Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: X, sjednica: 1

PDF

10

  • Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, prvo čitanje, P.Z. br. 2
28.07.2020.
Sada prelazimo na raspravu po točkama kako smo najavili i prva je na redu točka:

- Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, prvo čitanje, P.Z. br. 2.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za zakonodavstvo. Ovdje su s nama i predsjednik Vlade, potpredsjedniče i ministar financija, ministar prostornog uređenja i graditeljstva i državne imovine i ministrica kulture i medija. Sve ih najljepše pozdravljam i pozivam predsjednika Vlade da da dodatno obrazloženje navedenog prijedloga zakona.
Predsjedniče Vlade, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS-a, cijenjen saborske zastupnice i zastupnici. Poštovana ministrice, poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre. Velika mi je čast pozdraviti vas danas ponovno nakon ovog prvog tjedna koji, kada smo imali prigode razgovarati i predstaviti danas u ime Vlade nacrt Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Te nedjelje, 22. ožujka, kada je Zagreb i okolicu pogodio potres, svi smo osjetili razornu i neukrotivu snagu prirode. Potres koji je trajao tek 10-tak sekundi odnio je jedan mladi život, Anamarije, čijoj obitelji još jednom u ime svih nas u Vladi izražavam sućut.
Deseci tisuća domova su oštećeni, a brojni naši sugrađani više nisu bili u prilici da žive u uvjetima kao do tada. U potresu je oštećeno 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene. Nakon potresa neuporabljivo ili privremeno neuporabljivo više od 6.000 zgrada među kojima su i dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene ustanove, ustanove kulture. Uz brojne crkve i samostane oštećen je i simbol Zagreba, katedrala, a krnji tornjevi katedrale još će dugo biti najvidljiviji ožiljak glavnog hrvatskog grada. Dogodilo se da je Zagreb postao jedini europski glavni grad kojeg je u posljednjih nekoliko desetljeća pogodio ovakav potres, a jedini u svijetu kojem se to dogodilo usred pandemije korona virusa. Bili su to izazovni trenuci i s velikom zahvalnošću i ponosom mogu reći da su građani Zagreba na te izazove odgovorili velikim srcem, solidarnošću, pribranošću i dostojanstvom. Sve javne i gradske službe odmah su izašle na teren, civilna zaštita, vatrogasci, policija, medicinske službe, hrvatska vojska i brojni volonteri. U roku od sat i pol cijeli državni vrh sastao se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te koordinirao njihovo djelovanje. Odmah je bilo jasno da će obnova Zagreba postati naša glavna zadaća u godinama koje su pred nama. Istodobno razmjeri šteta procijenjeni na 86 milijardi kuna, nadilaze sve s čim smo se do sada suočavali. Naše aktivnosti smo definirali u 3 smjera. Prvo, pripremili smo hitne i kratkoročne mjere kako bismo zbrinuli najugroženije među našim sugrađanima. Drugo, počeli smo izrađivati popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć koja će nam biti potrebna za obnovu Zagreba. I treće, a to je razlog naše današnje rasprave izrada kvalitetnog zakonskog okvira za dugogodišnju obnovu Grada Zagreba i dijelova dviju županija.
Nakon potresa jedan od prioriteta bio je osigurati sigurnost Zagrepčana i stanovnika svih pogođenih okolnih mjesta u susjednim županijama. Zbrinuli smo obitelji koje su bile primorane napustiti svoje porušene domove, u Studentskom domu na Cvjetnom naselju. Kroz njega je dosada prošlo oko 800 građana Zagreba. Najviše ih je u jednom trenutku bilo u svibnju čak 652, a trenutno je ondje još smješteno 350 naših sugrađana. Za njihov smještaj i prehranu do sada smo izdvojili 12,6 milijuna kuna, kad kažem izdvojili mi mislim na Vladu putem stožera civilne zaštite odnosno MUP-a. Za oštećene zgrade, ali u kojima ipak, a u kojima je ipak moguće stanovati osigurali smo jednokratnu pomoć od 12.000 kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova i dizala i za to smo kao što se sjećate i vašom odlukom odnosno odlukom prethodnog saziva sabora rebalansom osigurali 100 miliona kuna koje su bile alocirane na proračunske linije Ministarstva graditeljstva tada. Uz to za nabavu kondenzacijskih bojlera predvidjeli smo 8.000 kuna i za tu svrhu smo osigurali 41 milion kuna iz Fonda za zaštitu okoliša čime su pokrivene potrebe za više od 5.000 stanova, do danas je zaprimljeno 3.190 prijava, a riješeno iz je više od 1.050.
Sveukupno za te prve interventne mjere osigurano je 141 milijun kuna plus troškovi smještaja o kojima sam govorio. Ponudili smo i dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja kroz financiranje najamnine za zamjenski stan za sve osobe čije su nekretnine stradale u potresu, za što smo osigurali financiranje do rujna 2021. godine. Do danas je za financiranje najamnine zamjenskih stanova zaprimljeno 463 zahtjeva, dakle riječ je o aktivnosti koja ide kroz Ministarstvo državne imovine, a sada je to fuzionirano. Dosad je riješeno 346 zahtjeva, 255 ima pravo na financiranje najamnine dok je 91 zahtjev odbijen. 121 rješenje je izdano, 77 ih je izdano za osobe koje su bile u Studentskom domu Cvjetno naselje, a ukupno je to 208 osoba. Do danas je isplaćeno gotovo pola miliona kuna za najamnine. Resorno je ministarstvo do sada zaprimilo 117 ponuda vlasnika stanova za davanje u najam od čega je 107 potpunih. Prema podacima Grada Zagreba i oni daju rješenja o davanju stanova na korištenje onima koji su stradali u potresu.
Usporedno s time usmjerili smo naše napore na osiguranju potrebnih financijskih sredstava. Vrlo brzo nakon potresa počeli smo suradnju sa Svjetskom bankom na izradi dokumenta o procjeni štete tzv. brza procjena nastale štete. Prema toj procjeni, ukupna šteta na oko 25.000 zgrada kao što sam kazao iznosi 86 milijardi kuna i to je zaista veliki iznos odnosno više od 60% državnoga proračuna.
Važno je imati na umu da je suradnja sa Svjetskom bankom bila sa ciljem da imamo međunarodno priznatu i verificiranu metodologiju procjene šteta. Dakle, to je bitan aspekt ovoga procesa. Na temelju tog dokumenta osigurali smo zajam od 200 milijuna dolara koji ćemo iskoristiti za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija. Taj zakon, odnosno zakon o potvrđivanju toga ugovora bit će pred vama u četvrtak i predstavit će ga potpredsjednik Marić.
Također, procjenu šteta smo iskoristili i kao podlogu za prijavu šteta na Europski fond solidarnosti, kao što znate Europski fond solidarnosti služi za potporu državama članicama kod prirodnih nepogoda. Da odmah odgovorim na onu priču o Donatorskoj konferenciji za Albaniju i potresu koji je bio u Draču i Tirani. Albanija naravno nije članica pa smo i mi pomogli da se takva međunarodna donatorska konferencija organizira, tamo je poginulo više od 50 ljudi. Unutar EU ovakve vrste donatorskih konferencija se u načelu ne organiziraju već zato i postoji ovaj Europski fond solidarnosti.
Ja sam prije 10 dana razgovarao sa predsjednicom Komisije Ursulom von den Leyen, ona je najavila da ćemo dobiti akontacijska sredstva od 89 otprilike milijuna eura, sljedećih dana, najkasnije početkom kolovoza, a nakon toga će uslijediti slijediti cijena tranša koja će biti nešto više, po našim informacijama od 500 milijuna eura. Poruka je tu naravno da smo učinili sve da idemo prema ova dva izvora koji su nam bitni, a razgovaramo i sa Razvojnom bankom Vijeća Europe koja je specijalizirana za financiranje različitih projekata koji se odnose i na stanovanje te ćemo kroz Ministarstvo financija, siguran sam, uskoro osigurati dodatna sredstva za obnovu i kroz taj međunarodni izvor.
Usporedno smo radili na ovom zakonskom okviru koji treba utvrditi načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu Zagreba. Taj posao je pretpostavljao uključivanje niz aktera od različitih resora u Vladi do predstavnika Grada Zagreba i naročito različite struke građevinare, arhitekte, urbaniste, ljudi koji su specijalisti za energetsku transformaciju, povjesničare umjetnosti, konzervatore, pravnika, različita poslovna udruženja, komore, elektrotehničare, strojare, ljudi koji su specijalisti za dimnjake i sl. Veliki je broj aktera dao doprinos izradi nacrta zakona, a potom je na naše inzistiranje u okviru javnoga savjetovanja dao i brojne sugestije kroz javno savjetovanje.
Mi smo od početka tvrdili da ovakav dugoročan zakon ne smije i ne može biti donesen na brzinu i kod toga čvrsto stojim, zato što je ova situacija bez presedana. Imali smo puno prirodnih nepogoda, ali ne ovakvih koje su pogodile glavni grad, koji su pogodili kulturno-povijesnu jezgru Zagreba, sve ono što čini identitet hrvatskog glavnog grada i ovaj cijeli zakon i postupak koji će kasnije slijediti kroz program mjera kao i sama obnova se po našem dubokom uvjerenju treba raditi uz visoki stupanj suglasja, ne samo političkih stranaka nego različitih predstavnika niza struka. I upravo zbog toga sam zahvalan svima koji su kroz javno savjetovanje dali svoje sugestije.
Preduvjet za organiziranu obnovu je osiguranje potrebnih financijskih sredstava. Dakle, za razliku od onih koji su u proteklih mjeseci tvrdili čim se donese zakon sve će se riješiti, nisam vidio da je bilo tko od tih imao neku torbu sa 86 milijardi kuna koji će se automatski realizirati za sve one kojima je obnova potrebna. Nisam nikoga čuo u javnim nastupima da ima nekakvo magično rješenje.
Mi ćemo stoga pažljivo nastojati kombinirati nacionalna sredstva i međunarodne izvore financiranja da se u godinama koje su pred nama realizira obnova Grada Zagreba. Tu instant rješenja nema, niti itko će od nas čuti bilo kakve iluzije o tome da će se to sve skupa obnoviti i popraviti na brzinu, to jednostavno nije realno i nemoguće je u krajnjoj liniji.
No ono što je važno, važno je da ovaj zakonski okvir kojeg će Sabor, ja vjerujem kroz dva čitanja usvojiti, bude kvalitetan, bude transparentan, da bude pravičan, da bude provediv i da oko njega postignemo što veće suglasje.
Rekao sam prošli tjedan da ćemo biti otvorene za prijedloge oporbe na pojedine zakonske prijedloge, ovo je kao nacrtan primjer zakona za kojeg unaprijed kažem ako ima kvalitetnih sugestija oporbe mi ćemo ih prihvatiti, dapače.
Nekoliko riječi o nacrtu zakona, dakle on uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih u potresu, kao i izgradnju zamjenskih zgrada. Predviđa se financiranje konstrukcije obnove iz sredstava državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županija, gradova i općina sredstvima vlasnika odnosno suvlasnika te sredstvima iz drugih izvora.
Kao što se čuli sa sjednice Vlade, vrlo važna poruka je bila o sufinanciranju konstrukcijske obnove privatnih zgrada. Ona je predviđena u omjeru 60% država, 20% jedinica lokalne samouprave i 20% vlasnici odnosno suvlasnici.
Obnovu zgrada javne namjene financiraju u potpunosti vlasnici odnosno osnivači javnih ustanova. Obnova će se provoditi organizirano, sukladno programima mjera, definiranom sadržaju kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu osnovat će se u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Osnivači fonda su Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija.
Definiraju se različiti oblici obnove zgrada, ovisno o tome radi li se o zgradama javne namjene, višestambenim zgradama, poslovnim, stambeno-poslovnim zgradama ili obiteljskim kućama. Zakon predviđa različite razine obnove oštećenih zgrada, popravkom ne konstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije ili cjelovitom obnovom. Važno je istaknuti da se ne obnavljaju pojedinačni privatni stanovi odnosno interijeri nego isključivo konstrukcijska obnova zgrade. Cjelovitom obnovom u pravilu se obnavljaju zdravstvene i obrazovne institucije, ostale zgrade javne namjene, te pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Pojačanje konstrukcije vrši se s ciljem povećanja seizmičke otpornosti. Nakon obnove zgrada mora ispunjavati temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost i to najmanje u jednakoj mjeri kao i prije obnove, a ako je to moguće i veći stupanj otpornosti, u tome je ključ pojačanja konstrukcijske obnove sukladno posebnom tehničkom propisu.
Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje izvođenja poboljšanja konstrukcije zgrade odnosno cjelovitu obnovu zgrade. Za to je potrebno da se obvežu na podmirenje razlike troškova koji bi zbog toga nastali i da daju odgovarajuće osiguranje za ispunjenje te obveze.
Prioriteti i rokovi obnove ovise o oštećenjima pojedinih zgrada i njihove važnosti za širu zajednicu i zaštićenosti kao kulturnoga dobra. Oni ovise i o prioritetima organizacije gradskog prometa, te kapacitetima građevinskog sektora.
Radi transparentnog korištenja javnih sredstava predviđena je i tehnička, tehničko-financijska kontrola prilikom izrade projektne dokumentacije. Kako bi se spriječile zlouporabe predvidjeli smo i ograničavanje cijena za korištenu robu, pružene usluge i provedene radove u okviru ovog zakona.
Zakon predviđa uklanjanje zgrada koje su izgubile mehaničku otpornost i stabilnost u mjeri da su se urušile ili da nije moguća njihova obnova. Zato je potrebna suglasnost, inzistiram svih suvlasnika. Ako nema suglasnosti svih stanara uklanjanje se obavlja u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.
Važno je istaknuti da će u odnosu na prve procijene manji dio zgrada trebati rušiti, što je donekle ohrabrujuće.
Zakon predviđa i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća kada je postojeća obiteljska kuća uništena. Takva zamjenska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće osim u slučaju klizišta kada se gradi na novoj lokaciji, takve smo situacije imali i u drugim nekim krajevima RH.
Veličina zamjenske obiteljske kuće iznosi 55m2 za jednu ili dvije osobe, 70 za 3 ili 4, 85 za 5 ili više osoba. Ako je kuća osigurana vlasnik je dužan pravo na osigurninu prenijeti u korist državnog proračuna, naravno ako koristi obnovu. Zakon predviđa i novčanu pomoć i potporu koja se može isplatiti umjesto obnove. Dakle, umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće, vlasnik uništene obiteljske kuće može odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove. Ta potpora ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu bi vlasnik imao pravo prema ovom zakonu.
Isto tako vlasnici odnosno suvlasnici oštećene zgrade koji na temelju odluke o obnovi sami obnavljaju zgradu imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove konstrukcijske obnove. Na ovaj način želimo potaknuti one građane koji mogu sami pokrenuti obnovu da to i učine, a sukladno kriterijima moći će ostvariti novčanu pomoć.
Zakon predviđa da odluke o obnovi donosi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a sve su ostale radnje u domeni Fonda za obnovu. Postupak pokreću upravitelji zgrada ili predstavnici suvlasnika odnosno vlasnika. Izvođači se biraju na temelju javnog poziva, programom mjera određuju se najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koji se mogu prihvatiti kod odabira izvođača.
Do povratka u obnovljeni stan ili kuću stambeno će se zbrinuti vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci iz višestambenih zgrada i obiteljskih kuća koje se uklanjaju, a oni za to vrijeme plaćaju najam.
Vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima Grad Zagreb odnosno država dužni su o svom trošku osigurati privremeni smještaj sve dok im se ne da stan u najam.
Prvi program mjera mora vladi biti predložen najkasnije 30 dana od stupanja na snagu zakona, a vlada ga mora usvojiti u roku od 15 dana od primitka, dakle vrlo su predvidljivi rokovi aktivnosti.
Poštovane zastupnice i zastupnici, ono što je danas naša zajednička odgovornost vlade, Grada Zagreba i svih dionika, pa i građana je da proces obnove realiziramo na način da Zagreb sutra, kao i okolna mjesta, bude sigurnije, ali ugodnije mjesto za stanovanje, rad i život. Obnova treba biti prilika za dinamičniji razvoj Grada Zagreba, ali i za rješavanje brojnih dosad neriješenih infrastrukturnih problema. Na svima nama je da ovaj izazov iskušenja pretvorimo u povijesnu priliku za Zagreb, pa i za RH, u priliku da Zagreb učinimo metropolom 21. stoljeća koja će odgovoriti na sve suvremene potrebe njegovih stanovnika. U priliku za novi model razvoja podizanjem standarda, prostornog planiranja i urbanizma, ali i energetsku učinkovitost i održivost za budućnost, u priliku da Zagreb svoj rast i razvoj temelji na boljem korištenju svih svojih resursa, zelenoj industriji i novim tehnologijama, gospodarstvu utemeljenom na znanju, te na inovativnosti i kreativnosti svojih građana. I nadasve u priliku da se posvetimo ljudima kako bi svi građani i svi stanovnici stradalih okolnih mjesta što prije se mogli oporaviti od ove nedaće i ponovno gledati svoju perspektivu na vedriji način nego što je to nakon posljedice ovoga potresa.
Mi ćemo u raspravi koja će slijediti pažljivo poslušati i razmotriti sve prijedloge koje ćemo dobiti ovdje kroz raspravu i dva čitanja u HS. Vjerujem da nam je svima zajednički cilj da predloženi zakonski okvir do drugog čitanja unaprijedimo, te da usvojimo zakon koji će biti provediv i čiji će program mjera osigurati dinamičan rad na obnovi svih oštećenih zgrada u hrvatskom glavnom gradu jer to je ono što želimo dati kao svoj doprinos našim sugrađanima. Hvala vam lijepa.
A sad bi zamolio ministra Horvata da kaže još nekoliko riječi, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniku vlade i pozivam ministra Horvata, izvolite.
Poštovani predsjedniče HS, poštovane saborske zastupnice, saborski zastupnici, poštovani predsjedniče hrvatske vlade, kolege ministri i ministrica.
Kao što smo i najavili, na prošlotjednoj prvoj sjednici Vlade RH, u njenom novom mandatu predstavili smo prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Radi se o jednom od ključnih prioriteta ove vlade i možemo slobodno reći generacijskom pothvatu koji nam je potreban kako bismo što je prije moguće obnovili područja koja su tog 22. ožujka pogođena potresom vratili ljude u njihove domove i stvorili sigurnije okruženje za sve naše građane. Ne ponavljajući sve ono što je izrekao premijer hrvatske vlade, dozvolite mi da se i ja malo detaljnije referiram na samo tijelo zakona i neke ključne odrednice, smjernice koje se zakonom određuju.
Zakonom se uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanje zgrada oštećenih ili uništenih u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Uređuje se gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom. Određuju se i nadležna tijela, rokovi za postupanje, kao i druga pitanja s tim u svezi, a sve s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi i zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine, te stvaranju uvjeta za uspostavu normalnog života na pogođenom području.
Još ću jednom vrlo taksativno i egzaktno napomenuti što sve konkretno uređuje ovaj zakon.
Raspodjelu troškova obnove, programe mjera i aktivnosti obnove i njihov sadržaj i izradu, osnivanje i rad stručnog Savjeta za obnovu, osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, način obnavljanja oštećenih zgrada, način obnavljanja pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, način obnavljanja oštećenih zgrada koje se nalaze u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, isplatu novčane pomoći za obnovu obiteljskih kuća i zgrada, isplatu novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, provedbu obnove zgrada, uklanjanje i gradnju zgrada, izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom, novčanu pomoć za privremenu zaštitu zgrada, tehničko-financijsku kontrolu projekata, pokretanje utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji i naknada štete zbog nesavjesne gradnje, te ono što je i za nas, a siguran sam i za sve one koji će pokazat bilo koji interes ili kakav interes za praćenje kojom dinamikom i na koji način se predmetna obnova događa, transparentno informiranje javnosti o aktivnostima i samim troškovima obnove.
Ono što je bitno reći, zakon je konstruiralo stručno povjerenstvo. Smatram važnim naglasiti činjenicu da su u izradi ovog zakona bili uključeni stručnjaci iz mnogih područja koji su imenovani u stručnu radnu skupinu za izradu ovog zakona. Članove radne skupine činili su predstavnici Građevinskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatskog inženjerskog saveza, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske komore inženjera strojarstva, HUP-a, HGK-a, Društva arhitekata Zagreb, predstavnici Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, predstavnici ministarstva nadležnih za kulturu i državnu imovinu, te savjetnik predsjednika Vlade RH.
U okviru rada stručne radne skupine osnovane su i dvije radne skupine zadužene za temu jedan, sanacija i obnova dimnjaka, te temu dva, sadržaj projektne dokumentacije za obnovu zgrada koje također čine stručnjaci iz navedenih djelokruga.
Iz redova stručnjaka vlada će osnovati stručni Savjet za obnovu koji će obavljati savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi ovog zakona. Savjet će imati predsjednika i dva zamjenika predsjednika, te 15 članova i 15 njihovih zamjenika koji moraju biti istaknuti stručnjaci u svojim strukama.
Zakonom je predviđeno osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, a koji će obavljati stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom, te praćenje programa mjera obnove. Osnivači fonda su RH, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija.
Na temelju ovoga zakona obnavljati će se postojeće oštećene zgrade i to zgrade javne namjene, višestambene zgrade poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće. Oštećene zgrade ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja obnavljati će se na 4 načina. Popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade i određenih programima mjera, popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije i cjelovitom obnovom odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenih projektanata.
Oštećene zgrade javne namjene, zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te poslovni prostori u drugim vrstama zgrada, a koji su namijenjeni obavljanju prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti obnavljati će se cjelovitom obnovom.
Obnova kulturnih dobara je ovim zakonom predviđena tako da se izrada projekta obnove zgrade za popravak konstrukcije i projekta obnove zgrade …
Ministre, ministre, vrijeme je isteklo, pa ćete nastaviti u drugim prilikama, imate naravno između rasprava mogućnost po 5 minuta.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, u želji i namjeri da kroz ovu saborsku raspravu dobimo konstruktivne prijedloge i zajedno dočekamo dobar, korektan, pravičan i provediv zakon.
Hvala lijepo.
Hvala.
Idemo sada na replike, imamo ih za predsjednika Vlade 18, prvi je na redu poštovani kolega Grbin.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade, SDP će ovaj zakon podržati u prvom čitanju zato što smatramo da ga je potrebno donijeti što prije. I ne stoji vaša teza da zakon nije bilo moguće donijeti u kraćem roku primjerice Italija je 2009. nakon potresa u Abruzzu Zakon o obnovi donijela u roku od 20 dana. Mogli smo tako postupiti i mi u Hrvatskoj, ali nismo, što je tu je. O ovom zakonu ćemo danas raspravljati, iznijet ćemo konkretne primjedbe i naša podrška u drugom čitanju ovisit će uvelike o tome hoćete li biti spremni te primjedbe i prihvatiti.
A sada ću vas pitati dva kratka pitanja. Prvo je možete li procijeniti koliko će obnova trajati i drugo možete li biti konkretniji kada navodite iznos odnosno izvor sredstava za obnovu jer fond i ugovor koji …/Upadica: Hvala vam./… ste spomenuli su vrijedni 700-tinjak miliona EUR-a, a obnova 11 milijardi.
Hvala.
Hvala vam.
Izvolite.
