Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Ćosić, Pero, saziv: IX, sjednica: 6

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
08.11.2017.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Slijedeće pitanje postavit će poštovani zastupnik Pero Ćosić.
Izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, uvažene ministrice, ministri.
Svoje pitanje uputiti ću ministru financija gospodinu Zdravku Mariću.
Pa evo, poštovani ministre, prošli tjedan na zapaženoj konferenciji predstavljen je dokument euro strategija odnosno započet je proces javne rasprave oko uvođenja eura kao službene valute u RH.
Znamo da za ulazak u euro zonu treba ispuniti određene preduvjete koji su iskazani ekonomskim pokazateljima da bi se ušlo u EU. Znamo da hrvatski javni dug je visok, značajno je iznad 60% našega BDP-a što je jedan od glavnih preduvjeta za ulazak u EU, pa zanima kako mi trenutno stojimo sa ispunjavanjem ovoga i drugih ekonomskih pokazatelja da bi mogli da bi mogli uvesti euro i kada bi Hrvatska mogla ispuniti kriterije za uvođenje eura?
Dodao bi još da je ova navedena konferencija pojasnila i tehnička pitanja oko samog uvođenja eura, otvorila je i brojne rasprave i dileme za i protiv uvođenja eura, mislim da je to i bio cilj konferencije da se transparentno razgovara o svim otvorenim pitanjima po ovoj teme. Dileme u ovom trenutku postoje, ali evo koliko ja pratim ovu temu, mislim da je većina stručnjaka i većina gospodarstvenika, većina sindikata za uvođenje eura pa možda u kratkim crtama, znam da to traži jedan duži elaborat o tome, dvije, tri crtice koji su možda najvažniji po vama benefiti za građane, za gospodarstvo, za državu i za društvo u cjelini od uvođenja eura?

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Odgovor poštovanog ministra financija Zdravka Marića.
Izvolite.

