Fonogram zastupničkog pitanja

Kirin, Ivan, saziv: X, sjednica: 8

PDF
Povratak

-

  • Aktualno prijepodne
15.09.2021.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada na 13. pitanje, zastupnik Ivan Kirin postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravu Mariću.
Izvolite.

Kirin, Ivan (HDZ)

Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade sa ministrima.
Moje pitanje se upućuje ministru financija g. Mariću. Prema podacima Porezne uprave o ukupnim iznosima fiskaliziranih računa u kolovozu ove godine je bio za 11% viši nego u kolovozu rekordne 2019.g. No ove je godine to iznosilo 25,6 milijardi kuna, 3 milijarde kuna više nego '19.g.
Pitanje je u kojoj će mjeri rast fiskaliziranih računa doprinijeti ukupnom rastu BDP-a? Za stručnjake je dilema koliki se dio ovakvog snažnog rasta fiskalizranih računa može pripisati inflaciji odnosno poskupljenju, odnosno rastu cijena?
Kraj kolovoza je za 14% bolji od istog tjedna 2019.g., ali uz smanjenje broja računa za 5%. viši iznos, manji broj računa implicira inflatorni trend. Da li je moguće da svjedočimo zahuktavanju inflatornog trenda koji će se tek naknadno reflektirati na podacima DZS-a o rastu cijena?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite ministre.

Marić, Zdravko

Hvala lijepo.
Uvaženi zastupniče.
Pa evo vaši podaci, ja ću ih samo malo nadopunit sa stanjem jučer na kraju jučerašnjeg dana obzirom da jutros nema puno fisklizacije i velika većina građana gleda Aktualni sat pa ne troše puno, ali uglavnom sa krajem prošlog dana dakle 3% je vrijednost fiskaliziranih računa viša nego u istom razdoblju od početka godine do 13. rujna 2019.g. S tim da naravno u analizi fiskaliziranih računa odnosno fiskalnih računa u prometu gotovinom posebno stavljamo naglasak na dva segmenta, jedno je trgovina, a drugo je turizam i sve što je vezano uz turizam uključujući i ugostiteljstvo jer su oni na neki način predominantne upravo u prometu gotovinom. Inače i građani dobro znaju da ovi podaci su postojali od izbijanja pandemije covid vrlo aktualni, uvijek su bili, al posebno od izbijanja pandemije jer nam daju za mogućnost da na dnevnoj bazi ipak pratimo određene trendove i ponašanje potrošača, a sukladno tome na neki način i bolje pretpostavljamo kretanje i gospodarske aktivnosti na nekakvoj mikro, ali još više na makro razini.
Inače što se tiče tih fiskaliziranih računa spomenut ću još nekoliko podataka pa ću se onda i referirati na ovu vašu poveznicu sa rastom cijena koja je mislim skroz važna i relevantna, a to je činjenica da u trgovini opet usporedba na 2019. od početka godine smo 6 do 8% više imali vrijednosti fiskaliziranih računa. Turizam je negdje oko 12% manji nego 2019., ali ću u turizmu spomenuti u srpnju samo srpnju 5% više u odnosu na srpanj 2019., a kolovoz 21%. Rujan još uvijek nije gotov, ali čak i preko 20% preko tih 21% više u odnosu na 2019.g.
Kada s druge strane gledamo broj računa izdanih bilo u usporedbi turizma, bilo u usporedbi trgovine svi ti indeksi su ispod sto, što znači da je broj računa manji nego 2019. ali vrijednost fiskaliziranih računa je viša. Znači jedan od razloga za takvo nešto je i u rastu cijena, dakle ovaj dio koji ste vi se referirali, jedan dio stoji i po pitanju boljih mehanizama i kontrole i nadzora što su porezna tijela učinila na terenu, dakle viša razina prijava odnosno niža razina sive ekonomije, ali isto tako i same navike potrošača. Čuli smo maloprije i makro podatke vezano za određene dijelove našeg društva, ali na makro razini štednja kao takva je porasla, a gledajući podatke na Državnom zavodu za statistiku evidentno jedan dio toga je otišao u potrošnju jer potrošnja je i dalje predominantna s one rashodne strane BDP-a. Inače u prvih 6. mjeseci inflacija je na razini 1,5, ali se ona evidentno ubrzava i to je nešto na što mi obraćamo pažnju. HNB kojoj je to temeljni cilj stabilnost cijena, ali i vlada u okviru svojih mehanizama tražit ćemo načine kako da doprinesemo obuzdavanju te inflacije koja nije u specifiku Hrvatske. Najveći dio koji utječe na inflaciju je zapravo uvezen, najviše su porasle cijene energije, poglavito nafte, tu ima i sam efekt nafte, ali i sam bazni efekt, a Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama članicama EU nigdje ne odskače. Dakle, naša prosječna inflacija u 7 mjeseci prema onom harmoniziranom indeksu koji je usporediv za zemlje članice EU 1,7%, a prosjek EU je 1,9. Međutim, u gotovo svim zemljama s kojim raspolažem podatke 7. i poglavito 8. mjesec bilježe stope inflacije iznad ovoga prosjeka. …/Upadica: Hvala vam/… Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Molim vas očitovanje, izvolite.

Kirin, Ivan (HDZ)

Hvala g. ministre. Zadovoljan sam sa odgovorom. Uglavnom, hvala vam na pojašnjenju, a to na nas i hrvatske građane upućuje na to da globalna događanja bila ona u gospodarstvu, financijskom sektoru, pa i u zdravstvu, u pandemiji covid ne može totalno zaobići. Hvala.
PDF