i u SAD-u može pružiti učinkovitiju zaštitu potrošača ako regulator zadrži sve funkcije važno je osigurati jasnu unutarnju podjelu odgovornosti kako bi se minimalizirali rizici tog sukoba interesa.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Sanda Lidija Livija Maduna, Klub zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče gospodine Zoričić, uvažene kolegice i kolege zastupnici, danas objedinjeno raspravljamo o tri prijedloga zakona u prvom čitanju. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima te Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju. Ovi prijedlozi zakona kao što je danas već nekoliko puta spomenuto donose se s ciljem daljnjeg usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU u dijelu prenošenja Direktive EU 2022/2556 koja je donesena radi osiguranja dosljednosti s Uredbom DORA o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor odnosno Uredbi Europskog parlamenta i vijeća od 14. prosinca 2022. godine o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi.
Uredbom DORA uređuju se pravila o upravljanju informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim odnosno IKT rizicima za pružanje usluga naravno u financijskom sektoru. Osim navedene dopune u prijedlozima zakona isti se dodatno izmjenjuju u pojedinim dijelovima naravno karakterističnim za njihovo područje regulacije.
Kada govorimo o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom treba istaknuti da se u dosadašnjoj primjeni važećeg zakona da su uočene određene nedorečenosti kao i mogućnost poboljšanja zbog čega je potrebno između ostalog izmijeniti važeći zakon naravno u cilju unaprjeđenja funkcioniranja subjekata na tržištu kapitala i zaštite ulagatelja otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. U tu svrhu između ostalog proširuje se popis subjekata koji će moći obavljati poslove depozitara otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom na slijeće subjekte. Podružnica kreditne institucije iz druge države osnovana u RH, zatim investicijsko društvo koje je osnovano u RH te podružnica investicijskog društva iz druge države članice osnovana također u RH, a isto tako uređuju se postupanja i ovlasti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Za Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima jedna od izmjena je propisivanje nacionalnog režima za distribuciju alternativnih investicijskih fondova iz trećih država profesionalnim ulagateljima u RH te distribuciju alternativnih investicijskih fondova kojima upravljaju društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima iz trećih država profesionalnim ulagateljima u RH u skladu s uvjetima propisanim u Člancima 36. i 42. Direktive 2011/61 EU.
Također važno je naglasiti da se proširuje popis subjekata koji mogu obavljati poslove depozirata alternativnih investicijskih fondova osnovanih u RH na slijedeće subjekte. Investicijska društva iz RH, zatim podružnice investicijskih društava iz druge države članice koje imaju odobrenje nadležnog tijela matične države članice za obavljanje poslova depozitara te se također ovim prijedlogom zakona i dodatno predlaže proširiti mogućnost investicijskim društvima koja su osnovana ili imaju podružnicu u RH da obavljaju poslove depozitara za alternativne investicijske fondove koji distribuiraju malim ulagateljima, a koji po svojim karakteristikama su slični otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom.
Nadalje u kontekstu usklađivanja s preporukama organizacije za ekonomsku suradnju te razvoj iste propisuje se nacionalni režim za obavljanje poslova alternativnim investicijskim fondom iz treće države u RH odnosno omogućuje se upravljanje alternativnim investicijskim fondovima iz trećih država te obavljanje djelatnosti upravljanja alternativnim investicijskim fondom u RH, ali isključivo preko podružnice osnovane naravno u Hrvatskoj.
Ovim prijedlogom zakona predlaže se propisati uvjete koje mora ispunjavati osoba koja će biti odgovorna za upravljanje podružnicom iz treće države što je zasigurno dobro i korisno za regulaciju te to svakako pozdravljamo.
Naposljetku naravno osvrnut ću se i na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju. Predložene izmjene zakona obuhvaćaju i proširene ovlasti HANFE odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga koje uključuju mogućnost sklapanja međunarodnih sporazuma o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog …/Govornica se ne razumije./… posebno s tijelima trećih zemalja.
Ova suradnja je ključna za postizanje uvjeta za pristupanje RH organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj koja je izrazito važna kao što smo već imali priliku čuti danas od predlagatelja jer omogućuje brže ostvarenje ciljeva kao što su poticanje trgovine i ulaganja, poticanje inovacija, poboljšanje poreznog sustava, poboljšanje učinkovitosti javne uprave, unaprjeđenje učinkovitosti politika obrazovanja, zdravstva, tržišta rada itd.
Kako bi se ispunili uvjeti za članstvo u OECD-u odnosno prethodno spomenutoj organizaciji prijedlogom zakona propisuje se nekoliko mjera koje omogućuju veću pravnu sigurnost i usklađenost s međunarodnim standardima. Jedna od ključnih izmjena odnosi se na regulaciju podružnica pravnih osoba iz država članica OECD-a koje obavljaju poslove osiguranja i reosiguranja na području RH.
