Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 15

PDF

59

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, drugo čitanje, P.Z. br. 429
08.03.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovim smo došli do kraja iznošenja stajališta pa prelazimo na raspravu o:

- Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, drugo čitanje, P.Z. broj 429

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava i Članka 172. u vezi s Člankom 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, a amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Prije nego što dam riječ predstavniku predlagatelja poštovanom ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću imamo zahtjeve za stankom.
Prvi na redu kolega Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a povodom ove točke. Mene zanima kome Vlada želi omogućiti 16 neradnih nedjelja. Želi omogućiti radnicima ili želi omogućiti skladištima, tržnicama, prodajnim objektima jer po ovom zakonu kojeg vi predlažete vi omogućujete neradne nedjelje skladištima, tržnicama, prodajnim objektima, a ne radnicima. U niti jednom zakonu ne stoji da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja. A kao se vi nadate da skladišta, tržnice, prodajni objekti imaju pravo glasa, a ovo sve radite radi glasova na izborima onda ste u dobitku. Da nije tragično bilo bi komično. A zašto ovo ovako i kao to izgleda u praksi. U svakome trenutku kada je prodajni objekt zatvore, kad ste prodajnom objektu vi dodijelili neradnu nedjelju to ne znači, to nigdje u zakonu ne piše da u istom tom trenutku poslodavac ne može reći svom radniku da u tom trenutku puni police za idući dan. Ako jedan trgovački lanac ima 3 prodajna mjesta u jednome gradu oni se rotiraju i rade tijekom cijele godine. Tako da će jedna osoba koja radi na kasi u nekom trgovačkom lancu na Črnomercu već iduću nedjelju može raditi na Kvatriću itd., itd.
A isto tako budući da ste izuzeli prodaju na daljinu to znači da će ljudi za vrijeme nedjelja kad im je prodajni objekt zatvoren puniti skladišta i prodavati svoje prodajne proizvode Internet trgovinom. Pa zar nije bilo logično da vi u zakonu date mogućnost ljudima da sami biraju žele li raditi ili ne žele raditi nedjeljom, da zaštite one koji ne žele, da platite pošteno one koji žele.
Hoće li ovaj zakon u konačnici dovesti do toga da se manje radi, da, ali ovo je na kraju …/Upadica: Hvala vam./… propuštena prilika za pravo …/Upadica: Hvala kolega Petrov./… definiranje neradne nedjelje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Peović, izvolite.
Pardon oprostite nisam vidio valjda je baš se mijenjalo, kolegice Mrak Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege, molim stanku u ime Kluba Centra i GLAS-a u trajanju od 10 minuta. Evo, vrlo brzo je došlo u drugo čitanje ova izmjena zakona koja govori o zabrani rada nedjeljom. Postoji vam jedan film u kojem majmun digne kamen, ispod kamena vidi zmiju i padne u nesvijest i kad se iz te nesvijesti probudi, ponovo digne kamen, ponovo vidi zmiju i ponovo padne u nesvijest. Ovo je treći pokušaj zabrane rada nedjeljom. Dva puta je Ustavni sud rekao da 2004. odnosno 2009. da zabrana rada nedjeljom je nešto što nije dobro i što ne treba biti, ali ova Vlada, Vlada Andreja Plenkovića na čelu sa naravno najvećom strankom, a to je HDZ, želi se dodvoriti kome, želi se dodvoriti crkvi i to je apsolutno prigodno učiniti u godini pred onih, godini velikih izbora, pri tom ljudi su najmanje važni, najmanje važni su oni koji rade umjesto da ostave, da poslodavci zajedno sa svojim radnicima riješe to na odgovarajući način, da zakonom definiramo koliko je, koja je cijena rada nedjeljom, da pustimo onim i danas već imamo trgovačke lance koji odnosno trgovine koje ne rade nedjeljom, ne Vlada je odlučila ta koja će biti veliki mag i koja će reći evo ja sam vam omogućila da ne radite nedjeljom, ma što je omogućila, umjesto da omogući jednake plaće za rad žena i muškaraca, pa gdje su bili oni zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu koji kad se je, kad je bila Direktiva o tome da bude za isti rad jednako plaćene žene i muškarci, kako su glasali, pa gdje je onda bio ministar da ih upozori da bi bilo dobro da za isti rad žene i muškarci budu isto plaćeni, nije ga bilo, sjedio je negdje drugdje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, stanka je odobrena.
Kolegice Peović izvolite sada ste vi na redu.

Peović, Katarina (RF)
Hvala.
Nedjelja treba biti slobodan dan radnicima, ali nažalost i subota na vašu žalost treba biti slobodan dan radnicima, ali nažalost naših radnika subota nije u Bibliji, u Bibliji je nedjelja. Vi čitate Bibliju, al ne čitate Zakon o radu koji bi bio proradnički. Zato su naši radnici i radnice dobili na poklon nešto malo više slobodnih nedjelja jer ovo nije ukidanje rada nedjeljom, prvi vaš prijedlog je bio 14 radnih nedjelja, pa ste pod utjecajem lobističkih skupina to proširili na 16, možda u nekoj drugoj iteraciji ćete još malo proširiti te radne nedjelje, ali zašto ste to donijeli, samo zato što je to popularno jer 82% ispitanika jest za radnu nedjelju, ali radnike digitalnih platformi, njih 40 tisuća, ne mislite zaštitit neradnom nedjeljom, ne mislite zaštitit višom cijenom rada, dapače njima ste donijeli Zakon o radu kojim omogućavate da se digitalne platforme u potpunosti amnestiraju od bilo kakve odgovornosti i da ovim ljudima agregatori …/Govornik se ne razumije/… uopće ne isplaćuju plaće. Mi ćemo ovdje danas od vas čuti kako je evo baš prigodno na Dan žena jer u trgovini radi puno žena, dajete par nedjelja ženama više koje će ostat kod kuće i mi ćemo naravno to podržati, štokholmski sindrom o kojem sam već govorila, mrvice sa stola HDZ-a. Ali isto tako treba reći da je cilj ove Vlade zapravo učiniti sve, sva radna mjesta prekarnima i sve radnike u Hrvatskoj, radnike dostavljače Wolta, Bolta i Glova, to je ono što je cilj ove Vlade…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…i to je ono što će ona zakonima poticati. …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Peović/….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Nemet izvolite.

Nemet, Katarina (IDS)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
U ime Kluba zastupnika IDS-a tražim stanku kako bi se još jednom konzultirali oko prijedloga ovog zakona. Postavljamo si pitanje što je uopće namjera ovog zakona? Ono što je Vlada piarovski najavljivala da je namjera zabrane nerada nedjeljom koja će svim radnicima u trgovinama omogućiti slobodan dan za obitelj, sigurno nije jer je očito kako se to ovim zakonom ponovno neće biti riješeno odnosno bit će površno riješeno i dalje će neki raditi nedjeljom, a neki neće raditi nedjeljom. Ovaj prijedlog zakona sadrži očita neutemeljeno selektivna ograničenja, parcijalne zabrane jednima, a nepravedno povlašteni položaj drugima, navodnu brigu o radnicima u nekim djelatnostima, a zanemarivanje u drugim djelatnostima. Niz je tu nelogičnosti i nedosljednosti koje pokazuju da se zakonskom reguliranju rada nedjeljom opet pristupilo površno, selektivno i nepotpuno, čime nažalost dobivamo još jedan loš zakon koji će se negativno odraziti i na naše gospodarstvo i na naše građane, a pitanje je naravno i same ustavnosti ovog zakona.
Klub zastupnika IDS-a protivi se zabrani rada, ali tražimo da se država aktivnije uključi u zaštitu radnika i poštivanje Zakona o radu, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa, poštovani g. predsjedniče HS tražim stanku u ime Kluba zastupnika SDP-a u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom razmotrili i upozorili na one pozitivne, ali i potencijalno negativne strane ovoga zakona. Mi podržavamo svaki korak naprijed koji doprinosi boljem položaju radnika u društvu, a posebno radnica kada govorimo o radnicama u maloprodaji koji čine više od 70% zaposlenih, međutim tko tim radnicama iz trgovina garantira da neće nedjeljom čistiti trgovinu, čistiti skladišta, puniti police ili slagati robu na police jer to ovim zakonom nije zabranjeno, a događalo se već 2009.g. da trgovine nisu radile, a radnice su radile. Tko radnicima garantira da donošenjem ovog zakona one neće pakirati proizvode u vrećice koje će kasnije biti dostavljane na vrata kupcima? Nitko jer to u ovom zakonu nije zabranjeno, naprotiv u zakonu jasno piše u čl. 2. da je online prodaja dozvoljena. Neće mali zeleni ni marsovci puniti te proizvode za kupce nego će to činiti, to činiti radnice. Znači ponovno, tko garantira da ovim zakonom trgovine neće biti zatvorene, a da će radnice raditi? Da ne govorim o tome da smo Zakonom o radu propisali da rad nedjeljom, onih 16 nedjelja, mora 50% biti više plaćen, ali država opet nije spremna jamčiti tim radnicama da svaki onaj prekovremeni, smjenski, rad subotom, bude isto tako adekvatno uvećan i plaćen kao što je to zaposlenicima u javnoj i državnoj službi. Puno je stvari koje su ovdje simbolične i samo perla forma…/Upadica predsjednik: Hvala vam/… a zapravo malo sadržaj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo još jedan zahtjev za stankom.
Kolegice Vukovac, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Dakle u ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku tražim stanku u trajanju od deset minuta. Svi mi svjedočimo neravnoteži između obiteljskoga života i rada u >Hrvatskoj. Puno je razloga tome. O njima ćemo slušati danas u raspravi.
Međutim, ako se već želi ići u ograničavanje broja radnih nedjelja što je cilj ovoga Zakona o trgovini što će onda propitkivati i Ustavni sud, logično. Pitam se je li bilo kvalitetnije i dobronamjernije Zakonom o radu primjerice ograničiti radni broj nedjelja, dakle propisati da radnik ne može raditi više od 16 nedjelja, a njegov rad adekvatno platiti.
Ovako otvaramo mogućnost da ovaj zakon dođe kada ga mi donesemo, da dođe na dnevni red na Ustavni sud i da Ustavni sud ponovno zaustavi primjenu toga propisa. Mene onda zanima u kojem uopće cilju i sa kojom svrhom donosimo ovakve propise za koje unaprijed znamo da vrlo vjerojatno neće vidjeti svjetlo dana. Jednako tako moram reći i da člankom 10. vašim prijedlogom odredili ste da će ministarstvo provesti naknadnu procjenu učinaka propisa.
Ja vas moram podsjetiti da je vaša pred prethodnica ministrica bivša Martina Dalić obećala izradu prethodne procjene učinaka propisa čak i za pravilnike koji budu izlazili iz vašeg ministarstva. Zašto nismo nastavili stopama Martine Dalić i izradili procjenu učinaka ovog propisa kako bismo već sada imali na dnevnom redu izvješće o tome kakve učinke, odnosno kakve jasne pokazatelje, odnosno učinke će sutra zakon proizvesti. Znači to bi svima nama onda olakšalo i ovu raspravu i naravno danas sutra glasovanje o ovom prijedlogu, a ja vjerujem i samom …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… Ustavnom sudu da odredi kako će pristupiti ocjenjivanju.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam puno predsjedniče.
Tražim stanku u ime Kluba zastupnika HDZ-a kako bi još jednom podsjetili da Zakonom o trgovini o kojem danas raspravljamo u drugom čitanju uvodimo slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene u Sektoru trgovine, da država ima pravo regulirati radno vrijeme. Rekao je to Ustavni sud u svom pravorijeku.
Rješenja propisana ovim zakonom rezultat su dugotrajnog i sustavnog dijaloga sa socijalnim partnerima, a iz ovog rješenja proizlazi da će poslodavac moći birati 16 nedjelja kada će raditi, dok će druge nedjelje biti neradne. Da je ovo puno bolje rješenje nego onog kojeg danas imamo govori i činjenica da danas trgovine mogu raditi 365 dana u godini, 24 sata dnevno i da je takvo stanje neodrživo, da se sa ovim rješenjem koje možemo nazvati i kompromisno slažu poslodavci i sindikati govori i činjenica da smo jučer o tome razgovarali na Okruglom stolu kojeg sam organizirala ovdje u Hrvatskom saboru i da s sve zainteresirane strane podržale ovakvo rješenje koje je predložilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
U Sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekidno po nekoliko tjedana za vrlo niske plaće. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu dobe neki slobodan dan u tjednu taj dan njihovi ukućani nisu kod kuće, one se ne mogu susresti niti sa svojom obitelji, niti imati društveni život niti vidjeti svoje prijatelje. Takvo stanje je neprihvatljivo.
Demografska većina su žene, ali one su ujedno socijalna manjina. Zato mi trebamo biti njihov glas i pozivam sve zastupnike i zastupnice da podrže ovaj zakon koji je danas pred nama jer njime osiguravamo glas ženama u trgovini koje su na marginama, njime osiguravamo za njih slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Spajić, malo ćete sačekati jer se javila za povredu Poslovnika kolegica Peović.
Izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Povrijeđen je Poslovnik u članku 238. Kolegica Petir vrijeđa sve žene radnice u Hrvatskoj. Kolegice Petir, ako ste vi glas žena radnica onda jao si ga njima. Jučer ste organizirali okrugli stol na kojem ste sa teolozima pričali o potrebi uvođenja neradne nedjelje. Pa to prilično govori o tome koliko je vaša briga za radnike aktualna, a koliko je posljedica jednog samo i očitog svjetonazora gdje se …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa kolegice Peović.
Kolegice Peović, vrijeme je isteklo. Dobivate opomenu. Kolegice Peović, hajde molim vas barem se ponašajte u skladu sa pravilima u ovom Saboru. Dobivate opomenu.
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče Sabora povrijeđen je članak 238. Poslovnika Hrvatskog sabora, gdje kolegica Peović omalovažava mene ali i sve žene koje misle drugačije od nje.
Kolegice Peović jadni su oni koji se uzvisuju tako da bi druge ponizili. Ja se na tu vašu razinu neću spuštati. A da govorite neistine to je vidjela cjelokupna javnost jer se na mom okruglom stolu okupilo od sindikata, poslodavaca, različitih nadležnih državnih tijela, znanstvenika, svih onih koji su godinama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kroz 20 godina davali doprinos ovoj temi za koju se ja zauzimam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Petir.
Dobivate, molim vas ne dobacujte iz klupe.
Dobivate i vi opomenu kolegice Petir, vi ste uzvratili na repliku.
Sada će govoriti i obrazložiti stanku kolega Spajić, izvolite.

Spajić, Daniel (DP)
Hvala predsjedavajući.
Evo tražim stanku od 10 minuta u ime kluba Domovinskog pokreta samo da se još jednom dogovorimo i da naglasimo da se ovim prijedlogom ograničava rad trgovina, a ne radnika nedjeljom. Mi ćemo ovaj zakon podržati, jer to je samo korak, jedan mali korak to nije rješenje. I već sam govorio i bojim se da ću biti u pravu, da će ovo opet pasti na Ustavnom sudu. Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro.
Došli smo do kraja sa zahtjevom sa stankama, pa ćemo napraviti pauzu do 11,20.

STANKA U 11,10 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,23 SATI
Nastavljamo s radom, pozivam sada poštovanog ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića da predstavi Konačni prijedlog Zakona o trgovini, izvolite.

Filipović, Davor (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS, poštovane zastupnice i zastupnici.
Zadovoljstvo mi je što imam priliku predstaviti Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini. Mislim da ima nešto i simbolike što danas predstavljamo ovaj Konačan prijedlog zakona jer od 118 tisuća zaposlenih u maloprodaji 86 tisuća su upravo žene kojima ovom prilikom i čestitam Međunarodni dan žena, kao što ga čestitam svim zastupnicama u HS i svim damama koje su tu prisutne, a naravno i svim ženama koje nas gledaju.
Važeći Zakon o trgovini ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu trgovina. Temeljem odredbi čl. 57. st. 1. Zakona o trgovini trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovina na malo uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih zakonom, Zakonom o radu, drugim radno pravnim propisima, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavaca i radničkog vijeća i ugovorom o radu.
Predloženom Zakonom o trgovini uređujemo temeljno pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora. Pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo se važnim za hrvatske građane. Stoga ovim zakonom predlažemo legitiman cilj kojim podižemo kvalitetu življenja u RH. Nedjelja je kao dan tjednog odmora kao opće pravilo utvrđena i Zakonom o radu. Ustavni sud u svojoj odluci iz 2009.g. utvrđuje da u pravnom poretku RH je nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora. Isto pravilo proizlazi i iz međunarodnih ugovora poput Konvencije 106. o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada, te Europske povelje o socijalnim pravima.
Uzimajući u obzir navedeno ovim Konačnim prijedlogom zakona radno vrijeme u trgovini regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određeni su u trajanju od 90 sati.
Uvažavajući činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam koji se pretežno odvija tijekom ljetnih mjeseci, kao i činjenicu da se potrošnja pojačano odvija u predblagdanskom razdoblju ovim prijedlogom zakona predviđeno je 16 radnih nedjelja prema izboru trgovca. Najveći mogući broj radnih nedjelja utvrđen je na način da čini 30% od ukupnog broja nedjelja u razdoblju od godine dana uvažavajući prethodno obrazložene potrebe gospodarstva. Trgovci mogu u ovom slučaju raspored radnih nedjelja odrediti sukladno svojoj poslovnoj politici. U tjednu u kojem trgovac odradi radnu nedjelju u tjednom fondu od 90 radnih sati dodaje se još 15 sati, što ukupno, što je najviše 105 sati koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.
Prodajni objekti koji su izuzeti od općeg pravila nalaze se unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova, trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora u kulturi, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih OPG-ova, te proglašenih zaštićenih područja priroda u skladu s posebnim propisima. Također iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama za malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, te prodaju putem automata i prodaju putem, prodaju na daljinu. Distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica otvorene su nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.
Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga, te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Osim regulacije radnog vremena u trgovini, a u cilju uklanjanja administrativnih prepreka i smanjenja troškova obavljanja djelatnosti trgovine predlaže se institut nastavka obavljanja djelatnosti bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine proširiti i na hranu odnosno sve vrste robe kojom se ista djelatnost obavlja osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja, te prirodu i okoliš.
S aspekta osiguranja higijenskih zahtjeva za hranu obveze trgovaca proizlaze iz propisa o hrani, temelje se na načelima HASAP sustava nevezano za postupak ishođenja minimalno tehničkih uvjeta. Stoga smatra se nepotrebnim Zakonom o trgovini propisivati ograničenja ako se radi o hrani, tako se ta administrativna prepreka ovim Konačnim prijedlogom zakona, tako se predlaže ukloniti.
U svrhu uvođenja eura kao službene valute u RH novčani iznosi usklađuju se sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH.
Dopustite mi da se posebno osvrnem i na razlike u odnosu na prijedlog zakona koji je pred vama bio u prvom čitanju.
Nakon rasprave o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini na radnim tijelima Hrvatskog sabora kao i rasprave na plenarnoj sjednici, a u skladu sa Zaključkom Hrvatskog sabora od 16. prosinca 2022. kojim je prihvaćen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini uzete su i u obzir i prihvaćene, i prihvaćene su primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora koje se odnose na nomotehničku doradu izričaja pojedinih odredbi.
U provedenoj raspravi u prvom čitanju ovom cijenjenom domu također se isticao broj iznimki te je bilo potrebno razmotriti mogućnost propisivanja manjeg broja iznimki od predloženog normativnog rješenja. Prihvaćen je prijedlog te je brisana iznimka koja se odnosi na rad specijaliziranih prodavaonica za prodaju kruha i pekarskih proizvoda nedjeljom i blagdanom.
Prijedlozi da se omoguće dodatne neradne nedjelje na temelju odluka lokalne i regionalne samouprave dovelo bi u pitanje svrhu i cilj koja se želi postići samim zakonom, a to je neradna nedjelja kao pravilo uz određene izuzetke među koje spada i 16 radnih nedjelja u godini stoga predlagatelj ovu vrstu prijedloga nije mogao prihvatiti.
Još jednom naglašavamo da je upravo uvažavajući potrebe pojedinih turističkih regija kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine, da je predložena iznimka od 16 radnih nedjelja po izboru trgovaca.
Prijedlozi koji su išli u smjeru da se onim trgovinama u kojima rade vlasnici i članovi njihove obitelji omogući, omoguće da rade svaku nedjelju te da se do drugog čitanja uvede i ta iznimka također nisu prihvaćeni. U odnosu na izneseni prijedlog, a uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu i mogućnost objektivnog uređivanja kriterija od tko zadovoljava kategoriju članova obitelji kojima bi bilo dozvoljeno raditi nedjeljom morali smo se voditi o pravnim shvaćanjima koja proizlaze iz odluka Ustavnog suda RH. Primjerice sukladno Odluci od 28. travnja 2004. bilo je potrebno ukloniti nedostatke koji su se odnosili na površinu prodajnog prostora jer je isto predstavljalo potencijalnu diskriminaciju po neobjektivnom kriteriju do koje dovodi zakonska odredba kojom se dopuštenost rada nedjeljom čini ovisnom o površini prodajnog prostora. Analogno tome i vlasnička struktura trgovine predstavljala bi slične kriterije slijedom čega nije prihvaćen navedeni prijedlog.
Vezano za prijedlog da se zabrani noćni rad u trgovini skreće se pozornost da se odlučilo za drugačiji pristup, a kojim se definira tjedni i maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote u trajanju od 90 sati. Tjedni raspored rada prodajnih objekata od 90 sati može se smatrati opravdanim u odnosu na zakonom definirano puno radno vrijeme od 40 sati tjedno te je isto usuglašeno sa socijalnim partnerima.
U svrhu prilagodbe odnosno pripreme gospodarskih subjekata na primjenu normativnog rješenja iz ovog zakona predlaže se stupanje na snagu ovog zakona 1. srpnja 2023. te se predlaže da se u 16 radnih nedjelja ne ubrajaju nedjelje koje su kod trgovca bile radne u 2023. godini do stupanja na snagu ovoga zakona.
Također, ovim konačnim prijedlogom zakona propisuje se obveza provođenja procjene učinka ovog zakona u roku od godine dana kako bi se na odgovarajući način procijenio i učinak primjene rješenja iz ovog zakona.
Ovim zakonom RH činimo još boljim mjestom za život svake obitelji. Omogućujemo bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, a slijedom iznesenom predlažem Hrvatskom saboru usvajanje ovog konačnog prijedloga zakona.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem ministru, pa idemo sada na replike.
Prvi na redu je kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, evo čuli smo u uvodnom djelu i sa strane ovaj oporbe, ali i sa strane vas što su neka naša mišljenja o ovom zakonu. Sjećam se kad smo ušli u kampanju predizbornu 2020. godine da je jedno od naših obećanja bilo kad govorimo o HDZ-u da ćemo regulirati rad trgovina nedjeljom. I sada smo evo na tom pitanju i to želimo ispuniti kao naše obećanje i riješiti određene prijepore koji postoje već desecima godina.
Čuli smo lijeve opcije koje su sve protiv ovog zakona iako se jako zalažu za prava radnika, posebno radnica s obzirom na današnji dan i govore da neće podržati ovaj zakon tj. sugeriraju slijedeće, mi podržavamo to da vi kao radnice radite nedjeljom i da nemate taj jedan slobodan dan.
Ono što mene interesira, ja dolazim sa prostora otoka, turizma itd., ovaj zakon nam ide u određenu sezonalnost i svi pretpostavljamo da će sve biti ljetu. Da li smo dovoljno dali prostora trgovcima da mogu rasporediti se, da mogu na neki način osigurati ovu uslugu …/Upadica: Hvala vam./… svima kroz, u toku cijele godine?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Boriću, pa mi smo prilikom ovog konačnog prijedloga također obavili i konzultacije sa svima i sa trgovcima i sa socijalnim partnerima. Prema tome, većina njih je zadovoljna ovim prijedlogom zakona i ovih 16 radnih nedjelja će im omogućiti da organiziraju svoje poslovanje onako kako misle da je to najbolje. Mi smo ovdje predvidili i ovu prilagodbu tako da će od 1. travnja ove godine da će moći raditi 16 nedjelja u tom dijelu godine, a od slijedeće godine 16 njih, 16 radnih nedjelja za cijelu godinu. Prema tome imaju dovoljno mogućnosti organizirati se na najbolji mogući način, a ja očekujem da će ipak dio oporbe nakon ove današnje rasprave promijeniti svoje mišljenje i podržati jer je glavni cilj ovog zakona je balans između poslovnog i privatnog života i mislim da svi ovdje znači šta znači provesti nedjelju sa svojom obitelji, sa svojim najbližima što je glavni cilj ovog prijedloga zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dretar, izvolite.

Dretar, Davor (DP)
Hvala vam poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani gospodine ministre znamo da su za vrijeme lockdowna ovisno naravno o vrsti intenziteta kojim je on bio propisan benzinske postaje postale vrlo kreativne, pa znamo da se u tom vremenskom periodu, u periodu lockdowna odjednom na benzinskim postajama moglo kupiti jogurt, mlijeko, pa čak i neke pekarske proizvode da ne govorim o cijeloj širini ponude, trgovačke ponude koja načelno baš i nije core business jedne tvrtke koja se bavi prodajom i kupoprodajom naftnih derivata. Ovdje vidimo da su benzinske postaje izuzete od provođenja ovoga zakona. A vjerujem da možemo biti svjesni da bi u slučaju da se uvedu dežurstva ili da se uvede ovih 16 radnih tjedana jednako kao i za ove ostale sasvim sigurno građani Hrvatske se bez problema organizirali i natočili si ako trebaju gorivo na dežurnoj benzinskoj postaji ili na onoj koja radi.
Dakle, ispričavam se zbog prekoračenja vremena zašto su isključene benzinske postaje?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala uvaženi zastupniče Dretar.
Benzinske postaje su ostale unutra kao što sam rekao jedan od razloga je kontinuirana opskrba stanovništva i funkcioniranje cijelog sustava. Ovo što ste vi rekli uvijek se može dogoditi da netko zlorabi određenu situaciju, ali za to imamo druge institucije za koje vjerujem da će pravovremeno intervenirati ako eventualno do takvih situacija dođe, da će netko koristiti benzinsku postaju van onoga što je njihov kao što ste rekli core business.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre prije svega vam želim zahvaliti, evo mnogi moji sumještani u Sesvetama, Dubravi i cijeloj Hrvatskoj su me znali zvati i pitali za tu neradnu nedjelju i uistinu vama hvala i Vladi gdje pokazuje da vlade dosada nažalost su sve ove godine se nije kao i mnoge zakone se nije uspjelo ni smjelo hrabrosti za ovakav jedan način da se uđe u sukob i sa raznim trgovačkim lancima i interesima i to je još jedan pokazatelj, a s obzirom da je i godinu dana je prilagodba i da će se vidjeti okviri ovog zakona na kojoj mjeri se vodilo računa i o obitelji i o ženama i o nedjelji šta je za nas kršćane jako bitno vidljivo je da može majke i supruge biti sa svojom obitelji. Sigurno da slušajući oporbu oni i dosada u svim zakonima su bili destruktivni jer bez, bezidejni, a u destrukciji njihove bezidejnosti to vidimo svakodnevno.
Evo, hvala još jednom i veliku podršku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Pa kao što sam rekao, svrha ovog zakona je i ono što ste vi rekli balans privatnog i poslovnog života i mišljenja smo kako će upravo taj balans i kvaliteta obiteljskog života se povećati nakon uvođenja ovog zakona i hvala vam lijepa na komentaru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani ministre možete li mi odgovoriti na jedno pitanje. Vi ovim zakonom omogućujete trgovinama da rade na daljinu i nedjeljom što znači da će svaki kupac iz udobnosti svoga doma moći iz trgovine naručiti određene proizvode koji će im biti dostavljeni na vrata.
Moje pitanje vama glasi. Prvo, znači li to da će trgovkinje raditi nedjeljama na pakiranju tih proizvoda i drugo kako će taj rad biti evidentiran jer pretpostavljam da neće biti evidentiran kao ovih 16 radnih nedjelja, a samim time kako će takav rad nedjeljom biti tim radnicama plaćen?
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Pa što se tiče vaše replike, ali i komentara koji ste imali u uvodu svaki rad nedjeljom će biti 50% plaćen više to je regulirano zakonom, a neće nitko prepakiravati i raditi ovo sve što ste vi govorili jer i sami znate da je radni tjedan ima 40 sati, pa onda imputirati u samom startu da će netko slagati police i slično to po meni neće biti tako i to je, to je samo pokazatelj da želite pronaći nekakav razlog da ne podržite ovaj zakon. A drago mi je da ćete podržati zakon jer glavni je, glavni je cilj zakona upravo a omogućimo ljudima što više vremena biti sa svojom obitelji i podići kvalitetu obiteljskog i privatnog života.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre, evo ja bih rekla konačno na opće zadovoljstvo velikog broja radnika, pretežito radnica nedjelja će biti dan za tjedni odmor dakle neradni dan. Zakon o trgovini time usklađujemo i sa Zakonom o radu što je izuzetno važno. Ja vas molim da još jednom kažete, dodatno pojasnite obzirom da će zakon stupiti na snagu 1. srpnja kako će u tom prijelaznom razdoblju do 1., 1. slijedeće godine kako će nedjelja, kako će poslodavci moći koristiti tih 16 nedjelja zapravo koje će biti neradne.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa zastupnice Lukačić.
Pa od 1. srpnja do kraja godine 16 radnih nedjelja će biti. Znači ovo sve do 1. srpnja da tako kolokvijalno kažem neće se uzimati u obzir. Znači od 1. srpnja do kraja ove godine trgovci će imati 16 radnih nedjelja na način da organiziraju poslovanje kako misle da ga treba organizirati. A od 1. siječnja slijedeće godine 16 radnih nedjelja će biti za vrijeme cijele godine. To smo napravili upravo kako bi dali i trgovcima razdoblje za prilagodbu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije, prije iduće replike pozdravimo svi zajedno učenike i učenice Šumarske i drvodjeljske škole iz Karlovca. Dobro došli u Hrvatski sabor. /Pljesak./
A sada će replicirati kolegica Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Hvala.
Prije svega kad završim s replikom donijet ću vam poziv da dođete na prosvjed u petak i da primite radnike koji će doći ispred Vlade koji nemaju nikakva prava. Znači oni rade i subotama i nedjeljama kad god, ali isto tako ću reći da vaše kolege iz HDZ-a ne bi trebali manipulirati, ja sam ovdje sasvim otvoreno odmah na početku rekla i sasvim jasno da ćemo mi podržati ovaj zakon. Znači mi kao opozicija podržavamo da se ne radi nedjeljom makar ovo nije zabrana rada nedjeljom nego zakidanje odnosno ukidanje 9 radnih nedjelja radnicama jer u prosjeku su dosada radile 25, sad će raditi 16. Znači stvar je u tome da smanjujete broj radnih nedjelja. To nije znači ukidanje radne nedjelje, al dobro mrvice sa stola, rekla sam više puta da patim od štokholmskog sindroma i da moramo prihvatiti bilo što jer ovi koji relativiziraju to isto tako nisu u redu jer radnice u trgovini koje kažu …/Govornik se ne razumije/… nećemo radit nedjeljom to pozdravljaju bez obzira što se tu zapravo samo vaš svjetonazor …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo/…podudario s njihovim interesima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Meni je drago kolegice Peović što ćete i vi podržati ovaj zakon i mislim da je jako dobro da idemo kako mi se čini prema jednom konsenzusu jer jučer smo održali jedan Okrugli stol gdje su bili predstavnici radnika i predstavnici poslovne zajednice i drugi akteri i gdje je prevladala jedna atmosfera reći ću to tako razumijevanja i, i svi su svjesni zašto se upravo radi ovaj zakon. Više puta sam naglasio, važno je da ljudi imaju vrijeme da to bude nedjelja i da ju provedu sa svojim najbližima, prema tome hvala vam što ćete podržati ovaj zakon i nadam se da to neće biti zadnji zakon koji ćete podržati ako i dođe od strane HDZ-a i Vlade ovdje u saboru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika, kolegice Peović izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Da nažalost moram reći znači povrijeđen je poslovnik u čl. 238. zato što da, bili ste jučer na tribini na kojoj su teolozi govorili o neradnim nedjeljama, ali niste došli na tribinu na kojoj su radnici Wolta, Bolta i Glova, znači dostavljači tražili svoja prava. Ministar znači koji ne misli zaštititi radnike koji nemaju apsolutno skoro pa nikakva prava, a pozdravio je zakon koji je omogućio da oni nemaju ta prava, ne bori se za radnička prava…/Upadica predsjednik: Kolegice Peović…/…bez obzira što ćemo podržat vaš zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…kršite namjerno poslovnik, dobivate drugu opomenu, još jedna i izgubit ćete pravo govora, pa vas molim da se držite poslovnika.
Sada je na redu kolegica Maksimčuk, izvolite.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče HS.
Uvaženi ministre, trenutno u Hrvatskoj trgovine mogu raditi svih 365 dana u godini od 0 do 24. Predloženo zakonsko rješenje od 16 radnih nedjelja je naravno dobar balans između obiteljskog i radnog života. Svjesna trenutne gospodarske situacije ja sam mišljenja da niti jedan novac ne može zamijeniti vrijeme provedeno sa svojom obitelji. Danas smo mogli čuti da će se ovim zakonskim prijedlogom omogućiti da trgovine ne rade, ali da će radnici i dalje raditi, slagat će robu u skladištima ili na policama trgovina, a moje pitanje ide na tragu toga hoće li to doista biti tako, pa molim vas da još jednom pojasnite hrvatskoj javnosti što, koje prednosti donosi ovaj zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa uvažena zastupnice Maksimčuk, kao što ste rekli vi sada, trgovine mogu radit 365 dana u godini, 24 sata. Ova regulacija rada nedjeljom ide u smjeru da 37 nedjelja, svi oni koji rade u maloprodaji mogu provesti sa svojim najmilijima, sa svojom obitelji, prema tome to je jedna velika stvar i radimo to radi svih naših građana koji rade upravo u trgovini.
Što se tiče toga da će neko pokušati manipulirati i tjerati radnike na ne znam ti ja što, takve stvari se neće događati jer zna se koliko se radi tjedno, to je 40 sati, a bilo kakve nepravilnosti postoje institucije koje će to, koje će pravovremeno reagirati, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Vukovac izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre, ja bih vas pitala jeste li upoznati sa slijedećim, prenijet ću vam nekoliko izjava žena koje rade u trgovini odnosno na kioscima.
One kažu, ljeti ne pijemo vodu da ne bismo morale ići na wc ili dođem na posao pola sata ranije i to mi je pauza.
Ovo su rečenice koje bi zapravo u 21. stoljeću trebale šokirati sve nas, no nažalost one su dio svakodnevnice mnogih radnika i radnica, to su najčešće spominjani problemi rada u trgovini odnosno u dućanima, neplaćeni prekovremeni sati i nedostatak pauze koji za sobom onda povlači pitanje smiju li uopće te blagajnice ići na toalet.
Mi danas raspravljamo o Zakonu o trgovini, mogli smo djelomično utjecati na ovo, ali ipak nećemo. Zašto je tome tako?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice.
Što se tiče kioska mi smo predvidjeli dio izuzetaka, kiosci su ostali kao izuzetak i to iz razloga što zatvaramo upravo trgovine nedjeljom, a dio asortimana primjerice novine se prodaju u trgovinama, bilo je potrebno ostaviti jedan prodajni kanal da ne bi u probleme doveli i cijelu tu djelatnost. Žao mi je ako su ove poruke koje ste vi dobili takve i ako su točne i to uvijek treba prijaviti onom i poslodavca i eventualno svakog drugog ko u bilo kakav nepovoljan položaj stavlja svoje radnike.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Tramišak izvolite.

Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, podržavam naravno ovaj velik iskorak u regulaciji rada nedjeljom odnosno zabrani rada nedjeljom. Vrlo je važno da se napravi ovaj proces prilagodbe, ovih 16 radnih nedjelja sigurno će i olakšati poslodavcima i ove i slijedeće godine. No svakako je važno istaknuti da kada gledamo na razini EU sada idemo u bok sa razvijenijim državama koje već odavno imaju zabranu rada nedjeljom ili ograničenje broja nedjelja poput Francuske na 12 ili Poljske na 14. Tako da se nadam da evo nakon što se prođe i ovaj proces prilagodbe da ćemo i mi ići zaista u tom smjeru, a onda i proširiti i taj, tu zabranu rada nedjeljom na evo i neke druge djelatnosti koje bi također trebalo regulirati odnosno pomoći tim radnicima da imaju pravo na nedjelju kao neradan dan, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Poštovana zastupnice Tramišak, hvala vam na komentaru. U svakom slučaju napravit ćemo jednu analizu nakon godine dana i vidjet ćemo što se može napraviti bolje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grčić izvolite.

Grčić, Branko (SDP)
Zahvaljujem.
Gospodine ministre, da bude jasno mi načelno podržavamo ovaj zakon, međutim to ne znači da ne možemo pitati ono što nam nije jasno, a nije nam jasno i još uvijek niste odgovorili, znači ipak će se događati da online određenih trgovačkih lanaca funkcionira i nedjeljom i tim nedjeljama kad se inače ne radi. To znači da će neki ljudi morati zapakirat robu, da će je morati poslati i dostaviti, da će netko morati izdati račun i možda je najveće čak pitanje kako ćete taj dan izdati račun ako trgovina ne radi?
Znači ja vas samo upozoravam da te stvari morate preciznije definirati, razjasniti da bi sutra bilo jasno u primjeni ovog zakona da to može funkcionirati. A vi nažalost već na dva takva pitanja niste precizno odgovorili.
Evo, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Uvaženi zastupniče Grčić, evo bit ću precizan pa reći da neće nitko prepakiravati i radit to što ste vi rekli da će, da će se raditi, a drago mi je što načelno podržavate ovaj prijedlog zakona. A sad to hoće li netko izdavati račun ili neće mislim da živimo u uređenoj državi gdje se zna kako se računi izdaju i zna se i što je online prodaja i zna se da dobijete odmah račun kad nešto naručite. Prema tome, to je odgovor na vaš komentar.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani ministre prije svega dopustite mi da čestitam vama i vašem timu na prijedlogu ovoga zakona kao i predlagatelju Vladi RH što ispunjava obećano. I dobro je da ovako kompleksan zakon koji je u prošlosti imao i vezano za mišljenje Ustavnoga suda ste ipak išli na jedan sveobuhvatan način. Dakle, osim osiguranja temeljnoga prava radnika u trgovini na tjedni odmor pristupili ste time da ste uveli i iznimke koje će omogućavati svim građanima RH daljnju opskrbu, ali i javni interes svih. Isto tako gledali ste i vezano za naše poduzetnike, omogućili da se prilagode i da stupi zakon od 1. srpnja, ali isto tako uveli ste i povećanje rada nedjeljom i na neki način uz Zakon o radu koji je doprinjeo daljnjoj zaštiti radnika ovime samo nastavljamo dalje da se štiti prava radnika, ali i pravo na obiteljski život.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Pa mogu se složiti s onim što ste vi rekli uvaženi zastupniče Mažar. Znači napravljeno je sve kako bi se povećala kvaliteta života svih zaposlenika u trgovini, a posebno žena kojih je 86 tisuća u maloprodaji i mislim da je ovo veliki iskorak. Mislim da je to jedan civilizacijski doseg. Neću sada nabrajati sve velike europske zemlje gdje se ne radi nedjeljom, ali imao sam, za vikend sam bio na jednom velikom događaju koji okuplja Hrvate u dijaspori, naravno nedjeljom ne radi ništa. Prema tome vrlo plastično, ako može u jednoj Njemačkoj čak neradna nedjelja biti ugrađena u Ustav, mislim da ovdje svi trebaju podržati ovaj prijedlog zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Poštovani ministre, evo kažete glavni je motiv omogućiti ženama da u vrijeme nedjeljnog ručka da budu sa obitelji, da je to glavni motiv ovog zakona i ovdje navodite neke iznimke, pa me eto zanima kao imaju li kuhari, konobari imali li oni obitelji je li koje bi, s kojima bi mogli biti u nedjelju. A posebno me evo zanima i ova iznimka vjerskih ustanova. Dakle, crkva se nije odrekla prihoda svog nedjeljom, suvenirnice uz vjerske ustanove su iznimka i radit će nedjeljom. Imaju li trgovkinje u tim suvenirnicama isto obitelj s kojom bi htjele provesti nedjelju?
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa, pa gospođo Puljak ovdje jedino mogu reći da nastupate s jedne potpuno svjetonazorski druge pozicije kada govorite o ovom prijedlogu zakona od mene kao predlagatelja i vjerujem većine ovdje u Hrvatskom saboru. Ne vidim zašto bi vam smetalo da nešto što je vezano uz crkvu radi nedjeljom jer kao što znate nedjeljom se ide na svetu misu i postoje razna svetišta gdje se ide, prema tome ne vidim uopće nikakav problem u tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ivanović, izvolite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi predsjedniče.
Uvaženi ministre evo malo ću ostati u tim postocima. Iz ovoga što se dosada vidjelo i ispred klubova i u obrazlaganju stanku mislim da će zakon biti podržan konsenzusom. Nismo čuli još jedino mišljenje Domovinskog pokreta i MOST-a, ali to se očekuje u toku, toku dana.
U obrazloženju ovog zakona odnosno izmjene ovog zakona jedan postotak je vrlo bitan da nedjelja u malim trgovina nosi tek 10% ukupnog prihoda, kod trgovačkih lanaca je nešto malo, malo taj postotak veći ali u prosjeku je to treći dan po prihodima kada se gleda ukupan, ukupan prihod. E sad, jedna skupina građana odnosno političkih opcija je mišljenja da se je trebala ostaviti nedjelja radna svih 365 dana u godini, ali da se taj rad trebao plaćati, platiti, ali ovaj zakon ide i korak dalje i kaže da se nedjeljom plaća 50% više i imamo samo 16 radnih nedjelja. Prema tome, puno bolje od prijedloga koji su mnogi predložili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Poštovani zastupniče …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pardon, samo malo, povreda Poslovnika kolega Spajić.
Izvolite.

Spajić, Daniel (DP)
Hvala predsjedavajući.
Nemam drugu mogućnost pa riskiram opomenu, samo kolega Ivanoviću niste bili tu kad sam tražio stanku i rekao sam da ćemo podržati ovaj zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro, to je istina, ali vam moram dati opomenu jer ovo nije bila povreda Poslovnika.
Izvolite sada.

Filipović, Davor (HDZ)
Poštovani zastupniče Ivanoviću, što se tiče tih stavova da treba raditi cijelo vrijeme mislim da nikome ne treba biti teško obaviti kupovinu ili petkom ili subotom, a mogli ste recimo jučer na našem okruglom stolu koji je organizirala uvažena zastupnica Petir čuti primjerice gospodina Katavića koji je vlasnik velikog trgovačkog lanca KTC koji već nekoliko godina uopće ne radi nedjeljom. Znate što se dogodilo kod njega? Porasli su mu prihodi, ima i više zaposlenih, radnici su jako zadovoljni, puno je pozitivnih komentara iz šire društvene zajednice. Prema tome vjerujem da će i uvođenje ovog zakona imati takav utjecaj i na druge trgovačke lance.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče.
Poštovani ministre ovoj temi sam posvećena gotovo 20 godina, u to vrijeme dva puta sam inicirala izmjene Zakona o trgovini, oni su oba dva puta prošli u Hrvatskom saboru i zbog prigovora trgovačkih lanaca Ustavni sud iz je rušio. Ustavni sud je u svom pravorijeku rekao da država ima pravo regulirati radno vrijeme što sad ovim prijedlogom i činimo. Ovaj prijedlog je rezultat ustvari programske suradnje koju imam ja kao nezavisna zastupnica sa ovom Vladom i mislim da bi to bilo u redu i reći jer sam puno truda uložila da doprinesem sadržaju ovog zakona kako bi on bio održiv i kako bi doista osigurali slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme svim zaposlenima u trgovini kojih većinu čine žene.
Ono što mene zanima, kako vi ministre komentirate činjenicu da trgovački lanci koji u svojim matičnim državama ne mogu raditi nedjeljom to uredno pokušavaju činiti u Hrvatskoj i bez obzira što porezna uprava kaže da nedjelja nije najfrekventniji dan u trgovini oni sa lažnim argumentima pokušavaju izvršiti pritisak…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…na Vladu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Petir.
Ovo i je, vi ste svakako dali veliki doprinos prilikom predlaganja ovog zakona i zahvaljujem vam se na svim vašim savjetima i svemu što ste pridonijeli. A vi ste ovdje istakli jednu vrlo važnu stvar, da često napadi na Zakon o trgovini na reguliranje rada nedjeljom dolaze od onih trgovačkih lanaca koji u matičnim zemljama ne rade. Prema tome postavlja se pitanje kako je to moguće, kako može neki lanac primjerice iz Njemačke gdje se ne radi nedjeljom i gdje nikom ne pada na pamet da se treba raditi nedjeljom jer im je to u ustavu, kaže radit će se u Hrvatskoj nedjeljom. Prema tome ja mislim da svi ovi koji progovaraju i daju neopravdane kritike da će propasti gospodarstvo, da će se otpuštati ljudi, ne znam ti koješta šta će se dogoditi ti zapravo progovaraju u ime tih trgovaca lanaca koji provode jednu iznimno nekorektnu praksu, u domicilnoj zemlji ne rade, a ovdje bi radili. Mislim da to nije dobro i da trebamo i dalje raditi kako bi u tom segmentu napravili pomake.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimičević, izvolite.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovani ministre, ovo je treći pokušaj da se uvede zabrana rada nedjeljom, nadam se da ćemo je dovesti do kraja na opće zadovoljstvo svekolikog hrvatskog puka.
Ovdje se stalno potenciraju materijalni razlozi, a ne govori se o moralnim i etičkim, pa i pedagoškim i mi ćemo konačno u Hrvatskoj imati nedjelju gdje će cijela obitelj biti za ručkom i to je, to je bogatstvo koje se ne može nadomjestit, a znamo da nam je obitelj, obitelj u krizi. I sami ste rekli, ja sam nedavno bio u Salzburgu, u 2 sata subota zatvoreno, nema do ponedjeljka, do ponedjeljka ujutro. Dakle sad kome ćemo zahvaliti Bogu ili čovjeku svejedno je, al je važno da se omogući obitelji konačno da može imati jedan dan gdje će svi biti na okupu, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem na replici poštovani zastupniče Šimičeviću.
Pa mogu se složiti s vama, važno je osigurati našim ljudima vrijeme sa svojom obitelji, to je i običajno u Hrvatskoj nedjelja, prema tome sve radimo, predlažemo ovaj zakon upravo kako bi radnici koji dolaze iz sektora trgovine mogli što više vremena provoditi sa svojom obitelji, a uvjeren sam kako će se hrvatski narod vrlo brzo prilagoditi tome da je samo 16 radnih nedjelja i da će svi obavljati sve ono što su eventualno obavljali nedjeljom da će obavljati dan ili dva prije, to ne treba nikome biti teško, niti vjerujem da će bit teško.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Poštovani ministre, apsolutno podržavamo u ovom dijelu zakon gdje se treba štititi radnika jel i u ovome dijelu on ide u tom kontekstu, međutim postavlja se pitanje i činjenica je da su radnice i radnici u maloprodaji najniže plaćeni u RH, to je činjenica jel. Činjenica je da je Vlada donijela određene zakonske izmjene, neoporezivi primitak, a ja vas sad pitam dal imate točno podatak koliko su ovi neoporezivi primici koji se država dala da se plati radnicima, kolko su to trgovci iskoristili? Javno kažete jel Vlada je dala taj dio, kolko su to trgovci isplatili ovim radnicama i radnicima kao neoporezivi primitak? I druga stvar, oni su koristili ekstra profite, pitanje je kolko su od toga povećavali plaće radnicima? I ono čega se bojimo jel, jel ono što će, želimo da rastu plaće tim radnicima jel najniže su plaće jel, da ne bi rad…, ovi trgovci zloupotrebljavali ovaj zakon jer da ne bi rekli sad gledajte vi to ne radite nedjeljom i sad mi vama ne smijemo povećat plaću jel, ne možemo jel ne radite jel. Morate naći mehanizme…/Upadica predsjednik: Hvala vam/…kako povećati plaće i zaštititi radnike od takvih trgovaca.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Lalovac, vaša replika je u potpunosti opravdana. Naime, mi smo imali situacije da se trgovački lanci, posebno u zadnje vrijeme nisu ponašali najkorektnije, posebno prema hrvatskim građanima jer dijelu njih je bio problem dostaviti i cijene kako bi naši građani na jednom mjestu mogli komparirati cijene, pa onda donositi informirane odluke o kupnji i ići tamo gdje im je jeftinije.
Što se tiče isplate neoporezivog dijela, općenito su poslovni subjekti to koristili u maksimalnom iznosu, međutim svakako ćemo razmisliti o tome da netko eventualno ne bi zlorabio ovu situaciju jer vi jako dobro pratite i financijski svijet, mogli ste vidjeti primjerice nedavno je i Reuter objavio razmišljanje ECB-a da je sada ova inflacija da kažu da je to…/Govornik se ne razumije/…da je to inflacija koju su upravo pridonijeli veliki trgovački lanci gdje su pumpali cijene kako bi u razdoblju krize imali što veće profite. …/Upadica predsjednik: Hvala/…Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Stier izvolite.