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Grbin, kad je riječ o trajanju obnove ne znam. Imamo potres u Dubrovniku iz '79. i još obnavljamo Dubrovnik, to je ono što znam. Ono što znam da je ovo najveći potres ovakvih razmjera sa ovoliko šteta u centru grada 25-26.000 objekata to će trajati dugo, već i po samim kapacitetima građevinskog sektora u Hrvatskoj, ali nastojat ćemo učiniti da bude sustavan, smislen, kvalitetan i održiv i ono što je najvažnije da izdrži neke ne daj Bože buduće potrese.
Što se tiče izvora sredstava, dakle ovih preko 500 miliona EUR-a su bespovratna sredstva, 200 milijuna iz Svjetske banke ćete ratificirati u pretpostavljam, jedno čitanje u petak, a ovo drugo ćemo nastojati i kroz WFO i kroz …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./… …/Upadica: Hvala vam./… buduće generacije, ima prostora i trenutno radimo na tome kako da i to stavimo u funkciju obnove Grada Zagreba.
Hvala vam.
Molimo vas samo kolegice i kolege da se držimo vremena, imamo osim 18 replika 10 klubova i 62 pojedinačne rasprave. Dakle, to je rekordan broj, do sada nikada ovoliko puno rasprava nije bilo pa molim vas da se držimo vremenskim ograničenja jer ćemo jako dugo trajati.
Kolega Zekanović, vi ste drugi, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, Hrvatski suverenisti će također podržati ovaj zakon, zakon uvijek može biti bolje, evo mi ćemo kroz raspravu pokušati sugerirati neke stvari koje bi trebalo promijeniti. Pitanje je zapravo slično koleginom pitanju. Odakle će se financirati ovo, nismo dobili od vas jasnu informaciju, evo i jedna sugestija koja nije konkretno vezana ta ovaj prijedlog zakona, a vezana je uz nabavljanje proračunskih sredstava. Postoje modeli kada se ovakve štete saniraju i novim trošarinama. Smatramo da je to možda jedan model koji bi se mogao ovdje prakcitirati, trošarinama ili na nekakve energente ili možda na duhan u nekom kratkom roku, nekom roku tako da jednostavno koliko mi vidimo u proračuna bez obzira na ova sredstava koja su obećana iz EU neće biti dovoljno novaca. Evo to je jedna sugestija.
Želite odgovor.
Izvolite.
Hvala vam lijepa zastupniče Zekanović, dakle spomenut ću ponovo i Razvojnu banku Vijeća Europe. Dakle, to je razvojna banka koja ima svoje sjedište u Parizu i koja je specijalizirana za društvene aktivnosti, to je baš njen fort, ministar Marić će naravno i sa drugim međunarodnim financijskim institucijama razgovarati da vidimo kako oni mogu pridonijeti ovoj obnovi. Ključan je naravno način kako da zaista ogromna sredstva iz WFO-a i evo iduće generacije stavimo i u funkciju obnove Grada Zagreba. To su otprilike oni dostupni izvori financiranja. Mi ćemo još raditi sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak koja će prema našim promišljanjima imati posebne kreditne linije, posebne kreditne linije, povoljne kreditne linije koje će omogućiti također financiranje obnove grada, a dio će ići iz redovitih sredstava. O novim nametima i porezima za sada nismo razmišljali …/Upadica: Hvala./… ali i to je ideja.
Kolegice Selak Raspudić, izvolite.
Izvolite, izvolite to su replike one ne stoje na ekranu.
Uvaženi premijeru, moje pitanje ide u smjeru transparentnosti. Znamo da vam je transparentnost jako važna, to smo mogli vidjeti u tome da je vaš najtransparentniji koalicijski partner transparentno transcendirao epidemiološke preporuke na nižoj razini kako bi se mogao pojaviti na izglasavanju povjerenja novoj Vladi. U tom smislu, moje pitanje tiče se ovog zakona i načina trošenja sredstava na koji ćete način osigurati transparentnost u njegovoj provedbi, u provedbi trošenja sredstava imajući u vidu da živimo u eri digitalizacije i hoćete li tu transparentnost osigurati i retroaktivno u smislu, ne samo nakon donošenja ovoga zakona nego i utrošenih sredstava već do sada u obnovu grada Zagreba.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupnice Selak Raspudić.
Kad je riječ o transparentnosti financiranja, zakon je baš tako i pisan. Pisan je da ulogu ima i ministarstvo koje je nadležno, da ulogu ima i budući fond koji je nadležan, da su limitirane cijene, da će ići u javni poziv i za sve one koji će se baviti, bilo projektiranjem, bilo izvođenjem radova. Prema tome, to je jedna od ključnih zadaća i ključnih ciljeva. Upravo zato i idemo u miru na ovakav zakon gdje želimo spriječiti bilo kakve zlouporabe. Što se tiče onoga što je bilo do sada, sve što se radilo javnim sredstvima je transparentno i dostupno. U krajnjoj liniji, to se sve može provjeriti, pa i podaci od 12,6 milijuna kuna za troškove naših sugrađana koji su u studentskom domu na Cvjetnom naselju, kao i svi troškovi čišćenja i svog ovog inicijalnog interventnog dijela aktivnosti, od najamnina pa do zahvata na zgradama. To možete provjeriti i dobiti sve što vas zanima.
Hvala.
Kolega Troskot, izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade, moje pitanje je usmjereno na nešto što ste već spomenuli, a to je bio i potres 1979. g. u Crnoj Gori koji se manifestirao, nažalost i na naš Dubrovnik i čiju sanaciju imamo i danas. Pitanje bih još proširio i sa cijelom zapravo regijom, a to je bio potres u Makedoniji. Prošle godine je bio potres u Albaniji, a mislim da se još svi sjećamo davne, tako davne 1996. g. kada je stradao i naš Ston.
Moje pitanje je sljedeće i ako ćemo gledati iz perspektive potresa, zračnom linijom Molise i L'Aquila u Italiji nisu toliko daleki. Moje pitanje je sljedeće, zašto nikada do sada nije potres bio ozbiljno uziman u obzir od strane Vlade, što je zapravo vidljivo i u strategiji Vlade od 2030. g. gdje potres nikada nije bio spominjan, kao primjerice helikopteri ili ostali segmenti nacionalne sigurnosti?
Hvala.
Izvolite odgovor.
Što se tiče L'Aquile koju ste spomenuli vi, a i još jedan zastupnik ranije, L'Aquila je dosta manja od Zagreba, velike žrtve, jak potres, međutim, puno manje od Zagreba, ovako kompleksnu situaciju imate glavni grad koje je pogodio 5,5 po Richteru, ja moram priznati da se ne sjećam, barem ja nisam čuo u ovih nekoliko mjeseci podatke o tome i to je razlog zašto ovaj zakon donosimo ovako u 2 čitanja nakon javnog savjetovanja.
Što se tiče potresa kao teme fenomena kojim se trebamo baviti, ja sam bio u našoj Seizmološkoj službi i ono što želimo, želimo ju osnažiti. Dakle, moj dojam da je to jedna služba koja je izrazito važna i za koju smo pripremili projekte kako da je osnažimo i financijski i tehnički, a ja se nadam i kadrovski da nam oni pomognu .../Upadica: Hvala./... kako rješavati i sprječavati ove situacije u budućnosti.
Kolega Stier, izvolite.
Hvala g. predsjedniče, g. premijeru, pravičnost i ravnopravnost ili jednakopravnost građana su ključna načela po kojima je pripremljen ovaj zakon i zato mislim da mora, da se mora ovdje naglasiti da iako opravdano, javnost je prvenstveno fokusirana na grad Zagreb ili možda na centar grada, da ovaj zakon jednako tretira i građane susjednih županija, pa tako i Zagrebačke županije gdje je preko 500 zgrada bilo oštećeno potresom.
Naravno, važno je da se to načelo ravnopravnosti poštuje i u provedbenim aktima i u implementaciji ovoga zakona i u tom pogledu naravno, moj osobni apel, a vjerujem i očekivanja ovog Visokog doma da tako postupi i hrvatska Vlada.
Hvala vam.
Odgovor, izvolite.
Hvala lijepo zastupniče Stier, bit će upravo tako, hvala.
Kolega Ćelić, izvolite.
Hvala g. predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade, više puta ste spominjali da je 10 sekundi potresa napravilo štetu koja će se obnavljati 10 godina. Postoji jedan termin, tehnički o vraćanju u prvobitno stanje, ovdje bih se dotaknuo pitanja pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom, dakle kod obnove zgrada javne namjene, bilo da su u vlasništvu grada Zagreba ili RH, mislim da je potrebno voditi računa i o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom, bez obzira što je to pitanje propisano Zakonom o gradnji i Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom, mislim da bi to bilo važno da se to inkorporira u ovaj zakonski prijedlog i da bude jasno napisano barem što se tiče zgrada javne namjene.
Hvala.
Odgovor, izvolite.
Slažem se s vama zastupniče Ćelić, vodit ćemo računa o tome.
Kolega Bartulica, izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče Sabora, g. predsjedniče Vlade, nije sporno da treba se puno toga sad poduzeti oko sanacije ove velike štete, međutim, prošli petak smo vidjeli na koji način se upravlja gradom Zagrebom, znači gore nego što su i mnogi mislili. Zapravo na vrlo neodgovoran način i vidimo stalno nove dokaze za to.
Moje pitanje vezano za provedbu ovog prijedloga zakona, spominje se da će znanstvena ustanova za graditeljstvo biti ovlaštena za provedbu tehničko-financijske kontrole projekata. Zanima me koje su to ustanove, o čemu se radi i kako ćete jamčiti da se novac transparentno odobrava i troši?
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Kao što sam rekao, sve će biti transparentno, tehnički propisi su ovdje ključ. Dakle, što je bit ove obnove? Nije bit obnove povrat u prijašnje stanje, ako se vratimo u prijašnje stanje i ne daj Bože do istog potresa nisam siguran kakve će posljedice bit. Dakle, poanta je u tome da protupotresni kvalitet novih obnovljenih zgrada bude takav da mogu izdržati potrese, ja se nadam ne ovako jake kao ovaj, to je cijeli smisao. A sve što se bude radilo bit će transparentno i dostupno svima osobito saborskim zastupnicima da kontroliraju.
Kolegice Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi premijeru.
Odlučili ste se za tako jedan malo duži proces izrade zakona, odlučilo se i za cjelovitu obnovu Grada Zagreba što apsolutno cijenimo i mislimo da je jedino ispravno i jedino tako Grad Zagreb može se odnosno onaj dio koji je oštećen potresom dovesti u red.
Uvodno ste rekli o kratkoročnim i dugoročnim mjerama, što isto smatramo da je dobro i pozitivno. No, mi se nalazimo 4 mjeseca iza potresa, za zgrade koje su oštećene na području Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije imamo točne podatke, za zgrade koje su oštećene na području Grada Zagreba, a riječ je o 24.997 zgrada, mi u ovom trenutku nemamo podatak koliko je od tih zgrada javne namjene, koliko je obiteljskih, koliko je više stambenih, koliko je stambenih, koliko je stambeno-poslovnih. Da bi se mogla iznaći kvalitetna rješenja mi to moramo znati, da li će to za drugo čitanje biti moguće znati?
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupnice Mrak Taritaš.
Ja najprije želim zahvaliti tu i službama Grada Zagreba i Građevinskom fakultetu, njihovi su stručnjaci radili na popisu svih ovih jedinica, zgrada, kuća koje su oštećene, brojnim volonterima i oni imaju taj popis, Ministarstvo graditeljstva je u tijesnoj komunikaciji i oni mogu za drugo čitanje ako želite vrlo precizno klasificirati vrste zgrada i objekata koje zahtijevaju obnovu.
Ponavljam još jednom, 26.000 je puno, a imate pet stanova ili zgrada za obnavljat, vi se u to bolje razumijete nego ja jer ste i bili ministrica ovoga resora, znate koliko je to kompleksno. Prema tome, ovo će biti vrlo zahtjevan proces za kojeg je po meni ključno da bude dobro određen red prioriteta i da bude sustavno blokovsko obnavljanje Grada Zagreba odnosno ovih kuća i objekata van … /Govornik se ne razumije./ …
Kolegice Jeckov vaš je red.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine premijeru.
Ovaj zakon isključivo se odnosi na Grad Zagreb i na potres koji se dogodio 22.3., moje pitanje je zbog čega nismo iskoristili ovu situaciju i preformulirali ga na način da dobijemo jedan opći zakonski okvir za cijelu RH, ono po staroj narodnoj da se ne dogodi jer na taj način bi se unaprijedilo ispunjavanje svih temeljnih zahtjeva za građevine prema Zakonu o gradnji, a u skladu sa europskom direktivom?
Upravo na to upozoravala je u javnoj raspravi Hrvatska komora arhitekata i Arhitektonski fakultet.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa.
Pa evo ja sam osobno zahvaljujući tadašnjem potpredsjedniku Vlade i ministru graditeljstva gospodinu Štromaru imao priliku voditi dijalog sa različitim predstavnicima i komora i fakulteta i brojnih stručnjaka koji su se bavili ovom temom i kada sam neposredno vidio koliko je tu različitih stavova, različitih pozicija, mišljenja, iskustava, želja za doprinosom, želja za poboljšanjem u tom trenutku sam shvatio da nikakav blic krik s ovim zakonom ne dolazi u obzir. Taj sastanak s njima je bio ključan da osobno prelomim da ovo ne možemo donijeti kako bilo tek tako nego da moramo proći javnu raspravu, da moramo dobro osluhnuti i odvagati ovo što ste radi.
Ovo je potres bez presedana, mi takav opći zakonski okvir da bismo sve ovo proveli ne bi mogli i zato smo se odlučili na posebni zakon koji je baš dizajniran za ovu situaciju, to je razlog zašto idemo s posebnim zakonom.
Hvala.
Kolega Zurovec, izvolite.
Poštovani premijeru, poštovane saborske zastupnice i zastupnici.
Za početak samo bi htio napraviti jednu malu ispravku, možda se nehotično dogodila. Znači Vlada, ja kao gradonačelnik, mi kao saborski zastupnici, mi koristimo sredstva koja nam uplaćuju porezni obveznici, mi ništa ne dajemo, znači mi koristimo i kasnije to preraspodjeljujemo.
Što se tiče našega stava, već je bio izražen putem medija i putem svega, bit će zanimljivo vidjet tko će naravno podržati ovaj zakon, tko neće, tko vjerojatno ima privatne interese, a tko ih nema. Ono što će biti kasnije zanimljivo vidjeti kako će se te uredbe manifestirati i sve ostalo.
Što se tiče našeg prijedloga, meni je drago što ste voljni poslušati prijedloge i oporbe, mi ćemo sigurno sugerirati određene stvari koje će ipak na koncu uključivati puno, puno manje državne intervencije. Također bih naglasio da smatram da ipak nepravedno je u jednu ruku koristiti sredstva poreznih obveznika i od siromašnijih dijelova Hrvatske kako bi se pomoglo relativno bogatijim.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala vam lijepa zastupniče Zurovec.
Ako ja dobro razumijem vaš stav, on bi podrazumijevao to da ne radimo ništa nego da svako obnavlja svoje kako može i kako umije. To je očito vaš stav, pretpostavljam u interesu zaštite poreznih obveznika.
Ja moram priznati da smo u proteklih, pa mogu reći u cijelom mandatu ranije Vlade i ranijeg saziva Sabora ipak shvatili da država postoji s nekim razlogom. Ne mogu ljudi sami privatnom inicijativom štititi zdravstvenu sigurnost, ne mogu obnavljati ovakve štete u glavnom gradu sami, barem ne sustavno, ne tako organizirano i ne tako dugoročno planirano. Tako da razumijevajući vaš stav priklanjam se, ja bih rekao, većini u ovom saboru koja smatra da velika šteta zahtijeva velike odgovore.
Kolega Tomašević, izvolite.
Zahvaljujem.
Predsjedniče vlade, spomenuli se da u pravilu se ne organiziraju odnosno u načelu međunarodne donatorske konferencije za članice EU i činjenica jest da je u Albaniji bio razorniji potres u kojem je poginulo više od 50 ljudi. Međutim, isto tako je činjenica da je u Albaniji šteta koja je nastala materijalna čak 10 puta manja od štete koja je nastala nakon potresa u Zagrebu. Unatoč tome na međunarodnoj donatorskoj konferenciji je skupljeno, znači 17. veljače 850 milijuna EUR-a znači zajmova i 300 milijuna EUR-a bespovratnih sredstava, mi smo sada negdje na, ako sam vas dobro shvatio, na 500 milijuna EUR-a bespovratno i 200 milijuna EUR-a kroz zajmove, tako da je očito da će nam trebati još neki novac koji ćemo valjda povući iz ovih 22 milijardi EUR-a.
Moje pitanje je, koliko procjenjujete da će bit iz ovih fondova iz 22 milijarde EUR-a, te koliko iz državnog proračuna, te koja je dinamika kojom bi se to odvajalo …/Upadica: Hvala vam/…od proračuna, da li, da li veći dio odjednom …/Upadica: Hvala vam/…ili ravnomjerno raspoređeno?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo zastupniče Tomašević.
Drago mi je da smo napredovali i da znamo da nema ovih donatorskih konferencija za članice kroz zadnjih nekoliko mjeseci rasprave, to je dobar korak naprijed prema činjenicama.
Što se tiče štete za Albaniju, ona je bila puno manja, ona je bila zaista puno, puno manja, al je bilo više žrtava, bilo je žrtava i bilo je prije covida, dakle jako je važno razumjeti kontekst. Naš potres se zbiva u trenutku kada najbogatije i najveće članice EU dnevno imaju između 300 i 400 mrtvih, vrlo bitan trenutak za razumjeti refleks solidarnosti. Međutim, to ne znači da naši prijatelji nama neće pomoć, da neće s nama razgovarat dapače, mnogi su već iskazali interes.
Što se tiče sredstava u idućim godinama kroz VFO EU iduće generacije, sada je na nama da prilagodimo operativne programe, da pripremimo plan obnove koji će uključiti i Grad Zagreb na vrlo …/Upadica: Hvala/…inteligentan i pametno skrojen način …/Upadica: Hvala vam/…a o brojevima ćemo govoriti kasnije, imat ćemo vremena o provedbi, ja to u ovom trenutku ne mogu reći. …/Upadica: Hvala vam/…
Kolegice Peović, izvolite.
Pa evo, rekli ste da ćete primati prijedloge oporbe, što pozdravljam, pa prijedlog je da se siromašnima koji nemaju za obnovu u potpunosti financira konstrukcijska obnova gledajući na imovinski odnosno dohodovni cenzus, a ne da im se stavlja hipoteka na jedinu nekretninu. Znači temelj socijalne osjetljivosti ovdje nije zadovoljen u ovom zakonu, prijedlogu zakona, dok se s druge strane onima čijim se, u čijim se prostorima obavlja gospodarska djelatnost ovdje predlaže financiranje konstrukcijske obnove u cjelini prema Zakonu o državnim potporama. Koji su to prevrijedni poslovni subjekti možemo samo naslutiti imajući u vidu poslovne subjekte kojima ste dodjeljivali potpore covida odnosno lance kladionica koji su prošle godina ostvarili nekoliko stotina milijuna kuna dobiti. Znači važno je da Tedescijima ne obnavljamo zabatne zidove, a siromašnima da ne stavljamo hipoteku na stanove.
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupnice Peović.
Što se tiče socijalnih kriterija, mi smo tu otvoreni, to je jedna od tema koju želimo osluhnuti u ovoj raspravi, mislim da je ona važna. Ima puno ljudi u centru Zagreba koji žive ili u siromaštvu ili na rubu siromaštva, a možda imaju vrijedne, teoretski gledano, nekretnine, al ako su im jedine nije to nešto što ih može kvalificirati bogatima ili imućnima. Prema tome, vodit ćemo računa da kroz raspravu nađemo neko rješenje koje je primjereno.
Sada je na redu zastupnik Grmoja, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani premijeru, ja se neću baviti samim zakonom, to će stručno obraditi kolege iz kluba u svojim raspravama.
Mene zanima jedna stvar. Rekli ste sada da je ovaj potres u Zagrebu što se tiče štete bio puno razorniji od ovoga u Albaniji. Vidjeli smo što je bilo oko poplava i što se dogodilo oko stanja infrastrukture. Mene zanima osjećate li osobnu odgovornost kao predsjednik HDZ-a i kao predsjednik vlade i stranke koja više od 12.g. podržava Milana Bandića u Gradu Zagrebu, što neizravno, što izravno? Osjećate li osobnu odgovornost zbog stanja infrastrukture u Gradu Zagrebu? Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupniče Grmoja.
Nije ovo pitanje osobne odgovornosti. Infrastruktura Grada Zagreba zahtjeva dodatno unapređenje, zahtjeva investicije, zahtjeva održavanje, to nije pitanje kojim se bavim ja kao predsjednik vlade, niti kao predsjednik HDZ-a, a ovo je tema koja se zove „Obnova Grada Zagreba i Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije od potresa“, pa kad bude pitanje o tome ja ću elaborirano odgovoriti.
Sada je na redu zastupnica Nađ, izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče.
g. Predsjedniče vlade, rekli ste da je obnova Zagreba glavna zadaća ove vlade, pretpostavljam da je bila i prethodne vlade. Moje pitanje je, zašto ste dozvolili prepucavanje između bivšeg ministra Štromara i gradonačelnika Grada Zagreba g. Bandića oko izrade samog zakona, pa je u radnoj skupini u kojoj su bili predstavnici Grada Zagreba bilo samo dvije sjednice i to 31. ožujka i 7. travnja kao što je navedeno u nacrtu prijedloga zakona koji vam je bio na vladi? Zbog toga je evo 4. mjeseca od potresa, a mi tek danas raspravljamo o prijedlogu zakona. Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovana zastupnice. Nije tu bilo prepucavanja nego je bilo različitih stajališta. Bilo je različitih stajališta i unutar različitih resora u Vladi. Mi smo imali situaciju koju smo imali 3 paralelne krize. Imali smo Covid-19 sa kojim se bavio jedan dio članova Vlade, imali smo situaciju da moramo iznaći financijska sredstva što za funkcioniranje državnih javnih službi i uopće punjenje proračuna, pa i pomoć privatnom sektoru, za što je bio zadužen drugi dio Vlade i imali smo 3. situaciju od 22. ožujka od 6 i po ujutro, ovakav potres za koji je bio zadužen, slobodno ću reći, 3. dio Vlade.
I još smo imali grad Zagreb i sve moguće strukovne udruge, komore koje su se trebale usuglasiti. Vidite da je ovaj zakon prošao dosta dobro. I zato je trebalo vremena .../Upadica: Hvala vam./... i javnog savjetovanja.
Kolegice Bedeković, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Vlade. Potres koji je pogodio Zagreb je svakako, složit ćemo se vi, događaj bez presedana u vrijeme pandemije Covida-19 i svakako je imao dugoročne posljedice i ima, ne samo na građane Zagreba nego i građane Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije i imam potrebu naglasiti kako je Vlada saniranju posljedica pristupila na sustav i promišljen način, prije svega kroz hitne mjere pomoći građanima, one kratkoročne mjere koje ste objasnili, kroz izradu popisa šteta, a onda i kroz izradu i prijedlog izrade, dakle, kvalitetnog zakona i svakako moramo biti svjesni činjenice da nema instant rješenja.
I upravo stoga zakon ne smije biti zakon donesen niti na brzinu, on je prošao javno savjetovanje, podsjetit ću, gdje je prihvaćeno već na javnom savjetovanju niz primjedbi i jednako tako, dva čitanja kroz dvije saborske rasprave .../Upadica: Hvala vam./... otvaraju prostor za unaprjeđenje.
Oke. Idemo onda na iduću repliku, poštovani potpredsjednik Ostojić, izvolite.
