Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Perić, Grozdana, saziv: IX, sjednica: 7

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
17.01.2018.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Treće pitanje je poštovana kolegica Grozdana Perić, upućuje ministru financija Zdravku Mariću.
Izvolite.

Perić, Grozdana (HDZ)

Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, ministrice i ministri.
Moje pitanje upućeno je ministru financija, gospodinu Zdravku Mariću. Naime, u posljednje vrijeme neki oporbeni zastupnici ne mogu nikako prihvatiti činjenicu da je u zadnjih godinu dana došlo do smanjenja javnog duga, da imamo rast BDP-a, da su smanjeni i niži troškovi za kamate kod refinanciranja cestarskih dugova, da je isto tako došlo do povećanja kreditnog rejtinga i da to proizlazi zapravo iz činjenica, a ne iz nikakvih friziranja podataka.
Isto tako začuđuju zapravo izjave kojim se prihodi od EU sredstava zapravo ne žele prikazati, odnosno smatra da se ne trebaju prikazati u realizaciji državnog proračuna, iako je to činjenica da se prikazuje samo do visine stvarno ostvarenih rashoda, dakle neutralno utječu na sam proračun.
Dakle, poštovani ministre molim vas još jedanput da nam pojasnite i kažete kakvi su trendovi u javnim financijama i kakvo je recentno stanje javnih financija.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre.

Marić, Zdravko

Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene dame i gospodo zastupnici, poštovana zastupnice Perić hvala lijepo na pitanju.
Kratak odgovor na početku. Dakle, stanje i trendovi javnih financija su Hrvatska iz proračuna poreznih obveznika troši onoliko koliko zarađuje. Dakle, nakon dugo vremena doveli smo se u situaciju da, ja bih rekao realnim i racionalnim planiranjem, a pogotovo odgovornim izvršavanjem proračuna dođemo upravo u takvu situaciju.
Dakle, protekle dvije godine, dvije godine za redom bilježimo bolje od očekivanja rezultate iz samoga proračuna državnoga, izvanproračunskih korisnika, lokalne samouprave, a naravno sve se to onda reflektira i na ukupnom rezultatu javnoga duga.
U ovom trenutku imamo samo preliminarne podatke za 2017. godinu. Konačne i službene podatke će napraviti i kompilirati Državni zavod za statistiku. Hrvatska narodna banka uz verifikaciju EUROSTAT-a, dakle po europskoj metodologiji ESA 2010. istoj metodologiji po kojoj se vodi proteklih nekoliko godina kada smo i prije tri godine još uvijek, prije četiri godine i bili na razinama deficita od 5 i pol posto BDP-a preko 17 milijardi kuna. Dakle, identična metodologija, ništa se nije promijenilo u tom smislu i sve ono onako kako je propisano RH kao punopravna zemlja članica vodi, knjiži i kao takvo evidentira.
Ipak prema ovim preliminarnim podacima mi smo iz vlade dakle istupili javno i rekli da prema svim podacima s kojima raspolažemo vidljiv je značajno bolji od očekivanja izvršenje državnog proračuna. Također se vidi napredak i u izvršavanju proračuna izvanproračunskih korisnika, a kada se doda i lokalna samouprava prema europskoj metodologiji možemo konstatirati da smo proteklu godinu završili ne samo sa balansiranim proračunom, izbalansiranim, nego čak i u suficitu. Dakle, ostvarili smo višak prihoda nad rashodima. To je glavni razlog zašto je naš javni dug po drugu godinu za redom bilježi smanjivanje, pa i jače od originalnih očekivanja u odnosu na bruto domaći proizvod. Dakle, sa 82 i pol na nekakvih 88% prema našim projekcijama i to je nešto što su prepoznali ja bih rekao većina i domaće javnosti, stručne, financijske, a možemo definitivno reći i međunarodne.
Vi ste upravo rekli i citirali, dakle prije 4 dana, odnosno prošli petak kreditna rejting agencija Fitsh je ne samo ovaj puta fokusirala se na izglede kreditnog rejtinga, nego ovaj puta fokusirala se na izglede kreditnog rejtinga nego nakon dugo vremena i podigla jedan stupanj ili jednu stepenicu hrvatski kreditni rejting na BB+ čime je između ostaloga u svom izvješću i prepoznala sve ove rezultate o kojima govorim, sve te napore bilo na makroekonomskom planu, bilo na planu javnih financija ali isto tako kao i ostale kreditne rejting agencije vrlo jasno ukazala na to što je potrebno napraviti da idemo dalje.
Mi smo kao Vlada već na samom početku našeg mandata vrlo jasno komunicirali da je nama cilj u što kraćem roku se vratiti u investicijsku zonu i zonu investicijskog rejtinga čime ćemo između ostaloga doprinijeti da se dalje smanjuju rashodi za kamate. U protekle 2 godine, gotovo 2 milijarde kuna su rashodi za kamate smanjeni, međutim oni su i dalje visoki i dalje na tome radimo da odgovornim upravljanjem javnog duga uz državni proračun uzmemo u obuhvat i širi obuhvat opće države, dakle poglavito cestarski sektor, odnosno sektor autocesta i cesta ali i ostale kojima ćemo omogućiti da dođu do prijeko potrebnog kisika, naravno za funkcioniranje da kamate budu čim niže a naravno da javne financije budu čim zdravije i održivije.
Dakle možete računati i to smo, o tome smo razgovarali kod prijedloga proračuna za 2018. da ćemo tim trendovima i takvim načinom promišljanja nastaviti. Dakle racionalno korištenje sredstava rashoda te porezno rasterećenje i efikasno ubiranje poreza na prihodovnoj strani.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite komentar, poštovana kolegica Grozdana Perić.

Perić, Grozdana (HDZ)

Zahvaljujem ministre, dakle cilj svima nama je da imamo što kvalitetnije podatke, da isto tako rezultatima pokažemo ono što želimo napraviti.
Isto tako jako je važno da se vrati povjerenje u ono što činimo i vi što činite kao Vlada da na taj način i investicije i investicijski ciklus započne a time možemo onda postići svi zajedno puno više.
Dakle dio stručne javnosti kaže ovo je rejting koji se naručio i platio. To je zaista neodgovorno reći jer onda što smo platili da se rejting spusti u kontra pitanju bi mogli reći.
Dakle ono što pokazuju brojke mora biti zaista vjerodostojno i na taj način možemo samo vratiti povjerenje investitorima i građanima.
PDF