Povratak na vrh

Fonogram zastupničkog pitanja

Mrak-Taritaš, Anka, saziv: IX, sjednica: 2

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
23.11.2016.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Slijedeće pitanje postavit će uvažena zastupnica Anka Mrak-Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (HNS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, premijeru, ministrice i ministri, kolegice i kolege.
Ja ću svoje pitanje uputiti ministru Dobroviću, a vezano je uz otpad. Sigurno se možemo svi zajedno složiti da će ovo stoljeće na razini EU ili svih država svijeta da ćemo se baviti otpadom, otpadnim vodama i klimatskim promjenama.
Glede toga postoji niz obveza koje je preuzela RH koje smo mi preuzeli. Pa ću se referirati malo na plan zbrinjavanja otpada RH, odnosno gospodarenje otpadom RH 2016.-2022. koji je bio u javnoj raspravi pa je povučen, sada je ponovno u javnoj raspravi.
Svi možemo vidjeti bez obzira da li dolazimo do svojih radnih mjesta, do kuće ili do ove sabornice da na putu kako to izgleda u Gradu Zagrebu. U kojem se otpad ne odvozi na način na koji se treba odvoziti, gdje su kante pretrpane otpadom a ono što je još više to su oni tzv. zeleni otoci gdje ostavljamo karton, staklo i druge vrste otpada gdje sinoć sam ja pogledala u svojoj neposrednoj blizini gdje stanujem bilo je sve pretrpano, to znači da se ne odvozi.
No, međutim to je jedan dio koji bi u planu imate način na koji se treba raditi, dakle svaki od nas proizvodi na razini godine dana 370 kilograma otpada i ideja je i plan je da moramo smanjiti to na 50%.
No, međutim kada mi to napravimo jednim sustavom mi to činimo i kada nam jedinice lokalne samouprave gdje živimo jednako tako vode računa o zbrinjavanju otpada. Ostaje uvijek jedan dio koji se postavi pitanje što i kako.
U planu koji ste imali dakle u protekloj javnoj raspravi govorili ste o otpadu koji nije smeće, ja se s tim slažem. Otpad može biti i energent. Dakle o energetskom korištenju otpada.
Sada ovo što je u javnoj raspravi, što se ima prilike vidjeti na web stranicama ministarstva o tome se govori vrlo skromno, pa ja bih rekla skoro možda u jednoj rečenici.
Pa me zanima gdje je to po putu nestalo i što je sa temom dakle otpad kao energent obzirom da neke države koje imaju puno veće iskustvo nego Hrvatska tipa Švedske ili skandinavske to čine, rade, čak im je to i izvozni proizvod za Ameriku.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Odgovorit će uvaženi ministar Slaven Doborović.
Izvolite.

Dobrović, Slaven (MOST)