.../Govornik naknadno uključen./... vaše prve Vlade i vašeg strateškog partnera Milana Bandića. Ali mudro ste, naravno, zaboravili ono što vam ne odgovara. Primjerice, 245 milijuna eura iz prošlog financijskog razdoblja koje ste mogli iskoristiti za smanjenje rizika od katastrofa.
Od tih 245 milijuna eura po javno dostupnim podacima, iskoristili ste nekoliko postotaka. I dobro ste maloprije odgovorili zastupniku, država postoji sa razlogom. Tako je. S razlogom da brine o sigurnosti, između ostalog, povlačenje EU fondova. Stoga moje pitanje za vas. Uistinu, da li se vi kao premijer naše države osjećate odgovornim da smo tako malo iskoristili fondova, da smo ugrozili poplavama, primjerice, Hrvatska vatrogasna zajednica, tu je naš Ante Sanader, iskoristila minimalno sredstava. Dakle, to je ključno pitanje. Zašto niste iskoristili i zašto ste ugrozili sigurnost naše države?
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa zastupniče Ostojić, vi ste bili kreativni i u kampanji, a sad baš ovakvu kreativnost da smo mi ugrozili sigurnost države, to sad nadilazi i onu vrstu imaginacije koju smo slušali tijekom 2 tjedna kampanje, ali okej. Što se tiče EU fondova, podaci apsorpcije za vrijeme našega mandata su takvi da smo ovom financijskom okviru koji traje od '14. do '20., podsjetit ću, preuzeli smo Vladu u listopadu 2016. sa 9% ugovorenih i 1% isplaćenih.
Danas smo na 97% ugovorenih, 97% i isplaćenih 37. 97 i 37, a startali smo prije manje od 4 godine 9,1. Dakle, ako smo negdje napravili iskorak .../Govornik se ne razumije./... ono što sad znamo i što smo uhodaniji, smo kako bolje iskoristiti ta sredstva jer moramo još potrošiti ovo što nam je ostalo iz ovog financijskog okvira, dolazi novih 22 .../Upadica: Hvala vam./... milijarde eura. A vi ćete nam pomoći kreativno.
Sada je na redu poštovana kolegica Benčić, izvolite.
Poštovani premijeru, imamo pitanje u koje se tiče također, dijela koje se odnosi na postavljanje založnog prava na višestambene zgrade u slučaju da suvlasnici ne osiguraju 20% sufinanciranja do početka obnove.
Dakle, osim ovog problema koji je istakla već moja kolegice iz kluba, kolegice Peović, a tiče se imovinskog cenzusa i da ugradimo određene socijalne kriterije za ljude koji ne mogu to osigurati, postoji još jedan problem koji smo istakli jučer, ali ga je nažalost vaš državni tajnik Uhlir odbacio, a to je da se taj članak interpretira na način da će se založno pravo u višestambenim zgradama stavljati na čitavu zgradu, što znači da će vi suvlasnici biti solidarni dužnici.
Moramo napomenuti da to otvara put i sukobima i pritiscima na one suvlasnike koji neće biti u mogućnosti platiti tih 20%, ako će svi drugi suvlasnici također, imati teret na svom vlasništvu zbog kojih neće moći prodati .../Upadica: Hvala./... svoje stanove. Molimo vas da to pitanje odgovorite da li ste
/Upadica: Izvolite odgovor./...
spremni to ugraditi u zakon drugačije.
.../Govornik naknadno uključen./... Hvala lijepa zastupnice Benčić.
Razumijem ja bit ovoga pitanja, manje je bitno je li ima založnog prava ili nema. Bitno je da li će nam ovakva izvanredna situacija dovesti do toga da neki nekretninski špekulanti kupe povoljno stanove od onih koji su u neimaštini, siromašni ili evo, sad stjecajem okolnosti moraju otići iz zgrade, stana, kuće, gdje su živjeli cijeli život.
E i to je zadaća države. Pa hajmo napraviti zakon da se to ne dogodi. Evo, ja prvi to potpisujem. Pronađimo pravno rješenje koje će onemogućiti špekuliranje i nekakav lukrativni nekretninski biznis na ljudskoj nesreći. Ja to potpisujem, naći ćemo zajedno formulaciju.
Hvala vam.
I zadnja replika, kolega Brumnić.
Poštovani g. premijeru, u svojoj ste raspravi
Molim vas kolegice i kolege pustimo zastupnika da govori.
Izvolite.
U svojoj ste raspravi spomenuli dvije stvari koje sam jučer postavio decidirano kao pitanja na odboru, jedno je energetska obnova zgrada, znamo da ova država potiče činjenicu energetske obnove zgrada. Tada mi je direktno bilo odgovoreno da se ne planira energetska obnova zgrada koje nisu javno vlasništvo. Vi ste u svojoj raspravi rekli suprotno.
I drugi dio mi je pitanje smisla samo popravka konstrukcije, a onda omogućavanja građanima da ukoliko žele kvalitetnije rješenje da to sami plate. Ako postoji kvalitetnije rješenje odnosno rješenje koje bi u cijelosti zadovoljilo statiku zgrade onda bi bilo logično da je, da ga država napravi od početka, a ne da traži od građana dodatno financiranje.
Evo, toliko.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo zastupniče Brumnić, nisam u biti razumio ovo vaše zadnje, zadnju kategoriju. Ne razumijem što ste mi htjeli reći, to ćemo malo se kasnije popričati, ali nisam shvatio možda zbog maske, ali nisam vas dobro niti čuo, pa ne mogu uopće odgovoriti ovo što ste kazali.
Što se tiče energetske obnove, pa energetska obnova je jedan od ključnih projekta koji traje već godinama, koji ne samo da štedi potrošnju energije nego predstavlja značajan dio ulaganja investicija u brojne zgrade, kuće diljem Hrvatske. Ukoliko to bude moguće, a tu sad naravno aludiram i na ove fondove koji su pred nama idućih 7 godina kao jedna od mogućih pista za angažiranje sredstava koji će pripomoći obnovi Grada Zagreba, kuća, stanova, onda mislim da i to svakako treba ispitati kao mogućnost, a ovo drugo ćete mi reći kasnije jer nisam shvatio o čemu govorite.
Hvala vam.
Imamo jednu repliku na izlaganje ministra Horvata, to je poštovani zastupnik Stričak.
Izvolite.
Ministre vi ste u svom izlaganju najčešće koristili pojmove struka, stručnjaci, radne skupine, pa između ostalog u zakonu u Članku 11. predviđa se osnivanje stručnog savjeta za obnovu kojeg bi osim predstavnika Vlade činili predstavnici Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba i Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije odnosno …/Upadica: Hvala vam./…
Vrijeme je isteklo.
Dakle ja pretpostavljam da je pitanje trebalo glasiti zbog čega tolika široka lepeza struke je uključena u ovo stručno povjerenstvo. Upravo zbog njegovog ključnog savjetodavnog učinka jer rekli smo da će kompletna operativa biti preseljena i transformirana u fond, a stručno povjerenstvo biti će savjetodavno tijelo i samom fondu ali i Vladi RH, a ono što je bilo u konstruktu pitanje od malo prije, da postoji tablica tzv. euro koda, ta tablica ima određene gradacije, mislim da u ovom trenutku nema smisla uzeti najveću protupotresnu gradaciju koja bi se trebala primijeniti u obnovi Grada Zagreba u smislu protupotresne zaštite, ako bude želje i namjere vlasnika da se koristi i taj euro kod stupnja 9 ničim to neće biti spriječeno.
Hvala lijepo.
Hvala.
Ovime smo došli do kraja replika, pa sada ću pitati izvjestitelje odbora žele li uzeti riječ?
Odbor za zakonodavstvo, Odbor za graditeljstvo i prostorno uređenje ništa, onda otvaram raspravu.
Imamo kao što sam rekao 10 klubova i 62 pojedinačne rasprave.
Prvi je na redu Klub zastupnika Domovinskog pokreta i poštovani zastupnik Zlatko Hasanbegović.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, Vlade, ministri, sabornici kao i uvijek s ove govornice krenimo ab ovo. Grad Zagreb je 22. ožujka pogodio razorni potres koji je za posljedice imao katastrofalnu štetu pretežito, ali ne i jedino u kulturno povijesnoj jezgri i nažalost gubitak što se zaboravlja jednoga mladoga života. Pred nama je zadaća pronalaska najboljeg zakonskog rješenja o obnovi. Preduvjet za to osim naravno političke volje u ovom saboru jest odgovor na ključno pitanje koje glasi, zašto je potres od 22. rujna imao tako katastrofalne posljedice u šteti koja se procjenjuje minimalno na 11,5 milijardi EUR-a. Dio odgovora naravno leži u geofizičko seizmološki nepredvidljivim razlozima koji ljude pred potresom čine nemoćnim, a raspravu odgovornosti za taj dio štete bespredmetnom. U svim bivšim mjesečnim, političko, parapolitičkim i teorijsko stručnim raspravama više ili manje suvislim izostao je drugi dio odgovora na ključno pitanje zašto je potres imao baš takve katastrofalne posljedice u donjogradskoj jezgri, a neznačajno manje neovisno o njegovoj jačini koje bi same po sebi bile neizbježne. Bez jasnog odgovora na to pitanje i njegovog javno političkog osvjedočenja koje još uvijek ostaje u sjeni s jedne strane nemoći države, a s druge strane besplodnih rasprava bilo koji zakon usvojen u ovom saboru ostat će trajnim nedonoščetom.
Odgovor na to ključno pitanje zašto su ovakvi razmjeri štete, a ne značajno manji ne leži u području seizmološke ekspertize već onoga što prigodno možemo nazvati državno političkom i socijalnom geofizikom i seizmologijom.
Dakle, katastrofalna šteta koja je nastala kao posljedica potresa od 22. ožujka 2020. konačni je epilog jedne druge po posljedicama katastrofalne socijalno političke štete, Dubrovčani bi rekli velike trešnje s epicentrom u zagrebačkom, budimo iskreni 8. svibnja 1945. godine.
Što su obilježja i trajne posljedice za središte Zagreba, te socijalno političke osmosvibanjske velike trešnje sa različitim postkomunističkim amplitudama do današnjeg dana?
Naime, jugoslavenski komunisti nakon štos u napunili jame, rudarska okna i protutenkovske okope od svibnja 1945. krenuli su s drugom fazom revolucije koja je imala za cilj likvidaciju građanskoga društva, svih njegovih zatečenih ustanova, među ostalim i putem pljačke, prigodne nazvane nacionalizacija konfiskacija privatnog vlasništva i razvlašćivanja kuće vlasničkog sloja čiji je poslovni graditeljski i društveni napor stajao u temelju činjenice da je Grad Zagreb po svojoj povijesnoj jezgri koji je predmet ovoga zakona bio autentična građanska i nacionalna metropola i prije tzv. oslobođenja 8. svibnja '45.
Nakon provedbe tog protuvlasničkog revolucionarnog zahvata zagrebačka povijesna jezgra pretvarana je u polustoljetni inženjerski rečeno u građevinsko-konstrukcijskom smislu zapušteni, oronuli geto i kulisu prepuštenu društvenoj nebrizi i propadanju koje su uz poneku obitelj izvornoga vlasnika useljeni pute tzv. stanarskog prava pouzdanici režima različitog stupnja iz redova kojih se smjenom naraštaja u značajnoj mjeri novačili naša post komunistička, primjerice iz zadnjeg saziva CKSKH tzv. urbana salonska, aktivistička i pseudo subverzivna kulturnjačka antifa ljevica. Ona ljevica koja danas aktivistički stoji u prvim redovima borbe za cjelovitu obnovu, zanemarujući činjenicu da je temelj za nastanak ove štete od potresa koja je raspravljana i u duhovnom i u vlasničkom i u konstrukcijsko-inženjerskom smislu postavio jugoslavenski komunizam s kojim se trajno nadahnjuju uključujući i suvremeni post post komunistički, upravljačko-urbanističko-vlasnički metež koji je Zagreb, napose njegovo središte, i dalje ukopan.
Dakle, što su osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim zakonom i što je njegov strateški i konačni cilj? Je li cilj ovoga zakona kolokvijalno građevinski rečeno krpanje zgrada oštećenih potresom i palijativna rekonstrukcija do razine stanja prije potresa te poneko uklanjanje trajno oštećenih zgrada uz zadržavanja te kozmetički promijenjenih birokratskih procedura ili je cilj cjelovita urbana obnova te postizanje mehaničke otpornosti i stabilnosti u potresu oštećenih zgrada iznad razine koje su imali prije potresa, uključujući i poticanje te proceduralno olakšanje nadogradnje i gradnje na mjestu uklonjenih oštećenih zgrada zamjenskim po uzoru na Beč, Pariz ili Prag?
Izraz rješenja ove dvojbe možemo dobiti i odgovor na retoričko pitanje koje nije samo retoričko, je li nam ovaj zakon kao lex spacialis uopće potreban, te je li predlagatelj s obzirom na osnovna pitanja koja se uređuju ovim zakonskim prijedlogom i postavljene ciljeve, umjesto da oštećene privatne vlasnike i građane mjesecima zbog predizbornih kalkulacija drži u neizvjesnosti s istim učinkom i obnoviteljskim dosegom mogao pristupiti najobičnijoj noveli postojećega Zakona o gradnji, budući da Zakon o gradnji sasvim solidno uređuje ono što kolokvijalno nazivamo krpanjem ili rekonstrukcijom do razine stanja prije potresa?
Naime, u preambuli zakonskog prijedloga predlagatelj nas poučava da potresi pripadaju grupi prirodnih opasnosti koje su, što naravno nismo znali, u potpunosti nepredvidivi po vjerojatnosti i intenzitetu, a potom citiram „Zakon predviđa izradu projekata obnove zgrade koji mora biti izrađen tako da zgrada nakon obnove ispunjava temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove“, to prevedeno ne znači zakonsku obvezu cjelovite obnove već krpanje zgrade … potresne otpornosti koje su imale prije potresa koje bi se potom kod prvog sljedeće potresa iste jačine urušile, naravno s istim posljedicama.
Umjesto pojačanje mehaničke otpornosti i stabilnosti i pojačanje konstrukcije propiše kao zakonska obveza, a ne tek kao mogućnost, prevedeno s inženjersko-projektantskog meta jezika oštećenom vlasniku laiku, oštećeni znaju o čemu govorim, država i grad bi velikodušne, o tome ključnom pitanju financiranja nešto kasnije, s 80%, 60+20 i u nejasnom roku sufinancirala tek primjerice zidanje opeke na srušenom ne konstrukcijskom zabatnom zidu bez obveze dodatnog učvršćivanja običnim betonskim nadvojem jer tu naravno prelazi razinu mehaničke otpornosti i stabilnosti prije samoga potresa.
Drugi element zakona koji upućuje na to da je u osnovi kao jedini postavljeni ostvariv cilj tek građevinsko krpanje, a ne cjelovita obnova s jasnom novom vizijom i gospodarsko-poslovnog i socijalnog životnog razvitka grada koja posljedica potresa iz tragedije može pretvoriti u poticaj i prigodu, jest izostanak iz predmeta i cilja zakona čl. 1. te dijela, način i obnavljanje oštećenih zgrada i stavka koji bi same logike ovog zakona omogućio osim uklanjanja oštećenih zgrada izrijekom i mogućnost i poticaj za nadogradnju te gradnju zamjenskih zgrada upravo u cilju cjelovite urbane obnove, a koja po postojećem zakonskom okviru koji propisuje gradnju, prostorno uređenje i vlasničke te primjenom beživotnog terora tzv. konzervatorskih smjernica de facto onemogućena umjesto da se potiče i stimulira tzv. krpanje i dovođenje u stanje otpornosti na potres, prije potresa i to na račun svih poreznih obveznika upravo ovaj zakon treba biti razvojna točka preokreta za Grad Zagreb, posebice njegovu zamrslu povijesnu urbanu cjelinu koja može oživjet samo gradnjom novih boljih i sigurnijih zamjenskih zgrada s više etaža i stanova na istom tlocrtu čime bi se obnova isplatila i bez državnog zaduživanja koje se ne mogu izgraditi državnom intervencijom već isključivo harmonizacijom ne špekulantskoga već legitimnog poslovnog i ulagačkog ne špekulantskog interesa s jedne strane, te zatečenog vlasničkog interesa oštećenog u potresu s druge strane. Tu dolazimo i do jednog važnog, pa čak i ključnog pitanja izvora i načina financiranja provedbe ovog zakona, što uključuje i pitanje opsega državnih potpora privatnim vlasnicima čija je imovina oštećena u potresu. Ovdje mora biti jasan i neumoljiv procijenjenih potrebnih 11,5 milijardi EUR-a samo u svrhu obnove Zagreba, nema niti će ih u doglednoj budućnosti biti, tko to tvrdi obmanjuje javnost u svrhu jeftinog politikanstva i predizbornih kalkulacija osim ako se projekt obnove i provedba zakona zamišlja kao stogodišnji poduhvat obnove dvorca Zende u kojem ne žive ljudi, a ne kao projekt razmjerno brze obnove grada kao živog društvenog tkiva u kojem žive ljudi, u tom smislu mi pada na pamet znakovit naslov sjajne sociološko-identitetske studije moga umirovljenog institutskog kolege Ivana Rogića čiji je naslov ne „što je Zagreb“ već „tko je Zagreb“ prioritet državno financirane žurne ne koruptivne i kvalitetne obnove trebaju biti javne ustanove i škole, bolnice, muzeji i fakulteti, sve ono što kao javno dobro koriste svi građani jer je iluzija da ona država koja nije u stanju brzo i kvalitetno obnoviti državno javno vlasništvo može uspješno i djelotvorno sufinancirat obnovu privatnoga vlasništva.
g. Plenković nakon što je hirotonisan ili rukopoložen u poznatim okolnostima kao svoju političku misiju označio je suzbijanje utjecaja populizma i demagogije u hrvatskom političkom životu. Zakonskim predizbornim prijedlogom o državnom subvencioniranju i financiranju privatne imovine ni manje ni više 80% u jeftinom populizmu i aktivističkoj predizbornoj demagogiji prestigao je iz, naše kolege iz Možemo i Radničke fronte i to iz dva razloga. Prvo jer tog novca nema, niti će ga biti. I drugo, kad se prođe kroz bespuća ovog zakonskog prijedloga i dešifrira inženjerski meta jezik jasno je da se tih obećanih 80% ne odnosi na cjelovitu obnovu već samo krpanje i ne daj Bože istog potresa kada se vlasnici probude ili ne probude s dimnjakom i zidom u postelji, dakle, a ne ono što nazivamo i u statičkom smislu cjelovita obnova. Načelno ustavno političko i etičko i društvovno pitanje glasi, trebaju li i zašto i u kojem opsegu svi hrvatski porezni obveznici sufinancirat obnovu oštećenog privatnog vlasništva u povijesnoj jezgri Grada Zagreba koja je po svojoj tržišnoj vrijednosti bez sumnje među najskupljim u hrvatskoj državi? Odgovor na to pitanje nije jednostavan i proizlazi, ako nije riječ o politikanstvu i demagogiju, iz načelnog političkog svjetonazorog i ako hoćete ideološkoga stava. Vlasnici oštećene imovine, barem više desetaka onih s kojima sam razgovarao i koji do svog vlasništva nisu došli ni tranzicijskim mešetarenjem, ni jeftinijim otkupom otete tuđe imovine, već nasljedstvom ili poštenim radom, niti ne očekuju od države da im pokloni novac, posebice ako bi to predvidljivo značilo da će najmanje sljedeće 3 ili 5.g. živjeti bez tople vode i grijanja. Oni koji su mogli donju razinu obnove iz ovoga zakona, već su sami izveli niti u jednom trenutku ne očekujući državnu potporu. Vlasnici koji znani, koji su svjesni da je vlasništvo osim izvora prava, izbor stanovite odgovornosti ne žele HNS-ove jeftimbe tzv. najviše cijene iza kojih slijedi manipulacija naknadama izvantroškovničkim radovima, beskrajne birokratske torture, pseudokonzervatorijski teror, namještene javne nabave, dvorske arhitekte i inženjere, jalove savjete, fondove stručnjaka, dakle onaj postupak koji obnovu neće završit za njihova života. Jedno od rješenja zove se jednostavno subvencionirana kamata na dugoročni beskamatni kredit, ne za krpanje i tzv. rekonstrukciju već cjelovitu obnovu. Hvala.
Hvala lijepa.
Čini mi se da sam vidio povredu Poslovnika, poštovana zastupnica Posavec-Krivec. Šta je povrijeđeno u Poslovniku?
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Hasanbegović je povrijedio Poslovnik, čl. 14. koji govori o Ustavu RH i obvezama i pravima nas zastupnika.
Svega prije nekoliko dana uvaženi zastupnik prisegnuo je ovdje u HS, a danas je izrekao da je u, govoreći u ime kluba, da je 8. svibnja 1945.g. došlo do tzv. oslobođenja Grada Zagreba. Znači, izrekao je neistinu koja nije u skladu sa Ustavom RH.
Kolegice Posavec-Krivec, to nije bila povreda Poslovnika i ja vas molim da stvari sa kojima se ne slažete ne proglašavate povredama Poslovnika i zlorabite tu instituciju, zna se vrlo točno što je povreda Poslovnika, a što je drugačiji stav. Naravno, mi smo parlament, bit će potpuno različitih stavova o istim stvarima i to je upravo bit demokracije. Ali nemojte zlorabiti, molim vas, povredu Poslovnika. Lijepo vas to molim.
Kolega Hasanbegović, ajmo prekinuti s tom diskusijom, se slažete vi? Nema, nemojte odgovarati, dobit ćete opomenu.
Idemo na sljedeću raspravu u ime Kluba zastupnika SDP-a, vrijeme će podijeliti poštovani zastupnik Siniša Hajdaš Dončić i poštovana zastupnica, .../Govornik se ne razumije./...
Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora. Dame i gospodo.
Dakle, citirat ću za početak premijera Plenkovića koji je rekao da nije cilj povratka kroz ovaj zakon u prijašnje stanje. Dakle, to kod mene, bojim se, izaziva jednu onako .../Govornik se ne razumije./... , jednu potpunu zbunjenost. Jer kad ulazimo, dakle ne samo u filozofsko-socijalnu komponentu ovog zakona, to su prije svega dva temeljna postolata, a to je zapravo odnos siromašnih i bogatih i odnos odgovornih i neodgovornih.
Dakle, ovaj odnos odgovornih i neodgovornih mogu odmah nekompozorirati. Na koji način? Gledajte, čak da su svi ljudi osiguravali svoje stanove i kuće u osiguravajućih društvima, kod potresa bi to osiguravajuće društvo propalo, dakle, ne bi moglo isplatiti. Dakle, to apsolutno u ovoj javnoj raspravi u ovom diskursu ne dolazi u obzir.
Drugi odnos su bogati i siromašni. Ne znači da ako ljudi žive u centru grada Zagreba ili ako žive u dijelu Zagrebačke ili Krapinsko-zagorske županije, ako imaju jednu nekretninu, da su oni bogati. Dakle, ovo što kroz neke društvene mreže, čak neki saborski zastupnici dakle guraju u ovu prostoriju, da bi ljudi trebali sami snositi štetu ili posljedice štete od potresa, ne govore dobro o ovom društvu. Dakle, ovo društvo mora biti solidarno, zato postoji država i zato postoji društvo jer sad ću nešto reći što se tiče samog zakona.
Što je dobro, dakle nešto moramo i pohvaliti. Dakle, dobro je da je zakon puno kvalitetniji, da je puno transparentniji nego ona njegova falš prva verzija, a isto je dobro da zakon predviđa osnivanje Fonda za obnovu, dakle, čija će vjerojatno osnovna zadaća biti pronalazak određenih sredstava. E sad ću reći što je ovdje upitno meni. Dakle, gledajte, upitno je postotak financiranja od 60%, dakle po meni vam je to izravno, dakle priprema g. Plenkovića za sljedeće lokalne izbore, dakle, što predlažem, predlažemo li raspravu, možda da se taj postotak smanji na 40%, a onda 20% kroz bespovratna sredstva HBOR-a za dizanje nadstandarda, ako ne želimo povratak na staro.
Što znači nadstandard? Nadstandard znači i konstrukcijski i energetski nadstandard. Pa onda to može bit, netko je tu čak spominjao od saborskih zastupnika u prijašnjoj raspravi, to može biti i zametak nekakvog revolving fonda koji bi se onda koristili u cijeloj Hrvatskoj, dakle to je jedna grupa ideja, ali daje jednu pravedniju dimenziju cijeloj ovoj priči i ono što je ovdje također, upitno, dakle, a to voli g. Plenković spominjati, dakle to je ono oslanjanje na EU sredstva.
EU sredstva nisu bespovratna, i ovo što ćemo mi dobivati, mi ćemo kad-tad to vraćati, vraćamo i sad kroz proračun, vratit ćemo i kroz buduće takse. Što je ovdje loše? Dakle, ne vidim viziju, ne vidim urbanizam, ne vidim da je prvo trebalo ići pasaži, dvorišne zgrade, promet, zelena infrastruktura i zapravo, kroz ovaj prvi dio zakona ne vidim budući identitet grada Zagreba.
A ono što me najviše pogađa osobno, dakle Hrvatska je potpisnik i Europskog zelenog dogovora, znači što traži, klimatski neutralnu Europu do 2050. g., potpisali smo i ratificirali Pariški sporazum, dakle ograničavamo porast rasta temperature na 1,5 u odnosu na predindustrijsko doba, a što mi radimo, mi vam zapravo, tj. Vlada sufinancira kondenzacijske bojlere.
E sad, što su kondenzacijski bojleri? Samo da vam napomenem da ih Nizozemska od 2021. zabranjuje ugradnju bojlera za grijanje, a Velika Britanija ih prestaje prodavati 2025., a Španjolska je donijela zakon, dakle, je tamo lijeva vlada, to je točno, dakle, koji zabranjuje sve investicije u dobivanju plina, ugljena i nafte. Zaključno ovom mom dijelu izlaganja, dakle, po meni, zakon ne stimulira dovoljno cjelovitu obnovu ni prostorno ni ekonomski ni društveni aspekt. Suvlasnike i vlasnike ne potiče na korak više i ne otvara ideju nadstandarda. Naravno da je sporan ovdje i nejednaki tretman vlasništva obiteljske kuće, stanova u višestambenih zgradama po pitanju neke zamjenske gradnje.
Malo ekonomskih brojki, dakle procijenjeno je da je šteta od potresa 86 milijardi kuna, a ovaj vam zakon govori o 42 milijarde kuna. Dakle pola negdje fali. Ne može biti pola oslanjanje isključivo na EU fondove. I za kraj ću reći, dakle, prije cjelovitog preliminarnog proračuna, dakle stvarne obnove, dakle mi donosimo zakon. E tak smo i autoceste gradili.
Hvala lijepo.
Sada će poštovani zastupnik Brumnić govoriti, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministri, poštovane kolegice zastupnice i zastupnici.
Dolazim iz grada Zagreba i ono što je ključno za reći, ovaj grad nije pogodio potres prvi put, pogodio ga je, osim prije 4 mjeseca i 1880. g. Sramotno je to da je Austro-Ugarskoj trebalo tada 4 dana da reagira i krene s obnovom Zagreba i pomoći građanima, a 140 godina kasnije 4 mjeseca nam je trebalo da počnemo raspravljati o ovom zakonu, dok 20 tisuća naših sugrađana ne može živjeti u svojim stanovima i kućama.
Ne znam za vas, ali mene je sramota rada prošle Vlade i prošlog Sabora koje su većinu činili tada HDZ i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić koji su se raspustili prije nego su uputili zakon u raspravu odnosno u donošenje.
Ono što se iskreno nadam, nadam se da me neće biti sramota ovog saziva Sabora, da ćemo imati dovoljno mudrosti i ljudskosti da donosimo zakone na vrijeme i u korist građana Grada Zagreba.
Prije 140 godina jedan čovjek nam je pokazao što znači voljeti Zagreb i Zagrepčane, to je bio August Šenoa, on je tada kao gradski senator pomažući sugrađanima nakon potresa obolio od upale pluća i ustvari platio najveću cijenu.
Prošetajte danas Vlaškom i vidite kako su građani Grada Zagreba pamte Augusta Šenou i njegovu žrtvu, a onda se zapitajte na koji način će pamtiti Andreja Plenkovića i Milana Bandića.
O čemu govorimo danas? Govorimo o političkoj klasi predvođenoj ljudima koji ne mogu donijeti odluke, zato smo čekati 4 mjeseca koji nisu htjeli žrtvovati ništa i koji neće žrtvovati ništa.
Jak potresa koji se dogodio u gradu Zagrebu u nekoliko sekundi dijeli život ljudi koji su pogođeni potresom na period prije i poslije. Nakon tih par sekundi 22. ožujka ništa nije bilo isto i prilagodba ljudi koji su doživjeli taj potres bit će traumatična i teška za mnoge. Što je naš zadatak? Naš zadatak je učiniti da ona ne bude nepremostiva.
Cilj svake vlasti gradske ili državne trebao bi biti omogućavanje lakše prilagodbe životu nakon potresa. Koji je smisao postojanja države u ovom slučaju? Ona bi trebala biti u službi svojih građana i njihovih potreba. A kome Vlada služi danas? Moram priznati vrlo teško je naći odgovor na to pitanje.
Sam prijedlog Zakona o obnovi teško oštećenih potresom postavlja osnovno pitanje, skrbi li ova vlast o narodu ili brine o interesima kapitala i pojedinaca? Premijer je u jednom trenutku rekao da bi volio pronaći rješenje u kojem neće dozvoliti mešetarenje odnosno korištenje dobrih investicijskih prilika kako to neki zovu. I ja pozdravljam to, pozdravljam to da u ovom zakonu se pronađu načini da se pomogne ljudima koji imaju problem sa novcima potrebnima da obnove svoje objekte.
Koliko god ova materija zakona bila kompleksna u njoj se postavlja jedno ključno pitanje, neko od kolega je to rekao u replici, a spomenuto je i u raspravi, koliko dugo će to trajati odnosno tko će to platiti?
Ja ću ovdje uzeti primjer Grada Zagreba upravo zato što se ovdje nalazi ministar financija koji je omogućio da Grad Zagreb danas bude prekomjerno zadužen, potpuno nelikvidan i na neki način potpuno nesposoban sudjelovati u ovom projektu, a praktički ovaj zakon se donosi za Grad Zagreb.
Ukupni troškovi obnove su između 45 i 90 milijardi kuna. Postavlja se ono ključno pitanje, 20% trebaju od toga osigurati jedinice lokalne samouprave, tih 20% u slučaju Grada Zagreba ukoliko se radi više od 80 milijardi tada je to 16 milijardi. Grad Zagreb ima proračun od 7 milijardi, a slobodnih sredstava za investiranje u bilo što u ovom trenutku na godišnjoj razini nema niti 100 milijuna.
I ja postavljam ovdje ministru pitanje koji je to dozvolio, na koji način misli osigurati da Grad Zagreb ima svojih 20% ili će to preuzeti država.
Neki dan smo bili svjedoci toga kakav je utjecaj ovog potresa ustvari bio i na ostatak infrastrukture u Gradu Zagrebu, gdje je nakon višegodišnje nebrige nitko nije našao vremena provjeriti što se dogodilo sa infrastrukturom odnosno provjeriti da li ovo što se srušilo u Gradu Zagrebu je zatrpalo odvodnju, a to je ključni problem?
Nakon što smo u centru Grada Zagreba imali potres, nakon što su se dimnjaci srušili, nakon što je to palo na zemlju, nakon što je odvezena šuta sve ono što je upalo u odvodne kanale nije sanirano.
Zakon je sam po sebi postavljen vrlo načelno, kao da je netko odlučio da ćemo imati obnovu i nakon toga napisao zakon u kojem piše imat ćemo obnovu.
Ministar Horvat je to praktički u jednom trenutku i priznao jer je sam zakon nerazrađen okvir kao što je on rekao i donijet ćemo podzakonske akte kojima ćemo sve to predefinirati. To je danas ponovio i premijer ovdje i naveo rokove, ti rokovi su 30 pa plus 15 dana. Ja se stvarno nadam da do drugog čitanja ćemo mi u ovoj sabornici znati koji bi to trebali biti kriteriji i uvjeti pod kojima će se sve obnavljati.
Zbog građana pogođenih potresom nadam se da će Vlada pokazati dovoljno sluha i mudrosti da u svoje prijedloge koje su ovdje izrečeni i koji će tek biti izrečeni.
A sada nekoliko zamjerki. Prvi problem, zakon ne financira cjelovitu obnovu stambenih objekata, već financira samo rekonstrukciju konstrukcije, a za sva sljedeća pojačanja na razinu 3 i 4 gdje je 4 cjelovita obnova, zakonodavac traži da vlasnici osiguraju razliku.
Ja mislim da je svatko svjestan da to nema smisla jer ako ćete vi sanirati onaj prvi dio u kojem je trošak 20 ili 30% da biste nakon toga još dogradili 80% sami, da to nije ono što bi trebalo biti interes ove Vlade, a niti ove zemlje.
Drugi problem koji se pojavljuje se pojavljuje oko suvlasništva nekretnina. Znači dogovor oko suvlasnika oko dodatno …/nerazumljivo/… zgradu je Zakon o vlasništvu. To je posao izvanredne uprave, a ovaj zakon predviđa da je obnova posao redovite uprave. To se radi o ovima koji upravljaju stambenim zgradama.
Zakon nije definirao hoće li založno pravo teretiti sve suvlasnike odnosno cijelu zgradu, ministar je jučer na odboru čak i odgovorio na taj način, makar je poslije toga dao i drugačiji odgovor tako da moram priznati ne znam šta im je intencija.
Ono što je trebala biti intencija ovog zakona, a to je da se preveniraju sva buduća moguća oštećenja koja nastaju uslijed seizmičkih djelovanja u Gradu Zagrebu.
Diskriminiraju se suvlasnici višestambenih zgrada u odnosu na suvlasnike obiteljskih kuća gdje, da obiteljske kuće u stvari ne proizlaze iz nikakvog zakona nego je to definirao ovaj zakon, gdje je definirao da je ta obiteljska kuća zgrada do 600 m2 koja ima 3 jedinice od kojih samo jedna mora biti stambena. Ja vas pitam po čemu je to obiteljska kuća? Vi imate obiteljskih kuća koje su sa 1 stambenog jedinicom veće od ovoga šta ovdje govorimo odnosno imate manjih tu su ih u Zagrebu zvali ono urbanim vilama, zgrada u kojima imate 5, 6, 7 stanova, a nemaju 600 m2.
Zatim problem definiranja stana odgovarajuće veličine gdje ćemo smjestiti naše sugrađane, što je odgovarajuće Vladi, a što je odgovarajuće građanima?
Vidim da mi se primiče kraj, ostatak što imam za reći ću onda pokušati u pojedinačnoj raspravi, ali zapamtimo svrha zakona bi trebala biti brza, pravedna i prije svega kvalitetna obnova.
Nadam se da će ministar i premijer uzeti u obzir one dobre prijedloge …/Upadica: Hvala./… i uvažiti primjedbe.
Hvala lijepa.
Slijedeći klub zastupnika bit će onaj MOST-a nezavisnih lista, a vrijeme će podijeliti poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić i poštovani zastupnik Zvonimir Troskot.
Najprije poštovana zastupnica Selak Raspudić.
Izvolite.
Uvažene zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, uvaženi potpredsjedniče sabora, budući da je naše vrijeme ograničeno, a da sam nekakav osvrt na sam zakon dala u ime Kluba MOST-a i ranije ovoga puta fokusirat ćemo se na tri stvari. Prva stvar je ona što smatramo osobito problematičnim u ovom prijedlogu zakona odnosno ono što nas najviše zabrinjava. Druga stvar je način na koji mi mislimo da se obnovi treba pristupiti, a to je ona proaktivnost o kojoj sam govorila i ranije. I treće ono o čemu će govoriti kolega Troskot što naše građane najviše zanima, a to je financijski aspekt i sa strane države, ali i sa strane pojedinačnih građana koji će u ovu obnovu morati investirati svoja sredstva.
Dakle, žao mi je što moramo toliko govoriti o transparentnosti koja se već kao pojam toliko izlizala da ljudima izlazi doslovno na uši. Međutim, ni ovaj zakon kao ni mnogi zakoni prije njega pa čak i ovo stalno kreiranje novih zakona koji jednako kao i ovaj zakon nisu sami definirani nego je sve ono što je važno za ovaj zakon ostavljeno programu mjera kojeg će donositi Vlada tako da mi nemamo konkretna rješenja otvara još jednom ključno pitanje transparentnosti.
Transparentnost u ovom zakonu nas zanima na nekoliko razina. Prvo je pitanje što se ništa ne govori o nabavi sredstava, niti o kontroli trošenja sredstava. To će biti glavno pitanje svih eventualnih donatora odnosno financijera. Smatramo da generalno država treba sufinancirati samo onu štetu koja je nastala ovim potresom, a da je zgrada bila primjereno održavana. U zakonu se ostavlja nekakva mogućnost da će država moći potraživati one koji nisu zgrade kvalitetno izgradili, ali se ne govori toliko o njihovom primjerenom održavanju. Pitanje načina provedbe, ugovaranja i trošenja novca u obnovi je puno važnije nego tehnička pitanja projektiranja i provedbe sanacija. Stoga očekujemo da se ta transparentnost može postići i iznad onoga što je ovim zakonom propisano, a to je uobičajeno podnošenje izvješća saboru na polugodišnjoj ili godišnjoj razini. Živimo u vremenu digitalizacije, očekuje se širok konsenzus oko ovog zakona i da u obnovi sudjeluju svi građani RH pa najmanje što se za njih može učiniti je da sredstva koja oni utroše budu javno dostupna u ovom vremenu digitalizacije.
Drugi problem transparentnosti odnosi se na sve ono što će ovaj zakon omogućiti da se izgradi. To ne ide nažalost u smjeru one proaktivnosti o kojoj ću govoriti kasnije, ali ide u smjeru neke nove izgradnje primjerice hitne gradnje zgrada za privremeni smještaj koja se omogućava ovim zakonom. Tako nešto mi smatramo besmislenim trošenjem javnog novca koji ponovo otvara prostor za različite oblike malverzacija i manipulacija jer ćemo opet morati otvoriti cijelo jedno polje traženja investitora i izgradnje zgrada koje će služiti samo za privremeni smještaj, a onda kasnije morati biti prenamijenjene. Ta transparentnost o kojoj sada ovdje govorimo ne bi bila tolika tema da nema tako loša iskustva godinama ranije. Ta transparentnost toga ovdje se ne odnosi samo na način upravljanja i trošenja sredstava u kojem će sudjelovati svi hrvatski građani sada od donošenja ovoga zakona, nego se odnosi i na svo trošenje sredstava koje se događalo ranije, a u svrhu obnove Zagreba od oštećenja nastalih potresom. Dakle, očekujemo primjenu te transparentnosti i retroaktivno.
Druga stvar o kojoj želim govoriti i koju sam započela i na samom odboru, a nastavila ujutro u slobodnom izlaganju odnosi se na ono što sa gradom učiniti. Dakle, osnovni je problem što novaca nema. Mi se možemo pozivati na državu koja će dati svojih 60% i privremeno zanemariti tu činjenicu no kada govorimo o tome kako će namaknuti sredstva onda govorimo o milijunima umjesto o milijardama pa se opet izvlačimo na EU fondove i vrtimo u jednom krugu gdje zanemarujemo ono da ćemo, a to je da ćemo posljedice takvog zaduživanja svi mi osjećati.
Dakle, što učiniti. Kada sam na odboru postavila pitanje možemo li ovome pristupiti proaktivno u smislu toga da da grad probudi svoje uspavane resurse pa se na neki način uhvati i u koštac s nesređenim imovinsko-pravnim odnosima jer će ionako zadirati u vlasništvo time što će stavljati hipoteku na stanove ili cijele zgrade u slučaju da nije u pričuvi osiguran dovoljan broj novaca za subvencioniranje dijela ove obnove koji je propisan zakonom, a to je 20%. Dobila sam odgovor da nije moguće nastupiti proaktivno, bit ću konkretna dakle govorim o onome što je u javnom prostoru već vizionarski artikulirao prof. Galić, govorim o mogućnostima da se iskoriste potkrovlja koja sada zbog tih neriješenih odnosa nikome ne pripadaju, govorim o mogućnosti toga da po uzoru na Beč čak i idemo korak dalje, da na zgradama na kojima je to moguće izgradimo katove i time one postanu samoodržive u smislu toga da same financiraju svoju obnovu, jer budimo realni to je jedini način. Odgovor koji sam dobila bio je izbjegavanje samog odgovora odnosno konstatacija da to nije moguće iz različitih razloga. Prvo nisu sve zgrade u takvoj situaciji da imaju nekakav potencijalni kapital, drugo je naravno pitanje statičke mogućnosti može li se uopće nadograditi. Nisu sve, ali jesu neke i što s onima koje jesu. Kada ćemo konačno shvatiti da ne možemo samo naricati nad svojom sudbinom nego da naše propuste i potrese moramo pretvoriti i u naše potencijale. Ovo zaista jest prilika da omogućimo struci da se kreativno razmaše, da da ponudu, da da svoju viziju Zagreba za 21. stoljeće gdje ćemo konačno svi mi moći profitirati, ali ne samo na razini onoga što je statički održivo, a pritom i oku ugodno, nego na razini toga da uopće možemo financirati ovu obnovu jer ono što još nije spomenuto u javnom diskursu, a što je itekako važno je činjenica da kada se govori o tome što će ova obnova financirati, a već smo rekli to je samo taj konstrukcijski dio koji nisu stanovi i koji neće biti cjelovita obnova pogotovo za one građane koji si je sami ne mogu priuštiti zato smo i razgovarali o kriterijima, socijalnim kriterijima koji će osigurati građane kojima je to jedini krov nad glavom, je činjenica da nitko neće pri zdravoj pameti obnavljati samo do postojećeg stanja u smislu statičke održivosti zgrade, jer to je ono što je bilo upropašteno ovim potresom. Pa tko bi od vas, ima san, ponovo pristao na investiciju novaca isključivo da bi se vratio u jednako opasno stanje čije je razorne posljedice već osjetio ranije.
Naravno da će ljudi koji će htjeti ostati u svojim stanovima morati pristupiti tome da im taj dio novaca koji garantira država neće biti dovoljan, nego će morati investirati da zgrada odgovara seizmološkim propisima za 2020. godinu. Dakle, to je još jedan dodatni trošak osim unutarnjeg uređenja koji se sada i hitno nalazi pred vlasnicima stanova.
Zbog svega toga Klub zastupnika MOST-a, a i na tragu onog priopćenja koje je jutros također izdalo Društvo arhitekata Zagreba pozivajući se na izradu urbane obnove stajat će uz one koji će ovome pristupiti proaktivno i vizionarski, otvorit će javnu raspravu o tome kakav grad želimo, a na tragu nedavnih katastrofa kojima smo svjedočili zaključit ću ovu raspravu s time da ne želimo Zagreb koji će zbog ne investiranja u vodoopskrbu biti Panonsko more, nego želimo Zagreb koji će biti Amerika u malome.
Hvala vam.
Nastavit će poštovani zastupnik Zvonimir Troskot, izvolite.
Uvaženi potpredsjedniče sabora, uvažene zastupnice i zastupnici i svi naši građani RH koji nas gledate putem ekrana. Jedan mali samo, jedna malo samo digresija na pitanje koje sam uputio našem premijeru, naravno da mi nije odgovorio na pitanje, ali čisto da se ovdje zna, razgovarao sam sa stručnjacima iz građevine i arhitekture. Ono šta su mi bili rekli da u raspravama su shvatili da potres do, nikada nije bio ozbiljno uziman kao pitanje, ozbiljno pitanje nacionalne sigurnosti do ovoga potresa, što smatramo da je žalosno iz razloga što je ovo regija koja je izložena potresima i naveli smo primjere i Albanija i Makedonija i Crna Gora 1979. godine gdje nam stradao Dubrovnik, a i naš Ston 1996. godine, a zračnom linijom Italija nam je ovdje u susjedstvu, tako da do ovog potresa nikad to nije bilo ozbiljno razmatrano.
Što se tiče samog financiranja ono što mi smatramo u klubu, koji je predložen od stane Vlade smatramo da je ono neodrživo u modelu 60, 20, 20. Dakle, ako gledamo 60% od 11 milijardi procijenjenih troškova to je otprilike nekakvih 50 milijardi kuna odnosno 6,6 milijardi EUR-a, Hrvatska vlada po ovome što sam ovdje imao prilike čuti ima nekakvih spremnih 700 miliona EUR-a što znači da fali nekakvih 8 puta sredstava, a vidjet ćete i iz izlaganja da Zagreb i naši građani nisu likvidni za ovakav jedan pothvat.
Krenut ću sa Zagrebom, dakle ovako novinski članci još iz davne 2007. godine nas prisjećaju na davno potpisivanje euro obveznica od strane gospodina Bandića, gospodina Ljubića, gospodin Mato Crkvenac je bio uključen u tu cijelu transakciju gdje smo svi na neki način barem ta gospoda su slavili potpisivanje obveznice u njemačkoj investicijskoj banci, Deutschebank u Londonu gdje smo se mi zadužili sa 300 milijuna EUR-a i gdje su se uvjeravali ulagači i investicijski bankari da će taj novac biti uložen i isključivo potrošen za proširenje plinske infrastrukture, vodoopskrbne i vodootpadne mreže i infrastrukture. Za daljnju raspravu je jako bitno da se naglasi da taj dug nikad nije isplaćen i vraćen nego je reprogramiran, pa je 2017.g. taj dug zatvoren sa novim dugom i to od, obveznicom od Europske banke za obnovu i razvoj i ovaj postavlja se pitanje na šta je potrošen taj novac u tih zadnjih 13.g. jer iz primjera Trnja što smo imali prilike gledat zadnji vikend sigurno nije na vodoopskrbnu i vodootpadnu mrežu infrastrukturu gdje smo imali prilike gledat naše građane u Trnju da su se, ne samo da su plivali nego su nažalost plivali u fekalijama i to je realnost. A zašto vam to govorim? Iz razloga šta kad pogledate detalje te obveznice koja se nalazi pod br. 48519 vi uviđate da je glavna namjena te obveznice okolišna infrastruktura. A iz događaja pred sam, što se dogodio tijekom vikenda vidimo da, da je veliko, veliki upitnici da su postavljeni u samu vodootpadnu i vodoopskrbnu infrastrukturu iz razloga što nas nikad nitko nije upozorio da je u nekakvoj strategiji Grada Zagreba pretpostavljeno da će Zagreb postat Venecija, da ćemo potencijalno ić sa gondolama na posao i ne samo to nego je Trnje koje je u Zagrebu gdje sam rođen poznat kao malo nogometno središte Grada Zagreba, da će se održavat vaterpolo utakmice između Trnja i dubrovačkoga Juga.
Ono šta se tu postavlja pitanje jest da 2023.g. dospijeva ta obveznica i nekako mi se čini da smo ostali i bez vodoopskrbne mreže i bez vodootpadne infrastrukture, ali i bez dvije milijarde kuna, tako da to je dodatan argument da će država, osim onih novaca koji im već fali, morat nažalost preuzet Grad Zagreb.
Što se tiče naših građana, nažalost je vlada predstavila program gdje je samo u tri rečenice predstavljen, predstavljen njihov program vezano za ovrhe. Međutim i to bih htio dotaknut danas za vrijeme ovog izlaganja iz razloga što je općepoznata činjenica da je 260 000 naših građana, dakle pod blokadom zbog ovrha. I ne samo zbog ove situacije sada nego općenito zbog gospodarske krize u kojoj se nalazimo mislim da bi bilo prijeko potrebno stavit moratorije na kredite i na kamate, ali ne samo to nego i na ovrhe, što je zapravo i kratkoročno rješenje puštanja likvidnih sredstava u samo gospodarstvo čime bi se pospješilo i samo gospodarstvo, ali i ova situacija vezana za sam Zagreb.
U, po isteku moratorija u dugom roku Klub zastupnika MOST-a zapravo i se zalaže za redizajn samog Zakona o ovrhama koji je kompliciran čak i za ljude koji su ga pisali i smatramo da se ne može privatizirat cijeli sustav ovrha. Pričamo i mislimo na one ovrhe koje, koje su, koje se tretiraju pod, kroz vjerodostojne isprave i koje, za koje se brinu javni bilježnici i tu smatramo da bi ovrhe trebale ić u jednom transparentnom digitalnom smislu na, na, na sudove gdje bi bile transparentno iskazane koliko, koliko stvarno su ljudi dužni. Ne samo to nego treba napraviti i prenamjenu da se u samom dugu prvo isplaćuje glavnica prije kamata …/Upadica: Vrijeme/… i nastavit ćemo nekim drugim putem.
Hvala lijepa.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj HDZ-a u ime kojeg će govorit poštovani zastupnik Domagoj Ivan Milošević, izvolite.
Želim danas na samom početku ovog svog izlaganja u ime Kluba HDZ-a izraziti sućut obitelji Davora Kovačića preminulog zagrebačkog dobrovoljnog vatrogasca, zahvaliti mu se za svo dobročinstvo i, i nesebično za života neka mu je laka hrvatska zemlja.
A također zahvaljujemo svim vatrogascima, ne samo zagrebačkim, širom RH i svim ostalim javnim službama, ali i našim sugrađanima koji su proteklih dana, tjedana i mjeseci uskakali u pomoć svojim sugrađanima, našim sugrađanima ili u sanaciju štete.
Poštovani potpredsjedniče HS, dragi kolegice i kolege, poštovani ministri i gđo. ministrice.
Kriza koja nas je pogodila u Zagrebu je višestruka, to nam je svima jasno. U isto vrijeme suočavali smo se i sa posljedicama i samim potresom i posljedicama koje osjećamo danas potresa s koronavirusom i sa gospodarsko financijskom krizom kao posljedicom svega toga, nekako smo već zaboravili proteklih tjedana da nam je u jednom trenutku prijetilo i gašenje stotina tisuća radnih mjesta širom RH.
Vlada na čelu sa premijerom Plenkovićem reagirala je brzo i konkretno u svim tim krizama. Isti dan na ulicama je bila vojska i policija, medicinsko osoblje vodilo je tih dana bitku na obje strane u isto vrijeme. Angažirane su sve službe koje su se borile sa nedaćom kakva eto Zagreb mislim da nije pogodilo nikad u valjda u tisućljetnoj povijesti, dakle svakih 150.g. čini se bude neki potres i to ozbiljan, ali ovako nešto, dakle da imamo i pandemiju i potres u isto vrijeme, to se vjerojatno nikad i ako Bog da, nikad neće ponoviti. Hvala Bogu sve to je prošlo uz minimalne ljudske žrtve, ali posljedice na živote naših sugrađana, ne samo u Zagrebu nego i u okolici su goleme, moramo svi zajedno učiniti svaki napor, sve što je u našoj moći da ih umanjimo i saniramo. Usprkos najvećem prirezu u zemlji i to na granici zakonskog maksimuma, golemi godišnji proračun Grada Zagreba nije u mogućnosti nositi se s posljedicama nagomilanih nedaća.
Uz još jednu zahvalu Vladi RH za dosadašnje i buduće napore ne samo financijske kako bi se stanje u glavnom gradu saniralo i omogućilo normalno funkcioniranje mislim da je red da nas sve podsjetim na to što je učinjeno u tih, u tim danima i tjednima. Putem rebalansa proračuna države i Fonda za zaštitu okoliša osigurano je 100 milijuna kuna za obnove dimnjaka, krovova i zabata, 41 milijun kuna za kondenzacijske bojlere, Vlada je na sebe preuzela i trošak smještaja za naše najpogođenije sugrađane u studentskom centru na Cvjetnom. Uzet je zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara za zdravstvene i obrazovne ustanove, a također, je potvrđeno, odnosno sklopljen ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom na gotovo 185 milijuna dolara sa zaista nikakvom kamatnom stopom, ispod 1% za projekte obnove nakon potresa i jačanje pripravnosti javnog zdravstva.
Razvojna banka Vijeća Europe osigurat će vrlo povoljan kredit za obnovu privatnih kuća i zgrada, a na kraju, ali ne najmanje važno, fond, dakle podnijet je zahtjev Fondu za solidarnost EU-e, dogovoreno je ukupni iznos od 500 milijuna eura, 89 milijuna eura je već početkom kolovoza na raspolaganju. Prema verificiranoj studiji Svjetske banke oštećeno je u potresu, nažalost 25 tisuća zgrada, procijenjena šteta je gotovo 90 milijardi kuna.
U samom zakonu, dozvolite mi, naravno, nešto više. Ovaj zakon koji je pred nama je vrlo kompleksan, sveobuhvatan i ja bih se usudio reći, da prema okolnostima u kojima se donosi odnosno prema okolnostima koji su sve ove mjeseci iza nas i složenosti situacije, mislim da takav zakon nismo donosili od Domovinskog rata. Ovo nije zakon kojem je bitna forma ne bi li se ubrali politički poeni, to smo danas čuli sa više strana, ovo je zakon koji se bavi suštinom problema i nastoji trajno rješavati probleme naših sugrađana i njihovih obitelji.
Zakon se sastoji od 9 dijelova, naglasio bih sljedeće. Zakon obuhvaća sve vrste zgrada i kuća i najšire moguće pokriva sve oštećene građane, tj. njihovu imovinu u Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji uz definiranje načina i postupka obnove ili uklanjanja zgrada. Prvi dio zakona uz niz općih i zajedničkih odredbi određuje da RH, tj. Vlada preuzima na sebe 60% troška obnove, 20% grad Zagreb, odnosno Zagrebačka ili Krapinko-zagorska županija te 20% vlasnici ili suvlasnici nekretnina. Mislim da je preuzimanjem na sebe 60% troškova obnove Vlada RH pokazala koliko joj je stalo do svih naših sugrađana koji su pogođeni potresom unatoč evidentno izazovnim vremenima koji su pred i pred državnim proračunom. Solidarnost je važna uvijek, ali solidarnost je najvažnija upravo u ovakvim situacijama i velikim krizama.
Vlada će osnovati stručni stožer za obnovu od 18 članova koja će na jednom mjestu okupiti sva bitna udruženja i komore, dakle, sve od reda stručnjake. Drugi dio zakona definira zgrade koje se obnavljaju i način obnavljanja oštećenih zgrada. Vjerujem da je dobro za naše sugrađane ponoviti, dakle višestambene zgrade, obiteljske kuće, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade te zgrade javne namjene.
Također, definira i način obnavljanja oštećenih zgrada, popravkom nekonstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije ili pojačanjem konstrukcije te cjelovitom obnove konstrukcije i cjelovitom obnovom zgrade. Treći dio zakona bavi se definiranjem zgrada koje se uklanjaju i sam proces uklanjanja, četvrti gradnjom zamjenskih obiteljskih kuća, precizira sve detalje pod kojim uvjetima se gradi, mjesto izgradnje te veličinu, kao i cijeli proces gradnje zamjenske kuće.
U petom dijelu definirana je novčana pomoć za privremenu zaštitu zgrada, novčana pomoć za obnovu za sve pogođene građane pa i one koji su već obnovili svoje zgrade te novčana pomoć, umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće za one koji neće željeti gradnju zamjenske obiteljske kuće.
Šesti dio definira osnivanje Fonda za obnovu grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije s ciljem provedbe obnove zgrada, isplate novčane pomoći, uklanjanja zgrada te gradnje zamjenskih kuća. Osnivači Fonda za obnovu su RH, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, a njihovi odnosi će biti detaljno utvrđeni međusobnim ugovorom. Također, jasno se određuje da obnova tj. svi postupci obnove se provede na temelju odluke resornom ministarstva te kako se postupak pokreće, po čijem zahtjevu, a sve postupke na temelju odluke ministarstva provodit će Fond za obnovu.
Odabiri sudionika u gradnji, obnovi i uklanjanju obavljat će se temeljem Zakona o javnoj nabavi prema kriterijima koji se određuju programom mjera. Isti program određuje najviše cijene usluga, radova i građ. proizvoda koji se mogu prihvatiti. Sedmi dio zakona pokriva pitanje stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom, smještaj državnih tijela, određuje tko sve ima pravo na zbrinjavanje i određuje veličinu stanova.
Osmi dio definira inspekcijski i upravni nadzor, deveti prijelazne i završne odredbe. Ako mi dozvolite, ministre i ministrice, tu u ovom dijelu samo nekoliko prijedloga, već je danas bilo o tome govora, mislim da je premijer spominjao špekulante, mislim da moramo naći u drugom čitanju nekakvo rješenje kako zaista onemogućiti špekulante i špekulacije da se za par 100 eura zaista od starijih, socijalno najugroženijih otkupljuje urušene stanove, ne bi li ih se zaštitilo i drugo, mislim da bi bilo dobro ovaj rok za Ministarstvo graditeljstva, procjene učinka sa 2 godine skratiti na jednu godinu.
Da zaključim, osim šteta zbog potresa od gotovo 90 milijardi kuna, neizravne gospodarske štete za naš Zagreb, za nas sve, bit će naravno, puno veći. Stoga će brzina izgradnje, sanacije i oporavka našeg glavnog grada ovisiti o 3 ključne stvari. Prvo, efikasnom i potpuno transparentnom upravljanju gradom, drugo, snažnom partnerstvu sa Vladom RH i treće, ali ne najmanje važnom, ovisit će o iskrenom poštenom partnerstvu sa srednjim i malim poduzetnicima i obrtnicima grada Zagreba, ali i cijele Hrvatske.
Naime, ova obnova koja je pred nama može biti spas za cijeli niz malih građevinara, obrtnika iz cijele Hrvatske s obzirom na usporavanje ili zaustavljanje mnogih projekata i investicijskih, posebno, nažalost u turizmu. Bez te takve suradnje oporavak će, evidentno je, biti duži i slabiji, a mi želimo sasvim suprotan proces. O ove 3 teme kasnije ću malo detaljnije govoriti i u pojedinačnoj raspravi. Na samom kraju, želim reći da su naši građani iz cijele Hrvatske i u ovoj krizi pokazali još jednom ono što u najtežim vremenima uvijek pokažemo, hrabrost, solidarnost, humanost, brigu za starije, nepokretne, za bebe u bolnicama, sve kojima je trebala pomoć i utjeha, u tome smo prvaci svijeta.
Klub HDZ-a će podržati zakon i pozivam sve oporbene stranke i oporbene zastupnike da učine to isto ili ako to ne smatraju da barem predlože konkretna poboljšanja do idućeg čitanja. Hvala vam na pažnji.
Hvala.
Slijedeći Klub zastupnika je onaj HSLS-a i Reformista u ime kojeg će govorit poštovani zastupnik Darko Klasić, izvolite.
Evo, hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora, uvažene i poštovane zastupnici, uvaženi ministre i ministrice.
Ove, Zagreb je ove godine zadesila su sva 4 nažalost jahača apokalipse, poplava, potres, korona i nažalost Milan Bandić. Meni kao rođenom Zagrepčaninu bilo je iznimno teško gledati onih 10 sekundi potresa koji je prouzročio devastaciju Grada Zagreba. Jedno od posljedica potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka bilo je i veliko iseljavanje velikog broja građana, skoro 20 000 je ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove u Gradu Zagrebu, a privremeno, a neki čak i trajno. No i prije samog potresa veliki dijelovi centra grada desetljećima su izložena propadanju, neodržavanju i zapuštenosti. Ovaj predloženi zakon dobar je iskorak i u obnovi takvog Zagreba uz nekoliko načelnih nedostataka za koje smatramo da bi ih trebalo iz njega otkloniti kako bi ga učinili što učinkovitijim. Predložit ću konkretne korekcije zakona, pa ću tako krenuti redom, čl. 5. financiranje provedbe zakona u točki 5. u svrhu osiguranja sredstva za provedbu ovog zakona, te raspodjela sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kotizam proračunskih korisnika može se izvršiti u iznosu većem od propisanog Zakona o proračunu.
Kako znamo da je Milan Bandić doveo Grad Zagreb u velike financijske probleme, upitna je uopće financijska mogućnost potpore grada oštećenim građanima, te kako je gradonačelnik Zagreba često i sklon nenamjenskom trošenju sredstava, proračunskih sredstava, trebao bi uz ovaj članak se dodati pasus da stavka proračuna grada kojim se određuje iznos za obnovu u osnovi treba biti izdvojena, a troškove, a trošenje sredstava sa te stavke trebaju nadzirati predstavnici Fonda za obnovu Zagreba od potresa.
Kao drugo, svi sudionici u postupku obnove trebaju pristati na javnu objavu svih podataka povezanih sa obnovom objekata kako bi svi procesi i postupci obnove bili transparentni i dostupni javnosti. U to uključuje se i veličina saniranog objekta, troškovi obnove, ponuda za obnovu tvrtki na javnoj nabavi, te vlasničkoj strukturi tvrtki koje se prijavljuju na javne natječaje. Za to treba zadužiti ministarstvo ili Fond za obnovu za otvaranje javne internetske stranice na kojoj su vidljivi svi podaci u vezi sa javnom nabavom, odabirom izvođača, podnositeljom zahtjeva sufinanciranja koji dodijeljenim sredstvima, te se isti podaci trebaju redovito ažurirat. To nije nešto novo. To je nešto što su, što je Italija napravila prije 10.g., oni su apsolutno sve stavke obnove nakon potresa stavljali na javnodostupne portale u, na dnevnoj bazi i to je bila najbolja zapravo prevencija bilo kakvih malverzacija i korupcije. Građenje treba po zakonu obnavljati tako da se podnosi maksimum predviđen za lokaciju kašinskog rasjeda koji uzrokuje potrese u Gradu Zagrebu. Ako je to moguće u okviru postojeće povijesne strukture, zgradu treba osigurati do standarda koja već postoji na novogradnjama i uključuje razumijevanje i dinamike kašinskog rasjeda. Ako ne onda zgradu treba rušiti i obnavljati odabirom tipova obnove jer će se u slučaju novog potresa ova cjelokupna obnova pokazati neuspješnom.
U pogledu zgrada čiju će obnovu sufinancirati država bilo odmah ili u početku i naknadno povratnog novca mora se propisati obaveza sklapanja police osiguranja od potresa uz obvezno posjedovanje seizmičkog certifikata za zgradu, a sve zgrade u centru grada koje nisu javne namjene, dakle stambene i poslovno-stambene trebale bi biti otporne na potres do barem 6 stupnjeva po Richteru. Mora se u zakonu i omogućiti da vlasnici stambenih zgrada koji su već pristupili projektnu obnovu zgrade, dakle izradu projektne dokumentacije za sanaciju zgrada, a čiji projekt odgovara tehničkom Propisu o izmjenama i dopunama za građevinske konstrukcije, da se 80% tog iznosa vrati u pričuvu iz kojeg se i financirao taj projekt. Dakle, cilj je da se ne moraju provoditi javni natječaji koji raspiše država jer svi znamo šta to znači, kao šta smo vidjeli na primjeru fasada u Gradu Zagrebu. Time im šaljemo poruku da oni koji su proaktivni i brinu se za svoju imovinu imaju pravo poslije zatražiti povrat. Isto bi trebalo vrijediti za fazu izvođenja radova. Dakle, ako se započne izvođenjem radova vlasnici zgrade imaju izvođače uz propisani nadzor mora im se omogućit pravo da retroaktivno traže pravo na naknadu troškova prema predloženom modelu neovisno o tome što nisu sudjelovali na javnim natječajima nego su se opredijelili za privatne puteve. To je ključna stavka jer jako je puno ljudi već započelo postupak obnove zgrade jel nije moglo čekati niti grad, niti državu da pristupi obnovi.
Čl. 28. isto je zapravo trebalo bi ga nadodati, osiguranina za oštećene kuće, toč. 1. vlasnik obiteljske kuće koja je osigurana na mjestu koje će se gradit zamjenska obiteljska kuća dužan je pravo na osiguraninu za oštećenje i uništenje te kuće prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće. Tu bi trebalo dodati ako se osiguranina prenosi smatra se da je vlasnik ispunio propisani udio od 20% vlastitog sudjelovanja u obnovi jel onim samim time što je imao osiguranje već proaktivno sudjelovao je i razmišljao o tome šta se može desiti u slučaju potresa u Gradu Zagrebu i ne bi trebao biti u istoj poziciji kao oni koji nisu vodili brigu o svojoj imovini.
Čl. 3. toč. 12. višestambene zgrade ovdje su u ovom zakonu definirane kao zgrade namijenjene stanovanju, a sastoje se od najmanje 4 stana. Šta ako zgrada recimo na gornjem gradu ima 2 ili 3 stana onda nije više stambena? Tu bi trebalo, članak bi zapravo trebao glasiti, višestambena zgrada je objekt u kojem se nalazi više od jednog stana.
Znači isto strana 11 pasus 6 je dosta loša formulacija, zakonom se utvrđuje da se vlasnik oštećene zgrade pravo na novčanu pomoć za radove i prije donošenje ovog zakona i to za troškove koje ima, evo odnosno koje ima za nužno privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosfelalija i uklanjanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugrozit život ili zdravlje ljudi za popravak ili zamjenu dimnjaka za popravak i zamjenu zabatnog zida i popravak … izvore sredstava i iznose novčanih pomoći za opravdane troškove koje ima vlasnik oštećene zgrade napisani zahtjev upravitelja i predstavnika suvlasnika zgrade odnosno na zahtjev vlasnika obiteljske kuće određuje Vlada odlukom“.
Problem ovog pasusa je zapravo pravno … kuća, a što je sa vlasnicima stanova? Stano vlasnici moraju biti taksativno navedeni kao korisnici pomoći, takoreći isto na istoj stranici str. 11. pasus 2 „Za prostor i povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje se program cjelovite obnove koji izrađuje Zavod za prostorno uređenje i Grada Zagreba, ja bi ovdje i predlažem da se doda u suradnji sa Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture.“
U čl. 10. točka 3. „Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba i također bi trebalo dodati u u suradnji sa Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture i Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.“
Onda ovako, čl. 11. točka 3. „Predsjednika i njegove zamjenike te članove stručnog savjeta imenuje i razrješuje Vlada, predsjednik se imenuje iz redova državnih dužnosnika, jedan zamjenik se imenuje iz Ureda predsjednika Vlade RH, a drugi iz reda dužnosnika i službi Grada Zagreba. Po jedan član njegovih zamjenika imenuje se iz reda stručnjaka ministarstva nadležnih za kulturu, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatska komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera stroja, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjere elektrotehnike, HGK, HUP-a, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreb, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, prirode, Grada Zagreba i Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, trebalo bi možda još dodati Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut društvenih istraživanja, Ekonomski institut i Institut za turizam.“
Zakonom bi trebalo također predvidjeti osnivanje zavoda za obnovu Zagreba koji će imati funkciju dokumentacijsko i koordinacijskog tijela. Vidim da je to ovdje dosta toga prebačeno na sam fond, ne znam koliko će biti operativnom, a kojeg će suvlasništvo biti 60%, 40% Grad Zagreb u skladu sa načelom financiranja obnove.
Sve ove prijedloge kao i ostale dopune Zakona o obnovi Grada Zagreba, a imamo ih još puno taksativno ne bih vam htio tu uzimati i uzurpirati vrijeme sa taksativnim navodima. Evo HSLS će dostaviti Ministarstvu graditeljstva te očekujemo uvrštenje navedenih prijedloga u Zakonu o obnovi Grada Zagreba.
Grad Zagreb nas čeka, budimo konkretni i konstruktivni u raspravama za dobrobit naših građana.
Hvala najljepša.
Hvala lijepa.
Sljedeći Klub zastupnika je onaj IP-a, Pametno i GLAS u ime kojeg će govoriti odnosno vrijeme podijeliti prvo poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš, a nakon toga poštovana zastupnica Dalija Orešković.
Izvolite poštovana zastupnice Mrak TAritaš.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre i ministrice, kolegice i kolege.
Pred nama je u prvom čitanju zakon kojim je definirana obnova oštećenih potresom zgrada na području Grada Zagreba i dviju županija Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Ono što uvodno trebam reći i pohvaliti, mi apsolutno cijenimo da je ovaj zakon ide u dva čitanja. Riječ je o vrlo važnom zakonu i ne bi bilo dobro da smo već ovu sjednicu Sabora odnosno ovaj saziv Sabora počeli da je on išao u hitnu proceduru, tim više što imamo određene primjedbe, imamo određene prijedloge i nekako slušali smo i ministra koji je govorio, a slušali smo i premijera koji je rekao da će slušati ono što oporba ima reći i da će oni prijedlozi koji su konstruktivni prihvatiti i tu će vjerojatno biti prijepor da ono što oporba misli da je konstruktivno možda ne misli premijer. Ali živi bili pa vidjeli pa ćemo vidjeti što ćemo u drugom čitanju dobiti i kakav prijedloga zakona će doć.
Povijest će učiteljica života, 1880. godine je veliki potres zadesio Grad Zagreb. Grad Zagreb je u trenutku kada se desio taj potres bio je jedan mali gradić na rubu Austro-Ugarske monarhije koji je tako nije bio ništa posebno u okviru drugih gradova, iza tog potresa najbolji graditelji Austro-Ugarske su došli i gradili u Gradu Zagrebu i ovaj identitet i gornjeg grada, a i donjeg grada kojeg danas poznajemo i blokovska izgradnja je rezultat te obnove.
Stoga u tom trenutku tamo 1880. godine je tadašnja vlast i uprava u Gradu Zagrebu prepoznala da to može biti veliki iskorak i rezultat toga je bio da je Grad Zagreb zaista postao na razini drugih srednjoeuropskih gradova da ne kažem danas je i metropola i jedna od članica EU.
Budući da 4 mjeseca smo čekali ovaj zakon, ono što smo mi očekivali, očekivali smo da ćemo dobiti ovim zakonom jedan drugačiji prijedlog i jedan drugačiji iskorak, da nećemo zapečatiti postojeće stanje na način da se bavimo samo konstruktivnom obnovom nego da ćemo napraviti iskorak i da ćemo krenuti u urbanu obnovu. To čak više iz razloga što Gradski zavod za prostorni razvoj Grada Zagreba je analizirao sve donjogradske blokove kojih ima 169, napravio analizu i vidio što se tu može desiti.
U ovom prijedlogu zakona urbanom obnovom se nije bavilo. Ja sam sigurna da između dva čitanja se može sjesti sa Gradskim zavodom, vidjeti to i imati jedno posebno poglavlje što bi to značilo urbana obnova za Grad Zagreb. Urbana obnova bi značila da Grad Zagreb iz ovog potresa ima pravo na jedno drugačije lice. Ima pravo ne samo da radimo konstruktivnu sanaciju, dakle konstruktivna sanacija je sanacija konstruktivni dijelovi ostavljajući zgrade takove kakove jesu nego ima pravo dobiti neko drugo lice, ima pravo ovu nepriliku koja je bila i potres koji je bio ako mogu reći neprilika, iako treba upotrijebiti neke grube riječi, može pretvoriti u priliku, priliku za novi identitet grada, priliku za gospodarstvo, priliku za zamašnjak koji nam trebaju graditeljstvo i svemu ostalom, ako ovaj zakon ostaje na ovom prijedlogu, toga neće biti. Mi u Klubu Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i GLAS odlučili smo da u prvom čitanju nećemo dati podršku ovom zakonu, ali raspravljat ćemo afirmativno i dat ćemo mogućnost da sve ono što govorimo i da se poboljša i da se napravi jer želimo da građani Grada Zagreba zaista imaju priliku, imaju prilike obnoviti svoje nekretnine i živjeti u boljim uvjetima.
Samo da vam navedem jedan primjer pa će vam biti jasno o čemu govorimo. Građani Grada Zagreba nisu čekali, nisu čekali zakon jer nisu imali čak ni najavu kakav će zakon biti. Dakle, ono što smo imali prilike vidjeti u javnoj raspravi je bio poluproizvod jer je bio rezultat svađanja dva koalicijska partnera HDZ-a i gospodina Bandića pa se nisu mogli dogovoriti kakav će zakon ići pa su već u trenutku kad smo znali da ćemo imati izbore išli s jednim poluproizvodom u javnoj raspravi. U javnoj raspravi je bilo 398 primjedbi i ovaj zakon kakav danas imamo je između ostalog rezultat i dijela tih primjedbi. Tako da se već pokazala da kad primjedbe jesu da se mogu ovaj prihvatiti i napraviti, ali apel koji je ne samo konstruktivna sanacija nego dati mogućnost i zaista urbane obnove grada sukladno izričaju kojeg mi poznamo. Mi ne poznamo u smislu građenja već izričaj koji je bio tamo pred 100 ili 50 godina, poznamo nove materijale, novi izričaj i to bi bio jedan određeni zamah, ali to traži jednu zaista promjenu i strukturu u ovom zakonu.
Ja ću se sad u preostalih tu jedno 2, 2,5 minute koje imam referirati na nekoliko stvari koje mislim da je važno naglasiti. Prva stvar nam je slijedeća ovaj zakon se ne primjenjuje direktno, on se primjenjuje putem programa mjera, dakle nema direktne primjene ovog zakona nego se prvo treba donijeti program mjera koje mora u roku od 30 dana ministarstvo predložiti Vladi, a Vlada u roku slijedećih 15 dana donijeti. To drugim riječima znači, da će niz stvari biti definirano u programu mjera koji će donijeti Vlada koji neće proći saborsku raspravu i koja neće proći raspravu na odborima i mogućnost da o tome odlučujemo. Ono što mislimo, da tri stvari treba jasno definirati u zakonu, a ne ostaviti programu mjera, a to je kako se podnosi zahtjev, to je kako izgleda projektna dokumentacija i to je uobičajeno u svim zakonima i ono što je prijepor načini financiranja odnosno ako je i imovinski cenzus i sve ostalo, ne ostaviti za program mjera nego ugraditi u ovaj zakon.
Ono što jednako tako moram reći je i dio replike koji sam uputila premijeru. Mi u ovom trenutku točno znamo koliko je zgrada u potresu i koje su to oštećene na području 2 županije. Kad je riječ o Gradu Zagrebu to je otprilike 25.000 zgrada. Od tih 25.000 zgrada imamo i obiteljske, imamo i višestambene, imamo i poslovne, imamo i poslovno-stambene, imamo i javne zgrade. Mi ne znamo od tih 25.000 koje su koje kad ćemo to znati to će nam olakšati i modele financiranja odnosno raspravu da li je model 60, 20, 20.
I ono što za kraj hoću reći, građani nisu čekali krenuli su obnavljati svoje nekretnine i svoje stanove. Netko tko je obnovio svoj stan, da li vam je zamislivo da će on sad prihvatiti obnovu konstrukcije, iseliti iz stana, prihvatiti da mu netko digne podove, stropove ili dio stana ruši, neće. Da su građani prije 2 ili 3 mjeseca znali neke modele bilo bi im lakše, ali to vrijeme je prošlo kao što je prošlo vrijeme i meni, pa evo gospođa Orešković će nastaviti dalje.
Hvala lijepo.
Hvala lijepo.
Slijedeća …/nerazumljivo/… poštovana zastupnica Dalija Orešković, izvolite.
Uvaženi zastupnici i zastupnice prije svega pozdravljam činjenicu da je prijedlog zakona do prvog čitanja uvažio otprilike 25% pristiglih primjedbi i očitovanja u javnoj raspravi, no i nadalje je izostala vizija razvoja Grada Zagreba za 21. i 22. stoljeće na što su ponajviše ukazivali predstavnici stručne javnosti, a kada maknemo ideološke razlike i nekolicina zastupnika koja je dobro i točno ukazala na krajnje neprimjerenu zapuštenost komunalne infrastrukture Grada Zagreba. Drago mi je da postoji volja i da se čula riječ klubova i zastupnika koji podržavaju podizanje vrijednosti kako urbanističke tako i prostorne Grada Zagreba koji može biti motor pokretač razvoja čitave Hrvatske.
Stoga se zalažem za to da ovu obnovu koristimo kao priliku za novi iskorak, a ne samo kao krpanje dotrajalih struktura. Pri tome moramo voditi računa da statički narušen centar ne izazove ekonomske i socijalno narušene društvene odnose odnosno novu nejednakost. Naime, dugoročna sanacija mora uvažavati zahtjeve pravičnosti i ravnotežu interesa svih društvenih skupina. O tome je za sada nemoguće konkretnije govoriti zato što nije utvrđeno stvarno činjenično stanje oštećenih nekretnina, nisu razrađeni socijalni kriteriji i nisu razriješeni vlasnički odnosi.
Nastavno na iznesene konkretne prigovore i primjedbe istaknut ću i nekoliko načelnih stavova, a jedan je taj da je zadatak države da promišlja unaprijed i da stvara zakonodavni okvir koji je pravedan i predvidiv. U svom programu Vlada je govorila o sigurnoj Hrvatskoj, pa pravna sigurnost prije svega podrazumijeva istovjetna rješenja za istovjetne situacije, no i ovaj zakon kao i mnogi drugi pokazuje da nažalost mi uvijek djelujemo retroaktivno. I zato nam je uvijek potreban neki poseban zakon neki lex specialis, pa tako posebni zakoni kao i ovaj uvijek u sebi nose opasnost čak i kada su pisani u najboljoj namjeri da će njihova provedba ili da može stvoriti nove društvene i socijalne nejednakosti. Zato se sada ova tenzija i pitanje postoji li ovdje solidarnost između različitih dijelova i krajeva RH.
Zakon o kojem danas raspravljamo odnosi se na točno definirano područje, a nažalost može nam se dogoditi da čak i prije nego što ovaj zakon usvojimo potres pogodi i neka druga područja. Stoga je važno dobro razmisliti o tome da predloženi omjeri sufinanciranja budu dobro razrađeni i slojeviti i da danas sutra budu na pravičan način primjenjivi i istovjetni … i na sve druge slične situacije.
Dat ću samo dva konkretna primjera s obzirom na ograničeno vrijeme rasprave, dakle možemo napraviti tako da koeficijente raslojimo s obzirom na svrhu i namjenu same nekretnine ili primjerice s obzirom na dopuštenosti nadogradnje. Pa tamo gdje takva nadogradnja kao mogućnost postoji, postoji mogućnost stvaranja nekakve dodane vrijednosti, a onda se i sredstva potrebna za obnovu mogu iznaći upravo iz tog investicijskog projekta koji se na pojedinu nekretninu odnosi.
Što se tiče socijalnih kategorija, možemo uvažiti i razraditi samu namjenu ili svrhu korištenja pojedine nekretnine razmatrajući i sam socijalni status vlasnika. Pa tamo gdje je riječ o jednoj nekretnini koja se koristi samo za stanovanje možda bi omjer sufinanciranja ili udjela mogao više ići u pravcu javnih potpora, a tamo gdje je namjena nekretnine neka poslovna i rentijevska, pogotovo ako je riječ o većem broju nekretnina istog vlasnika mogu se ponuditi nekakvi drugi tržišni modeli povoljnih kreditnih linija, ali u svakom slučaju teret obnove više nasloniti na samog vlasnika.
Zadržavanje samo na predloženom modelu 60-20-20 bilo bi loše, možda potencijalno i štetno. Sporno je i to što će se sufinanciranje provoditi po programu kojeg će provoditi Vlada, a detalji u trenutku donošenja samog zakona neće biti poznati, što znači da ćemo o puno bitnih kriterija imati veliku nepoznanicu u trenutku kada ćemo o nečemu odlučivati.
Svako naknadno definiranje specijalnih uvjeta i specijalnih kriterija stvara prostor za pogodovanje privatnim interesima. O tome moramo voditi na vrijeme računa.
U svakom slučaju rezultat ovog zakona mora biti bolji Zagreb, ljepši, zeleniji, energetski održiv i komunalno osnažen grad. Stoga se nadamo da će i nadalje biti dobre volje i otvorenosti i za sve konstruktivne prijedloge i primjedbe kako oporbe, ali tako i stručne i druge zainteresirane javnosti.
Hvala.
Hvala lijepa.
Sljedeći klub zastupnika je onaj SDSS-a u ime kojeg će govoriti poštovani zastupnik Milorad PUpovac.
Izvolite.
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege.
Kada smo se suočili sa razornim potresom na području Grada Zagreba i njegove šire okolice koje obuhvaća područja Zagrebačke županije i područje Krapinsko-zagorske županije, a nakon niza potresa o kojima smo bili informirani u medijima koji su pogađali druge dijelove Jugoistoka Europe suočili smo se sa razornom moći koju može imati priroda i koje priroda u pojedinim ciklusima predvidivim ili kao što su u slučaju potrese nepredvidivim, može uzrokovati i pred kojima postajemo mali, nemoćni i jedino što nas u tim okolnostima čini većim jeste solidarnost, jeste vještina da počnemo razmišljati o tome što smo učinili i što nismo učinili da bi štete koje tako razorna moć prirode može uzrokovati i koje može ostaviti iza sebe.
Doista je prilika, a mnogi su to osvijestili, mnogi su to u medijima i rekli kada se s jedne strane dogodio udar potresni, a druge strane pandemijski da se suočimo s činjenicom odnosno s pitanjem u kakvom stanju imamo državu, u kakvom stanju imamo društvo, dal se možemo nositi sa takvim opasnostima koje dolaze bilo od prirode, bilo od lošeg upravljanja prirodnim resursima koje može imati čovjek kao što je slučaj sa pandemijom.
Shvatili smo da nam je država važna, ali ne država za koju će pojedinci posezati kao sredstvom za dosezanje svoje lojalnosti, a prikrivanjem svoje amoralnosti nego država koja će biti funkcionalna, država koja će biti pripremljena i dovoljno bogata da se može nositi sa ovakvim katastrofama. Iskusili smo da takvu državu nemamo i da je prilika da osvijestimo da je trebamo stvarati.
Ovaj zakon ovako predložen jeste izraz toga kao i oni koji su promišljali ekonomske mjere koje je potrebno posegnuti s obzirom na pandemiju, la to je da vratimo i osnažimo funkcionalnu ulogu države neophodnu hrvatskom društvu, svakom njegovom građaninu, da država nije imaginarij kojim će gospodariti ne znam tko, kad god hoće nego je država konkretno, operativno, funkcionalno sredstvo. Najviše dobro s kojim građani raspolažu i koje radi u interesu svakog građanina od elementarne sigurnosti kao što je pravo na dom u slučaju potresa do elementarne zdravstvene sigurnosti i prava na liječenje i … zdravstvenih ustanova i postignuća koje medicina ima u tom pogledu da zaštiti ljudsko zdravlje. I dobro da smo to počeli osvještavati, i dobro da u cijelom našem društvu uključujući i Parlament ta svijest postaje sve snažnija i sve važnija.
Dobro je i da smo članica EU uz sve loše elemente koje to nosi sa sobom jer je i EU shvatila da je solidarnost jedino što ju može učiniti jakom. I nadamo se da će pored osiguranih sredstava za koje smo čuli i o kojima je premijer govorio da će iz Fonda europske solidarnosti doći potrebna sredstva za ovih 11,5 i nešto više od 11,5 milijardi EUR-a koliko je potrebno da bi se obnovilo sve ono što je potrebno da se obnovi nakon šteta koje je nanio potres.
Što se tiče samoga zakona, dobro je da je predlagatelj, znači vlada otvorena za javnu raspravu. Još je bolje da je dosada već usvojila 25% primjedbi i prijedloga koji su dosad izraženi. Mi iz Kluba SDSS-a kao dio vladajuće koalicije ćemo se truditi da vlada ostane otvorena na sve primjedbe i one koje se tiču direktno zakona i njegovih stipulacija, njegovih odredbi, ali isto tako i onoga što se u javnoj raspravi kao i u ovoj raspravi ovdje moglo čuti, a to je da popravak i obnova zgrada bilo koje vrste treba biti prilika za mnogo ambicioznije planove kada su posrijedi urbanističke, građevinske, ekološke, razvojne, infrastrukturne, infrastrukturni zahvati, infrastrukturne promjene koje mi godinama zapravo nismo činili. I dobro je da se ta rasprava otvorila i bilo bi velika šteta ukoliko bi se dogodilo da netko tu raspravu pokuša utišati jer ona je produktivna za Zagreb, za ove dvije županije, ali treba isto tako biti produktivna za cijelu RH, jer pitanje infrastrukture, komunalne, cestovne, parkovne, bilo da je riječ o parkiralištima ili parkovima u zelenom smislu te riječi i od iznimne važnosti za svaku našu sredinu. I ne ostavljamo i nemamo najbolju sliku u našim gradovima danas kad je to posrijedi. Isto to vrijedi za vodovod, za odvodnju, za različite aspekte komunalne infrastrukture kad je to posrijedi.
Imali smo jedan tip urbanizacije koji je bitno drugačiji od onoga kakav je postojao do 90.-tih, imali smo jedan tip razvoja naših gradova kao što je Zagreb i okolica koji nisu odgovarali uvijek najvećim urbanističkim standardima i zahtjevima i to ne treba zaboraviti. Na infrastrukturu komunalnu i na infrastrukturu socijalnu koja to ne može i nije mogla prihvatiti na valjan način. I dio posljedica koje trpimo sa poplavama u Zagrebu je izraz toga.
Ono što bi još htio reći povodom ovog zakona jeste rokovi su važni i poštovani g. ministre i gđo. ministrice iznimno je važno da građani imaju nekakvu projekciju o tome u kojim rokovima će objekti biti završeni, bilo privatne kuće, bilo javni objekti, bilo posebno objekti od posebno kulturnog ili nacionalnog interesa ili vjerskog interesa ako je riječ o vjerskim objektima. Znam da to nije uvijek jednostavno zbog toga što priliv sredstava se ne može tako jednostavno planirati, ali definiranje rokova mi se čini iznimno važnim i neophodnim na osnovi analiza koje bi se, koje će se trebati raditi u što je skoro, u što je moguće skorijem vremenu.
Isto bi tako htio reći da pitanje socijalnih razlika mora biti uzeto u obzir kao jedna od ključnih stvari prilikom procesa obnove kako bi se spriječila nejednakost koja ionako postoji među ljudima u našoj zemlji, da ne bi porasla s ovim. S druge strane socijalna komponenta se mora uzeti zbog toga da bi se suzbila korupcija i država tu mora imati ključnu ulogu, utoliko je dobro da je premijer odgovarajući na jedno pitanje od zastupnika tokom rasprave nakon njegovoga izlaganja ne samo pokazao punu svijest o tome nego istovremeno i naznačio da je to briga vlade i treba biti briga vlade, treba biti briga države jer mnogi ljudi zbog toga što država nije bila dovoljno snažna i dovoljno posvećena tome u našoj zemlji u posljednjim godinama i decenijama su zapravo sve više i više siromašili i neće imati ovih 20% koje bi trebali imati kao vlasnici bilo stanova, bilo kuća. I iznimno je važno da država u tom pogledu bude efikasna, važno je za vlada kako je se ne bi optužilo još jedanputa da je sudjelovala u bilo kojoj vrsti pogodovanja onima koji imaju novac, a istovremeno diskriminirala one koji nemaju novac u tako važnoj stvari kao što je pitanje prava na dom, prava na stanovanje.
Isto tako se slažemo sa onima koji misle da je neophodno da se već sada vodi računa ne samo o seizmičkim komponentama, ne samo o građevinskim komponentama, nego da se vodi računa o ekološkim komponentama, o ekološkim vrijednostima izvedenih radova, ali istovremeno i urbanističkoj dimenziji ekološkoj koju treba imati u vidu. To je ono što će činiti život ljudi boljim nego što ga imamo sada u našim često prenapučenim gradovima, gradovima u kojima su zelene površine stradavale zbog asfaltizacije ili zbog, kako neki iz moje najbliže sredine kažu, tajkunara gdje je grad gubio pluća koja su mu neophodna, gdje su se stvarala klizišta koja se nisu morala stvarati kao što su sada tokom ovih zadnjih poplava događalo.
Na kraju kao što čovjek može biti mal pred prirodnim, moćima prirode tako može biti i mal pred poviješću, a tu ne bi smio biti mal nitko nego bi trebao biti čvrsto ukotvljen u moralnosti bez obzira koje provenijencije vjerske, kršćanske ili neke druge dominacije ili građanske kakve god.
Čuli smo u nekoj raspravi ovdje kako je Zagreb potreslo ili treslo '45. kad su se isto neki obogatili '41., nečiji djedovi. I iz ustaškog programa ponovo je stanova koji su pripadali Židovima, Srbima i drugima stekli na 10-tke stanova i kuća. Je li je napravljena nepravda nekim ljudima '45., sigurno, a je li tokom bivše države uspostavljen prvi seizmički sistem izgradnje objekata po kategorijama i po standardima najvišim koji su u to vrijeme postojali u svijetu, jest. Je li urbanizam bio tako definiran da je bilo mjesta za igralište, za parkove, za šetnje, za mjesta za zabavu i odmor, za sasvim nove sisteme kanalizacije, putova i cesta, jeste. I kad netko iz sasvim svoje male skučene perspektive, gotovo privatne, u ovoj dvorani govori o tako važnim i velikim temama kao što je momenat solidarnosti koju je izrekom ili ne izrekom pokazao i sam premijer pokazujući i upućujući na neophodnost da slušamo jedni druge i da čujemo tko ima najbolji prijedlog u ovim stvarima, netko se pojavi i govori iz takve malene ljudske perspektive koristeći riječi kao što je hirotonisanjem a koje nose značajna imena u hrvatskoj kulturi kao što je Sv.Jeronim i kao što je Jere ili svaki drugi misleći da će time nekome od onih koji sjede u ovoj dvorani ili onima koji sjede u ovim klupama pripisati nešto što je nečasno i nekršćansko i neljudski. Znate kao oni Srbi iz Ljubljane koji su se javili u momentu kada beogradske gradske vlasti žele promijeniti nazive ulica koje pripadaju drugim sredinama, drugim narodima na prostoru bivše Jugoslavije, čini časnu stvar za sebe Maribor i za Beograd, tako su i Beograđani kad je Zagreb bio protrešen i kad je stradavao koji su nekoliko noći bili solidarni sa Zagrebom pokazali da mogu biti veći od malenih duša i glasova kakve smo mogli čuti i danas u ovoj sabornici.
Idemo sada na Klub Hrvatskih suverenista, dvojica zastupnika, prvi je kolega Zekanović, nakon njega kolega Sačić.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, poštovane kolegice i kolege, ja sam htio biti i bit ću i konstruktivan i konkretan, ali moram ovdje komentirati kolegu Pupovca, pa ovih zadnjih 5 minuta njegovog govora ovo je fantastično. On je govorio o Beogradu, o promjeni naziva ulica u Beogradu, spomenuo je malo i Ljubljanu, srpsko nacionalno pitanje, ustaše, naravno ustaše je spomenu isto, ustaški teror i sve to u temi obnove Grada Zagreba od potresa. Čestitam kolega opet ste briljirali i još jednom čestitke na koalicijskoj vladi u kojoj vi sudjelujete, svaka čast. Evo kolega Pupovac napušta sabornicu, ali ono što ja moram još dok izlazi poručit mu neka čuje kad je rekao obmanjen pred poviješću, povijest je, povijest je bila '41., '45., ali je povijest bila i '95. kad je isti ovaj Grad Zagreb bio bombardovan od strane vaših sunarodnjaka za 1. svibnja, kad je naš general Sačić oslobađao zapadnu Slavoniju. To nije spomenu taj dio povijesti njemu nije bitan i to zaboravlja, ali idemo na meritum vraćamo se Zakonu o obnovi Grada Zagreba, ovo je bilo tek zapravo i slučajno.
Ključno pitanje je odakle ćemo mi financirati obnovu Grada Zagreba. U ovom zakonu koji je ajde ima mana, ima vrlina, napisano je jednostavno 60 država, 20% županije i 20 građani sami, super, ok. Građani će dignuti kredit ili će posuditi od nekoga prijatelja, rodbine ili će izvući iz sefa ako imaju ili neće uopće obnavljati ako taj novac nemaju, ali što je sa županijama to nitko nije rekao odakle će županije namaknuti i Grad Zagreb naravno namaknuti novac i što je naravno sa državnim novcem. Ja sam ovdje i u replici ponudio jedno rješenje konkretno, konstruktivno, nije me bilo ovdje, ja ću ga sad ponoviti poštovani ministre i ministrice, nemojmo bježati od toga razgovarajte o tome na Vladi. To je jedan model ja sam malo tražio bilo je tih modela, Turska je to radila, model trošarina, nije, ne zvuči lijepo, ali novac koji mi posudimo od EU jer neće biti toliko grantova to i vi znate novca ćemo tek nešto dobiti poklonjenog u ovoj prvoj fazi, rekao je sam premijer, akontacija 89 milijuna EUR-a, kasnije još 500, a nama fali 11 milijardi EUR-a, dakle fali nam 90 i nešto posto novca. I ja ne bi bježao od znači trošarine kojom bi oni koji npr. nek mi ne zamjere pušači, puše cigarete, davali po cigareti 20 lipa za obnovu Grada Zagreba, zašto ne? Evo to je jedno rješenje ili možda trošarine na gorivo, malo manje popularne ili na žestoka alkoholna pića, evo to je ono što ja predlažem.
Drugog novca nema, sav ovaj novac koji mi posudimo, a mahom ćemo novac posuđivati to je onako predsjednik Vlade vješto sakrio u svom izlaganju, mi ćemo taj novac morati vratiti. Dakle nema poklonjenog novca, znači mi ćemo se zadužiti da bi obnovili naš glavni grad. Trebamo ga obnoviti.
S tim da kažem, ja bih čak možda povećao ovaj dio od 30% na županije, smanjio bi državni novac jer moramo znati da Grad Zagreb je najbogatiji. Zbog čega? Zbog toga što su u Gradu Zagrebu smještene sve državne institucije i zbog toga je veliki PDV. Kada bi imali dislociranje ministarstava npr. kada bi u Šibenik ili Zadar ili Split došlo Ministarstvo turizma ili pomorstva, e onda bi ja rekao ok nek bude ovih 10%, ajmo pomoć kao država. Ali pošto ipak imamo jednu centralizaciju u Hrvatskoj, pošto je sve orijentirano na naš glavni grad, ja mislim da bi to trebalo povećati da Grad Zagreb snosi 30%, država nešto manje. To bi bilo po meni fer i korektno.
I još jedan jako bitan moment, evo bit ću kratak, socijalni moment o kojem se nije baš vodilo računa, ja ću samo ukazati na problem možda kroz ovaj program mjera koji će se donijeti da se to može razraditi. Ako ja imam jednu jedinu nekretninu i tu sam, evo tu na Gornjem gradu živim i kuća mi je stradala, imam četvero djece npr. ili petero, šestero ili sam umirovljenik ili sam socijalni slučaj ja ne mogu ići po jednakim mjerama koji ima deset stanova za dnevni najam. Znači onaj koji je bogat, bogataš ima deset, petnaest stambenih jedinica u ovoj zoni, po ovom zakonu koliko sam ja za sada vidio ima jednaka prava odnosno jednake mogućnosti kao i onaj koji mu je to jedini životni prostor i jedina nekretnina i to se treba promijeniti i to na neki način uskladite. Evo ja možda malo promislim pa nekim amandmanom to predložim, ali možda se može i kroz program mjera. Ovo za sada nije pošteno. Evo kolega Sačiću, izvolite.
Poštovani.
Doista danas je trenutak kada sa velikim pijetetom prije svega se sjećamo naše žrtve iz tog potresa Anemarije Carević, ali i možemo Bogu zahvaliti, doista dragom Bogu da nije bilo tragičnije, samo je sekunda dijelila moguće do toga da taj razoran potres odnese mnogo, mnogo više žrtava.
O subjektivnim doživljajima ne trebam pričati svima vama koji ste to doživjeli, a vi koji Bogu hvala niste imali tu priliku eto prisjetite se svojih dana iz rubnih dijelova za vrijeme agresije velikosrpske na RH i bombardiranja gradova od Vukovara, rubnih Siska, Gospića i tako, ali sve to vam nije dovoljno ovo što smo doživjeli.
Bio sam pet godina u ratu, mogu vam reći da je to iskustvo koje ću trpit do kraja života, ja kao takav, a o djeci, ženama, starcima, svima drugim koji su dolazili i dolaze iz epicentra iz Markuševca imamo činjenicu da i dan danas Bogu hvala uz angažman naše lokalne uprave i samouprave Vijeća gradske četvrti Podsljeme i vrijednog, agilnog, plemenitog predsjednika gospodina Krešimira KOmpesaka imamo i psihološku pomoć građanima jel tu je bilo 1.500 potresa nakon onog prvog i drugog najrazornijeg.
Mi iz podsljemena kako i s ove strane zagrebačke tako i s one zagorske koja se gotovo ne spominje i ćućerjanske, prigorske od Sesveta imamo ipak drugačije, bitno drugačije i potrebe iako ga je predlagač stavio u isti nazivnik, ali mi imamo svoje specifičnosti, to je područje zeleno područje obiteljskih kuća, to je područje malog, srednjeg obrtništva poduzetništva gdje je osim stambenih prostora zapravo ugrožena direktno, ne samo ona zona stanovanja nego i egzistencije kod mnogih ljudi koji je taj potres zadesio i kojima je onemogućio redovno djelovanje, skrbljenje za obitelj, za život.
Stoga proučavajući sve te odredbe možemo samo reći da moramo voditi računa o specifičnosti, o tome da Hrvatska u tom području, u tom segmentu naše prigradske zone nisu riješena u potpunosti sva imovinskopravna pitanja, nisu sve legalizacije provedene i vidio sam da je predlagač vodio o tome računa, da će biti krajnje fleksibilan i neće neke dodatne nepotrebne formalnosti inzistirati na tome da čovjek koji je doista pogođen tom strašnom nesrećom dođe da ostvari svoja prava i da refundira štete.
Prema tome, tu moramo biti jasni, a s druge strane ograničiti tu prirodnu potrebu pravednu za nadoknadu štete da dođe do zlouporaba. Mi ne smijemo dozvoliti sebi, poštovani ministre i predlagači da nam poslije te obnove Zagreba, prigradskih zona i svih županija dođemo na glas kao što smo došli i naše kolegice i ministrica Mrak Taritaš i ostali nakon obnove Gunje da se vuku neki repovi ili u javnosti ili u stvarnom ili u nekakvom virtualnom životu. Prema tome, korupciji ne, mi moramo tu ravnotežu napravit.
Ono što svakako treba istaći da je nakon tog strašnog daj Bože neponovljivog zla koje nam se dogodilo u toj podsljemenskoj zoni država bila paralizirana, ne samo zbog šoka koji se dogodio razumljivo, nego imali smo i taj covid, imali smo i ta, znači ta, ovaj ograničenja koja su sama po sebi tada u prvim danima bila prestrašna i ovaj i taj psihološki trenutak nesnalaženja je bio najvidljiviji od, i od strane države, ali i od strane lokalnih vlasti odnosno gradske uprave u tih prvih 5-6 sati i 10 sati. I jedini koji je reagirao i kad smo se pribrali što na ljudskoj razini solidarnosti, Bogu hvala, uz božju pomoć kao čovjek čovjeku, susjed susjedu, tu se vidjelo da je to prirodno, kao i u ratu tako i u miru, jedan drugom ide u naručaj, u zagrljaj odnosno jedan drugom gleda u njemu ovaj čvrstinu, pomoć i tada se zapravo vidjelo ako je za išta ta lokalna uprava i samouprava dobro postavljena, vijeće gradske četvrti, mjesni odbori, onda možemo reći da je jedino to funkcioniralo u prvim satima i naknadno u danima potresa, prema tome, to trebamo razvijat. Vijeće gradske četvrti, u ovom slučaju kako sam rekao i g. Kompesak i svi mjesni odbori od Šestina dolje Gračana ovaj Markuševca, Trnave, pa Čučerja i sve ostalo, Mlinova su preuzeli na sebe ključno operativno vođenje i uvezivanje službi na, koje inače država treba uvezivat. Znači, uvezivali su službe i civilne zaštite i vatrogastva i pomoći i ako hoćete sanacije šteta od strane naše vode, odvodnje, čistoće itd., na njihovim leđima se najviše zapravo tada, a i dan danas tih šteta saniralo.
U ovom zakonu treba, to sam želio reći, to je moj dug zahvale jel u međuvremenu od tog potresa prošlo je, znači od nekoliko mjeseci također ta lokalna uprava i samouprava i na čelu sa g. Bandićem osigurala je određeni fond, to znademo svi, Fond za, za, za Grad Zagreb gdje su se regresna sredstva solidarnosti naše gradske uprave i privatno i poduzetništvo dosad je uplatilo iznimna sredstva, milijunske iznose u taj fond i iz tog fonda je kupljeno ogromnih količina građevinskog materijala za tu prvu pomoć našim unesrećenima koji su dobili naljepnice ili crvene „neupotrebljivo“ ili žute koje nije definirano, al „poluupotrebljivo“ ili zeleno „upotrebljivo“, ali sa određenim uvjetima i svaki od nas ovaj ima takvu štetu, svako je to dobio i sada je trebalo, kiše su bile, znate i sami kakvo je stanje i covid i sve ostalo, država dan danas da gradski, da Grad Zagreb nije reagirao, eto šta bi, da si nismo sami pomogli, da Grad Zagreb nije uskočio s tim materijalom ne bi mogli, socijalna kategorija je vrlo bitna, ljudi koji su bogatiji bi se mogli sanirat šteta, al to je uski sloj, međutim, najveći dio tih građana je u, u zapravo jako nezavidnoj poziciji ili siromaštva ili nezaposlenosti ili staračko stanovništvo i upravo je ta naša lokalna uprava i samouprava, mjesni odbori i gradsko vijeće, zastupnici, silna zaštita, vatrogasci, Čistoća, Zrinjevac, oni su uskočili, podijelili su tisuće tona i cigle i crijepova i ne znam, samo je dovoljno da vam kažem da smo podijelili 13 000 kubika drvene građe, 7000, 7000 m2 folija, dimljaka 500 metara oni širlovi, to, to su sve ogromni, to, zapravo jutros su mi rekli prijatelji da je otprilike vrijednost robe, to su šleperi, šleperi dolaze, sve je transparentno podijeljeno, svi smo sudjelovali bez obzira na stranačku pripadnost osim SDP-a. Žao mi je, SDP se u startu distanciro, reko da u tome neće sudjelovat, to, to nije na čast i na korist, ali neka građani to znaju, a svi ostali su, uključujući i mene, molim? …/Upadica iz klupe se ne razumije/…Ne o podsljemenu, govorim apsolutno isto pitajte uvaženog gospodina.
Kolega, molim vas, nema polemika …/Govornik se ne razumije/…
Ovaj, apsolutno ista, nemojte molim vas. Ovaj g. Tafra će vam reći, on se ispričao i rekao da u tome ne sudjeluje. Prema tome dragi prijatelji i zastupnici mogu vam reći da smo tu prvu pomoć sami pružili, da želimo da što prije dođemo u priliku sanirat tu štetu i onima koji su već dosad uložili svoje novce …/Upadica: Hvala vam/…oko mene susjedi, da refundiraju ta sredstva …/Upadica: Hvala kolega Sačić/…i sa velikim optimizmom …/Upadica: Kolega Sačić, vrijeme je isteklo/…očekujemo. Hvala vam lijepo.
Molim. Držimo se vremena.
Imamo jednu povredu Poslovnika, to je poštovana zastupnica Jeckov, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 232., kolega Zekanović je u svojem izlaganju, svakako se nije držao teme nego je u 4 minuta 4 puta spomenuo zastupnika Milorada Pupovca imenom i prezimenom. Također povrijeđen je i st. 2. istog članka zbog čega je svakako trebao biti opomenut.
Poštovana kolegice Jeckov, ne smatram da je došlo do povrede Poslovnika, pažljivo sam slušao i izlaganje je bilo u okviru onoga što smatram korektnim i dozvoljenim sukladno našem Poslovniku. Možemo se slagati ili ne slagati što je iznio zastupnik, ali ja ne vidim povredu Poslovnika.
Kolega Zekanović, vi ste tražili stanku koliko sam shvatio, izvolite.
Tražim stanku ispred Kluba Hrvatskih suverenista da bi se dodatno konzultirali o ovom zakonu. Ovdje moram istaknuti da, i hvala vam zapravo g. predsjedniče što ste stali meni u obranu ovaj put. Spomenuo sam g. Pupovca nekoliko puta, točno je, u svojoj raspravi upravo zbog toga što je kolega Pupovac otišao van teme rasprave jer on je u svojoj raspravi, što je fantastično, uspio spomenuti i ustaše i Beograd i problem srpske nacionalne manjine, a to nema nikakve veze sa ovim zakonom koji mi danas donosimo. I to je ono što je sporno i to je ono što sam ja ukazao. S tim, dakle govorio je u jednom kontekstu od '41.-'45., a evo ja sam ga samo htio podsjetiti da postoji i '95. g., da je 1. svibnja '95. g. iz evo ga, tu Pokuplja, da su padale granate po gradu Zagrebu, koji je onda bio rušen i razaran, a nismo čuli nikada od vašeg kolege Milorada Pupovca, da je pokazao neku empatiju, da je malo govorio o tome, da je uzeo ovdje slobodan govor pa je rekao onako ispred svoje nacionalne manjine, ispričavam se u ime onoga što su moji sunarodnjaci napravili, ja se s tim ne slažem, to je loše i to je naopako i evo, vidjet ćemo hoće li kolega Pupovac ili kolega Milošević ili možda bi doći i zajedno s nama slaviti veličanstvenu pobjedu hrvatske .../Upadica: Kolega Zekanović/... vojske 5. kolovoza u Kninu .../Upadica: Kolega Zekanović./... a ono što me zanima.
Ja vas molim, dakle, ja sam, nisam stao vama u zaštitu nego u zaštitu Poslovnika jer sam smatrao da on nije povrijeđen, to je jedna stvar, ali sada kršite Poslovnik, dakle zatražili ste stanku kako biste još jednom unutar kluba proanalizirali ovaj zakon, vi sad ponovo pričate o temi koja nije povezana sa onim o čemu mi sada govorimo i molim vas da to ne činite, ja ću stanku odobriti, ali držimo se onoga što je tema.
Hvala vam lijepa. Stanka je do 13 i 40.

STANKA U 13,30 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,40 SATI.

Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom.
Sada je na redu Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, poštovani kolega Tomašević i nakon njega kolegica Benčić, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Sabora. Malo smo okasnili sa stankom, ali i nije baš neka puna dvorana, ali cijenim da je ministar ovdje, a valjda će nam se ministrica isto tako uskoro pridružiti.
Imali smo dosta, čini mi se, konstruktivnu raspravu i u medijima, imali smo, čini mi se, i konstruktivnu raspravu jučer na odboru matičnom, za prostorno uređenje i graditeljstvo, tako da nadam se da ćemo u tom ozračju imati i danas isto tako konstruktivnu raspravu između predlagatelja odnosno Vlade i saborskih zastupnika, posebice ovih iz oporbe. U tom duhu nekog dijaloga će biti isto tako i naše izlaganje u ime kluba i nadamo se da možemo ovaj zakon napraviti boljim jer svjesni smo svi da su neke stvari nedorečene, da su neke stvari napravljene namjerno čak kao rupe koje bi se popunile sa nekim dobrim prijedlozima, tako da iz te perspektive će biti naše izlaganje u ime kluba.
Ono to treba reći da je nulta točka da bi uopće mogli zapravo procijeniti koliko će biti financijski teret, kakva će biti dinamika, kojim ćemo redoslijedom ići obnavljati zgrade jest, jesu informacije o stanju tih objekata i u tom smislu mi je drago da nam je prošao jučer na Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo taj zaključak, da tražimo od Grada Zagreba podatke koji su, ja mislim, nužni da ih dobijemo barem do drugog čitanja jer inače je jako teško procijeniti što znači zapravo 25 tisuća objekata koji su, govorim konkretno o Gradu Zagrebu, oštećeni u potresu. Mi imamo kategorizaciju u 6 kategorija kako su ti objekti oštećeni. Znači u kategoriji N1, N2, PN1, PN2 i U1 i U2, znači od onih crvenih naljepnica do žutih, tj. narančastih, sve do zelenih naljepnica, ali ne znamo kakav je sastav 25 tisuća objekata s obzirom na njihovu namjenu. Prema čl. 13. ovoga prijedloga zakona, ta namjena može biti ili da se radi o znači zgradama javne namjene, poput primjerice, bolnice i dječjih vrtića, osnovnih škola i sl., može biti takva da se radi o obiteljskim kućama i zakon je tu definirao što smatra da su obiteljske kuće i propisao određeni standard za to. To mogu biti i višestambene zgrade, to mogu biti mješovito, odnosno poslovno-stambene zgrade i to mogu biti znači poslovne zgrade.
Tako da iz te perspektive nam fali zapravo za ovih 25 tisuća objekata ta informacija kako bi mogli primjerice, procijeniti koliko će to poslovnih zgrada ili mješovitih, znači poslovno-stambenih zgrada biti isto tako financirano sa modelom 60-20-20. Da možemo procijeniti koliko je to pravedno, da možemo procijeniti kakav bi bio redoslijed obnove, da li bi prvo išli na obiteljske kuće ili bi išli paralelno na obiteljske kuće i višestambene zgrade jer mislim da je stanovanje ipak prvi prioritet. Ili bi se to, s obzirom na financiranje ipak radilo paralelno i sa obnovom zgrade javne nabave što je isto tako, prioritet da počnu funkcionirati škole, dječji vrtići, bolnice i sl.
To je dosta bitna informacija, kako bi mogli otprilike vidjeti u kojem smjeru i kojoj dinamikom bi se trošio novac za obnovu grada Zagreba, govorim sad prvenstveno gradu Zagrebu jer te informacije grad Zagreb još uvijek nije dao Vladi i nadam se da uskoro hoće jer inače nam je ova rasprava manjkava.
S druge strane, mislim da je dobro da zakon ide kao lex specialis, odnosno da se radi o posebnom zakonu o obnovi Zagreba i okolice, bilo je nekih prijedloga danas da to bude drugačije, odnosno da imamo zakon koji bi vrijedio za sve slične situacije, ali mislim da se svi ili većina slaže da bi to bilo nemoguće budući da se radi o okolnosti potresa koji se evo, desio u Zagrebu, najjači nakon 140 godina, to je nemoguće predvidjeti, svaka ta prirodna nepogoda je ipak specifična. Mi smo imali situaciju da smo nakon poplave u Gunji 100% javno financirali obnovu i privatnih domova i privatnih objekata, međutim, ovdje je šteta ogromna pa se ipak traži neka participacija privatnih vlasnika. Znači nemoguće je da imamo, po meni zakon koji bi odgovarao na potrebe specifičnog događaja, specifične lokacije, specifične količine štete koja je nastala ovim potresom, a da taj zakon bude primjenjiv za sve slične situacije u budućnosti. Tako da mislim da je dobro da imamo lex specialis jer on na specijalan način definira i financijski i ono što je isto tako, jednako bitno, to je institucionalni okvir.
Zakon kao što, zapravo u tom smislu gdje je i lex specialis upravo i mislim da je to najbitniji dio zakona, što definira taj financijski omjer, prvenstveno za privatne objekte. Treba reći, danas je to, isto tako i predsjednik Vlade rekao, da će zgrade javne nabave biti financirane, odnosno obnova, konstrukcijska i svaka druga cjelovita obnova će biti financirana na način da će osnivači to financirati u 100%-tnom iznosu, međutim, to, napominjem, ne piše u zakonu u čl. 5. niti je to jasno iz članka, čini mi se, 40., tako da iz te perspektive bi to trebalo, ako se to već govori, ja se s time, naravno, slažem, da se to jasnije specificira u samom zakonu.
E sad govorimo o financijskom okviru za privatne, tj. za objekte u privatnom vlasništvu i tu je taj famozni okvir 60-20-20. Ja ću spomenuti da je naša koalicija, zeleno-lijeva koalicija koja je prije izlaska na parlamentarne izbore, tražila financijski okvir koji bi bio 50% država, 35% jedinice lokalne samouprave i 15% privatni vlasnici, tako da je više-manje ovaj predloženi okvir na tragu onoga što smo mi predlagali. Znači razlika je za privatne vlasnike 5%, mi smo tražili 15%, ovdje je 5% više, znači to je sada 20% i veća je razlika iz perspektive da država bi preuzela 60% financiranja na sebe, a smanjuje se onda udio za jedinice lokalne samouprave po našem prijedlogu s 35% na samo 20%.
E sad, mislim da je to dobro, isto tako iz perspektive ovog što sam prije govorio, a to je da svi osnivači vezano za zgrade javne namjene moraju sami financirati obnovu. Imajuću u vidu koliko je dječjih vrtića, osnovnih škola stradalo u gradu Zagrebu, kojima je grad Zagreb osnivač i da sve to mora sam financirati, iz te perspektive mislim da je dobro da je država preuzela veći udio u odnosu na jedinice lokalne samouprave, a posebice grad Zagreb jer pričamo o 26 tisuća objekata, a od tih 26 tisuća objekata koji su oštećeni u potresu, 100 objekata je samo izvan Zagreba, a 25 tisuća je vezano isključivo za grad Zagreb. Isto tako, kolegice će nešto više govoriti zašto uopće sufinancirati privatnu imovinu, svi su već spomenuli da govorimo isključivo o financiranju konstrukcijske obnove, niti zajedničkih prostorija, niti uređenja, primjerice, stambenih i poslovnih prostora, ništa od toga nije uključeno u ovaj zakon nego isključivo konstrukcijska obnova, a imali smo primjere i Dubrovnika i Stona i Gunje, gdje smo nakon elementarnih nepogoda u 100%-tnom iznosu financirali, što je ovdje bi bilo teško s obzirom na veliki iznos štete koja je pred državnim proračunom i dr. izvorima financiranja. Tako da iz te perspektive je to itekako opravdano i naravno, za one koji su imali osigurano svoju imovinu, oni će sigurno proći bolje, oni će trebati tu odštetu od osiguranja da si urede svoje domove s obzirom da ovdje pričamo isključivo o konstrukcijskoj obnovi koja bi bila financirana po modelu 60-20-20, a i teško je očekivati od građana da su trebali osigurati svoju imovinu od potresa ako ni grad Zagreb nije to napravio. Znači grad Zagreb nije osigurao od potresa niti jednu zgradu gradske uprave niti jednu zgradu mjesne samouprave, tako da onda, kako tražiti bolje od grada u smislu očekivanja prema građanima.
I samo za kraj bi rekao, čl. 41., podražavam oko kontrola cijena, mislim da je to jako bitno jer trenutno, kao što znamo, divlja tržite i radova i projektne dokumentacije i materijala čak, tako da u tom smislu, mislim da je to jako bitan članak i za institucionalni okvir, mi što se tiče kluba i dalje stojimo na poziciji da bi trebalo osnovati zavod za obnovu grada Zagreba i okolice, on se čak spominje u čl. 38. u obrazloženju čl. 38., što znači da je vjerojatno u nekoj verziji prije bio zavod za obnovu Zagreba, ali je izbačen u zadnji čas.
Umjesto da imamo situaciju da imamo fond, koji je financijsko tijelo, ali zapravo na neki način i operativno iako se to baš iz naziva ne nazire pa ministarstvo koje donosi strateški dokument odnosno program mjera zajedno sa Vladom, pa imamo stručni savjet, pa imamo ono što mislim da je najveći problem, Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba koje će posebno izrađivati program za cjelovitu obnovu povijesno zaštićene jezgre grada Zagreba u odnosu na ove institucije, kao što su fond, ministarstvo i stručni savjet, gdje mislimo da bi trebao biti u najmanju ruku i seizmolog.
Hvala. Molim vas samo da govornicu dezinficirate. Sada će nastavit kolegica Benčić. Stoji vrijeme, ne brinite.
Dakle, poštovani predsjedniče, ministri i ministrica.
Jedan od naših osnovnih zahtjeva vezan za Zakon o obnovi jest da je on kao prvo, pravedan i da je usklađen sa ustavnim načelom socijalne države. To konkretno znači da zakon mora uzeti u obzir različiti socio-ekonomski položaj stradalih u potresu, ali i u skladu s time, diferencirati njihova prava i njihove obveze. U tom smislu smatramo da su odredbe o zasnivanju založnog prava od strane države nad nekretninama korisnika kojima će se obnavljati nekretnine, u slučaju da oni nisu uspjeli uplatiti iznos sufinanciranja od 20% opasne jer otvaraju put gentrifikaciji grada. Dakle možemo lako zamisliti situaciju, višestambene zgrade u kojoj jedan dio suvlasnika je mogao uplatiti svoj udio u sufinanciranju od 20%, a možda jedan dio nije. Ono što će se događati prema sadašnjem prijedlogu zakona je da će se založno pravo upisati na čitavu zgradu, dakle na sve stanove, dakle dogodit će se da i oni koji su uplatili, da će imati teret na svom vlasništvu, kao i oni koji nisu.