Stier, Davor Ivo (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, kao što ste i vi sami spomenuli jedna od glavnih kritika ovom prijedlogu jest taj koji kaže ovakvom regulacijom slobodne nedjelje doći će do pada ekonomske aktivnosti i gubit će se radna mjesta i sami ste spomenuli primjer jednog trgovačkog lanca koji je i prije ovog zakona je rekao da neće radit nedjeljom i da su to bili pozitivni rezultati.
Želio bih da dodatno elaborirate malo tu tezu jer mislim da je ona ključna za našu javnost, koliko je to samo slučaj jednog trgovačkog lanca, koliko na temelju vaših procjena, razgovora sa drugima, komparativne procijene, kakva je situacija u drugim zemljama, se može očekivat da će biti efekti ovog prijedloga u odnosu na radna mjesta, u odnosu na nivo gospodarske aktivnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče Stier.
Pa što se tiče prakse u drugim zemljama, znači spomenuo sam Njemačku, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Malta, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Grčka, Island, Mađarska, tamo se ne radi nedjeljom, tamo se kao i drugdje otvaraju novi trgovački centri, rastu prihodi, raste broj zaposlenih. Prema tome očekujem da će doći do, do prebacivanja prihoda s nedjelja na dan prije ili dva dana prije ili dan poslije, prema tome to je procjena i mene i mojih suradnika, a opet ima onih koji govore bit će otpuštanja, bit će katastrofa, sugerirat ću da su brojni takvi, brojni analitičari opće prakse su govorili da će i u 2022. biti slom gospodarski da će sve propasti pa smo imali četvrti najveći rast u EU od 6,3% pa smo osigurali sigurnu zimu, priuštive energente za sve naše građane, a i što je važno za gospodarstvo i što je bila potvrda da smo radili odlične poteze. I ovaj zakon će pridonijeti jačanju hrvatskog gospodarstva, a nikakvo slabljenju i ovim katastrofičnim predviđanjima …/Upadica Reiner: Hvala./… zastupnika pojedinih interesnih skupina …/Upadica Reiner: Hvala lijepa./… koji ne misle na radnike nego na sebe.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre, kad nabrajate broj zemalja koji imaju neradne nedelje onda molim da kažete da i dio BiH nedjeljom ne radi. Naime, većinska hrvatska područja od prije tri godine imaju sukladno ustavu, zakon gdje je zabranjen rad nedeljom trgovina. I to funkcionira, nije nam se ostvario niti jedan od danas spomenutih negativnih scenarija niti smo imali pad prometa upravo suprotno, niti broj uposlenih u trgovini smanjenje plaća, isto tako benzinske crpke, pekarnice nisu postale mini marketi. Stoga vama čestitke na ovome zakonu.
Zanima me hoćete li kroz mehanizam praćenja učinaka ovoga zakona u što skorije vrijeme predložiti i potpunu zabranu rada trgovina nedeljom neovisno o turističkih sezona i svega ostaloga poučeni iskustvima evo i kod nas, ali i u mnogim europskim zemljama?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Barbariću. Pa mi ćemo s odmakom godine dana napraviti procjenu učinka ovog zakona i vidjet ćemo svakako što se tu može poboljšati.
Kada smo išli predlagati ovaj zakon došli smo do 16 radnih nedjelja upravo kako bi pokušali pronaći jedan balans između onoga što traže primjerice sindikati, što bi htjela poslovna zajednica jer moramo misliti i na hrvatsko gospodarstvo na koje turizam ima iznimno jak učinak.
Prema tome, mislimo da je ovo trenutno jedan kompromis, jedan kvalitetan kompromis koji će u fokus staviti hrvatske obitelji i omogućiti im što više kvalitetnog vremena koje će provesti zajedno upravo nedjeljom.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Hrvoje (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora.
Poštovani ministre.
Hrvatska je potpisnik mnogih međunarodnih ugovora. Ti međunarodni ugovori su sukladno pravnoj hijerarhiji i iznad zakona koji se provode u svakoj državi, pa tako i u RH. Mi znamo da je Hrvatska potpisnik i Europske povelje o socijalnim pravima, da je potpisnik ranije spomenute Konvencije 106 koja regulira upravo tjedni odmor u trgovini i uredima i naravno sukladno tim potpisanim međunarodnim ugovorima i Ustavni sud je dao svoje mišljenje, a to mišljenje daje prama običajima i tradiciji u našoj zemlji upravo nedjelja taj dan. Donošenjem ovog zakona kao što već i utvrdili će se omogućiti jedan kvalitetniji balans između poslovnog i privatnog života naših građana, ali i omogućiti da se sama nedjelja obilježi odnosno proslavi kao obiteljski dan.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa na komentaru. Vi ste spominjali ovdje Ustavni sud, dva puta je ovaj zakon bio na Ustavnom sudu, a mi smo kod prijedloga posebno ovog konačnog prijedloga uzeli u obzir sve ono što je prije sugerirao Ustavni sud i vjerujem da ćemo jednim opće društvenim konsenzusom doći do toga da će ovaj zakon nakon što bude usvojen da on neće imati poslije nikakve pravne reperkusije jer glavni cilj ovog zakona je omogućiti radnicima u trgovini da provedu sa svojom obitelji.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Karlić.

Karlić, Mladen (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre, evo ovim Prijedlogom Zakona o trgovini uređuje se pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života naših građana, posebno naravno obzirom da se radi o ženama, a većim dijelom žena s druge strane samo ovaj prijedlog da postoji mogućnost da 16 nedjelja je radnih što je posebno važno za turističke destinacije i Jadransku obalu, to će omogućiti njima da zadovolje sve, to je gotovo četiri mjeseca koliko i traje sezona.
Kod ovoga prijedloga zakona nekako je vrlo važno iz koje pozicije čovjek gleda. Ako gleda s pozicije možda saborskog zastupnika ili ne znam vlasnika trgovine možda bi bio nekako i mi radimo nedjeljom pa nam nije toliko važno, ali ja bi volio da se tu stavimo u položaj djeteta čija majka radi nedjeljom pa je nema kod kuće ili muža ili supruge čiji suprug radi nedjeljom i većinom ga nema kako je njemu.
I možda samo jedno pitanje za vas, da li će ovaj prijedlog zakona ili zakon zapravo malo pojačati posao inspekcijama …/Upadica Reiner: Hvala./… ako bi neko radio više od 16 nedjelja?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče, vi ste sve rekli u svojoj replici, treba misliti na djecu, treba misliti na majke, treba misliti na očeve to je temelj hrvatskog društva i jako je važno da jačamo taj aspekt obiteljskog života, da pronađemo pravi balans između posla i obitelji i to je intencija zato i predlažemo ovaj zakon.
Ne vjerujem da će nekome pasti na pamet, iako uvijek ima onih koji misle drugačije, zlorabiti ovaj zakon, a ako se tko u tako nešto upusti tu su naravno institucije koje će reagirati da takve stvari i kazne i da nikome ne padne na pamet raditi tako nešto.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani ministre.
Prilikom obrazlaganja stanke već kolegica Glasovac i kolega Petrov idu sa nekom tezom da iako trgovine neće radit nedjeljom da će se slagati police nedjeljom. Ne znam od kud im taj zajednički stav o tome kao da su imali zajedničku pripremu prilikom pripremanja za raspravu za ovaj zakon, valjda su se zajedno na Pantovčaku o tome dogovarali.
Kolegica opet Peović kaže da se HDZ ovim prijedlogom zakona dodvorava radnicama u trgovini. Ja ne mislim da se ikome dodvoravam, mislim da odgovorno radimo svoj posao kao što to radimo i kad donosimo odluke o regulaciji cijena energenata koje pogađaju sve građane RH.
E sad vi ste obavljali razgovore i sa radnicima i sa vlasnicima trgovina, pa zanima me kako 118000 radnika u trgovini gleda na ovaj prijedlog zakona?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče Totgergeli kada popričate sa bilo kojim radnikom u trgovini, a to svi mi možemo napraviti snažna je podrška da reguliramo rad nedjeljom na ovakav način na koji smo to predložili. Kod trgovačkih centara i vlasnika naravno imate drugačije poglede, imate primjerice predstavnika Hrvatskog trgovačkog lanca što je KTC koji već nekoliko godina ne radi nedjeljom i na tom primjeru možemo reći da je to jedan živi key stadij gdje vidite rastu prihodi, raste zadovoljstvo radnika, ljudi provode vrijeme sa svojom obitelji, pozitivna je reakcija šire društvene zajednice dok imate one koji gledaju isključivo povećati profit neovisno o tome kako se radnici osjećali, a ništa im se zapravo neće dogoditi ovim. Prelit će se prihodi s jednog na druge dane u tjednu.
Ono što je također važno istaknuti je da je meni čudno, a to sam u replici sa gospođom Petir naglasio da netko primjerice strani trgovački lanac koji ne radi u domicilnoj zemlji, da ovdje može imati išta protiv ovakvog prijedloga zakona.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, uvaženi ministre Filipović. Evo i ovim zakonom danas o trgovini dodatno osvješćujete društvo, da je uloga žene u modernom društvu zaista bitna kao što ste i rekli od 118 000 radnika odnosno zaposlenih u trgovini u maloprodajnoj trgovini 86000 je zaposlenih žena. Te žene rade, brinu o djeci, vode kućanstvo, veliki broj žena radi na izuzetno zahtjevnim pozicijama. Od njih se traži visoki angažman, veliki napor upravo u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života, skrb o djeci, o drugim članovima obitelji i drugim stvarima. Tako da evo zaista taj dan regulacije da nedjelja bude dan za obitelj je zaista sjajni balans i model ovaj od 16 radnih nedjelja je dobar balans da upravo doprinese tom obiteljskom životu i pravima radnika i na tome vam čestitam.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Baričević i na čestitci.
Slažem se sa ovim što ste rekli u vašoj replici. U svom završnom dijelu izlaganja naglasio sam kako ovim zakonom želimo našu Domovinu učiniti još boljim mjestom za život na način da podignemo kvalitetu obiteljskog života da ljudi zaposleni u trgovini što više vremena mogu provesti sa svojom obitelji. To je jako važno i za radnika, ali i općenito za naše društvo i mislim da je ovaj zakon, ovaj balans između privatnog i poslovnog života koji želimo napraviti je zapravo jedan civilizacijski doseg i da ćemo u konačnici ovo podržati jednim konsenzusom, da ćemo imati konsenzus oko ovoga.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani gospodine ministre činjenica je da je ovim prijedlogom zakona zaista vrlo precizno i jako dobro izbalansirana upravo potreba između, potreba javne opskrbe stanovništva, drugih javnih potreba itd. sa jedne strane i s druge strane onog temeljnog prava svakog uposlenika, svakog radnika na privatni život, odnosno tjedni odmor i nekakvo usklađivanje svojeg privatnog i poslovnog života.
Moje pitanje se odnosi vama da li možda se može povući nekakva poveznica između trgovačkih lanaca koji se upravo protive donošenju ovog zakona i trgovačkih lanaca koji još uvijek ne dostavljaju podatke o kretanju cijena unutar svojih lanaca itd. Da li tu ima nekih zajedničkih elemenata.
Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministre Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa na replici.
Pa mislim da ima, jer kad se na jednoj strani ponašate nekorektno onda se ponašate uglavnom nekorektno. Mislim da nema nikakvog razloga da svi trgovački lanci primjerice u zemlji ne dostave podatke našim građanima na uvid, jer ne dostavljaju oni podatke Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, nego svim našim građanima. I ako poslujete korektno, pošteno, ne vidim što skrivate. Zašto na jednom mjestu naši građani ne bi mogli vidjeti sve podatke i to da ih vi dobrovoljno dajete. Tako se šalje poruka transparentnosti, želje za jednim partnerskim odnosom sa vašim kupcima a nisu svi trgovački lanci isti. Moram istaknuti evo KTC ne radi tri godine mislim, sve je to bilo pozitivno što ne rade nedjeljom. Oni su jedni od prvih koji su dostavili sve podatke Ministarstvu gospodarstva, održivog razvoja jednako kao što je dostavio Konzum i Tommy. Prema tome, treba ići u smjeru odgovornog poslovnog ponašanja, znati da je zadovoljan radnik najvažniji radnik koji kasnije može doprinositi puno više nego kada ga stalno stavljate u neke nepovoljne situacije.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre moje je pitanje zapravo išlo prema tome, iako ste vi već u svom obrazlaganju i odgovorili. Zapravo me je zanimalo zakon stupa na snagu 1. srpnja ove godine i te radne nedjelje zapravo se neće obračunavati do tog momenta. Pozdravljam ovaj zakon, čestitam vama, čestitam Vladi Republike Hrvatske na njemu. Ali vam čestitam i drago mi je da ste spomenuli u nekoliko navrata upravo ponajveće trgovačke lance u Republici Hrvatskoj koji u svojim domicilnim zemljama ne rade, a kroz razno razne pritiske preko medija, a i direktno pretpostavljam i prema vama i vašem ministarstvu vrše pritisak da radna nedjelja bude i dalje.
Drago mi je da ste spomenuli KTC u više navrata jer dolazi iz moje Koprivničko-križevačke županije i moje pitanje zapravo ide kakva je situacija sa drugim trgovačkim kućama koje su registrirane upravo na području Republike Hrvatske?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa.
Vjerujem da će svi oni poštovani zakone, način kako ga mi donesemo. Iako će kod nekih vjerojatno mogu pretpostaviti biti otpora vidjet ćete sigurno da i nakon usvajanja ovog zakona će biti brojni kvazi analitičari, brojni tekstovi gdje će se opet najavljivati propast hrvatskog gospodarstva radi uvođenja ovog zakona. Ali dogodit će se ono suprotno. Kao što se najavljivala propast u 2022. pa je onda odlučnim potezima Vlade kroz tri paketa mjera gdje smo intervenirali da pomognemo gospodarstvu i našim građanima omogućili četvrti najveći rast BDP-a u EU, da će i ovaj zakon dovesti do što većeg broja zadovoljnijih radnika koji će onda dati jači impuls i hrvatskom gospodarstvu, a u konačnici i trgovačkim lancima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kirin.

Kirin, Ivan (HDZ)
Poštovani dopredsjedniče, poštovani ministre, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini prema kojima bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi odabrali 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. Mogli bi govoriti o koliziji interesa između trgovaca i naravno oni žele vječit profit i prodavača koji žele više slobodnog vremena. To su činjenice, ali pitanje je egzistencije i bolje plaćeni rad nedjeljom te se trgovci i prodavači moraju dogovoriti jer je tu zakon fleksibilan. Ovaj zakon je dobar balans između prava radnika i odnosa u obitelji, ali dogodit će se možda u neradnu nedjelju kada su trgovine zatvorene da manji broj od 72% anketiranih se posveti obitelji, obiteljskom ručku i misi nedjeljnoj, a veći će možda otići u šoping preko granice i pomagati trgovce …/Upadica: Hvala./… negdje drugdje. Da li je to moguće.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem na vašoj replici, pa uvijek je izbor svakog pojedinca kako će provoditi vrijeme, slobodno vrijeme. Ja vjerujem da će najveći broj ljudi odlučiti nedjelju provesti sa svojom obitelji. Trenutno imamo situaciju da se dio slobodnog vremena vikendom jako puno provodi u trgovačkim centrima i subotom i nedjeljom, osobno mislim da bi bilo bolje da naši građani imaju neke druge sadržaje. Naši građani će se prilagoditi. Imate situaciju da će biti samo 16 radnih nedjelja i vjerujem da će većina njih vrijeme to iskoristiti za svoju obitelj, za svoje bližnje, za svoje prijatelje jer to je intencija ovog zakona. Zato idemo u ovom smjeru, a naravno uvijek svatko može odlučiti otići negdje drugdje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Jeklovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre mislim da smo ovim prijedlogom ustvari napravili dobru ravnotežu između dva Ustavom zaštićena, dvije Ustavom zaštićene vrednote, a to je vrednota djelovanja i gospodarskog i tržišnog djelovanja, ali isto tako i socijalnog prava radnika na tjedni odmor. Pogotovo zato što su u trgovinama najviše zastupljene žene kao radnice i mislim da je na današnji dan ovo zaista njima najveći poklon. Premda isto tako ističem da i muškarci podržavaju ove slobodne nedjelje. Imala sam prilike kad sam bila u trgovačkom centru prije neki dan upravo to čuti od jednog trgovca.
Mislim da je to dobro ne samo zbog zaštite obitelji nego i zbog zaštite žena, ali isto tako mislim da je dobro i zbog svih nas da ste dane ne provodimo kao što ste rekli u trgovačkim centrima nego možda sa djecom u prirodi ili bavimo se nekim drugim stvarima.
Što se tiče toga samo bih molila da odgovorite da li će …/Upadica: Hvala./… biti otpuštanja radnika jer postoji …/Upadica: Hvala./… strah od toga.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa.
Ne vjerujem da će biti ikakvog otpuštanja radnika. Naime, svi znaju da nedostaje radne snage, prema tome očekujem da će se pojačati kvaliteta rada jer će ljudi imati više slobodnih nedjelja jer će biti zadovoljniji i očekujem da će se to u konačnici pozitivno reflektirati na poslovanje svih trgovina koje neće raditi veći dio godine. Prema tome, zadovoljan zaposlenik puno bolje radi i to se prelijeva onda i na poslovne rezultate, a evo opet ću istaknuti primjer KTC-a gdje kod njih imamo rast prihoda iz godine u godinu, a ne rade nedjeljom i nikoga nisu otpustili nego štoviše povećali su broj zaposlenih.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Nemet.

Nemet, Katarina (IDS)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre mi smo stava da ne treba braniti zakonom pravo na rad. Ne treba to braniti i ne treba utjecati na to koliko će biti radnih nedjelja. Smatramo da država mora aktivnije se uključiti u obranu i zaštitu radnika.
Ja vas pitam da mi komentirate kako, kako po vama jedna Slovenija koja je također pokušala zakonom ograničiti rad nedjeljom pao je na Ustavnom sudu, svejedno radi nedjeljom iz jednog jedinog, ne radi nedjeljom iz razloga što su kolektivnim ugovorima između poslodavaca i radnika dogovorili da nedjelje neće biti radne. Znači tu je na snazi dogovor, nikakva zabrana.
Kako komentirate činjenicu da jedna Italija ne radi. Kako komentirate činjenicu evo izvukla sam analizu potrošnje u malim trgovinama u zadnjih tri mjeseca koja ne idu vama u prilog. Kažu da se nedjeljom jako puno troši. Govorimo o trgovinama koje su male, ne govorimo isključivo o velikim trgovačkim poduzećima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice, pa što se tiče Slovenije u Sloveniji se isto tako ne radi nedjeljom. U Njemačkoj je to ugrađeno u Ustav, u Austriji se isto ne radi nedjeljom, Cipar, Francuska, Malta. Znači u velikom broju europskih zemalja se ne radi nedjeljom i ovo što mi ovdje predlažemo to nije zabrana rada nedjeljom nego reguliranje rada nedjeljom jer će 16 nedjelja biti radnih, a to smo napravili upravo kako bi omogućili, omogućili balans da omogućimo i poslovnoj zajednici odnosno trgovcima da se organiziraju, a i da zadovoljimo potrebe gospodarstva budući da smo turistička zemlja. Prema tome, mislim da je ovaj prijedlog zakona dobar i da on ide u smjeru upravo zaštite svih zaposlenih u trgovini, posebice žena i zaštite hrvatske obitelji da ljudi što više vremena provedu nedjeljom sa svojom obitelji. I svakako treba prava radnika štititi i mislimo da je ovdje postignut jedan balans s ovim prijedlogom zakona.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani ministre, drago mi je da ovaj zakon stavlja u fokus radnike, a kolege iz oporbe pokazuju isto neznanje u europskim politikama i da je ovo itekakav doprinos europskim politikama. Kao ministar rada sudjelovao sam sa premijerom Plenkovićem na potpisivanju Europske povelje o europskom stupu socijalnih prava koji čini 20 europskih direktiva i uredbi od kojih je jedna direktiva o usklađivanju privatnog i poslovnog života. Ovaj prijedlog kojeg ste donijeli u Sabor jako je dobar doprinos europskom stupu socijalnih prava, uvažuje činjenicu da smo turistička zemlja 16 nedjelja će se raditi, a kada ovo zbrojimo zajedno sa isto tako izmjenama Zakona o radu koji je definirao 50%-tno povećanje plaće, naše radnice svakako mogu biti zadovoljne. A da će bit nedostatka radne snage apsolutno ne stoji, imamo i 120.000 dozvola, prema tome otpuštanja sigurno neće biti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče Paviću što ste iznijeli ovih nekoliko činjenica koje je važno da se čuju. Svakako doprinosimo i jačanju položaja obitelji, a i svemu ovome čemu smo se obvezali i na europskoj razini. Djelujemo na svim područjima od pozicioniranja naše zemlje kao energetskog čvorišta ovog dijela Europe. Prošli tjedan smo imali ovdje jednu veliku energetsku konferenciju gdje je bila i američka ministrica energetike i to je samo jedan pokazatelj kako nas drugi vide i kako podržavaju sve ono što radimo što se tiče energetike. A ovaj zakon je isto tako primjer da pridonosimo i na ovoj strani kada treba ojačati i ulogu radnika i ojačati ulogu obitelji u našem društvu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani ministre.
Danas je Dan žena i jutros smo mogli slušati sa govornice upravo tu gdje vi stojite kako su kolegice sa ljevice govorile o ženskim pravima, a evo danas imamo jednu interesantnu koincidenciju da upravo na današnji dan donosimo jedan zakon odnosno raspravljamo o jednom zakonu koji će itekako pomoći statusu žena koje rade u trgovini. Moram podsjetit da 75% radnika u trgovini jesu žene.
Dakle, ovo je tema koju Hrvatska demokršćanska stranka oduvijek zagovara, nije ovaj zakon idealan, ali je u ide u pravom smjeru. Dakle, ovo je najbolji poklon ženama za 8. ožujka za njihov dan i ja bi ovdje pozvao kolege i kolegice sa ljevice neka ne budu licemjerni, neka podrže ovaj zakon, neka u raspravi podrže ovaj, neka dignu ruku za ovaj zakon jer ovo je jedini pravi poklon hrvatskim ženama.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljuje.
Poštovani zastupniče Zekanoviću, slažem se s vama da ovaj zakon posebno vodi računa o položaju žena jer ih je skoro 86.000 zaposleno u maloprodaju i da će im omogućiti veliki dio svog, ne veliki dio svog vremena nego nedjelju provesti sa svojom obitelji što mislim da je iznimno važno i za kvalitetu njihovog rada, ali jako važno i za obiteljski život i za sve ono što je u temeljima našega društva.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
Poštovani ministre Filipoviću, kao što je ova Vlada i obećala prije svega izbornim programom HDZ-a, a nastavno na to i programom Vlade RH ovim se konačnim prijedlogom zakona ustvari u potpunosti ispunjava obećanje i realizira se obećanje o reguliranju rada nedjeljom jer ona treba biti i jest kao što ste i sami nekoliko puta naglasili dan za obitelj i dan za odmor.
Ono što želim ustvari da vi ministre komentirate jesu ustvari katastrofične ideje iz dijela oporbe koji straše hrvatsku javnost o padu gospodarske aktivnosti zbog toga što će biti reguliran rad nedjeljom. Pa vas ustvari molim da još jedanput demantirate na temelju podataka ate laži i molim vas da posebno istaknete jedan dobar i vrhunski primjer, a to je Tvrtka KTC-a koja je upravo pokazala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice Burić.
Pa u medijskom prostoru i općenito u javnom prostoru u našoj domovini može se čuti svašta. Mi smo mogli slušati analitičare opće prakse koji su prošle godine govorili o tome kako bi cijenu goriva trebalo deregulirati, što znači da bi bilo normalno da naši građani plaćaju cijenu goriva 16 ili 17 kuna jer eto to je tržište. A s druge strane kad odu cijene energenata gore, kad ode cijena struje prema gore onda ti isti analitičari opće prakse ili zastupnici pojedinih partikularnih interesa zazivaju intervenciju države.
Unatoč katastrofičnim najavama da će sve propast u 2022.g. imali smo četvrti najveći gospodarski rast u EU, sve intervencije Vlade su se pokazale kao odlične i nastavit ćemo tako dalje, štititi hrvatske ljude, hrvatske gospodarstvenike i tako će to biti nakon uvođenja ovog zakona. KTC je izvrstan primjer da i kada ne radite nedjeljom da vam prihodi rastu …/Upadica Reiner: Hvala./… i da su svi zadovoljni.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada je stanku zatražio u ime Socijaldemokrata poštovani zastupnik Željko Pavić.
Izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani predsjedavajući.
U ime Socijaldemokrata tražim stanku u trajanju od deset minuta da još jedanput raspravimo stavke u zakonu koje zapravo ukazuju na potpuno drugačije stanje u odnosu na što nam pričaju pripadnici vladajuće većine i sam ministar.
Naime, nemojte zaboraviti cilj je odličan, cilj je dobar, međutim u zakonu to nije dobro definirano. Nemojte zaboraviti da imate sindikate koji su nezadovoljni zbog toga što imate preveliki broj radnih nedjelja, imate HUP koja je nezadovoljna zbog toga što im niste dali mogućnost da uopće pregovaraju sa zaposlenicima o radu nedjeljom. Dalje, imate Ceh trgovaca 10.000 koji su se izjasnili da zakon nije dobar zato što su oni mali trgovci, imaju obiteljske trgovine i ne mogu raditi nedeljom, a nedeljom su zarađivali dosta novaca. Njihov prihod nedeljom je bio 20% to nije kao u trgovačkim centrima gdje je bio prihod 8 do 9%. Prema tome, tim malim trgovcima smo zapravo uzeli ste im novac iz ruku. Pitanje je kako će te obiteljske trgovine nakon toga moći funkcionirati?
Nadalje, zabranili ste rad pekarama, mene evo pita naš pekar u Krapini kako ću ja ispeći duplo više kruha u subotu da bi namirio potrebe od nedelje. To jednostavno tako ne može ići, ljudima ste onemogućili, uzeli ste im kruh iz ruku. Prema tome, to što ste napravili nije dobro. Velim cilj je dobar, međutim metode koje ste propisali u zakonu nisu dobre. Osim toga, istovremeno ste dozvolili da se radi na željezničkim postajama, da se radi na autobusnim kolodvorima, da se radi na benzinskim postajama.
Sada ćete benzinske postaje pretvoriti u što? U mini markete. Prema tome, niste riješili ništa. I dalje će ljudi raditi, doduše ne svi koji su radili do sada, ali će i dalje raditi nedjeljom.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Imamo povredu Poslovnika digla je poštovana zastupnica Petir, izvolite.
U čem je povrijeđen?

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče Sabora.
Povrijeđen je članak 238. jer kolega Pavić ovdje obmanjuje hrvatsku javnost. Naime, ja sam jučer organizirala okrugli stol na kojem je bio i Savez udruga malih trgovaca i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat trgovine, Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatski savez za slobodnu nedjelju i svi su se usuglasili da je ovo kompromisno rješenje koje je korak prema naprijed u trajnom pronalaženju rješenja osiguranja slobodne nedjelje koja je po mišljenju svih civilizacijsko.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Naravno to nije bila povreda Poslovnika, pa moram dati opomenu.
Ako sam dobro vidio i kolega Pavić, Željko Pavić dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen?

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani predsjedavajući, kolegica Petir zapravo obmanjuje javnost i pokušava meni staviti u usta što nisam rekao i iznosi činjenice koje nisu točne.
Imam ovdje dopis Obrtničke komore i ceha trgovaca. Znam da znate čitati, ja ću vam ga dati, pa pročitajte što unutra piše. Piše ono što sam rekao, znači ljudi su nezadovoljni.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Ni to nije bila povreda Poslovnika nego replika, pa dobivate i vi opomenu a sada pravu repliku ima poštovana zastupnica Dreven Budinski.
Izvolite.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Evo ovako. Pozdravljam evo ga ovaj zakon i konačno nakon 20 godina da se na neki način uspjelo u ovom Saboru prikazati, ali mogu vam reći iz iskustva koliko znači jednoj obitelji, jednoj ženi jer cijeli svoj život sam radila nedjeljom i rijetko kad sam imala vremena imati sa obitelji, sa djecom, sa prijateljima. I stvarano pozdravljam donošenje ovog zakona, a pogotovo evo ga da se nadovežem na kolegicu Petir, na njezin okrugli stol. Jučer je stvarno bio jako dobar okrugli stol gdje ste stvarno ste iznesli svi argumenti i za i protiv i što podržavam je ono da je ipak ste dali jednu godinu te prilagodbe da na neki način se vidi gdje još treba promijeniti i gdje treba nešto saslušati još koje socijalne partnere i evo ga čestitam vam na tome i konačno da nakon 20 godina možemo o tome raspravljati i da neka obitelji budu zajedno.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Vi ste jučer bili na tom okruglom stolu koji je organizirala gospođa Petir, pa ste mogli vidjeti da je i tamo prevladavala jedna dobra atmosfera, gdje su i sindikati i poslodavci i svi prisutni zapravo izrazili podršku ovome zakonu, a sve suprotno od onoga što neki zastupnici koji tamo nisu bili ovdje pokušavaju govoriti. Pa evo dozvolit ćete, dopustit ćete mi da vam ja pročitam jednu poruku. Neću navoditi ime koju sam dobio od nekoga iz pekarske branše. Kaže danas sam pročitao prijedlog da se ukine rad nedjeljom i pekarnicama. Ja sam obrtnik i bavim se pekarstvom. Puno ste nam pomogli subvencijom struje i ograničavanjem cijena određenih proizvoda. To bi bilo dobro da slušaju ovi koji govore suprotno, a bio bih vam zahvalan vama i Vladi kad bi podržali inicijativu da ni pekarnice ne rade nedjeljom, jer i mi imamo svoju obitelj. A ovi što ne mogu jesti kruh star jedan dan, neka ga sami peku.
Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu i slično. Mogu vam kasnije gospodine i pokazati poruku da ne iznosim ovdje. Ja vam govorim što govori obrtnik pekar.

Reiner, Željko (HDZ)
Nemojmo iz klupa. Molim vas kolega Pavić!
Poštovani zastupnik Brumnić.

Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Poštovani ministre u svojoj raspravi ste rekli jednu sintagmu koja mi se iznimno dopala, a to je legitiman cilj. Legitiman cilj Europe pa na neki način i ove Vlade da se pokuša uravnotežiti radni dio i privatni dio je u potpunosti legitiman i ja mislim svim ovdje prihvatljiv.
Ono što je problem što ovim zakonom to rješavate za manje od 10% ukupno zaposlenih, a s druge strane kad govorite o svjetonazorskim razlikama, ključna svjetonazorska razlika je u tome što ova desna strana to nekako veže za crkvu, odlazak u crkvu itd. A ja ću vas pripomenuti ukoliko ste zaboravili, da onaj kojeg slavite je ušao u hram i porazbacao te trgovce i izbacio ih iz hrama, pa vas pitam odobrili ste rad nedjeljom u crkvama. Zašto?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Hvala lijepa.
Gospodine Brumnić crkve i inače rade nedjeljom, tako da ovaj zakon mogli ste čuti ono što je u tradiciji, običaju to je uključeno. Prema tome, mislim, da je u konačnici važno da mi svi zajedno ovdje podržimo ovaj konačan prijedlog zakona i da bez obzira što je to po vama premalo, da podržimo intenciju da 118000 zaposlenih u maloprodaji ima slobodnu nedjelju i da to vrijeme može kvalitetno provesti sa svojom obitelji.
Mislim da ćemo se mi tu i svjetonazorski složiti u konačnici.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Brumnić dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Povrijeđen je članak 238. gdje ministar vrijeđa zastupnike. Ja sam u potpunosti svjestan da crkva treba raditi nedjeljom, ali sam protiv toga da rade trgovine u sklopu crkve, da rade suvenirnice itd. Jer to nema nikakvo običajno pravo, to nije nešto što je logično i rekao sam onaj kojeg slavite ih je izbacio iz crkve odnosno hrama.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to je naravno bila replika pa dobivate opomenu.
Poštovana zastupnica Opačak Bilić.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala vam lijepa potpredsjedniče.
Poštovani ministre, dakle imamo treći pokušaj ograničavanja rada nedjeljom što jasno pokazuje da kako postoji potreba zapravo da se ovo pitanje uredi. Pokušali su to do sad Račan, Sanader, pa evo sad i Plenković, a jedini kojem je to konačno uspjelo je Capak, tj. Capak i Božinović sa Markotić koji su zapravo evo, koji zapravo očito imaju jaču ulogu u odlučivanju negoli to ima i premijer i to ne jedan nego njih nekoliko i u nizu nego li to imaju zapravo i tradicionalne kršćanske vrijednosti, no ti je sad drugi par opanaka. Ključno je to da je ovo iako ne cjelovit dakle treći pokušaj ograničavanja rada nedjeljom koji je od dva puta naišao na znamo koje mišljenje Ustavnog suda, pa evo ja sam pogledala malo u obrazloženju zakona, ali dajte vi malo čisto zbog onih koji gledaju i zbog onih na koji se ovaj zakon najviše odnosi, malo pobliže i laički objasnit dakle kako ste se osigurali da zapravo i ovaj zakon ne naiđe na negativno mišljenje Ustavnog suda.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Filipović.

Filipović, Davor (HDZ)
Zahvaljujem zastupnice Opačak Bilić. Pa u obzir smo uzeli sve ono što je prethodni sud, prethodna dva puta Ustavni sud sugerirao. Jedan put je bilo ograničenje koje se odnosi na kvadraturu kolike trgovine moraju biti da ne bi radile i sl., povukli smo paralelu sa svim takvim preporukama kada smo razmišljali koje iznimke ovdje uključiti. Iz tog razloga su i isključene prvenstveno i pekarnice da ne bi eventualno kasnije ako bude kakvih pravnih reperkusija ta iznimka dovela u pitanje ovaj zakon.
Vjerujemo nakon konzultacija sa brojim pravnim stručnjacima da je ov jako dobar prijedlog koji će zaživiti bez toga da ga neko kasnije osporava.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala vam lijepa, možete se vratiti na mjesto poštovani ministre.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne. Da, pardon nisam vidio, nisam vidio evo izvolite. Poštovani Željko Pavić predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepa.
Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo HS-a na 33. sjednici održanoj 1. ožujka 2023.g. raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini P.Z. br. 429 koji je predsjedniku HS-a podnijela Vlada RH aktom od 23. veljače 2023.g.
Nakon, ovaj navedeni akt raspravljao sukladno čl. 179. st. 2. Poslovnika HS-a kao zainteresirano radno tijelo. Nakon rasprave i u samoj raspravi iznijeti su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja. Većina članova odbora podržava predložene izmjene zakona koje će doprinijeti boljoj ravnoteži između obiteljskog života i rada u djelatnosti koja je visoko feminizirana. Iznijeto je mišljenje po kojem bi valjalo regulirati da isti radnik može raditi samo jednu ili dvije nedjelje mjesečno. U raspravi je naglašeno kako je izmjena Zakona o radu propisanom da svaki sat nedjeljom ne smije biti plaćen manje od 50% više od uobičajenog sata.
Budući da u djelatnosti trgovine nema kvalitetnih ugovora koji bi nužno zakonom bili propisani donju granicu prava iz rada. Također je u raspravi iznijeto mišljenje po kojem rad trgovina treba prepustiti slobodnom tržištu, a ne ga ograničavati.
Dio članova odbora drži da bi trebalo proširiti broj radnih nedjelja odnosno prepustiti jedinicama lokalne samouprave da odlučuju o radu nedjeljom zbog potreba turizma ili nedostatka trgovina u malim mjestima. Ukazano je na moguće probleme u padu prometa zbog kojeg će trgovci imati manje potrebe za radnicima, kao i na predstojeće gužve pri kupnji subotom odnosno drugim radnim danom. Iznijeto je mišljenje po kojem osobna potrošnja građana najviše puni proračun te će neradni dan utjecati na prihode proračuna.
U raspravi je više puta naglašeno kako će se nakon godinu dana napraviti naknadna procjena učinaka ovog zakona. Nakon provedene rasprave odbor je većinom glasova 6 za, 1 protiv, 1 suzdržan odlučio predložiti HS-u da donese Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini P.Z. br. 429. I to je to.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala hvala vam lijepo.
Otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govoriti poštovani zastupnik Daniel Spajić.
Izvolite.

Spajić, Daniel (DP)
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima.
U predizbornoj kampanji prije gotovo tri godine Andrej Plenković je što se tiče rada nedjeljom izjavio ovo, citiram „Što se tiče nedelje ja sam za to da bude neradna, pripremili smo izmjene Zakona o trgovini s kojima idemo uskoro“, pazite ovo „uskoro u javno savjetovanje“ prije tri godine. Nakon toga je došo svizac i zamoto čokoladu u papir, al sad je opet odmotava.
Kadgod se pojavi nova HDZ-ova afera, a nagomilale su se kao smeće na Jakuševcu evo Andreja Plenkovića i pokušaja skretanja pozornosti pa je stigao i taj „uskoro“ samo više ne znamo tko je inicijator, da li je to Andrej Plenković ili je to kolegica Petir? Ja koliko znam kolegica Petir se najviše za to zalagala, a ne Andrej Plenković kako on to govori.
Prije par mjeseci je Andrej Plenković isto tako nastavio u bajkovitom stilu citiram „Oni koji rade u nekim tvrtkama, a koji ne žele raditi nedeljom neće smjeti dobiti otkaz“, pa tako čitam ja ovaj prijedlog jer u prosinačkim izmjenama Zakona o radu nije, tražim al takvu mogućnost ne pronalazim, gdje je to pravo radnika da može odbit radit nedjelju, gdje je to pravo? Nema tog prava. Znači AP mulja.
Zaista bih volio da ovaj zakon bude treća sreća, da najvažniji obiteljski dan počne uživati, točnije počne živjeti barem dio naših vrijednih građana, ali bojim se da u ovom slučaju treća sreća neće važiti. Zašto to mislim? Zato što su loša rješenja koja su postojala u propalim Račanovim i Sanaderovim pokušajima uvođenja neradne nedjelje postoje isto tako u ovom prijedlogu. Što bi rekli u narodu, nije šija nego vrat. Samo iznimke, iznimke, iznimke, nema kioska pa se ubace kiosci, nema pekarnica pa se ubace pekarnice, ma ne ipak se izbacuju pekarnice, unutra van, pa unutra van dok razloga zašto unutra, zašto van nema. Vlada luta nema pojma šta radi, nema cilja, izuzev cilja stvaranja senzacije, populizma onog pravog istinskog dobronamjernog cilja prema neprocjenjivom hrvatskom radniku nema, a to pokazuju iseljavanja na dnevnoj razini.
Jasno je kao dan da predloženo reguliranje rada nedeljom ograničava ustavno pravo. Nepostojanje ravnoteže između prava radnika i slobode poduzetništva kao i nejednakost između poduzetnika razlozi su zbog kojih su regulacije rada nedjeljom u trgovinama padali na Ustavnom sudu. Nažalost, past će opet.
Ne mogu se složiti da postoji jednakost poduzetnika ako se ograničava samo jedna djelatnost u ovom slučaju trgovina.
Isto tako ne mogu se složiti da postoji jednakost između velikih trgovačkih lanaca koji imaju brojne trgovine u pojedinim gradovima i mali trgovac, mikro poduzetnik koji ima samo jednu. Što će se dogoditi? Pa dogodit će se to da će si trgovački lanci osigurat svaku radnu nedjelju samo po drugim lokacijama u gradu dok će ih mali trgovac imati 16. S aspekta stjecanja prihoda ne možemo govoriti o jednakosti. Veliki pojedu male.
Što nam jamči da će radnici raditi maksimalno 16 nedjelja godišnje? Što sprječava trgovačke lance da smanji broj radnika? I tako svakim danom nestajemo. Što ih sprječava da radnike rotiraju po lokacijama i da radnici rade više od 16 nedjelja? Apsolutno ništa.
Ovim se prijedlogom ograničava rad trgovina, a ne rad radnika nedjeljom. Pitam se postoji li neravnoteža između trgovkinja i trgovaca koji su obuhvaćeni ovim promjenama i onih koji rade u kioscima, na benzinskim postajama i drugim prodavaonicama koje će raditi bez ograničenja. Jesu li diskriminirati svi drugi radnici iz drugih djelatnosti koji moraju raditi nedjeljom bez ograničenja? Može li njima 50% povećane satnice nadomjestiti nedjelju.
Zbog svih ovih razloga i dalje smatram da je puno kvalitetnije austrijsko rješenje koje regulira koliko sati tjedno svaka trgovina može raditi. U Austriji je maksimalno dopušteni broj sati prodavaonica tijekom tjedna 72 sata dok duže od 72 sata mogu raditi samo pekarnice, slastičarnice, cvjećarnice, voćarnice i povrćarnice. Zbog tog ograničenja od 72 sata tjedno trgovcima se ne isplati raditi nedjeljom. Postoje određene iznimke i to znato uže od predloženih ovim zakonom, ali ni u tim slučajevima nije dopušteno prekoračiti ograničenje od 72 sata tjedno. Ovaj prijedlog odrađuje tjedno 90 sati plus 15 sati, znači 105 sati tjedno dakle 45% više nego u Austriji.
Konačno poražavajuće je da je građanima onemogućen uvid u istraživanja i analize koje Vlada navodi da je provela i na kojima temelji razloge za donošenje ovog zakona. I tijekom rasprave prilikom prvog čitanja pozvao sam Vladu da ih javno objavi i učini dostupnim građanima kako bi mogli vidjeti na koji način su provedena istraživanja i prikupljeni podaci. Međutim, ništa od toga.
Zabrinjavajući je već sam izbor agencije koju je Vlada naručila, od koje je Vlada naručila istraživanja. Radi se o agenciji Ipsos koja vjerovala ili ne provodi istraživanja Crobarometar o rejtingu političkih stranaka. Pa bilo bi zanimljivo da se vidi koje ugovore s javnim poduzećima i ministarstvima imala agencija Ipsos, nek pokažu svoje prihode.
Što se tiče samih replika baš sam pozorno slušao ministra opet je hvalio nas kao neku energetsku neovisnu silu. Ja ću vam samo reći da će HEP imati gubitke od 9 milijardi, da ćete to platiti svi vi koji to gledate, reći ću vam da smo izdali državne obveznice da pokrpamo rupe u zdravstvu u socijali da kupujemo socijalni mir i sad smo zagrabili u štednju građana jer ni jedna banka na svijetu vam ne bi dala kredit na duže od 6 mjeseci po toj kamati. S tim da za dvije godine to dolazi sve na naplatu bez odgode. Zato se pripremite za dvije godine da sve to platite s tim da neće biti nikakvih novih benefita.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a govorit će poštovana zastupnica Katarina Nemet.
Izvolite.

Nemet, Katarina (IDS)
Poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege, rad nedjeljom tema je koja izaziva polemike već dugi niz godina i s vremena na vrijeme izvlači se iz ladica iz ovih ili onih dnevnopolitičkih razloga, ali nikada se dosada toj temi nije pristupilo dovoljno sustavno i sveobuhvatno kako bi se sagledali svi njezini aspekti. Objektivni argumenti za ili protiv, a što je najvažnije sve posljedice jedne takve odluke koje će zasigurno biti višestruke.
Isto se nažalost dogodilo i ovoga puta. Pred nama je prijedlog zakona kojega je predlagač Vlada RH PR-ovski predstavila kao zakon kojim će nedjeljama trgovine stati s radom, radnici će nedjeljno vrijeme provoditi u svojim domovima sa svojim obiteljima, nedjelja će biti dan za odmor osim par izuzetaka poput hitnih službi i nekih drugih po procjeni predlagača zakona valjda vitalno važnih djelatnosti.
No, kada pročitam ovaj zakonski prijedlog vidimo da je to poprilično drugačije od slike koja se želi stvoriti, a isto tako niz je tu nelogičnosti i nedosljednosti koje pokazuju i dokazuju ono što sam u početku i navela, da se temi ograničavanja rada nedjeljom opet pristupilo površno, selektivno i nepotpuno čime nažalost dobivamo još jedan loš zakon koji će se reflektirati i na naše gospodarstvo, na turizam i trgovinu kao i na mnoge naše građane za koje je upitno što zapravo ovakvim zakonskim rješenjem dobroga mogu dobiti.
Naime, pogledamo li popis izuzetaka odnosno prodajnih objekata na koje se ne primjenjuje ograničenje rada nedjeljom u oko upadaju neke nelogičnosti i u najmanju ruku upitne situacije. Predlagač je tako predvidio da od ograničenja rada nedjeljom budu izuzeti primjerice željeznički i autobusni kolodvori, zračne luke, luke otvorene za javni promet i unutarnje plovidbe brodova, bolnice, hoteli, kulturne ustanove, marine, kampovi i drugo. Riječ je o izuzecima koji se načelno čak i mogu shvatiti i prihvatiti imaju donekle i rezona i smisla, no s druge strane od ograničenja rada nedjeljom izuzete su primjerice i trgovine na benzinskim postajama. Jasno je donekle da su benzinske postaje sa svojom izvornom namjenom prodajom goriva važna usluga i servis građanima. No, kada na tim istim benzinskim postajama dopustimo na svakom koraku, dozvolimo rad trgovinama u kojima se već sad prodaje sve i svašta, a istovremeno ste zabranili rad drugim trgovinama onda već što bi narod rekao sami sebi skačete u usta. Potpuno nelogično i bez valjanih argumenata. A usudim se i reći kako se postavlja pitanje ustavnosti ovakve odluke kojom se u povlašteni položaj stavljaju određene trgovine primjerice ove na benzinskim postajama, a u nepovoljnu situaciju dovode sve ostale trgovine koje u buduće nedjeljom neće moći raditi najveći dio godine.
Ponovit ću u trgovinama na benzinskim postajama već sada imamo više nego bogatu ponudu trgovačke robe svih vrsta od hrane i pića, namirnica, kozmetike, igračaka, knjiga i čega sve ne. A kada im novi zakon da dodatni vjetar u leđa i dovede u apsolutno povlašteni položaj nedjeljom neću se začuditi ako ćemo na benzinskim postajama nedjeljom u dogledno vrijeme i po kruh, mlijeko, meso, ribu, voće i povrće i sve ostalo što vam u nedjeljnoj kupovini može zatrebati.
Jer vrlo je očito kako benzinske postaje svoje nedostatne marže na gorivu sve više nastoje nadoknaditi širenjem trgovačke i ugostiteljske ponude. A kako znamo da je Vlada ograničila cijene goriva što je izazvalo poprilično nezadovoljstvo distributera i vlasnika benzinskih postaja tko zna možda im ovim prijedlogom zakona želi nešto vratiti. No ni mjesto ni vrijeme u najmanju ruku.
Pitam se i zašto izuzetak moraju biti trgovine u vjerskim ustanovama? Pa baš se oni zalažu ne za ograničenje, već za potpunu zabranu rada nedjeljom. Zašto onda ovdje dvostruka mjerila i također dovođenje jednih u nepovoljan, a drugih u povlašteni položaj? Postavljam si još jedno retoričko pitanje što je uopće namjera? Što je poanta ovog zakona? Neradna nedjelja koja će svim radnicima u trgovini omogućiti slobodan dan za obitelj zasigurno ne, jer je očito da kako će to novim zakonom biti vrlo selektivno uređeno i dalje će se nedjeljom netko raditi a netko neće.
Sa aspekta radnika i dalje prodavač ili prodavačica na benzinskoj ili u drugim izuzetnim slučajevima po tom pitanju neće imati izbora. Morat će raditi i nedjeljom. Kad govorimo o radnicima onda nemojmo zaboraviti i da su mnogi trgovci, odnosno poslodavci već upozorili, da ne kažem zaprijetili kako će ih neradna nedjelja prisiliti na racionalizaciju poslovanja, a to najčešće znači ili smanjenje plaća ili čak otpuštanje radnika što je najcrnji mogući scenarij koji si u trenutnoj situaciji ne smijemo dozvoliti.
Pitam se i kako će se ovo ograničenje rada nedjeljom odraziti na hrvatski turizam našu najvažniju gospodarsku granu jer dolazim iz Istre u kojoj već odavno ne govorimo samo o ljetnoj turističkoj sezoni već o sve dužoj turističkoj sezoni kojoj 16 dozvoljenih radnih nedjelja u godini nikako nije dovoljno.
Na taj način bitno će se ograničiti i osiromašiti turistička ponuda ili tko zna možda će nova omiljena mjesta nedjeljnih okupljanja naših turista postati benzinske postaje ili jednog dana vjerski objekti. Možda se ljudi na taj način snađu i tamo potraže ono što im nedjeljom bude potrebno, pa će eto opet nekome smrknuti, a nekome svanuti. Želim ovdje jasno naglasiti mi u IDS-u svakako jesmo da se poštuju sva prava radnika. Apsolutno smo i bez pogovora za pravo radnika na tjedni i svaki drugi odmor koji ga zakonski pripada, baš kao što smo za to da radnici za svoj rad, a pogotovo za rad nedjeljom budu adekvatno i pošteno plaćeni. Tu spora nema i tu smo jasni.
No isto tako želimo biti jasni u svojoj poruci kako se zalažemo za jednake uvjete i jednaka prava za sve. Dakle, pred zakonom svi moraju biti jednaki, odnosno zakonska regulativa se na sve mora jednako primjenjivati. A ovaj zakon definitivno nije za sve jednak. Dapače, izrazito je selektivan i to vrlo neutemeljeno, neargumentirano i potpuno nelogično. I zato smatramo kako je riječ o lošem zakonu koji na loš način pokušava i na žalost ne uspijeva regulirati ovu osjetljivu problematiku.
Umjesto ovako lošeg zakona puno bi manje zlo bilo da se rad nedjeljom ostavi kao slobodna mogućnost, na odabir trgovcima, odnosno poslodavcima, ali da država sve svoje resurse i alate usmjeri u strogu kontrolu poštuju li se sve zakonske obveze i plaćaju li se radnici potpuno adekvatno za taj rad nedjeljom. A onda kada radnik dobije ono što zaslužuje i što mu pripada neka poslodavac procijeni isplati li mu se u takvim okolnostima raditi nedjeljom ili ne. Ovakva neutemeljeno selektivna ograničenje, parcijalne zabrane jednima, a nepravedno povlašteni položaj drugima navodna briga o radnicima u nekim djelatnostima, a zanemarivanje u drugima potpuno je promašena politika baš kao što je potpuno promašen i ovaj zakonski prijedlog.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika MOST-a sad će govoriti poštovani zastupnik Božo Petrov.
Izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Na početku moram istaknuti da je ovo loše napisan zakon i propuštena prilika da se na adekvatan način definira neradna nedjelja ili barem pretežno neradna nedjelja. Loše napisan zakon.
U ovom zakonu, a možete vidjeti i u Zakonu o radu nigdje se ne govori o tome da radnici imaju pravo na 16 neradnih nedjelja. Nemaju pravo na neradne nedjelje, nigdje se ne spominje, a kamoli da se spominje broj 16. Toga nema.
Dakle, ovaj zakon o kojem mi danas raspravljamo Zakon o trgovini ne daje neradne nedjelje radnicima, on daje neradne nedjelje objektima. Zakon o trgovini, ja ću tu namjerno radi javnosti pojasniti. Kad vam piše Zakon o trgovini to ne piše Zakon o prodajnom objektu. Na to se misli kad se kaže trgovina - prodajni objekt, prodavaonica, tržnica, skladište. Zakon o prodajnom objektu. U njemu je definirano 16 nedjelja u kojem je definirano 16 nedjelja u kojem taj prodajni objekt ne može raditi.
Kome daje te neradne nedjelje? Prodajnom objektu. Molim vas objasnite mi u kojem zakonu piše da izričito, eksplicitno radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja. Gdje to piše? Nigdje. Nigdje to ne piše. E sada, kada vi definirate da prodajni objekt ima neradnu nedjelju je li to znači da on unutra, da poslodavac unutra ništa ne smije raditi jel da je on samo zatvoren za javnost. Ni to ne piše, što znači da poslodavac ima pravo jer ne piše niti u jednom zakonu da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja, poslodavac može držati zatvorena vrata, ali isto tako unutra može naložiti radniku da puni police za idući dan.
Ono što je također bitno u ovome zakonu je izuzet, izuzeta prodaja na daljinu, što znači da vi putem alata koji su vam danas dostupni, dostupni su vam i Glovo i Konzum, klik itd., itd., vi komotno možete naručit sve nedjeljom, pa neće, nije, nismo još došli do toga da roboti u skladištu slažu to i šalju dakle, dakle u tom skladištu pored te trgovine koja je zatvorena, koju je poslodavac odlučio tu nedjelju zatvoriti u tom trenutku će ljudi koji rade u tom skladištu raditi tom nedjeljom.
Treća stvar, ako trgovački lanac ima barem tri prodajna mjesta u nekome gradu, on rotirajući svoja prodajna mjesta radi cijele godine. Je li možda negdje u zakonu zaštićen radnik u tom trgovačkom lancu u tom mjestu ako mu poduzetnik odnosno trgovački lanac, poslodavac naloži da mora radit 48 tjedana, jel ga možda negdje zakon štiti da on kaže da ne može il da neće? Nigdje. Znate zašto? Zato što ni u jednom zakonu ne piše da radnik ima pravo na 16 neradnih nedjelja, to ne piše. Možete govorit što god hoćete, Zakon o trgovini odnosno Zakon o prodajnom objektu govori da 16 nedjelja taj objekt treba biti zatvoren nedjeljom, kraj priče.
Ono što ide u korist trgovačkim lancima zapravo ne ide u korist malim obrtnicima, oni su ti koji će, kojima će ovo najviše štetiti jer oni trebaju držati 16 nedjelja godišnje zatvoren svoj objekt i nemaju ga prostora, nemaju ga prostora gdje izmjestit jer imaju samo jedan, trgovački lanci to mogu rotirat, obrtnici ne mogu. Ja, npr. tu postoji diskriminacija.
I sad mene zanima jedna bitna stvar, sve se ovo moglo napravit puno jednostavnije, puno slobodnije i već ako želite, a bilo bi potrebno raditi u korist radnika i napraviti dobar balans između poslodavca i radnika, pa zašto niste vrlo jednostavno napisali svaki radnik ima pravo birati, ima slobodu odabrati želi li ili ne želi raditi nedjeljom, želi li ili ne želi. One koji žele raditi nedjeljom te treba pošteno platiti i to je definirano sada Zakonom o radu 50 postotno povećanje dnevnice, to je okej. One koji ne žele raditi, koji odabiru da ne žele raditi njih zakonom treba zaštitit, ali ljude treba pustit da oni sami biraju. U ovome trenutku ljudi nisu u dobiti i dalje hoće li trgovina raditi i kad će raditi je u potpunoj diskreciji poslodavca. On određuje kad će trgovina raditi, u kojim tjednima će raditi, tu se radnika ništa ne pita, ništa. Ja nemam bojazan kao što je imala kolegica prije mene da u ljetnim mjesecima neće radit trgovine, ne, ne, hoće, budući da poslodavci mogu birati onda će u gluho vrijeme godine ispucati sve neradne nedjelje, a svi će raditi kada je turistička sezona, kada je Uskrs i Božić, znate zašto? Jer to poslodavac bira, nema pravo birati, ma sve u redu, nema pravo birati radnik kada će radit, a ako ste i blagdane stavili unutra meni je drago, ali sve ostalo bira poslodavac, sve bira poslodavac. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Ne, navedite mi 16 neradnih nedjelja u Zakonu o radu. …/Upadica iz klupe se ne razumije/…. Okej, navedite to, pa navedite ih, navedite kada ste i gdje ste…/Upadica Reiner: Molim vas ne, ne iz klupe, molim vas/…navedite mi gdje ste definirali da on na to ima pravo, navedite mi mogućnost da ja vidim da radnik bira, a ne poslodavac. Na to nemate odgovor i dalje je to diskrecija samoga poslodavca.
Ono što bih volio, volio bih kada bi se zakon mogao promijeniti, ponovit ću, na način da su radnici ti, pokazat ćete mi vrlo rado, da su radnici ti koji u konačnici biraju hoće li raditi ili neće raditi. Ja mislim da se to treba pustiti ljudima koji su radnici da oni sami u konačnici odluče, nažalost to nije napravljeno, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Povredu poslovnika dignuo je poštovani zastupnik Zekanović, u čem je povrijeđen poslovnik?