Marić, Zdravko

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče, hvala lijepo na pitanju, sami ste dobro rekli, dakle prošli tjedan smo potaknuli i pokrenuli jednu sigurni smo u Vladi, zajedno sa HNB-om, argumentiranu raspravu u našoj javnosti kako stručnoj tako i općoj javnosti da se pobliže prezentiraju i na neki način rasprave svi ti elementi uvođenja eura u RH kako iz perspektive koristi koji su identificirani u samom dokumentu kao trajni i kao oni koji sigurno nadilaze troškove koji su mahom jednokratni.
Međutim to su sve stvari o kojima sigurno treba razgovarati i diskutirat, mi smo apostrofirali one možda i najvažnije za hrvatske građane, to je prije svega vezano za eliminaciju i uklanjanje tog tzv. valutnog rizika kojeg i kao građani i kao poduzetnici i kao država naravno osjećamo. U isto vrijem i čitav niz drugih troškova bilo da govorimo o mjenjačkim troškovima, bilo da govorimo o kamatnim troškovima.
Ja sigurno neću reći i bilo kome obećati da će nužno kao takve kamate pasti niže od ovih trenutnih razina ali ono što je sigurno važno da će Hrvatska po uvođenju eura relativno proći puno bolje jer danas bez obzira što smo na povijesnim minimumima kamatnih stopa mi i dalje plaćamo kamatne stope koje su više od recimo zemalja poput Slovačke ili Slovenije.
Naravno treba i o samim troškovima odnosno što će to značiti za nas ali ono što je bila između ostalog jedna jaka poruka hrvatskim građanima prije svega koji imaju u ovom trenutku kredite bilo u eurima i to je između ostalog jedan od predsjednika bankarskog sektora vrlo jasno apostrofirao da trošak takve vrste konverzije po uvođenju eura ide isključivo i samo ako ga bude uopće bilo na banke, dakle hrvatskim građanima to u smislu troška nikakvo dodatno izdvajanje neće značiti.
Međutim, onaj prvi dio pitanja koji ste apostrofirali zašto smo između ostalog i pokrenuli ovu raspravu evo upravo da ove zadnje dvije godine nismo učinili ovo što smo učinili sa javnim financijama, ta tema ne bi bila moguće uopće na dnevnom redu, odnosno kao takva uopće ju pokrenuti u javnom prostoru raspravu.
Dakle javni dug, činjenica je je iznad tih čuvenih i poznatih maštarijskih kriterija 60%, međutim putanja njegovog smanjivanja već evo drugu godinu za redom je više nego dovoljna da možemo također i taj kriterij uzeti u obzir jer i vrlo jasno kaže ako ste preko 60% putanja smanjivanja mora biti najmanje za jednu dvadesetinu godišnje te razlike što bi u prijevodu značilo da bi Hrvatska morala smanjivati udio javnog duga godišnje za negdje oko 1,3%-tna boda BDP-a. Mi smo prošlu godinu dvostruko brže od toga a ova godina po svemu sudeći da će biti na tom tragu dakle gotovo između 2,5 i 3%-tna boda što je sigurno nešto što je dobro i to je i u Briselu pozdravljeno. Vi dobro znate da smo izašli iz procedure prekomjernog deficita a evo Hrvatska je zajedno sa svim ostalim članicama odnosno EU zemljama van euro područja dobila po prvi puta poziv na sudjelovanje na Euro samitu, predsjednik Vlade će biti naravno u mjesecu prosincu na Euro summitu a ja osobno sam imao naravno i tu čast kao ministar financija RH prije 2 dana biti i na prvom sastanku za nas, prvom sastanku euro grupe na kojima smo razgovarali ne o temi konkretno ovoj o kojoj sada nas dva govorimo odnosno raspravljamo nego o širem kontekstu euro zone.
Dakle produbljivanje europske monetarne unije koji su to sljedeći koraci po pitanju produbljivanja u smislu bankarske unije, poglavito za Hrvatsku je jako važan jedinstveni sustav osiguranja štednih uloga koji još uvijek nije u potpunosti reguliran, fiskalni kriterij i sve ono što je važno da budemo za stolom, da o tome se čuje i naš glas, danas sutra naravno kada budemo uveli euro.
I samo možda zadnja opservacija neprejudiciramo vremenski horizont, pred nama je kao što smo i sami rekli dosta dugačak put, potrebno je ispuniti ne samo ekonomske nego i političke kriterije.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Uvaženi zastupnik Pero Ćosić.

Ćosić, Pero (HDZ)

Zahvaljujem poštovani ministre na vašem odgovoru i evo drago mi je što je ova hrvatska Vlada u svojoj prvoj godini ovoga mandata uspjela preokrenuti brojne i financijske i gospodarske trendove, posebice ovo smanjenje javnog duga i smanjenje državnog, deficita državnog proračuna. To su važni parametri jer smanjenje javnog duga i deficita državnog proračuna to je jedna osnovna zadaća hrvatske Vlade i taj cilj se ne postiže kratkoročno da kažem za to treba jedan duži, duži period da bi se dobili željeni efekti, odnosno željene brojke toga jer to mora biti odraz jednoga stvarnoga stanja, jednog stvarnog rasta hrvatskog gospodarstva, stvarnog rasta hrvatskih građana.
Tako da evo ja vjerujem da će se to vjerojatno i do ovog mandata dovesti u neke potrebne, kažem potrebne koeficijente koji mogu nas približiti ulasku u euro zonu. Nadam se da će i ova javna rasprava o ulasku u euro zonu potaknuti i da kažem one potrebne reforme koje trebaju zato napraviti, da ćemo možda evo doći i do onoga općeg društvenog konsenzusa da napravi one strateške reforme koje bi nas mogli dovesti do jednoga boljeg, kvalitetnijeg, jednoga prosperitetnijeg društva.
I vjerojatno ćemo o tome imati prilike razgovarati puno i u ovom Saboru a evo i u široj javnosti.
Hvala vam lijepa.
PDF