To je nepravedno i prema jednima i prema drugima. Prema prvima zato što jesu platili i neće moći raspolagati svojom nekretninom na normalan način jer imaju na njoj teret, ali i nepravedno prema onima koji nisu iz ekonomskih razloga to mogli platiti jer će pritisak na njih od strane drugih sustanara biti takav da će oni na kraju morati vrlo vjerojatno i ispod cijene prodati svoje domove.
Budimo svjesni kada govorimo o pitanjima stanova, o pitanjima zgrada, mi najčešće govorimo o nečijim domovima. Dakle, ne govorimo samo o stanu kao nekakvoj kvadraturi. Iz tog razloga mi smatramo i predlažemo da se ne upisuje založno pravo na nekretnine u tom slučaju već da se uzmu neki drugi instrumenti osiguranja koji postoje, koji se mogu iskoristiti i isto tako, predlažemo dakle, da se, da država osigura preko HBOR-a linije financiranja, odnosno kreditiranja onih koji će morati sufinancirati tih 20%, koji će biti po niskim kamatnim stopama i koji neće imati sve one inače uvjete koji se stavljaju za pristup uopće kreditiranju odnosno da bi ljudi lakše mogli doći do tih kredita.
Nadalje, važno je isto tako da se, kao što je već rekao kolega, valorizira osiguranje koji su neki građani uplaćivali za svoje nekretnine. Dakle, oni koji su uplaćivali osiguranje dobili osiguraninu moraju moći koristiti za svojih 20% sufinanciranja jer ih inače penaliziramo u odnosu na one koji to nisu uplaćivali.
Važna stvar, sama obnova imat će značajan udio u BDP-u, to nam je svima jasno, dakle po samom iznosu radova koji će biti obuhvatni, dakle bit će značajna i za BDP. Tu je potrebno sagledati njezine ekonomske učinke, a u tom kontekstu i učinke na pitanja vezana uz rad i radnička prava. Jedan od ciljeva koji moramo obavezno kroz ovaj zakon osigurati je kontrola cijene radova, dakle, al ne samo radova, nego i usluga koje se vrše u obnovi. Ali isto tako pored toga, cijena ne smije biti jedini kriterij odabira izvođača. S tog aspekta mi tražimo, dakle i zahtijevamo kao u skladu sa zahtjevom SSSH da se u članak o pravima i obvezama izvođača ugradi zahtjev da je izvođač obvezan udovoljavati obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava uključujući i kolektivne ugovore, a osobito obveze o isplati ugovorene plaće i provedbe zaštite na radu. Zašto? Zato što na taj način zapravo možemo utjecati zbog obima koji će imati obnova možemo utjecati i na položaj radnika u građevinskom sektoru, ali i u svim onim pratećim sektorima koji će raditi na obnovi.
I na kraju, ono što treba biti prvo, od izuzetne je važnosti da se omogući pomoć građanima u ovim nužnim popravcima i sanacijama koje se sada vrše, dakle naša je dužnost da zaista do početka, do pred kraj jeseni i početka zime saniramo sve, sva pitanja koja su vezana uz dimnjake, uz grijanje itd. Ja živim u kvartu u kojem još uvijek ljudi idu jedni kod drugih na tuširanje jer nemaju tople vode već mjesecima. Dakle, moramo im također osigurati onima koji to nemaju, pristup financiranju, dakle onima koji nisu mogli sami to platit, moramo se za to pobrinuti i do zime moraju ljudi imati grijanje.
Isto tako moramo zaustaviti nezakonite obnove škola i vrtića jer su neke od njih rađene kozmetičkim popravcima bez projektne dokumentacije i bez ojačavanja mehaničke, mehaničke otpornosti. Nama je valjda svima u cilju da znamo da naša djeca idu i provode pola dana u zgradama koje su sigurnije i otpornije na potres nego što su bile onog jutra 22.3.
I za kraj, samo bih odgovorila primjedbama g. Zurovca i sličnih koji polaze od ideje da oni koji nemaju novaca za obnovu trebaju prodat svoje nekretnine jer su jako vrijedne navodno na tržištu. Poručujem im da su mnogi već morali prodati svoje stanove i to po cijenama manjim od 500 m2 jer su nekretninski lešinari već navalili na te stanove. Ali ako postoji ideja da ovaj grad treba izgledati na način da oni koji su siromašni nemaju pravo živjeti u određenim dijelovima grada …/Upadica: Hvala vam/…mi odlučno tu ideju odbacujemo, RH će ostati socijalna …/Upadica: Hvala vam/…država i ostat će solidarna. Hvala vam.
Sada će govoriti u ime Kluba zastupnika HNS-a, LS-a i nezavisnih zastupnika, poštovani kolega Predrag Štromar i s time ćemo doći do kraja s raspravama po klubovima i nakon toga idemo na pojedinačne rasprave.
Izvolite kolega Štromar.
Hvala lijepo g. predsjedniče, kolegice i kolege iz sabora, poštovani ministre i ministrice.
Evo ministarstvo odmah 22. kad se ovaj razoran potres dogodio 22.3., krenulo u izradu zakona. U roku od 10 dana napravljene su osnove na temelju kojih smo sa strukom dva puta sa cijelom stručnom radnom skupinom, a još dodatno 10-tak puta sa manjim radnim skupinama, sa točno specificiranim problemima, rješavali kako u zakonu riješiti čim prije probleme, čim prije vratiti ljude u kuće, ali paralelno smo radili i na tome kako da odmah neki ljudi mogu ući u svoje kuće, a neki svakako do jeseni da imaju riješeno ono što je neophodno u kućama koje jesu narančaste i zelene, ali koji nisu imali toplu vodu, gdje je dimnjak bio loš i gdje se nije mogla, di se nije mogao koristiti plin. Građanima je trebalo pomoć odma, sigurno da su to pomogli odmah najprije vatrogasci, vojska, inženjeri statičari, volonteri, policija i svima njima treba duboko zahvaliti na svemu što su onda učinili, a vlada je išla odmah u hitne mjere sanacije krovova, dimnjaka, zabatnih zidova, dizala, nabavu i zamjenu bojlera.
Do 21.7. bile su 304 prijave zahtjeva za nadoknadu sredstava za tu hitnu sanaciju, 168 ih je obrađeno, zahtjevi su bili na iznosu od 19 milijuna kuna i već su prve isplate odrađene. I dalje se zaprimaju zahtjevi, rješavaju se, sredstva su osigurana u rebalansu proračuna 141 milijun kuna, ta sredstva postoje i vidim da su sve aktivniji i upravitelji zgrada i građani i sve više prijavljuju, traže sredstva i dobivaju sredstva.
Paralelno donesen je jedan jako bitni propisnik, a to je tehnički propis kojim se točno zna koja zgrada se treba na koji način projektirati i poslije kad se isprojektira izgraditi da bude tehnički stabilna, da ne bude opasna za one koji unutra žive, a da ne bude opasna i za one koji prolaze tim zgradama.
U zakonu inzistirali smo na riječi „transparentnost“. Zašto? Zato jer imamo povijesne priče koje nisu još uvijek mnoge zatvorene i gdje se ne zna baš na koji način su se koja sredstva uložila. Svaka kuna koja će se ili sliti u fond ili ići preko ministarstva, doći izvana, iz vanjskih fondova, iz proračuna, iz proračuna države, iz proračuna Grada Zagreba, iz proračuna Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije iz raznih donacija građana za svaku se mora znati za što je uložena. I pripremljen je već tender, troškovnik na koji način se može napraviti u ministarstvu da se vidi svaka kuna na koji način i gdje je uložena. Naime, moći će se ući u portal svaki građanin i točno kliknut na neku zgradu i vidjet što je u toj zgradi sve rađeno i koliko sredstava za povućeno za tu zgradu. To se mora napraviti i radi onih koji su dali novce, a i onih koji će sigurno donirati i sigurno će lakše i jednostavnije odlučiti da dat ću sredstva da se riješe situacija u Gradu Zagrebu u Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji da profunkcioniraju javne ustanove, da profunkcioniraju i vrtići i škole i bolnice, da se urede muzeji ali i da ljudi čim prije dođu opet u svoje stanove, da imaju svoj krov nad glavom.
Provedivost, ne smijemo zakomplicirati između prvog i drugog čitanja previše i mora taj zakon biti provediv, mora biti efikasan. Sigurno da treba nešto mijenjati, prvenstveno slažem se oko ovoga oko založnog prava, treba na neki drugi način to definirati baš zato da bi zakon bio lakše provediv, efikasan, transparentan, ali i da omogući onim ljudima koji stvarno ne mogu riješiti svoju situaciju da država stane iz njih.
Ovaj zakon će biti i temelj za slijedeći zakon koji moramo donijeti ili u dio zakona, u dijelu zakona o graditeljstvu ili posebni zakon za sve buduće situacije, sve buduće potencijalne potrese da se odmah zna na koji način intervenirati ili kako. Ali je jako bitno i očekujem još u ovoj godini od ministarstva Zakon o upravljanju zgradama. Naime, mi smo ga počeli radi prošle godine, najavili smo ga da ide ove godine u saborsku proceduru, taman smo ga pripremili prije nego što se dogodio ovaj potres, a taj zakon obvezuje onda i vlasnike i suvlasnike i upravitelje zgrada puno jače nego što sadašnja zakonska regulativa njih obvezuje za održavanje zgrada. Taj zakon će sigurno riješiti i problem osiguranja, moraju se zgrade osigurati i moraju svi vlasnici prema tim zgradama se odnositi kao da su njihove, ali i kao da su potencijalna opasnost ukoliko se ne održavaju i za njih, ali i za druge građane koji prolaze tim zgradama.
Inzistirali smo i na tome da se pomogne i građanima u Krapinsko-zagorskoj i oni su riješili nužni smještaj, ali ajmo čim prije donesti taj zakon, ja očekujem evo početkom rujna da će biti već sigurno drugo čitanje i da ćemo moći i po zakonu, a ne samo po hitnim mjerama omogućiti našim građanima ono što oni stvarno trebaju.
Gospodine ministre želim vam puno uspjeha u realizaciji zakona, o vama, vašim ljudima, o cijeloj struki koja je sudjelovala u izradi tog zakona ovisi i kako će se taj zakon provoditi.
Želim vam puno uspjeha.
Došli smo do kraja rasprava po klubovima, prije nego što krenemo na pojedinačnu raspravu u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista javio se kolega Nikola Grmoja.
Izvolite.
…/Govornik nije uključen./… Evo ga sad je u redu.
Hvala poštovani predsjedniče, tražim stanku u ime Kluba MOST-a kako bismo se konzultirali oko nekih zabrinjavajućih najava koje smo mogli čuti ovdje u sabornici oko povećavanja trošarina našim građanima kako bi se isfinancirala ova obnova. Mi ne želimo plaćati korupciju i klijentelizam u Gradu Zagrebu, mi ne želimo plaćati neodgovorno ponašanje, neodgovorno upravljanje. Vidjeli smo u kakvom je stanju infrastruktura u Gradu Zagrebu, znamo tko je za nju odgovoran. Već više od 12 godina Milana Bandića u Gradu Zagrebu podržava HDZ što kandidiranjem ljudi koji nemaju nikakve šanse u toj utrci, što izravno već dugi niz godina. Nećemo pristati na to da i sami građani Zagreba koji imaju jako visok prirez, ali i svi ostali građani RH plaćaju takvo koruptivno upravljanje u kojem ključnu ulogu igraju upravo HDZ i Milan Bandić. Znamo tko je stvorio Milana Bandića. Dugogodišnji borac protiv korupcije u Gradu Zagrebu Tomislav Jelić jednom prigodom je rekao da je Milan Bandić zapravo dijete SKH, dojenče SDP-a i gojenac HDZ-a. Dosta je toga, želimo prekinuti s takvom praksom, a ne tu praksu nastaviti financirati novcem svih građana RH i Grada Zagreba.
Vrijeme je za nove ljude, vrijeme je za obračun s korupcijom, a tada će sve sjesti na svoje mjesto.
Hvala.
Stanka će biti odobrena.
Javlja li se još netko za stanku? Ako ne nastavljamo u 14 sati i 20 minuta.

STANKA U 14,09 SATI.
NASTAVAK NAKON STANKE U 14:22 SATI

Poštovane kolegice i kolege, sad ćemo nastaviti sa pojedinačnom raspravom. Javilo vas se prilično veliki broj, čini se da ćemo ostati negdje do jedan, dva u noći ako ne bude puno replika, ali krenimo redom.
Prvi će govoriti poštovani zastupnik Ivan Domagoj Milošević.
Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Sabora.
Uvažene kolegice i kolege.
Pa još od tog dana od potresa mi zvoni u glavi ona Churchilla „Nikad ne protrati dobru krizu“. Kriza je u svakom slučaju loša vijest, a višestruka kriza je jako loša vijest, ali mislim da je prilika da mudrom politikom nevezano sad za koja stranka vladajuća, opozicija da mudrom politikom ili politikama mobiliziramo sve stručne, sve znanstvene, sve ljudske naše potencijale i ne samo da što brže saniramo ovo stanje i mislim sad damo na potres nego i sve što je posljedica tog potresa pa i korona virusa nego da budemo puno, puno spremniji za sve izazove koji su u sljedećim godinama i desetljećima pred nama i pred našom djecom.
Svima je jasno da bi se i puno, puno bogatiji i puno razvijeniji od nas teško nosili svim ovim izazovima u isto vrijeme i jasno je da je pred nama ogroman posao, ali kako kaže narod „Na muci se poznaju junaci“, a do sada u ovih 30 godina ja mislim da smo se osvjedočili da i naš narod i naša Vlada su na najvišoj razini zadatka kada je to i najpotrebnije.
Već sam u dijelu govora kada sam govorio u ime kluba govorio o onako kako se meni čini da bi bile tri ključne stvari kada je u pitanju oporavak, izgradnja, ali i budućnost pa ću ih ovdje ponoviti samo malo razrađeno.
Dakle, te tri ključne točke po meni su učinkovito i potpuno transparentno upravljanje Gradom Zagrebom, drugo je snažno partnerstvo sa Vladom RH i treće ne najmanje važno, a to je iskreno, pošteno, ozbiljno partnerstvo sa srednjim i malim poduzetnicima i obrtnicima zagrebačkim, ali iz cijele Hrvatske s obzirom na nadolazeću krizu.
Kada je u pitanju ovo učinkovito i transparentno upravljanje, mislim da nam digitalizacija daje danas i apsolutno sve alate u ruke da sve možemo učiniti transparentno. Ubrzana modernizacija, a ne samo upravljanje nego i procesa, procesa odlučivanja i svih procesa u gradu, ali i u mnogim drugim gradovima u RH i borba protiv korupcije i klijentelizma.
Pod broj dva, spomenuo sam snažno partnerstvo sa Vladom RH, tu ne mislim samo na novac iz državnog proračuna, tu je ključno i partnerstvo vezano za europske novce. Dakle, u dosta teškim uvjetima izboreno je preko 22 milijarde eura novca za različite programe što za oporavak od krize, što redovnih strukturnih fondova EU i tu sigurno treba tražiti odgovore na ne samo za jedan dio oporavka, sanacije i izgradnje grada nego ono što je pred nama, a to je prije svega osigurat budućnost za nas i našu djecu u Zagrebu, u okolici i cijeloj RH, dakle to znači i više novaca za socijalne politike i za obrazovanje i za znanost i za sport.
Ali želim naglasiti još samo jednu stvar kada smo kod novaca, puno se priča o novcima, kud novci ovako i kud onamo, međutim novac je jako važan, jako važan naglašavam, ali i dalje novac je samo alat. Alat u rukama, a te ruke trebaju imati viziju, treba biti odlučnog vodstva i trebamo imati nekakve temeljne političke ljudske vrijednosti.
I treću točku sam već pojašnjavao u ime kluba, a to je iskreno, pošteno, transparentno partnerstvo sa srednjim i malim poduzetnicima i obrtnicima. To je zaista prilika i ova obnova Zagreba i okolice je prilika za sve male građevinare, obrtnike zagrebačke i iz cijele Hrvatske s obzirom na zaustavljanje ili usporavanje investicija, posebno u turizmu što će nam u sljedećim mjesecima i godinu, dvije dana biti od presudne važnosti.
Zagreb danas jest posebno središte Hrvatske, to nema uopće dileme, ne samo statistički nego po broju firmi i sveg što se zbiva u Gradu Zagrebu, međutim ja bih želio i ne vidim razlog zašto bi Zagreb zaostajao za Bratislavom, dakle želim da Grad Zagreb bude i poslovno središte Srednje i Jugoistočne Europe, samo tako i privlačeći nove investicije u grad i okolicu Zagreb može i mora postati i kulturno, i znanstveno, i obrazovno, i sportsko središte tog istog prostora prije svega Srednje Europe i Jugoistočne Europe.
Zato na kraju mislim da koliko god bila teška situacija, puno teža od onog potresa 1880., a koje je tadašnji potres bio zamašnjak razvoja Grada Zagreba, obnove, ako smo danas ponosni dobrim dijelom na te vizure iz tog vremena, ja očekujem od svih nas ovdje u sabornici i vlasti ili opozicija, a to je da budemo jači, brži i bolji s obzirom na sve što nam je na raspolaganju i nadmašimo uspjeh taj iz kraja 19. stoljeća.
Hvala lijepa.
Hvala.
Imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Anđelka Stričaka.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolega Miloševiću.
Vi ste u svojoj raspravi naveli da obnova treba biti učinkovita, transparentna s čime se apsolutno slažem. A da bi nešto bilo učinkovito i transparentno najprije treba snimiti stanje. A trebalo je vremena da se obiđe svih tih 25.000 objekata, snime oštećenja i naravno da se procijeni šteta koja je ogromna 86 milijardi kuna.
I upravo ovaj cijeli postupak smatram da je jedna dobra osnova da se donese zakon u kojem mogu u čijim prijedlozima mogu sudjelovati svi kako bi bilo poslije što manje mogućnosti za manipulacije.
A kada ste već spomenuli 1880. i potres prije 140 godina tada je gradonačelnik bio Matija Mrazović iz mog rodnog kraja.
Hvala.
Poštovani zastupnik Milošević.
Da, znam to kolega Stričak. Ja ću vam samo odgovoriti, dakle ja mislim da je ovaj zakon o kojem raspravljamo danas i još ćemo raspravljati i još ćemo pozivati kolege iz opozicije da daju svoje prijedloge pa i kritike najkompleksniji zakon s kojim smo se suočili od Domovinskog rata s obzirom i na okolnosti i na sve što se oko nas zbiva nakon potresa. Ovaj zakon, naglašavam, nije zakon čija je ideja da se pokupe jeftini politički poeni, da se bavi formom, ideja je da se bavi samom suštinom obnove i da se bavi zaista problemima naših sugrađana u Zagrebu i okolici koji su brojni, a naj, mislim da smo svi najosjetljiviji kad nam je u pitanju dom. Ovdje se radi o domu, domovima naših sugrađana i mislim da svatko tko, tko nije shvatio da je nužna solidarnost ili koji ima kritiku na ovaj 60:20:20 omjer mislim da je promašio, ne znam da li geografsku širinu, dužinu ili nešto drugo. Dakle, ako je ikad bio trenutak …/Upadica: Hvala/…a uvijek treba pokazivat solidarnost, to je sada.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Grozdane Perić.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovani kolega, ovdje napomenuli ste kolika je zapravo razmjeri šteta, vidjeli smo koliko je to objekata. Mene evo što se tiče samog zakona zanima u odnosu na privatne kuće koje su, pogotovo u epicentru, a onda i šire u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, mislim da će se dodatnim pravilnicima i vjerojatno programima propisati i čl. 35. i 36. gdje će se ukoliko pojedini vlasnici kuća žele novčanu pomoć umjesto izgradnje da to onda bude puno jasnije definirano jer s obzirom na sam zakon vidi se da postupak koji će recimo ti građani obnavljati svoje kuće ili graditi nove, neće biti oslobođeni recimo davanja komunalnog doprinosa, vodnog doprinosa …/Upadica: Hvala/… i ostalog. Prema tome, evo …/Govornik se ne razumije/…
Poštovani zastupnik Milošević.
Da naravno, ja se, ja se slažem sa, sa svime što ste kolegice Perić rekli oko toga, nemam tu ovaj šta nadodat, a da ne ponavljam zapravo sve što sam već prije rekao i u ime kluba i pojedinačno.
Poštovana zastupnica Jelkovac ima slijedeću repliku.
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, kad govorimo o transparentnosti sigurno će i provođenje postupka javne nabave za sve usluge i robe pridonijeti toj transparentnosti. Međutim, mene brine obzirom da je u čl. 41. propisano da će najviše cijene biti propisane programom mjera, da li će to donekle dovesti do toga da neki postupci javne nabave neće proći iz razloga što će doći do nesklada između onog što je na tržištu i onog što je propisano programom mjera i da li će se zbog dugog perioda u kojem će se obnova provoditi dovesti do situacije da te cijene propisane programom neće uvijek biti u skladu s onim što će vrijeme donijeti na tržištu odnosno da li ćemo morati prečesto onda mijenjati program zbog takvih situacija ili se tu možda mogu naći malo drugačija rješenja? Hvala.
Poštovani zastupnik Milošević.
Pa ja bi želio samo naglasit ovdje za sve nas, ne postoje savršeni zakoni koji će riješit sami po sebi sve naše probleme, da postoje takvi zakoni na svijetu donijeli bi ovi, dogovorili bi se svi zajedno o nekom zakonu i mi bi postali Švicarska. Dakle, ljudi rješavaju probleme, postoje podzakonski akti i ljudi koji provode neke programe i, i, i provode zakone mogu bit pošteni, nepošteni, pametni, nepametni, glupi, kakvi god oćete, međutim tu je ključ. Dakle, nemojmo očekivat da sad će apsolutno zakon moć dati odgovore na apsolutno sva pitanja. Međutim, jasan je cilj i jasan je smisao i mislim da sad uz sve detalje i …/Govornik se ne razumije/… koji smo čuli danas između vlasti i opozicije, svi smo tu na istom brodu, svi imamo isti cilj, a to je što brže, što efikasnije, potpuno transparentno uključujući i domaće male poduzetnike i građevinare, ljudima osposobit njihove kuće, zgrade, domove za normalno življenje i bit spremni za ne daj Bože jednog dana neki potres za naše praunuke.
Slijedeća replika poštovane zastupnice Maksimčuk.
Hvala potpredsjedniče HS.
Uvaženi kolega, nažalost često kulturna dobra stavljamo u fokus javnosti u trenucima ugroza, a i to je i ovim nemilim potresom. Posebno su hrvatsku, ali i europsku javnost pogodile slike razaranja kulturnih dobara u Zagrebu, ali i pitanje njihove obnove. Naravno da se nameće pitanje kako ubuduće prevenirati takve događaje odnosno kako ih ubuduće ublažiti kad znamo da su uz stambene uništene i stotine objekata koje su kulturološke, znanstvene, zdravstvene, obrazovne i drugih institucija?
Poštovani zastupnik Milošević.
Čujte, prije svega za to sve skupa uvijek u životu pomaže da imate novac, a novac je posljedica prije svega gospodarske aktivnosti. Dakle, s jedne strane svi računamo tu i borit ćemo se svi, to sam siguran da naši prijatelji iz Europe i svijeta što više pomognu bespovratnim sredstvima ili jeftinim zajmovima, to je već krenulo, sad, danas smo ovdje čuli i ja sam spominjao otprilike govorimo tu, već prvih milijardu EUR-a pola bespovratno, pola vrlo jeftinog zajma ispod 1% samo kada je