Zekanović, Hrvoje (HDS)
238. omalovažavanje. Ja bi evo prije svega zamolio hrvatske medije da više nikada ne stavljaju Most u kontekstu desnog centra, pogotovo u kontekstu demokršćanstva. Dakle Božo Petrov je danas bio jasno, jasno i glasno eksplicitno protiv zabrane rada nedjeljom u trgovinama. Znači ponovit ću, Božo Petrov je danas hrvatska javnosti bio glasno i jasno eksplicitno protiv zabrane rada nedjeljom, točka, točka. …/Upadica Reiner: Dobro/…. Dakle toliko o pravima žena toliko o hrvatskoj obitelji, toliko o lažnom demokršćanstvu.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, ovaj to naravno nije bila povreda poslovnika, pa vam moram dati opomenu, to je druga opomena.
Ovaj zastupnik Petrov je također dignuo povredu poslovnika, izvolite, u čem je povrijeđen poslovnik?

Petrov, Božo (MOST)
Povrijeđen je čl. 238.. Ja bih savjetovao g. Zekanoviću koji valjda predstavlja se kao bard demokršćanstva da na to se može samo poklopit ušima i šutiti jer žetončići ne predstavljaju moralne vrijednosti jednoga desnoga centra, hvala.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Eto ja sam žeton, a ti si i ljevica.

Reiner, Željko (HDZ)
To, to nije ovaj isto bila povreda poslovnika, pa ovaj dobivate i vi nažalost opomenu.
Hajdmo dalje, u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče HS, ministre sa suradnicima…
…/Upadica Reiner: Kolega Petrov, i vama je to drugi, vodite o tom računa, opomena jel. Izvolite, oprostite kolegice Petir dobit ćete malo više vremena/….
Hvala lijepo.
U čl. 31. Povelje o temeljnim pravima EU navedeno je kako svaki radnik ima pravo na uvjete rada koji poštuju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo, te da svaki radnik ima pravo na ograničenje maksimalnog radnog vremena na dnevno, te razdoblje tjednog odmora i na godišnji plaćeni dopust. Tjedni odmori ne obuhvaćaju samo količinu vremena odnosno slobodan dan već i kvalitetu ovog odmora. Dan slobodan od rada mora omogućiti kombiniranje osobnog odmora i društvenog povezivanja, svaki čovjek je društveno biće, dio zajednice, a međuljudski odnosi imaju ključnu ulogu u uspostavi ravnoteže između poslovnog i privatnog života, dobrobiti i oporavka od posla. Kad se vrijeme odmora može organizirati kao sinkronizirano vrijeme odmora to omogućuje pojedincima da provode vrijeme sa svojim članovima obitelji, prijateljima ili u kolektivnoj društvenoj zajednici. Zajednički dan odmora tijekom tjedna preduvjet je za zdravu ravnotežu između posla i privatnog posla, te oporavak od svakodnevnog stresa. Zakonodavstvo i praksa kako u EU tako i u državama članicama trebaju pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih, te se mora aktivnije promovirati ravnoteža između privatnog i poslovnih života, te je zbog toga i Vlada RH u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030.g. navela u okviru politike ljudskih potencijala, ali i demografske politike da će oblikovati i ustrajno provoditi mjere koje će olakšati stvaranje djelotvorne ravnoteže između poslovnog i privatnog života naročito mladih obitelji i žena.
U sektoru trgovine o kojem danas raspravljamo većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto po nekoliko tjedana bez dana odmora, za niske plaće koje su prema podacima FINA-e manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. Konkretno, prosječna bruto plaća u trgovini na malo iznosi 1.108 eura, dok prosječna neto plaća iznosi 835 eura. U rijetkim slučajevima kada te žene koje su zaposlene u trgovini u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan. Od tih se žena traži da su stalno na raspolaganju i ne daje im se mogućnost izbora, a nemaju niti moć da se izbore same za sebe jer nemaju čak niti granski kolektivni ugovor oko kojeg se pregovara punih 14.g.. Svi građani su neovisno o svojim socijalnim pozicijama slobodni, pa to mora vrijediti i za zaposlene u trgovini. No podaci Sindikata trgovine pokazuju da se u ovom sektoru sloboda shvaća malo drugačije, ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednomjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze, takvo stanje je neodrživo. U Hrvatskoj trgovine prema zakonu mogu raditi 365 dana u godini 24 sata na dan, takvo stanje nije u skladu sa ustavnim vrednotama koje radnicima garantiraju pravo na tjedni odmor i koje Hrvatsku definiraju kao socijalnu državu. Država smatra da je potrebno urediti radno vrijeme trgovina na način da se štite naše ustavne vrednote i to činimo ovim zakonom. Zato je ova inicijativa za izmjenama Zakona o trgovini ustvari inicijativa za osiguravanje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena, ali i svojevrsna platforma za regulaciju društvenih odnosa u širini socijalnih potreba kojom želimo potaknuti ulaganja u kulturu rada, koja poštuje činjenicu da postoji ritam rada i ritam odmora. Radnici koji rade nedjeljom osjećaju se premoreno i iscrpljeno i povećava se mogućnost njihovog oboljenja. Puna socijalna cijena rada nedjeljom vraća se i poslodavcu jer premoreni radnik ne može raditi dobro i precizno, slobodna nedjelje treba biti slobodna i radnicima i poslodavcima. Države članice slobodno mogu uređivati radno vrijeme u trgovinama, stoga su i prakse u različitim državama članicama različite. No podsjetit ću da Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Malta, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Grčka, Island, Mađarska, Španjolska imaju trgovine uglavnom zatvorene uz određena izuzeća. U Njemačkoj je pravo na neradnu nedjelju zajamčeno ustavom. Dakle ovdje smo čuli potpuno netočne informacije koje su se iznosile od mojih prethodnika. Međunarodnim ugovorima koje smo ratificirali poput Europske povelje o socijalnim pravima i Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada propisano je da se tjedni odmor podudara sa danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje.
To je u našoj zapadnoj civilizaciji nedjelja. Nedjelja je uostalom kao dan tjednog odmora radnika kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu i to vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj. Nedjelja je dakle, da još jednom podvučemo jer vidim da neki to ne razumiju unatoč činjenici da je to tradicija i civilizacijski doseg. Dakle, nedjelja je neradni dan i to je pravilo, a od tog pravila ovim zakonom su utvrđene i iznimke koje su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva kontinuiranog obavljanja javnih usluga, te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Oni koji tvrde kako će benzinske prodavati mlijeko, meso i kruh nisu pročitali zakon. Drugo, znamo da vrijedi HASAP i da ako bi to netko pokušao raditi da je u prekršaju, bit će kažnjen. Nasuprot tvrdnji da će se kroz rad trgovina nedjeljom povećati broj zaposlenih u uslužnom sektoru vidimo da dolazi do suprotne pojave. Nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu se boriti sa rastućom konkurencijom velikih lanaca. I mali trgovci su upravo iz tog razloga prisiljeni zatvarati svoje trgovine što znači da je očigledno, iz aviona vidljivo da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje veliki trgovačkim lancima često u stranom vlasništvu a na štetu malih domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koje su i najugroženija skupina trgovaca.
Podaci Porezne uprave pokazuju da je promet u trgovinama na malo najveći petkom i subotom u trgovačkim lancima subotom. Dakle, nije nedjeljom. U vrijeme snažnih epidemioloških mjera vidjeli smo da su trgovine bile zatvorene nedjeljom nije došlo do gubitka u financijskoj dobiti kod tih trgovaca niti je itko ostao bez posla, nego se je promet prelio na subotu i na ponedjeljak. Iz svega toga je jasno da radno vrijeme trgovina nije čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju građana jer trošite onoliko koliko imate i trošit ćete to u bilo koji dan kad vam je to omogućeno. Nedjelja je dan za obitelj upravo su taj razlog naveli građani kroz različita istraživanja koja smo provodili tijekom proteklih godina. I 80% hrvatskih građana se slaže sa uvođenjem neradne nedjelje.
Zakonom o trgovini ispunjavamo obećanje koje smo dali, koje je postalo sastavni dio programa Vlade Republike Hrvatske da ćemo uvesti slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za zaposlene u Sektoru trgovine. I jasno je da rješenja koja su propisana ovim zakonom predstavljaju kompromis koji je rezultat dugotrajnog i sustavnog dijaloga sa socijalnim partnerima, a iz tog rješenja proizlazi da će poslodavci moći birati 16 nedjelja kada će raditi dok će 70% nedjelja biti neradno i to ponavljam zbog onih koji su tvrdili suprotno što je pokazatelj da su kritizirali samo radi kritike, a ono što je još žalosnije da uopće nisu pročitali ovaj zakon.
Zaključno. Stava smo da Zakon o trgovini treba biti usvojen ovako kako je predložen bez intervencija i novih iznimaka, a na zadovoljstvo zaposlenika u trgovini posebice žena trgovkinja kojima u ime našeg Kluba zastupnika čestitam Međunarodni dan žena i izražavam punu podršku.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Povredu Poslovnika dignuo je poštovani zastupnik Grin. U čem je povrijeđen Poslovnik?

Grbin, Peđa (SDP)
…/Govornik naknadno uključen./… nizom netočnosti ispričavam se dvojbenih stavova, ali posebno licemjerja. Ovaj zakon time vrvi licemjerje. Pogledajte samo članak 2. stavak 6. što se ne zabranjuje? Prodaja na daljinu, prodaja na daljinu i ona će biti moguća svaku nedjelju. Zar vam nije stalo do onih koji će raditi u tim objektima i koji će morati nositi …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. To je naravno bila replika, a nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Javila se i za povredu Poslovnika zastupnica Puljak.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Petir, Marijana (Nezavisni)
Poštovani povrijeđen je 238. članak 238. iznošenjem ili obmanjivanjem javnosti o tome dakle spomenuli ste kolegice u Njemačkoj je rad nedjeljom zabranjen još od davne 1919. godine. Da i u Ustavu. Znate li da je među iznimkama trgovine u kojima radi samo vlasnik i njegovi članovi obitelji. Tu iznimku niste htjeli unijeti i ovim zakonom ćete uništiti male trgovine, uništit ćete male trgovine jer će zapravo …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
To naravno nije bila povreda Poslovnika, pa dobivate i vi opomenu.
Za povredu Poslovnika dignuo se i zastupnik Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
238. Pa ja mogu razumjeti Božu Petrova i MOST, oni su u dva navrata pokušali nešto raditi, nisu znali, umjeli i tako je to i završilo. Ali SDP pa imali ste priliku bilo kakav zakon donesti i najgori. Možda bi ga danas popravljali, možda bi bio dobar. Ništa niste radili osim haosa i umjesto da kvalitetno sudjelujete u raspravi, da predlažete vi samo radite destrukciju, vrijeđanje i uistinu donosite izričaj koji nema veze nit sa zakonom, nit ste ga pročitali, niti vas on u stvarnosti zanima. To je najžalosnije.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
To je isto bila replika, a ne povreda Poslovnika pa i vi dobivate opomenu.
I još je kolega Šašlin dignuo povredu Poslovnika.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Predsjedavajući povrijeđen je članak 238. obmanjivanje hrvatske javnosti. Pa naime, ponovno predstavnici oporbe ovdje imaju jedan negativistički stav prije i samog donošenja zakona kao da na neki način sugeriraju poslodavcima kako da pokušaju pronaći rupe u zakonu itd. Ako ste već željeli zaštititi narod i ljude zašto onda niste reagirali i kad pojedini predstavnici trgovačkih lanaca nisu dostavili kretanje cijena, odnosno cijene u svojim lancima. Ako želite dobro našem narodu zašto tad niste reagirali? Nisam primijetio u medijima nigdje vašu ni jednu reakciju …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
To je bila isto replika, a ne povreda Poslovnika pa i vi dobijate opomenu.
Kolega Grbin je ponovo dignuo povredu Poslovnika. U čem je povrijeđen Poslovnik?

Grbin, Peđa (SDP)
Povrijeđen je članak 238. cijenjeni kolege nisu pročitali zakon a o njemu govore, to je dosta neozbiljno pa i uvredljivo za sve nas ostale.
Dakle, odredbe se ne primjenjuju na prodaju na daljinu. Što to znači? To naprosto znači da oni koji rade prodaju na daljinu neće biti vezani odredbama ovog zakona da imaju ograničenje samo na određeni broj dana kada smiju raditi i sati itd. Zar za njih ne vrijede pravila o obveznom odmoru? Zar za njih ne vrijede pravila da imaju

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to isto je replika, a ne, a ne, a ne kolega Grbin ajde, znate i sami da zapravo to nije bila povreda Poslovnika i još onda produljite vrijeme, nije korektno. Naravno da dobijate opomenu, vodite računa druga vam je opomena to.
Sad će u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata govoriti poštovani zastupnik Željko Pavić.
Izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem poštovani predsjedavajući.
Evo odmah na početku u ime Kluba Socijaldemokrata da svim ženama čestitam Dan žena i da napomenem da se mi zalažemo za neradne nedjelje. Međutim, ovaj zakon to ne garantira. I tu je problem.
Zašto ste zabranili rad malim trgovinama i obiteljskim trgovinama? Zbog čega? Mali trgovci, obiteljske trgovine nedjeljom su zarađivali i do 20% svojih prihoda. To ćete im sada uzeti. Nakon godinu dana ćemo imati reviziju zakona i onda kada ćete vidjeti da vam je u međuvremenu nestalo sa tržišta nekoliko tisuća tih malih trgovaca onda ćemo se pitati što je i kako je. Zašto to radimo? Zašto smo zabranili pekarama da rade nedjeljom? Koji je razlog? Ministar mi je rekao da će mi pokazati poruku. Ja imam poruku od pekara koji radi u Krapini koji kaže, gledaj ja imam kapacitete takve da mogu ispeći kruha i peciva onoliko koliko mogu prodati u jednom danu, ali ja u nedjelju prodam peciva i kruha više nego što prodam u subotu i ostale dane. Ja ne mogu u subotu ispeći sav onaj kruh koji je potreban da bi prodao i nedjelju i ti će mi kupci otići. Hoće li mi doći u ponedjeljak, utorak, srijedu i ostale dane u tjednu to je veliko pitanje. Prema tome, meni promet pada, a moja obitelj od toga živi. Moja obitelj kompletna radi u toj pekari. I tu su problemi.
A da vam kažem kako je to izgledalo sa trgovačkim lancima u mojoj maloj Krapini. Trgovački lanac, nije bitno ime i prezime tog lanca ima 4 trgovine. Imaju pravo na 16 radnih nedjelja u jednoj trgovini jer je zakon vezan fizički za trgovinu i što će se desiti taj će lanac raditi svaku nedjelju. Hoće li oni radnici koji rade u jednoj trgovini biti stvarno slobodni ostalih 36 nedjelja to je veliko pitanje ili će biti raspoređeni u one trgovine koje će raditi zato što je tamo povećan promet jer su sve ostale trgovine zatvorene. O tome se ne razmišlja. O tome se ne govori. Ja sam o tome govorio i na prvom čitanju i skrenuo sam pozornost da su nam se javili mali trgovci koji imaju male trgovine, koji imaju obiteljske trgovine, koji imaju jednu trgovinu, da će imati problem sa prihodima, da će morati zatvarati i da će najvjerojatnije i oni i članovi njihove obitelji ostati bez prihoda, da će završiti na burzi.
To nije dobro. Zato govorimo da ovaj zakon nije dobar, ali gledajte s obzirom na to da se ipak pomaže nekoliko desetaka tisuća pogotovo žena mi ćemo za taj zakon glasati jer nas opet prisiljavate da glasamo za loš zakon kao što ste nas prisiljavali da glasamo za Zakon o obnovi za koji smo vam govorili nije dobar, nije dobar, tri puta smo vam govorili da nije dobar, glasali smo za njega jer smo smatrali da će ipak bar nekome se pomoći, ako se ne izglasa neće se pomoći nikome. O tome govorimo, a nije da nismo pročitali zakon. Pročitali smo ga i to ne jednom i na Odboru za gospodarstvo i na Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i raspravili ga i zaključci su bili otprilike isti. I to nisu bili samo naši zaključci. To su bili zaključci i ljudi iz HUP-a i gospode koji su došli iz Obrtničke komore iz Ceha trgovaca. Znači Ceh trgovaca koji ima 10 tisuća članova anketom su došli do toga da bi bilo dobro da male trgovine i dalje rade, da ne gube svoj promet.
Nakon toga oni se zalažu za pravo svakog obrtnika na izbor kada će i koliko raditi. Zašto ograničavate te obrtnike i ovoga i poduzetnike da rade kad oni hoće. Ako su već išli u taj rizik da rade pa dajte im mogućnost da rade kad mogu zaraditi taj novac. A vi im sad tu mogućnost oduzimate i date tu mogućnost kome? Tu istu mogućnost dajete velikim trgovačkim lancima. I kome još? Benzinskim postajama. I kome još? Trgovinama u sastavu recimo vjerskih objekata, pa recimo trgovinama na željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima, aerodromima, trajektnim lukama itd., itd. Razumijem da se treba dozvoliti rad trgovinama u kampovima, da se treba dozvoliti rad trgovinama u nautičkim marinama, ima smisla. Ali zašto ste zabranili ostalima? To nema smisla.
I na kraju ćemo za taj zakon glasati zato što smatramo da će ipak tih 10% ljudi koje će biti zahvaćeno tim zakonom i koji će biti slobodno možda biti slobodno nedjeljom da ćemo im ipak pomoći sa svojim glasanjem, ali to nije dobro. Poslodavci isto tako kažu nije dobro, dajte nam mogućnost, znači Hrvatska udruga poslodavaca kaže, bili smo na Odboru za gospodarstvo kažu nismo zadovoljni. Dajte nam mogućnost da pregovaramo sa radnicima. Dajte nam mogućnost da tim radnicima koji žele raditi da im platimo rad nedjeljom, pa možda i nije dovoljno onih 50% više od satnice, možda ćemo im morati platiti i 75% više, ali nam dajte mogućnost da zajedno sa radnicima to dogovorimo, pregovaramo i da onda odlučimo i mi i radnici hoćemo li raditi nedjeljom. A imamo jako puno i dalje zanimanja i zvanja koja će i dalje raditi nedjeljom.
Naravno neki, neki moraju raditi, neki ne moraju, ali nisu obuhvaćeni ovih zakonom što je i logično jer to nismo rješavali u Zakonu o radu, da smo to riješili u Zakonu o radu onda bi to bilo drugačije. Ovo je selektivno rješavanje, nazovimo rješavanje problema sa kojima probleme riješiti nećemo. I oni koji u trgovačkim lancima, to sam već rekao i ponovit ću još jedanput, oni koji sada u trgovačkim lancima rade vrlo vjerojatno će raditi i dalje, zbog toga će biti raspoređeni i u druge trgovine i neće imati sigurno 36 nedjelja slobodno jer to nigdje nije propisano, znači nigdje nije propisano da on, da radnik koji radi u trgovini mora biti u godini slobodan 36 nedjelja, to nigdje ne piše. To su fakti, to su fakti koji se iščitavaju iz ovog zakona, a nažalost kolegica je otišla, kaže HASAP benzinske postaje i prodaja na benzinskim postajama. Ja ne znam jeste li vi upućeni, a mislim da ste svi to, toga svjesni, danas dođete na benzinsku postaju noću u 2 sata, možete naručiti hamburger, možete naručiti hod dog, možete sjesti u njihov kafić, naručiti piće i u 2 sata u noći bez problema popiti kao da je Night club.
Evo kolegice Nadice, jel se to može kod vas u vašoj pizzeriji? Nažalost ne može jel tako, vi morate zatvoriti u 11 sati, ako vam dođe inspekcija u 11 i 5 plaća se kazna, ali smo dali mogućnost benzinskim postajama, umjesto da prodaju gorivo i derivate, ne oni sad prodaju što hoće. Sad ćemo im dati još više povoda da prošire svoj asortiman. Hajmo to promijeniti u zakonu, ajmo to spriječiti, ajmo napraviti tako da se ono što se treba prodavati u trgovinama prodaje u trgovinama, što se treba prodavati u benzinskim postajama da se prodaje na benzinskim postajama, a da ostalo rasporedimo tamo gdje im je mjesto jer ovo ovako nema smisla. Ovakav raspored snaga i raspored radnog vremena za ljude koji će raditi navodno manje to je veliko, veliko pitanje. Nadam se da će za onih 10% na koje bi se to trebalo odnositi, koji sada rade nedjeljom, biti ipak pozitivno i da će više biti sa svojim obiteljima, ali bojim se da ovaj zakon to nama ne osigurava, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Povredu poslovnika dignuo je poštovani zastupnik i potpredsjednik sabora Davorko Vidović, u čem je povrijeđen poslovnik?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
A ja bih rekao da bi to išlo u čl. 238. iako bi to bio zapravo ispravak netočnog navoda, iako možda čak nije i netočan navod, al da kažem. Mimikrija je da ovo ima ikakve veze sa zaštitom ljudi koji rade u trgovini. Podatak koji je iznesen u 10% je zapravo netočan, ovime će bit obuhvaćeno samo 2,7% zaposlenih ljudi, dakle to nikakve veze nema. Ovdje je smisao zatvorit trgovačke centre i to je direktna stvar koja ide…/Upadica Reiner: Hvala/…samo u korist crkve onako kako se to shvaća, a mi 20.g. o tome razgovaramo.

Reiner, Željko (HDZ)
To ovaj znate bolje, bolje valjda i od mene da je bila replika, pa moram vam nažalost dati opomenu.
Poštovana zastupnica Katarina Peović će govoriti u ime Kluba zastupnika HSS-a i RF-a, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
E ovim zakonom ćemo vidjet puno toga, pa ćemo vidjeti ko je za radnike, ko nije za radnike. Rekla sam odma na početku je zakon štokholmski sindrom, kritike stoje, ali ne može glasat protiv zakona čak i u ovakvom obliku neko ko misli dobro radnicima. Zašto? Zato šta badava znači nama sad tu kritike prema HDZ-u koje sve stoje, a usput rečeno sve šta sami kažu o ovom zakonu zanimljivo ih je pitat pa di ste bili prije, pa zašto to niste prije ono implementirali, kakva je to zaštita radnika bila, a mimo toga ako pitate radnicu u trgovini ona će reći molim vas stavite zakon kakav god bio da bilo gdje piše da mi ne trebamo radit nedjeljom, da se mi možemo pozvat na bilo koji članak zakona, pa čak i ovakav kakav je napisan, ne možemo znači ljude u trgovini obraniti ako nema nikakve zakonske pretpostavke za to. I naravno, tu se poistovjetilo, podudarilo se znači taj svjetonazor kojeg čujemo od kolegice Petir, o kojem smo slušali ta predavanja o našim tradicionalnim vrijednostima sa pravima radnika, ali mimo toga pa neka je, evo ja sam krivo rekla u Bibliji jel, to je crkveno pravo, crkveno pravo kaže nedjeljom se ne radi. Okej, nek se i sa crkvenim zakonodavstvom uskladilo samo da radnici ne moraju radit nedjeljom, ali ovo nije Zakon o neradnoj nedjelji, to je problem. Zato što većina radnica u trgovini radi 25 nedjelja godišnje i sad će možda radit koju nedjelju manje, znači jedno 9 nedjelja ste im poklonili, ajmo bit iskreni. Dobro, al ne možemo ne glasat za taj zakon, ne možemo zato šta bi to značilo da nam nije stalo do toga da kažemo ali ipak će par nedjelja imat manje jel.
Sve što kolegica Petri ovdje govori da su to tradicionalne vrijednosti Hrvatske, dovodi nam u sabor teologe da nam govore kako je dobro da se ne radi nedjeljom, pa sve to ide kontra njih, pa sve to, njima ne ide u prilog, pa gdje su bile te tradicionalne vrijednosti dosada, pa gdje se tako ono šakom i kapom eksploatiralo radnice dosada, šta niste to promijenili, al sad mijenjamo? Dobro, sad idu izbori, pa se treba bit popularan, to sve ide na dušu HDZ-a, al mi ne možemo glasat protiv i drago mi je da su nam se u tome pridružili od početka ove rasprave koliko sam uspjela izbrojati SDP i Socijaldemokrati zasad, da ste rekli da ćete glasat, samo hoću reć da mi je drago da ćete i vi glasat za ovaj zakon ako sam dobro čula, ako nisam isprike.
Ono što je ovdje jako važno je da ovdje smo čuli neke koji kažu da je najvažnije da se radnicima omogući da sami biraju i vjerojatno neće glasat za ovaj zakon, pa ipak upozoravam naše gledatelje da poprate tko će glasati za ovaj zakon, tko neće jer taj argument da se radnicima samo plati više pa nek' oni sami biraju je potpuno anti radnički. Zašto? Zato šta su i do sada radnici navodno mogli sami birati hoće li raditi više, pa su radili nedjeljama. Nema slobodnog izbora, nema.
I sad je u zakonu pisalo da se treba platiti više. Naravno tražili smo da se plati i definira koliko je to više opet zbog svjetonazorskih razloga smo dobili u Zakonu o radu 50% više za rad nedjeljom. A šta ćemo sa noćnim radom? Šta ćemo sa prekovremenima? Šta ćemo sa smjenskim radom? Ništa! Nismo dobili odgovor na to pitanje, ali najgora demagogija je dakle da nećete glasati za ovaj zakon zato šta radnici moraju sami birati jel' se može, jel' se hoće, jel' se neće raditi.
I ono što je ovdje jako važno ne samo da je svjetonazorski to HDZ donio, nego je donio zato što je to popularno. Znači 82% ispitanika se izjasnilo za uvođenje neradne nedjelje i to je razlog zašto oni donose ovo, a ne radnička prava. Njih nije briga za radnička prava.
Da je njih briga za radnička prava onda bi se pobrinuli da donesu Zakon o radu u kojem ako sve drugo ignoriramo šta su donijeli ne donesu članak koji 40 000 dostavljača u Hrvatskoj svodi na suvremeno roblje. Nema nigdje u Europi zakona, nema nigdje u Europi zemlje koja je donijela zakon u kojem stoji da su agregatori odgovorni za digitalne platforme, odnosno radnike digitalnih platformi, da digitalne platforme nemaju nikakve veze sa njima. Pazite to je svugdje jako osjetljiv rad, svugdje u Europi ti radnici rade i nedjeljom. Kakve nedjelje za njih, kakve subote, kakvi praznici, rade kad god. Ali nigdje u Europi nije donesen zakon koji amnestira digitalne platforme od bilo kakve odgovornosti i to u trenutku kada digitalne platforme gube tužbe po Europi, mahom.
Znači radnici dokazuju da su oni zapravo zaposlenici tih digitalnih platformi. U Europi se razmišlja o direktivi i o zakonodavnom legislativnom okviru koji će to definirati. U 12 mjesecu prošle godine je donesena direktiva koja isto je doživjela niz napada tih lobističkih krugova, pa nije onakva kakva je trebala biti, ali koja će donekle ipak omogućiti zemljama, znači member states da osporavaju te digitalne platforme kao samo posrednike. A mi ne radimo to, nego mi omogućavamo da ovi se u potpunosti amnestiraju bilo kakve odgovornosti. Zato oni koji misle na radnike oni će glasati za ovaj zakon i zbog štokholmskog sindroma i zbog toga da zapravo ne možemo ne glasati za ovaj zakon, ali će doći u petak na prosvjed onih radnika koje ovo uopće ne dotiče.
Danas imamo Dan žena i govori se o potrebi da se radnice zaštite. Nije Dan žena i nije radnička borba nešto apstraktno o čemu mi moramo se sjećati na osmi mart i čestitati jedni drugima. To je aktualna borba radnica koja vozi znači za Glovo, koja je inače čistačica u jednoj školi visoko obrazovana sa diplomom me molila da vam poručim da je to aktualna borba. To je borba za žene koje voze po svim mogućim uvjetima, to nije neka apstrakcija. Ona neće bit zaštićena ovim zakonom, ali nisu bile zaštićene ni radnice Orljave.
Koliko puta nam je ministar ovdje odgovorio da ne može ništa napraviti za radnice Orljave jer su zakonske, znači ono što je zakon odredio da im se isplati to je bilo isplaćeno i nema razloga da se više nešto isplaćuje. E pa radnice Orljave su dobile svoje otpremnine, odnosno dobit će ih. Danas će se Andrej Plenković hvaliti radnicama Orljave, ali one to nikad ne bi dobile da se nisu bunile i da nisu prosvjedovale.
I ako ćemo glasat za ovaj zakon da se radnicama u trgovini dozvoli, da se pozovu na neki članak zakona, da kažu imam pravo na neradnu nedjelju. To ne znači da smo gotovi sa radničkom borbom i to ne znači da na možemo pomoći drugim radnicama i Vlada to može napravit danas, da izbaci iz Zakona o radu taj članak koji u potpunosti ih stavlja u situaciju suvremenog roblja, ali očito se moramo buniti.
Pa zato opozicijo molim vas da stanete i vi uz radnike digitalnih platformi. Zahvaljujem onima koji su već pokazali interes za to jer nema bez borbe. To se neće desiti samo. Pa ni ove neradne nedjelje nisu sad došle zato što HDZ brine za radnike. Jedino ako ih pritiskamo očito će doći do nekih promjena.
Radnica koja mi se javila vezano uz ovaj zakon koji danas donosimo rekla mi je radim u turizmu i tijekom sezone radim gotovo 6 mjeseci 7 sati na dan bez i jednog slobodnog dana, znači ponedjeljak do nedjelje, nedjelja i blagdani. Donesite bilo kakav zakon pa ćemo sad o trgovini, pa ćemo o turizmu, ne znam svaki dan možemo donositi jedan zakon u kojemu ćete mi omogućiti da se pozovem na bilo što što mi omogućava da imam nerednu nedjelju. Drugi dani nisu u redu i nije to zato što smo katolička zemlja, nego zato što su svi kod kuće taj dan i zato ta žena želi bit kod kuće. Mene recimo kolegice Petir baš mi je svejedno šta će ona raditi taj dan i uopće ne mora bit sa obitelji, može radit što god hoće samo da ima slobodan dan i da taj dan drugi ljudi imaju slobodan dan i da se mogu družiti zajedno.
Ali svejedno, evo ja ću glasati za taj vaš zakon kao što sam glasala za neke zakone zbog toga što smo dovedeni u situaciju da mrvice sa stola HDZ-ovog prihvaćamo mi i radnici u Hrvatskoj, jer nam drugo nije preostalo.

Reiner, Željko (HDZ)
Za povredu Poslovnika javio se poštovani zastupnik Grbin.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Grbin, Peđa (SDP)
Članak 238. kolegice apsolutno niste u pravu da se ovaj zakon ne tiče platformskih radnika. Dapače, tiče ih se iznimno zato što je u ovom zakonu predviđena iznimka da prodaja na daljinu može funkcionirati i nedjeljom. Brojne platforme imaju svoje dućane koji će raditi nedjeljom i platformski radnici oni u tim dućanima i oni koji će morati dostavljati tu robu će nedjeljom raditi pojačano i još ih više morat radit nedjeljom upravo zbog toga …/Upadica: Hvala./… što je ovo loše napisano …/Upadica: Kolega …/… i ne valja.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Grbin vi znate da to nije bila povreda Poslovnika nego da je bila replika pa vam nažalost moram dati opomenu. To je treća opomena temeljem Članka 240. stavak 2. pa nemate riječ do kraja rasprave o ovoj temi.
Kolegica Peović vi isto hoćete povredu Poslovnika?

Peović, Katarina (RF)
Da hvala, isto da povreda Poslovnika 238., kolega Grbin ja nisam rekla da se ovaj zakon ne tiče digitalnih platformi i radnika digitalnih platformi, ali vjerujte mi bez obzira što on bude donesen ti će radnici voziti i nedjeljom i praznikom i svetkom. To uopće nema nikakve veze što mi mislimo o tome i da bi radnik morao nedjeljom zapravo imat slobodni dan, nažalost oni će raditi nedjeljom, pa ajmo ih zaštiti makar da tražimo od Vlade da Zakon o radu urede tako da ih se na neki način ne ostavlja na …/Upadica: Hvala./… agregatore i na milost i nemilost agregatorima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa kolegice Peović i to naravno nije bila povreda Poslovnika neko replika pa vam i vama moram temeljem Članka 240. stavak 2. izreći opomenu s oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi.
Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica i potpredsjednica sabora Sabina Glasovac.
Izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici ministarstva, na samom početku želim čestitati Dan žena svim ženama, a posebno onima koje su u ovom društvu potplaćene. Među tim ženama zasigurno su i zaposlenice u trgovinama. Stoga čestitam im Dan žena i onima kojima će ovaj zakon donijeti neradnu nedjelju i jedan dan odmora, ali i svima onima koji će i nakon ovoga zakona morati raditi svaku nedjelju kao što su kuharice ili konobarice u restoranima i kafićima, čistačice, radnice na benzinskim pumpama, turističke radnice, radnice u dostavnim službama, transportu, u trgovinama koje su u sklopu kolodvora ili zračnih luka, onima koje rade u kioscima i u, i u pekarnama u nadi da će ova država se konačno jednom strateški odlučno založiti za prava radnika i ispravljanje stvarne nejednakosti između radnika i radnica.
Borba za ravnopravnost ne smije se svesti na jedan dan u godini kao što se ni bolji položaj radnica u trgovinama ne smije svesti na jednu slobodnu nedjelju ili na slobodnu nedjelju. U maloprodaju radi 76,5% žena. Razlika u plaćama u maloprodaji je 17% na štetu žena. 86 tisuća žena radi u maloprodajnoj trgovini. U ukupnom broju zaposlenih u trgovini od 118 tisuća one čine debelu većinu. Nerijetko rade za minimalne plaće i pitanje je koje je postavio i kolega Lalovac na početku ove rasprave, kako će se ovaj zakon reflektirati ili zloupotrijebiti na način da će rezultirati još eventualno nižim plaćama tih istih radnika, radnica koje ovim zakonom želimo zaštiti. Trgovkinje koje danas rade za minimalne plaće vrlo često se izrabljuje pod krinkom stimulacije koja je skroz neregulirana. Stimulacija se zloupotrebljava i služi kao alat za manipuliranje radnicima, radnicama. Koliko god prekovremenih sati nedjelja, blagdana radile plaća je ista. Zbog toga neke prodavačice čak i odredbu da se rad nedjeljama prema novom Zakonu o radu mora plaćati 50% više u uobičajene cijene rada komentiraju, što nama znači to zakonsko uvećanje kada će nam poslodavac taj mjesec smanjiti stimulaciju i plaća će nam opet u konačnici biti ista.
U trgovinama se nerijetko manipulira i preraspodjelom radnog vremena i prekovremenih sati kako se ne bi morali zapošljavati novi radnici, a kako bi se izbjeglo plaćanje postojećih. Ne samo da radnice nemaju slobodnu nedjelju koja im već i bez ovog zakona po Zakonu o radu pripada, a ako im nije moguće osigurati slobodnu nedjelju onda neki drugi dan, nego često rade baš svaku nedjelju ili baš svaki dan. U jednom poznatom trgovačkom lancu na Cresu radnice su radile smjene po 12 sati, bez tjednog odmora, bez dana slobodnog, bez dana odmora, bez plaćenog prekovremenog i nisu jedine samo su o tome jedino krajem prošle godine javno istupile. Svi oni prekovremeni sati, sati prije i početka radnog vremena u evidenciji ostaju neprikazani, a na platnim listama nevidljivim time i neplaćeni. Besplatno odrađuju inventure, rade obračune, čiste trgovine. Da ne govorimo o tome da im se uskraćuju prava na korištenje cijelog godišnjeg odmora, a neiskorišteni dani godišnjeg odmora im se protuzakonito ne plaćaju.
Radnicama poslodavci umanjuju plaću za iznos poreznih olakšica za djecu i uzdržavane članove obitelji kao da te olakšice pripadaju vlasnicima trgovina, a ne radnicama. U tim istim trgovinama neke radnice ostaju bez 1.500 kuna zbog jednog dana bolovanja koje moraju uzeti zbog skrbi o djetetu ili bolesnom članu obitelji. Na sve ove probleme država odmahuje rukom i saginje glavu. Odlučila je donijeti Zakon o trgovini kojima će osigurati zabranu rada nedjeljom. I svaka radnica da ju danas pitate s oduševljenjem će podržati i dočekati taj prijedlog. Zašto? Zato što je država kapitulirala u obrani njihovih osnovnih, temeljnih prava koje proizlaze iz Zakona o radu. No, hoće li nakon ovog, donošenja ovog Zakona o trgovini to zaista biti i tako. To što neće raditi trgovine znači li to da neće raditi i radnice. Tko radnicama iz trgovina garantira da neće nedjeljom čistiti trgovinu, puniti skladišta, slagati robu na police, raditi inventuru? Nitko jer to ovim zakonom nije zabranjeno. A i događalo se već 2009. godine kada je rad nedjeljom bio zabranjen, da tada trgovine nisu radile, ali da radnice su tada radile. Tko radnicama u trgovini garantira da neće nedjeljom puniti vrećice proizvodima koje su kupci naručili online ili dostavom na kućna vrata, nitko jer to ovim zakonom nije zabranjeno. Naprotiv u zakonu jasno piše da se odredbe Zakona o zabrani rada nedjeljom i ograničenju na rad nedjeljom na 16 nedjelja u godini ne odnose na prodaju na daljinu. Znači trgovine neće biti otvorene fizički da kupci mogu u njih ući, ali će kupci preko interneta naručivati svoje proizvode a neke radnice će vrijedno te proizvode pakirati u vrećice za minimalne i mizerne plaće da bi ih dostavljači sa još minimalnijim i mizernijim primanjima dostavile na vrata kupaca.
Ono što je zapravo katastrofa u cijeloj ovoj priči je da bi se lako moglo dogoditi nakon ovoga zakona da ćemo živjeti u državi u kojoj trgovine neće raditi, time ćemo se hvaliti, a radnice će u njima i dalje raditi. Ovim zakonom se također ne ograničava mogućnost ni da radnice rade svih 16 nedjelja za redom u vrijeme sezone kada će taj rad biti dozvoljen ili u nekom drugom vremenu.
Pitanje je zašto se zakonom nije propisalo da se na primjer nakon jedne, dvije ili četiri uzastopne radne nedjelje radniku mora biti omogućena jedna neradna nedjelja. Ovo, ovaj zakon neće spriječiti da radnice u Slavoniji u trgovačkim lancima odrade 16 nedjelja, a da ih onda poslodavac nakon toga isporučuje, odnosno upućuje na rad u sezonu gdje će ponovno odraditi dodatnih 16 nedjelja, jer ovaj zakon ne priječi da radnici rade maksimalno 16 nedjelja u godini, nego priječi da ta trgovina radi najmanje, odnosno najviše 16 nedjelja u godini.
I onda će se dogoditi da moja sestrična koja je u Slavoniji ima šestero djece i koju je ovaj zakon trebao zaštititi da nedjelju ostane kod kuće i da provede dan kako vi kažete sa obitelji, da ode na misu jer je vjernica jer ima puno djece ona će svaku godinu ići raditi sezonu na obalu odvajajući se od te obitelji i od te djece jer ovaj zakon to zabranio nije.
No to ne čudi, jer vi ste zapravo odbili i kod, prilikom donošenja Zakona o radu odbili naš prijedlog da bi se trebao unaprijediti radno-pravni okvir za zabranu diskriminacije i prilikom zapošljavanja ili u radnom odnosu zbog planova ili realizacije trudnoće ili majčinstva. Odbili ste zaštitu radnica od zabrane otkazivanja ugovora o radu, premještaja na nepovoljnije radno mjesto ili promjenu uvjeta rada na štetu radnica barem godinu dana nakon prestanka trudnoće odnosno korištenja roditeljskih prava u periodu kada je ta ista žena, radnica i emotivno i ekonomski najranjivija.
Ako oko ičega postoji suglasje u ovom društvu onda je to da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti. Trebalo nam je 20 godina da to i učinimo, da reguliramo zakonom da se rad nedjeljom mora platiti 50% više no zaboravili smo pritom, a zaboravljamo i danas da te iste radnice u trgovini rade i ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom pa i subotom, prekovremeno, smjenski, neke i noću i da zakon nigdje ne propisuje da z a taj rad koji su pošteno odradile moraju biti adekvatno, odnosno uvećano plaćane.
Kada smo vam to predlagali prilikom donošenja Zakona o radu to ste odbili, niste to htjeli napraviti. Sve to govorim, zašto to spominjem? Zato da pokažem licemjerje kojima pristupate zaštiti žena napose ovim zakonom zaštiti žena u trgovini. To ne znači da mi ne podržavamo i ovaj mali iskorak ovim zakonom da se ženama osigura dan odmora nego naprosto želimo vas upozoriti da navika kupnje nedjeljom neće nestati samo će umjesto u velikim trgovinama će se kupovina obavljati po benzinskim stanicama i na sličnim mjestima ili putem on-line kupovine čime se zapravo trgovinama omogućava rad svake nedjelje na daljinu, a otvara prostor da ponovno iste te žene nedjeljama rade na pakiranju naručenih artikala za dostavu za nikakvu ili minimalnu plaću. Eto to je ovaj vaš.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika CENTRA i GLAS-a govorit će poštovana zastupnica Mrak-Taritaš, a vrijeme će dijeliti sa poštovanom zastupnicom Puljak.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Vrlo brzo nakon prvog čitanja i u drugo čitanje je došao ovaj Zakon o trgovini koji zapravo regulira način rada nedjeljom. Ja si ne mogu pomoći i ne mogu se oteti dojmu da nas sve zajedno podsjetim na jedan drugi slučaj. Dakle, mi smo 2020. godine nakon potresa koji je bio u gradu Zagrebu, dakle izvanredna je bila sjednica Sabora da bi donesli Zakon o obnovi nakon potresa.
Tad smo prigovarali tom zakonu, netko više, netko manje i na kraju su rekli, ali eto glavnina se odlučila i rekla ajde glasat ćemo za taj zakon jer ipak ne možemo poslat poruku da nam nije stalo do obnove. Naš klub CENTRA i GLAS-a je glasao protiv, nismo bili ni suzdržani, glasali smo protiv i rekli smo zašto smo bili protiv. Rekli smo jer smo bili protiv, jer taj zakon je neprovediv. Ja bih voljela da nismo bile u pravu. Ja bih voljela da ste vi koji ste glasali za bili u pravu, jer bi obnova bila.
Danas imamo dojam da se obnova događa. Dakle, danas aktualni ministar stavlja dojam da se obnova događa, a vidjet ćemo kad se povuče crta gdje smo i što smo. Dakle, mi ćemo biti protiv ovog zakona i argumentirali smo u prvom čitanju kad smo bili protiv, argumentirat ćemo i sad. Apsolutno smo za to da se ljudi, da se građani da se radnici za svoj rad adekvatno plate, da to bude odnos između poslodavaca i zaposlenika. Nemamo ništa protiv da postoje oni koji ne rade nedjeljom, čak štoviše to je njihov dogovor, to je njihova politika. Oni iz toga vide određene benefite i određeno stanje ali ne zato što je država ta koja je će se dodvoravajući nekom to regulirati kroz zakon nego želimo da to zaista bude međusoban odnos onih koji su zaposleni i njihovih poslodavaca. I uloga države je da to kontrolira, uloga države je da o tome vodi računa, uloga države je kažnjava one koji to ne rade, to je uloga države, a ne ovo gdje će onda ona reći e mi smo sad omogućili da obitelj funkcionira. Imali smo dva puta zabranu rada nedjeljom. Jedanput je bila 2003. i onda je bila presuda Ustavnog suda iz 2004. Što je rezultirala zabrana rada nedjeljom 2003. godine? Rezultiralo tad nije bila inflacija kao što je danas pa da inflacija zapravo nam puni proračun već o samoj inflaciji i na PDV nego je tad otprilike tisuću radnih mjesta izgubljeno. Ne u velikim lancima, ne u velikim trgovinama ne u tome nego u malim trgovinama, male trgovine su izgubili, a jednako tad je ministar koji je bio financija je bio taj koji je rekao dajte više to napravite jer je bila dubioza u proračunu, iz proračuna se vidjelo koliko je manje PDV-a u proračunu bilo novaca. Ministar financija je bio taj koji je rekao molim vas dajte to nešto napravite jer ovo ne možemo izdržat. Dakle, to je bio rezultat toga jer imamo niz istraživanja i niz istraživanja pokazuju nešto i drugo, imamo i primjere nekih drugih zemalja.
Mi u Klubu Centra i GLAS-a se zalažemo i zalagat ćemo se da svoj rad trebaju ljudi biti adekvatno plaćeni, da pod nekim krinkama i pod nekim dušobrižništvima ne skrivamo stvari koje nećemo moći, koje, koje se iza toga skrivaju. Veliki će se uvijek snaći. Uopće nema problema, veliki sustavi će i dalje funkcionirat, veliki sustavi će se i dalje snaći. Što je bio već zabrane radom? Nestale su male, mali kvartovski dućani u kojem vi odlazite i kupujete neke stvari i ne radite neke velike nabavke.
Prema tome, sve to smo prošli, sve to smo vidjeli i sad idemo iz početka. Zanimljivo, ova godina će biti vrlo, vrlo zanimljiva. Ova godina je ona godina predizborna, godina obećanja, godina rješavanja starih dugova, godina dodvoravanja nekom, godina u kojem ćemo, će Vlada pokazati vrlo, vrlo velikodušna, dobrodušna i sve ostalo. Razne zemlje imaju razne primjere i bilo bi dobro kad i s ove govornice govorimo o primjerima nekih drugih zemalja da uvijek nađemo neke slične ili iste zemlje i govorimo o realnim, o realnim primjerima i realnim situacijama. Kad je bilo u provom čitanju ovaj zakon jasno smo govorili o tome što i kako mislimo da treba biti i što i kako nije mjesto u jednoj zemlji koja se kao diči liberalnoj demokraciji jednako tako da budem apsolutno jasna i nedvojbena nećemo biti suzdržani, nećemo se ne pojavit na glasanju pa tako, mi ćemo glasati protiv.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika zeleno, pardon Centra i GLAS-a nastavit će poštovana zastupnica Marijana Puljak.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege kao što ste čuli mi ćemo biti protiv ovog zakona jer smatramo kako je najbolja opcija da se rad nedjeljom ostavi na odabir poslodavcima hoće li ili radit ili ne uz poštivanje svih zakonskih obveza i adekvatno plaćanje radnika za rad nedjeljom i blagdanom i osiguravanje slobodnog dana za odmor. Pri tome smo za vrlo stroge kontrole i kazne za one, za one koji ne poštuju zakonske obveze prema radnicima.
Ministar je ovaj zakon najavio i najavljuje ga je li u medijima kao civilizacijski doseg, još se ovdje danas pohvalio je li kako je simbolično što ga brani na Dan žena. Kaže da će se ovim zakonom neradnim nedjeljama omogućiti je li više od 80 tisuća žena koje rade u trgovini da provedu dan sa svojom obitelji. Ja se pitam bi ovaj zakon se donosio da u trgovini rade većino muškarci. Bi li onda isto branili rad nedjeljom ili se ovo čini je li muškarci je li doma bez ručka pa ajmo dozvoliti ženama da odu doma i da im skuhaju ručak je li, to je nekako u skladu i sa ovim pokretom klečanja po trgovima. Ili sjetimo se toga kako HDZ misli na ravnopravnost muškaraca i žena i sjetimo se Direktive Europskog parlamenta i vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama. Glasovi protiv su došli iz EPP-a iz stranka čija je, grupacije čija je članica i HDZ.
Dakle, vratimo se na zakon koji je pun nelogičnosti i otkriva kako nikakve veze nema s obiteljskim mirom. Što će se zapravo dogoditi s ovim zakonom, osnovane razlike je li u odnosu na prvo čitanje je to da se sada brani rad i pekarnica nedjeljom. Stupanje na snagu ovog zakona 1. srpnja 2023. godine na način da se u 16 radnih nedjelja ne ubrajaju nedjelje koje su kod trgovaca bile radne do stupanja na snagu odnosno možemo reći do kraja ove godine od ovog zakona ništa. Dakle, ono od 1. srpnja do kraja godine taman tu negdje malo više je li nego 16 nedjelja, a onda će nakon toga vremena nastupit će Ustavni sud kao što je nastupio i dva puta do sada, srušit će ovi zakon i onda zapravo od ovog zakona neće biti ništa. Digla se halabuka, HDZ je malo zamahao ljudima pred očima kako oni brinu o obitelji, spasitelji su obitelji, u ime obitelji je li, a kad Ustavni sud ovo sruši bit će eto mi smo htjeli, ali nismo smjeli.
Zanimljivo je evo pogledati iznimke u ovom zakonu. Dakle, dozvoljavat će se raditi benzinskim postajama odnosno prodajnim objektima unutar benzinskih postaja. Vidjela sam da evo prošli put sam pitala ministra ali on čini ni do danas nije otišao na niti jednu benzinsku postaju, pa vidio kako to danas izgleda i vi ste ovdje kolegice rekli je li da oni ne prodaju ni kruh, ni mlijeko. Prodaju, prodaju pečene kobasice, hot dogove, bureke, svašta možete kupiti danas na benzinskoj stanici. Pa sjetimo se kad je bio lockdown ljudi su u redu čekali na benzinskim stanicama i kupovali tamo osnovne namirnice. Ja sam prošli put rekla još samo čekamo da OPG-ovi počnu na benzinskim stanicama prodavat svoje voće i povrće. I ono kao što sam pitala je li vjerskih ustanova je li dakle imaju li te, ti trgovci i te trgovkinje u suvenirnicama uz vjerske ustanove imaju li oni obitelj? Na njihove obitelji očito ne mislimo, dakle crkva se nije odrekla svog prihoda nedjeljom. Kad već spominjemo, a kasnije ću evo i u pojedinačnoj raspravi govoriti o nekim zemljama koje ste naveli da, dakle da imaju zabranu rada nedjeljom, recimo npr. jedna od njih je Mađarska, oni su 2015. uveli, 2016. su pod pritiskom javnosti srušili tu zabranu rada nedjeljom, dakle vidjeli su da to ne igra. Poljska dakle većina ljudi je u početku bila za to, kasnije bilo javnosti se skroz okrenulo protiv te zabrane. U Njemačkoj kao što ste rekli uvedeno je čak '919. i u ustavu je itd., međutim iznimke kod njih su trgovine u kojima radi samo vlasnik ili njegovi članovi obitelji, dakle male trgovine su iznimke jer su prepoznali da je njima rad nedjeljom jako važan, evo zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka govorit će poštovana zastupnica Ivana Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (NL)
Hvala predsjedavajući, poštovani, poštovani predstavnici ministarstva, kolege.
Simbolično je da je zakon došao na red baš 8. Marta na Dan žena jer se zapravo u najvećem dijelu tiče zapravo radnica, one čine najveći broj zaposlenih. Dakle zakon se odnosi na 118 tisuća radnika u trgovina, a žena od tih 118 tisuća ima čak 86 tisuća. Dakle upravo su radnice u trgovini i njihovi sindikati godinama tražili neradnu nedjelju kako bi se česta nepoštivanja radnog vremena i prava na odmor u ovom sektoru konačno stavila pod kontrolu. Radnice i radnici u trgovini tako su godinama upozoravali na ogroman broj neevidentiranih, a time i neplaćenih prekovremenih sati. Po jednom istraživanju sindikata iz 2014. radi se čak i do mjesec dana neplaćenog rada godišnje, o uskraćivanju prava na pauzu, o manipulaciji korištenja godišnjih odmora, o manipulaciji korištenja slobodnih dana i o potpunoj nemogućnosti tih radnica da osiguraju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Preko 20.g. mi kao društvo znamo za ove probleme, mi ih gledamo, mi ih možemo pratit, evo ja mogu iz aspekta psihijatrice koja je vodila Dnevnu bolnicu reći koja je koncentracija radnica iz trgovine dolazila pod pritiskom radi mobinga, radi iscrpljenosti, radi nemogućnosti da izbalansiraju rad i obiteljski život i ne uspijevamo već 20.g. urediti ta pitanja i ne uspijevamo to regulirati. To je sve skupa dovelo i do toga da danas imamo i problem sa nalaženjem radne snage, dakle između ostalog i u tom sektoru. I u tom smislu mi smatramo da ako već 20.g. ne uspijevamo to urediti i držati pod kontrolom da je intervencija države tu opravdana. To prepoznaje i najveći broj građana, rezultati istraživanja iz 2022. pokazuju da gotovo 2/3 ispitanika podržavaju prijedlog da se zabrani rad trgovina nedjeljom. Ne očekujemo po iskustvima drugih zemalja da bi ovakav prijedlog imao drastične posljedice za promet u trgovinama jer se to nije dogodilo u nizu drugih zemalja u EU koje su to uvele. Isto tako i sada je udio prometa nedjeljom najmanji u odnosu na druge dane. Prema podacima Porezne uprave Ministarstva financija za razdoblje od 2017. do 2021. udio ostvarenog prometa nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet najmanji je tjedni postotak koji iznosi između 7,89 do 9,5%, a najviše se kupuje subotom odnosno petkom, donekle su iznimka veliki trgovački centri koji uz subotu ostvaruju veliki promet nedjeljom, međutim očekujemo da će se i potrošačke navike uskladiti sa ovim propisima i da će se promet premjestiti na druge dane u tjednu.
Isto tako ovaj zakon, to su mnogi tu istaknuli, ne uvodi apsolutnu zabranu rada nedjeljom i dalje ostaje važno urediti radnička prava onih koji će i dalje nedjeljom raditi, a ne spadaju u hitne službe itd., dakle od ugostitelja na dalje. Drugo, uvodi se mogućnost rada nedjeljom od 16 nedjelja u godini što pokriva zapravo veći dio turističke sezone i treće, postoje i dalje neke iznimke poput trgovina u bolnici ili na zrakoplovnim lukama itd.. Ipak ima prostora naravno za napredak i ono što mi smatramo da je iznimno važno, uložit ćemo i amandman, nadamo se da ćete ga razmotriti, bilo bi dobro da se uvede iznimka kojom se predviđa da vlasnici, sami vlasnici trgovina i članovi njihovih obitelji mogu raditi nedjeljom, dakle ovisno o njihovoj slobodnoj volji i poslovnoj procjeni taj rad bi bio dobrovoljan, ne bi se vršila diskriminacija među različitim poslodavcima jer u teoriji svi vlasnici trgovina mogu raditi nedjeljom dok god to ne uključuje rad njihovih radnika, ako je njihov izbor.
Isto tako treba razmisliti o prijedlogu sindikata da se propiše kako rad radnika u trgovini ne može biti noćni rad, naročito zato što radnici nakon zatvaranja prodajnog objekta po njihovim svjedočanstvima, dakle to se zna, ostaju raditi još barem sat vremena ili dulje i radno vrijeme im dakle ne završava krajem radnog vremena trgovine, a istodobno u pojedinim gradovima van velikih centara javni prijevoz se prorjeđuje ili ga uopće nema, što je osobito problematično za radnice koje rade izvan mjesta života, dakle odnosno žive izvan mjesta rada. Zato je zapravo važno propisati, bilo bi važno propisati i da rad u trgovini specifično uz pojedine nužne iznimke ne može biti noćni rad.
I na kraju želim upozoriti da ovaj prijedlog uopće ne obuhvaća tzv. ondiment dostavne centre poput onih na platformama Wolt ili Glovo koji kao informacijska društva nemaju prodajne objekte, ali obavljaju dostavu iz svojih distribucijskih centara u najkraćem mogućem vremenu pri čemu se može stvoriti učinak otvorenosti trgovine nedjeljom, a to onda znači između ostalog da se i ovi poslovni subjekti neopravdano favoriziraju odnosno da mogu postati nelojalna konkurencija klasičnim trgovcima. Dakle, držimo da je pitanje neradne nedjelje obuhvaća i nekoliko vrijednosti prema kojima se kao društvo trebamo odrediti, a to su poštivanje radničkih prava i ljudskog dostojanstva, definiranje društvenih prioriteta u skladu sa stvarnim društvenim potrebama, održivi razvoj jer je na koncu konca moguće reprogramirati potrošačke navike u smjeru stvaranja društva odgovornog prema ljudima i odgovornog prema resursima. I na kraju, a svakako ne najmanje važno nego među, na vrhu liste prioriteta pitanje prava žena jer se pitanje rada nedjeljom u velikoj mjeri tiče upravo radnica koje čine najveći dio zaposlenih u ovom sektoru i koje ne zaboravimo uz radne obaveze koje su bile 24 7 i dalje nose u Hrvatskoj pogotovo glavninu tereta i brige za kućanstvo i obitelj.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HNS-a, Liberalnih demokrata i nezavisnog zastupnika govorit će poštovani zastupnik Silvano Hrelja.
Izvolite.