Hvala vam lijepo.
Hvala na pitanju. Doista otpad i jest jedan ključni problem koji ćemo se morati ozbiljno pozabaviti.
Naime, moram odmah reći da se problemu otpada pristupalo na prilično krivi način dakle kroz evo zadnjih petnaestak godina, on je ili zanemarivan ili je išao jednim dakle centralističkim glomaznim sustavom gdje se evo računalo na konverziju dakle smeća, dakle miješanog otpada u djelom u energent, a djelom u inertni ostatak.
Mi smo danas evo, imamo pristupni ugovor, imamo transponiranu direktivu o otpadu, dakle tamo stoji da moramo 50% reciklirati do 2020. Imamo nove politike koje stižu dakle pod nazivom cirkularna ekonomija. One se itekako dotiču upravo gospodarenja otpadom jer otpad je najbolji mediji za povećanje stupnja održivosti naših društava, govorimo o europskom društvu, društvu koje uvozi praktički sve minerale, dakle polimere itd.
Prema tome, nisu bezveze stavljene odrednice oko recikliranja i evo moram vam skrenuti pažnju da ovdje malo brkate neke pojmove, dakle energija iz otpada se može postići i recikliranjem i to puno u većoj mjeri jer konverzija otpada naravno pri tom može samo gorivi dio otpada ići toplinsku energiju u jednoj spalionici, tamo se konvertirati u neki korisni oblik energije kojeg morate transportirati. ETA je vrlo nizak, dakle iskorištenje je nisko a imamo niz problema po pitanju emisija u okoliš.
I zato vi govorite o europskim zemljama i njihovoj praksi, da to je dugogodišnja praksa međutim moramo znati da su mnoge od tih zemalja zaokrenuli upravo recikliranju jer se time postiže veći efekt od dakle takvog postupanja s otpadom.
Mi ne moramo proći kroz te korake, graditi spalionice jer su mnoge zemlje sad suočene sa praktički sa spoznajom da je to krivi put, nego idemo graditi sustav na način da sudjeluje lokalna razina, regionalna i državna, da se stvaraju reciklažni centri i da praktički 180 tisuća tona reciklata koje je lani uvezen supstituiramo s materijalom koji ćemo proizvesti u našem gospodarstvu u koje ulazi upravo odvojeno prikupljena plastika. To je moguće jer inače da nije to moguće onda ne bismo mogli uvesti upravo takav materijal iz Austrije ili Njemačke.
Prema tome, smjer ide u tom smjeru, on je pozitivan za RH i ono što je bitno da se politika gospodarenja otpadom vodi na takav način da se uspostavlja dijalog i suradnja između lokalne, regionalne i državne razine. Evo ja sam u zadnja dva dana obišao tri dalmatinska grada gdje sam upravo imao takve razgovore. I rješenja moraju biti takova da postoje odgovori na sva pitanja.
Praktične provedbe jer ste se dotakli grada Zagreba su konačno u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, grada koje će naći nešto, neku metodu, dakle jesu li to posude ovakve ili onakve vrećice, koji je režim odvoza. Dakle, ali mora svakako brinuti o ispunjenju ciljeva jer će naravno ispunjenje ciljeva biti i njihova obaveza.
Evo nadam se da sam vam odgovorio. Ako ne, ja ću vrlo rado se sastati sa vama ili bilo s kim ili o ovome popričati detaljnije.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Uvažena zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (HNS)

Hvala lijepo.
Ja sam sa vašim odgovorom djelomično zadovoljna. Namjerno svoje pitanje nisam vezala uz današnji članak koji je u Slobodnoj Dalmaciji, gdje se Splitsko-dalmatinska županija baš referira na taj problem.
Naime, bez obzira kako se mijenjaju ministri život nikad ne počinje sa nekim od nas kad sjednemo na tu fotelju, odnosno na to mjesto, nego trebamo vidjeti sve što je bilo prije. Pa ste vi u svom resoru zatekli 13 projekata Centara za gospodarenje otpadom. Od tog su dva bila u velikoj fazi dovršenosti. Jedan je ako je istina dobio uporabnu dozvolu, a i drugi radi. Ovih 11 su bili u različitim fazama. I danas sam tu pročitala u Slobodnoj Dalmaciji veliko nezadovoljstvo Splitsko-dalmatinske županije projektom i načinom koji je.
No međutim, moje pitanje je zaista bilo usmjereno na grad Zagreb i zaista je bilo vezano sa termičkom obradom tim više što postoji još jedna tema koja je tema mulja, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Apsolutno ste svjesni toga da je to problem koji nismo riješili. Najizrazitiji problem je u gradu Zagrebu gdje se već niz godina taj mulj odlaže bez da se s njim dalje nešto treba činiti, tako da vezano uz komunalni otpad i ove sve probleme koje imamo ćemo sigurno imati i problem mulja. No međutim, evidentno ćemo se svi zajedno bez obzira da li je netko na čelu jedinica lokalne samouprave, regionalne samouprave ili negdje drugdje baviti ozbiljno otpadom jer 31.12.2018. i obaveze koje su vezane uz tu su u odnosu na zbrinjavanje otpada i ono što trebam napraviti sutra.
Hvala lijepo.
PDF