Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Čuraj, Stjepan, saziv: IX, sjednica: 7

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
17.01.2018.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Pitanje broj 29., zastupnik Stjepan Čuraj postavlja ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak, izvolite.

Čuraj, Stjepan (HNS)

Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, štovani ministri, potpredsjednici Vlade, kolegice i kolege, poštovana ministrice.
Evo i danas smo imali prilike vidjeti po meni iz nepoznatih razloga određene napade vezano za sve projekte u zadnjih 6 mjeseci Ministarstva znanosti i obrazovanja, prije svega izgleda da nekome očigledno smeta što se pokušava osigurati bolja budućnost naše djece zato što oni nisu involvirani u to, što mislim da apsolutno ne smije biti nikome nikakva politička platforma, ako mene nema onda ništa ne valja i ništa ne smije jer to je budućnost sve naše djece.
Dakle, ako govorimo i o uvođenju informatike, o opremanju, ako govorimo o pokretanju rada radnih skupina koje su 3 godine stajali itd. Naravno jedan od najvećih tih zakona i projekata je i reforma strukovnog obrazovanja koja treba osigurati mogućnost milijardu kuna gotovo povlačenja sredstava iz EU fondova kako bi se te strukovne škole osposobile da mogu se nositi sa novim tržištima i novim tehnologijama.
I naravno onda opet u javnosti se pojave određene špekulacije kako učenici tih strukovnih škola će ostati bez novih kurikuluma. Pa po ovome upravo da li je to istina, da li je to isto možda jedan od onih samo pokušaja političkih poentiranja odnosno onima kojima smeta sve ono se radi u zadnjih 6 mjeseci, pa molim vas odgovor na to pitanje.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministrice.

Divjak, Blaženka

Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče, ja vam zahvaljujem na pitanju.
Istina je da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u predtercijarnom obrazovanju provodi tri velika projekta. Jedno je kurikularna reforma općega obrazovanja, drugo je kurikularna reforma strukovnog obrazovanja i treći segment je digitalizacija škole i uvođenje informatike u škole.
Konkretno ste naslovili svojim pitanje na strukovno obrazovanje. Strukovno obrazovanje je godina, desetljećima zapravo bilo zapostavljeno i tek se sada pokreće jedna sveobuhvatna reforma u strukovnom obrazovanju.
Zakonski temelj za to je Zakon o strukovnom obrazovanju koji je prošao prvo čitanje u ovom Saboru, ja zahvaljujem svima vama, svim saborskim zastupnicima koji ste dali podršku tom zakonu i računam da će isto tako biti i u drugom čitanju jer tu smo nekoliko važnih stvari u tom zakonu, u izmjenama i dopunama zakona napravili.
Prije svega omogućili smo nove kurikulume, drugo učenje temeljeno na radu, treće novi sustav osiguravanja kvalitete i četvrto možda i najvažnije, o čemu se najviše raspravljalo, a to je uspostava centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.
U ovome trenutku u 14 sektora imamo oko 270, ja mislim točno 273 kurikuluma, od toga smo 19 kurikuluma inovirali a ostale ćemo također u slijedećoj godini i dvije inovirati. Novost je uvođenje dualnog obrazovanja, puno više sudjelovanja i poslodavaca u formuliranju kurikuluma prema standardima, zanimanje standardima kvalifikacija.
Mislimo da je to izuzetno važno. Sve županije će također kao osnivači imati priliku kandidirati svoje projekte za centre kompetentnosti. Centri kompetentnosti bit će srednje strukovne škole koje će se opremiti, koje će dobiti priliku da se jače povežu sa gospodarstvom, da osnuju konzorcije koje će osim škola imati na raspolaganju i visoko obrazovanje, gospodarske subjekte i sve oni koji mogu doprinijeti da to strukovno obrazovanje bude kvalitetno. Što se tiče kurikuluma strukovnoga obrazovanja, kao što sam rekla, 19 je već doneseno, donijeti ćemo još stotinjak kurikuluma već za godinu dana.
Što se tiče obavezne informatike, obavezna informatika je za sada u onom općem djelu priređena za osnovnu školu i za srednju školu opće obrazovanje i ona nikada, ali stvarno nikada kao što je sada bilo znači često puta spominjano, nije bila namijenjena strukovnim školama jer mi moramo znati da u strukovnim kurikulumima, imamo sve od pomoćnog tapetara pa do stručnjaka, odnosno tehničara za računarstvo. I jedna opća informatika sigurno nije nešto što je dobro za strukovne škole. Ali već i onih 19 kurikuluma koje smo donijeli 2017. godine veliki naglasak je stavljen na razvoj digitalnih vještina, na informatiku i računarstvo i tako će to biti i ubuduće.
Znači mi moramo razumjeti da se strukovni kurikulumi grade temeljem standarda, zanimanja i temeljem potreba tržišta rada a da informatika kao opća informatika nije pogodna za sve kurikuluma jednako.
Međutim, mi ćemo to također učiniti na način da svaki kurikulum bez obzira koliko sati vodili informatiku i na koje načine, u koliko predmeta bude opremljen na način da naši učenici budu ravnopravni građani i ravnopravni znači u smislu stručnjaka u cijeloj Europskoj uniji. Jer ono što znamo da 90% svih zanimanja do 2030. godine će trebati određenu razinu digitalnih vještina. Znači ne samo opće informatike koja je sada sadržaj ovih izmjena kurikularnih za osnovnu i srednju školu nego u sve strukturne kurikulume ali temeljem zahtjeva i potreba tržišta rada.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Čuraj, izvolite.

Čuraj, Stjepan (HNS)

Evo zahvaljujem, mislim da je ovo trebalo zbilja i jasno razlučiti i objasniti da jednostavno i reforma obrazovanja nema alternative.
A ovo kako ste rekli, zadovoljan sam sa odgovorom zapravo bih to usporedio kao da netko da prigovor kako na nekom studiju matematike ili fizike nema predmeta, ne znam opća matematika, recimo, a ima ih, razloženo je na 30 različitih segmenata ta ista matematika. Tako i ovdje, znači da to budemo jasni, u strukovnima će se ne raditi informatika nego više različitih dijelova i onoga što može se sveukupno staviti informatika.
Meni je jasno da određenima ovo možda smeta, da smeta što smo izuzev, znači i osigurali određena sredstva, da se znači ne kaže hop prije nego što se skoči pa kažemo imati ćemo 5. i 6. razred informatiku a nećemo imati na čemu raditi.
Pa naravno da ćemo osigurati i sredstva kao što je i ranije ministrica odgovarala na pitanja da se kupe upravo sva ona moguća oprema, da se svi preduvjeti naprave za sve škole, koji ponavljam još jednom osnivači su u pravilu srednjih škola županije i da oni onda raspoređuju, da im se osiguraju sredstva da oni kako je to i do sada rađeno putem decentraliziranih sredstava raspisuju natječaje i nabavljaju sve ono što im treba, pa među ostalim i samu opremu.
Dakako tu je još niz stvari koje sigurno treba podržati i zakonske mjere koje nam dolaze i hrvatski i Zakon o HOK-u dakle i Zakon o odgoju i obrazovanju naravno i ova sama reforma i Zakon o strukovnom obrazovanju. I to je ono što apeliram na sve nas da apsolutno budemo konstruktivni da ne tražimo nešto što ne postoji i ne bacamo neke lažne vijesti ili kako god lažne navode samo da kako bi rekli nešto da ne valja a zapravo ne ulazimo u sadržaj a smisao toga je budućnost svih nas i zato moramo biti svi složni oko toga.
Zahvaljujem još jednom.
PDF