Hrelja, Silvano (Nezavisni)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, dakle govoriti o ovoj temi je vrlo zahtjevno, govoriti i stvarati određena rješenja i organizirati rad trgovina nedjeljom je vrlo izazovno i sa vrlo upitnim, upitnom budućnošću i da li će to što radimo držati vodu ili neće. Uvijek ti upitnici stoje, stoje iznad glave.
Prvo Hrvatska nije otok, razne zemlje u EU i u našem okruženju imaju različite modele dozvoljenog rada ili nedozvoljenog ili zabranjenog rada nedjeljom u trgovinu. Različite su prakse, međutim i u tim zemljama u kojim sam svojevremeno putovao konkretno u Italiji događaju se, događaju se neke promjene. Naravno kod njih na benzinskim pumpama nećete kupiti ni sendvič govorim Alto Adige ili South Tyrol nego ćete imat dostupne automate gdje ćete reći toliko novaca i toliko ćete dobit goriva, tu su jedinstveni. Međutim što se tiče trgovina veliki lanci rade vrlo skraćeno nedjeljom u turističkim mjestima jer su podređeni zimskom turizmu i obiteljske trgovine isto tako traže svoje mjesto pod suncem i rade doduše skraćeno radno vrijeme do 12 ili 1. Dakle, to su recimo njihove ovaj, njihove promjene, a isto su tako išli ono generalnom, generalnom zabranom. Vrijeme pokazuje i vrijeme će i kod nas pokazati kakvi će biti učinci, da li ćemo radi toga trpiti ili nećemo trpiti neke štete, da li će se na ovaj benzinskim crpkama javiti mesoreznice ili neće ili da karikiram stvari da li će to biti mali mini marketi opskrbljeni sa svime to ćemo, to ćemo vidjeti i nema tu nekoga koji gleda u kristalnu kuglu i kaže ovaj zakon će biti super. Željeli bi da bude što više mira i da ako se nešto dogovorimo, a ovo je rezultat nekog kompromisa između poslodavaca, obrtnika i sindikata, dakle nešto što bi moglo držati vodu što ne znači da tako misli ili Ustavni sud ili da sutra neće netko pokrenuti, pokrenuti određeni, određeni proces.
U svakom slučaju malo je čudno u našoj zemlji nakon 32 godine samostalnosti da sindikati od nas ovdje predstavničke i zakonodavne vlasti traže da uredimo ovo područje koje se tako elegantno može riješiti kolektivnim ugovorom djelatnosti. Dakle, to je nešto što je, naravno znam što ima što nema, znam da ga nema ali to govori o njihovoj neozbiljnosti jedne i druge strane misleći da su nedodirljivi i da jedni i drugi imaju potpuno pravo na istinu, a kolektivni ugovor je određivanje nečeg što nije određeno i oni traže nadomjestak da mi to riješimo, riješimo zakonom.
No, moja rasprava u ime kluba će biti podijeljena na dva dijela. Prvo, moram ispričavam kolegicu Erminu Lekaj Prljaskaj nije mogla biti danas da svoj stav o radu pekarnica ovdje kaže i svoj amandman pa ću umjesto nje pročitati ja ovo što jer ima, ima gošću ministricu sa Kosova jel.
Dakle, pred nama je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini. Podržavam predložene izmjene zakona u onom dijelu koji će doprinijeti boljoj ravnoteži između obiteljskog života i rada. Međutim niti jedno pravno pravilo ne može biti prihvaćeno u praksi ukoliko se ne predvide izuzeci koje nalažu potrebe svakodnevnog života. Jedan od značajnog izuzetaka od zabrane rada trgovine nedjeljom, a koji se nalazio u radnoj verziji zakona bile su specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda. Predlagatelj zakona je odustao od ovog prijedloga. U vrijeme nestabilne financijske situacije uvoditi zabranu rada nedjeljom za pekarnice nikako ne može biti dobro rješenje ni za koga ponajmanje za male obiteljske pekarnice u kojima su zaposlene čitave obitelji. Zatvaranjem pekarnica nedjeljom ugrozilo bi se prema procjenama stručnjaka čak do 25 tisuća radnih mjesta. Vjerujem da smo svi svjesni što bi ova brojka značila za čitavo hrvatsko gospodarstvo.
Također, smatram da bi ukidanjem rada pekarnica građani bili zakinuti za kontinuiranu opskrbu osnovnih svježih prehrambenih proizvoda kao što su kruh i ostali pekarski proizvodi. Obzirom da smo turistički orijentirana zemlja smatram da bi ovakvim zakonskim prijedlogom loše utjecali na turističku ponudu te ukupnu gospodarsku aktivnost u našoj zemlji.
Kakvu poruku šaljemo turistima koji u namjeri da nedjeljom kupe svježe pekarske proizvode naiđu na zatvorena vrata pekarnica? Znanstveno je dokazano da treba 7 puta više ulaganja, energije i vremena da bi se ponovno pridobio kupac koji je jednom naišao na zatvorena vrata trgovine. Napominjem da našu zemlju turisti posjećuju tijekom čitave godine, a ne samo u sezoni. Upravo najveći promet prema brojčanim pokazateljima pekari ostvaruju tijekom vikenda tako da bi zatvaranje pekarnica nedjeljom dovelo i do velikog gubitka na strani državnog proračuna. Napominjem da su pekarnice, pekarnice u većem broju obiteljski posao i da nedjeljom rade uglavnom članovi obitelji. Stoga je zabrana rada nedjeljom za pekarnice protiv obiteljskog prosperiteta za takve tipove posla.
Slijedom svega navedenog podnijet ću, to piše kolegica jel, podnijet ću amandman na Konačni prijedlog zakona u kojem traži da se promijeni čl. 2. st. 7. na način da se pekarnice izjednače sa kioscima i da im bude dopušten rad nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 12 sati.
Ovaj amandman je prvenstveno motiviran potrebom da se osigura kontinuirana opskrba stanovništva osnovnim i svježim prehrambenim proizvodima, dakle sve je već rečeno što ide uz ovaj amandman.
I prezentirat ću vam amandmane u ime Kluba HNS-a. Amandman na čl. 2. dodaje se st. 5. i 6. u kojem se daje mogućnost da predstavničko tijelo područne odnosno regionalne samouprave može donijeti odluku kojom se trgovcu na njezinom području daje pravo da u kalendarskoj godini radi do najviše dodatnih 6 nedjelja u odnosu na st. 4. ovog članka, dakle daje se pravo rada nedjeljom do 22, 22 nedjelje, ali da se razumijemo, mi ne propisujemo, mi dajemo mogućnost, daje se opcija. Nama ne bi trebalo biti cilj donositi krute zakone koji nemaju dodatnih opcija. Ne vidim nijednog razloga da bi ustavni sud bio protiv ove odluke iz razloga da smo mi odlučivanje o radu nedjeljom s obzirom na gospodarske aktivnosti u pojedinoj županiji decentralizirali i prenijeli na niži nivo, oni to mogu iskoristiti, a ne moraju, dakle nudi im se, nudi im se opcija. Prema tome smatramo ovo opravdanim i mogućim, mogućim rješenje. Uostalom predlagatelj zakona može uvijek kontaktirati ustavni sud i zatražiti mišljenje jer do 1. srpnja imamo dovoljno, dovoljno vremena.
I drugi, drugi dio tog amandmana odnosi se na radnike, dakle kada trgovac organizira rad u režimu predviđenom u st. 4. i 5. znači u tim tjednima gdje se radi ili potencijalno radi nedjeljom radnik ima pravo na najmanje jednu slobodnu nedjelju tijekom tog kalendarskog, kalendarskog mjeseca. Obrazloženje ovim, ovim amandmanima, ima i drugi amandman na čl. 13. koji je čisto ovaj završne odredbe tako da ga neću interpretirat, a vezan je uz ove izmjene članka, čl. 2.. Predloženim amandmanom koji sam sada pročitao nastoji se osnažiti područna i regionalna samouprava, te operacionalizirati načelo supsidijarnosti u lokalnim poslovima. Svi oni koji žive u krajevima s razvijenim turizmom i žive od ili sa turizmom vrlo dobro znaju da u uobičajenim okolnostima sezona traje 17 do 20 tjedana, a uspješnost turizma se mjeri zadovoljstvom turista, ali i lokalnog stanovništva da ne postoje animoziteti u odnosu na turiste. Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku govorit će poštovana zastupnica Ružica Vukovac, izvolite.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem, poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Dakle važeći zakon ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu trgovina. Većina nas podržava predložene izmjene zakona ako će one doprinjeti boljoj ravnoteži između obiteljskog života i rada u djelatnosti koja je visoko feminizirana. U prijedlogu je naglašeno kako će se nakon godinu dana napraviti naknadna procjena učinaka propisa ovoga zakona, što je meni potpuno neprihvatljivo, zašto izmijeniti odredbe zakona, pa onda čekati da vidimo kakve će učinke takav propis polučiti umjesto da u skladu sa propisom prvo napravimo procjenu učinaka propisa kojeg planiramo mijenjati i onda idemo u izmjene kad vidimo ima li takav izmijenjeni propis pozitivne učinke. Posebno sam razočarana spoznajom da je i ministarstvo ovakvom odlukom nazadovalo u primjeni Zakona o procjeni učinaka propisa jer kako sam spomenula, nekadašnja ministrica Martina Dalić svojedobno je obećala da će čak i pravilnici koji budu izlazili iz njenog ministarstva prolaziti predviđenu, zakonom predviđenu proceduru procjene. Podsjećam nacrt prijedloga zakona za koji se treba provesti procjena učinaka propisa može se izuzeti od daljnjeg postupka temeljem čl. 17. Zakona o procjeni učinaka propisa ako se zakon donosi radi zaštite interesa RH, radi žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa uz detaljno navođenje razloga. U tim slučajevima stručni nositelj dužan je naknadno provesti procjenu učinaka propisa najkasnije u roku od 2.g. od dana stupanja na snagu zakona. Obaveza naknadne procjene učinaka propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama nacrta prijedloga zakona. Vjerujem da ćete se složiti sa mnom da ovdje nemamo takvu situaciju. Stoga je ovaj zakon trebao proći proceduru prethodne procjene i ovdje evidentno imamo kršenje procedura donošenja zakona, kao i kršenje odredbi Poslovnika HS.
Vratimo se sadržaju zakona, izmjenama se predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje onda u razdobljima od ponedjeljka do subote, te da prodajni objekt nedjeljom i blagdanima da objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni. Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojim potrebama, sezonalosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje umjesto da se Zakonom o radu uvelo odredbu po kojoj radnik ne može raditi više od 16 nedjelja. Izmjenama se dalje predlaže da radno vrijeme prodajnih projekata određuje sam trgovac raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje će onda on po svojoj vlastitoj procijeni rasporediti u razdobljima od ponedjeljka do subote. Prema predloženim izmjenama iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih ili autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekta za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih OPG-ova. Uzimajući u obzir nejednakosti u poslovima, ali i plaćama između muškaraca i žena koje u Hrvatskoj postoje s tim da su žene po prirodi odgovornije za funkcioniranje obitelji, pa u svakoj odluci koju donose u vezi s karijerom u obzir uzimaju i svoju obitelj, poželjno je raditi na ovakvim okvirima koji omogućavaju ženama da iskoriste vrijeme za svoju obitelj uz sve nabrojano u Hrvatskoj zbog nedovoljno razvijenog sustava skrbi za djecu vrtićke ili školske dobi žene dolaze u nepovoljniji položaj, pa onda i predrasudama prema ženama stavljaju se u nepovoljniji položaj, pa je li onda realno očekivati da će se ovim zakonom postići rezultat na ovom polju kojeg spominju vladajući uključujući i predlagatelja zakona, posebno ovdje mislim na izjave premijera koji tvrdi da će se ovakvom regulacijom nedjelje učiniti je danom za obitelj s ciljem jačanja nukleusa hrvatskog društva, a bez da se prije toga provedu sve one mjere i aktivnosti, primjerice na poticanju jednakog udjela kućnih i obiteljskih zadataka, te jednakog udjela roditeljskih obveza u brizi za djecu uključujući promicanje korištenja roditeljskog dopusta za očeve, kao i mjere i aktivnosti na podizanju svijesti svih dionika koji sudjeluju u kolektivnom pregovaranju o važnosti načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, te provedbi samog odredba, odredaba samog Zakona o radu, ostaje nam tek za vidjeti.
A koje sve okolnosti unutar ovog područja odnosno u trgovini postoje, a na koje se same žene žale?
Naravno neki od nas su izborom svoje profesije morali prihvatiti da će raditi u vrijeme kada se većina ostalih odmara, neki zato što se bave pružanjem važnih i javnih usluga poput onih koji su zaposleni u zdravstvu, znači policajci, vozači u javnom prijevozu i mnogi drugi, a drugi zato što neke usluge ljudi dobrim dijelom mogu koristiti samo u dane kada sami ne rade, dakle turizam, ugostiteljstvo, kultura. Činjenica je da ogromna većina nas želi iako je to ikako mo…, ako je to ikako moguće raditi najviše 5 dana u tjednu i imati naravno slobodan vikend. To žele i radnici i radnice zaposleni u trgovini kojih u Hrvatskoj ima gotovo 200 tisuća. Očito je da trgovine trebaju raditi subotom, s današnjim radnim i životnim ritmom i potrebama koje treba zadovoljiti ne možemo sve potrebne kupovine obaviti tijekom dana kada i sami radimo, ali subota bi trebala biti sasvim dovoljna da kupimo što nam treba, nedjelju bi bilo bolje ostaviti za obitelj, prijatelje, odmor, odlazak u prirodu ili neku drugu opuštajuću aktivnost kao što uostalom žele učiniti i radnici i radnice u trgovini. Zašto je rad nedjeljom problem radnicama u trgovini? Pa kao i mi ostali radnici i radnice u trgovini ne žele raditi nedjeljom, kažu da nema tih novaca koje bi im mogli nadoknaditi izgubljeno vrijeme s obitelji i s prijateljima. Ja bih poslodavcu platila samo da ne moram raditi nedjeljom, često čujem od samih trgovkinja. Zamjenski dan odmora na neki drugi dan u tjednu nije ni približno jednake vrijednosti, to je slobodan dan na dan kada drugi članovi obitelji i prijatelji najvjerojatnije rade i nisu slobodni, a djeca su u vrtiću ili u školi. Naše društvo ne nudi ni potrebnu infrastrukturu koja bi olakšala rad nedjeljom onima koji moraju raditi, vrtići ne rade nedjeljom, kao ni socijalni radnici koji skrbe o starijim osobama, u trgovini rade većinom žene koje čine oko 2/3 zaposlenih u maloprodaji, od njih se dakle očekuje da rade nedjeljom i da na isti dan skrbe o djeci i starijim članovima obitelji. Njihova primanja ne dozvoljavaju dodatne troškove, pa prodavačica čija je plaća obično između 3 tisuće i 300 kuna ili 4 i 200 ne može niti platiti dodatnu uslugu čuvanja i skrbi bilo koje vrste.
A koje su društvene posljedice rada nedjeljom? Osim privatnih potreba i želja ne možemo zanemariti i društvene posljedice. Stručnjaci za demografiju kažu da rad nedjeljom i nesigurni oblici rada negativno utječu na broj djece i demografska kretanja. Istraživanja pokazuju da je došlo do podmlađivanja zaposlenih žena u sektoru trgovine, što samo onda povećava ovaj problem. Zdravstveni razlozi su također vrlo bitni, radnici koji rade nedjeljom su frustrirani zbog toga, pod konstantnim su velikim stresom, a to potiče i psihofizički umor, te se javljaju stalna oboljevanja, teret bolovanja snose i poslodavci i država. Europski podaci također pokazuju da su radnici koji rade nedjeljom izloženi za 28% većem riziku od nesreća na radu i za 33% većem riziku od oboljevanja u odnosu na one radnike koji ne rade vikendom, a ekonomski razlozi i ekonomski stručnjaci ističu da rad nedjeljom i blagdanima nije donio ekonomski napredak Hrvatske, samo je privid da se gospodarska aktivnost povećala produženjem radnog vremena, rad nedjeljom ne utječe pozitivno na ekonomske aktivnosti što potvrđuju zemlje u našem okruženje, ali utječu na ne kvalitetu života pojedinca, ljudi neće kupiti više hrane i odjeće zato što trgovine rade nedjeljom.
A na koje se sve probleme žale žene koje rade u domeni trgovine?
Iako postoje mjesta gdje se pauze normalno koriste i osigurane su prostorije za odmor dakle u skladu sa zakonom, nažalost još ima onih radnih mjesta gdje se Zakon o pauzi od 30 minuta ako radnica radi 6 ili više sati, ne poštuje. Ovdje najčešće govorimo o buticima i malim trgovinama koje nemaju adekvatne prostore, u njima prodavačice najčešće rade same bez mogućnosti odlaska na pauzu ili toalet, moraju zamoliti nekog da im pričuva radno mjesto ili zaključati cijelu trgovinu da bi otišle u nekakve improvizirane prostorije ili na neku drugu, potpuno drugu lokaciju…/Upadica Reiner: Hvala/…ovo je itekako ozbiljan problem za razmisliti i zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije nego što pređemo na pojedinačnu raspravu napravit ćemo jednu kratku stanku iz tehničkih razloga, molili su me iz informatike, pa evo vidimo se u 14 i 40.
STANKA U 14,33 SATI

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14.42 SATI
Poštovane kolegice i kolege, evo nastavit ćemo i kao što sam rekao i najavio idemo sa pojedinačnom raspravom i prva će govorit poštovana zastupnica Marijana Petir, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče HS, državni tajniče, zastupnice i zastupnici.
Prije više od 1700.g. car Konstantin odredio je nedjelju kao dan odmora zaštićeno zakonom i povodom tog jubileja uspostavljen je Europski dan za slobodnu nedjelju kojeg smo obilježili prošli tjedan, a ja sam se pridružila pozivu koji je uputio Europski savez za slobodnu nedjelju čelnicima EU i državama članicama na uspostavljanje zajedničkog tjednog dana odmora na razini EU za sve građane koji je u našoj zapadnoj civilizaciji uvijek bio nedjelja. Danas smo ovdje mogli čuti doista svakakve poruke. Ono što nekako mene žalosti što one skupine koje se često vole prikazivati kao zaštitnici ljudskih i ženskih prava ili zavjernički šute o ovoj temi ili traže dlaku u jajetu kako bi opstruirali donošenje ovog zakona, čime poručuju ustvari da za njih žene u trgovini nisu žene, a to je žalosno. Mislim da bi u politici trebala postojat dosljednost i vjerodostojnost, pa posebice za one koji su primjerice zajedno ovdje sa mnom, gdje i treće predlagali izmjene Zakona o trgovini ili koji su to radili nešto kasnije. Zato bih tu još jednom skrenula pažnju jer imali smo dakle već dva pokušaja koja su dobila podršku u HS i koja su zbog prigovora trgovačkih lanaca pala na ustavnom sudu, da se ne ponavljaju iste greške. A mi danas čujemo s ove govornice uporno poruke da se trebaju dodatno omogućiti iznimke za male obiteljske trgovine zbog čega je već zakon pao na ustavnom sudu i sad ja ne znam da li neko ko ovdje izlazi s tim prijedlozima nije pročitao zakon, nije pročitao odluke ustavnog suda ili je zlonamjeran, dakle nije mi to jasno ili naprosto ne žele da se ovo pitanje regulira. Zato bih pozvala na jednu objektivnost i na razum, svi smo mi svjesni da ovo nije sigurno idealno rješenje jer ja bi primjerice voljela da nijedna nedjelja ne bude radna i da nitko osim žurnih službi ne mora raditi, ali mi danas razgovaramo o sektoru trgovine, isto tako znamo zašto o tom sektoru razgovaramo. Zato što je to nažalost sektor koji ne uživa nikakvu zaštitu jer ne postoji granski kolektivni ugovor, ne postoji zato što se o njemu pregovara 14.g. i država mora intervenirati, ne može se država pravit da u ustavu ne postoje odredbe koje ju definiraju kao socijalnu državu, država mora stati iza radnica zaposlenih u trgovini jer to nije regulirano drugim aktima i zato ja pozdravljam donošenje ovog zakona gdje je jasno naznačeno da će poslodavci moć birat 16 nedjelja kad će radit dok će sve druge nedjelje bit neradne. Danas imamo stanje da je svih 53 nedjelja radnih što sasvim sigurno nije održivo stanje i ne doprinosi onome što je obaveza Hrvatske, a obaveza Hrvatske je da uspostavi ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Svjedoci smo svi kad uđemo u trgovinu da tamo rade umirovljenici, da rade studenti, da rade državljani drugih država, što pokazuje da zaposlenika u tom sektoru nedostaje. Poruke koje se šalju i koje su stare već 20.g. bez obzira što se tržište rada promijenilo su doslovce apsurdne, gdje se prijeti otkazima, gdje se govori da će doći do nekih financijskih gubitaka, jer to nije točno. Evo jučer na Okruglom stolu koji sam organizirala sa svim socijalnim partnerima i donositeljima odluka i stručnom znanstvenom zainteresiranom javnošću govorio je vlasnik KTC-a koji je prije 3.g. uveo slobodnu nedjelju za svoje zaposlene i nije uveo bez straha, ali je posvjedočio da je u te 3.g. više puta dizao plaće svojim zaposlenima, da je njenu financijska dobit porasla, da su mu zaposlenice zadovoljne i da dobiva podršku od svoje lokalne sredine, ali i šire. Dakle to su sve argumenti koji pobijaju argumente onih koji prijete i govore da će doć do otpuštanja radnika i da će doć do zatvaranja trgovina. Do zatvaranja malih trgovina dolazi zbog nesmiljene konkurencije velikih trgovačkih lanaca koji su uglavnom u vlasništvu stranaca i u svojim matičnim državama oni ne mogu raditi, dakle kako oni gledaju na Hrvatsku? Oni u Hrvatskoj žene radit ono što u svojoj matičnoj državi ne mogu radit. Pa ne mogu to raditi niti u Hrvatskoj, Hrvatska je socijalna država koja će zaštititi prava svojih radnika, ovim Zakonom o trgovini mi osiguravamo za zaposlene u trgovini kojih većinu čine žene slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Ima više replika, poštovana zastupnica Marić najprije.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, u ovom obrazloženju Konačnog prijedloga zakona navedeno je da je prihvaćeno vaše traženje da se iz čl. 2. st. 7. izuzmu specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha, pekarskih proizvoda itd., međutim sad smo čuli od, prijedlog jel vašeg koalicijskog partnera da će podnijeti amandman da se to ipak vrati, pa me zanima kako ćete se vi postaviti po tom pitanju?
A druga stvar na koju smo upozoravali i u prvom čitanju i sama sam o tom pričala i tu je bilo danas govora, kako ćemo mi biti sigurni da neće taj kontinuitet biti jel od 16 nedjelja tijekom sezone itd., što opet nije dobro ako ćemo pravo jel, a onda opet imate amandman svog jel koalicijskog partnera HNS-a ako sam dobro shvatila kolegu Hrelju da će oni tražiti da u tih mjesec dana bude bar jedna nedjelja slobodna, dakle da se razbije taj kontinuitet od 16 nedjelja da ne bude jel u komadu, pa kako ćete se vi postaviti po tom pitanju obzirom da dosta ovaj jel gurate svoje prijedloge i …/Govornik se ne razumije/…Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam kolegice Marić.
Pa ja sam i završno u ime kluba rekla da predlažem da se ne ide sa amandmanima i sa zahtjevima za novim iznimkama iz tog razloga što je to put koji vodi sigurno do pada zakona, a naš cilj, bar ja imam takav dojam i iz svih dijelova dvorane, nije da padne zakon nego da osiguramo zaštitu radnica.
Ustavni sud Njemačke je reko da su njemu na prvom mjestu prava radnika odnosno radnica u trgovini, Ustavni sud u Hrvatskoj nažalost dva puta reko da im je na prvom mjestu poduzetnička sloboda, ali je reko da država ima pravo regulirat radno vrijeme i mi to radimo. Dakle, ja sam već i kolegama koji su izašli s ovim amandmanima rekla da apsolutno smatram da to nije prihvatljivo i vjerujem da ti amandmani neće biti usvojeni zbog toga što oni bitno narušavaju balans zakona i vode ponovo u pogrešnom smjeru.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Hrvoje (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Petir.
Ovaj zakon definira temeljeno pravo na nedjelju kao neradni dan odnosno dan odmora, tjednog odmora. Predlagatelj je pristupio vrlo ozbiljno da je dokaz tome su iznimke o kojima danas govorimo, iznimke i od 16 radnih nedjelja koje su jedan opravdani i objektivan način zapravo i donešene kao upravo ta brojka i to na mjestima na kojima je to potrebno ovisno i o specifičnim potrebama potrošača, o mikrolokaciji, o sezonalnosti i drugim vrlo bitnim kriterijima. Također možemo reći i da je ova iznimka uhvatila i bolnice, hotele, željezničke kolodvore, zračne luke, luke i sve također vrlo specifične lokacije, a ono što ste vi spomenuli je vrijedno spomena da su u samo donošenje zakona osim predlagatelja radne skupine bili uključeni i svi drugi zainteresirani institucije, …/Upadica Reiner: Hvala./… sindikati i svi ostali.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam kolega Šimiću na ovoj replici. Točno je dakle u donošenje zakona bili su doista svi uključeni jer mislim da je to jedino ispravno, posebno kad se vidjelo da smo dva puta ovdje kroz amandmane koji su ja vjerujem bili u dobroj namjeri podneseni intervenirali u zakon koji je prethodno bio dogovoren i da je zbog toga Ustavni sud rušio te zakone. Ja sam tada otvorila široki socijalni dijalog i sa sindikatima i poslodavcima, sa znanstvenom i stručnom javnošću sa svima koji mogu dat bilo koji doprinos, a ljudima koji su radili istraživanja na različitim socijalnim skupinama i taj dijalog je jako dugo trajao.
I Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja si je doista također dalo truda jer u radnu skupinu za izradu ovog zakona uključilo i sindikate i poslodavce koji su tijekom tih razgovora približili svoje stavove i rezultat je ovaj prijedlog kojeg ponavljam nazivamo kompromisnim.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovana kolegice Petir u pojedinačnoj raspravi osvrnut ću se konkretnije je li na cijeli ovaj zakon i htio sam na početku prvo vama se zahvaliti na svemu što ste napravili da nedjelja bude onakva skoro bih reko kakva nedjelja bi trebala bit, al bit ću puno jasniji u pojedinačnoj raspravi. No mene sad zanima da pojasnite možda prvenstveno meni, a onda i hrvatskoj javnosti s obzirom na one rasprave koje smo jutros čuli, je li onda zakon točno definirao da pravo na tih 16 neradnih nedjelja ima radnik, dakle radnik, radnik, a ne jer čuli smo tu pitanja od kolege iz oporbe, ali nisam ni ja dobio osobno dojam da je ministar baš bio jasan da je rekao ima, da u zakonu je navedeno to i to i to je to pa čisto nije mi jasno pa zato vas pitam da mi razjasnite.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala kolega Miletiću na replici. Vrlo rado ću pojasnit jer sam primijetila da je kolega Petrov iz kluba Mosta, a i vi ste sad to ponovili da vi govorite o 16 neradnih nedjelja. Dakle, ovim zakonom je definirano da bude 16 radnih nedjelja, a ostale sve su neradne i tih 16 radnih nedjelja su prodavaonice otvorene u ostale nedjelje su one zatvorene.
Propisano je čl. 2. koliko tih sati može biti tjedno i riječ je o 90 sati koliko trgovina može biti otvorena, a svaki radnik temeljem Zakona o radu može raditi najviše 40 sati tjedno. U tom smislu smatramo da smo kroz Zakon o radu gdje smo i uveli ako se sjećate onu odredbu da rad nedjeljom bude 50% više plaćen i ovim izmjenama Zakona o trgovini došli do jednog izbalansiranog rješenja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Tramišak.

Tramišak, Nataša (HDZ)
Hvala.
Poštovani predsjedavajući, kolegice saborska zastupnice.
Svakako ponovno podržavam ove zakonske odredbe i smanjenje broja radnih nedjelja u godini, a sve u cilju da se u konačnici i do veće i jače regulacije rada nedjeljom dođe, naravno i kroz daljnje izmjene zakona i napredak u zakonskoj regulativi. Ovo je svakako velik pomak treba ga podržat u kontekstu i nekih anketa od prije dvije ili tri godine gdje na razini EU 76% ljudi deklarirano ne radi nedjeljom dok je u Hrvatskoj to 64, 65%. Veliki postotak uobičajeno radi nedjeljom odnosno 7% u Hrvatskoj. To je također specifično za trgovinu i … ugostiteljska i neka druga zanimanja tako da je ovo jedan važan i bitan smjerokaz. A osim toga možda u budućnosti kako vi gledate na to da se razmotri i ovo pitanje broja radnih nedjelja da se spušta na neki način regionalnu, lokalnu razinu, a posebno ona mjesta koja su karakterizirana kao turistička radi tih posebnih potreba?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam kolegice Tramišak. Slažem se da je ovo iskorak, ali uvijek se iznova čudim koliko protivljenja ima ta nedjelja koja sama kaže da se ne dela, nedjelja je dan kad se radi. No evo još uvijek se borimo s tim nekim civilizacijskim stečevinama koje su vrlo aktualne i u iznimno sekularnim državama jer se sekularnost Francuske nije se narušila time što nedjeljom im trgovine ne radi, ali očigledno neki vole ovu raspravu svesti na najnižu razinu ideologija pa eto to je činjenica s kojom se moramo nositi.
Imali smo rješenja već prijašnjim zakonima predviđena kad su lokalne samouprave mogle odlučivati o tome da li će trgovine raditi ili ne. Mi i danas imamo situacije gdje su neki načelnici svojom inicijativom se dogovorili sa trgovačkim lancima da zatvore trgovine nedjeljom, no činjenica je da obzirom na naš Ustavni sud koji doista svašta proglasi neustavnim kad je …/Upadica Reiner: Hvala./… riječ o ovom pitanju bolje da ostanemo na ovom rješenju.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovana kolegice Petir, pa evo izmjene ovog zakona sigurno imaju u fokusu zaštitu radnika, ali kad kažem zaštitu radnika ne mislim tada samo na zaštitu prava, na odmor tjedni itd., nego mislim da ove izmjene upravo imaju jedan puno dublji značaj. Da imaju u cilju zaštitu načina života. Načina života u našoj zajednici u kojoj se zna da je uvijek nedjelja upravo ovo što ste govorili bila namijenjena za obitelj, za odlazak u crkvu, jednostavno jedan način življenja. Ukoliko se to ne bi dogodilo ukoliko bismo imali dugi niz godina obvezu rada nedjeljom itd., dugotrajno se narušava odnosno djeluje se negativno na način življenja ne samo jedne obitelji kao temelja društva, nego i cijele zajednice i društva u cjelini, pa bi molio to malo ako možete još prokomentirati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala kolega Šašlin, da Europska direktiva o uspostavi ravnoteže između poslovnog i privatnog života nas obavezuje upravo na to da omogućimo svima onima koji su zaposleni bez obzira o kojem sektoru je riječ, a sektor trgovine je u svim državama članicama posebno osjetljiv jer u njemu rade žene za vrlo niske plaće i rade po jednom plaćenom ritmu koji na duge staze na zdravlje ostavlja posljedice.
Dakle, ta direktiva nas upućuje i mi smo ju implementirali u svoje zakonodavstvo da moramo donositi takva rješenja koja će omogućiti jedan normalan ritam rada i ritam odmora. Ja čak u svojoj raspravi niti u ime kluba, niti u replikama, niti u stanci, niti u pojedinačnoj nisam ni jednom spomenula niti crkvu, niti kršćansku tradiciju, ali evo bilo je tu komentara kao da se samo o tom govorilo pa su neki čak htjeli propisivat koga ću ja pozivat na okrugli stol i tko bi gdje mogao govoriti. Dakle, ti …/Upadica: Hvala./… ljudskopravaši žele ljudska prava sebi ali ne i drugima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Stier.

Stier, Davor Ivo (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Petir baš na tragu ovog zadnjeg šta ste rekli, a spomenuli ste i u raspravi da je Hrvatska socijalna država, više puta ste to spomenuli, ja bi išao malo dalje u elaboraciju. Ovaj prijedlog zakona je u skladu sa principima socijalnog tržišnog gospodarstva. Dakle, tržišna ekonomija da, ali tržište ne može se okrenuti protiv zaštite digniteta ljudskog dostojanstva. Taj koncept jest u socijalnom nauku crkve, ali on je prihvaćen danas ne samo npr. od demokršćanskih viših snaga nego i socijaldemokrati ga isto tako koriste, on je ušao u socijalno tržišno gospodarstvo i u Lisabonski ugovor.
Prema tome, govoriti o ovome isključivo iz te perspektive da je zbog nekog crkvenog pogleda mislim da je pogrešno iako ne treba niti bježati od toga da socijalno tržišno gospodarstvo je inspirirano i društvenim naukom crkve.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam kolega Stier.
Naravno da ljudsko dostojanstvo treba biti svima na prvom mjestu, posebice donositeljima odluka kojima su povjereni ljudi i briga za njih i za njihovo dobro. I kad vidimo da država treba reagirati onda država mora koristiti taj instrument, a ti instrumenti su nam dani i Ustavom RH. Kada sam bila članica Europskog parlamenta sudjelovala sam u radu grupe, europske grupe koja je ustvari brinula o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i posebno se bavila osiguranjem slobodne nedjelje i zakonodavstvom koje bi išlo u tom smjeru, a tom grupom su predsjedali kao što ste i sami rekli. Jedan demokršćanin i jedan socijaldemokrata. Dakle, mislim da oko ovakvih pitanja gdje treba štititi ljudsko dostojanstvo ne bi trebala ideologija biti prepreka već bi trebali imati neke više ciljeve pred sobom, a ovdje je zaštita prava žena koje rade u trgovini.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana kolegice Petir ja se s vama u potpunosti slažem da ideologija ne treba biti tema ovakvih jednih izmjena i dopuna zakona ili ovakvog jednog zakona. Jednako tako se nadam da, ja imam apsolutno jasan stav da je za isti rad muškarca i žene trebaju biti jednako plaćeni. Ne tako davno je bio prijedlog direktive u EU čiji ste vi bili članica i sad ste se referirali u kojem je između ostalog bilo jedna od stvari da za isti rad muškarci i žene trebaju biti jednako plaćeni. Kolege koji su članovi pučke stranke odnosno naši zastupnici u Europskom parlamentu članovi HDZ-a nisu glasali za to. Dakle, evidentno je da nisu.
Sad mene zanima uopće vaš stav i odnos prema tome da za isti rad muškarci i žene budu isto plaćeni.
Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala kolegice Mrak Taritaš.
Naravno da i žene i muškarci za isti rad moraju biti jednako plaćeni, no problem imate u Europskom parlamentu koji vrlo često ruši model supsidijarnosti, a kojeg je kolega Stier spominjao kao temelj Lisabonskog ugovora gdje onda u vrijedne, vrijedna izvješća i vrijedno zakonodavstvo upravo lijevo liberalne struje i ekstremisti ubacuju stvari poput pobačaja što uopće nije u nadležnosti EU, rodnu ideologiju i ostale ideološke stvari i na taj način ustvari ruše nešto što u svojoj suštini bi trebalo biti dobro. Dakle, koliko se ja sjećam kad je riječ o toj direktivi upravo je to bio problem. Kao što je to bio problem i kod nekih drugih izvješća koja su bila dobra, ali su bila ideološki obojena i htjelo se skrenuti pažnju da se moramo držati temeljnog ugovora, a to je Lisabonski ugovor o funkcioniranju EU, države članice imaju svoje nadležnosti, EU ima svoje nadležnosti.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolegica Puljak ima repliku.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Pa evo drago mi je kolegice da smo ustanovili od vas da je rodna ideologija kad se traži jednakost plaća muškaraca i žena za isti posao. To je vama rodna ideologija.
…/Upadica Marijana Petir: To ja nisam rekla, ništa./…
Mislim tako se zove direktiva, evo ja sam mislila sam skroz nešto drugo pitati, ali Direktiva Europskog parlamenta i vijeća i jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jedan rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama. Gdje je tu rodna ideologija?
Dobro, vrati ću se na pitanje ako, ako uspijem, a to je, pozivate se stalno na ljudsko dostojanstvo, pa evo tko štiti ljudsko dostojanstvo konobara i kuhara, zašto je nužno piti kavu nedjeljom, a nije nužno ići u trgovinu kupiti kruh?

Petir, Marijana (Nezavisni)
Pa prvo kolegice Puljak znači moram vas demantirat jer ste izrekli neistinu. Dakle ja sam rekla vrlo jasno da sam za jednake plaće žena i muškaraca, a direktiva koju je kolegica Mrak-Taritaš spomenula je osim tih odredbi imala odredbe koje nemaju veze sa jednakom plaćom za rad žena i muškaraca nego su imala veze sa rodnom ideologijom, sa time da se poziva države članice na pobačaj, da uvedu pobačaj i ostale stvari i to je bio razlog zašto neki kolege nisu podržali tu direktivu. Zato što se u tu direktivu, kao što se u mnoga druga izvješća upravo ubacuju sporni elementi za koje EU nije nadležna, protiv tog glasaju i oni zastupnici koji možda imaju potpuno drugačije mišljenje, ali čuvajući model supsidijarnosti moraju se na taj način postavit, to je prvo. A drugo, koliko ja znam radnici u ugostiteljstvu imaju granski kolektivni ugovor, a radnice u trgovini ga nemaju, dakle one nemaju nikakvu zaštitu.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Ivanović replika.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvažena kolegice Petir, evo u ovih nekoliko sati u biti od izlaganja u ime klubova, pa i u traženju stanke otprilike smo uvidjeli da će svi klubovi većinom podržati izmjene ovog, ovog zakona, ali se sad tu pred kraj rasprave odnosno sad u sredini rasprave nametnula teza dobro, ali svejedno će to pasti na ustavnom sudu. Iz svojeg ste izlaganja sami rekli da ste baš iz tih razloga da ne padne na ustavnom sudu određene stvari izmijenili u ovom zakonu kako ne bi prošli kao 2004. i nekih drugih godina. Smatrate li da je ovaj puta to nešto što stvarno garantira da će se dogoditi to da imamo 16 radnih nedjelja, a sve ostale nedjelje će biti neradne, a u nekom budućem vremenu praktički da dođemo do toga da sve nedjelje u Hrvatskoj budu neradne?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala kolega Ivanoviću, pa evo i u obrazloženju ovog zakona je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja jasno ponovilo koje su to bile sporne točke sa aspekta ustavnog suda i iz tog razloga one nisu ovdje uključene i ne znam zbog čega se uporno isti ti prijedlozi iznose ako razlog nije da se želi ili opstruira donošenje ovog zakona ili da žene u trgovini za neke zastupnike ovdje nisu žene, pa trebamo sad razgovarati o potpuno direktivama koje veze sa ovim nemaju i izokretat riječi koje nisu rečene. Dakle mi smo uložili napor da ni na koji način ne dovedemo u pitanje održivost ovog zakona i kroz razgovore sa socijalnim partnerima čije smo stavove približili, a to nije jednostavno i lako i puno je vremena utrošeno do toga da smo vodili računa o onom što je ustavni sud u svojim prijašnjim pravorijecima rekao. Ja se nadam da će ovo biti održivo rješenje.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Lalovac ima repliku.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, govorili ste zapravo vrlo detaljno i o plaćama njihovim da su ispod prosjeka jel, čini mi se 835 eura i spomenuli ste ovaj jedan dobar i pozitivan primjer tog KTC-a jel koji stvarno je išao ususret Vladi i pokazao je jedan partnerski odnos, međutim ono što je činjenica je da trgovci su nekoliko puta prevarili Vladu jel, ali bez ikakvih ono rukavica. Prvi put Vlada je smanjila PDV, oni su, nisu smanjili cijene jel, Vlada se odrekla 2 milijarde kuna prihoda, oni su uzeli sebi jel. Drugi put kada se cijena energije zamrznula oni su i dalje povećavali cijene jel, zašto mislite da će treći put vjerovat Vladi odnosno da neće zloupotrijebiti ovaj zakon, da ne mislim da će doć do otpuštanja, ja ne mislim da su to čisto medijski ovaj dio, međutim nego bojim se da će, neće doći do povećanja plaća jel mi ovdje sad samo moramo govorit o povećanju plaća, ja ne mislim da će doć ni do otpuštanja, ni nikakvih, zato što fali radnika jel, međutim bojim se da će usporiti rast plaća jel, o tome, o tome se samo radi. Kako, da li ste razmišljali možda o nekoj odredbi da im, da u tome doskočite jel, da se trgovci na to ne pozivaju? Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala, vrijeme je isteklo.
Odgovor na repliku.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam kolega Lalovac.
Vi ste ispravno detektirali da ponašanje trgovačkih lanaca ne da nije džentlmensko nego je apsolutno nepošteno i sigurno da je to razlog zašto moramo donijet zakon, da smo se mogli dogovorit s njima onda bi se dogovorili, da su se sindikati mogli dogovorit s poslodavcima o granskom kolektivnom ugovoru onda ne bi pregovarali 14.g. bez da taj granski kolektivni ugovor imamo. Zato donosimo zakon kojim je sve jasno propisano, a iz primjera koje već sad imamo koje bilježimo u praksi, nije KTC napravio na nagovor Vlade, to je bila poslovna odluka KTC-a koja se pokazala kao ispravna jer vidimo da nema dovoljno radnika, vidimo da rade studenti, umirovljenici, rade državljani stranih država, dakle trgovci ne da nemaju prostor za otpuštanje radnika nego oni radnike traže kao suho zlato i u tom smislu vjerujem da će ova regulacija pomoći da se doista uspostavi ravnoteža između poslovnog i privatnog života radnika, a da će i trgovci znati više cijenit svoje radnike i povećati im plaće jer to ti radnici zaslužuju.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Slijedeću pojedinačnu raspravu ima kolega Željko Pavić, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Prvo da se osvrnem na ove replike i na izlaganja. Kao prvo i osnovno ovaj zakon ne garantira neradne nedjelje, ovaj zakon kaže da trgovine neće biti otvorene, to piše u zakonu, znači u zakonu ne piše da zaposlenici tih trgovina neće raditi, to je prva i osnovna stvar. Drugo, maloprije je bila iznesena teza da su socijalni partneri zadovoljni, znači imamo dopis od sindikata koji je došao na Odbor za gospodarstvo i sindikat kaže da nisu zadovoljni ovim zakonom, al će ga ipak podržati jer su dobili bar nešto, prema tome nema podršku socijalnih partnera, poslodavci ga nisu podržali. Prema tome, imamo, imamo i dalje probleme koji su bili i ranije prisutni, ne garantira radnicima da neće raditi nedjeljom, ne garantira im neradnu nedjelju, a s druge strane imamo prijepore oko toga kome se istovremeno dozvolilo raditi i gdje se može nedjeljom raditi. Zabranili ste raditi, tim zakonom ste zabraniti i malim trgovcima, zabranili ste raditi obiteljskim trgovinama, zabranili ste raditi i našim pekarima koji su se jasno izjasnili da bi oni htjeli raditi, ali vi im to ne dozvoljavate. I kome to ide u prilog? Ide u prilog velikim trgovačkim lancima.
S druge strane i veliki trgovački lanci imaju primjedbe. Zašto imaju primjedbe, jer se pitaju što će sa najmom prostora jer plaćaju penale ukoliko u velikim trgovačkim centrima njihov prostor nije u funkciji preko nedjelje odnosno ne radi. Što će i kako će to i kome to ide na trošak?
Znači imamo problema se svih strana i meni je jasno. Bio je jedan odličan primjer od jednog našeg kolege na Odboru za rad koji je rekao da kad se radi o radničkim pravima i Zakonu o radu da možemo to si predočiti kao jednu sobu, u svakom uglu sjede pripadnici jedne grupacije. U jednom uglu su pripadnici poslodavaca i Obrtničke komore, u drugom su pripadnici sindikata, u trećem su pripadnici nezavisnih, nezavisni komentatori koji mogu govoriti što žele i kako žele i u četvrtom su stranke. I tko god iz kojeg ugla da bilo koji prijedlog iz ostala tri ugla će po njima paljba i bit će to sve skupa nakon toga svedeno opet na nulu i neće se to moći provesti. I jasno je i sada se isto dešavaju slične stvari, ali ne zbog toga što smo mi protiv toga. Mi smo za neradnu nedjelju, ali ovdje je nema. Ovdje je stvarno nema. I onda se tu prozivamo da to možemo gledati na više načina. Možemo, ako gledamo to kao vjernici apsolutno smo za neradne nedjelje, apsolutno jesmo. Ako govorimo kao radnici vjerojatno je i većina radnika za neradnu nedjelu, ali ja ću vam reći. Imam jedan broj prijatelja koji su, imaju svoju djecu koja su počela raditi nedavno i oni rade u trgovinama i oni hoće raditi nedjeljom jer si hoće zaraditi dodatni novac jer su im ti sati bolje plaćeni. I sada im to ne dozvoljavamo. Znači niti radnici nisu zadovoljni svi. Mi smo dozvolili da poslodavac i radnik međusobno razgovaraju, da pregovaraju i da se dogovore hoće ili neće raditi nedjeljom. To treba biti njihov zajednički interes, ako to ne dozvolimo od toga ništa.
S treće strane gledamo, možemo gledati kao sindikalisti, kao pripadnici sindikata i opet ćemo imati drugačiji pogled na to sve skupa i govoriti da dobro je ali nije podržao sve ono što smo mi predlagali u svojim zakonima i u svojim prijedlozima za takve zakonske izmjene.
Prema tome, imamo problema sa koje god strane okrenemo, a ovaj zakon vam ništa ne garantira. Već sam rekao primjer trgovačkog lanca koji je evo recimo u Krapini ima 4 trgovine, njihova će trgovina uvijek raditi nedjeljom, uvijek, znači bar jedna trgovina će raditi, a hoće li ti radnici biti slobodni onih 36 nedjelja koje se navodno omogućava da budu slobodni to je veliko pitanje i uvijek će biti raspoređeni u ostale trgovine u kojima inače ne rade jer će tamo povećani promet. A istovremeno ste zabranili malim trgovcima da rade i da si povećaju promet i smanjili ste im promet otprilike za nekih 15 do 20%. To ste isto napravili i pekarima koji kažu, gledajte jednostavno ne možemo toliko ispeći kruha i peciva u subotu da bismo nadoknadili ono što smo pekli za nedjelju, a obitelji im ovise o tim prihodima.
Prema tome, zakon nije dobar, ali rekao sam već ranije jednostavno smo prisiljeni da uzimamo te mrvice sa stola koje nam dajete i da glasamo za zakone koji nisu dobri iako smo na to upozoravali.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Ostanite kolega ima replika nekoliko.
Andreja Marić je prva, izvolite.

Marić, Andreja (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega saželi ste u svojoj raspravi niz problema iz više kuteva što smo evo čuli i tijekom rasprave i sada i prošli puta i u medijima se je moglo vidjeti. Dakle, zatvorena prodavaonica, sama zatvorena vrata ne znači da ti radnici neće zaista raditi od inventura pa na dalje. Spomenuli ste plaćanje najma, pitanje ovog vašeg pekara iz Krapine koji neće moći napraviti u subotu dovoljno ovoga tih proizvoda da bi nadoknadio i nedjelju, pa ona pitanje prelijevanja prometa iz malih trgovina u veće trgovačke lance. I slijedeća stvar što sam i kolegicu Petir pitala pa me čisto i vaš kut gledanja zanima. Dakle, ona je jasno rekla da neće zapravo podržati amandman odnosno amandmane koji su njezini koalicijski partneri iznijeli vezano uz to da se ipak vrati mogućnost rada pekarnicama odnosno da se onaj kontinuitet od 16 nedjelja razbije. I čisto još na kraju što će taj vaš pekar iz Krapine napraviti, da li će biti ono snađi se druže …/Upadica: Hvala./… ili tko ga šljivi ili šta će čovjek napravi?
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Odgovor na repliku.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
U razgovoru s njim, evo zadnji put sam razgovarao s njim prije 2 dana, rekao mi je da ne zna što će napraviti jer radi tamo on, radi njegova žena, radi njegov sin, njegova snaha i povremeno njegov unuk. Prema tome svi su zaposleni u toj pekari, svi i ovise o tome, ovise o tim prihodima. Što će i kako će napraviti ne znam. Ali da idemo u krivom smjeru definitivno idemo. Mi sad ovdje govorimo o tržištu poslodavaca, a trebamo govoriti o tržištu rada. Kad ćemo govoriti o tržištu rada i kad ćemo rad definirati drugačije i kad ćemo definirati kad se smije raditi za sve isto i kako pod kojim uvjetima onda ćemo imati pametnije i bilje zakone, a ovako nismo dobili ništa. Samo smo ograničili rad pojedinih objekata i ništa drugo, samo rad objekata. Ne znam zašto se ide u tom smjeru, a ne da se govori o radnicima i o njihovim pravima i kad mogu biti slobodni i koliko smiju biti slobodni i koliko nedjelja mogu uopće raditi u godini.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Kolegica Vukovac, replika.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Pavić, dakle radno vrijeme radnika u trgovini uglavnom se ne poklapa sa radnim vremenom same trgovine tj. onim radnim vremenom kada je ona otvorena zakupce. U trgovinama radnici najčešće provedu oko sat vremena izvan onog radnog vremena obavljajući poslove za koje bi trebali biti plaćeni jer su oni jednostavno u opisu radnoga mjesta, ali su to na kraju poslovi koje nitko ne priznaje.
Isto tako imamo situaciju gdje radnici tijekom smjene podižu i slažu ogromne količine robe, a zbog brzine koja se od njih očekuje prilikom obavljanja toga rada one ne mogu poštivati sva ona pravila iz zaštite na radu odnosno ne mogu pravilno podizati teške terete i onda naravno slijede kronične bolesti poput problema s leđima i kralježnicom koje postaju uobičajene. Hoćemo li ovim zakonom iole utjecati i na te nepravilnosti.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Odgovor izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Hvala kolegice Vukovac.
Svi smo svjesni da nećemo, nećemo jer se nismo dotaknuli radnika ni u jednom segmentu. Znači ovdje ne govorimo o radnicima, ne govorimo o njihovim pravima, mi govorimo ovdje o objektima hoće li neki objekt raditi ili neće raditi, hoće li neka trgovina, fizička trgovina raditi ili neće raditi. A zaposlenici u toj trgovini, rekao sam već mogu i raditi u trgovini, mogu čistiti trgovinu, mogu slagati robu u trgovini nedjeljom ako to njima poslodavac kaže oni će to morati raditi. Prema tome, nismo riješili problem i nismo riješili problem ono što ste spomenuli i žena koje dižu teške terete i koje rade više od norme to se treba regulirati zakonom, takve stvari se trebaju regulirati zakonom i tu treba sindikat i svi ostali i socijalni partneri krenuti u razgovore i pregovore da se takve stvari definiraju i da se jasno kaže poslodavcima što mogu, što ne mogu i koja su prava radnika.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Miletić ima repliku.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Kolega Paviću koji su razlozi da vladajući, ja ću se tako izraziti taksativno, slušamo cijelo jutro objašnjenja i uistinu mene samo čudi što se oni ljute na nas što mi postavljamo legitimna pitanja, pa to je valjda smisao oporbe da propitkuje, da razmišlja, da ono što vidi da možda nije skroz najbolje ili uopće nije dobro, da kritizira, da predlaže to radi oporba. Pa ne možemo ovdje bit klaunovi i pljeskat.
Dakle, koji smisao je da nije taksativno u zakonu napisano da je ovdje riječ o radnicima, o građanima RH koji su na određenom mjestu zaposleni, ako pričamo konkretno evo u trgovini jel tako, dakle zašto to nije navedeno zašto tu nisu jasni? Koje je vaše razmišljanje?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Kolega Miletić da se htjelo govoriti o radnicima i radničkim pravima onda bi se to rješavalo u Zakonu o radu, a ne u Zakonu o trgovini. Znači u ovom zakonu se nije definiralo ništa za radnika, napominjem sedmi puta, definiralo se samo za fizički objekt, za trgovinu koja će biti ili neće biti otvorena, za radnika se nije definiralo apsolutno ništa.
I znamo da ta trgovina može biti u godini otvorena 16 dana odnosno 16 nedjelja pardon, evo to je ono što znamo. Isto tako znamo da će to imati veliki utjecaj na male trgovce, na male trgovine i pogotovo na one trgovce koji imaju jednu trgovinu, a najveći utjecaj na one trgovce koji imaju obiteljske trgovine i to je sve pokazano, dokazano statistika je to pokazala, pokazale su analize koje su radili u Obrtničkoj komori i to su nam jasno rekli, 10.000 pripadnika ceha trgovaca je reklo to. Prema tome, ne možemo ići kontra toga, moramo im pomoći, moramo omogućiti ljudima da rade.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolegica Glasovec, Glasovac ima …/Govornik se ne razumije zbog najave./…

Glasovac, Sabina (SDP)
Kolega Paviću citirat ću vas rekli ste „ovaj zakon ne garantira radnicima nerad nedjeljom“ što je točno, „garantira da će trgovine biti zatvorene“ djelomično točno. Ovaj zakon garantira da će nedjeljom osim ovih 16 biti zatvorene samo one trgovine koje nemaju mogućnost ili opciju rada na daljinu.
Odete na ovu aplikaciju Studenac, Tommy, NTL, manji dućani svi rade nedjeljom i netko u tim dućanima radi, osigurava da te namirnice se spakiraju i dostave onom tko je naručio. To je isto kao da kažete mi ćemo zatvorit za goste nećete moći ući u restoran, a onda imate ponudu on line dostave te iste hrane na vrata svakog doma. A tko sprema tu hranu?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala. Odgovor na repliku.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Slažem se s vama. Evo imamo tu kolega kaže da imamo fiskalizaciju, imamo fiskalizaciju, međutim ukoliko je trgovina definirana odnosno registrirana za rad na odnosno prodavanje na daljinu moći će raditi i to će biti legalno. Znači tu nema nikakvog nelegalnog rada, znači to piše u zakonu, to piše u zakonu, to piše u ovom zakonu da trgovina koja je registrirana i za rad na daljinu da može raditi nedjeljom. Prema tome, to piše u zakonu i svi oni koji će se tako registrirati moći će raditi
I hvala vam na napomeni taj sam dio ispustio znam da to piše u čl. 2. st. 7. …/Upadica se ne razumije./… Znam, znam da to piše u čl. 2. st. 6., ali jednostavno sam to ispustio iz vida. Hvala vam.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Tušek ima repliku.

Tušek, Žarko (HDZ)
Poštovani kolega Pavić. Pa samo nekoliko digresija na ovaj dio koji se odnosi na raspravu na Odboru za gospodarstvo koja je bila drugačije intonirana nego što vidim da sad prenosi ovdje na plenarnoj sjednici HS-a, znači prije svega naravno da oko tog zakona ne postoji apsolutno suglasje, naravno da ne postoji, ali je postojala jedna zdrava i normalna komunikacija svih socijalnih aktera pa i onih iz HUP-a i onih iz HOK-a, pa i predstavnika sindikata i velik dio njih zapravo svi oni u načelu su podržali ovakav smjer zakona.
Naravno da neki od članica tih potpunih organizacija imaju drugačije gledanje i oko ove teme niti nikada nećemo naći apsolutno suglasje. Država ovim prijedlogom zakona niti ne traži apsolutno suglasje svih socijalnih partnera, država ovim prijedlogom zakona čini prvi korak prema svojoj ključnoj, prema promociji svoje ključne filozofije da je nedjelja radni dan, neradni dan u trgovini. A iznimka na ovaj zakon pokušava se dovinuti specifičnostima hrvatskog gospodarstva i nekim navikama koje su protekom …/Govornici govore u isto vrijeme./… bile stečene.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Kolega Pavić imate odgovor.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Kolega Tušek vi ste predsjednik Odbora za gospodarstvo i znate što je bilo na odboru, ja mislim da nisam rekao ništa drugo nego što ste rekli i vi, potpuno sam isto rekao čak sam ispričao konkretno primjer koji je rekao naš kolega iz odbora, tako da slažem se s vama. Svako od njih ima svoje poglede, poslodavci imaju svoje poglede, obrtnici imaju svoje poglede, gospodarstvenici svoje poglede, radnici, sindikati svak ima svoj pogled i kao što sam rekao sindikat je jasno napisao da će podržati zakon iako se sa zakonom ne slaže jel tako. Poslodavci su rekli da će biti evo tu su ne možemo sad nikud dalje, ali se sa tim zakonom ne slažem. To je bilo jasno rečeno. Znači imat ćemo uvijek za i protiv, međutim na žalost ono što je bitno, bitno je to da danas govorimo o pravima radnika, govorimo o tome da bi netko trebao imati slobodne nedjelje, a to ovdje ne piše. O tome se radi, ja o tome pričam.
Znači govorim o tome da ne znači da će radnik koji radi u trgovini koja će biti zatvorena za kupce fizički ulaz kupaca ne znači da taj radnik neće raditi.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolegica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani kolega Pavić.
Ja pretpostavljam da vi idete na benzinske crpke, da točite gorivo i htjeli ne htjeli ulazite u one trgovine gdje to gorivo morate i platiti. Korona nas je naučila svemu i svačemu. Između ostalog nas je naučila da naravno benzinske crpke rade 24 sata. Na njima rade i muškarci i žene i na benzinskim crpkama se prodaje sve. Ono što sam ja vidjela da se ne prodaje svježe voće i povrće, to još uvijek nemamo svježeg voća i povrća i nemamo mesa. Dakle, nemamo ovih suhomesnatih. Suhomesnatih proizvoda imamo, ali nemamo svježeg mesa.
Mi i danas imamo, dakle ono o čemu govorimo Volt, Glovo i ostalo, rade dostavu sa benzinskih crpka 24 sata, dakle onu dostavu koju rade. Ovaj zakon i način na koji će netko naći rupe u zakonu će zapravo one rade 24 sata, rade nedjeljom i one će preuzeti dio po maržama koje su neusporedivo veće nego što su marže u normalnim trgovinama.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem kolegice Mrak-Taritaš.
To je još jedan od velikih problema. Znači veliki broj iznimaka u zakonu će sigurno otežati provođenje zakona. To je sigurno. A ovo što kažete za benzinske crpke, pa toga smo svjedoci svakodnevno. Znači već sam, već sam ne znam kome sam tu postavio ili repliku ili sam rekao ne znam u raspravi o tome. Naime, na benzinskim crpkama danas možete kupiti sve i svašta uključujući i hranu, uključujući hot dog, hamburgere, kuhane kobasice, svašta se može kupiti a istovremeno kafići odnosno restorani i fast foodovi koji su za to registrirani oni to ne mogu prodavati nakon 11 sati, jednostavno ne mogu i plaćaju kazne. Tu sam, pitao sam i kolegicu vašu iz vladajuće stranke može li ona u svojoj piceriji prodavati proizvod nakon 11 sati? Ne može, ali to možete nabaviti na benzinskim postajama naravno po daleko većoj cijeni, naravno sasvim drugačije kvalitete itd. itd.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Kolega Lalovac prijavljuje povredu Poslovnika.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Povreda Poslovnika jer niste sve nabrojali šta se može kupiti na benzinskoj diplomu. Diplomu!

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
To je bilo duhovito, ali prema Poslovniku ja dajem opomenu za zloupotrebu povrede Poslovnika.
Kolega Miletić, izvolite pojedinačna rasprava.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana gospođo Kristina Zadro-Omrčen, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolege vladajući i poštovane kolege i kolegice iz oporbe.
Prvo svim ženama želim čestitati danas osmi mart, neka vas bog dragi blagoslovi i neka svaki dan vam bude dobar dan i blagoslovljen dan. Evo to iskreno.
Drugo, ja bih htio reći ono što razumijem. Naravno ono što ne razumijem ne razumijem, ali zato ste vi tu kolege iz oporbe i vladajući na koncu da usmjerite tijek rasprave i da kažete da smo bili u zabludi ako smo kod nečega u zabludi. I ja nisam jednom sa ove pozornice koja nama toliko znači iz sabornice, sa ovog mjesta ispričao se. Dakle, tamo gdje sam pogriješio i kolegama iz oporbe i vladajućima. Ako nešto sam nekad nešto rekao nemam uopće problem ispričati se tamo gdje pogriješim.
Dakle, ono što odmah želim biti jasan uvijek kače nam se za svaku riječ koju kažemo pa onda nek vade. Ali dobro, nek' rade što hoće. Naravno da ja kao katolik u Republici Hrvatskoj sam apsolutno je li da nedjelja bude dan odmora, dan sa svojim najmilijima, sa svojom obitelji, prijateljima i naravno da podržavam ovaj zakon dimenziji jer je sigurno bolji od onoga što smo imali prije i mali i taj ali želim da se razbistri ovdje u ovoj raspravi. Onda ga ja želim razbistriti sa svojim kolegama u klubu zastupnika kako bih mogao po svojoj savjesti doći ovdje i glasovati. Dakle, uvijek glasujem po svojoj savjesti i zato mislim da je to važno da ovdje razgovaramo.
Imamo Zakon o radu i taj zakon raspravljali smo ovdje o njemu i on je puno bolji nego što je bio. Sad da ne govorim iz glave pa nešto krivo kažem, ali znam da konkretno kad pričam o nedjelji onih 50% jel' tako je podignuta plaćen rad nedjeljom i on je sigurno bolji od onog što je bilo i sad opet da ne pogriješim ja mislim da sam ja njega i podržao, da smo mi glasali od kad smo pričali odnosno kada smo govorili sa ovog mjesta smo bili za podršku napretka je li tog zakona. Nismo imali glasovanje? Dobro, o.k. Ali jasna je poruka koju želim ovdje iznijeti.
I onda imamo, hvala kolegice Burić, i onda imamo Zakon o trgovini. I sad nas buni to što nas buni i to je legitimno. Dakle, ako ovdje mi želimo 16 radnih nedjelja jel' tako lapsus linguae sam imao prije i prije 36 neradnih nedjelja, e onda mi samo želimo da se sve razjasni i da u zakonu baš bude jasno da ne radi, pa ako hoćete da idem i sa dobrom namjerom prema vama vladajući, dakle ne radi vas. Radi ovih interesnih skupina i bog zna kakve sve tamo neću ih sve imenovati, a znamo kako se znaju ponašati i znamo što rade veliki trgovački lanci i korporacije i znamo priču Ustavnog suda i svega pa onda se vi osigurajte i osigurajte da našim radnicima bude to posloženo sve po PS-u, da poslije oni to ne ruše i da ne koriste neke jote je li da se izrazim u zakonu i da onda traže crne rupe neke prolaze.
Drugo, dakle ja osobno kao Marin isto tako ću vam nešto reći. Ja bih bio ovako sklon razmišljati. Tko god u Republici Hrvatskoj želi ne raditi pa svaku nedjelju država ga mora zaštititi, osigurati mu da on ne radi tu nedjelju, da je provodi kako god hoće. Hoće li ići u crkvu, na misu, moliti, planinariti, igrati basket, šta god hoće jer živimo u demokratskom i slobodnom društvu.
No isto tako ako netko inzistira
ako netko inzistira, dođe i kaže ja sam građanin RH, plaćam poreze i ja želim tad radit jer je plaćeno 50% više, imam dva kredita, u problemima sam i tad imam nekog benefita od tog rada i ja želim radit. E vidite ja kao Marin sam tada, a čak ja mislim da tako i moj klub razmišlja, ovo je pojedinačna rasprava nije u ime kluba je li, da onda tim ljudima koji inzistiraju da kažemo dobro okej, a onda tebe država štiti da možeš raditi ako želiš raditi, opet sloboda. E sad nisam siguran da to imamo ovdje do, do kraja regulirano kako treba, tu ste vi vladajući, pa ćete mi vi to objasnit.
Druga stvar, te benzinske koje su spomenute, to je, to vi znate da je to istina. Dakle ovdje po Zagrebu kad se vozim u Rijeci, ne, neću ih imenovati, prodaju se kobasice, hod dozi, ribe imate znači smrznute na benzinskoj postaji, alkohol, cigare i sve ostalo. Dakle šta, zatvorit ćemo trgovine, al će svi onda ljudi ić na benzinske postaje, pokupovat će sve to što su htjeli na benzinskim postajama po višestruko skupljim cijenama i to nije pravedno, to nije pošteno, to nije licemjerno, to je licemjerno, oprostite, ako, pričam o hrani, ne pričam o gorivu jel tako, pričam o hrani i o tim pričama. Tako da mislim da se to može puno bolje ovaj posložiti i naše radnike adekvatno naravno platiti, čuli smo 118 tisuća radnika u trgovini, ja vjerujem da, da će ti ljudi bit zadovoljni s time da im se omogući da nedjelju budu u svojim domovima, hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo, imamo nekoliko replika, prvi je kolega Boris Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Poštovani kolega, ovdje je danas sa strane oporbe je više puta bilo spominjano o prodaji zapravo online odnosno putem platformi, pa da će oni tamo, ti radnici ipak raditi nedjeljom iako kao neće radit. Al mene sad samo zanima i to smo zapravo i pitali i zapravo ministra jel, kako on uopće može izdat račun jel ako ne radi nedjeljom jel, to, to me, tehnički me pitanje zanima jel, znači ako će on i radit tu nekakvu dostavu jel, kako je, znači on ne smije izdat račun jel, što znači da radi nelegalno odnosno da je u prekršaju jel, znači to vrlo jasno možemo reći da ne mogu onda raditi jel ne mogu izdat račun, nema ni online nedjeljom jel, znači ne možete naručit online nedjeljom da vam neko dostavi, da tamo radi ako ne radi jel, znači u poreznom je prekršaju jel, hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor.

Miletić, Marin (MOST)
Ja sam pozorno slušao ministra na to vaše pitanje jutros i nisam shvatio da je on točno, da je on odgovorio konkretno, ministar je rekao pa zna se kako funkcioniraju zakoni, otprilike ga prepričavam, u RH i zna se kako se izdaju računi. Pa dobro, pa zna se, ali nije odgovorio na ovo pitanje. Dakle onaj Konzum, Klik, ne znam Glovo i ostali i to su ove priče koje smo mi kao oporbeni zastupnici samo upozoravali ili kako ću reć senzibilirali vladajuće što nam mogu o tome reć, o toj dimenziji. Dakle ja mislim da mnogi tu od nas stvarno idu otvoreno, kako bi rekao, da ne kažem iskrena srce, dakle ono što mislimo da može bit bolje to predlažemo da bude bolje je li. E sad, nadam se isto tako da oni kod kojih su škare i sukno u rukama zato jer, jer ste tu, imate legitimitet da, da vodite državu, onda vas mi potičemo i da ti zakoni i u toj priči budu dorečeni, da budu jasno posloženi, evo samo to.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Slijedeću repliku ima kolegica Vukovac.

Vukovac, Ružica (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Miletić, dakle podaci Europskog statističkog ureda Eurostata pokazuju da je Hrvatska pri vrhu EU po postotku radnika koji rade nedjeljom. Europsko istraživanje o kvaliteti života u Hrvatskoj, na posljednje mjesto skoro dakle po usklađenosti privatnog i radnog života stavlja Hrvatsku i to s koeficijentom 3,7. Naravno što je koeficijent manji to je usklađenost privatnog i radnog života slabija, dok recimo evo Nizozemska ima koeficijent 6,6, Slovenija 6,3, Austrija 6,5, pa čak i Bugarska 5,6, pa što sve mi u Hrvatskoj još možemo učiniti da bi poboljšali kvalitetu naših sugrađana, kvalitetu života?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor na repliku.

Miletić, Marin (MOST)
Dakle mi u RH imamo uistinu trgovačke lance koji se kvalitetno i pošteno odnose prema svojim radnicima i to isto treba reć, ne treba po meni generalizirat. Ali imamo situaciju, pa nek mi oproste, al mislim nek me tuže kako god, dakle trgovačkog lanca Plodine čiji sindikati su bili u HS, ne samo kod mene kao saborskog zastupnika nego i kod drugih kolega i tone pritužbi dolaze na taj trgovački lanac, tone, znači to zna ministar, to znaju svi jer ti ljudi stvarno se žale na neadekvatne uvjete rada, na, na bulingiranje, na nedovoljno plaćanje i, i to isto znaju vladajući i sad ja ne znam, razumijete, ja, ja nisam sad na toj poziciji, kad bi znao i koje sve mogućnosti i nas, nama zakon daje da vi privatnika natjerate je li da bude kako treba prema svom radniku, al ovo je velika, velika nepravda, konkretno evo npr. kada govorimo o ovom trgovačkom lancu, a imamo 118 tisuća zaposlenih samo dakle u trgovinama i ljude te treba pošteno platiti.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Željko Pavić, izvolite.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepa.
Evo samo bih htio napomenuti da u čl. 2. st. 6. jasno piše da se ovi koji rade i prodaju na daljinu izuzimaju od primjene čl. 2. stavaka od 1. do 4., prema tome oni će raditi legalno, a kako će ispisivati račune? Ukoliko neće imati fiskalnu blagajnu aktivnu, danas odnosno u nedjelju će se plaćati na temelju narudžbenice, znači vi ste, napisali ste narudžbu, potvrdili ste je, dobili ste narudžbu, na temelju te narudžbe ste platili, a račun će vam doći sutra…/Govornik se ne razumije/…dan, to nije uopće problem, to će oni rješavati bez problema.
Htio sam se osvrnuti na vašu, vaš dio rasprave koji se tiče vjernika i svih ostalih koji mogu raditi što hoće, što se s vama potpuno slažem. Naime, i vaš kolega Petrov je imao sličnu raspravu, ali nemojmo zaboraviti, imamo jedan dio naših sugrađana koji nisu vjernici i koji žele raditi nedjeljom…/Govornik se ne razumije/…i to im jednostavno moramo omogućiti. Opet ću napomenuti, ovo nije tržište poslodavaca nego je tržište rada, prema tome omogućimo radniku da radi.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Odgovor izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Ja posebno nemam apsolutno nikakvih problema s time kolega Paviću. Dakle mislim da sam bio i u svojoj pojedinačnoj raspravi vrlo jasan, dakle ja samo želim da već, većinskom stanovništvu, al možda ima, kako bi rekao, možda ima i praktičkih katolika ako se mogu tako izraziti koji žele baš radit nedjeljom, jel ih ima, pa ima ih sigurno jel ima, ne možemo generalizirati je li i zato sam ja rekao da bi država tu trebala po mom viđenju države sačuvati radnike, omogućiti radnicima ovih 36 neradnih nedjelja, dakle podržavam, slažem se i sačuvati ih, a ljudima koji žele raditi, koji žele na koncu tu nedjelju biti aktivni u nekom svom poslu sačuvati te ljude opet od poslodavca ili ne znam od koga, od njih samih da mogu raditi ako žele, evo ja mislim da bi to bilo najpravednije. E sad je li to moguće izvesti i kako ne znam, pa tu su ljudi koji vode državu i bivši ministri, ne znam i vi koji ste i bili prije u vlasti pa vjerojatno …/Upadica Vidović: Hvala./… imate više iskustva pa znate kako to urediti.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Evo kad Mrak Taritaš je bila u vlasti ima repliku sada, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani kolega.
Dakle, u raspravama svatko ima određene argumente i za i protiv i vi ste u svojoj raspravi onako imali argumente i za i protiv i dosta ste jasno rekli gdje vi kao saborski zastupnik mislite da niko nikom ne treba ulazit u želudac šta će neko ko ne želi raditi nedjeljom raditi. Jednako tako onaj koji želi raditi da mu se omogući da radi jel će dodatno više zaraditi i to mu može biti zaista prilika.
Jednako tako ne mislim i da primjere nekih drugih zemalja koji su to regulirali mogu biti adekvatno prenešeni u naše zakonodavstvo, ali mislim da treba razmišljat o posljedicama. Dakle, Poljska je zakon uvela 1.1.2020., činjenica je da je ušla i u temu covida i svega ostalog, al rezultat provedbe zakona je bilo da su male trgovine, promet u malim trgovinama je smanjen otprilike za 30%, a znatno povećan promet na on line platformama. Meni se čini da je to nešto što će i kod nas slijedit nakon …/Upadica Vidović: Hvala./… ovakvog reguliranja zakona.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Izvolite odgovorite na repliku ako želite.

Miletić, Marin (MOST)
Ja bih rekao, hvala vam predsjedavajući, ja bih rekao kolegice Mrak Taritaš da je ta priča započela još jasnije oko lockdowna i covida kada su ljudi bili prisiljeni ili biti na tim digitalnim platformama ili ih nije bilo. Mnogi pogotovo kad je bila priča zatvaranja, a tu isto ima poseban komentar, sad je vidljivo ko je tu bio u pravu ili ne, ali ajde da se ne vraćam na to. Stvarno mislim i ponovit ću još jednom stav da radnike treba kvalitetno platiti i da moje viđenje toga je da građanima RH treba ponuditi tu nedjelju da bude slobodna i onda oni koji je izaberu sačuvati ih od bilo kakvih ne znam neželjenih akcija, ne znam poslodavca ili nekoga, a oni koji inzistiraju i hoće radit, neće ne radit nedjeljom, a šta radit s njim, al onda bi mu dao, ne bi čovjeka prisiljavao da bude negdje ako on ne želi bit negdje, evo to je neko moje razmišljanje.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem se.
Kolega Zekanović izvolite repliku.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Miletiću, evo slušam vas i zapravo i ne vjerujem. Znači vi ste vjeroučitelj jel tako ako se ne varam i da vi po ovom pitanju gdje svi oni koji se deklariraju da su u desnom konzervativnom demokršćanskom dijelu političkog spektra niste se nikad deklarirali, ali pretpostavio sam da ste tu, niste eksplicitni da treba zabraniti rad nedjeljom, sačuvati obitelji, omogućiti majkama da budu kući sa djecom po svaku cijenu, po svaku cijenu.
Čuo sam to od vašeg kolege Bože Petrova koji me onda kad sam ga prozvao zato što je tu licemjer onda me je vrijeđao. Dakle, jeste li stvarno to, mislite li stvarno to što izgovarate da ne treba zabraniti rad nedjeljom? Ako jeste, ako to stvarno mislite, e onda volio bi diginte ovaj video na svoj Facebook i na državne mreže i pokažite svima tko ste i što ste i kako razmišljate.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Zekanoviću ja vas sigurno neću vrijeđati, ne spadam u taj tip političara, a na koncu i poznajem vas nekih 20-ak godina, možda malo manje oko kampiranja pa ne bih htio se spuštat na tu razinu ad hominem nikada i ako sam nekada se spustio ispričavam se i vama i svima ne to prvo.
Drugo, ja stvarno više vjerujem možda sam utopist ja ne znam, dakle ja više vjerujem u edukaciju i senzibiliranje javnosti nego u zabranu, ja tako osobno vjerujem. I meni nedjelja je svetinja kolega Zekanoviću i mislim da to, kako bi rekao bar u mom srcu to nije sporno i mojim kćerima i mojoj obitelji i ja ću se uvijek tako ponašati. Ali ja imam problem kad ja iz svoje pozicije sad trebam nametnuti tu nedjelju kao svetiju nekome ko stvarno nju ne prihvaća kao takvu i tu je meni kao teologu, to sam po struci, a radio sam kao vjeroučitelj 16 godina, ali kao novinar 11 godina, dakle ali teolog sam po struci i tu je meni samo problem. Dakle i zato sam ja rekao da bi trebalo svakom građaninu pa ako je nas 90% …/Upadica Vidović: Hvala./… da svima bude neradna nedjelja razumijete koji žele, al ako neko ne želi …/Upadica Vidović: Hvala./… dakle da čovjeka ne stišćemo, to sam mislio.
…/Upadica Zekanović: Isti stav imate u pitanju abortusa zar ne?/…

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala. Hvala. Ne nemojte razgovarati ovako.
Kolegica Petir ima pravo govoriti jer je prijavila repliku. Izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Miletiću, Zakonom o radu reguliramo prava radnika, Zakonom o trgovini reguliramo radno vrijeme trgovina i to su onda dvije različite stvari gdje je jasno propisano kad trgovine mogu ili ne mogu raditi, a u Zakonu o radu koliko radnici mogu i smiju raditi.
Kad je riječ o benzinskim crpkama onda neke mogu imati registrirane trgovine, trgovačku djelatnost, a neke mogu imati ugostiteljsku djelatnost pa se na njih odnose različita pravila. Znači hrenovku niste smjeli vidjeti kod onih koji imaju registriranu trgovačku djelatnost, a oni koji imaju trgovačku djelatnost moraju poštivati pravila HASAP-a kao i oni koji imaju ugostiteljsku djelatnost, tako da tu treba napraviti razliku.
No ja vidim da se ova rasprava sad totalno svodi na jednu ideološku raspravu gdje se onda pokušava nekom političkom korektnošću ići toliko široko da se zaboravlja one o kojima razgovaramo, a mi danas razgovaramo o ženama koje rade u trgovini, koje su na marginama, koje nemaju glasa. Ona ne može ustat ko ja i lupit šakom po stolu i reć ovo je moje pravo …/Upadica Vidović: Hvala./… ona to ne može i zato mi moramo govorit u njeno ime. I nema tu nikakve političke korektnosti.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
I 16 sekundi smo premašili.
Odgovor na repliku izvolite kolega.
…/Upadica se ne razumije./…
A pardon, povreda poslovnika je prijavljena prije.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani predsjedavajući povrijeđen je Članak 238. navođenje pogrešnih navoda.
Pozivam gospođu Petir da nam pročita gdje u zakonu pišu prava radnika odnosno rada radnika u trgovinama. Gdje to piše u kojem zakonu, gdje to piše u ovom zakonu? Danas raspravljamo o Zakonu u trgovini. Gdje piše da oni neće raditi? …/Upadica se ne razumije./… Gdje to piše? …/Upadica: Hvala./… Pročitajte.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Molim vas, molim vas, molim vas, molim vas kolege ne možemo raspravljati iz klupe.
Vi ste kolega Paviću klasično replicirali nije povrijeđen Poslovnik i za to vi dobivate opomenu, a imamo sada povredu Poslovnika kolegica Anka Mrak Taritaš je prijavila.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Referiram se na Članak 238. našeg Poslovnika. Dakle, mi raspravljamo o Zakonu o trgovini kao što je gospođa Petir rekla kojim se definiraju nedjelje i tko može raditi nedjeljom i nedjelje i 16 radnih nedjelja. Nigdje ne piše da se taj zakon i rad nedjeljom odnosi na žene, a ne na muškarce. Tih 16 radnih nedjelja mogu raditi i muškarci i žene. Dakle, ne odnosi se na, posebno na žene …/Upadica: Hvala./… a posebno na muškarce.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Kolegice nisam shvatio da je povrijeđen Poslovnik pa vam moram dati opomenu.
Imamo sada odgovor na repliku je ostao dužan ako želi kolega Miletić.
Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Kolegice Petir s dužnim poštovanjem za razliku od nekih kolega zastupnika koji možda pripadaju demokršćanskoj opciji naizgled ja koliko je meni poznato u ove 2,5 godine nikad nisam podigao ruku protiv određenih zakona na koje baš blagonaklono ne gledaju svi kršćanski teolozi i crkva, nikada nisam glasao za takve zakone niti hoću po svojoj savjesti. Dakle, to prvo.
Drugo, stvarno što se tiče političke korektnosti ja sam uvijek jasan, možda kao Riječanin sam malo drugačiji je li pa možda je teško ljudima me stavit negdje u kutiju, ali ja stvarno vjerujem u ono što sam i odgovorio kolegi prije Zekanoviću, da sa dobrom edukacijom, senzibiliranjem, kvalitetnim ponašanjem na koncu i nas ovdje i vas ovdje u vlasti da se ljudima može objasniti zašto bi nedjelja trebala biti slobodna. I pritom svi oni koji su vjernici, koji su kršćani, znači ostaneš nedjelju doma. Dakle, to je to, ali ja sam samo pričao da oni koji ne žele, koji odbijaju, čovjek kaže ja želim raditi …/Upadica se ne razumije./… da se njemu to ne, ali samo, samo u tom smjeru.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Kolega Luka Brčić, replika.
Izvolite.

Brčić, Luka (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega, evo pa ja se sjećam ovaj dovoljno vremenski sežem i u socijalizam da i tada nije bio dozvoljen rad nedjeljom, a s druge strane u razvijenim zapadnim kapitalističkim zemljama kao što i danas u većini njih također se ne radi nedjeljom u trgovinama. Znači dva suprotna pola, ali ovaj zakon kao što je i u velikoj većini ljudi u RH ga podržavaju, on je u sebi dobar, plemenit i vrlo, vrlo koristan za dionike koji sudjeluju u trgovini bilo žene, bilo muškarce, ali ako ovako krenemo jednom metodom redukcije znači iz općeg izvlačimo pojedinačne negativnosti jer niti jedan zakon nije apsolutno ono, apsolutno besprijekoran sve se relativizira. Tada ne bismo u saboru donijeli niti jedan zakon jer svakom zakonu se može naći nekakvih manjkavosti. Evo, pa molim vas vaš komentar.
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Brčiću ja se slažem s vama. Dakle, ja, ja isto vjerujem iz ovog mog dvogodišnjeg iskustva u parlamentu da se ne mogu zakoni uvijek donijeti onakve kakve bi ajmo reći kakve bi sad netko htio 100%-ni u određenom trenutku, nego da ima neko proces valjda koji prati društvo i sazrijevanje društva i sve ostalo.
S druge strane, ja se stvarno slažem da nam trgovački centri budu zatvoreni. Da ja budem jasan sad. Ja mislim da je puno bolje da ljudi šeću Učkom, Sljemenom, ne znam Papukom ne znam Dalmatinci dolje, da su ljudi vani, da su sa svojim obiteljima. Da me ne bi netko krivo shvatio, mislim da sam stvarno bio jasan. I ja se s tim slažem. Pogotovo čuli smo ovdje znamo ne znam Njemačka je na ustavnoj razini stavila jel tako, jesam dobro shvatio ministra. Znači Mađarska, Belgija, Austrija, Cipar, Malta ne rade nedjeljom. Znači nije nešto što mi izmišljamo. I ja mislim da ta nedjelja treba biti sačuvana to uopće nije sporno, dakle uopće nije sporno. Samo je …

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem.
Kolega Kujundžić izvolite replika.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Miletić, dakle nama ovdje u ovom domu možemo donijeti zakon bilo kakve prirode obzirom da nemamo problem sa platežnom moći. Ako uzmemo u obzir dakle plaće i u trgovačkim centrima ili u trgovinama dođemo do vrlo jednostavnog zaključka koji može stati u jedan odgovor kojeg mi je dala službenica na kasi u dućanu Tommy u Imotskom dakle baš u nedjelju ujutro. Dakle, gdje mi je vrlo jasno rekla ja nisam za to da se meni onemogući da ja ako želim raditi nedjeljom želim jer stignem otići i na svetu misu i provesti vrijeme sa svojom obitelji. Meni osobno je puno korisniji dan u tjednu.
Imamo s druge strane i suprotna mišljenja. Teško je pronaći određenu mjeru koja bi zadovoljila sve i s kojom bi zadovoljni bili svi. Pa evo što u ovom kontekstu imate reći ili prokomentirati.
Hvala vam.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala kolega Kujundžiću.
Dakle, ja osobno podržavam neradnu nedjelju, dakle ja podržavam nerednu nedjelju i mislim da nam je to mnogima, a mislim evo Bože, a nema veze. Dakle, podržavam neradnu nedjelju i sad trebamo razmisliti na koncu što mi možemo napraviti da bude cijeli taj zakon jasnije posložen.
Ja sam jučer sudjelovao i kod kolegice Petir na okruglom stolu. I slušao dakle i stručnjake i trgovačke lance jel tako, dakle i ministra i kolegicu Petir i predstavnike crkve i različiti ne znam ni tko je sve bio. I jedan sjajan okrugli stol. Vrlo jasan, vrlo konstruktivan, razumije, ali poslije dakle kad smo čitali i iščitavali i kad smo mi kao oporba, kao moj klub gledali ima li negdje neka rupa onda su nam ljudi koji se bave s time, a mislim pa znamo svi kako ovo funkcionira jel tako, netko te upozorio i rekao pitajte tamo dakle da se ne izigraju opet radnici. I to mi radimo. Dakle, nije to napadački kako bi vam rekao, ne kužim uopće …/Upadica: Zahvaljujem../… zašto odmah dizanje na zadnje noge.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem se.
Kolega Rade Šimičević ima repliku.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Miletić ako pođemo od premise da se ovaj zakon ne donosi zbog vjernika, nevjernika, niti agnostika nego zbog hrvatskih radnika pogotovo žena kojih ima 86000 u trgovini. Ali isto tako, zašto se mi bojimo reći da smo mi katolička država i jednostavno možemo i trebamo i te stvari naglasiti. Znači da ljudi mogu slobodnu nedjelju iskoristiti na način kako žele, pa i između ostalog otići u crkvu.
Ali ovdje isto tako želim napomenuti da je obitelj nukleus društva, zajednice i da je žena temelj te obitelji. Dakle, ja se sjećam svojih ručkova nedjeljom kad sam bio mali i to mi je sinonim za obitelj, za zajedništvo. Hajmo to vratiti našim obiteljima. Ako to može Austrija, ako to može Mađarska, ako to može Njemačka, ako to može Malta pa u čemu je problem da mi Hrvati isto tako nemamo slobodnu nedjelju, a pogotovo kad je trgovina u pitanju …
…/Upadica Vidović: Zahvaljujem./…
… kojih imamo more i možemo obaviti kupnju i u petak i u ponedjeljak.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala kolega Šimičević.
Imate odgovor sada.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Šimičeviću malo ću vas ispraviti teološko sada. Dakle, mi nismo katolička država, mi smo demokratska Republika Hrvatska u kojoj je većinsko katoličko stanovništvo. Dakle, ali znam da ste to mislili, meni se dogodi lapsus. Ja sam jutros 16 rekao krivo je li neradnih umjesto radnih itd. Tako da nije to uopće nešto na što se treba loviti.
Ja ponovo, evo ako nisam bio jasan. Dakle, ja osobno podržavam neravnu nedjelju i to uopće nije sporno. I pohvalio dam sve. Ne znam, mislim šta drugo da napravim? Koji su se zalagali na tom području. Sam sam rekao da se treba zaštiti radnike, da se treba zaštiti u ovom zakonu, dakle da poslodavci ne izigraju ponovno, dakle ovu priču. I rekao sam da osobno meni bi bilo hajmo reći možda utopistički, možda je to ne znam na razini Thomasa Morea, jel' tako bi bilo sjajnije da je tu bilo ostavljena sloboda da netko tko inzistira i kaže ja želim raditi i gotovo, nećete vi meni. E onda pa idi pa radi je li. Samo ta dimenzija.
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Pojedinačnu raspravu ima kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Eto i ja se pridružujem u čestitkama svim svojim kolegicama u Hrvatskom saboru, svim ženama u Republici Hrvatskoj, a posebno svojoj mami za sretan i blagoslovljen Međunarodni dan žena, a sad ćemo krenuti na Konačni prijedlog zakona o trgovini.
Dakle, prije svega rekla bih da je to pitanje osiguravanja slobodne nedjelje i to za zaposlene u trgovini, da je to pitanje uljudbe, da je to pitanje civilizacijskoga dosega i pozitivni iskorak vezan uz osiguranje veće razine usklađenosti privatnog i poslovnog života budući da je nedjelja dan za obitelj, da je nedjelja dan za odmor, a zakon će prije svega poboljšati poziciju upravo žena budući da gotovo 75% zaposlenih u trgovini su upravo žene.
Ono što također želim posebno istaknuti jest da je upravo ova Vlada svojim izbornim programom obećala upravo ovakvo reguliranje neradne nedjelje sa iznimkama, ali isto tako sa povećanim plaćanjem rada nedjeljom, a nastavno na to se nalazi i u programu Vlade Republike Hrvatske. I posebno želim naglasiti komplementarnost Zakona o trgovini i Zakona o radu. To je jako bitno, budući da se Zakonom o trgovini ograničava rad nedjeljom na maksimalno 16 radnih nedjelja po izboru trgovca prema njegovoj poslovnoj politici, odnosno potrebama dok se Zakonom o radu koji je stupio na snagu 1.1. ove godine njime je već propisano da svi oni koji rade nedjeljom, dakle ne samo u trgovini nego svi koji rade nedjeljom da moraju i to minimalno biti plaćeni 50% više za taj dan.
I ta komplementarnost tih dvaju zakona je iznimno bitna i predstavlja iskorak u dva segmenta po mojem mišljenju. Prvi segment je povećanje razine dostojanstva radnika kroz povećanje usklađenosti privatnog i poslovnog života posebice zbog toga što govorimo o 118000 radnika od kojih su većina upravo radnice. Govorimo o 86000 radnica u maloprodaji, da ne govorimo o tome da je njihova prosječna plaća skromna prema podacima Sindikata trgovine hrvatske.
Drugi segment gdje vidim iznimno bitan iskorak jest unapređenje socio-ekonomske pozicije radnika i radnica u trgovini i općenito svih radnika koji imaju radne nedjelje jer se rad nedjeljom kao što sam kazala mora minimalno platiti 50% više ali to nikako ne znači da poslodavac ukoliko može, ukoliko želi i ukoliko njegova poslovna politika ide u tom smjeru on može isplatiti i duplo i troduplo više ukoliko može, želi i hoće.
I sve to se onda regulira ili ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu i naravno to treba poticati. Mislim prije svega na socijalni dijalog i na kolektivno pregovaranje, ali isto tako i granske kolektivne ugovore koje ste i vi poštovana kolegice Petir često puta spominjali koji u stvari u Sektoru trgovine ne postoje.
Osim toga, želim naglasiti i sljedeće, odnosno referirati se na dio oporba koja straši ljude i koja u stvari gata kako će gospodarska aktivnost pasti zbog toga što se regulira rad nedjeljom.
Međutim, podsjećam da radno vrijeme trgovina nikada, nikada se nije pojavilo kao faktor koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju, da je to samo privid. Imamo prilike to vidjeti na izvrsnom primjeru KTC-a koji je prije tri godine uveo neradnu nedjelju i koji je unatoč tome povećao svoje prihode, ali isto tako zaposlio radnike odnosno novo zaposlio radnike, isto tako to imamo prilike vidjeti kad su, kad trgovine nisu radile u korona krizi, pa se prihod nije smanjio već se samo prelio, doslovno se prelio ili na ponedjeljak ili na subotu i također tre…, …/Upadica Vidović: Hvala/…, hvala potpredsjendiče.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Evo ja samo upozoravam kolegice i kolege, imamo ovo svjetlo, mene to isto jako smeta, al kad ono počne treptat onda bi bilo dobro privodit kraju i sad idemo na replike, vi ćete još stić u replikama reć puno toga.
Kolega Stipan Šašlin se javio, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući.
Poštovana kolegice Burić, pa evo prema podacima popisa stanovništva iz 2021.g. u RH je 3 milijuna i 57 tisuća 735 katolika vjernika, što je 78,97%, 3,32% pravoslavaca, 1,32% muslimana, što je ukupno oko 84% stanovništva vjernika. E sad ja postavljam pitanje vama, ali prije svega i oporbi, da li je u interesu odnosno da li je logično da se zakoni donose u interesu i prema potrebama velike većine stanovništva jer tu ne govorimo sada o 86 tisuća trgovaca nego govorimo o članovima njihovih obitelji i onda dobijamo ove brojke od nekoliko milijuna ljudi kojima je to u interesu donošenje ovog zakona? Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor na repliku.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani kolega Šašlin.
Evo vrlo otvoreno moje je mišljenje da je ovaj zakon prije svega veliki iskorak u uljudbi odnosno civilizacijski doseg, da se on prije svega odnosi na žene, ali isto tako i na muškarce, da je neradna nedjelja u tom smislu pitanje više uljudbe, civilizacije, pa bez obzira je li netko katolik, pravoslavac ili bilo koje druge vjeroispovijesti ili je pak agnostik itd., itd., ovo je prije svega pitanje poboljšanja socioekonomske pozicije i žena i muškaraca, ali isto tako i ravnoteže između privatnog i poslovnog života, to je moje mišljenje.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Hrvoje Šimić replika.

Šimić, Hrvoje (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče sabora.
Poštovana kolegice Burić, prilikom donošenja ovog zakona bilo je potrebno voditi računa i o određenim iznimkama, među tim iznimkama vrlo važno je spomenuti, a danas mislim da nije bilo puno to spomenuto, su poljoprivredni proizvođači. Naime, prirodni zakoni su zakoni koji su iznad svih drugih zakona, agroklimatske, agroklimatske promjene odnosno agroklimatski učinci imaju velike, veliko djelovanje na sami proces dozrijevanja pojedinih poljoprivrednih proizvoda, izuzetno je bilo bitno voditi računa i o našim proizvođačima odnosno omogućiti da ne moraju čekati niti nedjelju niti blagdan da bi vršili otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda i da bi prodavali da li na tržnicama, štandovima, tržnicama na veliko svoje privatne proizvode. Mislim da je izuzetno bilo bitno voditi i o tome računa, hvala lijepa.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor.

Burić, Majda (HDZ)
Ja se slažem s vama poštovani kolega Šimiću u potpunosti i mislim da je jako dobro što je napravljena iznimka upravo za štandove odnosno klupe na tržnicama koje su jedna od iznimka vezano uz rad nedjeljom, međutim tu govorimo o onima koji prodaju svoje proizvode, ne o prekupcima ako se ne varam, a tu me može ispraviti državni tajnik i suradnica, vidim da pokazuje prst gore, znači da sam dobro rekla. Da i smatram kolega Šimiću da je to dobro s obzirom da se radi o najčešće proizvodima koji ne mogu dugo stajati i koji trebaju biti distribuirani i konzumirani što prije.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolegica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Uvažena kolegice, dakle sjajno ste u vašoj raspravi istaknuli upravo kako ovaj Zakon o trgovini istodobno uvažava i potiče gospodarski napredak, a i tako socijalno blagostanje građana, te će samim time i predstavlja jedan od dvije vrijednosti ove vrednote. Veseli i činjenica upravo i ove dodatne vrijednosti ovog zakona uređenje radnog vremena što će bitno unaprijediti i stanje, posebice u zaštiti tih žena i u osnaživanju obitelji. No međutim danas je, evo i raspravljamo o ovom zakonu kad je Međunarodni dan žena, pa valja podsjetiti što je sve ova Vlada napravila vezano uz Work-life balance kad govorimo o besplatnim udžbenicima, prijevozu, besplatan obrok u osnovnim školama, 6 mjeseci dodatnog staža za majke i posvojiteljice čime se mirovina povećava u prosjeku 2% po djetetu, rodiljne i roditeljske naknade prvih 6 mjeseci u visini pune plaće, a drugih 6 mjeseci ova Vlada je udvostručila iznos na tisuću eura.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Burić, Majda (HDZ)
Slažem se s vama draga kolegice Baričević, Vlada premijera Plenkovića napravila je ogromne iskorake vezano uz balans odnosno usklađivanje privatnog i poslovnog života. Ono što želim posebno naglasiti jest također izgradnja, obnova, dogradnja dječjih vrtića, nikad više obnovljenih i izgrađenih dječjih vrtića, škola i sličnih institucija i ustanova nego u mandatu Vlade premijera Plenkovića. Mislim da se radi oko 750 ustanova za koje je ova Vlada osigurala ogromna sredstva, što kroz europska sredstva, što kroz sredstva državnoga proračuna. Isto tako snižena stopa PDV-a na dječje pelene, na hranu, na auto sjedalice itd., porezne olakšice za mlade do 25.g. odnosno do 30.g., mjere aktivne politike zapošljavanja itd..

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Da, iste…, što se dogodilo, što se događa na bojišnici?
…/Upadica Burić: Ne voli me/….
Evo ga, povredu poslovnika je prijavio kolega.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Pa povreda poslovnika, da vam pomognemo čl. 238. dakle kolega Brumnić je iz klupa svojih vikao vrijeme dok je kolegica imala još pet sekundi vremena. Mislim ne znam čemu to, zbog čega se uopće unosi nemir u raspravu?
…/Upadica Burić: U duhu kršćanske solidarnosti oprostit ćemo./…

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Samo trenutak, ne znam o čemu se radilo kod kolege Brumnića, šta mu se dogodilo, zašto je on to rekao, ne bih ulazio u to pa u tom smislu i jest povrijeđen poslovnik pa vam ja neću dat za ovu intervenciju opomenu. Ali repliku ima sada kolega Šimičević, izvolite.

Šimičević, Rade (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Evo poštovana kolegice, gledajući ovdje na desnu stranu nemamo onih stranaka demokršćanskih koje su desniji od svih ovdje u Saboru, a koji se uvijek zalažu za ljubav, vjeru, domovinu znači nisu ostali tu da bi podržali ovaj zakon, a onda će sutra ne znam što pritisnuti na ovim tipkama.
Ja bi samo htio polemizirat s vama da mi nemamo bojazni da će radnici odnosno radnice s obzirom da ih ima 86.000 biti zakinuti ovim zakonom. Ako imamo Zakon o radu koji definira radno vrijeme, definira tjedni odmor, definira dnevni odmor i mislim da ako se ugledamo na druge europske države, a mi smo htjeli svakako biti dio tog miljea uljuđene europske civilizacije, ako je to mogla Njemačka, ako je to mogla Austrija, ako je to mogla Mađarska i nisu, nisu došli u pitanju nikakvi problemi …/Upadica Vidović: Hvala./… novi za radnike, mislim da ćemo i mi …/Upadica Vidović: Hvala./… napraviti dobru stvar za hrvatsku obitelj.
Hvala lijepo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite kolegice.

Burić, Majda (HDZ)
Dragi kolega Šimičeviću dakle slaže se s vama da nedjelja treba biti dan za obitelj, dan za odmor i to je ustvari linija koju sada ispunjavamo ostvarujemo, a što je propisano prije svega u izbornom programu HDZ-a, a nastavno na to u programu Vlade RH i ostalim strateškim dokumentima.
Što se tiče oporbe odnosno dijela oporbe koju ste naveli, slažem se s vama da jako često odnosno uvijek od njih imamo kukanje, gunđanje, jamranje, s druge strane kad se pita što ste vi napravili za Hrvatsku, napravili su ili ništa jer nikad nisu imali konkretne prijedloge kako konstruktivno rješavati probleme građana RH.
Ova Vlada osigurala je 27 …/Upadica Vidović: Hvala./… milijardi kuna …/Upadica Vidović: Je, je, sve je to u redu samo je vrijeme prošlo./… je.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
I sada je kolega Mažar ima repliku, a vi onda nastavite o osiguravanju možda i u odgovoru. …/Upadica Burić: Hvala./…
Izvolite kolega Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče HS-a.
Poštovana kolegice Burić, pa evo sami smo svjesni da živimo u nikad izazovnijim vremenima i vrlo teškim vremenima kada je ključno i potrebno da država vodi interese i o zaštiti gospodarstva, ali prije svega o zaštiti svih slojeva društva.
I sami ste spomenuli da smo imali izmjene i dopune Zakona o radu gdje je donijet niz iskoraka vezano i za regulaciju ugovora o radu, vezano i za sezonske radnike, vezano i za plaćeni dopust itd., imamo rekordnu zaposlenost, imamo povećanje neto prosječne plaće 40%, imamo neto povećanje minimalne plaće za 69% i sada ovim zakonom reguliramo i rad nedjeljom, povećanje plaće za one koji će raditi, ali i dalje idemo u smjeru prava i zaštite naših radnika. Zašto nekima to danas ovdje smeta?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala. Kolegice imate priliku nastaviti ovaj niz.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Mažar. Drago mi je da ste vi spomenuli rast prosječne plaće u RH koja je u mandatu ove Vlade rasla za više od 40%, to nismo imali prilike vidjeti ni u jednom prijašnjem mandatu bilo kojeg drugog premijera. Ovo je, ovo su ogromni iskoraci, da ne zaboravimo kazati i spomenuti minimalnu plaću koja je rasla skoro 70%, ovdje valja spomenuti isto tako i mirovine koje se itekako tiču socijalne sigurnosti naših naše ranjive skupine koje su rasle u ovom mandatu između 31 i 40% također, a posebno ono što treba pohvaliti jest 10% uvećanja do 1.1.'24. za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala vam lijepo.
Kolega Brumnić izvolite imate repliku.

Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Pa evo ja ću kolegici Burić pružit priliku da nastavi niz s time da ću ga ja dopunit s onime što bi želio čuti odgovor, a to je činjenica da je za vrijeme ove Vlade iseljeno 250.000 građana RH, a samo u prošloj godini, reći ćemo kolokvijalno je useljeno u Hrvatsku 120.000 stranih radnika i to u pravilu iz potpuno nerazvijenih zemalja.
Moje pitanje, kako mislite da će ovaj zakon doprinijeti ovome i jeste li svjesni činjenice da je za vrijeme vašeg premijera izvezeno ljudskog potencijala u vrijednosti 150 milijardi?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala. Izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani kolega Brumniću. Evo ovako, želim vam kazati podatak DSZ-a, vjerujem da ste ga pogledali, al ga niste htjeli iznijeti zato što ne ide u prilog ovome što ste sada kazali, a radi se o migracijskom saldu. Dakle, ljudi koji su uselili u Hrvatsku i oni koji su iselili iz Hrvatske, kad to zbrojimo i oduzmemo zadnji podatak, mislim da je to za '21.g. jest svega minus 4,5 tisuće, dakle to je to pokazuje migracijski saldo. Vi ste govorili o stotinama tisuća ljudi itd. dakle govorim isključivo o podacima DZS-a.
A što se tiče tržišta rada, upravo zahvaljujući mjerama Vlade premijera Plenkovića tržište rada u RH u nikad težim, nikad težoj situaciji je stabilno i ono je kontinuirano …/Upadica: Hvala./… stabilno usudit ću se čak reći i otporno.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Brumnić prijavio je povredu Poslovnika.

Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Kolegica Burić je povrijedila Članak 238. vrijeđajući zdrav razum mene osobno, a možda i još nekoga u ovoj dvorani jer podaci koje sam ja iznosio su upravo iz Državnog zavoda za statistiku gdje je jasno rečeno u mandatu ove Vlade 233 tisuće do '22., 17 tisuća što iznosi 250 tisuća i rekao sam da je u prošloj godini time se i vi hvalite 120 tisuća ljudi ušlo u Hrvatsku raditi …/Upadica: Hvala./… jer su ovdje bolji uvjeti nego kod njih.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala, ovo je bila …/Govornik se ne razumije./… replika, baš ono primjer, ali nije bila povreda Poslovnika pa je opomena.
…/Upadica Majda Burić: Smijem nešto reći?/…
Vi izvolite ne možete na povredu Poslovnika.
Pojedinačnu raspravu ima kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani, poštovana gospođo iz nadležnog ministarstva, poštovane kolegice i kolege, apsolutno sam već i u ime kluba kad sam govorila, govorila stav našeg kluba, a to je i moj osobni stav. Što ja mislim o radu nedjeljom ja sam jednako tako u onoj vladi Andreja Plenkovića, dakle u onoj prethodnoj vladi 2. ožujka 2018. sam išla sa prijedlogom Zakona o radu kojim sam tražila da se rad nedjeljom, blagdanom i noćima adekvatno nagradi odnosno bude adekvatno više plaćeno. 29. ožujka 2018., dakle relativno brzo mi je vlada odgovorila i rekla da to nije moguće regulirati i da smatra da ta zakonska rješenja od strane predlagatelja tj. mene nisu prihvatljiva, da je iznimno sužen prostor za dijalog socijalnih partera, ali dobro je da je onda ova Vlada u ovom sastavu napravila i izmijenila Zakon o radu kojim je za rad nedjeljom to adekvatno plaćeno.
Ja dok djelujem na ovom našem, našim prostorima i imam prilike i mogućnosti nešto reći uvijek ću se zalagati i koristiti onu molim vas nemojte mi pomagati, nemojte mi pomagat jer ispada ovdje da zapravo se vladajući idu pomagati jednoj skupini da im bude lakše i jednostavnije i ostalo. Ja ne idem u trgovinu nedjeljom. U trgovinu nedjeljom ne idem iz razloga zbog poštivanja svih onih i žena i muškaraca koji rade nedjeljom, nego nastojim to rješavati neke druge dane, čak ni po kruh ne idem nedjeljom jer jednostavno imam takva stav prema tome. Ali jednako tako imam stav da oni koji rade nedjeljom da im se omogući da oni koji žele raditi rade nedjeljom da ne treba mi, nismo mi ti koji ćemo definirati 16 radnih nedjelja. Nismo, nije Vlada ta koja će definirati određene zabrane ili zaštite, nije Vlada ta koja odjedanput štiti žene u trgovini. O čega? Od agresivnih muškaraca, od agresivne trgovine?
Dakle, mi smo već takva dva pokušaja imali. Imali smo 2004., imali smo 2009. Ja apsolutno su drugačije okolnosti nego su bile 2004. i 2009. Tad je bio vapaj i rečeno je ljudi moji pa mi imamo problem u proračunu odnosno u prihodovnoj strani proračuna od PDV-a zbog rada nedjeljom. Ja se mogu složiti, to sad neće biti problem, mi smo prošle godine u prihodovnoj strani od PDV-a imali milijardu eura više zbog inflacije koji je bio.
Jednako tako oni koji su sjedili u ovoj sabornici, a bilo nas je nekih koji su sjedili se sjećamo onog čuvenog lex Agrokora. Jedan od argumenata za donošenje lex Agrokora je bilo znate što, strah za radna mjesta jer ako se ne bi lex Agrokor donesao bi u trgovini se ostalo bez radnih mjesta. Danas ajde budimo realni nemamo takvog straha, zaposlit će netko drugi. Ali danas bi se trebali svi zajedno boriti za to da plaće budu veće. Morali bi se boriti da oni koji su zaposleni u trgovini da imaju veće plaće.
Pitam vas sve zajedno, što vi mislite, mi uvozimo radnu snagu, gdje uvozimo, uvozimo najjeftiniju radnu snagu. Uvozimo da bi radili gdje, u trgovini, da bi radili na onim najmanje plaćenim poslovima. Da li će to uvoženje radne snage dovesti do toga da će tamo poslovi biti više plaćeni ili ćemo ostati na stagnaciji. Dakle, o takvim stvarima mi ne raspravljamo.
I ne mogu se ne dotaknuti dvije stvari. Prva stvar, to je benzinske crpke i trgovine na benzinskim crpkama. Mi se pravimo blesavi, pa da živimo, da bi moglo biti zakonodavstvo ko u Njemačkoj morali bi biti Nijemci, da bi moglo biti ko u Švedskoj morali bi biti Šveđani. Mi imao svoje zakonodavstvo, svoj način, možemo samo koristiti neke primjere nekih drugih zemalja što su prošli. Dakle, na benzinskim crpkama mi danas, nove benzinske crpke koje se rekonstruiraju, vidjet ćete one koje se sad rekonstruiraju tamo prema Varaždinskoj odnosno Međimurskoj županiji one već imaju peći, imaju dakle one pekarske peći za pekarske proizvode. Na benzinskim crpkama možete sve osim svježih proizvoda, voće, povrća i svježeg mesa, sve se može kupiti.
I drugo je online kupovina. Neće se kupovati u trgovini ali bit će se u redu na skladištu gdje ćete naručit i uzimat robu …/Upadica: Zahvaljujem./… netko će drugi pakirat, pitam vas tko?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite repliku kolega Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovana zastupnice smisao rasprave je da zapravo pokušamo jedni druge uvjeriti što bi bilo dobro da se uvrsti u zakon, da bi zakon bio bolji, kvalitetniji, da bi naši sugrađani bolje prolazili u životu, da bi im bilo lakše, da bi mogli bolje funkcionirati itd., itd.
Međutim, evo danas se desio jedan apsurd, a to je prvo je bilo rečeno od strane vladajući da radnici neće raditi odnosno da zaposleni u trgovinama neće raditi nedjeljom, pa smo im dokazali da to u zakonu ne piše, nego samo neće raditi trgovine. Hoće li one raditi to ne znamo, pa su onda to prebacili sve skupa na vjeru. Nismo vjernici i ne znamo što govorimo, jer bi vjernici trebali biti kod kuće i mogli ići na misu, pa su dokazali da to nije točno. E sad su se prebacili na žene. Sad pomažu ženama. Ja ne znam u kojem smjeru bi trebala vaša rasprava ići da im pokažemo da zakon nije dobar.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Izvolite odgovor na repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo kolega Pavić.
Dakle, u nekim stvarima u ovoj sabornici imam osjećaj da netko govori mađarski, netko govori njemački, a netko govori nekakav jezik koji nitko ne razumije. I svak govori svojim jezikom i ne žele uopće niti čuti nekog drugog.
Dakle, tema rada nedjeljom ja sam se prvi put susrela uopće na ovaj način u nekim drugim zemljama gdje ima mogućnosti da radite određeni broj sati, gdje su se ljudi opredijelili da rade nedjeljom jer će više zaraditi. Katolička zemlja, tradicionalna katolička zemlja. Ne zemlja koja je postala katolička nedavno nego tradicionalna katolička zemlja. Oni rade nedjeljom zato što su nedjeljom više plaćeni i više zarađuju.
Prema tome, tko je to da će za vas odlučivati ovako ili onako ili kad morate ići na misu nedjeljom ili četvrtkom. Ja sam jučer bila popodne i?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolegice Puljak izvolite repliku.

Puljak, Marijana (Centar)
Poštovana kolegice, evo nije mi jasno zašto se ovaj argument obitelji ne koristi onda i za sve ostale djelatnosti. Zar svoju obitelj nemaju liječnici, vatrogasci, konobari, kuhari. Dakle, zar oni nemaju isto pravo biti i provesti nedjelju doma u miru svoje obitelji? Dakle policajci koji evo čuvaju utakmice koje se odigravaju nedjeljom itd.
Dakle, zašto smo specijalni prema djelatnicima ili djelatnicama u trgovini, a sve ostale djelatnosti zanemarujemo ili koje je to naravno pravo da pijemo kavu nedjeljom, a u trgovinu kupit kruh ne smijemo? Evo hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Gospođo Puljak, kada odlučimo stvari postaviti krivo onda nam to ide super da postavimo krivo i da budemo zaštitnici nekih. Dakle, ja sam i tu u raspravi rekla dođe mi samo vapaj. Ne štiti me više molim te, od nikog me nemoj štiti. Dopusti mi da radim, da pošteno radim i da pošteno budem plaćena za svoj rad.
Ono što bi bio zadatak da za isti rad su žene i muškarci jednako plaćeni. Zastupnici u Europskom parlamentu HDZ-ovi kad je bilo glasanje vezano uz to da za svoj rad žene i muškarci za isti rad budu jednako plaćeni nisu to podržali, nisu za to glasali. Imaju barem šest argumenata za. Prema tome, bilo kakvo ograničavanje će dovesti do svoje kontra strane. Nek' se poslodavci i radnici dogovore, a država neka kontrolira …
…/Upadica Vidović: Hvala./…
… da radnici budu adekvatno plaćeni za svoj rad.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem se.
Izvolite sljedeću raspravu ima kolega Josip Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, uvaženi predstavnici ministarstva.
Ja vam želim nešto reći o ovom Zakonu o trgovini, o konačnom prijedlogu u osnovi ili na osnovi današnje rasprave koja jasno sugerira da naš pokušaj da okupimo što više zastupnika i klubova koji će podržati ovaj zakon je dosta uspješan. Koliko sam razumio samo klub CENTRA, tj. ženski klub u Hrvatskom saboru gospođa Mrak, gospođa Puljak i gospođa Orešković ne podržavaju 82000 zaposlenica u trgovini ne samo mješovitom robom nego u svim vrstama trgovine kao njihov doprinos ženama u budućnosti na način da kažu mi smo protiv ovog zakona, tj. zabrane rada nedjeljom. Radite nedjeljom, neka vas plate, neka vam rade sve što ste radili i do sada. Mi u trgovinu ne idemo u nedjeljom iz principa jer vas poštujemo. Ja to ništa ne razumijem, ali tako mi je ispalo nakon one rasprave gospođe Mrak. Ne idem u trgovinu nedjeljom iz poštovanja prema vama, pa ću vam glasati protiv zakona koji vam omogućava da budete slobodni i da budete doma uz svoje obitelji.
Ali to je naš ženski klub i mi poštujemo njihovo pravo da budu protiv ovog zakona. Kao Hrvatska demokratska zajednica i mi zastupnici kada smo ušli u predizbornu kampanju 2020. jasno smo naznačili da želimo regulirati rad trgovina ne ugostitelja, ne nekih drugih djelatnosti nego trgovina nedjeljom. I evo nas danas na Konačnom prijedlogu zakona, drugi tjedan ćemo ga izglasati sami sa svima njima ili bez ovog kluba CENTRA, ženskog kluba to ćemo učiniti kao i na svim dosadašnjim zakonima. Zašto? Jer smatramo da ide u korist onih koji su i do sada tražili to pravo. Podsjećam da smo nekoliko puta upravo samo mi iz Hrvatske demokratske zajednice pokretali evo čitanje čuli smo i 2004. i 2009. evo sada i 2023. Nadamo se da će treća bit sreća i kako treba i da će ovo proći konačno i onu istancu koja nas je do sada rušila. Ali namjera nam je uvijek bila ista koliko god da su nas povezivali i sa ovim nekakvim skupinama interesnim i sa trgovcima i sa ne znam crkvom itd. za naše djelatnice, trgovkinje koje rade u trgovini i trgovce koji rade u trgovini. Također, čuli smo kad je ovako nešto jasno u trinaest članaka, kad je vrlo jednostavno onda idemo otklopi, poklopi, odmotaj, zamotaj da bude dovedeno do apsurda, do apsurda.
Što sve možemo kupit na benzinskoj postaji? Nismo čuli, evo nisu se sjetili valjda u svojim inovacijama da ćemo moći kupovati haljine, cipele itd. Sve ono što možemo kupiti u nekim drugim trgovinama, e to nisu se dosjetili, nego su se uglavnom na neki način dohvatili kruha i nekih drugih proizvoda iz trgovine mješovitom robom. A onda je zasmetao i neki centar ili on-line prodaja, pa smo i tu tražili. Ja dolazim sa Raba. Kod nas nema toga, nema. Ali ima trgovina, trgovačkih centara koji rade nedjeljom. I što ćemo sad? Postoje vrlo jasne zakonske odredbe Zakona o radu. Točno se zna što smiješ, što ne smiješ. Postoji ovaj zakon koji dodatno regulira područje trgovine, trgovine i ne treba nama apsurdi, ne treba nam vaša briga da taj način, na taj način. Slažemo se mi sa svime, ali eto mi smo protiv je li smo malo loše eto. Razumijem potrebu da raspravljamo, ali nemojmo varati ljude. Nemojmo stvarati nered u nečemu što vrlo jasno ovdje piše. Točno se zna tko će prevariti kolika je kazna ako prevariš, pa radi ti 17 i 18 nedjelju ako misliš da ti je kazna manja od onoga što ćeš zaraditi, radi. Postoji i sustav koji će te primijetiti. I u tom rasponu zakon je vrlo jasan, ali mi stalno propitkujemo do u detalje, a što ako Marko sa Trešnjevke taj dan treba kruh ili nešto, di će on to kupiti. Zamislite u Zagrebu di ćeš to kupiti. 16 nedjelja radiš, 36 ne radiš. I kako ćemo se snaći, kako ćemo preživjeti taj jedna dan bez trošenja?
Kad se mi pozivamo na Njemačku, Austriju itd. ne valja, kad mi kažemo da to tamo funkcionira da i tamo na benzinskim postajama ima i kruha i mlijeka i svega ostaloga, tamo je super. U Hrvatskoj ne valja. Kažem možemo tako raspravljati.
Osnova je ovoga da je ovo dobro, konačno da reguliramo kako treba. Zahvaljujem se i kolegici Petir koja je dala veliki ovdje trud i da se ovo dogodi kako treba i mislim da ćemo evo svi skupa to ipak nadam jednoglasno, da će i ženski klub porazmislit još nekoliko dana do glasanja da to konsenzusom donesemo, a onda i onaj tko treba to malo procijeniti ima malo i drugačije mišljenje o tome kad svi stanu iza toga, pa mislim da onda te stvari ne bi trebale više biti upitne, a onda idemo u pripremni dio, pa onda u realizaciju i znamo što nas čeka 2024. godine po ovom zakonu.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Povreda Poslovnika, kolegica Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Dakle poštovani povrijeđen je Poslovnik 238. odnosno povreda zdravog razuma iznoseći neistine. Kolega Borić nije dobro slušao, dakle Klub Centra i GLAS-a jedini klub koji će biti protiv, niste slušali i druge kolegice koje su o tome govorile. A zašto smo protiv ovog zakona? Zato šta želimo da ostavite na izbor poslodavcima da odluče hoće li otvorit trgovinu li ne, a da adekvatno dodatno plate rad nedjeljom i da se strogo kontrolira jel se taj rad dodatno plaća. …/Upadica: Hvala./…
Eto hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zdravi razum možda i je, možda nije ali nije u Poslovniku, pa je ovo opomena.
Kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite također povreda Poslovnika.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Referiram se na Članak 238. Poslovnika, zaista bi zdravi razum trebalo dodat u Poslovniku iako sad nije.
Kolega Borić Klub se zove Centra i GLAS-a, dakle ne samo Centra nego Centra i GLAS-a to je za početak, a druga stvar trebamo se pažljivo slušati.
Dakle, jedna stvar je osobnog izbora, a druga stvar je zdravog razuma i ono što je propisano zakonom. I jedna stvar je kako ćemo se mi ponašati i zakone ne pišemo po tome kako se mi ponašamo nego zakone pišemo za građane i građanke RH.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo, mislim da je vaša intervencija oko naziva kluba bila ispravna, ali ovaj dodatak je više bila replika pa ja mislim da to ipak spada pod opomenu.
Repliku ima kolegica Marija Jelkovac.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedavajući.
Poštovani kolega Borić, da slažem se sa vašom konstatacijom da su ovdje pojedini kolege i kolegice iz opozicije danas htjeli i bit za zakon tj. za prava radnika, ali ne bit za ovaj prijedlog jer je to prijedlog Vlade HDZ-a. Dakle, meni se čini da smo stvarno u nekim rasprava došli do apsurda. Prije svega Zakon o radu je taj kao što ste naveli koji propisuje i štiti prava radnika. Ovim zakonom samo reguliramo djelatnost trgovine.
Ono što bih ja naglasila, dakle mi ovdje ne štitimo samo žene, štitimo pravo socijalno pravo na slobodni dan u tjednu. I sama EU je rekla u svojim preporukama da to treba biti onaj dan koji je uobičajeno da bude neradni dan u svakoj zemlji. To je kod nas nedjelja.
Nije ovo samo, ne donosimo ovo samo radi vjernika da bi oni išli nedjeljom u crkvu …/Upadica: Hvala./… nego donosimo radi svih radnika. …/Upadica: Hvala./… Pa vas molim vaš komentar o tome.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam kolegice Jelkovac.
Mislim da onaj tko želi vidjeti ovaj okvir i što ovdje piše vrlo jasno to vidi i sve ostalo su samo varijacije na neku temu i zašto bi mi našli neki razlog, detalj što smo mi protiv. Ali onda njihove rasprave idu krivo. Rekao sam vam, kolegica Mrak kaže ja ne idem ni u pekaru, ne idem ni u trgovinu u nedjelju jer poštujem te ljude, ali ću glasati protiv ovog zakona koji ih štiti da ne rade ako ste dobro shvatili što hoću reći. Znači to je to. Mi smo protiv svega. Mi idemo s narodnim obveznicama oni kažu nećemo mi to, što će nama to, to neće ni građani, to neće nitko, to neće, to je sve čisto nekakav PR itd., itd., pa vidimo rezultate. Ne trebamo se mi bojat. Mi ćemo ovo usvojit kažem s njima, bez njih, sami, ali ćemo napraviti ono što smo obećali jer je to naš neki forte i politika. A njihova je mi smo protiv svega pa makar bilo, jasno piše ovdje, pa nije to teško pročitati što piše u 13 članaka, sve jasno piše, ali ajmo mi sad …/Govornik se ne razumije./… ili stavit nekakav detalj pa da se svi malo nešto posvađamo da bi oporba rekla da sudjeluju. Sudjeluju drago nam je i drago nam je da su i neki drugi …/Upadica: Zahvaljujem se./… klubovi prihvatili ovaj prijedlog zakona.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Kolega Bačić, izvolite replika.

Bačić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Borić, slažem se s vama detaljno al treba naglasiti da ovaj prijedlog zakona se ne donosi radi nikakvoga hira ili radi određene specifične skupine u našem društvu bilo to žene ili vjernice, ali da donosimo isključivo radi žena zato što smo procijenili da ne znam u trgovini radi većina ženske populacije ili možda radi vjernika. Šta je tu loše? Kad pogledamo statistiku i 50% žene i 80% vjernika, ali evo Jesus Christ, drago mi je da spominje Boga agnostik to je lijepo gospođo Puljak, ali moramo reći da ovo nije hir još od kampanje je najavljeno ovaj donošenje upravo ovakvog prijedloga zakona i ovakve regulacije rada nedjeljom, ali da je provedeno određeno ispitivanje i znamo i koliki postotak naših građana želi regulaciju i želi upravo ovakvu neradnu, neradnu, neradnu nedjelju, ali i u samoj izradi ovoga prijedloga zakona su uključeni dionici posebice iz trgovine. Tako da slažem se s vama kad ste uputili kritiku oporbi ne treba biti protiv samo da bi se bilo protiv.
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Mi inzistiramo na tome da ženski klub u Hrvatskom saboru, to je Klub Centra i GLAS-a kako smo čuli koji je isto nešto malo posvađan, izgleda mi tako govori ono što ne čini. O tome mi govorimo. Znači ako poštujem nekoga i ne idem u trgovinu nedjeljom zato jer ga poštujem jer on radi i sad kad mu mi nudimo zakon da on u tu nedjelju ne radi, oni kažu mi smo protiv, mi te tako poštujemo što smo protiv toga, mi se zalažemo za žene, za radnice, blagajnice, trgovkinje itd.. Imamo vi ovdje i 32 tisuće muškaraca koji rade u trgovinama i za njih to vrijedi, ali oni nađu Marka i kažu al on bi radio, on za novce nešto radio, oni to nađu. Pa ne pišemo zakon za jednoga, pišemo za one koji rade u toj djelatnosti trgovine, vrlo jasno napisan, nema uopće potrebe da to detaljiziramo onako kako oni to žele, da zamotamo i da dovedemo do apsurda jer je dobro, a to oni žele, nećemo mi ćemo ovo izglasat.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolega Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče HS.
Poštovani kolega Borić, dakle imali smo članove oporbe koji su zazivali 400 tisuća nezaposlenih za vrijeme covida, pa smo imali koji su zazivali 10 tisuća zaraženih dnevno, pa smo imali sami ste rekli ove koji su zazivali da narodne obveznice će biti povijesni promašaj Vlade RH, a imamo milijardu i 800 milijuna kuna koji su uloženi. Oni se uglavnom pozivaju na narod i na podršku naroda, na ankete, na statistike. Sada kada imamo da 2/3 naroda po anketama podržava ovo pitanje regulaciju rada nedjeljom, nema ih. Kada smo mislili da interpelacija predsjedniku Vlade RH je pokazala svu nemoć oporbe i razjedinjenost jel ih nije bilo 15-16 ne znam kolko, tek danas vidimo pravu sliku, kolko ih je odnosno kolko ih nije na ovu temu kada imaju puna usta te teme.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Odgovor na repliku.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Mažar, ja bi ipak izdvojio ove koji su rekli da podržavaju i razumijemo zašto i znaju da je dobro. Kaže dobro nema njih ovdje puno, uglavnom pošalju nekoliko njih da tu rade makar kao pokušaj da se to stvar, da hejtaju ovu Vladu ne, da trolaju rasprave nekakve i da onda to ispadne ovaj eto mi se isto nešto brinemo, ali uglavnom u realizaciji oni uvijek promaše i zato jest današnja situacija na političkom, u političkom sustavu takva kakva je.
Kad sam vidio u petak onaj promašaj da vi idete rušit premijera, predsjednika Vlade i cijelu Vladu i trećina vas ne dođe, što drugo da mi kažemo na to? Jel njima do toga, jel njima do priče kako oni kažu, jel njima do nekih drugih situacija, uglavnom nesnalaženje. Mi imamo jasne politike, ovo ima svoj početak, ovo je još u 2020., htjeli smo kažem već dva puta i u nekim drugim vremenima, ali uvijek HDZ. Ko je na braniku tog radnika i radništva? Uvijek mi. Ko se drugi predaje za to? Slušamo mi te kako oni štite ne neke radnike itd., loše oni to rade.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolegica Burić replika.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče.
Poštovani kolega Boriću, meni je drago da ste vi ukazali na licemjerje oporbenog ženskog Kluba Centra i GLAS-a koje s jedne strane prigodno čestita Međunarodni dan žena, međutim s druge strane je protiv unaprjeđenja položaja žena koji se postiže između ostaloga i ovim zakonom odnosno osiguravanju odnosno reguliranju rada nedjeljom u trgovinama. Drago mi je da ste to naglasili, drago mi je da ste to ustvari, da ste na to ukazali.
Ono što želim reći jest da ono što smo obećali kao HDZ u izbornom programu to ovim zakonom i ostvarujemo, a posebice kad ga stavimo u kontekst sa Zakonom o radu gdje se dodatno propisuje uvećanje plaćanja rada nedjeljom za najmanje 50% i smatram da je to pozitivno i da je to dobro i da se radi o unaprjeđenju socioekonomske situacije, ne samo žena već svih koji rade u trgovini…/Upadica Vidović: Hvala/…ali isto tako o balansu između privatnog i poslovnog života.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Ovaj zakon je upravo taj okvir kojeg ćemo postaviti, ali sad ću nešto drugo reći, znači evo već treći mjesec na neki način traje ta rasprava između Vlade i trgovaca oko cijena, oko podizanja cijena itd., neosnovanog podizanja cijena. Kakav je bio odnos nas koji smo tu u vladajućoj većini i oporbe na tu temu, na čiju stranu su oni stali? Na stranu trgovaca, nisu oni stali tu na stranu građana i rekli pa vi neosnovano neke stvari radite i ljudima pokušavate uzeti i ono što vam možda ne pripada s obzirom na to da smo ušli s paketom pomoći i vama, on nije mali. Pogledaj kako oni doživljavaju tu priču i sa aplikacijama i sa pokušajem da ih se privede da kažete e izvolite nam pokažite te cijene, pa da uspoređujemo da znamo di ćemo što raditi ili kupovati. Ne trebamo mi nijednom građaninu govorit kad će on nešto kupit, gdje će on to nešto kupit, ali mu pomognimo da to može lakše činiti. Što oni kažu, trgovci, to su naši prijatelji, to s njima mi radimo i naravno kad dođemo na neku drugu situaciju onda se čude što to ili je ili nije…/Upadica Vidović: Hvala/… pa se čude zašto nešto ne štima.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Replika, replika kolegice Branke Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolega Borić, govorili ste o prodaji na benzinskim postajama. Čini mi se da smo zaboravili da najveći broj proizvoda kome je namijenjen, koja je svrha, a i koja je cijena po kojoj se mogu naći ti proizvodi na benzinskim potajama. Da li je opravdan strah o kojem govore naši oporbeni zastupnici da će veliki lanci izgubiti veliki dio prihoda zato šta će se možda u nedjeljnu veliku kupovinu tjednu ići na benzinske postaje?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Ono što sigurno znam da će ljudi u svoje što budu morali ili trebali rekao sam već kao pojedinac, ne treba mi Vlada reć što ću radit, ja znam za sebe, svako od nas ima i svoj financijski proračun ili kućni budžet i znamo što radimo i kad radimo. Ali da taj jedna dan ili tih 36 nedjelja u godina je tolika smetnja, da ćemo toliko bit gladni i da nećemo znat kako ćemo prijeći taj dan, e to ne vjerujem, ne vjerujem, kao da nemamo nekih iskustava, kao nemamo iskustava u drugim državama. I ministar je tu bio jasan i zamjera stranim lancima koji tamo to uredno poštuju, a ovdje kad dođemo e ovdje je druga politika, ovdje ćemo mi kako hoćemo i zato je dobra ova priča oko odnosa i Vlade i trgovaca da vidimo u datom trenutku što će se događati, pa ćemo vidjeti novi paket mjera itd., pa da znamo što ga koga čeka ne. Sve nam dajte, a mi ćemo kako mi hoćemo, čak nam i ovo smeta, ali u drugoj državi nam ne smeta, sve je tamo u redu, a mi smo kao dio cijele te neke zajednice, ajmo probati ovdje, vjerujem da će to biti itekako dobro.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem.
Kolega Ivanović.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Borić, možda samo mala digresija na početku je Klub Centra i GLAS-a koji je ostao momentalno bez ijednog glasa tako da možda bude potpuno, a …/Upadica se ne razumije./… a nije dovoljno za ozbiljnije promjene, ali o tom po tom. Jedna stvar mislim da je ovdje bitna, danas smo slušali raspravu praktički od Ustavnih suda do benzinskih postaja, kad nije išlo sa Ustavnim sudom onda su benzinske postaje postale nova šoping meta u Hrvatskoj i to će sigurno promijeniti trgovačku sliku u Hrvatskoj. Šalu na stranu.
Ja mislim da je ovaj zakon samo jedan u nizu zakona kojim se ova Vlada ne samo pozabavila nego ga realizirala kao i niz zakona koje smo donijeli u proteklih godinu dana koji su dugo, dugo bili na čekanju i nije se niko usudio ići s njim, mi danas dolazimo do toga da će ljudi koji rade u trgovini imati samo 16 radnih nedjelja …/Upadica Vidović: zahvaljujem./… a intencija je naravno da se nedjeljom i ne radi u nekom vremenu ispred nas.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor na repliku.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolega Ivanović.
Ja sam siguran, ja dolazim iz turističkog mjesta turističkog otoka i ovih 16 nedjelja znam na koji način će se gledati, ali sam pitao danas i ministra je imamo li među trgovcima dovoljno prostora sa svim tim poslovnicama da osiguramo normalnu kontinuiranu opskrbu. Imamo i na njima je nešto i da se oni između sebe malo razgovaraju i dogovaraju kad će i kako će ko raditi jer svatko ima pravo birati 16 nedjelja kad hoće radit.
Slušali smo jednog zastupnika Mosta koji je govorio o 16 neradnih nedjelja, toliko je bio u zakonu da je govorio cijelo vrijeme o 16 neradnih, a 36 radnih i s time se bori. Ali ono što zna sigurno, da sigurno neće biti problem niti u sezoni niti van sezone, itekako ima trgovina i trgovaca koji će znat način na koji mogu dobiti potrošače u svom objektu, naravno i ove cijene treba na neki način regulirati da to opet ne bude ono što nam se desilo u ovim prvim danima nakon konverzije u euro.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Sljedeća replika kolegica Maksimčuk.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi kolega, nije bilo zasigurno jednostavno naći balans i uskladiti ovaj zakon sa svim socijalnim partnerima. Iznjedrilo je se 16 radnih nedjelja koji će naravno poslodavac odlučivati kada će se raditi. Postoje i izuzeća iz koje kako ja dolazim iz Slavonije ja ću naravno naglasiti samo jedno od tih izuzeća, to je otkup poljoprivrednih proizvoda na štandovima i prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na sajmovima i na velikim tržnicama da napravimo da ljude koji se bave poljoprivrednom ne uplašimo da neće moći svoje proizvode prodavati na štandu jel zbog naravno sezonalnosti tih proizvoda koje dolaze zasigurno bi imali problema.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Maksimčuk. Mislim da je ministar bio vrlo jasan tu znači bilo je pokušaja i još nekih izuzeća, rekli smo zašto ne može, zašto ne može i koji su razlozi. Drugo, mislim da je ova izuzeća koja se tiču uglavnom u najvećem dijelu prometa kad govorimo o benzinskim postajama, o željezničkim stanicama, ne znam, autobusnim kolodvorima itd. imaju svoj razlog zašto je to tako. Ali to ne znači da mi svi imamo željezničku stanicu, da svi imamo ne znam što pa da nam sad svakom pojedinom treba ovaj zakon odgovarati ili ne odgovarati.
Ovdje govorimo o ljudima koji rade u trgovini, govorimo o tome da od 1.4. do 1.7. imamo jedno prijelazno razdoblje da se prilagodimo. Od 1.7. 16 nedjelja do kraja godine od sljedeće 2024. 16 u cijeloj 2024. i vjerojatno će to sve ići kako treba, mislim da smo dovoljno ozbiljni, osim ako neki baš budu inzistirali da budu protiv kao ovaj klub neka budu, zacrtat ćemo to i reć kad budu govorili o pravima žena itd. da je ovo njihov način na koji se oni bore za te žene radite nedjeljom žene.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Izvolite kolegica Grozdana Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Boriću, svjedoci smo okolnih država koje zapravo trgovina jednako tako ne radi nedjeljom. Ono što je važno za ovaj zakon, a to ste sada na kraju napomenuli da je primjena ovog zakona od 1.7. ove godine i sve ove dosadašnje pola godine neće biti uključene zapravo neradne nedjelje u ovih 16.
Dakle, itekako je važno da se u ove naredne pola godine primjene vidi kako će funkcionirati i na koji način će se trgovci organizirati međusobno i zato je ovo prijelazno razdoblje itekako važno da bi se sve to moglo zapravo izmjeriti, valorizirati i onda eventualno ako bude potrebe i mijenjati.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala, odgovor na repliku.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepa kolegice Perić. Znači HDZ ova većina ima iskustva sa teškim ili težim ajmo reći zakonima ili obvezana kao Vlade kao onih koji nose odgovornost za ove građane. Ja mislim da će ovo proći kako treba, jasno smo rekli da ništa ne lomimo preko koljena nego da imamo prijelazno razdoblje, a onda prilagodba zakonu od 1.7. i to će ići kao i broj sati koji se može raditi u odnosu na dosadašnjih još dodali 15 sati na dosadašnjih 90 od ponedjeljka do subote i sve je jasno ko dan. Ko oće podržat nek podrži, bilo bi dobro za njih same da imaju i dalje osnovu da mogu govoriti da se bave ili da žele štititi radnika i radnice i radništvo ili da budu protiv pa da nam onda prodaju ove svoje nekakve floskule da su oni veliki zaštitnici, da su oni ženski klub, a na kraju glasaju upravo protiv tih koji upravo traže da se ovo izglasa njima u korist. To meni nije razumljivo.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem se.
Imamo pojedinačnu raspravu kolegice Branke Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Pa Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini je raspravljamo baš danas kad obilježavamo i Međunarodni dan žena, on je doprinos unapređenju života zaposlenih žena.
Naime, treba znati da najveći broj žena upravo je u djelatnosti trgovine i to njih 86.000 u maloprodaji. Naravno i za 32.000 muškaraca također ovaj zakon donosi promjene i sigurno će doprinijeti kvalitetnijem životu. Svega 118.000 naših obitelji može ovim zakonom imati mirnije i ljepše nedilje. Hrvatska svakodnevno radi na osnaživanju položaja obitelji žena i zaštiti njihovih prava. Roditeljska naknada koja je od 2008. do 2016. bila zaleđena na 2661 kunu danas iznosi tri puta više, tj. 7500 odnosno 995 eura. Povećana je zajamčena minimalna naknada za trudnice u kućanstvu za dva i pol puta sa 480 podignuta je na 1200.
Uspostavljena je i nacionalna naknada za starije osobe gdje više od 65% korisnika korisnica žena. U sklopu programa Zaželi također se zapošljavaju žene starije životne dobi, žene sa invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice itd.
Nadalje, mirovinskom reformom dobili smo dodatnih šest mjeseci staža po svakom rođenom ili posvojenom djetetu. Danas čitav dan slušamo kako su žene temelj društva i obitelji, te ih svojim požrtvovnim radom i ljubavlju čine boljima. One čine hrvatsko društvo naprednijim, humanijim, boljim njegujući upravo obiteljske vrijednosti i zato ovim zakonom štitimo i obitelj i obiteljske vrijednosti posebno uspostavljajući i vodeći računa o uspostavljanju ravnoteže između obiteljskog života i posla.
Nadalje, ono što je bitno meni koja dolazim iz Šibensko-kninske županije, iz Dalmacije da se tu nije zaboravilo na jednu od naših najvažnijih gospodarskih grana turizma. U 2022. godini ostvareno je gotovo 19 milijuna dolazaka i gotovo 105 milijuna noćenja, tj. 37% više dolazaka i 25% više noćenja u odnosu na 2021. godinu.
Ono što je nama jako bitno je povećanje prihoda. Prihodi su iznosili oko 13 milijardi eura i ruše sve rekorde. U prvih 9 mjeseci je bilo 43% više prihoda nego što je to bilo ranijih godina. Naime, pri tome su strani gosti ostvarili 88% noćenja. Zašto ovim govorim? Govorim zato što naši gosti će sigurno biti upoznati sa ovim našim izmjenama i dopunama zakona dok strani gosti posebice naši dugogodišnji gosti ne.
I stoga ova odluka da se tek od prvog sedmog primjenjuje ovaj zakon i da se ne odnosi na nedjelje koje su rađene u prvoj polovini godine je izuzetno dobar. Znamo da naši gosti uglavnom u apartmane, u kuće za odmor, kampove i slično stižu subotom i sigurno da nedjeljom idu u veće kupovine.
Međutim, ne treba zaboraviti da je gotovo polovica zemalja EU ima regulirani rad nedjeljom i gotovo se svi ti gosti kad dolaze u našu zemlju pitaju na koji je to način regulirano kod nas. Znači rad nedjeljom je reguliran u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Cipru, Francuskoj, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Grčkoj, Islandu, Mađarskoj, Španjolskoj. A kako većina naših stranih gostiju upravo dolazi iz Njemačke, Austrije, pa Poljske, Francuske, Slovenije, Mađarske onda će sigurno se oni na samom početku svog boravka u Hrvatskoj i upitati na koji način je to regulirano u našoj zemlji.
Još bih se minutu osvrnula na prodaju na benzinskim postajama. Naime, osim cijena mislim da je jako bitno reći da se ovim zakonom želi zaštititi radnik i radnika, odnosno radnicu osloboditi rada nedjeljom. S obzirom da na benzinskim postajama i onako radnici moraju raditi kako bi prodavali gorivo i neophodne auto proizvode time mogu sigurno i prodati još neki od proizvoda koji je u njihovoj ponudi.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Imamo nekoliko replika.
Prvi je kolega Ante Bačić.

Bačić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovana kolegice.
Drago mi je što ste prvi dio vaše rasprave i na tome vam čestitam osvrnuli se vezano za obitelj, žene, posebice na današnji dan. Ali evo čekao sam taj drugi dio. Mislim sam da nećete ići u tom smjeru, ali drago mi je što ste spomenuli upravo turizam jer sami dolazite iz jednoga turistički maloga grada, ali jako značajnoga baš u tom sektoru i u toj gospodarskoj grani koja je bitna za Republiku Hrvatsku i dosta smo ovdje pričali o trgovini i o zaposlenicima, posebice zaposlenicama u velikim trgovačkim centrima. Ali bilo je dosta i rasprave vezano za ovaj turistički sektora. I sada normalno da ste i sami pokrivate taj dio i dosta ste u kontaktu i sa samim turističkim djelatnicima.
Upravo ova promjena, jel' mislite u konačnici, a imamo izvrsne rezultate, izvrsne brojke što ste i sami napomenuli hoće li upravo ova nova regulacija po vašem mišljenju promijeniti nešto vezano za našu turističku sezonu i kvalitetu samu?
Hvala.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Odgovor.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Bačić, ja mislim da će u znatnome doprinijeti kvaliteti života naših sugrađana, trgovaca, a što se tiče turističke sezone i naših gostiju oni će sigurno u ovih 16 nedjelja, najprije će trgovci pronaći kojih je to njima 16 nedjelja najbitnije i najznačajnije da mogu raditi, a i dogovorno sigurno ako neki veliki trgovački lanac u jednom naselju ima više trgovina i prodajnih objekata da će se odlučiti da jednu nedjelju radi u jednom objektu, drugu nedjelju u drugome, tako da će sigurno i biti pokriven i Uskrs i Božić, a i ne samo 4 mjeseca sa ove 4 nedjelje nego kao što svi težimo proširenju turističke sezone, tako će i te nedjelje biti bolje i kvalitetnije pokrivene i u svibnju, a i u rujnu, listopadu i dalje.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Kolegica Maksimčuk ima repliku.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena kolegice vi ste u vašoj raspravi rekli da je ovo velik iskorak u podizanju kvalitete života naših obitelji. Dio je ovo i predizbornog programa naše stranke i već duže u komunikaciji sa onima koji su zaposleni u Sektoru trgovine možemo čuti kada će konačno taj novi Zakon o trgovini.
Ako uzmemo u obzir da je u Sektoru trgovine nezaposlenost preko 118000 radnika, od tog 86000 čine žene, pa evo upravo danas i simbolično na Dan žena raspravljamo o ovom zakonu. No, moje je pitanje vama koji dolazite iz dijela koji se isključivo bavi turizmom 16 radnih nedjelja da li će se uspjeti uskladiti svi i da li je to dovoljno za turističku sezonu?

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa kolegice Maksimčuk sigurna sam da naši gosti neće biti uskraćeni za kupnju u trgovinama nedjeljom s obzirom da će se uglavnom trgovački lanci i međusobno dogovoriti ako ne samo oni koji imaju više objekata u istom naselju, nego i konkurencija da će jednu nedjelju raditi jedni, a drugu drugi kako bi i jedni i drugi profitirali. 16 nedjelja pokriva 4 mjeseca međutim kao što sam rekla mi se svi trudimo da naša turistička sezona već počne u travnju znači za Uskrs i da traje što dulje i u rujnu, listopadu i više. Tako da sigurna sam da naši gosti neće biti uskraćeni posebno u većim turističkim mjestima.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolegica Jelkovac ima repliku.

Jelkovac, Marija (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice dobro ste konstatirali da ustvari ovim prijedlogom zakona reguliramo djelatnost trgovine odnosno nedjelju kao neradni dan osim tih 16 nedjelja koji se u godini dana može raditi. I ja mislim da je to zaista u cilju zaštite prava radnika osobito žena koje su najviše zaposlene u toj djelatnosti jer kako znamo žene sa posla u trgovini u ovom slučaju odlaze kući opet na posao jer imaju i kod svoje kuće obaveza i skuhati i oprati i djecu odvesti u školu itd., tako da njen radni dan traje puno puta od jutra do noći. I mislim da je ovo zaista u cilju zaštite prava žena da imaju tu nedjelju kao slobodan dan da mogu sa svojom obitelji, sa svojom djecom organizirati to slobodno vrijeme na jedan drugačiji način i zato to inzistiramo na tome i to pozdravljamo i mislimo da to neće biti na štetu …/Upadica: Hvala./… niti poslodavaca.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala, evo sad ćete dobiti odgovor na svoju treću repliku.
Izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Jelkovac.
Istina, muškarci isto koji imaju obitelj ali im je daleko lakše uskladiti svoj posao i obitelj. Ono što žene moraju učiniti to oni najčešće još uvijek ne rade. I ovo je doprinos svim ovim ženama i njihovim obiteljima. Ali kao što sam rekla i muškarci koji rade u trgovini i oni će moći tu nedjelju se posvetiti obitelji i pružiti pomoć svojim suprugama. Tako da sve ovo je u znaku upravo i današnjeg dana i velika hvala što su upravo odlučili ne znam Predsjedništvo sabora na Međunarodni dan žena ovaj zakon staviti na raspravu.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala lijepo.
Kolega Borić, replika.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolegice Martinčev Juričev, baš je simbolično da današnji Međunarodni dan žena ženski klub u Hrvatskom saboru, posebice zastupnica Puljak i zastupnica Mrak inzistiraju na tome da pravo žene na slobodnu nedjelju ne bude ostvareno. I to je simbolika. I ostaju takvi kao jedini nakon ove rasprave. I neka ostaju. Ali ovaj htio sam samo ukazati na to da ni žene ne misle o ženama da trebaju imati recimo tako jedan slobodan dan. Čisto da ostane radi fonograma.
A drugo, što se tiče turizma, kažem dolazimo iz tog prostora. Ja se ne brinem da će se naši trgovci snaći. Oni se uvijek snađu. I u povijesti su se snalazili, snalazit će se i u budućnosti. Tako da ne sumnjam da će opskrbe biti. Pitanje samo načina na koji ćemo to izvesti. Mi smo im dali okvir i mislim da ste u pravu kad kažete da nam turizam za to treba na vrijeme biti obaviješten. Imao prijelazno razdoblje i imamo razdoblje primjene.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Borić zaista je tužno čuti da ženski klub kaže da nije potrebno biti slobodan nedjeljom i čujemo jel oni ne idu na misu pa ona zato njima ne treba nedjelja, pa ne moraju ići na misu, ali ako imaju obitelj sigurno bi bilo lijepo da žele jedan dan biti u miru sa svojom obitelji. Ali eto toliko, to sve govori o njima.

Vidović, Davorko (Socijaldemokrati)
Hvala vam lijepo.
Pojedinačnu raspravu ima kolega Zekanović.
Izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, prvo ću konstatirati da u saboru ima 16 zastupnika HDZ-a, ima i 1 zastupnik Hrvatske demokršćanske stranke to sam ja, 1 kolegica Socijaldemokrati i kolegica iz Centra. SDP nula, Možemo nula, MOST nula, DP nula, suverenisti nula, evo ovo je jako lijepo za naglasiti. A tema nije nevažna tema je dosta važna, tema je neradna nedjelja jedna tema o kojoj se govorilo godinama. E sada ovdje ću se malo, malo ću skrenuti s teme. Prvo ću podsjetiti kako je kolegica Selak Raspudić neki dan govorila kako treba biti minimalno trećina zastupnika u Hrvatskom saboru da bi se moglo raditi. Njih na saboru ima 0% znači nema nikoga iz MOST-a od njih 8 nema nikoga.
E sada druga stvar koju ne razumiju kolege, a pogotovo ću govorit o kolegama iz MOST-a da je naš posao ovdje donošenje zakona. I meni je interesantno znati kako se Marin Miletić ili Božo Petrov osjećaju, al to nije naš posao ovdje. Je li mene danas boli trbuh, drob, malo me boli, ali to nije bitno onima koji su glasovali za mene nego im je bitno kako ću ja sutra glasovati u Hrvatskom saboru. Dakle, Marin Miletić, Božo Petrov, MOST-ovci, al ne samo oni nego i ostali ovdje da ih ne nabrajam, oni ne razumiju da je naš zadatak ovdje donošenje zakona. I to jedini. I onda ako si ti, kako ponosno ističe kršćanski demokrat odnosno demokršćanin ili ako si vjeroučitelj ili teolog što je istaknuo Marin Miletić, e onda bi bilo u redu da ovdje glasovanjem odnosno donošenjem zakona braniš to što jesi ili si inače prevara. Kratko i jasno. Prevara.
Dakle, oni bi zabranili rad nedjeljom, ali bi ga i dozvolili. Jel me pratite? Znači i zabranili bi ga, ali bi ga i dozvolili. Oni bi bili za pomoć Ukrajini, ali bi joj ne bi pomogli. Oni bi podržali deklaraciju za Hrvate u BiH, ali ne bi podržali. Oni bi bili za Zakon o udomiteljstvu, ali ne bi bili za njega. Oni su za Vatikanske ugovore, ali nisu za njih, pa čak i ona iznimno bitna tema, ako si taj kršćanski demokrat, pa si u oporbi, pa možeš to glasno i reći, pa se borit nekim zakonskim prijedlogom. Onaj famozni pobačaj, oni bi zabranili pobačaj, zaštitili život, ali bi ipak dozvolili ono pinku ubijanja, upravo onoliko koliko ga ima. I to je sad razlika između onih koji vode suvislu politiku, koji će donijeti zakon kojim ćemo makar djelomično zabraniti rad nedjeljom i onih koji to osjećaju, ali da bi se dodvorili i onima koji žele radit nedjeljom, e neće biti za to i to je licemjerje.
Dakle dragi kolega Petrov, draga kolegice Raspudić, Selak Raspudić, dragi Nino Raspudiću, dragi Nikola Grmoja i dragi Marine Miletiću, niste tu naravno, ali evo kao da jeste, dakle ne možete, ne postoji drveno željezo, ili jeste za nešto ili niste. I naglasit ću ono što je jako bitno, nije vaš posao ovdje jutubirati vaše govore i obmanjivati hrvatsku javnost nego u HS donosit zakone prema vašoj savjesti ako je imate, a očito je nemate, međutim pa možda pa evo kolege bit će vremena i nadođu. Ali ono što je jako bitno naglasiti ovdje, imate nekakve razdjelnice između desnog i lijevog, pa ja ću ovdje još jednom zamoliti hrvatske medije da više nikada ne stavljaju Most u desni centar, nikada jer jedna od razdjelnica je rad nedjeljom, jer onaj ko je za rad nedjeljom ne može biti u desnom centru, ne može se nazivati strankom, konzervativnom strankom nego je on stranka ljevice ili ne znam zapravo uopće u koju bi je, u koju bi skupinu stavio tu ekipu. Meni je žao što je ovaj termin dosta kasan, ali nadam se da će možda kolega i ovo je izazov možda kolegi Miletiću, ajde budi frajer, pa jutubiraj ovo ili napravi svoj YouTube znači video, pa obrani, objasni gledateljima što je to drveno željezo i kako drveno željezo može postojati i egzistirati, ja tvrdim da ne može. Evo hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo nekoliko replika, prva je poštovani Luka Brčić.

Brčić, Luka (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovani kolega, kažu da je povijest učiteljica naroda, evo ja ću ukratko jednu crticu iz dalekog i srećom bivšeg Sovjetskog Saveza. Staljin je pokušao na početku svoje vladavine nekakve improvizacije sa radnim tjednima i nije to baš išlo, na kraju se opet vratio na onaj tradicionalni ustaljeni da nedjelja bude neradni dan jer ljudi su jednostavno mentalno počeli pucati. Carska Rusija i baština pravoslavlja je ipak vrednovala nedjelju kao istinski dan kada se ne radi i znači ne trebamo bježati od teme da je u duhu naše tradicije od našeg naroda ipak nedjelja jedan dan koji je poseban i u vrijedonosnom tradicijskom običajnom smislu, evo pa molim vaš komentar, hvala.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Ja bi čak, iako je i HDZ vaša stranka isto, a počiva na tim načelima kršćanske demokracije i ja sam član Hrvatske demokršćanske stranke, ja bi čak ovdje maknuo lopticu odnosno fokus s toga. Ovo je jedno zdravorazumsko pitanje, hoće li mahom majka jer su mahom žene zaposlene u trgovini, sutra u nedjelju biti sa svojom obitelji za ručkom ili će slagati proizvode na policama trgovina? Dakle to je jedno jednostavno pitanje i što mi želimo, želimo li jaku obitelj, želimo li obitelj koja će se jedanput tjedno imati priliku okupiti negdje ili nećemo? Ajmo onda zakonskim prijedlogom neovisno o tome jesmo li vjernici ili ne, jel ovo nije pitanje, ovo je pitanje zdravog razuma, ajmo ako želimo dobro svojoj državi ajmo omogućiti obiteljima, ajmo čak i prisiliti obitelji da budu zajedno, ajmo čak i prisiliti, zakonima se prisiljava ljude na nešto, ajmo ih prisiliti.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika poštovani Josip Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Zekanović, spomenuli ste najaktivniji klub u HS Most, tako oni sebe doživljavaju iako evo nema nikoga od njih ovdje, ustvari biraju kad su neke teme malo teže naravi za njih onda ne dolaze, zašto? Jer su kad su ulazili u sabor na početku tamo na konstituiranju rekli da su oni radosna konzervativna desnica, pa to nije bilo dosta dobro, onda su rekli da su desni centar dok zastupnik Raspudić nije dao rješenje za te situacije i rekao od danas moratorij ideološki, ideološki, zašto? Da svi mi se pomirimo oko toga da treba samo jedna politika biti, a to je ova Vlada, znači fokusirani smo na nju i da mičemo od sebe sve, pa i ovo iako se i danas govorilo o crkvi što znači da bi kad se raspadao 2004. i '9. to je bila ideološka tema, zabrana rada nedjeljom, sada ideološki moratorij ne, zašto? Zato jer onda dolazi do izražaja sve njihove razlike i kad je tako najbolje pobjeći iz sabornice.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Hvala kolega Boriću.
Ipak ću ja ovdje reći da su uspjeli ti, ta liberalna struja unutar te tzv. konzervativne oporbe i da je pobijedila i da oni koji su i teolozi i vjeroučitelji tiho, oni šute, oni su tu kapitulirali, njih nema čuti. Dakle i složit ću se s vama, jedini cilj je rušiti Andreja Plenkovića, Vladu HDZ-a i partnera dakle kojoj ja pripadam, to je jedini sveti cilj, a koja je alternativa? Onda jedna Vlada bez ideologije, al nije bez ideologije, s jednom lijevom ideologijom dakle Vlada SDP-a, Možemo!, Centra i svih ovih ovdje s ove strane koji se nalaze. A znate kolega Boriću šta bi sada kolega Grmoja napravio da je ovdje? On bi uzeo sada mobitel i fotoaparat i slikao bi ovu dvoranu i rekao nema niko iz HDZ-a, meni je mobitel ostao na klupi, baš bi rado uslikao ovu dvoranu kako nikoga nema iz Mosta, možda se zaletim po njega.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika poštovana Nadica Dreven Budinski.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Kolega Zekanović, pa evo ga možemo reći da konačno nakon tri pokušaja i nakon 20.g. imamo konkretan prijedlog, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, zakona koji obuhvaća 118 tisuća zaposlenika, od toga 83 tisuće žena i dobro je što je taj zakon danas na raspravi na Dan žena i da kao što ste i sami rekli tu se raspravlja, ali očito neki misle da je kad dođu Sabor ispred Baščanske ploče vele dal se slažu što valja il ne valja i da se na taj način oni ovoga da oni rade, evo ga hoću vaše mišljenje.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana, evo rekli ste lijepo ima jedna simbolika … baš je zapravo iako slučajno pogođen jedan datum koji je iznimno povezan s ovom temom. Zakon nije idealan ni ovaj, ali ovo je put koji smo ucrtali sebi, ovo je put kojim treba ići. I ja sam siguran da će i u sljedećem periodu kada ove porođajne muke prođemo da ćemo ići korak dalje, da ćemo ići prema onome što danas ima Mađarska, Austrija, Njemačka danas se spominjalo desetak europskih zemalja koje imaju zabranu rada nedjeljom i svi su naviknuli na to.
Ali opet ću ponoviti jer ponavljanje je majka znanja, dakle njima je iznimno bitno pokazati se odnosno svidjeti se svima, dakle svima se svidjeti i nikom se ne zamjeriti i o ničemu konkretnome bitnome ne imati stav jel nije stav ovo ne valja, al nisi rekao što valja.

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika poštovana Grozdana Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega Zekanoviću.
Jako mi je drago da ste spomenuli upravo to licemjerstvo i odnos prema ovakvoj temi jer se nisu u stanju ti i takvi uopće suočiti sa odgovornošću koja to na sebe preuzima. Dakle mi smo i Vlada i intervenirali u Zakon o radu, i Zakon o trgovini, omogućili veće plaće, veće raznorazne naknade, povećanja postotka i vrijednosti boda sata rada nedjeljom i sve to je zapravo doprinijelo da se poveća BDP sa nekih 350 na 500 milijardi kuna što je itekako značajno spomenuti s obzirom da su jako značajne promjene napravljene u ovom periodu.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana kolegice hvala na replici. Ovo je zapravo malo otužno sada evo mi tu govorimo o političkoj konkurenciji o oporbi, ne čak ovoj lijevoj ona je tu malo i pogubljena oko ove teme standardno, čak ih i nekoliko i sada ima u sabornici, nego onoj tobože desnoj, a njih nema u sabornici nisu tu i sad je malo uvijek je teško govoriti kad nekoga nema tu pa ti ne može onako malo ni replicirati. Ali ja sam se sjetio gdje su oni sada, dakle oni su vam sada na bifteku, dakle oni vam imaju 192.000 kuna neopravdanih troškova reprezentacije lani, dakle oni su vam papali ramsteke, bifteke, ćevapčiće, oboritu ribu po zagrebačkim restoranima, skupim restoranima, najskupljim na račun poreznih obveznika i nisu znali opravdati 192.000 kuna bifteka, oni tu nisu znali opravdati računom. Sjajna ekipa i oni bi vodili državu.

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika poštovani Ante Bačić.

Bačić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Zekanović, sad kad sam vas slušao na dobrom ste tragu. Mislim s jedne strane gledamo ovaj prijedlog zakona i nešto za što smo se odredili, a to je nekakva ravnoteža privatnoga i poslovnoga. Neki su napomenuli zaštita obitelji, zaštita žena, pa ako gledamo ovaj možemo ovu temu slobodno gledati ideološki i vjerski nije nikakav problem zašto ne bi o tome raspravljali zašto se uvodi regulacija rada nedjeljom. Ali ste dobro i primijetili čim je neka premisao ideološkoga prestane rasprava. Ostanemo, odradimo, izglasamo, ali neke dublje rasprave nema …/Upadica Zekanović: nema, nema./… i dosta kolega nažalost šta nije dobro, nažalost dosta kolega koristi priliku i koristi govornicu isključivo na ove lagane teme. Ajmo nešto srušit tamo ovaj ne valja i to je to, ali čim taknemo premisu ideološkoga bježi se od rasprave tako da tu ste na dobrom tragu i drago mi je da ste to primijetili.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Je, je tako da evo HDZ-ovci ispadaju najveći desničari, ali zapravo i je tako. Evo sad možda sviđalo se to ili ne ali tako ispada na koncu.
Sve ono gdje ima malo to je što ste i sami istaknuli ideologije onda nema njih. Sutra će bit rasprava o izvješću rada Vrhovnog suda i to je sudac koji se njima sviđa, koji bez obzira što ne radi ništa oni ga lajkaju i sutra će bit puno ovdje. Govorit će kako znate koji problem će sutra biti, Peđa Grbin će vam sutra govoriti, evo ja već imam ono viziju, kako je pala žbuka u sudnici i zamalo prašina pala po sucu. To su problemi hrvatskog društva, dakle nije problem što deseci tisuća hrvatskih majki i supruga i kćeri radi nediljom nije za stolom obiteljskim nego je problem što prašina pada sucu po novom sakou iz kemijske čistionice, to je big problem.

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika poštovani Josip Đakić.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Pa kolega Zekanoviću dobro ste definirali da u ovom spletu licemjerja koje dolazi sa desnog spektra jasno su definirani i oni koji govore o domoljublju, ja bi rekao lažnim domoljubima koji se predstavljajući domoljubima zaboravljaju i svoja stradanja i svoje muke koje su preživjeli i danas ne živeći sa ukrajinskim narodom jasno glasaju za agresora Rusiju. To je ono što ih čini sramotnim, ali to je ono što im se ne može nikada opravdati i to je ono što ih čini lažnim domoljubima.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Đakiću. Sad ima tu jedna stvar koju vi trebate poraditi, al ne samo vi. Dakle, evo sad trenutno u sabornici ima više hrvatskih branitelja gotovo su isključivo HDZ-ovci u saboru nego što cijele oporbe ima, a to je jako bitno naglašavati, to je jako bitno naglašavati.
Danas ta kvazi desna oporba ona vam ima ekskluzivu na domoljublje, a pola ih nije vidjelo fronte ili tri četvrtine i to isto jedna stvar koju vi, mi moramo stalno naglašavati. Vi kolega Đakiću, evo kolega Budalić da ne idem dalje. To su stvari koje su iznimno bitne za naglašavat da se pokaze štko je tko u sabornici, ko je licemjer, ko vara narod, a tko je zapravo vjerodostojan.
Hvala vam lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog Gorana Ivanovića.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, uvažene kolegice i kolege, prvo na početku naravno želim čestitati svim ženama njihov dan, a posebno to želim čestitati svim ženama djelatnicima u trgovinu i ja bi rekao da će ovo biti dan koji će za njih biti sigurno dan odnosno 8. ožujak koji će možda duže pamtiti nego neke druge u svojim životima.
Možda na početku jedna samo rasčlamba. Mi danas ne raspravljamo o zabrani rada nedjeljom. Mi danas raspravljamo o zakonu odnosno izmjenama i dopunama Zakona o trgovini. Mislim da su to dvije bitne razlike koje se moraju uočiti, a jedan dio zastupnika je pokušao svoju raspravu usmjeriti ka tome što nije meritum ovog zakona.
Evo dozvolite da i ja kao čovjek koji je proveo 15-ak godina i koji ponešto o tome zna, ja ću samo evo jednu digresiju dati da ovdje se dosta, pogotovo gospođa Mrak Taritaš je govorila da je ovo vjerski zakon, da je ovo crkva nametnula kao nešto što se mora dogoditi. Ja ću vam reći da znači u komunizmu su se trgovine zatvarale subotom u 12 sati i nisu radile, znači ni subotu ni nedjelju. Prema tome, to dovoditi u spregu mislim da je apsolutno pogrešno i nije, i nije dobro.
Mnoge zemlje EU ne rade, ne rade nedjeljom i to nikome ne smeta od nas kad odemo u bilo koju tu zemlju što neki trgovački ili shoping centar ne radi nedjeljom, ne mari ništa imamo drugih stvari koje možemo pogledati, vidjeti, obaviti i tako se možemo isto ponašati i u svojoj, svojoj zemlji. Činjenica je ovo što je govorio i kolega Zekanović i u svojoj pojedinačnoj raspravi i kolega Borić da nekih ljudi koji se, da li se pretvaraju, da li glume ili uistinu žive taj život kad su ovakve životne teme, a ovo spada u sferu životnih tema ih nema u sabornici. To su teme kao da ih apsolutno ne zanimaju, kao da se ne radi o ljudima koji žive i na njihovom prostoru koji su možda i njihovi glasači i birači. Jednostavno mislim da spada već u onu kategoriju nečeg uljuđenog što se ovdje nije, nije ispoštivalo.
Uvažena zastupnica Petir je dobro u svojoj pojedinačnoj raspravi naglasila u biti kada su počeli ti, ti problemi kada se je počelo raditi nedjeljom i to se počelo raditi ne znam ujutro od 7 pa do navečer do 22, upravo kad su došli veliki trgovački lanci ovdje na prostor naše države, a u svojim državama nisu, nisu radile nedjeljom naravno jer im to zakon tamo nije omogućavao. I onda je to sve prešlo u jednu sferu koja je bitno otuđila te, a prije svega se radi o ženama jel ih je od ukupno ne znam 116 tisuća njih 80 i nešto tisuća su žene i mislim da se bitno promijenila ta, ta sintagma o tome treba li ili ne treba zabraniti rad nedjeljom.
Ovoj zakon je ja bi rekao jedan, jedan kompromis koji je možda početak nečega što će doći. Ja bi volio da sve nedjelje budu neradne u RH kada je u pitanju trgovina. Naravno turistička smo zemlja i ovaj zakon je uspio naći rješenje koje sa ovih 16 radnih nedjelja u biti može pokriti ono što i donosi naravno i prihod u Državni proračun, a opet na određeni način daje određene slobode ženama, ne samo ženama nego svim ljudima koji, koji nedjeljom, nedjeljom rade.
Prema tome mislim da sveukupno gledano ovo je hrabra odluka Vlade RH, resornog ministarstva, ovo je nešto što smo dugo čekali. Imali smo 2 pokušaja koji nisu uspjeli. Ja se nadam da ovaj puta neće ovaj zakon pasti na Ustavnom sudu jer je upravo sve ono što je bilo možda u nekim prijašnjim prijedlozima nije dobro bilo sročeno, ovaj puta je napravljeno na taj način. I evo moja želja s ovog mjesta je da ovaj zakon prođe i da konačno evo sve te žene koje rade u malim dućanima, pa i u onim velikim osjete blagodati nedjelje kao dana prije svega slobodnog dana kojeg mogu iskoristiti za sebe, svoju obitelj i za svoje najmilije.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi replika poštovanog Hrvoja Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega, ma evo bez obzira na sve danas izgovoreno sutra kada kolege Petrov, Miletić, Mrak Taritaš sjednu sa svojim obiteljima za nedjeljni ručak ja sam siguran da će shvatiti i uvidjeti vrijednost i važnost ovog zakona i da će reći sami sebi ovo je dobro. Ovo je dobro što moja kći i moji suprug koji radi u trgovini danas može biti sa mnom za stolom. I mislim da će samo, to će oni uvidjeti.
Međutim, drugi je par postola odnosno to je zapravo i pitanje vama, hoće li oni bez obzira na tu spoznaju koju će imati sutra doći u Hrvatskom saboru i reći ono je bio dobar zakon, trebali smo ga podržati i u raspravi jer on je omogućio i konačnici i nama da sa svojim kćerima koje rade u trgovini budemo za obiteljskim stolom u nedjelju.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo.
Vjerojatno hoće. Da, jer ja sam siguran da ovu raspravu možda ne prate saborski zastupnici koji bi trebali biti, biti ovdje, ali sigurno prati jedan veliki broj ljudi, žena na koje se ovaj zakon odnosi. I točno će znati detektirati i prepoznati tko je u svojim raspravama bio za to, a tko nije i zato ovo apostrofiranje koje ste naglasili u svojoj pojedinačnoj raspravi, a i u replikama mislim da ima smisla jer moramo govoriti otvoreno. Ovo je Hrvatski parlament i kako netko može napasti bilo koju odluku Vlade, bilo koji zakon tako da mislim da i mi imamo pravo govoriti o tome tko je bio na ovoj strani, a tko je bio na nekoj drugoj možda pogrešnoj.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi replika poštovane Renate Sabljar Dračevac.

Sabljar-Dračevac, Renata (Socijaldemokrati)
Zakon o radu, dobro može biti uvijek bolji, ali ovaj mi to Zahvaljujem potpredsjedniče.
Pa evo ja spadam uvaženi kolege, ja spadam u kategoriju osoba koja radi nedjeljom, ali je moj rad pošteno plaćen. 50% više dobivam na svoj koeficijent nego što dobivam dakle kad radim nekim drugim danom. Ne bi li država trebala imati funkciju da pazi na svoje građane i da osigura to da bez obzira gdje rade, u kojem sektoru rade, dva dana, dva dana koja po zakonu dobro i kolektivnim ugovorima imaju pravo jedan za drugim koristiti, da imaju ta prava. Mi imamo dobar ne radimo. A šta je sa time što postoje nekakva …/Govornica se ne razumije./… da će se 6 do 7 tisuća zaposlenika izgubiti posao, da će BDP pasti 0,4%. To su ozbiljne stvari i mislim da se sa njima ne bismo trebali igrati …/Upadica: Vrijeme./… a vas molim da mi to onda odgovorite.

Ivanović, Goran (HDZ)
Evo ja, ja ću pokušati nisam ekspert ali koliko sam pažljivo slušao i ministra, koliko sam slušao i uvažene kolegice i kolege koji o tome znaju dosta, pa i uvaženog zastupnika Lalovca, koji je upravo govorio o tom problemu koji imamo. Ne partnerskom odnosu. Imate s jedne stranu Vladu koja svim svojim odlukama, mjerama pomaže upravo, upravo njih. Smanji im PDV, pomaže ih u vrijeme korone, ne dože do otpuštanja radnika. A što se onda dogodi uvođenjem eura? Oni podignu cijene za 10, 20 i 30%. Pa mene zanima zašto taj poslodavac koji ostvaruje taj ekstra profit ne plati tog svojeg radnika ili radnicu adekvatno onome, a zna da mu je odradila puno više nego što je platio nego i to na određeni način tražimo od Vlade RH.
Pozdravljam to, svaki rad pogotovo rad subotom i nedjeljom mora biti dodatno plaćen i pošteno mora biti plaćen i ovaj zakon također kaže da taj rad će biti 50% više vrednovan od rada ponedjeljkom, …/Upadica: Vrijeme./… utorkom ili srijedom.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika poštovana Marijana Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Ivanoviću jučer na okruglom stolu imali smo prilike čuti i svjedočanstvo koje je predsjednica sindikata pročitala, a koje je poslala jedna radnica da je cijeli radni vijek čekala da se ovaj zakon donese. Ja ne bih rekla da su prijašnji zakoni u samom prijedlogu bili loši. Problem je što se prihvaćali amandmani i iznimke koje su onda vodile do rušenja tih zakona na Ustavnom sudu. Zato sam i rekla da ako idemo sa ovakvim prijedlogom zakona bez da usvajamo amandmane i iznimke onda je velika vjerojatnost da će taj zakon biti i održiv i da će opstati.
Sadašnje stanje govori o tome da su radnici u trgovini isključeni iz društvenog života. Dakle, nitko ne može cijeli život raditi non-stop takvim pojačanim tempom da to ne ostavi posljedice na zdravlje i fizičko i mentalno.
U tom smislu me zanima kako vi vidite obzirom da susrećete zaposlene žene u trgovini, što vam one kažu, vesele li se one ovom zakonu?

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo, pa mislim da odgovor je sigurno, sigurno da jer je to riječ prije svega o ženama koje puno rade i ponedjeljkom, utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom i netko je ovdje i dobro spomenuo ne radi žena samo tih 7 ili 8 sati u trgovini, radi ona još i druge poslove koji ih čekaju kad dođe, dođe svojoj kući. Prema tome, a onda kad dođe ta nedjelja koja bi trebala biti dan odmora za sve bez obzira tko će kako provesti ona mora ići raditi ne znam od 7 i, od 7 do 13 sati zato što će netko doći ne znam po 2 piva ili nešto eto nije uspio kupiti od ponedjeljka do nedjelje.
Mislim da je to dobro, s ovim se slažem, ne mogu sve iznimke biti, biti pravilo i iznimke su ovdje dobro navedene mislim da to pokriva i onaj dio iz kojeg mi dolazimo, to su OPG-ovci, to su prodaje jel tako i na pijacima i svagdje gdje se ta roba može prodati jer je riječ o sezonskoj robi, jedan dan …/Upadica: Vrijeme./… nekad zna puno značiti.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika poštovana Nadica Dreven Budinski.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Kolega Ivanović pa mi volimo slušati o bilo kojem zakonu uvijek su nam primjeri drugih zemalja Njemačke, Austrije, Švicarske, Švedske ne znam uvijek navodimo te primjere kako je tamo. Ali ja isto tako, naši ljudi kad dođeju van se pridržavaju zakona koji su u tim zemljama jel tak. Pa isto tako će i ti turisti koji će doći kod nas se pridržavati onih zakona i onih neradnih nedjelja ili radnih kakve su i kod nas. Ja mislim da je samo sve stvar u našim glavama odnosno u nekakvoj navici i da nećemo imati tako veliki problem se tim turistima jer oni znaju što znači neradna nedjelja.
Hvala.

Ivanović, Goran (HDZ)
Hvala lijepo, pa slažem se s vama apsolutno. Ja mislim da ovdje sada stavimo u sabornicu 150 turista iz bilo kojih zemalja i da ih pitamo što oni o tome misle, oni bi rekli pa to je u redu, to je i kod nas je u redu da veliki trgovački centri ne rade nedjeljom, oni i dolaze iz takvih zemalja. Prema tome ništa im ovdje neće biti posebno teško, a s druge strane i uvaženi kolega Borić je nešto govorio, naravno da trgovac uvijek nađe način kako će određenu robu, robu plasirati, ali to su rijetki, rijetki slučajevi.
Prema tome, bit je u ovome da imamo 16 radnih nedjelja, sve ostalo je slobodno, a evo na poslodavcu je da odredi kojih će to 16 radnih nedjelja biti, biti aktivno.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog Siniše Jenkača.

Jenkač, Siniša (HDZ)
Uvaženi potpredsjedniče, državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, zastupnici i zastupnice, evo kao što su i kolege iskoristili priliku evo svim kolegicama čestitamo Dan žena, svim zaposlenicama sabora, a evo i svim našim sugrađankama.
Zakon o trgovini znači kao što je bilo rečeno nije samo zakon o neradnoj nedjelji nego kompletno regulacija odnosa u trgovini, pa između ostalog kao što je bilo i tu postavljeno pitanje definira i rad nedjelje gdje je upravo u trgovini taj rad nedjeljom vrednovan i morat će se platiti 50% više nego što je to u ostalom dijelu radnog tjedna.
Čestitam evo ministru na hrabrosti, čestitam svima onima koji su sudjelovali u izradi ovog nacrta zakona i u samom zakonu. Zakon je kompromisan kao što smo jučer čuli na Okruglom stolu. Evo zahvaljujem i kolegici Marijani i na pozivu i na organizaciji samog Okruglog stola na kojem smo mogli čuti i različite stavove. Evo žao mi je da mnogi predstavnici oporbeni su tamo došli, pa su mogli iznijeti upravo ove stavove koje su danas iznosili ovdje, mogli su braniti stavove i boriti se za, upravo za te trgovke. Ja sam bio jedan od rijetkih zastupnika koji sam na neki način i dosta ovako rigidno replicirao i našoj glavnoj direktorici Udruge poslodavaca. Evo bilo bi mi drago da je još neko podržao i borio se onda i za više neradnih nedjelja od ovih 16. Možemo reći da smo na, sa ovim zakonom pomirili i poslodavce, pomirili smo i predstavnike sindikata, normalno svaka strana možemo reći zauzima stav da to nije dobro i svaki iznose svoje argumente šta je bolje, ali na kraju krajeva ako gledamo u vremenu u kojem živimo i ako gledamo da se o ovome raspravlja više od 20.g., možemo reći 30.g. i da se u međuvremenu sve u ovoj državi promijenilo gdje više ne možemo govoriti o višku radne snage nego o manjku radne snage i da smo imali jedan primjer upravo KTC-a koji je bio spominjan ovdje i g. Katavića koji je već praktički 2.g. radi znači bez, praktički bez radnih nedjelja i koji je rekao da neće primijeniti niti ovih 16 radnih nedjelja i koji je naveo podatak da, kao što ste vi kolegice rekli, da će pasti prihod, da će pasti BDP, on je rekao da apsolutno ništa u poslovanju i u prihodima im se nije promijenilo, dapače prihodi su im se povećali, a imaju zadovoljne radnike. Tako da mislim da se ovim zakonom omogućava s jedne strane da se poslodavci organiziraju i da iskoriste ovih 16 radnih nedjelja, a opet na neki način daje se mogućnost više od 80 tisuća radnica, pretežno radnica, koje će moći iskoristiti onda i biti sa svojim obiteljima u neradnim nedjeljama.
Ono što sam ja naveo u raspravi kada sam govorio na Okruglom stolu rekao sam pa evo bit će to i dobro za zdravlje nacije s obzirom da smo definirani kao najdeblja tj. najpretilija nacija u Europi, pa evo vjerujem da će onda naši sugrađani iskoristiti te nedjelje kada neće moći šetati po trgovinama, iskoristit će ih možda na kvalitetniji način, pa će šetati po našim prekrasnim bregovima, planinama, u prirodi, bit će sa svojim obiteljima, na neki način BDP će se opet puniti jer će možda više koristiti one restorane i ovaj nitko neće biti zakinut.
Ono što je važno napomenuti i što bi ja u svakom slučaju poručio i našim poslodavcima koji su trgovci da, a veže se upravo i na ove komentare poskupljenja, zašto naši sugrađani odlaze kupovati u Austriju, odlaze kupovati u Mađarsku, Bosnu? Zato jer je tamo nešto jeftinije, pa evo iskoristite ovu priliku, pojeftinite cijene proizvoda i sigurno će građani više kupovati u Hrvatskoj, a svi oni koji su odlučili da će potrošiti određeni iznos vlastitog budžeta za trgovinu ako neće moći u nedjelju sigurno će to učiniti od ponedjeljka do subote, evo hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Nekoliko replika, prva je poštovani Josip Đakić.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepo g. potpredsjedniče.
Kolega Jenkač, dobro ste ustvrdili da ovaj zakon vam se definira temeljno radničko pravo na tjedni odmor prije svega, ali to je sve u dogovoru sa poslodavcima, jasno je izdefinirano i sa ministarstvom koji su u zajedničkim aktivnostima proveli i došli do najboljeg rješenja o ovom zakonskom prijedlogu. Tjedni odmor za radnika sigurno znači puno i zadovoljstvo njegovo da samim radom kao i za vjernošću poslodavcu sigurno će tako biti najbolje definirano. Ono što se tiče cijena i o čemu ste govorili o cijenama, da kod nas neki proizvodi samo su jeftiniji nego što su u Mađarskoj, pa sada pomalo Mađari dolaze u, u Hrvatskoj, samo u ovom pograničnom dijelu, ne dolaze baš u Zagreb i u druga mjesta i nadamo se da će poslodavci i taj dio uskladiti sa europskim cijenama kako ne bi morali ići u Austriju i Njemačku kupovati kao što smo prije išli u Mađarsku.

Jenkač, Siniša (HDZ)
Da, evo svi mi koji smo pogranični ili blizu granice znamo, a i evo sad možemo potvrditi da mnogi naši građani, pogotovo na dijelu sjeverozapadne Hrvatske odlaze u mjesečne kupnje u Sloveniju, evo prilika je da se cijene izjednače i BDP će se u svakom slučaju puniti.
Tjedni odmor naravno pogotovo vezani na nedjelju kao što smo imali priliku čuti na Okruglom stolu ništa tim našim zaposlenicima koji rade nedjelju tu nedjelju ne može zamijeniti nikakav ponedjeljak, utorak itd.. Tako da je ovo dobro, ovo je dobar put, normalno bilo bi idealno da možda nije, da imamo mogućnosti tih 16 nedjelja, ali evo pomirili smo i turiste, pomirili smo i gospodarstvenike, na neki način izlazimo u susret velikom broju radnika i mislim da treba u svakom slučaju podržati ovaj zakon.

Sanader, Ante (HDZ)
I posljednja replika poštovana Majda Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
Poštovani kolega Jenkač, pa evo ja želim se osvrnuti ustvari na današnju raspravu koja traje sve od ujutro. Imali smo prilike čut ustvari puno nepreciznosti koje u konačnici dovode do loših zaključaka i do loših tumačenja, mislim prije svega na gospodina Petrova koji je govorio o tome da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda je propitkivao skladišta itd.
Međutim, Članak 2. ovog zakona govori o prodajnim objektima koji su zatvoreni nedjeljom. I onda dolazimo do pitanja što su prodajni objekti? Pa sam zakon kaže da je prodajni objekt i prodavaonica i skladište i tržnica na veliko i malo, a sam, samo skladište je prodajni objekt koji se odnosi na otkriven, natkriven ili zatvoren prostor. U svakom slučaju širi kontekst morao imati na umu kako ne bismo dolazili do krivih zaključaka kao što se dogodilo gospodinu Petrovu ujutro koji je došao do potpuno netočnih zaključaka vezano uz …/Upadica: Vrijeme./… tumačenje ovoga zakona, pa molim vaš komentar.

Sanader, Ante (HDZ)
Odgovor.

Jenkač, Siniša (HDZ)
Evo hvala kolegice Majda, dapače na samo gospodin Petrov nego i neki drugi zastupnici i zastupnice željeli su podvaliti ovu tezu da će evo sad neki morati pakirati robu, ali šta vam znači pakirati robu ako tu robu ne možete prodati. Znamo da ne znam kad to u dućanima se pakira roba, pa eventualno se ona pakira za Božić, za neke božićne paketiće za djecu itd., a neke druge velike, velika pakiranja robe i spremanja koja bi se onda prodavala ili dilala u dućanima sigurno nema.
Dobro ste naglasili upravo da su i skladišta dio trgovine i da su ovim zakonom one na taj način i zaokružene i zakonodavac je dobro promišljao o tome.
Ono što bi ja sugerirao oporbi, ako se već bori za neke plaće, ako se već bori evo neka potegne raspravu plaće naših policajaca, evo to je dobra tema i mislim da tu mogu poentirati, a vjerujem i da će Vlada RH u budućnosti razmišljati svakako na tom dijelu.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovane Ljubice Maksimčuk.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, pred nama se nalazi Konačan prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini. U 6-7 sati rasprave već je većina vas izrekla svoje stavove i mišljenja što u ime klubova, što pojedinačno pa sam se evo i razmišljala da li ostati raspravljati ili možda povući svoju raspravu, ali evo raspravljat ću pa makar se i ponavljali u nekim segmentima.
Bilo je prethodno 2004. i 2009. godine pokušaja donošenja Zakona o trgovini ali nažalost bezuspješno. Trenutno kod nas trgovine mogu raditi 365 dana u godini od 0 do 24 sata. Važeći Zakon o trgovini ne prepoznaje naravno neradnu nedjelju. Kao države članice, kako države članice EU slobodno mogu uređivati radno vrijeme trgovina stoga su i prakse u određenim državama članicama različite. U Njemačkoj je pravo na neradnu nedjelju zajamčeno ustavom, u Austriji, Malti, Poljskoj i Cipru djelomično ili skroz su zatvorene trgovine nedjeljom.
Dio je naravno ovo i predizbornog programa moje stranke i sama sam u kampanji dosta komunicirala i razgovarala sa ženama odnosno sa svima koji su zaposleni u trgovinama, ali kako je to većina, većina žena i većina od njih se složila da bi željeli nedjelju kao slobodan dan. Zakon, ovaj prijedlog zakona će omogućiti slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za zaposlene u sektoru trgovine, ako uzmemo u obzir da ih je u sektoru trgovine zaposleno 118 tisuća, 86 tisuća od toga čine žene i upravo evo danas na Dan žena simbolično raspravljamo o prijedlogu ovoga zakona.
Naravno da se predloženim zakonskim rješenjem težilo boljoj ravnoteži između obiteljskog života i rada. Prije donošenja ovog zakonskog prijedloga provedena je rasprava sa socijalnim partnerima i pokušalo se je naravno naći i najbolje rješenje. Model od 16 neradnih nedjelja se čini kao dobar balans. Naravno da svi u ovome ne možemo biti zadovoljni, ali ovo je ipak početak nečega boljega.
Iz tog zakona proizilazi da će poslodavci moći birati 16 nedjelja koje, kada će i raditi, a 70% će biti naravno neradno. U odnosu na dosadašnje stanje kada su sve nedjelje bile radne ovaj prijedlog ja smatram pozitivnim iskorakom i svjesna trenutne gospodarske situacije mišljenja sam da niti jedan novac ne može zamijeniti vrijeme provedeno s našom obitelji.
Zakonom o radu regulira se naravno naknada koja ne može biti manja od 50% po satu za one koji će raditi nedjeljom što ne znači da poslodavac naravno ne može isplatiti svojim djelatnicima i više ukoliko ima mogućnosti i ukoliko to regulira ugovorom, Zakonom o radu ili nekakvim pravilnicima.
16 nedjelja koje će u biti biti radne odredit će trgovac u skladu sa potrebama sezonalnosti, mikrolokacijama ali i drugim faktorima. Naravno da postoje iznimke te bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi pojedini objekti koji se nalaze u zračnim lukama, trajektima, kolodvorima, benzinskim postajama, bolnicama, ali i u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, zaštićenim područjima prirode u skladu naravno sa posebnim propisima.
Razlika između prvog i drugo čitanja odnosi se na zabranu rada pekarnica nedjeljom. Nakon, naravno nakon stupanja na snagu ovog zakona će se odnositi neradne nedjelje koje će odrediti trgovci. Nakon godinu dana dosta često se spominje, spominje provedba učinaka, ali evo nakon godinu dana napravit će se procjena učinka ovoga zakona. Naravno da svi zakoni se mogu doraditi i izmijeniti, da je, da zakoni su živo tijelo, naravno i poboljšati.
Smatram da je ovo veliki iskorak u podizanju kvaliteta života naših obitelji i svi smo mi barem ponekad u razgovoru sa zaposlenima u sektoru trgovine mogli čuti koliko bi tu nedjelju željele provesti sa svojim obiteljima. Ovaj, sigurna sam da će ovaj zakon ići u podizanju kvalitete života i svakako zahvaljujem svima onima koji su sudjelovali u izradi ovih zakonskih prijedloga, a u vrijeme snažnih epidemioloških mjera sigurno kad su trgovine bile zatvorene pokazalo se da promet u trgovinama se nije izgubio nego se on prenio na neke druge dane u tjednu.
Hvala lijepa.

Sanader, Ante (HDZ)
Replika poštovana Branka Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Pa kolegice Maksimčuk danas smo dosta slušali kako ovaj zakon će donijeti smanjenje ukupnog prometa u trgovinama, smanjenje prihoda, pa time i smanjenje dohotka i sve da ovo zajedno ide na štetu i trgovca i njihovih radnika.
Međutim, postoji istraživanja i analize koje govore da se najviše upravo kupuje subotom. Što se može zaključiti iz ranijih iskustava i ovih analiza kada je u pitanju rad nedjeljom?

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Juričev Martinčev.
Da, vi ste rekli da postoje istraživanja koja pokazuju da naši sugrađani najviše kupuju subotom, ali evo ja sam upravo u svojoj zadnjoj rečenici rekla da u vrijeme snažnih epidemioloških mjera kada su trgovine nedjeljom bile zatvorene pokazalo se da se promet prebacio na neke druge dane u tjednu. A sigurno da postoje nekakve analize i postoji neki trgovački centri koji već godinama evo ja ne znam da li je, da li ih treba naglašavati imenom oni su već treću godinu njihovi djelatnici ne rade nedjeljom, a oni su povećali prihode, naravno imaju i nove radnike za zapošljavanje, svojim radnicima su povećali plaću i zasigurno imaju sretne i zadovoljne radnike.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi replika poštovane Danice Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjedniče.
Evo uvažena kolegice, jako ste dobro u vašoj raspravi istaknuli kako se uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava upravo pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog što se u svim javnim istraživanja javnog mnijenja pokazalo kao nešto jako važno našim građanima.
Isto tako istaknuli ste kako je cilj da se osigura normalno funkcioniranje poslodavaca, ali time i bolja pozicija radnika upravo kroz regulaciju rada nedjeljom i blagdanom u djelatnosti, a upravo je i današnji konačni prijedlog ovog zakona kvalitetan, održiv i važno je napomenuti da se u procesu donošenja da su konzultirani svi sve zainteresirane strane koje su podržale ovakav konačni prijedlog zakona.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo kolegice na vašoj replici. Zakonom o radu će se naravno regulirati da naknada za rad nedjeljom ne može biti manja od 50%, a ovih 16 radnih nedjelja to je nekakav balans koji se iznjedrio u razgovoru sa svim socijalnim partnerima. Naravno da su neki možda bili za kompletnu zabranu nedjeljom, ali kao što je rekla kolegica Petir idemo ovaj zakon iznjedriti do kraja da nam prođe i da konačno svi oni zaposleni u trgovini, ali i 86.000 žena imaju slobodnu nedjelju odnosno imaju 70% slobodnih nedjelja kroz godinu.

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika poštovani Luka Brčić.

Brčić, Luka (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, evo kako je naglašeno svjesni smo da neka područja posebno koja su orijentirana prema turizmu su specifična i mislim ovaj 16 radnih nedjelja da je to jedna održiva i zdrava mjera da ipak turizam ne osjeti negativne posljedice, a vjerujem da će evo i svi mi kao kupci dati svoj doprinos da se možda preorijentiramo ako smo navikli možda šetati nedjeljom unutar prodajnih centara da to ostavimo za neke druge dane. I ja vjerujem da će ono što je jako bitno i ovdje je naglašeno i u vašem izlaganju da će ljudi koji rade u trgovinama bilo muškarci, bilo žene imati taj dan na raspolaganje sa svojom obitelji i da će svi ostali dani u tjednu moći biti ono istoznačnica sa hrvatskom riječi jer rad i radost je jedna ista riječ u biti itekako na taj način hrvatska riječ donosi značenje kakav bi rad trebao biti donositi radost i jasno egzistenciju ljudima koji rade.
Hvala.

Maksimčuk, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo kolega Brčiću. Da, Hrvatska je turistička zemlja najveći dio prihoda nam dolazi od turizma, da li će ovih 16 radnih nedjelja biti dovoljno prilagodit ćemo se i mi, turisti će mu se prilagoditi jer i mi odlazeći u neke druge turističke zemlje gdje se nedjeljom ne radi prilagodimo se tomu, a jednako tako mislim da svaka obitelj zaslužuje nedjelju imati za sebe bez obzira to ne gledam niti ideološki niti bilo kako nego obitelj je znači temelj našeg društva i naravno da svi to trebamo podržavati i uvažavati.

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća pojedinačna rasprava poštovana Nadica Dreven Budinski.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Kolegice i kolege.
Evo ga konačno i treća sreća i vjerojatno će pred nama je sad u trećem pokušaju i ovaj Prijedlog zakona o izmjeni i dopuna Zakona o trgovini i nakon 20 godina možemo o njemu govoriti. Da je to lako znači nije, da je problematika kompleksna i da tu treba puno toga zadovoljiti i pokazalo se i ovih 20 godina koliko se … čekalo da se taj zakon dođe sad do nas. Ali moramo se voditi time da je 73% ispitanika podržalo da se ovaj zakon donosi, ustvari da podržava nerad nedjeljom i obuhvaća kako smo već čuli o silnim raspravama oko 118.000 radnika.
Ja sad neću ulaziti jer svi ste se u svojim raspravama, replikama dotaknuli baš biti zakona, ja ću ipak govoriti malo više iz svog vlastitog iskustva koliko je važna i bitna nedjelja, nedjelja za kao za tebe koji radiš, nedjelja za tvoju obitelj, nedjelja za tvoje prijatelje i za sve one s kojima si ti provodiš svoj život.
Evo ja mogu kazati da od svoje prve godine života i više od 50 godina radim nedjeljom, znači roditelji moji su bili poduzetnici, nakon toga ja znači više od 50 godina nisam imala ja osobno, moja obitelj, svi moji bližnji slobodnu nedjelju i mogu vam stvarno odgovorno evo tu za ovoj govornici i zato sam se i danas javila za pojedinačnu raspravu da velim koliko evo sad kad sam ušla u sabor konačno imam slobodnu nedjelju i trebalo mi je par mjeseci da si posložim svoje, svoju slobodnu nedjelju jer nisam jednostavno znala kako da se ponašam u slobodnoj nedjelji i neprocjenjivo je ovaj dio što sad ja mogu koristiti nedjelju za to i zato nije, nije ona floskula da je zadovoljan radnik dobar radnik. I koristim priliku, a evo da se nadovežem na kolegu Jenkača, jučer je bila Okrugli stol, hvala kolegici Petir, bila sam prisutna i čuli smo gdje su bili svi socijalni partneri, svaki je iznosio svoje probleme odnosno za i protiv toga prijedloga zakona. Ali isto tako moram naglasiti i primjer našeg KTC-a gdje je i sam vlasnik KTC-a izrazio da on 3.g. ne radi, ne 16, ne 36, ne 9, nijednu nedjelju i da u tih 3.g. nije mu pao niti njegov gospodarski rast, dapače oni su pojačali svoj gospodarski rast i mislim da bi to trebala biti jedan jako dobar primjer svima, da bi se svi mogli posložiti, da ima prostora da se mogu posložiti jer kad vi pogledate da nedjeljom ne rade niti vrtići, niti škole, ne radi ništa što bi moglo biti suport, a i čuli smo tu iz naših rasprava da mahom u trgovini rade žene i kad ta žena radi tu nedjelju dal ona radi cijeli dan, dal radi do jedan sat, dal radi do tri, ovisi kako rade ti centri ili trgovine, ona sebi mora osigurati da neko čuva tu djecu jer ne rade ni vrtići, ne rade ni škole i na kraju dođe doma, isto smo to čuli da žena ne radi samo tih 6, 7 ili 8 sati taj dan, ona kad dođe doma ona je i majka, ona je žena, na kraju kuharica i ne znam koliko sva zanimanja mi imamo u jednom danu moraš napraviti kao žena, zaposlena žena, kao majka.
Pa evo ga, zato bi, čestitam, mogu sad reći ne zato što dolazim iz HDZ-a, ali inače osobno čestitam na ovom prijedlogu zakona i u svakom slučaju podržavam ovaj konačni prijedlog i apeliram na sve, možda je to nekakav pokušaj i zato imamo godinu dana prilagodbe, zato imamo godinu dana da pratimo što je dobro u tom prijedlogu zakona, što nije dobro u zakonu i zato, a pogotovo apeliram na žene na današnji dan, evo i simbolika je ovog zakona na Dan žena da je ovaj Konačni prijedlog zakona dobar i da bi mi, pogotovo žene, trebale to prihvatiti, hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo repliku prvu, poštovana Nataša Tramišak.

Tramišak, Nataša (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, kolegice saborska zastupnice, dakle nedvojbeno je da je ovo važan korak u izmjenama Zakona o trgovini kako bi se približili zapravo nerednoj nedjelji, a ne samo za žene naravno za sve radnike, ali žene prvenstveno smatram da to moraju podržavat iz svih razloga koje ste vi naveli. A dodatno u javnom prostoru spominjalo se i da bi mogli određeni radnici ostati bez radnog mjesta zbog neradne nedjelje, međutim zbog nedostatka radne snage tu dosta vidimo da imamo i diskrepancija u tim tumačenjima. Naime …/Govornik se ne razumije/… govorimo da nemamo radne snage dovoljno i da su mnoge žene i drugi radnici i radili vjerojatno nedjeljom jel nisu mogli dobiti slobodan dan ako radnika nema dovoljno. Tako da ovo i je zaista možda važan korak da vidimo što će se i tu dogoditi, napraviti nekakvu i priliku da oni imaju pravo na taj slobodan radni dan i radi, ne samo radi zakona već radi toga što evo bi i zbog Zakona o radu trebali raditi 40 sati, iznimno 48 sati tjedno, a ne više od toga, evo hvala.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovana kolegice Tramišak, manje-više ste sve i vi odgovorili i …/Govornik se ne razumije/…pa mislim da ništa se neće, niti će biti gospodarski rast vjerujte mi, a pogotovo da neće biti, mi i ovako vapimo za radnom snagom i u trgovini i u ugostiteljstvu i u hotelijerstvo, pogotovo u građevini, znači nama radnika treba, ali trebamo imati zadovoljnog radnika, a zadovoljni radnik bude taj evo ga ja mislim da je jedan mali doprinos i tog da ti ljudi ne rade nedjeljom ako baš ne moraju. Ima zanimanja koja se moraju raditi nedjeljom i to je, zato će biti i zato su i plaćeni za to, pa će imati slobodne dane u, u, u tjednu, ali evo ga ono gdje možemo učiniti da bude radnik zadovoljan, da će biti produktivan, da će biti stvarno, to možemo učinit evo ga i ovim malim doprinosom kojeg danas tu raspravljamo ima već nekoliko sati.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika poštovana Branka Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Pa kolegice Dreven Budinski jako ste emotivno govorili o tome kako niste imali slobodne nedjelje, ali i kako jako dobro znate kako je to raditi nedjeljom i sada kako je biti slobodan, kako vam je jako bilo teško snaći se uopće sada nedjeljom, međutim izostalo je ono da čujemo o kojoj se djelatnosti radi, pretpostavljam da se radi o ugostiteljstvu. Ugostiteljstvo i turizam su specifična djelatnost i ne mogu se usporediti sa trgovinom iako se radi i o jednoj i o drugoj uslužnoj djelatnosti, pa molim vas vaš komentar kako regulirati rad radnika u ugostiteljstvu da opet ima bar jedan dan u tjednu slobodan iako se nijedan dan ne može usporediti sa nedjeljom.

Dreven Budinski, Nadica (HDZ)
Hvala lijepa poštovana kolegice.
U pravu ste, teško je to usporediti, ali mislim da se zna, zna se o Zakonu o radu govorit 40-satni radni tjedan i znači da ako radi nedjeljom, a što je u ugostiteljstvu normalno da radi nedjeljom, mi smo pogotovo i turistička zemlja i nama su i kad, sad kad se pitaju gdje će ljudi ići, pa naravno kad će biti zatvoreni ovi šoping centri da će ljudi ići vjerojatno i u restorane, družit će se na zajedničkim ručkovima i mislim da ovo što ste vi mene pitali mogu se spojiti, ja evo ga osobno da vam govorim iz primjera bili su spojena dva dana koji su si htjeli moji djelatnici, ali je obavezno bilo možda i u mjesec dana i nedjelja da su si mogli koristiti jednu ovoga nedjelju slobodno. Znači sve se može, poslodavci mogu puno toga uraditi, sve se može dogovoriti, ne mora se baš za svaku stvar propisati zakon, ne mora se da mogu se dogovoriti i dati plaće malo veće, dati slobodne dane u dogovoru sa svojim radnicima …/Upadica: Vrijeme./… znači sve, sve je moguće.
Hvala lijepo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća pojedinačna rasprava poštovani Zvane Brumnić.

Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Kolegice i kolege, moram priznati svaki put kad iziđem za ovu govornicu i onda se na neki nadovežem na onoga tko je prije mene govorio pa ću to napraviti i danas.
Kolegica prije mene je rekla ima onih koji moraju raditi nedjeljom i onda je nastavila i normalno je da rade ovi u ugostiteljstvu. Pa tih u ugostiteljstvu ima jednako ko i ovih koji rade u trgovini. Zašto je normalno da, da, da, odnosno bit će ih više kad ste već rekli nego onih koji će ne moći, ne morat raditi nedjeljom u trgovini uz sve ove iznimke koje ste donijeli. Znači više će ih biti u ugostiteljstvu koji će morat radit nego onih koji temeljem ovog zakona u trgovini neće raditi. Jer kada uzmete sve ove iznimke koje ste stavili onda će još uvijek jedan pristojan dio ljudi koji se vodi da radi u trgovini od ovih 118 tisuća i dalje raditi.
Tako da ono što je ministar ovdje rekao imao legitiman cilj. Ja si postavljam pitanje koji je legitiman cilj ove Vlade da donosi zakon koji se odnosi praktički na manje od 10% ukupno zaposlenih, a ne želi riješiti problem svih zaposlenih. I to je ono ključno pitanje. Ja sam veliki pristalica toga da se ajmo reći ne radi nedjeljom odnosno da radnik ima 2 dana odmora u svom radu. Hajmo samo poštivat zakon.
S ove govornice HDZ-ovci govore o 40-satnom radnom tjednu to je ono kao ono radnik ima 40-satni radni tjedan, iznimno 48 jedino što nitko ne kaže da po danu radi 8 sati nego ga poslodavac zaposli na 6 sati pa onda svih 7 dana može raditi i nikome ništa. Ajmo razmišljati o tome da napravimo nešto dobro, a ne nešto što PR-ovski odgovara. Nije badava netko rekao s ove govornice ovo je zakon koji se donosi za crkvu. Crkveno objašnjenje je bilo građani neće imati trgovinu pa neće trošiti vrijeme tamo pa će se onda možda preorijentirat na crkvu. Ja se nadam da to stvarno crkvi ne treba, da bi stvarno trebalo bit da oni koji vjeruju će, jer misa od one zornice do 7 navečer, da će oni koji žele otići na misu naći vremena za otići na misu.
A kolege Borića ovdje nema, izrekao je puno neću reći laži nego neistina u svom govoru. Prvo nije HDZ bio taj koji je prvi put predložio ovaj zakon nego je bio SDP, svjestan toga da radniku treba odmor, da radniku treba kvalitetan život. Svjestan toga da, tada je to bio Račan, da na neki način privatni i poslovni život treba uskladiti. Europa danas dolazi do toga i ta Europa ja se nadam da to radi zato što stvarno promišlja dobrobit svojih građana, a da to ne radi zato jer je postala svjesna da nema zaposlenih da bi u skladu sa onime što se u Europi poštuje, a to je ovaj petodnevni radni tjedan, dva slobodna dana, iznimno imaš šesti radni dan, pa da ta dva, dva dana u pravilu moraju biti zajedno, to je ono mi to načelno imao propisano i u našim zakonima i danas. Jedino što ih ne provodimo.
Moje pitanje, što Vlada radi, što inspekcija radi da se sadašnji zakoni koje imao ne provode. Jednostavno se ne provode. A znate zašto je to? Zato što ova Vlada glavinja i to cijelo vrijeme. Mogla je sa trgovačkim lancima se sukobiti ali jedino tako da to bude na papiru da nikoga ne košta. Vlada je imala mjere protiv čega? Sve mjere koje su plaćene plaćene su de facto iz Europe. Ja vas pozivam poštujte zakone koje danas imamo onakve kakvi su doneseni i problema neradnih nedjelja neće biti.
Evo zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)
Imamo jednu repliku, poštovana Renata Sabljar Dračevac.

Sabljar-Dračevac, Renata (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvaženi kolega slažem se s vama da je najveći problem što se postojeći zakoni ne poštuju. A recite mi negdje ste u svojoj raspravi konstatirali da otprilike svaki 50 radnik na njega se samo donosi ove izmjene i dopune zakona koje ćemo slijedeći tjedan vjerojatno usvojiti. I sada mi recite što je sa svim onim radnicima koji su neadekvatno plaćeni u nekim drugim resorima jer mi znamo da tijekom turističke sezone dolazi do pravog izrabljivanja, kakva 2 dana u tjednu, tko se usudi pitati da ima slobodne dane tijekom 7. i 8. mjeseca kad je srce turističke sezone.
Dakle, lijepo ste poentirali time ukazujući na upravo one radnike koji rade u ugostiteljstvu i turizmu. Kako će ova država po vama, kako bi mogla zaštiti ove radnike?

Brumnić, Zvane (Nezavisni)
Pa iskreno ja mislim da ova država neće napravit ništa jer nije svaki 50 radnik, nego svaki 12, 13 10% cca je odnosno nešto manje od 10% onih koji rade u trgovini u odnosu na ukupni broj zaposlenih. Ali tu je problem Vlada, nefunkcionalnost Vlade i ono što Vlada uporno ne želi raditi zakone koje smo donijeli odnosno koje je čak i ona predložila provoditi, ali provodit ih onako ko što su ih za ovom govornicom branili. Mi smo donijeli zakone u kojima trebate imati slobodan dan, u kojem ne smijete raditi više od itd., jedino što ih ova Vlada, ova ministarstva ne provode, što ih inspekcija ne provodi.
Moje pitanje ovoj desnoj strani sabornice zašto, čiji je interes to? Vi danas vidite problem sa Woltom i Boltom, pogledajte koji će problem nastati s njima. Tko njima plaća neradnu nedjelju 50% više?
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovanog Erika Fabijanića.

Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, predstavnici predlagatelja, ja mislim da ovdje crkva nema veze sa radom odnosno neradnom nedjeljom. Hrvatska ima jednu zadaću koju moramo, koju moramo ispuniti svi zajedno neovisno o strani sabornice kojoj pripadamo, a to je da moramo ostvariti pokrivenost kolektivnim ugovorima po europskoj direktivi, a time i povezano i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 80%, 80%. Dakle, 80% radnika u RH mora biti pokriveno kolektivnim ugovorom. Sadašnji postotak je 46%.
I to je ono što sam ja raspravljao na Odboru za rad, doduše ne na ovoj posljednjoj sjednici kad sam rekao koji je smisao tog zakona jer sam pokušavao naći smisao, ali ga nikako nisam mogao naći. Onda sam se sjetio šta smo prethodno raspravljali oko primjene dakle europske pravne stečevine po pitanju radnog zakonodavstva koji prije svega bi trebao regulirati i minimalnu, i minimalnu plaću. To znači da nekim zakonom moramo imati mrkvicu. Mrkvicu koja će ipak uspjeti velike granske sindikate stimulirati da potpišu sa svojim poslodavcima kolektivne ugovore. U trgovini imamo 214 tisuća radnika, dakle taj postotak od 46% bi nam vrlo dobro skočio, dakle da bi došli do ovog cilja od 80%. E sad pitanje kako to ostvariti. Pa se onda odlučilo ostvariti na način da se izmjenama Zakona o radu omogući da se rad nedjeljom plaća, satnica da bude uvećana za 50%. Namjerno kažem omogući jer Zakon o radu to eksplicite ne precizira. Ne piše u Zakonu o radu rad nedjeljom se plaća 50% više, piše da se uvećanje određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ne piše da se to određuje i zakonom nego kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ako to kolektivnim ugovorom nije određeno, ugovorom o radu nije određeno, pravilnikom o radu nije određeno onda se taj rad ne mora platiti 50% više. To je ono kad se ujutro dignete pa sumnjate u samoga sebe, pa sumnjate u pravni sustav ove države, pa sumnjate na kraju krajeva i u inspekciju rada. Mi još ne znamo tumačenje kako će biti tog propisa koji je tek nedavno donesen. Mislim donesen je prije nekoliko mjeseci ali uskoro stupi na snagu ili je već stupio na snagu sad 1.3., 1.3. tako je evo.
Dakle, i sad odjedanputa, dakle i taj dio je donekle i uspio kad gledate jer evo čitam da će se, da su započeli ili da će započeti pregovori između granskog sindikata trgovine i analogno njihovih poslodavaca, počinje se razgovarati o kolektivnom ugovoru u trgovini. Gle čuda nakon dobrih 10 godina. Nakon dobrih 10 godina jer se ništa nije radilo, pa se onda to pokušavalo sanirati zabranom rada nedjeljom.
Iskreno ja ću vam reći svoj stav koji je vezan za to, a solucije postoje u čitavom svijetu, u čitavoj Europi. Dakle, mi ovdje ne tretiramo ovim, dakle ja sam pričao o Zakonu o radu, namjerno sam pričao o Zakonu o radu i bio sam van teme zato što nije tema Zakon o radu, a u Zakonu o trgovini ako pogledate piše da se zatvaraju, dakle da nedjeljom ne rade prodavaonice. To je ono što piše u ovom zakonu. Sa radom nema nikakve veze. Ovdje ima veze sa zatvaranjem objekata. A sada da li ćemo mi njih zatvarat 16 nedjelja, ko što se mene tiče moglo biti svake nedjelje svake nedjelje zatvoreni. Ima jedna druga stvar. Što ne bi radili oni koji žele, neka rade svaku nedjelju, neka samo jave koji ponedjeljak, utorak ili srijedu tog istog tjedna će biti zatvoreni gdje je tu problem, pa ako je to religijsko pitanje onda će župnik i reći će svojim župljanima gospodo nemojte ići kod ovog trgovca radi nedjeljom. Ja tu ne vidim problem, ali nisu mi time riješili problem izrabljivanja radnika nedjeljom nit je tu pitanje izlike u turizmu. Turizam je samo izlika.

Sanader, Ante (HDZ)
Replika, poštovana Marina Opačak Bilić.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Kolega Fabijanić dakle ovaj zakon svakako jest jedan pozitivan iskorak, ali spomenuli ste jednu vrlo zanimljivu činjenicu, dakle da iako je propisano Zakonom radu 50% više plaćen rad nedjeljom, prekovremeni sat, rad praznikom, blagdanom, ali to se ostvaruje samo u slučaju ako je propisano ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Ukoliko nije, dakle radnik može za dobiti kunu i dalje će sve biti po zakonu što je zapravo jako poražavajući i upravo to jest ono što je ključno. Dakle, ovaj zakon jest jedan iskorak pozitivan, ali ne donosi ono što je ključno, dakle dostojanstvenije prihode za one koji rade u trgovinama.

Fabijanić, Erik (Nezavisni)
To je ona sumnja koju ja stalno ponavljam, jer činjenica je da potpisivanjem kolektivnih ugovora i da to bude tako određeno to će se primjenjivati onda isključivo na članove sindikata, neće se primjenjivati na one koji nisu članovi sindikata uz izuzetak ako to ne piše i u Pravilniku o radu. I na taj način ćemo postići veću sindikalnu pokrivenost i na taj način će se ljudi učlanjivati u sindikate, jer ako nisu članovi sindikata tog trenutka neće imati uvećanje plaće za rad nedjeljom i na taj način mi dobivamo veću pokrivenost i udovoljavamo ciljevima da imamo 80% pokrivenosti granskim kolektivnim ugovorima. To je realnost.

Sanader, Ante (HDZ)
Sljedeća replika poštovani Željko Pavić.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Poštovani zastupniče evo danas tokom dana nekoliko je zastupnika istaknulo da zapravo u ovom zakonu ne govorimo o pravima radnika i o njihovim slobodnim danima, nego govorimo o danima kad će trgovine biti zatvorene, znači fizički trgovine biti zatvorene.
Ono što je bitno za ovu raspravu i bitno je za napomenuti da ste zapravo dali jedan sasvim novi pogled na to zbog čega se taj zakon donosi i zbog čega se donosi takav zakon, jer zapravo efekata na radnike upitno je hoće li ih biti ili ih neće biti. Mislim da mi svi znamo da će biti minimalni, a ono što je još veći problem je to što se odnosi na mali postotak zaposlenih u trgovini.
I to trebamo rješavati kao što ste rekli kroz Zakon o radu i kroz kolektivno ugovaranje. Bili ste na odborima i čuli ste da se i poslodavci žale da nisu zadovoljni, jer im se zapravo zatvaraju mogućnosti za opće kolektivno pregovaranje sa sindikatima i zapravo su u poziciji da moraju slušati ono što im se nalaže i zapravo ovdje u ovom slučaju zatvarate trgovine i ne omogućavate radnicima da rade kad bi i oni htjeli.

Sanader, Ante (HDZ)
Vrijeme.

Fabijanić, Erik (Nezavisni)
Možda je dobro, a možda je i loše što dosta toga u našem zakonodavstvu je predviđeno da se rješava kolektivnim ugovorima. Ali praksa je pokazala da evo ga na primjer u djelatnosti trgovine 10 godina nismo imali kolektivni ugovor. To samo govori o razini socijalnog dijaloga koji imamo u ovoj državi.
Ali onog trenutka kada nema, dakle te zaštite granskim kolektivnim ugovorima onda je činjenica da država mora početi brinuti za svoje radnike, odnosno svoje građane. Ne? Prema tome, nešto moramo poduzeti a mi nemamo ni definiran zakonski što je radni tjedan. Jel' to petodnevni, jel' to šestodnevni ili je to sedmodnevni? Mi imamo definirano zakonom da se maksimalno može raditi 50 sati tjedno. To može biti 7 dana u tjednu, 7 dana u tjednu po 7 sati. A onih sat vremena do pedeset je marenda, evo.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava pojedinačna, poštovane Marijane Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo poštovane kolegice i kolege, ja ću još jedanput napomenuti protiv smo ovog zakona, klub će biti protiv i nismo, gdje je kolega, nema kolege Borića, nismo jedini klub, niste pazili na satu, nismo jedini klub koji će biti protiv ovog zakona. Tu su evo i kolege iz IDS-a, a smatramo je li, još ću jedanput naglasiti kako je najbolja opcija da se rad nedjeljom ostavi na odabir poslodavcima hoće li ili ne raditi uz poštivanje zakonskih obveza. Dakle, da se rad nedjeljom dodatno plati onako kako je sad i u Zakonu o radu definirano osiguravanje je li slobodnog dana za odmor i vrlo smo za to da se strogo to sve skupa kontrolira i kazne oni koji ne poštuju zakonske obveze prema radnicima.
Dakle, oni koji kažu ovdje tko je protiv ovog zakona onda je protiv radnika i ne znam kakve već fantastične stvari sam ovdje čula za govornicom. Dakle, nismo protiv radnika apsolutno već smo za to da se sva prava radnika poštuju, ali da se poslodavcima ostavi odabir hoće li raditi ili ne.
Da se samo podsjetimo prije nego krenem u to još ću jednu stvar kazati, bilo mi je fascinantno kaže kolega Borić, kaže donijet ćemo mi ovaj zakon ali naši se trgovci i tako uvijek snađu. Oni će se tako snaći i ovaj put. Znači to mi je genijalno. Hajde donijet ćemo zakon, ali već znamo da će oni naći načina kako da taj zakon je li malo zaobiđu ili prilagode sebi. Kaže kolega Borić ne sumnjam da će se oni snaći.
I ovdje mislim da je kolegica nema ni nje Branka rekla, kaže bilo bi lijepo da ovi koji su protiv ovog zakona kaže žele jedan dan provesti sa obitelji. Evo kao mi sad ne želimo jedan dan provesti sa obitelji. Mi smo zato protiv ovog zakona i želimo da nitko ne provodi dan sa obitelji. Je li ovo je zakon koji će ono volševno osigurat da svatko je li od ovih zaposlenika u trgovini eto ima i jedan siguran dan sa obitelji.
Zabrana rada nedjeljom izglasana je 2003. godine u mandatu koalicijske Vlade Ivice Račana. I 2008. u mandatu Ive Sanadera i u oba slučaja nakon par mjeseci zabrane srušio Ustavni sud sa obrazloženjem kako zabrana rada nedjeljom ne predstavlja adekvatan oblik zaštite radničkih prava, narušava poduzetničke slobode i djeluje diskriminatorno s obzirom na niz izglasanih izuzeća.
Pa mi sad imamo i ovdje izuzeća, pričali smo je li o famoznim i benzinskim postajama. Pričali smo o trgovinama, o vjerskim objektima ono čudno kako crkva koja se brine za obitelj eto ona dopušta svojim trgovinama da rade nedjeljom. To je zaista čudno.
Hrvatsko gospodarstvo je izuzetno usmjereno na turizam i trgovinu znatno iznad prosjeka u državama EU. Po podacima je li EUROSTAT-a po kojima je bruto dodana vrijednost ostvarena u trgovini i srodnim sektorima kao postotak BDP-a nadmašuje prosjeke zabilježene u državama EU. Udio troškova plaća zaposlenika u trgovini, transportu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima u BDP-u za 20% je veća od prosjeka zabilježenog u državama EU. Dakle, vidljivo je kako hrvatsko gospodarstvo više ovisi o trgovini i srodnim djelatnostima od ostatka EU. Uvođenjem neradne nedjelje za očekivati je da će onda i u pograničnim područjima uz granicu s Bosnom, Hercegovinom, Slovenijom i Mađarskom doći do prelijevanja dijela prometa u susjedne države ili će se usmjerit na ove on line platforme većinom strane i onda pomažemo zapravo jačanju inozemnih ekonomija.
E sad spominjale su se ovdje zemlje Mađarska itd., dakle Mađarska je 2015. već sam jedanput rekla donijela zabranu 2016. odustala od istog zakona, ne samo zbog pritiska poslodavca već i ogromnog broja radnika koji su smatrali da će zabrana dovesti do pada njihovih nadnica i povećanja opterećenja tijekom preostalih radnih dana u tjednu, dakle radnici su se za to pobunili.
Istraživanja Poljskog parlamentarnog ureda za analizu iz 2019. pokazuje da je promet malih trgovaca pao za 20 do 30% od kada je nastupilo uvođenje restrikcija. Poljsko stanovništvo prije zabrane većinski bilo za zabranu rada nedjeljom, ali se nakon godinu dana percepcija okrenula većina populacije zagovarala ukidanje zabrane. Dakle, evo samo još kratko zato smo da se poštuju radnička prava, ali da trgovci imaju opciju i sami odaberu žele li raditi ili ne.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi pojedinačna rasprava poštovane Marine Opačak Bilić.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala vam potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege.
Evo s nekoliko dodatnih riječi doprinijet ću zaključku ove cjelodnevne rasprave. Dakle, jasno je da prijedlog o bilo kakvom poboljšanju statusa radnika u Hrvatskoj je dobrodošao i da će i ovaj prijedlog koliko vidimo i većina oporbenih zastupnika podržan. No evo kako to kaže često kolegica Peović moguće da smo često ovdje svi pod jednim modelom štokholmskog sindroma kad eto nemamo bolje dajte prihvatit ćemo i ono minimalno što se nudi. A ovaj prijedlog zakona koji je danas pred nama ovdje u drugom čitanju je upravo to, dakle za radnike on donosi tek nešto minimalno, ali izprezentirano je tako da se stvori dojam kako ćemo imati neradne nedjelje, kako će naše trgovkinje imati puno više vremena za sebe, za obitelj, dan za slobodno vrijeme i druženje. No nažalost ovaj prijedlog zakona zapravo to i nije u potpunosti, zapravo sve navedeno ne nudi se na ispravan način.
I zašto to tvrdim? Ono zašto se prijedlog zakona i našao na raspravi jest poboljšanje statusa radnika, dakle to je ono što nam je ključno i što nam je cilj. Jasno je to dakle i iz medijskih predstavljanja ovog zakona iz današnjih rasprava evo iz izlaganja samog ministra, dakle cilj nam je doprinijet ravnoteži privatnog i poslovnog života na način da nedjelja bude dan tjednog odmora. I što mi onda radimo? Dakle, mi onda ne mijenjamo Zakon o radu koji bi logično doveo do poboljšanja uvjeta rada nego mijenjamo Zakon o trgovini. I naravno, treba gledat širu sliku, treba gledati na poduzetništvo i na turizam, ali ključ onoga zašto prijedlog zakona jest u raspravi je poboljšanje statusa radnika koji nažalost kroz provođenje zakona neće donijeti sve ono što bi donijele izmjene možda drugih zakona gdje bi rad nedjeljom bio opcija, naravno, uz jasno propisane uvjete koji bi osigurali bolju zaštitu radnih prava kroz povećanje satnice ne 50 nego recimo 150% koje bi onda itekako imalo utjecaja na plaće tog istog radnika i ne da to bude mogućnost ako, kao što smo sad čuli u raspravi kolege Fabijanića nego striktno određeno da tako mora bit i naravno uz uvjet da taj radnik primjerice ima priliku i mogućnost birat hoće li nedjeljom raditi ili neće. To bi po meni bilo poboljšanje ne bi bilo samo evo lijepo zapakirano nego bi imalo utjecaj na bolje uvjete rada, a da se pri tome ne zadire u ograničavanje poduzetničkih sloboda.
Ja osobno prihvatit ću zakon, dakle podržat ću ga, a naravno kao i uvijek evo vrijeme će pokazat da li je on zapravo doprinio svojem cilju, a cilj mu je bolji i dostojanstveniji status svih onih koji rade u trgovini.
I evo još jednom ću samo spomenut, dakle ono što sam uvodno pitala ministra, dakle kako su se osigurali i zašto misli kao predlagatelj da ovaj prijedlog zakona neće, ajmo to tako reć, pasti na Ustavnom sudu? Pa jasno je da se to neće ovaj put dogodit jer ovo nije zakon o zabrani rada nedjeljom nego je ovo tek jedno polovično rješenje, polovičnog ograničavanja određenog broja neradnih nedjelja, dakle on ne zabranjuje nego samo ograničava u određenom dijelu rad nedjeljom i kao takav mislim da neće biti pobijen mišljenjem Ustavnog suda. A hoće li zapravo doprinijeti cilju za koji se prezentira da jest to će evo kao što sam rekla vrijeme pokazat, a nadam se da hoće da prostora za poboljšanje radnih statusa onih koji rade u trgovini jođ uvijek ima, to treba naglasiti, dakle prije svega kroz povećanje njihovih primanja kako bi evo i blagajnice mogle ić na more.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Imate repliku poštovana Renata Sabljar Dračevac.

Sabljar-Dračevac, Renata (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažena kolegice rekli ste da ne očekujete da će radnici imati pretjerane koristi od donošenja ovog zakon. Meni se čini da je u svojoj raspravi Erik Fabijanić jako lijepo poentirao rekavši da bi to moglo dovesti do povećanja broja kolektivnih ugovora. Ako radnici dobiju kolektivne ugovore to je onda velika korist za radnike i to je nešto što je u svakom slučaju dobro za zaposlenike, što više od njih koji budu imali regulirane svoje odnose i zaštićene dodatno kolektivnim ugovorima lakše će se nosit sa svime.
Navodite da je po vama slažete se s ovim jer je samo parcijalno znači 16 nedjelja obuhvaćeno i ipak postoji nekakva opcija rada nedjeljom i to je gotovo četri mjeseca ako računamo prosječno četri tjedna …/Upadica Sanader: Vrijeme./… Dakle ono što me zanima, kakav će utjecaj imati na turiste i turističku sezonu po vama ovo, mada mislim da mogu radit cijelu sezonu? Evo, izvolite.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Dakle ne, nisam rekla da će konkretno imat loš utjecaj, ali sigurno smo mogli u većoj mjeri obuhvatit promjene koje se donose i ovaj zakon svakako jest iskorak, ali smatram da je previše pozitivno iskomuniciran prema van, više od onoga što će u konačnici donijeti, donijeti radnicima. Ono što je kolega Fabijanić naglasio to je stvarno apsurdno i tu puno više trebamo radit. A sad kad ste spomenuli turiste, dakle svi ti turisti u svojoj matičnoj zemlji zapravo ne idu nedjeljom u trgovine. Primjerice jedan Amsterdam koji je europska turistička destinacija svaki dan znači od ponedjeljka do petka radi samo do 18 sati, vikende, subota mislim do 14, čak nedjeljom uopće ni ne rade. A kad govorimo općenito o ovom zakonu dakle ovdje treba gledati na ajmo reć tri strukture ili tri struje koje treba zadovoljit, turiste, poslodavce i radnike, država treba odredit što je od toga prioritet.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedeća replika poštovana Grozdana Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, vi ste se referirali na uski segment ovog sada zakona aktualnog, međutim kada govorimo o Zakonu o radu, a što je govorio i kolega, onda lijepo kaže trajanje tjednog odmora čl. 46. kako se regulira, kako se uređuje kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu itd., a moraju biti pismeni, dakle u pisanom obliku, dakle lijepo se upućuje na način kako se to treba regulirati jer da nije trgovina jedina djelatnost, tu su i vatrogasci, tu su liječnici, tu su policajci itd., možemo pobrajati puno toga, ali se moramo opredijeliti kako to regulirati i zaista je onda cilj to regulirati kolektivnim pregovorima i ugovorima kojima će ti i takvi posebne djelatnosti biti onda zaista i adekvatno plaćene.

Opačak Bilić, Marina (Nezavisni)
Hvala vam kolegice na vašoj replici, dakle evo baš prije nekoliko minuta smo upravo taj članak čitali kolega Fabijanić i ja, dakle da članak propisuje da se rad nedjeljom, prekovremeni rad, rad praznikom i blagdanom plaća do 50% više, ali to mora biti određeno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, što ne mora biti, dakle to je ako, ugovorom o radu ne mora bit propisano povećanje od 50%. Naravno da liječnici i policajci koje ste spomenuli imaju kolektivne ugovore i oni jesu na taj način zaštićeni, ali radnici u trgovačkim lancima u najvećoj mjeri sigurno nisu na ovaj način zaštićeni, ali evo ponovit ću još jednom, dakle imamo tri segmenta koja treba zadovoljit, država treba odredit što je prioritet, naravno turistička smo zemlja, o tome smo usmjereni, ali ipak mislim da nam prioritet s obzirom na veliki odljev ljudi ipak trebaju biti ljudi koji rade, poslodavci i trgovački centri već se sami ovaj brinu dovoljno za sebe i ovaj ajmo reć gule naše građane dovoljno i mislim da na njih ne treba toliko usmjerit svoju pažnju…/Upadica Sanader: Vrijeme/…kolko evo na turizam i na same radnike koji rade…/Upadica Sanader: Vrijeme/… hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijede završne rasprave, prva je u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovanog zastupnika Žarka Tušeka.

Tušek, Žarko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovane kolegice i kolege.
Eto u današnjoj raspravi puno je toga rečeno, iz različitih kutova bila su različite opservacije. Velik dio kolegica i kolega zastupnika neovisno o osobnoj gradaciji vrijednosti ovoga zakona podržava ili će podržati ovakav prijedlog zakona i mi u Klubu HDZ-a uistinu smatramo da je on u ovom trenutku jedno optimalno rješenje više puta spomenuto kao na neki način rješavanje situacije rada u trgovini i radnika u trgovini u kontekstu nekakvih navika koje imamo, u kontekstu strukture našeg hrvatskog gospodarstva, u kontekstu odnosa prema turizmu i svega ostalog što su neke zadane varijable, a na koje država, koja mora gledati sustav u cijelosti, jednostavno mora gledati i o čemu mora voditi briga. Naravno i što je vrlo jasno navedeno u obrazloženju ovog zakona i u kontekstu jedne ravnoteže između zaštite ključnih vrijednosti Ustava RH s jedne strane slobodne, slobodne ekonomije i slobodnog gospodarstva, a s druge strane socijalne države, a naravno i s treće strane pravda radnika. Taj jedan ustavni okvir zapravo je ponukao Vladu RH, a onda i nas kao zakonodavca da reguliramo pitanje rada u trgovini nedjeljom. Da li je to moglo biti ovako, da li je to moglo biti onako, da li su određeni socijalni partneri zadovoljni ili nisu zadovoljni, sve smo to vidjeli kroz proces javnog savjetovanja i kroz proces socijalnog pregovaranja. U krajnosti ultimativne pozicije bilo koje, bilo kojeg socijalnog partnera nisu se u toj mjeri izrazile da bi one narušile ozbiljno i argumentirano pozicije ovoga zakona, čak niti određene potporne asocijacije kao što su HUP i kao što su HGK koje bi, koje su pokazivale najveći interes sa pozicije zaštite interesa gospodarske zajednice iliti onog dijela gospodarske zajednice koja smatra u trgovini da bi trebalo raditi svaku nedjelju imale su podvojena mišljenja i njihovi članice i njihovi pripadnici nisu se definirali apsolutno oko ovog zakona i to treba jasno danas ovdje naznačiti. Država promovirajući ovaj zakon i Vlada promovirajući ovaj zakon niti nije išla za time da se apsolutno uvaži bilo koja pozicija nego da se jednostavno nametne rješenje koje je optimalno i koje je koliko toliko moguće odgovarajuće za svih, a da se, to treba, važno je reći i naglasiti, a da se jasno promovira da je upravo nedjelja taj dan u tjednu koji bi trebalo promovirati kao slobodni dan i da je trgovina jedna od onih gospodarskih grana tj. gospodarskih industrija koja ne mora raditi nedjeljom, kao što ne radi niti u velikom dijelu zemalja sa kojima se komparativno želimo usporediti. Naravno da postoje druge industrije i druge gospodarske grane i drugi radnici koji si taj luksuz ne mogu dozvoliti naravno da u tim gospodarskim granama treba pošteno platiti te ljude i treba im omogućiti dodatak kakav oni u tom radu zaslužuju. Ali ako postoji jedna industrija koja ne mora raditi nedjeljom, a to je definitivno trgovina i ako se može dozvoliti i omogućiti da ti ljudi te radnice nedjeljom ne rade onda to zakonski treba i omogućiti im.
Ono što sam samo htio naznačiti ovdje budući da je bilo nekoliko teza koje se povlače ja uistinu ne razumijem te teze i nisam ih uspio razumjeti kroz cijeli dan razgovarao sam i diskutirao sam sa kolegicama i kolegama iz svoje stranke ali i iz drugih stranaka o tome da neovisno o tih 16 radnih nedjelja da će u nekim drugim radnim nedjeljama poslodavci tjerati u trgovini, naglašavam radnice da rade u skladištima ili tako nešto. Mislim da je to totalno iluzorno. U krajnosti zakonski okvir je kolegica Burić jasno objasnila, ali i realno pa koji bi to trgovac tjerao ljude da dođu u neku drugu nedjelju raditi, plaćao ih skupo taj dan po njihovoj satnici, a da taj dan ne može ostvarivati profit kroz trgovinu.
To jednostavno nije realno i jednostavno to se zasigurno neće dogoditi, tako da ovaj prijedlog zakona jest nešto što je jedan veliki korak unaprijed. Mislim da su ga tako ocijenili i veliki i da ga tako ocjenjuje velik dio aktera u našem društvu. Prekrasno je jučer bilo vidjeti niz ljudi koji su godinama i godinama, čak desetljećima radili na ovom prijedlogu zakona na okruglom stolu kojeg je organizirala kolegica Petir. Jedno zdravo i normalno suglasje oko jednog rješenja koje će unaprijediti životni standard i kvalitetu života onih ljudi koji su bili primorani raditi nedjeljom, ljudi koji su radili u trgovini, a doista ne moraju raditi.
U tom smislu kao optimalno rješenje gledamo ovaj prijedlog zakona …
…/Upadica Sanader: Vrijeme./…
… i sve što se uz njega veže i predlažemo da naravno kao klub Hrvatske demokratske zajednice da se podrži ovakav prijedlog zakona.
Hvala vam lijepa.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi završna rasprava u ime Kluba zastupnika CENTRA i GLAS-a poštovane zastupnice Marijane Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Poštovane kolegice i kolege, ja ću još jednom ukazati na par nelogičnosti u ovom zakonu i objašnjenju potrebe za ovim zakonom i reguliranjem radnih nedjelja. Jedna nelogičnost evo koju smo i sad čuli, a to je dakle trgovine ne trebaju raditi nedjeljom, ali ja kažem ne trebaju ni kafići, ni restorani. Kako nije isto? Zašto nije isto? Ha mislim zato što nije. Ne može ono zašto nije? Zato, zato što ja tako kažem. Jel'? Dakle, jedna od iznimki evo često smo se ovdje pozivalo na Njemačku koja to ima u Ustavu i od 919. ne radi itd. Ali jedna od iznimki u toj Njemačkoj su trgovine, male trgovine, obiteljske trgovine s jednim vlasnikom ili sa članovima obitelji.
Takvih trgovina sada niče ono more po Njemačkoj. I evo gledala sam i zadnja istraživanja u Njemačkoj su vam ako kad sve već vodimo jel' danas po istraživanjima 80% podržava ovdje sada u Njemačkoj 61% isto ljudi podržava to da trgovine odaberu same hoće li raditi ili ne. Ali uvijek, opet ću ono ne naglašavam vjerojatno dovoljno jer se često koristi spin uvijek misleći na prava radnika, na dodatno plaćen rad nedjeljom i velike kontrole i kazne za one koji ne poštuju sva prava radnika.
Šta ćemo sa onima koji žele raditi nedjeljom, jer im je to dodatan izvor prihoda. Jel'? Ono pristaju na to i žele raditi nedjeljom. Kad se govorilo o, ovdje sam još htjela reći, malo prije sam u raspravi to istakla koji se sve problemi mogu pojaviti. Jedan od problema je dakle u pograničnim područjima ćemo sada dovesti do toga da će ljudi onda nedjeljom ići će u BiH, ići će u Mađarsku koja radi, ići će dakle na druge neke stvari ili će koristiti ovo je li, naglašavalo se često da sa ovim zakonom nije regulirano i on-line trgovine.
Ne, 2015. je Mađarska uvela. To je 2016. je povukla po podacima. Dakle, 2016. su nakon godine dana i pritisaka i on kao što sam rekla ne samo poslodavaca nego i radnika su povukli taj zakon. Ali kažem da još sam jednom htjela naglasiti da se ne bi govorilo o tome kako smo protiv radnika, kako smo protiv obitelji, kako nismo za obiteljski život itd.
Ja sam ono bila postavila pitanje što bi bilo da u trgovinama radi 86000 muškaraca, a ne žena? Jel' bi se isto ovako borili za neradne nedjelje? I druga stvar šta će se zapravo dogoditi sa ovim zakonom? Dakle, zašto se zakon primjenjuje od 1.7.? Zašto ne sad od 1.4.? Šta će se dogoditi? Od 1.7. do kraja godine je taman tih 16 možda koja više nedjelja i onda od ovog zakona efekta ove godine neće biti ništa, a u tom međuvremenu će uskočiti Ustavni sud, pa će dat on svoje ocjene, pa će vjerojatno srušit ovaj zakon i onda zapravo evo malo se digla halabuka u javnosti, malo su se opet emocije probudile, a zapravo se dogodit neće ništa.
Evo hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Slijedi rasprava u ime kluba …, povreda Poslovnika poštovani …/Govornik se ne razumije./…

Tušek, Žarko (HDZ)
Članak 238. Kolegice Puljak, ne trebate se vi za ništa ispričavati, vi iznosite svoj stav i vaše pozicije i ja ih kao takve uvažavam. Mi ih ne dijelimo i za to imamo sasvim drugačije argumente. Samo sam vam to želio reći. Znači, ne možete uspoređivati industrije koje su neusporedive, a i u tim industrijama koje ste vi spomenuli nitko nikoga ne obavezuje da radi nedjeljom. Može odlučiti da ne radi. Razumijete me? Ali trgovina je nešto što država želi regulirati i oko toga ima svoj jasan stav.

Sanader, Ante (HDZ)
Ovo ste iskoristili kao repliku.
Dobivate opomenu.
E još jedna. Tko je sad?
Izvolite poštovana Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo iskoristit ću zadnju povredu Poslovnika 238. dakle niste mi dokazali zašto ugostiteljstvo je potrebno nedjeljom, zašto moramo nedjeljom pit kavu u kafiću? …/Upadica iz klupe: Ne moramo, ne moramo/…. Ha onda ako ne moramo, pa ajmo zabraniti rad restoranima i kafićima, mislim kad već ono, kad, kad, kad zabranjujemo dakle onima kojima nije potrebno da rade, to je bila vaša definicija, samo vam hoću pokazat kolko je to zapravo nelogičan, nelogičan, nelogično objašnjenje.

Sanader, Ante (HDZ)
I vi ste ovo iskoristili kao repliku, dobivate opomenu. Imamo još jednu povredu poslovnika poštovana Marijana Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. jer kolegica Puljak nas optužuje da mi njoj nešto dokazujemo, dakle ništa mi vama ne dokazujemo jer ako niste kroz 20.g. uspjeli razumjet argumente ne možete ih razumjeti niti sada, uspoređujete kruške i jabuke i ono što nije usporedivo, a sve to radite samo zato da bi se prikazali u javnosti kao netko ko želi izazvati balans među različitim strukama, iako ste ovdje danas pokazali da ne želite podržati žene koje su zaposlene u trgovini jer za vas žene u trgovini nisu žene.

Sanader, Ante (HDZ)
I vi dobivate opomenu, to je vaša treća opomena, gubite pravo riječi kao i kolegica Puljak kojoj je također bila treća.
Nikola Mažar povreda poslovnika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Čl. 238., dakle kolegica Puljak omalovažava nas ovdje i javnosti iz razloga što mi s ovim prijedlogom zakona odnosno predlagatelj ništa ne zabranjuje nego regulira, to je velika razlika, a regulira vezano za 86 tisuća žena koje rade u trgovini i da im se da temeljno pravo tjednoga odmora. Ono što se zabranjuje i gdje se zabranjuje to je u gradu Splitu gospođo, hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
I vi ste to iskoristili kao repliku, dobivate i vi opomenu…/Govornik se ne razumije/…dobro.
Evo završna rasprava u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata poštovanog zastupnika Željka Pavića.

Pavić, Željko (Socijaldemokrati)
Zahvaljujem poštovani predsjedavajući.
Evo ja ću malo još pojasniti naše stavove, prvo stav bio sam upitan kako to da sam na, na prvom čitanju na odboru bio za i ovdje smo glasali za, a sad smo bili suzdržani. Mi smo, ja sam osobno ovdje za ovom govornicom skrenuo pozornost na probleme koji će se javiti sa malim trgovcima, sa malim trgovinama, sa obiteljskim trgovinama i to se nije prihvatilo kao argument nego se još stavilo u zakon da će se zabraniti i rad pekarnicama. I naravno da nas to zbunjuje s obzirom na to da smo dobili dopis i od obrtničke komore, dobili smo dopis od CH trgovaca koji kažu ljudi dajte nam omogućite da radimo, mi želimo raditi, to su naše trgovine, tu rade naši bračni drugovi, tu rade naša djeca i radi nam se o životu hoćemo li funkcionirati ili nećemo. To se nije prihvatilo nažalost i zbog toga smo bili suzdržani.
E sad nekoliko odgovora na pitanja. Kao prvo moramo biti svjesni da smo, ovim zakonom će se zapravo definirati odnosno regulirati rad trgovina, a ne rad zaposlenih u trgovini, toga moramo biti svjesni i ono što je rekao predsjednik Odbora za gospodarstvo, ja ne vjerujem da će radnici biti u trgovini i čistiti trgovine i slagati police ako nema profita, ali vjerojatno će biti raspoređeni u ostale trgovine u kojima će biti povećani promet, ali o tom potom, vidjet ćemo što će to, taj zakon donijeti, to će biti praćeno od strane ministarstva i od strane Vlade, pa ćemo vidjeti što će se desiti.
Drugo, pitala je kolegica zašto primjena od 1.6.? Zato što, od 1., 1.7. pardon, od 1.7., pa do kraja godine nema puno nedjelja, ima ih pola jel tako, znači od 52 imamo 27 nedjelja, malo je tih nedjelja koje će biti radne odnosno neradne i efekti, negativni efekti tog zakona se neće toliko vidjeti, tako da do izbora nećemo vidjeti kakvi su problemi sa tim zakonom, to je jedan od razloga. Moramo biti svjesni da sa ovim zakonom žrtvujemo male trgovine, obiteljske trgovine i pekarnice, žrtvujemo ih i pitanje je hoćemo li ih nakon mjesec odnosno nakon godinu dana snimanja uspjeti ponovo vratiti na ono stanje na kojem su bili prije stupanja na snagu ovog zakona.
Nadalje, ovdje su iznesene neke teze da u Francuskoj trgovine ne rade nedjeljom. To nije točno. Ja sam kupovao u Francuskoj u nedjelju, znači trgovine rade, ne rade sve, ne rade, činjenica da ne rade sve trgovine robom široke potrošnje, ali trgovine rade i rade velike trgovine i može se kupiti što se hoće kupiti.
Nadalje moramo biti svjesni da se poslodavci, u jednom dijelu i sindikati, ali ne toliko, žale na to što zapravo nemaju šanse razgovarati o kolektivnim ugovorima, nemaju šanse pregovarati, nema tu nekakvog dogovora, nema ogovaranja, nema kolektivnog pregovaranja i to će biti problem pogotovo za poslodavce. Rekao sam i prije u svojoj raspravi pojedinačnoj koji su problem i poslodavci naveli kao jedan od velikih problema, pogotovo za velike trgovačke centre, a to je najam prostora koji će biti u tim centrima koji će oni morati platiti bez obzira trgovina radila ili ne radila nedjeljom, a sad su ipak imali neki dobit odnosno profit od tog rada nedjeljom.
I ono što nam je ostalo, ovdje je kolega iz vladajuće većine iznio tezu da se nedjeljom nema što pakirati i da radnici koji rade u trgovini neće pakirati ništa, pogotovo ne nedjeljom. Radi se o onim trgovinama koje su navedene u čl. 2. st. 6., a to su one trgovine koje imaju prodaje na daljinu. Kad netko nešto naruči to mu se treba pakirati da bi mu bilo isporučeno. Prema tome, s obzirom da će te trgovine moći raditi, jer tako piše u zakonu, one će biti izuzete od čl. 2. st. od 1. do 4. ti će zaposlenici i dalje raditi i svi oni koji će registrirati za prodaju na daljinu će nastaviti raditi. Imamo velik broj iznimaka u ovom zakonu i teško će se provoditi, efekti će biti negativni samo za ove male.
Hvala.

Sanader, Ante (HDZ)
Evo s ovim smo iscrpili raspravu. Zaključujem raspravu. Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Hvala državnom tajniku.

59

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, drugo čitanje, P.Z. br. 429
16.03.2023.

Sanader, Ante (HDZ)
A sad nastavljamo dalje kako je najavljeno sa amandmanima.
Prvo izjašnjavanje o amandmanima Konačan prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, drugo čitanje, P.Z. br. 429.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane je podnijela zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i zastupnica Katarina Peović.
Pregled amandmana dostavljen vam je elektroničkim putem.
Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o podnesenim amandmanima, poštovani državni tajnik Hrvoje Bujanović, amandman br. 1. Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika.

Bujanović, Hrvoje
Zahvaljujem se …/Govornik se ne razumije/….
Amandman se ne prihvaća.
Cilj predloženih izmjena je regulirati radno vrijeme o djelatnosti trgovine na nacionalnoj razini vodeći se pritom načelom jednakopravnog položaja na tržištu svim trgovcima. A uvažavajući činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam koje se pretežito odvija tijekom ljetnih mjeseci, kao i činjenice da se potrošnja pojačano odvija u predblagdanskom razdoblju, predviđeno je da 16 nedjelja bude radno i to prema izboru trgovaca slijedom čega nije prihvaćen navedeni amandmana. Omogućavanje dodatnih neradnih nedjelja dovelo bi u pitanje svrhu i cilj koji se želi postići samim zakonom, a to je neradna nedjelja kao pravilo uz određene izuzetke među koje spada i 16 radnih nedjelja u godini, stoga predlagatelj ovaj prijedlog ne može prihvatiti. U odnosu na predloženi st. 6. skrećemo pozornost da iz čl. 1. Zakona o trgovini proizlazi predmet uređenja zakona, a što je radno vrijeme u djelatnosti trgovine, radno pravni odnosi zaposlenika uređuju se posebnim propisima iz područja radnog prava, stoga se ovaj amandman ne prihvaća.

Sanader, Ante (HDZ)
HNS-a nema, amandman ide na glasovanje.
Drugi amandman zastupnice Ermina Lekaj Prljaskaj.

Bujanović, Hrvoje
Amandman se ne prihvaća.
Uvažavajući pravna stajališta Ustavnog suda RH, te u tom smislu potrebu svođenja broja iznimaka na najmanju moguću mjeru kako bi se osiguralo načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržište, nije prihvaćen navedeni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)
Nema zastupnice, amandman ide na glasovanje.
Treći amandman Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Bujanović, Hrvoje
Zahvaljujem se na…/Govornik se ne razumije/….
Amandman se ne prihvaća.
U odnosu na predloženi amandman, a uzimajući u obzir načela jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu i mogućnost objektivnog određivanja kriterija tko zadovoljava …/Govornik se ne razumije/…članova obitelji kojima bi bilo dozvoljeno radit nedjeljom moramo se voditi pravnim shvaćanjima koje proizlaze iz odluka Ustavnog suda RH. Primjerice sukladno odluci od 28. travnja 2004. bilo je potrebno uklonit nedostatke koji su se odnosili na površinu prodajnog prostora jer je to isto predstavljalo potencionalno diskriminaciju o neobjektivnom kriteriju do koje dovodi zakonska odredba kojom se dopušta …/Govornik se ne razumije/…nedjeljom čini ovisnom o površini prodajnog prostora. Analno o tome i vlasnička struktura trgovina predstavljalo bi slične kriterije, slijedom čega nije prihvaćen navedeni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)
Predstavnica zeleno-lijevog bloka.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Da, ništa vas nisam razumjela.
Dakle, smisao ovog amandmana jasno je da zbog toga što nije bilo s inspekcijama moguće zaštititi radnike koji su radili nedjeljom da im se plati taj rad nedjeljom, došlo je do ovoga da se mora zaštiti radnike i radnice zabranom rada nedjelje i time im osigurat slobodnu nedjelju, ali tu se prvenstveno misli na radnike koji žive, koji dakle stječu dohodak na, od nesamostalnog rada. Mi ovim amandmanom zagovaramo da one koji žive, koji dakle imaju male trgovine, obiteljske trgovine, imaju zbog toga pravo samostalno svoje radno vrijeme organizirati jer je potpuno jasno da će ovom zabranom te male trgovine doživjeti izuzetne udarce, pa je gotovo upitno da li će se održati, to je vam jasno, to je nama jasno, to je svima jasno. Dakle ovo sa kvadratima i ovo sve što ste govorili ne znam kako bih sad to s time povezala, dobro ja sam glumica, pa ne mogu na ovaj način razumjet odluku ustavnog suda, ali sasvim sigurno smatramo da oni imaju pravo slobodnog određivanja svog radnog vremena i procjenu kad im je najpovoljnije i najisplativije raditi i zbog toga naravno ostajemo kod amandmana i tražit ćemo glasanje, zahvaljujem.

Sanader, Ante (HDZ)
Četvrti amandman zastupnica Katarina Peović.

Bujanović, Hrvoje
Zahvaljujem predsjedavajući.
Amandman se ne prihvaća.
Uvažavajući potrebe pojedinih turističke regije, kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine određuje se iznimka od općeg pravila na način da se 16 nedjelja može bit radno po izboru trgovca. Ova iznimka od općeg pravila obrazlaže se organizacijom radnog vremena trgovca koji može odrediti raspored radnih nedjelja sukladno svojoj poslovnoj politici. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju u trajanju od 90 sati dodaje se još 15 sati što je ukupno čini 105 sati koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka pa do nedjelje. Tjedni raspored rada prodajnih objekata od 90 sati može se smatrat opravdan i u odnosu na zakon od definirano puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, slijedom čega nije prihvaćen navedeni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)
Zastupnice nema, amandman ide na glasovanje.
Peti zastupnik, amandman zastupnice Katarine Peović, izvolite.

Bujanović, Hrvoje
Zahvaljujem predsjedavajući.
Amandman se ne prihvaća.
Predmet uređenja ovog zakona je regulacija radnog vremena u djelatnosti trgovine kao iznimke koje su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga, te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima. Zbog specifičnosti potrebe potrošača prodaja na daljinu je način prodaje na malo izvan prodavaonica kojima je omogućen uobičajeno kontinuirani način, slijedom čega nije prihvaćen amandman.

Sanader, Ante (HDZ)
Zastupnice nema, amandman ide na glasovanje.
Šesti amandman zastupnice Katarine Peović.

Bujanović, Hrvoje
Amandman se ne prihvaća.
U svrhu prilagodbe odnosno pripreme gospodarskih subjekata na primjenu normativnog rješenja iz ovog zakona predloženo stupanje na snagu ovog Zakona od 1. srpnja 2023. kao određivanje da se 16 radnih nedjelja ne ubrajaju u nedjelje koje su kod trgovaca bile radne od 2023. g. do stupanja na snagu ovog Zakona predstavlja nužno vremensko razdoblje za naprijed navedenu prilagodbu novom normativnom rješenju, slijedom čega nije prihvaćen ovaj .../Govornik se ne razumije./... amandman.

Sanader, Ante (HDZ)
Zastupnice nema, ide na glasovanje.
Slijedi amandman Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika.

Bujanović, Hrvoje
Zahvaljujem predsjedavajući.
Amandman se ne prihvaća. Predloženo uređenje odnosi se na prethodno neprihvaćanje amandmana istog predlagatelja, kojim se predlaže da predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave može donijeti odluku kojem se trgovcu na njezinom području daje pravo reguliranja radnog vremena u djelatnosti trgovine, slijedom čega nije prihvaćen navedeni amandman.

Sanader, Ante (HDZ)
Zastupnice, zastupnika nema pa onda amandman ide na glasovanje. Zahvaljujem državni tajniče. S tim smo završili amandmane na vaš prijedlog zakona.

59

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, drugo čitanje, P.Z. br. 429
17.03.2023.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini. Drugo čitanje, P.Z. br. 429.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske.
Rasprava je zaključena.
Amandmane je podnijela zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i zastupnica Katarina Peović.
Pregled amandmana dostavljen vam je elektroničkim putem.
Izjašnjavanje o amandmanima proveli smo ranije na sjednici, pa ćemo sada glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća. Molim vas prije nego što krenemo sa amandmanima imamo zahtjev za stankom.
Kolegice Peović, izvolite.

Peović, Katarina (RF)
Hvala.
Tražim stanku u ime kluba HSS-a i Radničke fronte u trajanju od 10 minuta kako bih obrazložila zašto ćemo glasovati za Zakon o trgovini. Naime, Zakonom o trgovini će se omogućiti radnicima nešto malo više slobodnih nedjelja i to je pitanje da li će im se omogućiti s obzirom da je ono što se ovim zakonom daje zapravo da se dućani zatvore. Dobro, slažem se da treba izaći nakon ovakvog glasanja, ali prije toga samo ću reći podrška radnicima i radnicama Plodina i nezavisnom sindikatu radnika Hrvatske kao što roditeljima kojima je preminulo dijete ne dajete slobodne dane, tako i ovdje dajete mrvicama zato što se podudario vaš svjetonazor tradicionalni sa radničkim pravima za slobodnu nedjelju. Može vas bit sram. Mi ćemo o ovom sigurno pokušati riješiti stvari na drugi način, a može vas bit sram i za ovaj zakon i za ono što donosite kao mrvice sa stola bacate radnicima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sukladno članku 293b. nećemo raditi stanku, nego ćemo nastaviti, pa moramo glasovati o amandmanima koje Vlada ne prihvaća.
Prvi je amandman Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika.
Molim glasujmo.
Vratite nazad. Ugasite. Nemojte mi stiskat prije nego što svi glasuju.
Dajte ponovite glasovanje, molim vas.
Idemo još jedanputa molim vas glasujte.
Može?
Nije dobio potreban broj glasova.
Drugi amandman zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj, Vlada ne prihvaća.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman treći Kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka Vlada ne prihvaća.
Možemo glasovati svi?
Nije dobio potreban broj glasova.
Četvrti amandman zastupnica Katarina Peović, molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman zastupnice Katarine Peović Vlada ne prihvaća, peti amandman da.
Nije dobio potreban broj glasova.
Šesti amandman iste zastupnice.
Vlada ne prihvaća.
I sedmi, Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika Vlada ne prihvaća.
Molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova, pa ćemo sada glasovati o konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da je jednoglasno sa 77 glasova donijet Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini.
PDF