Pred kraj, napomenula bih još i da su HANFA-i ovim prijedlozima zakona proširene ovlasti nad subjektima nadzora u segmentu upravljanja informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim odnosno i IKT rizicima i digitalnim prijetnjama. Kako je matični odbor proveo raspravu, a slijedom svega navedenog, zaključujem kako će Klub zastupnika HDZ-a svakako podržati ova tri prijedloga zakona. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Upozoravam da i dalje, odnosno opet ne radi kronometar i dajem riječ g. Ivanu Račanu koji ima svoj pojedinačnu raspravu, svoju raspravu.
.../Upadica: Hvala lijepa./... Da, mjerit ćemo ovako, morat ćete nam vjerovati. Izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa. Izgleda da nedostatak tehnike danas nije problem. Dakle sva ova tri zakona su usklađivanje sa europskim direktivama i uredbom DORA. Uredba DORA je posebno zanimljiva jer ona je suštinski najveći, trenutno najveći mogući standard digitalne otpornosti koji se uvodi, bilo u EU, naravno u francuskom sektoru koji je, kao što je već kolega Lalovac rekao, uvijek predvodnik svega i to je dobro.
Ono što je jedini aspekt koji proizlazi iz promjene ovih zakona su ti novi troškovi. Dakle, živimo u svijetu u kojem je sve više informacijska-komunikacijska tehnologija podloga za, gotovo za sam život, ne više samo kao podrška za servise, nego sve više kao, čak kao građani, kao pojedinci ovisimo o informacijskoj tehnologiji i tako je potrebno sve više ulagati u osiguranje jer ima i sve više kibernetičkih napada, čemu također, svjedočimo i sve to je u tom smislu dobro i mi ćemo podržati sva ova tri prijedloga.
Ima jedan aspekt ljudski ili humanistički koji ću izreći, gdje osjećam malo jednu vrstu tuge gdje se nalazimo kao civilizacija, kao društvo, kao ljudi. Mi ćemo dakle sada uložiti velika sredstva, odnosno velika sredstva će biti uložena u financijskim institucijama da se digne taj standard informacijske sigurnosti, ta izdvajanja će naravno, biti podijeljena, nekim većima će biti nešto jednostavnija, manjima će biti veća i teža, ali suštinski, ona će biti usmjerena ka stvarima, a ne, neće doprinijeti osobno standardu ljudi ili samih zaposlenika u tim institucijama ili tvrtkama.
Iz humanističkog aspekta to je vrlo nesretna situacija, u kojoj se moramo braniti, moramo braniti jednu razvijenu ljudsku aktivnost koja je korisna od druge ljudske aktivnosti koja je maliciozna. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. I g. Anton Kliman, Kluba zastupnika HDZ-a završno. Izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče. Poštovane kolege.
Evo, nekako brzo ide ova rasprava danas. Ovi zakoni koje danas imamo na dnevnom redu je usklađivanje sa zakonodavstvom EU, ali na neki način i .../nerazumljivo/... već pružanje većih sigurnosti ulagačima u Europi odnosno u .../nerazumljivo/... u Europi, ali samim time i RH, s obzirom da usvajamo zakonodavna rješenja u naše, u naše zakonodavstvo, evo čuli smo već u nekoliko rasprava i kroz klubove, kroz rasprave po klubovima da je, da su ova tri zakona izuzetno bitna da bi se osigurala što veća sigurnost ulagačima i malim i srednjim i velikima na, dakle na području RH i evo, u budućnosti kada mi budemo prihvatili, prihvatili ova tri zakona da se što sigurnije može trgovati i ulagati kroz ova dva investicijska fonda, a ova .../nerazumljivo/... kroz izmjene i zakona i dopunama o osiguranju da bi sve ovo što se radi po tim dakle po tim ulaganjima, da imaju svoju sigurnost.
Sve ono što smo doživljavali kroz nekoliko godina, možda evo, kaže kolega Lalovac od 2008. naovamo, ima, bilo je jako puno loših, loših, .../nerazumljivo/... loše reguliranih odnosa u financijskom sektoru, evo ponukalo je i europsko zakonodavstvo da osigura što veći, što veću sigurnost ulaganja u fondove i da bi financijsko tržište funkcioniralo onako kao što bi svi željeli, dakle sa jasnim pravilima, sa što manje rizika i da bi ulagači mogli što .../nerazumljivo/... bezbrižnije, ono što se kaže, spavati nakon svojih ulaganja.
Sve je već rečeno kroz ove, kroz raspravu .../nerazumljivo/... kod klubova i evo, dobili smo i jednu jednoglasnu potporu svih klubova da će podržati ovaj zakon, tako i Klub HDZ-a. Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Time zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.

71

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 66
25.10.2024.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. broj 66.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
Prvo, prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju i drugo, sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Glasujmo.
I ovdje je jednoglasno 122 glasa za i donesen je zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF