Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: IX, sjednica: 14

PDF

127; 128

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 659
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, drugo čitanje, P.Z. br. 661
30.10.2019.
Poštovane zastupnice i zastupnici, predlažem da temeljem čl. 247. Poslovnika HS-a provedemo objedinjenu raspravu o:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 659.

i

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, drugo čitanje, P.Z. br. 661;

Jesmo li suglasni s takvim prijedlogom? Budući da smo svi suglasni, utvrđujem da ćemo provesti objedinjenu raspravu o ovim dvjema točkama. Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. u vezi s čl. 190. Poslovnika HS-a.
Prigodom rasprave o ovim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koji se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli i Odbor za zakonodavstvo i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, a sada bih molio predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje. S nama je poštovani Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja.
Izvolite potpredsjedniče.
Cijenjeni predsjedniče Sabora, cijenjeni saborske zastupnice i saborski zastupnici, danas su pred nama dvije izmjene zakona, a koje se tiču reformskih procesa koje provodimo u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.
To su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Ova dva zakona reguliraju obavljanje stručnih poslova u području prostornog uređenja i gradnje te način ustroja, ovlasti i članstvo u 4 strukovne komore koje se bave poslovima prostornog uređenja i gradnje, a to su komore: Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora inženjera elektrotehnike.
Osnovna izmjena odnosi se na ukidanje obaveznog članstva u komorama za inženjere gradilišta i voditelje radove te uvođenje mogućnosti dobrovoljnog upisa u komoru. Dodatno, u skladu sa zahtjevom direktive o uslugama, arhitektima urbanistima omogućuje se samostalno obavljanje poslova prostornog uređenja i u vlastitom uredu, što se do sada moglo jedino u zajedničkom uredu ili u pravnoj osobi.
Propisuje se da inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi komore ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje radova koji to jesu te da postupanje protivno navedenom smatra se diskriminacijom.
Nekoliko je ključnih razloga donošenja ovih izmjena. Prvo, dio su kontinuiranih reformskih procesa koje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja provodi u okviru dviju Vladinih gospodarskih politika, administrativno rasterećenje profesionalnih usluga i uvođenje eura kao službene valute.
Drugo, rezultiraju sa administrativnim rasterećenjem od 9,9 milijuna kuna godišnje što je u skladu s prijedlozima iz Vladina akcijskog plana za administrativno rasterećenje u 2019. g. koji je donesen u siječnju ove godine.
Treće, otvaraju put slobodnoj tržišnoj konkurenciji i rastu produktivnosti hrvatskog gospodarstva, što sugeriraju mjerenja regulacija profesionalnih usluga koje koriste EU komisija i Svjetska banka. Sukladno tim mjerenjima, propisivanje obveznog članstva u komori za inženjere gradilišta i voditelja radova predstavlja prepreku slobodi tržišne konkurencije.
Istovremeno, Svjetska banka procjenjuje potencijal za rast produktivnosti hrvatskog gospodarstva na oko 5% ukoliko se provede određena razina smanjivanja prekomjerne regulacije. Četiri, vraćaju odgovornost na izvođače radova umjesto da ih prenose na zaposlenike izvođača odnosno inženjera gradilišta i time štite struku.
Izmjene ova dva zakona donijet će nekoliko koristi. Inženjerima gradilišta i voditeljima radova olakšava se pristup profesiji, kao i tržištu europskog gospodarskog prostora slijedom čega dolaze u tržišno povoljniju situaciju, Inženjerima gradilišta i voditeljima radova poboljšava se financijski položaj, ne plaćaju godišnju članarinu i profesionalno osiguranje koje im nije potrebno jer su odgovorni samo izvođači radova, poslodavac se rasterećuje plaćanja komorskih doprinosa, profesionalni položaj inženjerima gradilišta i voditeljima radova ostaje isti, a sami biraju žele li se upisati u komoru i dobiti besplatni pristup repozitoriju hrvatskih normi, komore dobivaju poticaj za aktivnije djelovanje i jačanje usluga prema članovima kako bi ih privukle, što doprinosi samom razvoju struke.
Između prvog i drugog čitanja uzeli smo u obzir sve prigovore i prijedloge koji su bili argumentirani i u skladu s reformskim procesima.
Spomenut ću koje su izmjene unijele se između dva čitanja. Inženjerima gradilišta i voditeljima radova kojim se ovim zakonom ukida obvezan upis u imenik komore, precizira se položaj odnosno propisuje se da inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi komore, ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje radova koji su članovi komore, te da postupanje protivno navedenom predstavlja diskriminaciju u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.
Arhitektima urbanistima omogućuje se obavljanje svih poslova prostornog uređenja u vlastitom uredu. Naime, do sada su te poslove arhitekti urbanisti mogli obavljati jedino ako su bili zaposleni u pravnoj osobi ili putem zajedničkog ureda arhitekta urbanista. Arhitekti urbanisti su morali promijeniti organizacijski oblik da bi mogli zadržati suglasnost Ministarstva za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, što više sada neće morati.
Revidentima iz europskog gospodarskog prostora se omogućuje prekogranično obavljanje poslova u RH, a prema zahtjevu direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija, što do sada nisu mogli, već su morali zatražiti suglasnost ministarstva. Revidenti se upisuju u razred revidenta koji se ustrojava unutar imenika ovlaštenih inženjera građevinarstva obzirom da je revident nadgradnja profesije ovlaštenog inženjera građevinarstva.
Tijekom izrade ovih prijedloga, ministarstvo je naišlo na velik otpor strukovnih komora i bilo je nekoliko glavnih prigovora.
Prvi prigovor komora, da su osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i voditelje radova profesije iz sigurnosti, te time moraju biti osigurani, a sama Europska komisija opovrgnula je to u službenoj povredi br. 2018/2285, te ocijenila da navedeni stručnjaci ne pripadaju sigurnosnom sektoru i da je upitno propisivanje obveznog profesionalnog osiguranja za te osobe.
Drugi prigovor komora, da će rješenja dovesti do iseljavanja naših inženjera, što nema smisla jer obavezno članstvo ne znači stručni naziv, niti pravo na rad.
Treći prigovor komora, da su nametnuti dodatni troškovi jer se djelatnost upravljanja projektom gradnje proširuje i na fazu pripreme projekta, što je nužno kako bi se od samog početka investicijom upravljalo racionalno i učinkovito, pogotovo u investicijama javnih naručitelja, a sve to u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.
Četvrti prigovor komora, da su nametnuta nova opterećenja propisivanjem obveze proizvođača da se osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao učiniti investitoru ili drugim osobama. Taj iznos nije propisan, već ga određuje sam izvođač, a ovakva je obveza nužna kako bi se izjednačilo domaće i strane izvođače.
Peti prigovor, da se brišu uvjeti za obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje. No, to je usklađeno sa Zakonom o javnoj nabavi i odnosi se samo za javne naručitelje.
Želim vas informirati da je izmjenom zakona 2015.g. uvedena obveza učlanjenja u komore za inženjere gradilišta i voditelje radova.
Jedna od primjedbi jedne županijske komore inženjera građevinarstva bila je slijedeća, citiram, ne vidimo svrhu uključivanja inženjera gradilišta i voditelja radova u komoru osim u dodatnom opterećivanju ionako osiromašenog budžeta istih, svrhu ovoga vidimo samo u punjenju proračuna komora.
U Ministarstvu graditeljstva smatramo da komore nevoljko ostaju bez prihoda od obaveznih doprinosa. No, jednako tako ako želimo ojačati hrvatsko gospodarstvo, liberalizirati tržište i provoditi reforme ključne za unapređenje gospodarstva i struke ovaj kvalitetno, dobro je opravdano zakonsko rješenje.
U RH stalno pričamo o reformama, ali kada krenemo u njihovo provođenje, nailazimo na otpore, to, to ne može biti razlog da odustanemo.
U kontekstu ova dva zakona vodili smo računa o svim aspektima promjene koju uvodimo i to od sigurnosti do tradicije.
Napomenut ću da RH ima čak 300 reguliranih zanimanja, a prosjek EU je 200. Zato, ako želimo biti konkurentna zemlja, moramo provoditi reforme. Upravo su ove izmjene zakona dio Vladina plana reformi koji je donesen prošle godine.
Prema svjetskom izvješću o konkurentnosti, RH je na 135. mjestu i to zbog prekomjernog opterećenja tržišta. Hrvatsko tržište je za oko 30% snažnije regulirano od prosjeka EU. Uz svo poštovanje prema tradiciji moramo se okaniti starih navika, štambilja, pečata, šetnje po šalterima a promjena koju provodimo u ministarstvu upravo to radimo. Ili ćemo se mijenjati ili će nas svi preskočiti.
U tom kontekstu preporučujem Hrvatskom saboru, svima vama saborskim zastupnicama i saborskim zastupnicima da izglasa ova dva konačna prijedloga zakona.
Hvala.
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade.
Imamo 14 replika.
Prvi je na redu kolega Glasnović.
Izvolite.
Poštovane kolege, ovaj zakon naravno da nije savršen. Vi ste sigurno dobili ovo pismo od Hrvatske komore arhitekata sa 16 točaka koje se protivi ovom zakonu. Ja ću to vama kasnije dati da vi to pogledate, ako nemate.
Prvenstveno imamo 15 tisuća inženjera i članova inženjerijskih komora u Hrvatskoj, ako se oni protive ovom zakonu šta imamo mi ovdje reći o tome, oni su struka zar ne. Jer ovdje je sve po njihovom, kada sam čitao ovo pismo tu se ne uvažava ni struka niti sigurnost. Radove mogu voditi inženjeri sa dvije godine radnog iskustva, glavne radove neke.
Kad tome dodajemo hrvatsku državnu birokraciju gdje treba 30 mjeseci za građevinsku dozvolu, mi nemamo uređenu državu, to mi svi znamo ali vi ste sjedili ovdje. U normalnim državama imate geodetsko uređenje, satelitsku snimku i sve je na internetu, dobijete svoj PIN broj, sve je tamo. Mi to nemamo jer pilot projekti, sve je digitalizirano ali ništa nije riješeno. Nismo riješili ni zemljišne knjige.
Hvala vam.
Odgovor izvolite.
Ne želite, dobro.
Kolega Maras vi ste drugi.
Hvala lijepo.
G. Štromar, danas slušamo o ovom zakonu ali ono što hrvatsku javnost zanima i nas ovdje zastupnike u čije ime vi predlažete ovaj prijedlog zakona s obzirom da vidimo u medijima da vam se premijer zahvalio na vašoj suradnji, da u proračun nisu uvršteni koeficijenti za nastavnike.
Tako da mi nije jasno da li ste vi još uvijek ministar i da li ćete to biti sutra, da li ćete biti, da li ćete podržati proračun za koji niste ili danas podnosite ostavku. To je vrlo važno za ovu raspravu. I mislim da hrvatski građani to očekuju od vas da date kao prvi odgovor kada nastupate u Hrvatskom saboru a sigurno to i zastupnici isto tako očekuju jer očito je da će Vlada nastaviti voziti dalje na žetone još jednog novog, svježe optuženog gradonačelnika po ne znam koji put i to samo pokazuje u kakvoj je situaciji Hrvatska i hrvatska Vlada.
Hvala vam lijepo.
Hvala vam.
Idemo dalje, kolega Vucelić izvolite.
.../Upadica se ne čuje./...
Poštovani kolege, sada najviše trebamo kontrolu i odgovornost struke jer slijedi val uvozne radne snage koju netko negdje u Turskoj već sada štanca papire a u Hrvatskoj su već otvorene agencije. Kinezi nam rade Pelješki most, Vlada ukida obvezu da strani voditelji gradilišta i radova moraju ispunjavati uvjete kakve moraju i hrvatski inženjeri.
Ne slušate struku, poslušajte komoru, članove inženjerskih komora i šta oni misle. Radite na svoju ruku za strane interese i interese pojedinaca na štetu naših ljudi.
Evo ministre, još šta mi je ostalo malo vremena, vi stvarno ovdje za ovom govornicom lažete zastupnike Hrvatskog sabora. Ja ovdje nemam dovoljno vremena da sve kažem ali ovoliko neistina koliko ste vi rekli ja još do sada nisam čuo. A nije samo ove godine tako nego i prošle godine.
Hvala.
Imamo jednu povredu Poslovnika, kolega Maras, izvolite.
Hvala lijepo.
Gospodine predsjedniče povrijedili ste vi članak 229. koji se odnosi na predsjedanje sjednicom, g. Štromar je htio odgovoriti na moje pitanje ali vi mu niste dali riječ da odgovori i da kaže da li je podnio ostavku, da li će sutra podržati proračun ili neće.
Znači nevjerojatno je da vi ne dopuštate svom koalicijskom partneru da se ovdje pred hrvatskom javnosti izjasni šta misli o hrvatskoj Vladi i svojem sudjelovanju u njoj.
Hvala vam lijepo.
Čak ništa neću reći.
Idemo dalje.
Poštovana kolegica Sabolek, izvolite.
Uvaženi ministre, komora jedina ima instrumente da kontrolira i sankcionira inženjere koji nesavjesno rade i putem osiguranja od stručne odgovornosti zaštiti inženjera i korisnika.
Dakle postavlja se pitanje je li ovo plod interesa privatnih osiguravajućih društva ili Agencije za uvoz radne snage.
Hvala.
Kolega Klisović, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče Sabora.
Poštovani potpredsjedniče Štromar, spominjali ste konkurentnost, jedna od glavnih ljestvica po kojoj čovjek dobije dojam što je konkurentnost i koliko vam je država konkurentna je doing business ljestvica.
SDP-ova Vlada je ostavila Hrvatsku na 40.-tom mjestu, evo sada smo na 51 što se smatra velikim uspjehom ove Vlade. No, tamo gdje smo ostvarili po najlošije rezultate je izdavanje građevinskih dozvola.
Pa vas ja molim da nam kažete što ćete učiniti da se ubrza vrijeme dobivanja građevinske dozvole, pojeftini dobivanje građevinske dozvole kako bi ne samo investitori koji žele investirati u Hrvatsku nego i građani RH mogli konačno raditi kako treba.
Hvala.
Kolega Prelec, izvolite.
Hvala poštovani predsjedavajući.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, ja sam u konačnici za svaki zakon koji predstavlja korak naprijed. Ja se nadam da je ovaj zakon korak naprijed, ako nije korak nazad.
Moje bi bilo pitanje hoćemo li ovim zakonom uvesti reda u prostorno planiranje i graditeljstvo.
Znam prostor naše obale, ustvari koliko smo dozvolili devastaciju naše obale, koliko smo dozvolili devastaciju gradova i općine gdje nama reda, nema zakona.
Ja se nadam da će ovaj zakon biti stvarno korak naprijed ali da će biti napredan prema svima. Kada ćemo početi kažnjavati neke državne dužnosnike koji bi trebali biti uzor građanima a rade bez pravila, bez propisa i bez građevinske dozvole? Kada će ova hrvatska država biti jednaka prema svima.
Ovo bi trebalo biti retoričko pitanje.
Hvala lijepa.
Kolegica Makar, izvolite.
Hvala lijepa.
Gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi ministre.
Deklarativno svi ćemo se složiti da smo za administrativno rasterećenje, međutim kada do toga dođe onda su mišljenja podijeljena, kritike, različiti stavovi.
Mene zanima sljedeće, do 2015. nismo imali obvezno članstvo inženjera graditeljstva i voditelja radova u komori, nakon toga uvedena je obaveza članstva, sada predlažemo dobrovoljno članstvo.
Zanima me kako se to odražava na kvalitetu poslova koje obavljaju inženjeri i voditelji gradilišta? Da li od 2015. do sada kada je to bilo obvezno sve išlo super, prije toga ne odnosno da li će biti problema dalje?
Hvala.
Kolega Babić, izvolite.
Hvala vam lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade i državni tajniče.
Danas je za vrijeme slobodnog govora poštovana i uvažena zastupnica Mrak Taritaš govorila da nije bilo potrebno donositi izmjene i dopune ovoga zakona jel sada će se bez posebnih provjera stranci moći slobodno dolaziti na naše tržište, volio bih da kažemo zbog čega, kako i na koji način. Ako pogledate samo raspravu iz 2015. godine pa ćete vidjeti što je struka tada govorila u to vrijeme i o kojim izmjenama i dopunama zakona.
I druga stvar u ovom zakonu stoji da je istaknuto da strana profesionalna osoba može početi pružati svoje usluge odmah nakon izjave i dostave potpune dokumentacije. Dakle izjave nije točno da neće biti nikakve provjere.
I još nešto što smo dobili, jeli sa ovim izmjenama i dopunama zakona mijenjaju uvjeti za izvođača ili oni ostaju isti vezano za … /Govornik se ne razumije./ …
Hvala.
Kolega Stričak, izvolite.
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolegice i kolege, ministre.
Moja replika će se nadovezati na repliku kolegice Makar, upravo vezano za ove strukovne komore. Upravo ako ste želi dati dignitet i na važnosti struci osmišljeno je da se to rješava kroz komore, ako je sada članstvo dobrovoljno postavlja se pitanje zbog čega bi se uopće netko učlanio i imao dodatni trošak.
Sada tu dolazimo do mogućnosti da se njih desetak ili pet sami udruže imaju svoje udruge, smatram da će doći do jednog kaosa između komore, udruga i svih ostalih pravnih oblika.
Ne bi li bilo poželjnije da je članstvo obavezno, da su članarine minimalne, ali da se vidi na koji način sve komore, ne samo ovu financirati da opet struka dođe do izražaja i naravno njihovi članovi?
Hvala.
E sada ste kolega Babić Vedran.
Izvolite.
Hvala.
Ja sam iskreno ostao malo i zatečen kada je ova izmjena zakona kojom se ukida obveza članstva u komori za dio građevinskih inženjera nazvali reformskom i od niza vaših argumenata posebno me nasmijao sljedeći, a to da će ovo ukidanje obveznog plaćanja za dio građevinara značiti realizaciju strategije za uvođenje eura. Stvarno me zanima na koji način.
Hvala.
Kolega Sladoljev, izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre.
Imam jedno pitanje, dakle pošto se u medijima već priča o ovom zakonu i oštrica komore najviše je upućena na državnog tajnika gospodina Uhlira, dakle ne na vas. Dakle tko je autor zapravo ovog zakona, da li gospodin Uhlir ili vi osobno s obzirom da se u jednom mediju pojavila činjenica da će i nakon ovog zakona pojavit se prijava za sukob interesa. Dakle ja samo citiram taj dnevnik da gospodin Uhlir ima sedam prijava za sukob interesa, pa da li postoji mogućnost da da i nakon ovog zakona kojim slučajem pojavi i osma prijava za sukob interesa?
Kolegice Mrak Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo.
Meni je izuzetno zadovoljstvo da je ministar Štromar danas s nama ovdje na ova dva zakona. Na taj način daje na važnosti ovim zakonima i ja očekujem da će on u svom obraćanju odgovoriti na sve naše replike jer je očito odlučio da pojedinačno ne odgovara.
Glavnina replika se odnosi i na status inženjera, ali moja replika se odnosi na jednu drugu činjenicu i na jedan drugi zakon vezano uz prostorno planiranje i prostorno uređenje.
Naši prostorni planovi su podzakonski akt, direktiva na koju se pozivate iz 2006. kaže da svaka zemlja kada je riječ o uslugama može definirati svoje prostorno planiranje. Ovom izmjenom zakona vi dopuštate apsolutno otvarate ruke svim kolegama koji su članovi ostalih članica EU da se mogu baviti prostornim planiranjem, pa ja očekujem da ćemo možda u budućnosti imati i prostorne planove na poljskom.
Hvala lijepo.
Hvala.
Kolega Bauk, izvolite.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Nije baš vrhunac političke mudrosti u jeku parlamentarne krize doći u Sabor i ne odgovoriti na pitanje ostajete li u Vladi. Valjda da ostajete u Vladi i da je ta Vlada dobra s ponosom bi rekli ostajemo i to je najbolja Vlada koju je Hrvatska imala.
Što danas imamo u novinama? Dakle Plenković prelomio, ne popuštamo HNS-u, HDZ za izglasavanje proračuna, a vi ne odgovorite na pitanje kolege Marasa jel ostajete u Vladi i hoćete li vi možda kao zastupnik preksutra glasati protiv ovog zakona? Evo tu sjedi gospođa Makar onda vas trenutno mijenja u Saboru, ako vam tajnica napiše rješenje za izlazak iz Vlade doći ćete sjesti na njeno mjesto i moguće da glasate protiv zakona koji ste sami predlagali kao pozicija, ali to ćemo vidjeti kako će se dogodi.
Prema tome, gospodine potpredsjedniče minimum političke korektnosti, a i mudrosti bi bio da pred javnošću kažete hoćete li biti sutra potpredsjednik Vlade, hoćete li glasati za proračun jel ostajete u Vladi i to je to.
Hvala.
I idemo na zadnju repliku, kolega Baričević.
Izvolite.
…/Govornik naknadno uključen./… poštovani potpredsjedniče Vlade, ministre.
Jedna od tema odnosno jedno od područja koje je doživjelo stvaranje Hrvatske države najčešće izmjene i najčešće donošenje zakona je područje planiranja i područje gradnje.
Mene interesira da li će postupak izdavanja građevinskih dozvola, a znamo da je decentraliziran sa razine države na razinu županija, da li se razmišlja i o još jednom stupnju decentralizacije, to bi ona bila na gradove i općine ili zbroj gradova i općina? Jer držim da je u tom dijelu usko grlo i da je tu baš dodatno administriranje.
I mislim da je katastar jedno od uskih grla i da li se razmišlja ko što imamo evidenciju i uređenje glede sređivanja stanja u prostoru i dozvola u katastru … /Govornici govore u isto vrijeme./ …
Hvala lijepa.
Hvala.
Sada bih pitao izvjestitelje odbora žele li uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu. Prvi je na redu Klub zastupnika IDS-PGS-RI-a i poštovani kolega Tulio Demetlika.
Izvolite.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče Vlade sa državnim tajnikom i suradnicom, kolegice i kolege zastupnici.
U ime kluba IDS-a, PGS-a ukratko ću se osvrnuti na ova dva prijedloga zakona. Prijedlozi oba zakona u prvom čitanju, ali i sada u konačnim prijedlozima su da tako kažem podigli puno prašine, uzburkali javnost, uzburkali stručnu javnost što je svakako vrlo zabrinjavajuće.
Ministarstvo nema sluha za argumente struke koji jasno pokazuju da će prijedlozi zakona dovesti do srozavanja dostignutih standarda kvalitete gradnje.
U jednoj uređenoj državi, ministarstvo uvažava mišljenja struke no nažalost ne i u Hrvatskoj gdje umjesto da dobijemo kvalitetan i provediv zakon dobili smo jedan opravdan revolt struke. Opet je izostala zdrava komunikacija, opet je izostao dijalog i savjetovanje sa stručnom javnosti.
Kao što sam već puno puta rekao, a očito je na ovom primjeru isto, štancamo zakone opravdanjem provođenja reformi pod izlikom da bi udovoljili zahtjevima EU.
Zakonskim izmjenama zakona prije 4 godine inženjere gradilišta statusno su ujednačeni s projektantima i nadzornim inženjerima, što se u praksi pokazalo kao dobro rješenje jer ih se bolje pozicioniralo na tržištu, ali i među kolegama projektantima i nadzornim inženjerima, budući da su dobili vrlo stručan i ravnopravan kadar.
Regulacijom inženjera gradilišta ili voditelja građenja, voditelja radova 2015. godine je ostvaren dignitet njihove struke i zaslužena pozicija na gradilištu. Ovakvim predloženim izmjenama uz oduzimanje stečenih prava, smanjuju se i potrebni uvjeti za pristup ovim profesijama čime se dovodi u pitanje sigurnost građenja u odnosu na sadašnje stanje.
Dakle, radi se o vrlo zabrinjavajućoj činjenici, a to je da se suprotno nacionalnim interesima bez opravdanog razloga deregulira profesija voditelja građenja, tj. voditelja radova što može imati stvarne posljedice na sigurnost gradnje.
Nažalost, u odnosu na zakonske izmjene iz 2015. godine koje su polučile brojne pozitivne rezultate za graditeljsku struku i koje su težile jačanju strukovnog komorskog sustava, sada predložena zakonska rješenja imaju za cilj smanjenje javnih ovlasti komora te slabljenje strukovnog komorskog sustava uvođenjem elemenata dobrovoljnosti, što dovodi do miješanja dva pravna oblika u istoj organizaciji komore i udruge.
Podsjećam da komore obavljaju niz poslova državne uprave koje su komorama preneseni na temelju javne ovlasti. Očito je da se inženjere gradilišta stavlja u podređeni položaj u odnosu na status koji imaju trenutno kao ovlašteni inženjeri i članovi komore, dok s druge strane sve javne investicije opterećene su zakonskom obvezom ugovaranja vođenja projekta s voditeljem projekta, što sigurno povećava trošak ukupnog iznosa investicije.
Voditelji projekta zasigurno nisu profesija koja ima utjecaj na javno zdravlje i sigurnost, nije sudionik u gradnji, a nije ni regulirana profesija. Stoga nije ni nužno da se poslovi djelatnosti vođenja projekta uopće definiraju zakonom. Radi se o menadžerskoj ulozi i sami investitori trebaju ocijeniti da li žele imenovati voditelja gradnje ili ne.
Naime, proces gradnje sa stajališta propisa u gradnji u dovoljnoj mjeri kontroliraju sudionici u gradnji sukladno zakonu. Predložene izmjene zakona inženjere gradilišta pretvaraju zapravo u zaposlenike izvođača čiji rad nadziru poslodavac i nadzorni inženjer čime gube pristup stručnom i pravnom savjetovanju, zaštiti komore, osiguranju od profesionalne odgovornost i pristup hrvatskim normama. To znači da ih se stavlja u podređeni položaj u odnosu na status koji trenutno imaju kao ovlašteni inženjeri i članovi komore.
Osim toga, suprotno navodima ministarstva naše će gospodarstvo biti manje konkurentno na vanjskom tržištu, koja izdaje eu potvrde za svoje članove na temelju kojih mogu raditi u drugim zemljama članicama. Sada će oni morati pojedinačno prolaziti kroz kompliciranu i skupu proceduru nostrifikacije svojih dokumenata što će značiti nova opterećenja na gospodarstvo.
Ja sad postavljam jedno logično pitanje. Zašto mijenjati nešto što se u praksi pokazalo kao dobro? Predlagatelj kao jedan od ciljeva predloženih izmjena ističe administrativno rasterećenje u obavljanju poslova u graditeljstvu na način da se obavezno članstvo zamijeni neobaveznim upisom u imenik komore. To je znači mogao napraviti za sve profesije i djelatnosti koje sudjeluju u građenju. To sigurno ne može biti pravi razlog takvog zakonodavnog rješenja koje je očito doneseno bez promišljanja o pravnim posljedicama koje nastupaju takvim zahvatom u području koje pripada sigurnosnom sektoru.
Složiti ćemo se da mjeru rasterećenja od plaćanja članarina fizičkih osoba pojedinaca koje iznosi do 1800 kn godišnje, vrlo teško možemo uzeti kao neko opravdanje, pogotovo zato što su izravni učinci te mjere za poslovanje na tržištu skoro pa neznatni, a štetne posljedice za komorski sustav i struku ogromne.
Šteta je još veća kad znamo da plaćanjem članarine svaki član dobije policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normi, pravnu i stručnu pomoć, besplatne seminare, predavanja. Zaista je zabrinjavajuće to što je ministarstvo u oba prijedloga zakona propustila obrazložiti razloge predloženih izmjena. Možemo zaključiti da za predložene izmjene nema valjanih argumenata pa je evidentno da se ne radi o svrsishodnim izmjenama.
Dakle, imamo izmjene protiv koje su se udružile sve 4 komore i arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera elektrotehnike i inženjera strojarstva. Provedena je i anketa u kojoj se 79% ovlaštenih inženjera jasno izjasnilo protiv predloženih promjena zakona. Zatim, nezadovoljstvo su inženjeri izrazili brojnim pojedinačnim pismima, potpisana je peticija. Ovakvom rješenju protive se i investitori. Podršku komori dali su i Hrvatska udruga poslodavaca i Sindikat graditeljstva.
Čak 19 tvrtki i izvođača radova, ali i to sve nije dovoljno jer resorno ministarstvo i dalje ustraje na ovim izmjenama koje objektivno nisu dobro rješenje. Nameće se objektivno pitanje. Tko stoji iza predloženih rješenja i kojim interesnim skupinama pogoduje Ministarstvo graditeljstva? S obzirom na argumentirana upozorenja koja dolaze od strane struke kako se radi o nekvalitetnim zakonskim rješenjima koji predstavljaju veliki korak unatrag za samu struku i dugoročno opasne rizike za sigurnost i zdravlje ljudi, mi u IDS-u ne možemo podržati ovakva zakonska rješenja.
Stoga predlažemo da se predloženi zakonski prijedlozi povuku iz procedure dok se ne postigne usuglašeno rješenje ministarstva i stručne jasnosti.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem poštovani kolegi. U ime Kluba zastupnika SDP-a poštovani kolega Vedran Babić, izvolite.
Hvala lijepo potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege zastupnici. Ova dva prijedloga zakona nisu ni danas na matičnom odboru kao ni na prvom čitanju dobili potrebnu većinu da se zakonski prijedlozi prihvate i to na neki način i govori o ovim prijedlozima kakvi dolaze iz matičnog ministarstva ovdje na dnevni red i u raspravu.
Poruka je izuzetno loša jer, recimo, kad netko razmišlja o Ministarstvu graditeljstva, onda mu je prva misao, naravno koliko brzo investitori će dobiti građevinsku dozvolu, kao što razmišljamo o zdravstvu, svi misle koliki su redovi čekanja, kad će doći na red, na pregled, na terapije, vama bi trebao biti znači core business da sredite sustav izdavanja građevinskih dozvola, vi se uporno paralelno bavite trivijalnim stvarima oštećujući jednu skupina, mijenjajući stalno pravila igre i tim vašim nečinjenjem i bez obzira što ste, evo, na početku godine bili x puta od ne znam koga sve ne upozoreni da izmjene Zakona o gradnji u smislu što kvalitetnijeg izdavanja građevinskih dozvola nisu na dobrom putu, odbacili ste više od 80% primjedbi, što je naravno rezultiralo time da je po Doing Business ljestvici Hrvatska pala sa 126. mjesta na 150. mjesto.
To ne bi bilo strašno da je konkurencija od 1000, ali konkurencija je od 190 i tim vašim nečinjenjem, brljanjem u ministarstvu, srozali ste rejting i cijele države i toga jednostavno morate biti svjesni da ne radite dobro svoj posao, a to što tražile izliku, što najavljujete izliku da će se nagodinu vidjeti bolji rezultati, znamo da jednostavno nije tako jer donošenjem izmjene zakona jednostavno ste paralizirali cijeli sustav ishođenja građevinskih dozvola pa je takvim nespremnim izlaskom novog zakona i forsiranjem pod svaku cijenu da stupi na snagu imamo i dijelove urede koji još se nisu pohvatali konce, prošlo je više od pola godine, nisu u stanju izdavati dozvole. Da ne kažem, između ostalog, da mjesto gdje je najveća gospodarska aktivnost, a to je Grad Zagreb, uopće ne koristi vaš sustav e-Dozvole i to jednostavno govori o vašem načinu rada, pa i o tome koliko poštuju ono što vi radite i kako uopće možete imati autoritet na Grad Zagreb, koji ima najveće resurse da jednostavno to ne prihvati.
Kad govorimo po ljestvici Doing Business na kojem se mjestu naša zemlja nalazi, moram samo napomenuti da sve zemlje iz okruženja, ne želim ih ni nabrajati su ispred nas, puno, a što se tiče vaših područja, puno bi lakše bilo nabrojati one koji su nažalost iza nas, a ne koji su ispred. Slušajući gomilu ovih argumenata koje je evo i ministar naveo ja kako bi opravdao nastojanje da voditeljima gradilišta uskrati ili da evo, bit ću točan, da znači da oni nemaju obavezu biti članovi Komore graditeljstva, govori činjenicu da jednostavno ne poznajete struku, da iz istog ranga ste u stanju izbaciti, izmaknuti voditelja gradilišta pored projektanta ili nadzornog inženjera, govori tražeći argumente u tome da se ugovori potpisuju sa tvrtkom i takve nekakve iracionalne stvari jer sa tvrtkom možete potpisati i projektiranje i to vi jako dobro znate, jednostavno bacajući brdo argumenata, jedan sistem koji ste priznajem uravnotežili prije 4 g., sada je ne znam iz kojeg razloga, iz kojeg realnog razloga radite suprotno.
U replici ministru koji nije odgovorio nikome na niti jednu repliku, kao prvo najviše mi je odzvonio argument da je ukidanje obaveznog članstva za voditelje gradilišta, doprinosi realizaciji strategije za uvođenje eura. Evo ja jednostavno to ne mogu, ne mogu jednostavno shvatiti tu činjenicu jer pregledom strategije ni to nije, ni ta radnja nije navedena.
Nadalje, izdvajali ste da je, to navodite kao pretjeranu regulaciju zato što je netko prije 4 g. stavljen u komoru. Šta to znači, da li je vaš stav ukidanje komora?
Kad govorimo o vašoj političkoj opciji, vi ste bili na braniku komore, gospodarske komore. Tog se sjećam još iz naše Vlade. Ne znam šta se tu promijenilo, jednostavno ste se doveli do toga da vas čak i onaj koji želite zastupati, jednostavno zamole da više to ne radite, da ih ne zastupate. Isto tako ste se doveli i sad.
Znači imate, u kontinuitetu ste u ratu sa svim komorama i uvjeren sam da to jednostavno nije ispravan put jer ne možete biti toliko sigurni u sebe da radite dobar posao kad vam je povratna informacija sa terena tolika loša kao i kod donošenja Zakon o gradnji vezano za ishođenje građevinskih dozvola, tako i za ovaj slučaj koji bi realno i ne mora biti toliko krucijalan koliko se želi naglasiti, ali jednostavno tim svojim rekao bi čak i silovanjem donošenja zakona ste jednostavno se doveli do ovoga da vam zakoni ne prolaze na matičnim odborima gdje formalno imate većinu.
Ja neću više evo dužiti, prepustit ću kolegi Grgiću da nastavi drugi dio rasprave. Hvala.
Zahvaljujem, kolega Babić.
Izvolite, kolega Grgić.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre, državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Evo naš ministar je krenuo sa spomenuo je brojke ovog akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. g. i čak je definirao vrijednost otprilike koliko će ovaj zakon doprinijeti u tom rasterećenju međutim ja postavljam drugo pitanje a to je nova opterećenja koja će biti zaista rezultat ova dva zakona.
Naime, polica osiguranja od profesionalne odgovornosti koji članovi komore dobivaju u okviru članarine koju plaćaju, navedeno osiguranje u interesu je svih sudionika u postupku gradnje, u slučaju prestanka komorskog članstva polica osiguranja od profesionalne odgovornosti za voditelje građenja odnosno radova, bit će višestruko skuplji jer će ih morati ugovarati individualno.
Što to znači? Danas je 15 000 članova komore. Svi oni imaju jedinstveno osiguranje i komora za svih njih zastupa, to znači da daleko su bolji uvjeti koje ćemo dobiti. .../Govornik se ne razumije./... ako mi, nas dvojica, trojica ili nas nekolicina budemo tražili to osiguranje.
S druge strane, voditelj građenja treba obavezno poznavati hrvatske norme vezane za izvođenje konstrukcija u odnosu na vrstu materijala. Prema cjeniku Hrvatskog zavoda za norme, pristup normama za 5 korisnika npr. iznosi 25 600 kn godišnje po korisniku, komore sada imaju ugovorene kolektivni pristup norama za svoje članove koje iznose prosječno 85 kuna. Pogledajte koja je to razlika.
I sad ako spominjemo komoru, ako spominjemo članove, da li će oni biti dio te komore ili neće? Mi moramo govoriti o jednoj ozbiljnoj instituciji, o komori koja zastupa i predstavlja zajedničke interese svojih članova pred državnim i drugim tijelima.
Naime, komore nisu udruge da privlače dobrovoljno članstvo, komore su pravne osobe koje obavljaju dio poslova koji im je u obliku javnih ovlasti prenijela državna uprava. Predloženim zakonom se zapravo zabranjuje jednoj kategoriji inženjera da imaju status ovlaštene osobe učlanjenjem u komoru što je diskriminatorno i u protivnosti sa Ustavom RH.
Odgovornost provjera stručnih i obrazovnih kvalifikacija inženjera koji rade na gradilištima, prebačeno je na komore, čime se spriječila mogućnost da poslove ovlaštenog voditelja građenja ili radova, obavlja netko tko potencijalno ima lažnu diplomu ili nedovoljno radnog iskustva. Postavljamo pitanje kako će nadzorni inženjeri ubuduće kontrolirati vjerodostojnost diplome i stručnost voditelja građenja?
Iako se ministarstvo u obrani prijedloga zakona pozivalo na institucije EU-a, važno je znati kako one nemaju ovlasti regulirati niti deregulirati profesije u pojedinim zemljama članicama pa tako Europska komisija od RH ne zahtijeva ni deregulaciju profesije ovlaštenog voditelja građenja odnosno radova kao što navodi ministarstvo budući da se radi o profesijama koje izravno utječu na sigurnost i zdravlje ljudi a pitanje je zaštita nacionalnih javnih interesa u kojima odlučuje isključivo zemlje članice.
Ajmo vidjeti naše susjede, ajmo vidjeti naše Slovence. Zanimljivo je istaknuti kako je komorski uređen graditeljski sustav u susjednoj Sloveniji ujedno i starijoj članici EU-a, u potpunosti u skladu sa europskim zakonodavstvom, dok se hrvatski model neutemeljeno proglašava nekompatibilnim s europskim zakonima i direktivama.
Prema uspješnom slovenskom modelu, djelatnost na području stručnih poslova ovlaštenih arhitekata i inženjera regulirana je unutar komore za arhitektu i prostor Slovenije i inženjerske komore Slovenije a inženjeri koji polažu državni ispit imaju pravo na obavljanje svih poslova u struci, znači projektiranja, stručnog nadzora, projektantskog nadzora, vođenje građenja, vođenje radova, izrade elaborata i studija te poslove vođenje projekata.
Također, prema tamošnjem zakonu, svi članovi imaju obavezu ugovaranja police osiguranja od profesionalne odgovornosti, dakle iste one koje hrvatska komora osigurava svim svojim članovima odnosno ovlaštenim inženjerima.
Znači li to da Slovenci jednostavno bolje štite svoje nacionalne interese kroz zaštitu struka koje spadaju u sigurnost sektora zbog utjecaja na zdravlje i sigurnost ljudi?
I na kraju, ja bi naveo pismo ili dokument predsjednice Hrvatske komore arhitekata Željke Jurković, predsjednika Hrvatske komore inženjera strojarstva Željka Dorića, predsjednice Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nine Dražin Lovrec i predsjednika Hrvatske komore inženjera elektrotehnike Živko Radović koji mole da se ne prihvati ovaj zakon. Sad je konačno pitanje ako cijela struka stoji protiv ovog zakona, zašto bi ga mi prihvatili? Hvala vam lijepo.
Zahvaljujem kolegi Grgiću.
Prelazimo na slijedeću raspravu, u ime Kluba zastupnika HDZ-a, poštovani kolega Tomislav Lipošćak, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče, državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Pred nama je objedinjena rasprava o Konačnom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.
Svrha donošenja ovih zakona kako smo mogli u uvodnom djelu čuti jest administrativno rasterećenje profesionalnih poslovnih usluga što je dio tekuće gospodarske politike koja se provodi u skladu sa mjerama iz akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019.
Naime, i mjerenje administrativnog opterećenja za inženjere gradilišta i odnosno ili voditelja radova, primjenom metodologije standardnog troška, pokazalo je značajno administrativno rasterećenje za otprilike 5500 članova komore kojima bi se obvezno članstvo u komori zamijenilo neobveznim upisom u imenik komore.
Ukupno rasterećenje iznosilo bi oko 10 milijuna kuna godišnje. Oni više neće imati obavezu svoja prava na rad ostvarivati upisom u imenik komore i plaćanjem godišnje članarine već će to pravo ostvariti automatski u onom trenutku kada ispune zakonom propisane uvjete.
Inženjeri gradilišta ili voditelji radova prema zakonu kojim se urešuje gradnja, nisu sudionici u gradnji jer ne obavljaju te poslove profesionalno i ekonomski neovisno te stoga ne mogu preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora.
S obzirom na to da su inženjeri gradilišta ili voditelji radova kao i svi drugi zaposlenici izvođača odgovorni samo poslodavcu ali ne i investitoru, profesionalno osiguranje im nije potrebno te se u tom kontekstu ne može govoriti o potrebi uređivanja te profesije kao regulirane profesije.
Nastavno navedeno, izjednačavanjem prava na poslove inženjera gradilišta ili voditelja radova upisnih u komoru i onih koji nisu upisani u komoru, stručni naziv kao i njegov formalni dodatak ovlašteni, postaje nepotreban. Kako dakle potreba za daljnjim egzistiranjem prava na strukovni naziv prestaje, to pravo će se ostvariti kroz ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta z obavljanje poslova u korist svih inženjera gradilišta ili voditelja radova koji se ovom djelomičnom deregulacijom administrativno rasterećuju.
Novim zakonskim rješenjima olakšava se i pristup profesiju tržištu europskog gospodarskog prostora zbog čega inženjeri gradilišta i voditelji radova dolaze u tržišno povoljniju situaciju. Profesionalni položaj tih profesija ostaje isti, slobodnim izborom odlučuje upisom u komoru i besplatnom pristupu repozitoriju hrvatskih normi.
Zabrinjavajući je naime podatak da prema podacima Hrvatskog zavoda za norme, repozitorij hrvatskih normi koristi otprilike samo 22% ukupnog članstva komore, dakle uglavnom projektanti i nadzorni inženjeri.
Uz sve navedeno, uvjeti za izvođača ostaju i dalje u ređeni zakonom a ispunjavanje tih uvjeta na gradilištu kontrolira nadzorni inženjer kao što je bilo i uređeno do 2015. godine. Propisivanje obveznog članstva u komoru za inženjera gradilišta ili voditelja radova predstavlja prepreku u slobodi tržišne konkurencije. Hrvatsko tržište profesionalnih usluga je barem za 1/3 reguliranije od prosjeka EU-a.
Svjetska banka procjenjuje potencijal za rast produktivnosti hrvatskog gospodarstva na oko 5% u slučaju ako se provede određena razina smanjenja prekomjerne regulacije nastavno na već provedene mjere liberalizacije.
Također, indikator restriktivnosti profesija koji je razvoja Europska komisija, pokazuje kako RH ima barem za 10% višu ukupnu razinu regulacije profesija od prosjeka EU-a. Pritom se gledaju arhitekti, inženjeri građevinarstva, odvjetnici, revizori, porezni savjetnici i računovođe.
Razlog za donošenje ovog zakona nalazi i u činjenici da se strukovnim komorama mijenja okvir nadležnosti kao i javne ovlasti. Naime, sve komore su dužne ustrojiti imenik inženjera gradilišta i imenik inženjera radova a Hrvatska komora arhitekata uspostavlja još i vodi imenik krajobraznih arhitekata.
U cilju daljnjem usklađenja sa direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva daju se ovlasti da unutar imenika ovlaštenih inženjera građevinarstva uspostavi i vodi razrede revidenata kao i evidenciju stranih revidenata koji u RH obavljaju poslove kontrole projekata na privremenoj ili na povremenoj osnovi. Time se stranim profesionalnim osobama iz europskog gospodarskog prostora omogućuje obavljanje poslova kontrole projekata na privremenoj ili povremenoj osnovi.
Slijedom svega ranije navedenog, klub HDZ-a podržati će ova dva zakonska prijedloga, zahvaljujem.
Zahvaljujem kolegi Lipošćaku.
Prelazimo na slijedeću raspravu, u ime Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata, poštovana kolegica Ana-Marija Petin, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Pa evo danas ću govoriti kao odgovorna osoba u jednoj jedinici lokalne samouprave i u funkciji investitora budući da aktivno kao i drugi gradonačelnici i načelnici sudjelujem u procesu gradnje te imam potrebu ukazati na dobre strane predloženih ovih izmjena ali i na neke probleme sa kojima se susrećemo u tijeku provedbe infrastrukturnih projekata koji su financirani sredstvima EU a izravno su vezani na zakonodavni okvir upravo iz područja građenja.
Najprije bih se osvrnula na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostorom uređenju. Cilj izmjena kojima se želi zaštiti javne interese i interese svih sudionika u procesu gradnje a naročito nastojanje da se gospodarstvenici dodatno rasterete administracije i parafiskalnih davanja na način da se strukovnim komorama izmijene javne ovlasti i nadležnost.
Mi u HSS-u kao i svako rasterečenje gospodarstva i gospodarstvenika pozdravljamo ali za razliku od dosadašnje obveze plaćanja članarina strukovnim komorama izvođač će moći imenovati za izvođenje građevinskih radova osobe kako je to i propisano u članku 9. predloženih izmjena što kao gradonačelnica također pozdravljam jer i sama na lokalnoj razini nastojim iznaći modele iz našeg djelokruga kako olakšati poslovanje poduzetnicima i privući buduće investitore na naše područje.
Međutim, ono što mi se čini i nama u HSS-u da bi u budućnosti za investitore mogao biti problem je s jedne strane propisana manja stručna sprema i godine iskustva za inženjere koji će voditi građenje a naravno tu je i pitanje police osiguranja od profesionalne odgovornosti.
Investitor će morati provjeravati u takvim slučajevima police jer iako je obvezno sada ostaje jedino na poslodavcu na koji način će osigurati proces građenja dok se za ovlaštenog inženjera člana komore podrazumijeva da je osiguran po tom pitanju kako i dosadašnji članak 31. govori da komora preuzima osnovno osiguranje od profesionalne odgovornosti svojih članova ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih inženjera i stranih ovlaštenih osoba upisanih u imenik komore koji su komori dužni plaćati naknadu za profesionalno osiguranje.
Ovo je veliki problem pogotovo kod financijskih korekcija koje propisuje EU gdje se javni naručitelj ne može zaštiti u slučaju propusta struke.
Drugi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje uvjetovale su izmjene ovlasti i nadležnosti strukovnim komorama no ovdje bih se osvrnula na nama novi pojam sudionika u postupku gradnje a to je voditelj projekta.
S jedne strane izmjenama ovog zakona nastoji se financijski rasteretiti gospodarstvo a od 1.1. ove godine nama javnim naručiteljima nametnute su nove financijske obveze za kapitalne projekte kroz imenovanje voditelja projekta odnosno sada ugovaranjem upravljanja projektom gradnje od faze planiranja do realizacije infrastrukturnih projekata.
Iako se čini da možda neka općina ili grad poput moje Orahovice neće imati infrastrukturne projekte iznad određenih pragova od 10m 35 ili 50 milijuna kuna bez PDV-a ovisno o namjeni vjerujte mi da su jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju ogromna financijska sredstva EU i nije nemoguće da se realizira financiranje npr. gradnje komunalne infrastrukture, ceste ili neke javne namjene iznad navedenih pragova.
Primjera radi ugovoren je projekt grada Orahovice iz projekta Slavonija te ima radova u vrijednosti preko 35 milijuna kuna bez PDV-a i da se ne radi o turističkoj infrastrukturi ova usluga bi bila dodatni financijski izdatak sada u fazi provedbe.
Taj projekt se godinama planirao kroz studij izvodljivosti, studij utjecaja na okoliš i financijske analize uz državne potpore i tehničku pomoć jer u suprotnom ne bi ni bio odobren za europsko financiranje.
Moram priznati da nam nije poznato tko izdaje te licence za voditelja projekta, koliko je u Hrvatskoj u ovom trenutku uopće raspoloživost ove struke, pretpostavljam ne velika a o tome naravno ovisi i cijena. Koji je to red veličine u odnosu na investicije u usporedbi npr. s uslugom projektantskog ili stručnog nadzora.
Kada govorimo o konkretnim problemima iz područja gradnje za investitore naravno je ishođenje, veliki problem ishođenje građevinske dozvole. Svakako pozdravljam i nastojanje da se započet postupak e-dozvole kroz e-konferenciju uspostavljenu u travnju još ove godine poboljša te rastereti pribavljanje nepotrebnih posebnih uvjeta građenja i potvrda javno pravnih tijela.
No međutim, čuli smo ovih dana kritike da je u samo 40 zemalja na svijetu investitoru teže doći do građevinske dozvole nego u Hrvatskoj. Zastrašujući je podatak doing business Svjetske banke u kategoriji izdavanja građevinske dozvole prema čijoj je i ljestvici Hrvatska na 150.-tom mjestu što je znatno gori rezultat nego prije 2 godine kada smo bili na 126 mjestu.
Iako se nadam da će ove izmjene doprinijeti da se taj podatak ubuduće popravi nisam sigurna da će digitalizacija glavnog projekta i uz smanjenje njegovog sadržaja ubrzati stvari te nama smanjiti trošak.
Investitor i dalje za gradilište mora naručiti analogni oblik dokumentacije, sve administrativne procedure koje su uvođenjem e-konferencije isključivo u ovlasti projektanta a ne investitora sigurno su odlične za privatne investitore. No kada investitor jedinica lokalne samouprave radi se ponovno o dodatnom našem trošku.
Naša dosadašnja praksa je da sami ishodimo uvjete i potvrde, podnosimo zahtjeve i vodimo svu administraciju jer su javno pravna tijela najčešće u našem okružju, uvijek imamo informaciju iz prve ruke ako su potrebne nadopune, imamo jasan uvid u rokove i izvršenje ugovora o projektiranju a sada kada investitor više ne može ni zahtjev podnijeti očekujemo poskupljenje usluge projektiranja što nas nimalo ne veseli.
Svaka pohvala ako će se smanjiti broj javnih tijela i potvrda u postupku i ako će platforma e-dozvole podnijeti ogromne količine podataka pri učitavanju digitalnih projekata jer svjedoci smo čestog pada sustava sličnih aplikacija koje koristimo u provedbi projekata kao što je Agronet i iMIS sustav, dakle svaka pohvala ako će se smanjiti padovi ovih sustava budući da se unose ogromne količine podataka pri digitalizaciji, unošenju digitalnih projekata.
Uz sve ove izmjene Zakona o gradnji, vratit ću se sada na pitanje sa samog početka, a to je odgovornost projektanta kada je u pitanju postupak javne nabave i EU financiranja. Provodeći nekoliko infrastrukturnih projekata, došli smo do zastrašujućeg zaključka, a to je da smo bombardirani prijetnjama o propisanim financijskim korekcijama, između ostalog i zbog neadekvatnog troškovnika radova odnosno tehničkih specifikacija.
Koliko je meni poznato, stupanje na snagu Zakona o gradnji, troškovnik više nije sastavni dio dokumentacije za građevinsku dozvolu, čak štoviše, taj termin se u našem zakonodavstvu ni u podzakonskim aktima niti ne koristi.
Danas je jedina obveza da se o glavnom projektu napiše koliko iznosi procjena troškova gradnje. Kako uz glavne projekte ugovaramo i projektantske troškovnike bez kojih nema investicije, svjedoci smo da dobivamo sve i svašta, a da su usklađeni sa Zakonom o javnoj nabavi i smjernicama EU komisije, kroz upute koje izdaje SAFU, da i ne govorimo. Prije je troškovnik bio pregledan bar u postupku izdavanja dozvola, no sada je sve prepušteno nama koji smo odgovorni za njihovu kvalitetu ili nedostatke. Susreli su se i drugi i gradonačelnici i načelnici, susreli s ovim problemom, pa je moje pitanje, kojim podzakonskim aktom Zakona o gradnji je uređeno na koji način se izrađuje troškovnik?
Ako postoji Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina, npr. za glavni projekat, ne vidim razloga da ne postoji sličan pravilnik o sadržaju i načinu izrade troškovnika.
Pravilnik o dokumentaciji, postojeći Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave u čl. 5 sadrži samo osnovne navode u 6 točaka od kojih se troškovnik sastoji, ali ne i opis kako iz izraditi u skladu sa smjernicama EU komisije. Znači prema Zakonu o javnoj nabavi i SAFU uputama o izradi troškovnika i ugovoru o financiranju, odgovoran je isključivo korisnik EU sredstava, odnosno investitor kao javni naručitelj. Savjetuje nam se da pročistimo troškovnike za javnu nabavu, no ne na koji način da grad ili općina zaposli projektni tim da bi imali službenike struke arhitekture, građevine, elektrotehnike i strojarstva jer sve to sadrži troškovnik radova imalo ozbiljnije gradnje.
Platimo troškovnik u ugovoru interpoliramo odredbu da ga projektant mora izraditi prema Zakonu o javnoj nabavi i uputama SAFU-a i što se dogodi. Već u prvim stavkama, jasno je da je troškovnik bez ispravaka odmah dobiva financijsku korekciju i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Dokument nerijetko ima i stotinu stranica, ovjereno od ovlaštenog projektanta, pa i da ugovorimo vanjske stručnjake da ga pročiste, to je u domeni krivotvorenja službene isprave.
Uostalom, vanjski stručnjaci za javnu nabavu ugovaraju za postupka provedbe nabave, ne i za loše sastavljen troškovnik. Kada dokument vratimo projektantu s komentarima na temelju ugovora, dobijemo ispravak, ali opet, tko jamči da je ispravljen i opet to netko treba pregledati. Jedinice lokalne samouprave nisu projektantske kuće, ni SAFU čija je djelatnost kontrola dokumentacije za javnu nabavu, licencirani stručnjaci u lokalnim samoupravama su pretežito pravnici, a za ovaj zadatak ispada da bi trebali imati završena još 4 fakulteta.
Sve ovo govorim da pojasnim kako ne možemo ugovorom obvezati projektante da oni odgovaraju i snose naknadu troškova investitoru, ako se u kasnijoj kontroli javne nabave utvrdi da se korisniku EU sredstava utvrđuje financijska korekcija zbog troškovnika.
I moje pitanje glasi, kada će se nešto poduzeti da se sa korisnika EU sredstava skine ovaj teret troškovnika? Recimo, kada će se donijeti Pravilnik o sadržaju i izradi troškovnika, slično kako je propisano za tehničku dokumentaciju odnosno projekte koji bi objedinio sve, strukovne norme, zahtjeve javne nabave i EU komisije?
Do tada, plaćat ćemo greške u troškovniku za koje nemamo kapacitete, koje ne možemo, i po zakonu ne smijemo ispravljati i prepravljati. To može samo projektant koji je propisao troškovnik, na to ga ništa ne obvezuje osim ugovora s naručiteljem.
Jamstvo da 10% visine ugovora o izradi troškovnika koji nam je na raspolaganju je zanemarivo u odnosu na financijsku korekciju koja se mjeri u postotcima od investicije, cijene radova, a sve drugo u ugovoru u ovom trenutku nije, bilo bi ništetno.
Dakle, na kraju, mi u HSS-u želimo poručiti da se ne guraju na silu ovakvi prijedlozi izmjena zakona protiv kojega je cijela struka o kojem su govorili i svi ostali naši kolege saborski zastupnici, nego da se ministarstvo pozabavi pravim problemima u području gradnje, sa kojima se susrećemo mi na samom terenu i koji nam onemogućavaju ili nabijaju dodatna financijska opterećenja ionako već do sada opterećenih jedinice lokalne samouprave i upravo iz tog razloga mi u HSS-u, naš klub neće podržati ove predložene izmjene zakona.
Zahvaljujem poštovanoj kolegici. Prelazimo na sljedeću raspravu. u ime Kluba zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a poštovani kolega Branko Hrg, izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Mi danas opet raspravljamo o izmjenama određenih zakona na koje izmjene je struka na koju se ona odnosi dala svoj sud kao neprihvatljive izmjene.
Da li je to točno ili nije, vjerujem da je ministarstvo dobro snimilo stanje, obavilo sve potrebne razgovore sa strukom, usklađivalo to i da se izmjene koje su predložene nama ovdje u HS-u stvarno odnose na poboljšanje zakonske regulative.
Nisam stručna osoba koja bi mogla u tom dijelu na taj način raspravljati pa onda ću se odrediti na način i u ime kluba da ćemo prihvatiti prijedlog ministarstva vjerujući i očekujući da su dobro i temeljito sagledani svi aspekti tih izmjena zakona koje su pred nama.
Često nam se javljaju ljudi s terena, javljaju nam se projektanti, javljaju nam se naravno vlasnici i tvrtki koji izvode radove, javljaju nam se kao što je kolegica Petin malo prije govorila i ljudi iz lokalnih samouprava koji su dakle u jednom ekspanzijskom procesu investicija na terenu prvenstveno financirani iz sredstava EU i svi su nezadovoljni.
Mali si vraćam film natrag tamo negdje u 2008. godinu kada sam imao prilike sudjelovati u jednoj greenfield investiciji talijanskog investitora tada u gradu Križevcima u proizvodni pogon, dakle ne trgovački, proizvodni pogon koji je rekao tada je ishođenje građevinske dozvole u Hrvatskoj, tada u Križevcima napravljeno nekoliko puta brže nego što bi on to uspio postići u Italiji.
Nekako danas stječem dojam da smo mi svim dodatnim izmjenama koje su se događale u principu nekako išli unatrag da smo svaki put umjesto pojednostavljenja i poboljšanja i ubrzanja ustvari napravili čak i korak unatrag.
Dobio sam i neke natuknice od projektantske tvrtke, zamolili su me ljudi da ukažem na to i da konkretno kažem s kojim problemima se sreću i što se događa. Naime, kada mi donesemo ovdje izmjene zakona onda iz toga proizlazi još čitav niz aktivnosti koje mora napraviti resorno ministarstvo da bi taj zakon se mogao implementirati da bi se on mogao nakon toga u krajnjem slučaju provoditi.
Na zadnjim izmjenama Zakona o gradnji koji smo donosili po ovome što meni ovdje piše se to nije dogodilo. Dakle nije se pratio taj trend i jednostavno je zablokiran taj sustav. Ja ću stvarno pročitati nekoliko natuknica koje sam dobio ali me istovremeno interesira da dobijem i odgovor od strane predstavnika ministarstva kakav je trend izdavanja građevinskih dozvola nakon zadnjih izmjena zakona i nakon zadnjih donošenja zakona je je bilo ovdje u Hrvatskom saboru. Da li nam se je broj izdanih građevinskih dozvola ubrzao, koje je prosječno vrijeme izdavanja građevinske dozvole, šta se je dogodilo? Jer to su pokazatelji koji nama u krajnjem slučaju onda mogu dati putokaz da li možemo vjerovati onome što nam se ovdje prezentira, što nam se ovdje kaže da će biti ovakva, onakva poboljšanja ako kasnije dođemo u situaciju da ja dobijem ovako.
Još uvijek se čeka na pravilnik o sadržaju i opremanju glavnog projekta iako je trenutno na snazi pravilnik koji je vrijedio za prethodni zakon. Naravno on je kontradiktoran postojećem zakonu pa se ne može primjenjivati. Kaže, geodetski projekt se prestao zvati geodetskim projektom, zove se geodetski elaborat a ne postoji sadržaj i opremanje elaborata, nitko ne zna kako treba izgledati.
Sustav e-dozvola nije umrežen na svim institucijama, evo primjer navode grada Zagreba jer su odavdje, ima software za sebe koji ne radi. Zahtjev za ishođenje uvjeta se podnosi na način da se urudžbira papirnati zahtjev sa CD-om na kojem se nalazi projekt ili odgovarajući broj kopiranih primjeraka a kao predviđeno da će se sve raditi elektronski.
Službenici se ne znaju koristiti osnovnim softwareima za projektiranje u svrhu čitanja nacrta jer nisu educirani. Trenutno stoji veliki broj projekata upravo jer se službenici ne znaju koristiti ni sustavom e-dozvole i projektantima tvrde da je razlog što ni danas nisu prošli nikakvu obuku vezanu uz isto.
Meni kažu ljudi iz struke koji se time bave da je potrebno prije svega riješiti pravilnike, educirati službenike i prilagoditi kompjutersku opremu i uvesti software potrebne za primjenu zakona.
Dakle moje pitanje glasi uz ono što sam rekao da ćemo mi kao klub podržati ove izmjene ali stvarno pitanje ministarstvu da li smo spremni i pripremljeni nakon što Sabor donese ove izmjene zakona te iste zakone primijeniti u praksi i da li će doći do poboljšanja? A ne da opet nakon nekog vremena kod nekih novih izmjena čujemo da nismo otišli korak naprijed nego korak unatrag i onda se stalno vrtimo u krug. Dakle ako nešto radimo onda moramo napraviti onako od početka do kraja kako treba, moramo znati do kuda želimo doći, što ćemo postići, kada ćemo i kako i koja su poboljšanja.
Hvala lijepa.
Zahvaljujem kolegi Hrgu.
Sljedeća rasprava u ime Kluba zastupnika GLAS-a, poštovana kolegica Anka Mrak-Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, državni tajniče sa suradnicom, odnosno sa pomoćnicom ministra.
Pred nama su u drugom čitanju dva zakona. Ova dva zakona su i u prvom čitanju izazvali dosta žestoku raspravu u ovom uvaženom Domu a u drugom čitanju već po broju kluba zastupnika koji raspravlja o tim zakonima je evidentno da je dobro da se raspravlja i da su oni izazvali niz prijepora na terenu.
Kada sam ja obnašala dužnost ministrice u Ministarstvu graditeljstva onda je bio tad jedan uvaženi zastupnik koji je bio ministar prije mene i sve s čime je ministarstvo došlo on je objašnjavao zašto je protiv, zašto nije dobro. E onda sam ja rekla e ja kada budem jednog dana saborska zastupnica neću biti takva.
I onda morate se nažalost dosta često i demantirati iz jednostavnog razloga ja ne mislim da su zakoni uklesani u kamen, ja mislim da je obaveza svakog ministarstva da prati propise da prati primjenu zakona da razgovara sa terenom i da ih mijenja na način da bude poboljšica za svaki i pritom mi u klubu GLAS-a dijelimo na one zakone koji su stručni i oni zakoni koje imaju određene političke konotacije.
Oni koji su stručni, svaki zakon koji je poboljšica, mi podržavamo. Iz jednostavnog razloga što poboljšica ima rezultat na terenu. Kad nije poboljšica, onda to treba reći. Dakle, morate razumjeti zašto netko ide u izmjene zakona.
Ja moram priznati da ne vidim niti jedan jedini argument zašto se ovi zakoni mijenjaju. Niti jedan jedini argument. Pri tom moram priznati da me g. Hrg malo povukao za jezik jer je tu raspravljao o građevinskim dozvolama i ja ću jedan dio svoje rasprave isto vezati uz to jer sve ima posljedicu i na građevinskim dozvolama.
Projekt e-građevinske dozvole je dobar projekt. Taj projekt treba razvijati. Da bi razvijali, morate slušati što teren govori i morate vidjeti koji su problemi. Kad pripremate izmjenu zakona tako veliku, trebate razgovarati sa projektantima, trebate razgovarati sa onim koji se bave sa ishođenjem građevinskim dozvolama, za onim koji daju posebne uvjete i vidjeti što je problem.
Hrvatska nije Zagreb, usput budi rečeno, Zagreb uopće nikad nije uveo e-dozvolu nego on ima svoju dozvolu koja nije do kraja kompatibilna sa e-dozvolom na razini države ali dozvole se izdaju svud. Nek meni netko objasni kako može izdati, koristiti za pravo e-dozvolu projekt netko tko ne zna na kompjuter?
Mi imamo izvješće EU-a za 2017., na razini EU-a 25% djelatnika je kompjuterski nepismena. Ima onih koji uopće trebaju izdati posebne uvjete da se netko ne uvrijedi u nekom općini, gradu, on nema gdje CD staviti jer nema kompjuter. To su činjenice i kad razvijate takav jedan projekt, trebate voditi računa o tome.
Prema tome, ne treba slušati nas što govorimo. I ne treba slušati nego treba vidjeti kako nas netko doživljava iz vana. Kada je Vlada u kojoj sam ja bila ministrica, završila svoj mandat, tada smo završili na ljestvici Doing Businessa 40., na 40. mjestu. Pri tom je ocjenjeno da su veliki napori napravljeni na razini građevinskih dozvola, sad kad je ova Vlada završila na 51. mjestu, mi smo dakle, pala je sa 126. na 150. mjesto vezano uz građevinske dozvole.
Kako nas ocjenjuju? Oni nas ocjenjuju po procedurama koje imamo, broj dana koji je potrebno za izdavane građevinskih dozvola i novaca koliko građevinska dozvola košta. Pri tom smo ne treptući okom u ovom Saboru izglasali izmjene zakona jer smo uveli dvije nove procedure, mrtvi hladni.
Jedna procedura nova koju smo uveli je to da projektanti ponovno moraju dobivati bodove vezane uz stručno usavršavanje, to smo 2015., sad smo ponovno uveli i tu nemamo nikakav problem. Još je jedna procedura da je elektronički potpis, da vama zahtjev predaje projektant, da projektant imaju elektronički potpis a vi građevinsku dozvolu dajete investitoru. I kad nas ocjenjuju, to se računa kao nova procedura.
Dakle, način na koji nas ocjenjuje je vrlo jednostavan, uzmimo procedure par zemalja, ja pri tom moramo reći da to g. Uhlir dobro zna, on je bio i zamjenik ministra odnosno ministrice u mom mandatu i tad smo zajedno radili neke od tih zakona i dobro znaju kako se ocjenjuje Hrvatska vezano uz građevinske dozvole i dobro znaju i šta su dobili, zašto smo pali sa 150., odnosno zašto smo sa 126. pali na 150. mjesto.
Kad smo mi uvodili e-dozvolu, tada je Srbija nas zvala da sluša što smo napravili, kako smo donijeli zakone, kako smo definirali procedure i sad je Srbija među 10, a mi smo 150., što se je tu desilo?
Dakle morate pratit, morate vidjeti što je na terenu i onda zakon, izmjene i dopune zakona, trebaju biti rezultat onog što vam kažu projektanti, što vam kažu investitori, što vam kažu ljudi koji izdaju dozvole, u Hrvatskoj ima otprilike 2000 tijela koji izdaju posebne uvjete. Na lokalnoj razini to je lokalni vodovod, lokalna kanalizacija, lokalni HEP, lokalna plinara, na državnoj razini i tih svih, oni svi moraju imati, biti obučeni da sudjeluju u postupku e-dozvole.
Samo da razumijemo o čemu govorimo, ja ću se vratiti na ove izmjene i dopune ova dva zakona. Što je bilo 2015.? 2015. smo imali slijedeću situaciju. Da bi se mogli baviti izvođenjem radova, tada je ministarstvo morali dati suglasnost tvrtkama da zadovoljavaju, samo da vas podsjetim, da imaju uvjete da mogu se baviti izvođenjem radova, da imaju određeni broj zaposlenih, da imaju određenu opremu u strojevima, da imaju niz stvari i to je jedina zemlja, na razini EU-a je bila Hrvatska, dakle mi imamo jednu silnu potrebu da u svemu budemo preregulirani a da onda to ne primjenjujemo. To je dakle, volimo imati što više zakona, što više pravilnika, što više svega ali onda to ne bi primjenjivali.
Tad smo rekli ta suglasnost je trošak, bila je recesija, bio je rezultat recesije, maltretiramo izvođače, stavit ćemo sve one koji se bavi izvođenjem u da su članovi komore i na tak način ćemo zapravo pokriti taj dio i odteretiti u tom trenutku izvođača s tim što je ta suglasnost bila na rok pa su morali produžavati ali nitko pritom nije kontrolirao da li ono što su napisali u tome da bi dobili suglasnost na terenu odgovara.
Tad smo jednako tako uveli, do tad vam je da netko član komore, morao, on je zapravo svoje članstvo nije imao svojim imenom i prezimenom, nego je imao u tome da radi u određenoj firmi i rekli smo to je suludo, ti si član komore, svojim znanjima i svojim imenom i prezimenom a ne to što radiš u nekakvoj firmi i rekli smo kad krene a očekivalo se već jedan zamašnjak, dajte da ne budemo maćeha domaćim projektantima, izvođačima, nadzornim inženjerima nego da im pomognemo jer će doći netko drugi iz druge države članice EU-a kod nas raditi i on će tada morat zadovoljit kriterije koji vrijede kod njih a ne kriterije koji vrijede kod nas s time što je tad bila ideja skupljanja bodova pa ako ne skupite bodove, morate ponovo ponavljati više nismo znali što. I to veliko terećenje je zaista bilo 2015.
Ono što se ja u obrazloženju ministra koji više nije s nama nego je kao jako puno saborskih zastupnika otišao slušati g. Plenkovića, on je tada rekao jednu stvar, a ja se s tim posve mogu složiti, kad krenete uvoditi bilo koju reformu, onda su načelno svi za, ali ako je u njihovom dvorištu, onda je, onda su protiv.
To je jedino iz onog što je u obrazloženju ovih zakona rekao, ja se slažem. U ovim zakonima ja nemam ništa protiv, čak štoviše, ja mislim da se mi trebamo otvoriti za EU tržište. Mislimo da to kad se otvori ti za EU tržište, a može samo biti bolje, mislim da onda to može i pogodovati nekakvoj konkurenciji, pa da se vi, da niste više da ne želite biti prvi u selu nego da želite biti na tom jednom velikom tržištu konkurentan i kad bi to bilo u ove dvije izmjene i dopune zakona, ja bih rekla, svaka čast.
Možda bi ovo napravili ovako ili onako, ali je sve dobro, ali to ovim zakonima nije. U ovim zakonima se uvodi nered. Ono što sve, svi inženjeri u komorama govore o tome, nemojte nam uvoditi nered, imamo određeni red u kojem funkcioniramo, ali tko će osjetiti taj nered? Hajmo biti pošteni do kraja. Inženjeri koji su u komorama će se snaći. Sad svi traže one EU dopusnice da mogu ići raditi van i komore to uredno štampaju jer iza ovog je pitanje kako će dobiti EU dopusnicu da ide van jer je do kraja nije definirano na tragu toga da uvijek treba s tim svim zajedno definirati i pojedine postupke, odnosno i pojedine pravilnike. Oni će se snaći.
Netko tko će dolaziti, izvođači tu, bit će malo ovako pa će biti malo onako, pa u jednom periodu smo imali, tamo negdje 2014. kad je jedan strani investitor dolazio tu pa je pitao, kako ja kad dolazim tu kako dokazujem da imam sve što imam pa mi nismo znali dati odgovor na to. Dat će se odgovor.
Ali znate tko će imati teret? Investitori. Sve će u konačnici pasti na teret investitora. Ako meni netko može objasniti da opcija u kojoj netko tko je član komore i mjesečno plaća 125 kn za svoje članstvo za to ima, između ostalog policu osiguranja na iznos od milijun kuna koji svaki član komore dobije u a propos toga doma poštom, što je sigurnost za investitore da ako se napravi neka šteta se imaju od čega naplatiti, dakle on za 125 kn mjesečno ima to, a sad će morati sam ugovarati to sve zajedno. Ako mi netko objasni kako je tu napravljena ušteda, ja ću reći, sve okej.
Moram se vratiti na ono što sam postavila pitanje ministru koji je odlučio ne odgovarati na pitanje ili zapravo znate ministar kad dođe tu, ja svaki put to pohvalim jer dobro, mi rijetko imamo situaciju da nam ministri dođu tu. Ako je ministar došao tu da se malo smiri u odnosu na ono što ga je čekalo vani sve one, svi novinari koji zapravo postavljaju jedno te isto pitanje, da li je HNS i dalje u koaliciji ili nije u koaliciji ili je otišao do premijera pa da vidi što je pa se tu malo odahnuo, pa zato možda nije odlučio odgovarati na naše replike ili možda nije odlučio odgovarati na replike jer je bilo strašno puno pitanja koji pogađaju u srž pa nije bilo odgovora.
Dakle, EU i direktive EU ne smiju i ne trebaju biti alibi za sve što u svom zakonodavstvu mijenjamo jer je to krivo jer ćemo mi prestati vjerovati u direktive EU. Direktiva EU iz 2006. koja govori o uslugama na unutarnjem tržištu je rekla da iznimke koje može svatko propisati se odnosi na promet na cestama, razvoju ili uporabi zemljišta, prostornom planiranju i građevinskim normama.
Kada je zakon 2015. bio donesen tada se je, ne slučajno, nego namjerno se odlučilo da kad je riječ o prostornom planiranju se to koristeći ovu mogućnost iznimke, da prostorno planiranje bude dio negospodarske djelatnosti, dakle nešto što svaka zemlja štiti. Zašto?
Dakle, ono što se nama može desiti nakon ovog zakona mi još uvijek nemamo državni prostorni plan iako je obaveza u Zakonu o prostornom uređenju određenog roka, ali to očito nije bilo target ministarstva.
Zašto se nama netko iz Portugala na natječaj ne bi javio i radio državni prostorni plan? Zašto se vama načelnicima ili gradonačelnicima kad morate raspisati javni natječaj za izradu prostornog plana ne bi javio izrađivač koji radi prostorni plan u Italiji, gdje, recimo može, čak ne mora ni biti arhitekt, ne mora ni imati obrazovanje, ne mora ni imati stručni ispit, sve što mi imamo nego on podliježe pravilima svoje zemlje, a prostorni plan za vašu općinu, za vaš grad je podzakonski akt.
On ima snagu podzakonskog akta. Dakle imat ćete još, ćete morati nekoga angažirati da mu objasni što znači prostorni plan, što znači naša tradicija prostornog planiranja, ja zaista mislim da tržište treba otvoriti. Mislim da tržište treba otvoriti za sve jer tako potičete i domaću konkurenciju i ljude koji jesu da budu bolji, da bolje rade, ali postoje neke stvari koje moraju biti zatvorene za tržište tim više što to ostale zemlje koje su članice EU koriste, to ostale članice koje su članice EU-e vode o tome računa. Zašto mi ne vodimo, ja to ne bih znala.
Ja namjerno nisam govorila o svemu onom što su moji prethodnici govorili jer su se komore potrudile i dostavile svim saborskih zastupnicima analizu. .../Upadica: Zahvaljujem. /... Mi u Klubu GLAS-a ovo nećemo podržati, ovo jednostavno nisu dobri prijedlozi zakona.
Zahvaljujem kolegice. U ime Kluba zastupnika HNS-a poštovani kolega Stjepan Čuraj. Izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Ja ću kao netko tko nije iz ove struke pokušati to najplastičnije, prozaičnije reći u čemu je riječ. Iako smo ovdje sada čuli puno rasprava koje su dugo trajale ali malo o tome zapravo se kao nekakav onako mačak oko kaše obigrava, spominje sve i svašta ali ono najbitnije se nekako izbjegava reći.
Zašto se izbjegava reći, zato što vrlo jasno ovime se ukida namet, obvezni namet, točka. Znači mi cijelo vrijeme slušamo koliko imamo parafiskalnih nameta itd., neki su po 20 kuna, neki su po 50, neki su po 100 ali kada se to lijepo sve zbroji pa se onda stavi zajedno na godišnjoj razini to dođemo do nekih milijardu.
A svaki pojedinačno možda nije presudan. Znate ono, dopunsko osiguranje 80 kuna pa nije to sada ukinemo, sada će nešto nekome, znaš to je samo 80 kuna, ima tako više toga. Što ovdje dobivamo? Nešto što je obvezno stavljamo kao dobrovoljno. Je li netko brani nekome da se učlani? Je li netko brani nekome da uplati to? Pa zašto? Ako je to tako dobro, ništa se neće promijeniti. Ili sam ja nešto krivo shvatio ovdje?
Mi moramo nekog natjerati da njemu bude dobro, to je smisao liberalne politike ili ne znam čega? To je smisao možda neke socijalističke, komunističke, načina razmišljanja od prije, ako nije obvezno ne treba. Znači mi ćemo nekog natjerati da njemu bude dobro, pazite molim vas. Pa tko vaš ovdje tjera da plaćate dopunsko zdravstveno osiguranje? Recite mi, tko je ovdje natjeran? Kome je država natjerala da to mora platiti? Nikome. Tko ga plaća? 99% ljudi, zašto? Jer su sami vidjeli da od toga imaju benefita.
I sad mi ovdje ćemo pričati da mi nešto ugrožavamo. Položaj na doing business ljestvici jer vjerojatno sama najava ovog zakona nas je srozala, pazite molim vas, rasterećujemo nešto, parafiskalne namete, išlo je u prvo čitanje najava i sada se srozala. Znate kako je onda to moglo se srozati. I ono što gđa. Mrak-Taritaš nije spomenula a šta se sve ocjenjuje, ocjenjuju se i mišljenja arhitektonskih ureda i strukovnih komora.
I one daju svoje mišljenje kada ih netko zove iz Svjetske banke kada rade doing business ljestvicu pa su možda oni rekli vidite to je u najavi, to će biti još puno gore, pa možda zato nije dobro.
Ja vas još jednom pitam, 2015. je ovo uvedeno, šta je bilo do 2015. koliko je položaj bio lošiji? Koliko je naše građevina patila zbog toga? Ili bolje rečeno koliko je od 2015. do 2019. to odjedanput fantastično sve postalo. Tu govore se o pitanju zaštite da se zaštiti svoja profesionalna odgovornost.
Dakle prije svega građenje nije osobna usluga jedne fizičke obveze, inženjera gradilišta ili voditelja radova već usluga izvođača koji je jedini odgovoran investitor za svoje pogreške, ne osobno. I onda govorimo kao da ako maknemo opet kažem obveznu komoru svi ti voditelji se onda više neće to plaćati. Zašto? Valjda zato što nije obvezna inače bi, ne znam, ne razumijem, to je super kada je obvezno ali kada nije onda mi baš i nije tako super.
Je li oni kao će imati skuplje onda policu osiguranja? Pa ljudi moji ako to oni izračunaju plus, minus, u komori 1500, bez komore 2,5 tisuće. Članstvo u komori nešto, plus, minus, vidi isplati mi se biti, ja ću biti, plus minus, vidi ja sam u gubitku 500 kuna, onda vjerojatno neće biti osim ako još nešto ne dobiva za tih 500 kuna razlike. I sva priča gotova i sva ova naklapanja danas. Ne znam samo čime izazvana, odakle, koju sam čuo i pokušao razaznati apsolutno ne razumijem.
Mi imamo 5500 inženjera gradilišta ili voditelja radova na koje ovo utječe direktno, 5500. Oni nešto uplaćuju, kolege ovdje kažu ukinite obvezno HGK ali ostavite obvezno inženjerima gradilišta, logike mi fantastične, jedno cehovsko, drugo krovno. Pazite krovno ukinuti a cehovsko ostaviti. Nije mi baš. I tako tih cehovskih stotine i stotine.
Kada govorimo o tim stotinama i stotinama mi imamo 300 reguliranih zanimanja a prosjek je EU 200 i to je ova direktiva što kaže netko ne bi trebao slušati. A kao kakve to veze ima sa .../Govornik se ne razumije./.... Pa ima veze da mi smanjujemo opterećenje gospodarstvu takve ima veze kao neke reforme, strukturne promjene i onda krenemo raditi, ne diraj to, ne diraj ovo, ne diraj ono, ne valja, odjedanput sve dobro a svi smo odmah ovdje u startu rečemo previše država, previše ulogu svoju nameće svugdje. I onda kada država se krene lišiti te svoje uloge i obveze da sve bude liberalno i onda najedanput ne valja. Vjerojatno ima i ovdje koji bi mislili da i dalje treba ostati monopol Centru za vozila Hrvatska ali on baš je super kao privatna osoba da radi .../Govornik se ne razumije./... državi. Ne daj bože da netko drugi.
Jer kada bi to krenuli, mi vjerojatno, tu bi isto ovako poskakali. Ja ne znam osim nekih interesa, ne znam koje su tu, ja nisam čuo niti jedan argument osim interesnih koje mogu pretpostaviti ili ne da radi se o nečijem tuđem interesu, ne mislim o svom, to je protuzakonito ne daj bože, to neću reći nego u tuđem ono interesu tih koji se ukidaju. Ma nemoj, zamislite.
Znači druga stvar ono što je dobro u odnosu na prvo čitanje. Znači prije svega arhitektima urbanistima omogućuje se samostalno obavljanje poslova prostornog uređenja u vlastitom uredu, dakle ne mora se biti u pravnoj osobi ili neki zajednički ured, njih više, znači sada može urbanist raditi to i u samostalnom uredu.
I ono što je jako dobro i jako bitno i to bih želio pohvaliti sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije da se ne može sukladno zakonu dovesti nitko u neravnopravni položaj zato što je ili nije član komore. Da bi tu bili na čisto. I to je dobro. I to mislim treba apsolutno, apsolutno reći.
Dalje, zbilja neću, mogu reći još jednu, dvije stvari koje u ovom zakonu se mijenja, dakle doslovno onako najplastičnije, prozaičnije se ukida neka obveza, članstvo u nekoj komori koja i dalje ostaje, koja i dalje može sve raditi, koju dalje ljudi mogu uplaćivati i to samo kažemo više nije obveza. I evo drame. Evo drame. Zamislite, nekome se neki interesi skidaju vjerojatno.
Što se tiče isto tako priznavanje stručnih kvalifikacija u pravilu omogućuje se prekogranično obavljanje poslova kontrole projekata u RH. Dakle apsolutno ja ne vidim ništa što bi bilo tu onako nešto sporno što bi mi sada rekli propast će nam država, bit će nesigurnija gradnja, neko će to morati platiti itd., itd. Ne, ne … poslodavci koji to plaćaju svoje građevine će imati više novaca da plate zaposlenike svoje. Bit ćemo rasteretiti ćemo manje. A to reći vidi rasterećen se godišnje 1.800 kuna pa to nije nešta. Pa ne znam šta je onda kada imate takvih 30 stvari pa 30 puta 1800 pa onda još 20 puta 5000 pa ne znam šta sve ne, pa ajmo ih onda i PDV-a rasteretiti i svega i plaća doprinosa i svima svega i nikom ničega. Ne znam te logike mora mi to neko zbilja objasnite. Jel u pravilu kada god se bilo šta tak ne krenu otpori krene problem, priča se o svemu i svačemu, a srž ostaje ista.
Ljudi će morati manje platiti odnosno idemo na tržišnim osnovama pojačati konkurenciju, tamo gdje ljudi vide da nešto valja. A ja ću vam reći na primjeru Nizozemske, oni imaju fantastično to uređeno, imaju udruge za zaštitu potrošača koji broje milijuna članova milijuna, dobrovoljne i zašto bi neko plaćao sada nekih 200, 300, 350 eura koliko mjesečno ili 100 kuna članstvo takvoj udruzi. Znate zašto? Zato kada bilo kakav spor se nađe oni pravno zastupaju, oni davaju mišljenja, pišu žalbe za tebe, na sudu te zastupaju ako oni procijene da je opravdan tvoj zahtjev, imate zaštitu. I 3 i ne znam koliko milijuna ljudi u toj udruzi za zaštitu potrošača svojevoljno, dobrovoljno plaća nešta, privatne, poslovne nebitno koje osobe zato jel vide da imaju benefit.
Ne, kod nas, ne, ne, to mora biti obavezno inače vi ne znate se sami brinut o sebi, ne znate šta je vaš benefit. Dobro, doduše je liberalna politika to mogu shvatiti, ne mogu od nekih koji se kao tako vode, to mi malo je čudno, ali to opet gledano idemo u onome što nije ne ugrožava nikog drugog i što nije nužno i idemo dopustiti ljudima da imaju pravo izbora, zašto ne bi ako oni nađu. Ajmo te komore napraviti da oni zbilja rade za te članove da se vidi da oni ostvaruju svoju zaradu ili plaćaju svoje troškove u razlici u cijeni i u onome što pružaju jel zbilja 5000 polica osiguranja je daleko jeftinija nego 5000 po jedno. Onda neka naprave tako da i ovi osjete, a oni sebe jel nešto mogu financirati. A ne da oni imaju ne znaju šta će s novcima, ne znam koliko desetaka ili koliko milijuna imaju na kraju godine na računu i eto ne mogu čak ni potrošiti pa dokle smo došli.
Zaključno, mislim da ovo je tek neki mali početak, zbilja to nije veliki iznos, ali kada bi tako pobrali 300 takvih … pa svih silnih parafiskalnih nameta kojih imamo, koji svi krenu nabrajati pa se hvataju čupaju za kosu, ali kada uzmemo svaki pojedinačno pa to nije ništa. Kad bi to krenuli zbilja možemo početi stvarati neko konkurentnije društvo i raditi ono što nam je posao, pustiti ljudima da rade i da dišu i što manje smanjiti ulogu države u bilo kakvom biznisu na tržištu i svega onoga.
Znamo šta je regulatorna obveza, a dajmo pustiti ljude da dišu i to je samo kada se podvuče sukus svega ovoga. Znači nema tu štambilja više, pečata, šaltera, šetaj, fali jedan papir, biljega, vamo, tamo znači idemo ono što smo krenuli sa e-dozvolama. Neće to preko noći, neće bez otpora, neće ni ovo sve što smo radili u obrazovanju ne ide to baš tako lako i to je naravno. Neko radi 30, 50 godina ili na jedan način teško je promijeniti, ali čuti neke razloge koji apsolutno nemaju veze s vezom, mislim da je stvarno samo stvar neke političkog pozicioniranja, eto vjerojatno zato što to HNS predlaže pa onda ne možemo sada podržati nešto što HNS radi jel oni su veliki negativci u društvu i ispast će kao da njih podržavamo. To jedino što mogu razumjeti od svih tih primjedbi koje smo čuli, jel da ovo dođemo kao oporbena stranka vjerujem svi ti oporbeni bi rekli da, da, super, super. Naravno da trebamo biti svi za ukidanje nameta i to je stvar razlike koju javnost treba znati zašto je neko protiv, zašto je neko za. A ono što je bitno, bitno je na kraju da korist imaju građani, a ova prepucavanja i onako ne misle ništa dobro o tome.
Zahvaljujem.
Hvala lijepo.
Prelazimo na sljedeću raspravu. U ime Kluba zastupnika Nezavisne liste mladih poštovani kolega Tomislav Panenić.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Potpredsjedniče Sabora, poštovani predstavnici ministarstva.
Mislim da smo svi evo prije ovoga drugog čitanja dobili ovakav dopis kojega uputile znači komore, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva, Hrvatska komora inženjera elektrotehnike gdje su oni kroz niz točaka koje su naveli osporavaju ovaj prijedlog koji je upućen od strane Vlade o kojem bismo mi trebali glasati.
Na kraju se svelo sveukupno na pitanje ono članstva u komori i ove rasprave da li je netko bolji inženjer ako je član, ako nije i ja vjerujem da unatoč tome što možemo mi ovdje danas raspravljati da najbolje pitanje će reći oni koji jesu članovi komore i da li su oni zadovoljni uslugama komore, da li im to osigurava kvalitetnije rad, da li osjećaju zaštitu. Ali na neki način mi imamo ovdje i drugu argumentaciju, a to je argumentacija da članstvo u komori košta.
I bojim se da tu onda imamo jednu nekonzistentnu politiku ove Vlade gdje bi Vlada trebala odlučiti ako idu sa ovakvim prijedlogom, da li onda ukidamo obvezno članstvo u svim komorama? Hoćemo raspravljati o Gospodarskoj komori, Obrtničkoj komori i raznim strukovnim komorama ili je ovo samo jedan pokušaj koji gledajući možda HDZ čini manju štetu, pa onda ok HNS je to putem svojeg ministarstva predložio? Ali ako je to put idemo smanjiti sve administrativne obveze koje imaju ljudi, onda stavimo to strateški u plan. Nek Vlada donese zaključak, idemo ukinuti sva obvezna članstva, sve one dobre komore koje pružaju dobrobit svojim članovima će imati potporu svojih članova i oni će nastaviti raditi.
Ja ne mogu s ove pozicije komentirati da li je netko bolji voditelj gradilišta ukoliko je u komori ili ukoliko nije jer vrlo je zahtjevno politički raspravljati o tome jer mi svi pogotovo oni koji su bili u poziciji da naručuju radove određenih tvrtki gdje vam dolaze ljudi koji vode to, vi se uzdate u njih, u njihovo znanje, s njima komunicirate, s njima pokušavate iz vašeg projekta napraviti najbolje učinke i stvarno ti ljudi nisu zaslužili da bilo tko politički o njima govori pogotovo o tome da li je njihova kvalifikacija vezana za članstvo u određenoj komori.
Ali ovdje će biti upravo rečeno puno toga u tome smjeru da bi mi trebali o pojedincu koji radi svoj posao a s druge strane, politika govori bit će bolji ukoliko, evo sada ukoliko nije u komori a s druge strane vidimo da postoje brojne druge komore.
Da li ćemo tako možda i o liječnicima razgovarati? Što, trebao bi izaći onda danas imamo ovaj prijedlog, za slijedeći tjedan bi trebao vjerojatno netko poslati prijedlog, nemojte liječnici biti isto u komorama. Trebalo bi onda za radnike reći nemojte biti u sindikatima jer nema potrebe da tamo budete, možete sami ali onda dolazi i do pitanja koje ta strukovna udruga koja će se boriti za ta prava jer ako mi samo kao politika budemo mijenjali, imali prijedloge i donosili odluke o zakonima na koje se odnose, tko će poslati ovakav dopis?
Ono što ja niti mi u klubu nismo dobili niti jedno mišljenje da li je ta članarina koja se plaća primjerena onoj usluzi. Puno smo slušali o članarinama u gospodarskoj komori gdje tvrtke tvrde da je to puno za ono što dobivaju, da ne vide korist od koje dobivaju, dok drugi opet tvrde mi imamo korist od toga.
I mislim da ovdje imamo jednu raspravu koju kako god da joj pristupimo, nismo korektni. Niti prijedlog ovakav nije korektan jer je vrlo parcijalan, vrlo u jednom smislu, ja razumijem što je administrativno rasterećenje i znam da je to jedna od reformskih mjera ali onda bi trebalo korektni pa reći sve, odnosi se na sve a ne samo na jedan jedini prijedlog oko kojeg ćemo mi sada ovdje raspravit jer ako, ovo je poruka vladajućima, ako ovako predložite za jednu komoru, onda očekujte da će vam svi nezadovoljni članovi bilokoje druge komore se sutra obratiti ili kad se izglasa ovaj zakon i tražiti mi želimo isto pravo, želimo isti prijedlog od iste te Vlade. Isto premijer treba sa svojim članovima Vlade donijeti takve odluke i zašto ih niste poslali u paketu. Pošaljite pa idemo onda napraviti taj iskorak, stanite iza toga, ovo je zapravo po meni samo jedan pokušaj koji ima svoje i dobre strane, vidjeli smo od kolega iz HNS-a, oni su iznijeli ono što i na neki način ja podržavam, bilokoje opterećenje može biti nešto što frustrira ljude koji rade i smatraju da jednostavno ne pruža im se potpora ali s druge strane isto tako bi volio čuti ono koje su to prednosti biti u komori, ono na koji način brinu, dal je to samo to osiguranje ili doprinose njihovom radu stručnoj edukaciji, organizaciji, raspravljanju o prijedlozima koji se upućuju u ovakve političke rasprave i odlučivanje.
Tako da evo tu moram reći da vidim samo Vladu koja nema strategiju, nema smjer a ovakvo bacanje pojedinačnih kosti može unijeti nemir koji neće riješiti ključne probleme niti administrativno rasteretiti ključne segmente društva nego ćemo samo možda komunicirati, evo našli smo možda jednoga goluba na grani a na kraju sve okolo nas ostalo je isto nepromijenjeno. Hvala lijepo.
Zahvaljujem, kolega Panenić.
Prelazimo na pojedinačne rasprave, poštovani kolega Saša Đujić, izvolite.
Ispričavam se, prije poštovani kolega Davor Vlaović, izvolite.
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora, u ime kluba HSS-a i Demokrata, tražim stanku da se konzultiramo o daljnjoj raspravi o ova dva predložena zakona jer evo nakon rasprava svih klubova, na kraju smo sad više zbunjeni tko je u pravu, predlagatelj ili struka jer vidimo da su većina klubova podržali pismo koje smo svi dobili od predstavnika komore arhitekata, građevinskih inženjera, strojarskih inženjera, elektroinženjera. Znači cijela kompletna struka je tražila od nas da budemo protiv ova dva zakona a predlagatelj ne odustaje od toga iako je predloženo u ime kluba HSS-a da povuku ova dva predložena zakona jer očito da nisu u usuglasili sa terenom jer obično kad priprema zakon se konzultira struka. Očito da je struka protiv i onda je pitanje tko je to pisao prijedlog zakona pogotovo kad iz izlaganja klubova se vidi da se u sustav uvodi nered jer ako nije upozoravajuća informacija da smo pali na listi prihvatljivosti za investitore i investicije u smislu izdavanja građevinskih dozvola, da nam je taj postupak otežan i usporen i da je većina struke protiv toga da se dalje usložnjava taj proces a imamo i pozitivne primjere iz Slovenije i nekih drugih europskih država gdje je to na sličan način uređeno kao i u Hrvatskoj, ne vidimo u čemu je promjena administrativno rasterećenje, evo mi iz HSS-a pozdravljamo ali ako struka kaže da to neće tome doprinijeti, ako to je financijsko rasterećenje koje su oni spremni platiti, ne vidim razloga zašto predlagatelj zakona na tome inzistira, očito da je tu nekakva kolizija pa mi moramo još to dodatno raspravit a vidimo da je najveći teren upravo na jedinice lokalne i regionalne samouprave, na investitorima jer će oni imati dodatne troškove i nesigurnost pa onda iz tih razloga tražimo da se ova dva zakona skinu.
Zahvaljujem.
Nema nitko više, određujem stanku do 12 i 30 sati.

STANKA U 12,18 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,30 SATI

Poštovani državni tajniče ja vas molim da zauzmete mjesto.
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom plenarne sjednice.
Na pojedinačnu raspravu prijavio se poštovani kolega Saša Đujić.
Izvolite.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, gospodine državni tajniče.
Ja ću svoju raspravu početi na jedan način da ono što želim istaknuti je da je prošli tjedan objavljena da je Hrvatska skočila za sedam mjesta na Doing business ljestvici. I taj podatak slavodobitno je iznio na sjednici Vlade premijer Plenković.
Ministar Horvat u nekoliko navrata je u javnosti govorio kako je sada puno lakše započinjati posao u Hrvatskoj nego godinu dana prije, ali niko od njih nije istaknuo da glavne zamjerke tog izvješća upravo govore da ono šta koči pokretanje posla u Hrvatskoj još uvijek je sporost izdavanja građevinskih dozvola i administracija i birokratizacija koja se dešava u tom poslovanju.
Isto podatak koji ni ministar Horvat, ni premijer Plenković nisu istaknuli je taj da smo sa tim skokom za sedam mjesta danas na 51. mjestu od 190 zemalja u svijetu, ali da se nalazimo na onom mjestu na kojem smo bili prije dvije godine, a još uvijek 11 mjesta ispod onog gdje je Hrvatska bila 2015. godine, godinu dana prije nego što je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj.
Isto tako kada se o tome govori vrlo važno je istaknuti da po pitanju izdavanja građevinskih dozvola po istoj toj ljestvici, Hrvatska je danas 150. zemlja od 190 na listi. A prije dvije godine prije nego je ministar Štromar postao ministar i preuzeo ovaj resor, Hrvatska se nalazila na 127. mjestu.
Dakle od kada je ministar Štromar i HNS preuzeli ovaj resor, zadnje dvije godine, Hrvatska po brzini, lakoći izdavanja građevinskih dozvola i po lakoći osnivanja i pokretanja posla u Hrvatskoj samo nazaduje i stagnira i to je važno istaknuti.
Važno je istaknuti da nismo napravili nikakav uspjeh u ovom skoku od sedam mjesta nego smo se vratili na mjesto od prije dvije godine, a još uvijek smo 11 mjesta iza onog gdje smo bili 2015., ali za razliku od 2015. i danas ispred nas su i Srbija i Crna Gora i Makedonija i Rumunjska i Bugarska, zemlje koje su nam daleko gledale u leđa prije dvije godine.
I danas predstavljate u Saboru zakon koji bi po vašim riječima trebao ukloniti te administrativne zapreke koji bi trebao pojeftiniti te postupka i koji bi kao trebao riješiti te probleme odnosno Hrvatska bi trebala sada najednom ovim izmjenama puno lakše izdavati građevinske dozvole, a samim time bi lakše se trebao pokretati biznis u Hrvatskoj itd.
Međutim, protiv ovih vaših prijedloga pobunila se cijela struka. Dakle ja sada neću govoriti ovdje opet ovo što su i kolege prije mene u ime klubova govorili, svi smo dobili pisma, upozorenja struke. Dakle po onome što struka govori, vi ćete s ovim samo još više unazaditi te procese i nećete riješiti uopće ovaj problem.
I zbog čega sada sve to skupa govorim? Govorim jer zbog očito je aktivnost ili ne aktivnosti ministarstva pod vodstvom ministra Štromara i HNS-a Hrvatska po ovom pitanju samo nazaduje. I tu imamo sada egzaktne brojke i jasne pokazatelje i možda bi u tom duhu isto bilo dobro da HNS i ministar Štromar odu iz Vlade. Evo ja to apeliram, možda bi se onda Hrvatska po Doing Business ljestvici skočila barem bi se vratila možda na ono mjesto gdje smo bili prije dvije godine jer ovo što predlažete kada vidim šta ljudi koji se s time bave govore, mislim da radite samo još gore nego što danas imamo.
I zbog toga apeliram na vas da poslušate struku, poslušate ono šta ljudi govore, poslušate kolege iz opozicije i da još uvijek možda bi bilo najbolje da odustanemo od izmjena ova dva zakona i da povučemo ove dvije točke. Evo samo to sam htio reći da se sada ne ponavljam šta je sve rečeno prije mene.
Hvala lijepa.
Zahvaljujem poštovanom kolegi Đujiću.
Imamo jednu repliku poštovani kolega Gordan Maras.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Gospodine Đujiću, htio sam se osvrnuti na vaš komentar vezano uz Doing Business ljestvicu. Malo je nevjerojatno da se HDZ hvali i HDZ-ova vlada hvali sa činjenicom da su napredovali za određeni broj mjesta na toj ljestvici, a u biti kada pogledate usporedbu prije 4 godine da smo bili desetak mjesta bolji, znači 40., 41. mjesto.
U ovom trenutku je to još uvijek puno lošije nego šta je bilo tada. Znači sa te strane važno je pratiti gdje smo bili u kojem trenu i na neki način što je dovelo do toga da smo pali dvadesetak mjesta kada je HDZ preuzeo odgovornost za Hrvatsku.
I sa druge strane, ovo što ste rekli, to znaju svi naši sugrađani, dobiti građevinsku dozvolu u RH, ishodovati mogućnost da nešto počneš graditi i raditi je noćna mora. Znači, s te strane omogućiti ljudima da što prije počnu raditi i graditi i investirati …/Upadica: Zahvaljujem/…jedan od ključnih poteza koje bi svaka Vlada trebala uvesti.
Zahvaljujem kolega Maras.
Odgovor kolega Đujić, izvolite.
Hvala lijepo.
Kolega Maras, ja sam baš zbog toga i spomenuo ovu priču sa Doing business ljestvicom jer nisam mogo vjerovat kako, s kojom lakoćom i premijer Plenković i ministar Horvat se hvale kako smo mi sad skočili za 7. mjesta i nalazimo se na 51. mjestu, na istom onom na kojem smo bili 2017., a godinu dana prije toga nisu govorili da smo pali za 7. mjesta, a 2015. opet da ni ne spominjem, kad smo bili 40. zemlja u svijetu po lakoći pokretanja poslovanja, a sad smo s ovim skokom 51., dakle otkada je HDZ došao na vlast. Oni vode politiku dva koraka naprijed, četiri nazad i, i zbog toga sam smatrao da je upravo važno to istaknuti.
A ovo što ste sami rekli, naši ljudi koji trebaju ishodovati građevinsku dozvolu, njima čak ne treba ni Doing business ljestvica, oni svaki dan u praksi vide koliko je to teško, koliko je to komplicirano i koliko je to složeno i vide da ovaj zakon to neće promijenit, nažalost.
Zahvaljujem.
Prelazimo na slijedeću raspravu, poštovani kolega Davor Lončar, izvolite.
Hvala potpredsjedniče HS.
Kad je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, uređuju se poslovi oko projektiranja, građenja, upravljanja, te poslovi ispitivanja istih.
Nadalje, definiraju se i odgovori za svrhu zadaće struke, kao i polaganje stručnih ispita o usavršavanju, prostornom uređenju i gradnji.
Ovim zakonom nastoji se rasteretiti profesionalne usluge gdje bi se njihovo članstvo zamijenilo neobveznim kod upisa u komoru.
Navedeno ima zadaću administrativno rasteretiti što inženjere i voditelje radova gradilišta jer nemaju potrebe više biti članovi komore, a mogu svoja prava ostvariti kad ispune Zakon o propisanim uvjetima.
Kad je u pitanju sama gradnja i potpisi ugovora, isključuju su iz gradilišta kao voditelji, kao sudionici zbog ekonomskih poslova, te stoga ne mogu preuzimati odgovornost za ispunjenje ugovora i za svoje poslove isključivo odgovaraju poslodavcu. Ovim zakonom izjednačavaju se prava na obavljanje poslova bez obzira bili upisani ili ne upisani u registar komora, važno je da moraju ispuniti zakonsku regulativu za obavljanje stručnih poslova. Rasterećenjem olakšava se pristup profesiji i pružanje usluga, čak i vani gdje dolaze na tržišno pružanje usluga, što do sad nije bilo moguće.
No, ovim rješenjem olakšava se pristup profesiji i tržištu na širem gospodarskom području uz veću mogućnost financijskog položaja.
Ono na što moramo vodit računa je kvaliteta radova, kao osnovni preduvjet ovog zakona, te usavršavanje znanja nad radom tih osoba koje za to imaju afiniteta. Da bi navedene osobe pratile razvoj graditeljske struke i usavršavanje, usavršavanje vještine, nužno je omogućiti dostupnost izobrazbe za početnike u obliku stručnog usavršavanja koje im odgovara. Sve ovo možemo primijenit na Zakon o komori arhitekata i inženjera u prostornom planiranju i uređenju gdje se uređuje temeljni ustroj kroz ovlasti koje trebaju imati kandidati za upis u komoru i za onih koji to ne žele.
Što se tiče, to znači da obavljanje poslova inženjera i voditelja gradilišta nema više naziv ovlašteni, što im omogućuje da svoje pravo mogu koristiti prema važećim zakonskim odredbama u pružanju svojih profesionalnih usluga u planiranju i gradnji. Hvala.
Zahvaljujem.
Prelazimo na slijedeću raspravu, poštovani kolega Gordan Maras, izvolite.
Hvala lijepa.
Kolegice i kolege zastupnici, poštovani građani, ja bi se osvrnuo na predloženi zakon i malo analizirao određene stvari, ovdje se u cijeloj današnjoj raspravi prometnulo neko, nekoliko glavnih tema koje su obuhvaćene u raspravama, gotovo svih sudionika. Znači, spominje se kao ključno rasterećenje gospodarstva odnosno ljudi koji se žele osloboditi obveznog komorskog članstva za voditelje građenja odnosno radova, drugo, da će nam to pomoći da se snižavanjem određenih kriterija za dobivanje posla i obnašanje posla voditelja građenja odnosno radova da će se unaprijediti investicijsko okružje odnosno povećati sposobnost investitora i olakšati poslovanje i treća stvar koja je po meni možda i ona ključna s kojom smo počeli, a onda je ministar pobjegao, je u biti da vidimo sa kojim, ja bi rekao iz koje pozicije ministar i stranka koja predlaže, gura ovaj zakon u hrvatskoj Vladi i HS nastupa, znači vidimo da u ovom trenutku je vrlo izgledno, gotovo sigurno da je HNS izašao iz koalicije, nitko to tu ne demantira, evo pozivam, ima članova HNS-a ovdje u sabornici, ministar se oglušio i nije, i nije ovaj se udostojio dati to elementarno, elementarni odgovor na pitanje, nego je rekao sve ćete čuti kada bude vrijeme, mislim hrvatski građani zaslužuju te odgovore, ali simptomatično je ponašanje i zastupnika većine odnosno HDZ-a na odborima gdje je bilo dosta njih koji su se suzdržali od glasanja i onemogućili da taj zakon na odborima dobije potrebnu većinu kako bi na taj način pokazali već stav da ga podržavaju u startu.
Znači, mi smo ovdje u jednoj vrlo konfuznoj situaciji šta nije čudno za hrvatsku Vladu i g. Plenkovića jer to je jedno pravilo koje se nažalost ponaša zadnjih, zadnjih, ja bi reko, čak i nekoliko godina otkad je uveo pravila da hrvatski građani defakto više nemaju Vladu koja ih prezentira na način kako je to bilo na izborima, nego dobiva podrška od ljudi koji su dobili glasove upravo suprotno, da glasaju protiv HDZ-a a sada vidimo da što više imaš optužnica na hrvatskim sudovima to si važniji partner pa se tako sa novom optužnicom gradonačelnik grada Zagreba svrstao u najvažnije partnere premijera Plenkovića, vjerojatno će biti i posljednji i onaj koji će najglasnije braniti ostanak HDZ-a na vlasti s obzirom da mu se treba vratiti protuuslugu u gradskoj skupštini za zagrebačkim Manhattan i sa GUP-om.
Druga stvar, ono šta bih ovdje rekao da me posebno smeta kod stranke i ministra koji je član stranke koja se izrijekom protivila ukidanju komorskog doprinosa u HGK-u. Htio bih ovdje upoznati hrvatsku javnost da sam kao ministar zadužen za poduzetništvo u hrvatskoj Vladi prošao sve procedure u hrvatskoj Vladi i u trenutku donošenja prijedloga zakona na Vladi o HGK-u koji bi doprinio tome odnosno ukinuo obvezni doprinos HGK-u upravo se HNS kao tada partner u Vladi suprotstavio tome i predsjednik HNS-a g. Vrdoljak koji je zaštitio HDZ-ovu podružnicu HGK i omogućio da i dalje mogu nesmetano uzimati novac od poduzetnika u RH a za uzvrat ne pružati gotovo pa ništa.
Znači sada gledamo da ministar iz kvote HNS-a g. Štromar i g. Uhlir ovdje brane zakon i govore da će se dovesti do određenih ušteda, da će poduzetnici imati koristi od toga. Na kraju krajeva onda kada su mogli pokazati da su za to i Vrdoljak i Štromar i svi ostali ih HNS-a su u koalicijskoj Vladi u kojoj sam ja sjedio srušili zakon o, Izmjenama Zakona o HGK-u, odnosno novi zakon o HGK-u koji bi omogućio poduzetnicima da ne plaćaju doprinos.
A šta je najgore nakon izbora je pomoćnik g. Vrdoljaka otišao za potpredsjednika HGK. To vam samo pokazuje koliko je isprepleten taj koloplet interesa oko HNS-a i kako se HNS postavlja u određenim situacijama. Znači ja ovdje uopće ništa ne vjerujem u neku dobru namjeru da bi se rasteretilo poduzetnike jer HNS je mogla tada dati podršku i danas HGK ne bi imala obvezno članstvo i danas HDZ-ovac Burilović ne bi tamo sjedio kao predsjednik koji uzima novac poduzetnicima a ne uzvraća gotovo pa ništa.
Znači sa te strane ljudi moraju znati na koji način se ponaša pojedina stranka ili pojedinac ili ministar u trenucima kada predlaže nešto i da li su njegova namjere iskrene ili nisu kada to predlaže.
Što se tiče doing business ljestvice, o tome svi sve znamo, znači, znamo svi mi koji sjedimo ovdje da je Hrvatska još uvijek za 10 mjesta slabije plasirana nego 2015. godine kada je de facto, krajem 2015., odnosno u 2016. godini kada je HDZ preuzeo odgovornost za Hrvatsku. I nažalost potonuli smo 20 i nešto mjesta, nadam se da ćemo se vratiti i mislim da je jedan od najvećih problema upravo ovdje u sferi građenja investicija jer danas dobiti građevinsku dozvolu u RH traje predugo, prenormirano je, ima jako puno puta da se i određeni dionici u tom postupku žale samo da bi usporili određene investicije. To je sve skupa nešto ljude destimulira od investiranja u Hrvatsku i to je nešto što bi trebali što prije mijenjati na način da to bude efikasnije i brže.
Nisam siguran da je pravi izbor ovaj put kojim je odlučio se krenuti ministar Štromar jer smatram da je opravdan prigovor djela komora i struke koji govori da sa smanjenjem standarda za osobe koje su nadzornici za voditelje odnosno građenja i radova, odnosno oni koji koordiniraju radove da smanjenjem potrebnih i kvalifikacija i godina iskustva nećemo time doprinijeti.
Možda bi time doprinijeli da smanjimo broj papira i administracije koje netko mora ispuniti i skratiti postupke i užurbati i požuriti odnosno napraviti bržim procedure koje mora ispuniti javna uprava odnosno oni koji daju rješenja, to bi možda moglo pomoći ali ovo da imamo manje zahtjevno, ja bih rekao, manje zahtjevne kompetencije i vještine koje trebaju imati i iskustva koje trebaju imati ljudi koji su zaduženi za taj posao to sam siguran da neće doprinijeti do toga da će na neki način biti i bolje i kvalitetnije odrađivani ti poslovi i brže što je u biti glavni prigovor naših poduzetnika i obrtnika i onih koji žele investirati u Hrvatsku.
Znači ovakvu ja bih rekao količinu prigovora na vrlo male izmjene de facto zakona se vrlo rijetko viđa mada vjerujte mi ne slažem se ni sa argumentacijom komore koji obično kada se ukida komorski doprinos se pozivaju na stoljetne tradicije komorskog organiziranja u Hrvatskoj i onda još kažu da svi žele ostati članovi komore. Oni ne bi trebali se onda žaliti ukoliko od 5 i nešto tisuća njihovih članova polovica želi ostati u komori, vrlo vjerojatno će i onda ih biti još i više ako su se ovi izjasnili oni ne bi trebali imati problem s time da se ukine obvezno članstvo u komori.
Znači sa te strane apsolutno sam na strani liberalizacije komorskih organiziranja u RH i ja sam za neobvezno članstvo u svim komorama tako da se shvati da ja nisam tu pobornik da ostane obvezno članstvo ali mislim da to nije uopće tema zbog koje bi danas trebali gubiti previše vremena nego bi najviše trebali gubiti vremena oko toga da li će to ubrzati određene procedure i da li će to osigurati kvalitetniju gradnju u RH, ja mislim da neće i zbog toga ne mogu biti za ovaj zakon.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem kolegi Marasu. Imamo nekoliko replika, poštovani kolega Saša Đujić, izvolite.
Hvala lijepo. Kolega Maras, vi ste spominjali kako ove izmjene neće ubrzati izdavanje građevinskih dozvola u Hrvatskoj. Ja se s vama slažem, najgore je to što ovo ukidanje komorskog doprinosa u biti i snižavanje i same kvalitete neće smanjiti administraciju i potrebne papire i procedure i ono sve što osoba koja želi građevinsku dozvolu treba napraviti nego mislim da neće pomaknuti se milimetra s ovim.
I u biti još uvijek investitori, strani pogotovo imaju dojam da mi nismo investicijski dobro okruženje upravo zbog te administracije, a nažalost s ovim izmjenama to nije riješeno i ja mislim da ministar Štromar to ne zna riješiti jer da zna riješiti onda ne bi Hrvatska za vrijeme njegovog mandata pala za 20 i nešto mjesta po lakoći izdavanja građevinskih dozvola.
Odgovor, kolega Maras, izvolite.
Hvala lijepo.
Mislim ovo je jedan prijedlog, konkretan. Znači danas kad tražite i dobijete građevinsku dozvolu, susjedi vam se mogu žaliti u roku 15 dana na nju, po bilo kojoj osnovi, bili u pravu ili ne bili u pravu, znači netko vas može zavući godinu dana bez obzira da li je u pravu. Možda bi jedno od rješenja bilo da, ukoliko se neopravdano netko žali, da dobije određenu sankciju, da ne može nekome uzeti godinu dana života, posla, bilo čega samo zbog toga što mu ne odgovara da mu se na susjednoj parceli nešto izgradi.
Znači, recimo, to bi omogućilo jer danas, ja vam garantiram da imamo barem 50% žalbi koje su neosnovane samo zato da bi nekom otežali investiciju odnosno da bi čovjek teže nešto napravio. Sa te strane, na taj način treba razmišljati i na taj način treba ubrzavati postupke, a ne sa strukom smanjivati potrebne kvalifikacije da bi se nešto radilo.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem.
Sljedeća replika poštovana kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a.
Uvaženi kolega Maras.
Dakle, vaš stav da je članstvo u komorama neobavezno, odnosno dobrovoljno je apsolutno jasan i on se nije promijenio u sve ove godine i mi iz materijala koje smo dobili jednako tako stoji da je dosta članova komore reklo mi ćemo i dalje ostati članovi komore. A razlog zašto se mijenjao zakon je administrativno rasterećenje i sad tu meni uopće ništa nije jasno.
Dakle, radimo zakon. Ministarstvo je ušlo u sukob sa svim komorama, svi su rekli mi želimo ostati, ovi će ostati i onaj efekt koji je zakon htio postići, nije postignuto, osim što se ministarstvo posvađalo sa svim komorama, to je rezultat svega ovoga i što zapravo imamo dvojbu, zašto je tu bilo tko bilo što radio.
To vam kao ono, džabe krečili.
Zahvaljujem.
Odgovor, kolega Maras.
Hvala lijepo.
Da, sigurno neće biti onda nikakve, odnosno bit će neke, ali neće biti ovakve uštede kao što su prezentirali, ali još bizarniji mi je ovaj obrazloženje da je ukidanje obveznog komorskog članstva za voditelje građenja radova jedan od zacrtanih mjera u realizaciji strategije za uvođenje eura.
Mislim, kak bi reko? Kakve veze ima uvođenje eura s time da li ćemo imati obvezno ili dobrovoljno članstvo?
Nikakve. Mislim, to je stvar logike, možda ćete objasniti kakve to veze ima s eurom, ne, ali za mene to na prvi pogled nema nikakve veze. Znači to ne može biti argument. Prvo što mislim da ima milijun drugih stvari koje bi trebali u Hrvatskoj napraviti da bi uveli euro i da euro ne treba uvoditi barem još 10-tak godina, ako ne i duže, dok ne budemo spremni za to, ali to je opet moj politički stav.
Ali, ovo sa tim veze nikakve nema.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem.
Sljedeća replika poštovani kolega Alen Prelec, izvolite.
Poštovani predsjedavajući.
Kolega Maras, govorili ste o rasterećenju poduzetnika i apsolutno mislim da se slažemo da treba rasteretiti poduzetnike iz svih doprinosa, komorskih pogotovo.
Ali, ja bi vam rekao da razgovarao sam s poduzetnicima, nije čak to ni presudno. Presudno je jednostavnost poslovanja. Kako danas, koliko danas prosječan poduzetnik ima problema sa poslovanjem, sa birokracijom.
Hajmo, krenimo samo od građevinskih dozvola. Koliko treba odobrenja, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, susjeda, banaka i svega toga skupa da mnogi poduzetnici jednostavno odustaju od gradnje. Jednostavno odustaju kad vide ustvari u tom labirintu birokracije koliko puta se moraju boriti sa razno raznim birokratima.
I znate kaj vam najvažnije u prostornom uređenju? Kojeg ste dobili, kojeg ste referenta dobili jer toliko je puno subjektivnosti kod svakog referenta da neki to može riješiti u nekoliko dana, a neko u nekoliko mjeseci.
To je najvažnije, imati dobrog referenta.
Zahvaljujem.
Odgovor, kolega Maras, izvolite.
Apsolutno, ne samo dobrog referenta. Reći ću vam jedan primjer, evo slučajno sam čuo od svog jednog prijatelja. Čovjek gradi nešto u Dalmaciji, želi napraviti neke kuće i predaje na županiju za izdavanje građevinske dozvole i javlja se odvjetnica susjeda, by the way, stranaca, koji tu imaju također kuću za odmor jer odvjetnici sami traže na taj način posao.
Znači ona objašnjava svojim investitorima kako se može usporiti gradnja toga. Znači, po njegovom potpuno neosnovano jer je čovjek napravio sve po PS-u, ali odvjetnici, tražeći sebi posao, će sada usporiti možda čovjeka, 6 mjeseci, možda godinu, itd. znači tu se razvio cijeli jedan biznis.
Ja bih preporučio ministarstvu da pogleda kako destimulirati besmislene prijave. Znači to je nešto što bi trebalo napraviti kako bi se omogućilo ljudima da rade.
Evo, Hvala lijepo.
Zahvaljujem kolega Maras.
Prelazimo na slijedeću raspravu, poštovani kolega Stjepan Čuraj, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Ja ću samo kratko spomenuti ovo o čemu je ovdje riječ.
Zbilja svašta smo čuli u raspravi ali ovdje govorimo o ukidanju obveznog članstva u komorama koje ako je tako, super će onda ostati i dalje dobrovoljna pa možda netko će reć da je džabe to napravljeno onda je džabe i ova rasprava, pogotovo džabe ti silni argumenti.
S druge strane mi kada govorimo o smanjivanju ili ja sam možda krivo shvatio da je ovdje netko ne smatra da imamo previše parafiskalnih nameta, da previše opterećujemo gospodarstvo, moj stav a vjerujem i stav većine je da bi trebali što više smanjiti iste, staviti ih u funkciju dobrovoljnog, liberalnog, po mogućnosti da znaš što dobivaš za svoj novac.
To je srž izmjena ovih zakona i da, slažem se, izmjene ovog zakona neće promijeniti dobivanju brzine građevinske dozvole. Neće. Neće ni riješiti probleme u brodogradnji ni problem u zdravstvu, neće. To bi možda mogli reći za zakon o prostornom uređenju i gradnji gdje smo ove godine donosili izmjene koje bi to trebale napraviti. Tada bi onda mogli o tome pričati, danas o smanjivanju parafiskalnih nameta, ne možemo govoriti o povećanju brzine jer to jedno nema veze s drugim. Ili mi netko mora objasniti kakve veze hoćeš nešto plaćati ili nećeš, ima veze sa brzinom dobivanja građevinske dozvole. To zbilja je jedan dobar logički most koji bi volio saslušati ali dobro, ima i različitih premisa i različitih silogizama pa bi im se našlo možda i nešto tu.
Ali realno, zakon koji smo raspravljali ove godine, gdje smo ukidali biljege, troškove izvođenja dozvola sa prosječno 11% vrijednosti na prosječno 3,7% vrijednosti, a EU prosjek je 4, nema čekanja sa šalterima, broj procedura sa prosječno odnosno 22 na minimalno 10 dok maksimalno 14, što je opet ispod prosjeka EU, transparentnosti, javna uprava odnosno se uvodi u digitalno doba, uvodi se šutnja administracije, to smo sve radili već ove godine i onda možemo raspravljati o nekoj brzini, to se napravilo ili to možda nije dobro. Danas kad govorimo o ovome, ja to apsolutno ne mogu povezati, no dobro.
Dalje, što se tiče žalbi, sankcionirat nekoga da se žali, ali pazite sad situaciju gdje imamo one velike građevinske lobije pa kad hoće nešto srušiti, ubit zeleno i sad se netko želi ajmo njih sankcionirat .../Govornik se ne razumije./... sve po zakonu. Uf, što bi volio vidjeti da netko stane tu i brani njih i kaže ne, treba pogodovat građanskom lobiju, kaznite ove ljude iz udruge Zelenih, kakvih god aktivista što su se uopće žalili, „Srđ je naš“ ili kako god. Ovo dolje, šta je ovdje bilo u Zagrebu, Cvjetni trg itd., idemo ih kazniti, to što prosvjeduju, idemo ih možda tući. Dakle to je apsolutno besmislica.
Što se tiče uvođenja eura, da, to je jedan od kriterija načina da se smanjuju, da se uvode reformski procesi, smanjuju parafiskalni nameti, ubrzavaju i ovo je jedan mali kotačić, to što nije to grandiozno i veliko kao neki ulazak u taj tečajni mehanizam, ali to je jedan od sustavnih reformskih mjera Vlade koje ona treba napraviti. 300 imamo reguliranih zanimanja, treba ih staviti na prosjek Europe gdje ih je 200, odnosno profesija. I to je to.
Što se tiče HGK, ja mogu razumjeti, niste vi meni to dali tada, neću ja vama ovo dat sada. To mogu razumjet, to je onako ljudski. To mislim da mogu i građani shvatiti, dakle ako vi tada iako de facto kolega Maras je bio ministar poduzetništva pa je trebao ukidat valjda obrtničku komoru prije i pokazat u svom dvorištu kako se to radi i onda reć e sad ajmo, dajem prijedlog vama za gospodarsku, očigledno se tu išlo malo onako kod susjeda gledat, ajde ti prvo riješi svoj pa ću vjerojatno ja svoje, ne znam zašto nije se obrtnička komora ukinula, ali to je krovna organizacija pa možda prije nego uvedemo red u te krovne organizacije, treba početi sa ovim cehovskim i ja se slažem, imamo mi .../Govornik se ne razumije./... odnosno American chamber of commerce koji izuzetno radi neki posao i treba nam biti uzor kako bi komore trebale funkcionirati jer kad neki investitor dođe i želi pitati koliko ima građevinara, kog će pitat ako nema gospodarske komore? Di će otić kucat, na neku državnu instituciju, možete mislit što će tu tek bit sreće.
Dakle takvo nešto treba, treba to i radit za taj novac, to se slažem. To se apsolutno slažem i to će doći jednog dana na red, ima takvih, ja sam spominjao ovdje i Centra za vozila Hrvatske, ima takvih dosta stvari ali idemo krenut jednu po jednu ili ćemo sve ić rezonom, pa to je malo po malo pa ništa ne znači. Može i tako.
Dakle, što se tiče prigovora od strane struke, pa je, da, komore su protiv da im se ukida obvezna članarina kao prihod koji oni imaju zajamčen. Ja to isto razumijem. Mislim, čast izuzecima, tko bi rekao da slažem se, ukinute mi prihode jer ja toliko dobro radim i pružam da mi je tako svejedno jel to obvezno ili nije, ljudi će shvatiti da je to njima u korist da će to napravit. I to i je smisao. Tako se treba ponašati. Prema tržišnim principima. Ako nešto vrijednim, netko će bit spreman to platiti, ako ne vrijedim, neće ili ćemo mi bit pametniji od nekoga pa reći njemu šta mu valja u životu ili ne. To vrijedi samo za ona osnovna prava.
Ali ovako, što, ja sam rekao, šta je bilo prije 2015. dok to nije bilo? Krš i lom, nered, gotovo, nigdje nismo bili ali kažemo, bili smo bolji na Doing Business ljestvici, sad smo onda uveli pa smo bolji, pa smo pali, ja ne vidim da je i tad bio smak svijeta do 2015., nit se nešto drastično promijenilo od 2015. do 2019. kad smo ovo uveli, nije mi nitko rekao šta smo mi time dobili, koliko nam je bolje, što se tu događa, i da, što bi rekli mea culpa, mi uveli, mi ukinuli, istina i bog. Istina i bog.
Prvi ću reć, užasno je pogriješeno, ni prvi ni zadnji put ali sposobnost priznati pogrešku i uvidjeti da nešto nije dobro pa i to valjda treba imati snage reći. Ili ćemo se tu držat ono svako gleda neki interes pa ćemo pustit ga dok god je moj interes zadovoljen, neću gledat šta netko drugi radi. To nas je i dovelo u velike probleme.
Dakle, što se tiče brzine dobivanja dozvola, još jednom, apsolutno nikakve veze i sada kad je ovo sve digitalizirano, ona najviše ovisi o jedinicama lokalne samouprave kako su oni organizirani jer kod mene u Osijeku izuzetno je dobro i nećete naći previše …/Govornik se ne razumije/….
Evo i gđa. Mrak Taritaš zna, ona je dolazila na sastanke stanara kad se trebalo uložiti žalbu ili dat suglasnost za neke dozvole, pa je dolazila, njih savjetovala i zna kako to funkcionira. Znači, ne daj Bože da se tamo nekom onemogući ili kazne da se žale, neka ljudi izbore se ako će dat suglasnost da dobiju što više od investitora, što veća svoja prava iskoriste, to valjda tako funkcionira, ali realno gledano za ovih 5500 inženjera možda se ništa i ne promijeni, al ja sam siguran ako će si oni plaćati tu članarinu da će oni više i dobiti za nju i to je, to je cilj svega, a ovo dalje apsolutno stoji u neko političko pozicioniranje, je li to HNS, jel to netko drugi, jel to pozicija, jel to oporba, mislim da mi svi trebamo reći, doprinijeti što se može promijeniti, a prije svega sudjelovati da se sve više što se može liberalizirati stavi u tu sferu, da se dopusti ljudima da sami biraju, kao što biraju danas dobrovoljno dopunsko zdravstveno osiguranje, dobrovoljno. Šta ćemo sad? Pazite, to je dobrovoljno, a 99% ljudi ga plaća. Zašto? Jer su shvatili da imaju korist, da manje plaćaju očigledno lijekove kad imaju to. Zašto bi njima rekli sad to mora bit obveza, tako i ovo.
I slažem se kolega Maras, onako u jednom vremenu bi trebalo razmišljat o svim takvim cehovskim udruženjima i pogotovo krovnim, ajmo jedan po jedan kreniti i napraviti malo reda u našoj državi, mislim da će svima biti bolje. Ovo sve ostale primjedbe, lijepo to zvuči, pogotovo u javnosti, ali ja ne vidim to kakve ima veze s ovim konkretnim ovdje izmjenama, tako da apsolutno će naravno Klub HNS-a podržati i ovo u drugom čitanju, to što nije nešto na odboru prošlo ni sada, nije prošlo ni prvi puta, ja nadam se da ne znači da će netko gledat šta HDZ radi ili pojedini HDZ članovi, pa onda se s njima voditi i reći aha da je HDZ to možda i svi njihovi podržali, onda bi ja podržao, sad kad oni nisu, ja neću jel ja ipak njih respektiram, mislim da to sigurno nije rješenje, nije argument ili neki drugi članovi koji su bili u tom odboru, tako da imamo pred sobom vrlo jasne stvari, nešto što je bilo obvezno se stavlja u sferu dobrovoljnoga, oni sami će odlučit dal im to treba i da li dobivaju za svoj novac ono što im ta udruga nudi. Evo, i to je suma sumarum ovog zbilja jednostavnog zakona što smo se svi složili da je, a sve ostalo drugo možemo pričat o nekim drugim zakonima i drugim stvarima. Zahvaljujem.
Zahvaljujem kolega Čuraj.
Imamo replike, poštovani kolega Gordan Maras, izvolite.
Hvala lijepa.
g. Čuraj, pustite vi susjede tko je, šta, kako ne, znači činjenica je da je komora koja najviše siše hrvatske poduzetnike i obrtnike u, u odnosno samo poduzetnike jer obrtnici imaju svoju HGK, 5 stotina milijuna kuna na godišnjoj razini, ajmo krenut od najvećih, znači to je ono, to je najveće rasterećenje. Meni je žao jer je vaš predsjednik stopirao, ja to mogu ovdje odgovorno reć, znači on je uvjet koalicije postavio da to neće ići i sa te strane se to maklo 2015.g., a već je prošlo određenu Vladinu proceduru.
A sa druge strane, u ovom trenutku raspravljati uopće o ovakvom zakonu da još uvijek ne znate da li ćete biti dio vladajuće koalicije sutra, je neozbiljno, znači po meni je to neozbiljna priča i vi bi se tu trebali konačno reći da li jeste unutra u Vladi ili niste ili da li će netko od vaših zastupnika …/Upadica: Zahvaljujem…/…skupa iskočiti …/Upadica: …poštovani kolega/…i postat novi žetončić ili će se novi, ili će se žetončić ponovo reaktivirati, ne …/Upadica: Odgovor/…znači, da li će netko od ovih koji su u vašem klubu ostat glasat za Vladu. Hvala lijepo.
Kolega Maras, ja bi vas lijepo molio da se pridržavate malo vremena, obično ne radite, ali dobro.
Odgovor kolega Čuraj.
Zahvaljujem.
Dobro, prije svega se mogu složiti da se treba razgovarati o HGK, ja osobno isto mislim da se to treba uredit da još bude veći servis i investitorima i našim gospodarstvenicima i da tu treba možda još uvesti dodatno reda i poboljšati efikasnost za ono što se plaća. Slažem se, znači apsolutno nemam nikakvi …/Govornik se ne razumije/… idemo sustavno, ne preko noći, ne preko koljena, ne zbog nekog piara, nego zato što to možda zbilja treba.
Što se tiče žetona, to nemam, nemam takav dojam da se odnosi niti na mene, niti na moje kolege, zna se na koga se to misli, ali prije svega mislim da je sve drugo neodgovorno, neodgovorno, dakle bi bilo pustiti i dić ruke u zrak i reć neću se igrati više s tobom jel se sad ne možemo nešto dogovoriti ili ja mislim da je odgovorno sjest, razgovorit, ako ide ide, ako ne ide, svatko na svoju stranu, al dotle posao se mora radit jel to građani očekuju, sve drugo bi bilo neodgovorno.
Zahvaljujem.
Slijedeća replika poštovana kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo potpredsjedniče HS.
Uvaženi kolega Čuraj, vi ste u nekoliko navrata spominjali e-dozvolu.
Ja inače sam apsolutno uvjerena da je to dobar projekt i mislim da za neke projekte treba vrijeme, dakle da treba nekakav kontinuitet, neke projekte možete riješit u 4.g., al neke vam treba bogme i 8.g. i 12.g.
I budući da u Ministarstvu graditeljstva postoji kontinuitet, kontinuitet istih ljudi koji su bili u Vladi kada je HNS bio u koaliciji s SDP-om i koji su i u Vladi sad kad je HNS u koaliciji sa HDZ-om.
Kada smo bili ocjenjivani na ljestvici Doing businessa 2015. tada možete pogledat portale, tada smo ocjenjivani i rečeno je da je najveći iskorak napravljen u dijelu vezano uz građevinske dozvole.
Što se u kontinuitetu desilo da smo sa 126. mjesta koji smo bili pre 2.g. sad pali na 150., isti ljudi rade to, to je kontinuitet te dozvole.
Šta se je tu desilo?
Zahvaljujem.
Odgovor kolega Čuraj.
Ja zahvaljujem to da kontinuitet je imao jednu pauzu od 2.g., ja ne vjerujem da je u te 2.g. se nešto dramatično moglo promijeniti, dapače nije HNS bio …/Govornik se ne razumije/…zajedno i u oporbi nije HNS bio od 2016., 2017. i onoj prije Vladi znači od 2015., cijela 2016. i pola 2017. nije. .../Upadica: Kolegice Mrak-Taritaš, ja bi vas lijepo molio./... Dobro, nije bitno dakle, ali kažem, okej, možemo razgovarati ako je tada sve dobro napravljeno onda očigledno ili nije sve dobro napravljeno pa je trebalo raditi još ili je sve dobro napravljeno ali je, evo u jednom razdoblju neki su drugi napravili nešto bolje, ne znam sada, nije mi to zbilja jasno na koju logiku ako smo mi tako sve dobro napravili do tada, zašto mi nismo to i zašto to nije imalo efekta daljnjih godina nego se te godine nešto poboljšalo, a kasnije počelo biti lošije, a kao sve je dobro do tada napravljeno.
Očigledno da je to kontinuirano što zahtjeva i taj kontinuitet je jako bitan i ovo je na tragu toga da se stalno mora ići na ruku i gospodarstvu i onima koji traže dozvole zapravo.
Hvala.
Zahvaljujem. Sljedeća replika, poštovani kolega Saša Đujić, izvolite.
Hvala lijepo. Kolega Čuraj, vi ste govorili sada o zakonima koji su doneseni i mjerama koje su donesene, a poboljšavaju ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola pa ukidanje taksi, šutnja administracije, itd.
Gledajte, dakle, ja mogu imati dojam da nešto danas ide brže ili sporije, vi možete imati isto takav dojam, međutim, to nije ono što je mjerljivo ni što je relevantno, to je samo dojam. I sada ste kolegici Mrak-Taritaš rekli kako je nešto valjalo, pa nije valjalo, itd.
Evo, ja vas molim da mi objasnite, ako su donesene sve te mjere koje su dovele ili su trebale dovesti do ubrzanja izdavanja građevinskih dozvola, kako to da od 2017. g. otkad je HNS u Vladi i g. Štromar ministar je Hrvatska pala za 27. mjesta po Doing Business ljestvici o brzini izdavanja građevinskih dozvola, kako to da smo sa 123. mjesta skočili na .../Upadica: Zahvaljujem. /... današnje 150., odnosno 27. zemalja nas je preteklo.
Poštovani kolega Đujić, znam da nije vama uobičajeno da kršite vrijeme, ali evo, samo vas molim.
Izvolite kolega Čuraj.
Zahvaljujem kolega Đujić.
Kolega Mrak-Taritaš mi je dala tu i šlagvort na to, rekla je da za neke promjene treba efekta godina, pa 8, pa 12, dakle ne ide ništa preko noći.
Ove izmjene zakona su unatrag 6 mjeseci. Ali, da ste me slušali, one ne ovise o Vladi RH. Brzina izdavanja dozvola ovisi o jedinicama lokalne samouprave, a najveći problem tu je Grad Zagreb .../Upadica se ne čuje. /... najveći problem kad gledamo je Grad Zagreb ili kolegica Mrak-Taritaš misli da je tamo super sve u Gradu Zagrebu, to bi isto bio problem.
I onda gledate što oni rade i kako oni rade, je li oni primjenjuju sve zakonske regulative, pa nije to sve, dakle mi moramo stvoriti okvir, a dalje je da se to ubrzava, da se to radi, da se to poštuje, da se to primjenjuje, ne može se preko noći očekivati da nešto što je rađeno 30 godina di se donio novi zakon da svi to odmah sve primjene.
Ja bih volio da je tako, ali kažem još jednom, to što vi govorite te podatke, statistike, to uvelike ima veze sa Gradom Zagrebom, a znamo kako tamo funkcionira.
Zahvaljujem.
Prelazimo na sljedeću raspravu. poštovana kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite kolegice.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a, kolegice i kolege. Otprilike ću nastaviti tamo gdje sam u raspravu u ime kluba stala.
Imamo zakone koji su tehnički zakoni i kad o tim zakonima raspravljamo, uvijek trebamo raspravljati i vidjeti koje su poboljšice. Nijedan zakon nije uklesan u kamen, svaki zakon treba mijenjati, ali ga treba mijenjati na način da trebate sjesti sa svim sudionicima, razgovarati i vidjeti i u tom smislu mijenjati.
Apsolutno je loše, ja moram priznati da nisam zlurada nego sam tužna kada čitam da je Hrvatska vezana uz izdavanje građevinskih dozvola sa 126. mjesta koje je bila prije 2 godine pala na 150. mjesto.
Kako se to računa? Računa se po 3 elementa. Jedan element su procedure, drugi element je broj dana i treći element je cijena građevinske dozvole.
Mi smo povećali broj procedura, kolegice i kolege. I jednako zato smo tako ocjenjivani. Ponovit ću, Hrvatska se sa svojom e-Dozvolom išla hvaliti okolo i hvalili smo se u susjednim državama, oni su sad svi bolji od nas. Što se je tu desilo?
Taj odgovor trebamo dati, ne, upotrijebit ću jednu ružnu riječ koju inače ne upotrebljavam, mi smo sad odlučili prčkati po nekim zakonima. Zašto se nije donijela onda odluka? Svoje članstvo u komori arhitekata, građevinara, strojara, električara je dobrovoljno. Pa tko hoće, hoće, tko ne, ne.
Ne, odlučilo je odlučit samo dirati izvođače, zašto izvođače?
Pri tom je i dalje ostalo na snazi Pravilnik o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine koju potpisuje, tko? Izvođač.
Dakle, tradicija koja je bila u Hrvatskoj je bila tradicija iz koje smo se uvijek mogli hvaliti, imali smo kvalitetno izvođenje, to je bio jedan od izvoznih proizvoda, tamo, prošlo stoljeće kad se u neke druge zemlje, tko sudjeluje u procesu? Sudjeluje projektant, sudjeluje izvođač, sudjeluje nadzorni inženjer.
Kad se nešto loše desi, po kog će doći, da ne kažem, policija, recimo da se sruši nešto? Doći će po projektanta, doći po izvođača i doći će po nadzornog inženjera s tim što odgovornost ide nadzorni pa izvođač pa projektant, odnosno svi zajedno i sad oni koji su u komori inženjera, izvođači, kažu okej, uveli ste red, mi smo zadovoljni tu gdje jesmo, plaćamo članstvo takvo kakvo je.
Ja sam uvjerena da svi oni koji su se izjasnili da želi biti i dalje članovi komore, bit će. Zašto onda radimo ovaj zakon? Zašto se je odlučilo baš ići na izvođače? Bojim se da tu je odgovor negdje drugdje. Ne ubijate zbog šnicle kravu, pri tom, komore su bile i prije, komore će biti i iza. Ne smijemo nijednim zakonom uvoditi nesigurnost. Nesigurnost u jednu djelatnost.
Ja po prvi put zaista, dosta dugo pratim, po prvi put vidim da su se ujedinili svi. To vam je bilo skoro pa nemoguće. Dakle, ujedinila se i komora arhitekata, inženjera u graditeljstvu i strojara i električara svi su se ujedinili i isto govore. To je bilo s tim što izvođača uopće nema u komori arhitekata uopće. Komora arhitekata vidite koliko izvođača ima u komori arhitekata.
Prema tome, oni svi govore ljudi moji ovim izmjenama i dopunom zakona radite nered, ministarstvo nas ne sluša. Kako se zove zakon? Dakle vi idete regulirati jednu oblast koji u toj oblasti žive i rade, kaže ne radite dobro. I dalje ste tvrdoglavi i to radite. Ja to ne mogu razumjeti.
Ali da se vratimo možda korak ono o čemu svi razgovaramo, a razgovaramo vezano uz građevinsku dozvolu. Građevinsku dozvolu izdaju uredi, uredi koji su ili u županijama ili u velikim gradovima. Jedinice lokalne samouprave ne možete u ovome trenutku na bilo koji način optužiti za to što netko dobro ili loše izdaje građevinsku dozvolu i ne možete optužiti jer su uredi samo u velikim gradovima i u županijama. Dakle, jedinice lokalne samouprave one su bile te koje su htjeli imati izdavanja dozvola i o tome je bilo u jednom času raspravljanje da možda nešto naprave ili otići u diskusiju tamo što nije tema.
Ja ponavljam i svaki put sam rekla, ja vjerujem u e-dozvolu, to je projekt koji je započet i projekt koji treba razvijati dalje. Ali ja vam imam osjećam, znate one stare vlakove koji su išli na ugljen i oni imaju jako puno onih uopće dijelova i sada neko želi iz ove prve izbaciti ugljen van, ali imam osjećaj da netko dalje u svim onoj kompoziciji vlaka ugljen ubacuje nazad.
Projekt eDozvole u projekt eDozvole ne ovisi samo o Ministarstvu graditeljstva. Vi imate negdje oko 2000 sudionika koji su sudionici i ako želite ići s tim vi to morate pripremiti. Ja sam zato govorila o kontinuitetu, dakle 2015. iza 2015. je došla jedna druga vlada, 2017. je HNS ponovo krenuo i upravljao Ministarstvom graditeljstva. Meni se čini da je to bio prioritetni projekt kojima se trebalo prihvatiti, ali 2015. kada su nas ocjenjivali i točno postoje ocjene i postoji kako nas ocjenjuju su rekli Hrvatska je napravila veliki pomak jer je vezano uz obvezno članstvo u komori više niste član sa pozicije da radite u nekakvoj tvrtci nego ste imenom i prezimenom član, skinuli smo obvezno školovanje i bodovi koji su se skupljali i to je tada ocijenjeno kao dobro.
Što smo mi napravili prošle godine? To vratili. Zašto? Kada sam tu s ove govornice diskutirala i rekla, ljudi moji to nije dobro vraćamo nazad, mi trebamo raditi iskorake i u gledati se u neke druge zemlje, ne moramo govoriti pri tom o Danskoj, ne moramo govoriti pri tom o Njemačkoj, govorimo o drugim zemljama iz našeg okruženja.
Dakle druge zemlje iz našeg okruženja, mi smo imali zajedničke zakone vezane uz prostorno uređenje i gradnju. Iza toga kada je RH dobila svoju samostalnost '94. je radila svoj zakon, dakle imali smo istu tradiciju izdavanja dozvola. Oni su među prvih 10 ili među prvih 20 po izdavanju građevinskih dozvola, mi smo 150. Što se je tu desilo? Zašto se projekt eDozvole nije nastavio dalje, zašto se procedure nisu olakšale, zašto se nije razgovaralo i sa komorama i sa projektantima i sa investitorima i sa svima i to ubrzalo? To je ključan zadatak bilo Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, a ne … su nam izvođači idemo po njima i tako pokazati da smo mi liberalni.
Pa zašto niste u svim komorama rekli dobrovoljno članstvo je za sve i za projektante i za izvođače i za sve ostale. Zašto petljamo i prtljamo. Nemojte petljati i prtljati jel to zapravo unosi nered.
I ovaj zakon ide samo dalje iz nečijeg osobnog tvrdoglavljenja. To nije dobro, s tim nećemo napraviti iskorak, s tim nećemo napraviti i tko će na kraju snositi odgovornost? Pa investitori.
Ja bih vama vjerovala da se zaista za to zalažete da paralelno s tim Hrvatska ne uvodi voditelja projekta koji je obavezan i koji košta svaku investiciju 1 do 2%, koji je menadžer, koji odgovara dakle vodi projekt. On nema odgovornost kao što imaju svi ovi ostali. Navedite mi tri zemlje EU koje imaju voditelja projekta na način na koji ima Hrvatska. Ja bih vama vjerovala da zaista hoćete rasteretiti, da sa velikom halabukom ne pričate ovo, a na mala vrata uvodimo voditelja projekta i širimo ovlasti koje su za njega.
Izračunajte šta znači 1 i 2% od recimo projekta koja idu sada veliki ovi projekti aglomeracije u vodoopskrbi što znači voditelj projekta vezano uz to i što to znači u novcima i ajdemo sada to staviti na vagu šta znači uvođenje projekta i širenje njegovih poslova za koje za koje rade i rasterećenje od 125 kuna. A tu smo već iz dokumentacije vidjeli da će glavnina njih ostati članovi komore, pa nećemo i to rasterećenje postići.
Ali ono gdje treba zaista trud i energiju je eDozvola. eDozvola je dobar projekt, ali ako ovako krenemo neko drugi će u ovom Saboru možda imati priliku govoriti o dobrim učincima eDozvole, znate koje godine? Tamo negdje 2031., '32. kada će biti prekasno za bilo kakvu ozbiljnu investiciju u Hrvatskoj.
Hvala.
Zahvaljujem.
Imamo nekoliko replika, poštovani kolega Alen Prelec.
Izvolite.
Hvala poštovani predsjedavajući.
Kolegice, vama govorim, a neka me kolega čuje, gradovi i općine ne izdaju građevinske dozvole. Građevinsku dozvolu može izdati jedino u gradu Zagrebu ko ima drukčiji status. Da li će ti uredi državne uprave koji sada izdaju građevinske dozvole prestati raditi odnosno županije će izdavati dozvole, to ćemo vidjeti, to je u planu.
Ali ja bih rekao da bi se i veselio čak da gradovi i općine izdaju građevinske dozvole. Zašto? Zato jel bi se znalo tko nije na vrijeme izdao građevinsku dozvolu. Ta grad i općina ima svog gradonačelnika i načelnika koji bi za to bio odgovoran. Danas nema odgovornih.
Građevinske dozvole se izdaju mjesecima, doslovno mjesecima i to nije dobro treba se znat tko je kriv, još nikad nitko nije prozvao u ovoj državi župana za nešto što nije išlo ali gradonačelnika i načelnika, je. I volio bi da gradovi i općine to izdaju kad bi imali svoje kapacitete i da se zna tko je kriv ako netko ne dobije građevinsku dozvolu u roku od mjeseci i dva a ne danas 6 mj. ili duže.
Zahvaljujem.
Odgovor, kolegica Mrak Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo.
Upravi tako, dakle, zakonom 2007. g. je nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola iz ureda državne uprave išlo u županijske urede odnosno veliki gradovi koji su sjedišta županije ili gradovi koji su bili proglašeni.
Tak kad se radio jedan, dakle radili su se zakoni iz oblasti prostornog uređenja i gradnje 2012., stupili su na snagu 2013., tada je bilo ozbiljno razmišljanje da dio poslova pređe na općine i gradove.
E sad mi tu imamo jedan problem, imamo 556 jedinica lokalne samouprave plus grad Zagreb i sve nemaju isti kapacitet. I tu je nastao problem ali što smo tad napravili? Razgovarali s udrugom gradova, razgovarali s udrugom općina, razmišljali o tome što radit, povećali nadležnost komunalnih inspektora, na taj način prebacili dio pa da vidimo tko može, dakle to je jedan proces i ja mislim da u tom procesu treba vidjeti napredak. Što je smisao? Smisao je da ljudi dobe brzo građevinsku dozvolu.
Zahvaljujem.
Slijedeća replika, poštovani kolega Stjepan Čuraj, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Mrak Taritaš, dakle odgovornost ide rekli ste na projektanta, nadzornog inženjera i izvođača. Di je tu voditelj gradilišta?
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Ali on nije odgovorna osoba nego izvođač, rekli ste sami, pravna osoba izvođač je odgovorna osoba. Ne fizička osoba, sami ste to rekli, niste rekli inženjer gradilišta i voditelj radova je odgovorna osoba, ne, rekli ste izvođač, izvođač je pravna osoba. Tu on ima nekoliko voditelja gradilišta inženjera ali on odgovara kao pravna osoba.
Nadalje, naravno da su se sve komore pobunile jer tko zna tko je slijedeći, možda i oni baš pa ajmo se solidarizirati da ne bi došlo i do nas.
A treće, kad kažem jedinice lokalne i regionalne samouprave, onda se tu i misli na županije ali se misli i na gradove odnosno na velike gradove kako ste i sami rekli. Dakle, možda ja nisam dovoljno precizirao, ali oni jesu jedinice lokalne i regionalne samouprave, oni nisu izdvojene. To što je netko veliki grad, on i dalje je jedinica lokalne samouprave. Ja ne vidim di je tu problem ili i županija ona regionalna. Dakle .../Govornik se ne razumije./... isto i mislim da se tu razumijemo.
Zahvaljujem.
Odgovor, poštovana kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo.
Dakle, trebamo se pažljivo slušati pa onda kad se pažljivo slušamo će biti vjerovatno nešto malo manje replika nego što bi to bilo uobičajeno.
Jednako tako, ja nisam od onih saborskih zastupnika koji sam opće prakse pa se razumijem sve ali u nešto se razumijem, ja inače govori šefovi gradilišta ako niste primijetili i bilo bi dobro pročitati čl. 2. i 3. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i vidjeti tko potpisuje. Tamo jasno stoji tko je na gradilištu odgovoran, šef gradilišta, oduvijek je i bit će.
Zahvaljujem.
Slijedeća replika, poštovani kolega Tomislav Žagar, izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Uvažena kolegice Mrak Taritaš, postoje dakle dva aktera u gradnji, tako ja to vidim, postoji izvođač, pardon, investitor, onaj koji ima novac i izvođač, onaj koji će mu za taj novac nešto napraviti a tu postoji onda struka, počevši od projektanta, voditelja gradnje, nadzora koji paze da ova dvojica ne rade što im padne na pamet nego da rade ono sve što je u skladu sa zakonom.
I kad je u pitanju struka, ne smije se eksperimentirati, struka se mora poštivati i u tom smislu i primjedbe komore iako i sam imam primjedbe na rad komore ali ovdje se ne radi o radu komore i o članarini već se ovdje radi na tome da struka daje ozbiljne primjedbe na ovaj zakon.
A što se tiče samih dozvola, pogledajte šta se dogodilo. Županijska uprava za ceste kojoj je osnivač županija će tražiti od ureda županiji posebne uvjete građenja za lokacijsku dozvolu. Drugim riječima, županija će sama od sebe tražiti dokumente. Meni se čini da će ti dokumenti kolati po nekoliko tjedana možda i mjeseci ali to je jedan apsurd u koji smo mi doveli zakonskim prijedlozima koji nisu do kraja proučeni.
Zahvaljujem.
Odgovor poštovana kolegica Mrak Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo.
Uvaženi kolega Žagar, zapravo ste vi i određene teze apsolutno dobro postavili u vašem pitanju odnosno u vašoj replici. Dakle s jedne strane imamo tu priču koja je priča sa investitorom i izvođačem i sa svima onima koji sudjeluju i tu jasno na kraju zbog svih grešaka ili zbog svih nekih neprilika, to će sve zajedno snositi investitor ali dosta je zaista vremena iskorišteno i govorili smo o e-dozvoli.
Zamislite kad vi imate zapravo e-dozvolu i morate taj proces i sad morate dobit posebne uvjete ili suglasnost od nekog, on nema kompjuter uopće na svom radnog stolu. Tog mi imamo u Hrvatskoj. Kako će vam on, gdje će stavit CD? Mislim, da bude do kraja nekako jasna. Nema ga gdje staviti jer nema kompjuter. Dakle, vi morate pratiti procese. Hrvatska nije samo grad Zagreb i sjever Hrvatske, Hrvatska je puno, puno širi prostor.
Zahvaljujem.
Završna riječ u ime predlagatelja državni tajnik, g. Željko Uhlir, izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče Sabora, dame i gospodo.
Svi koji su sudjelovali u raspravi, zahvala na svim primjedbama, kritikama i raspravi koja se uopće vodila po pitanju ova dva zakona, dakle zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i zakon o izmjenama i dopunama zakona o komori arhitekata i komori inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.
Koja je poanta ovih zakona bila, danas se nekoliko puta pitalo i često puta se izgubilo u raspravi pa se sad na kraju govori o e-dozvoli, o dozvolama koje uopće nisu tema ovoga zakona.
Dakle poanta ovih izmjena zakona je administrativno rasterećenje, profesionalnih poslovnih usluga, dio tekuće gospodarske politike ove Vlade koju provodi i HNS u okviru uprave Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te se rasterećuje gospodarstvo i provode reforme. U skladu s mjerama iz akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva bilo je potrebno za inženjere gradilišta ili voditelje radova obvezno članstvo u komori zamijeniti ne obveznim upisnikom u imenik komore, dakle, samo se obvezno mijenja u ne obvezno.
Cijelo vrijeme današnje rasprave mogli smo čuti o tome kako će nastati problemi, ma kakvi će problemi nastati ako netko bude svojom voljom se upisivao u komoru. Dakle, ako naši inženjeri, uvažavamo i stručnost naših inženjera kao pojedinaca, nemojmo to zanemariti, svojom voljom mogu ocijeniti da li je za njih nešto oportuno, da li je za njih oportuno plaćati i što oni dobivaju za taj namet.
Inače, isto tako moramo biti potpuno svjesni toga da većina gospodarstvenika plaća članstvo svojih inženjera gradilišta u komori, dakle prenosi se obveza indirektno sa pojedinca na gospodarstvenika odnosno tvrtku.
Zašto je tome tako?
Postavlja se logično pitanje, zašto su gospodarstvenici u ovom, u ovom trenutku šutili na taj namet od 10 milijuna kuna godišnje koji je procijenjen da s tim iznosom 5500 inženjera gradilišta se upravo krije u ovoj klopci koja se postavlja prema inženjerima, prema našim kolegama sa obveznim osiguranjem, dakle gospodarstvenik, tvrtka koja se bavi građenjem svoju obavezu, svoju odgovornost pokušava bilo kako i na bilo koji način prenijeti na inženjera pojedinca tako da mu gura obvezno osiguranje i da svoju odgovornost prenosi na njega, a to nije moguće zato što inženjer pojedinac ne potpisuje ugovor, ne dobiva dobit od onoga što se proizvodi na gradilištu, nego samo tvrtka.
S druge strane, kada se pogledaju ti ugovori, koje te Ugovore o osiguranju naši inženjeri su dobivali ako je u njima isključeno da ih osiguranje našeg inženjera gradilišta ne pokriva, ako radi protivno zakonu, ako radi protivno projektu, ako radi protivno struci.
Što to znači?
To znači da ona njega uopće ne pokriva, jel ako radi po projektu, po zakonu i po pravilima struke, to znači da nije mogao pogriješiti.
Nadalje, predloženo zakonsko uređenje dobrovoljnog članstva u komori za inženjere gradilišta ili voditelje radova je također jedna od zacrtanih mjera u kontekstu iskazivanja namjere pridruživanja europskom tečajnom mehanizmu ERM2 odnosno engleskom …/Govornik se ne razumije/…mehanizam 2.
Sukladno OECD-ovom metodologiji za mjerenje regulacije profesionalnih usluga koja se koristi od strane Europske komisije i Svjetske banke odnosno kroz nacionalni program reformi iz '18.g. u dijelu koji se odnosi na liberalizaciju tržišta usluga, propisivanje obveznog članstva u komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, predstavlja prepreku slobodi tržišne konkurencije.
A zbog čega je to tako?
Zato što naši inženjeri, ako su članovi komore, onda oni imaju problem kod dobivanja poslova u inozemstvu, a inozemni predstavnik, inozemni inženjer gradilišta može kod nas raditi zato što se kod njega promatra ono kako je kod njega u kući uređeno, dakle nitko ne sprječava stranog inženjera da kod nas radi već i sada, ali naš ima problem kada treba raditi vani.
Prema OECD-ovom mjerilu hrvatsko tržište profesionalnih usluga je barem za trećinu reguliranije od europskog prosjeka, sve to skupa čini da naše gospodarstvo nije konkurentno, dakle svaki pomak u tom smjeru je dobro došao i zato ovaj strašan otpor koji se vidio u sve 4 komore i kao što naša uvažena zastupnica Mrak Taritaš naglašava da su se komore ujedinile, pa naravno da su se ujedinile u trenutku kada im se oduzima prihod, ali u ovom trenutku na njih treba gledati kao interesna udruženja koja gube prihod, a ništa više od toga.
Cijelo vrijeme rasprave i kroz medije, predstavnici komore, nažalost i predsjednici komora koji bi trebali biti etično i profesionalno iznad svih drugih, su tvrdili i iznosili potpuno kontradiktorne činjenice odnosno alternativne činjenice u pogledu izmjena ovih zakona.
Dakle, ono što se problematiziralo, narušen je dignitet struke.
Kako i čime bi bio narušen dignitet struke izmjenama ovoga zakona?
Inženjeri samo dobivaju slobodnu volju da li će biti članovi komore ili neće biti.
Rušenje kvalitete se spominje, kakvo rušenje kvalitete, kako su to komore nadzirale kvalitetu izvođenja radova, da li se nešto dešavalo do 2015.g., dal je kvaliteta radova bila tako loša? Ne vidi se, ne pozna se tako nešto da se dešavalo.
Oduzimanje stečajnih prava, kakvih stečajnih prava, tko kome oduzima stečajna prava kada su zakonskom ona donesena, to nije diploma da se nekome oduzima diploma, diploma je stečeno pravo, a ne članstvo u komori.
Kaže se da su dvije, zakoni iz 2015.g. su pozitivno utjecali na struku, to je čista farsa, kako su pozitivno utjecali na struku, kako su mogli pozitivno utjecati kada su prisilili inženjere da uđu u komoru.
Dakle što inženjer, postavlja se temeljno pitanje, naravno što inženjer dobiva članstvom u komori i zašto je toliki otpor komora? Zato što one, najvjerojatnije će izgubiti dio članstva, da su one tako kvalitetne da naši inženjeri, da ta članstva pozitivno na njih djeluju, pa oni bi hrlili u komore, ne bi ih se trebalo zakonom tjerati unutra.
Komore organiziraju besplatne seminare, pa nije istina, koliko ja znam samo ove manje komore organiziraju besplatne seminare, veće komore povrh svih ovih članarina još naplaćuju i seminare.
Dakle, nova opterećenja se uvode kroz police osiguranja, opće nije istinito, dakle police osiguranja opće nisu potrebne šefovima gradilišta, to je čisto izmišljotina da bi ih se utjeralo i da bi im se dale bezvrijedne police osiguranja, pristup normama će višekratno poskupiti usluge, pristup normama, dakle mi smo ispitali, ministarstvo je ispitalo pristup normama, repozitorij u normi koristi 22% svih inženjera, a to su uglavnom projektanti, šefovi gradilišta ako trebaju jednu do dvije norme onda si iskopiraju, imaju tu normu, nikakav pristup normama njima uopće ne treba, dakle, komore ističu ono što ljudima uopće ne treba.
Nadalje, komparira se Slovenija i ministarstvo se ne opravdano poziva na europske direktive, ma nikakva europska direktiva nama ne nameće ovakve, ovakve uvjete, mi samo trebamo biti spremni provoditi reforme i naše gospodarstvo rasteretiti nepotrebnih tereta, o tome se radi, nikakva direktiva ne tjera da šef gradilišta ne smije biti u komori, pa tko je to ikad rekao, to samo dolazi od neprovjerenih izvora odnosno onih koji tvrde nešto što laici ne razumiju.
Preko veleposlanstva EU dobiveni su podaci u ministarstvu da samo 7 zemalja ima obvezu inženjera gradilišta da budu članove komore kod svih država članica EU-a, samo 7 ih mora biti članovi komore.
Stručni staž isto tako, podaci, pet država ima uvjet tri godine stručnog staža za inženjere gradilišta. Šest država dvije godine, dvije države jednu do dvije a četrnaest uopće nema uvjete staža za šefove gradilišta.
Znači ljudi, to uopće nije istina sve što se ističe u ovim argumenti, ovi navodni argumenti koje dolaze od komora, koji se danas obilato koristili u ovoj raspravi, uopće nisu argumenti, to su alternativne činjenice.
Dakle, koristi koje će donijeti izmjene predmetnih zakona. Prvo, olakšava se pristup profesiji, naši mladi inženjeri moći že ranije početi raditi kao i tržište europskog gospodarskog prostora slijedom čega dolaze u tržišno povoljniju situaciju, to je prva dva benefita za naše inženjere.
Slijedeće, poboljšava se financijski položaj jer ne plaćaju godišnju članarinu i profesionalno osiguranje koje im uopće nije potrebno. Slijedeće, profesionalni položaj ostaje isti, ne utječe se na sigurnost izvođenja radova jer se niti članstvom nije utjecalo na sigurnost radova. Ništa se kvalitetnije na gradilištu nije dešavalo ako je netko postao član komore zato što naprosto komora nema instrument da prati što se zbiva na gradilištu.
Nadalje, slobodnim izborom odlučuju se upis u komoru i besplatnom pristupu repozitoriju hrvatskih normi koji im također uopće nije potreban. Dakle, ističe se neke stvari koje našim inženjerima uopće nisu potrebne i naši inženjer isu toga svjesni, oni su to znali ali su silnom zakona 2015. g., uvedeni u komorski sustav. Da li se tada mislilo da će biti nešto bolje, moguće je ali se u međuvremenu prepoznalo da je hrvatsko gospodarstvo previše normirano i da ga se mora rasteretiti od parafiskalnih nameta.
Osim navedenoga, komore dobivaju poticaje za aktivnije djelovanje. Dakle mi danas kada otvorite Internet stranice naših komora, pogledajte malo čime se oni bave, bave se organiziranjem seminara koji opet naplaćuju našem članstvu. Gdje je tu uloga, gdje je tu ona, gdje je tu poticaj da netko postane članom komore?
Uvjeti za izvođača radova čiji je inženjer gradilišta zaposlenik, ostaje isti a ispunjavanje tih uvjeta na gradilištu kontrolira nadzorni inženjer član komore. Dakle, bitan sustav ostaje, ništa se u sustavu ne narušava, samo se rasterećuje gospodarstvo i našim inženjerima se olakšava rad i na europskim tržištu ali i brži pristup domaćem tržištu rada.
Sve u svemu, zahvaljujem svima koji su sudjelovali i na dam se da će ovaj zakon biti kao i prvom čitanju pozitivno izglasan. Hvala lijepo.
Zahvaljujem državnom tajniku Uhliru.
Imamo nekoliko replika, prva replika poštovani kolega Stjepan Čuraj, izvolite.
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, evo da razjasnimo nešto, valjda mi ostali opće prakse, jel', koji to ne spominjemo pa onda ne radimo distinkciju od sebe i drugih političara ste rekli da voditelj gradilišta ili šef gradilišta ne potpisuje ugovore i zapravo njemu to osiguranje ništa ne znači.
A kolegica je citirala pravilnik koje evo sad nema, u kojem kaže da je on nešto odgovoran, jel to on možda odgovoran za svoj posao, da njegovi zaposlenici slijede pravila zaštite na radu kao odgovorna osoba unutar tvrtke? Jel na to možda mislila a htjela to reć da se odnosi i da je odgovoran prema investitoru odnosno prema općim pravilima struke. Evo ja zbilja ne razumijem, ja samo znam ono što pročitam i ono što mi zdrava logika nalaže.
Zdrava logika mi nalaže ako kaže izvođač da je odgovoran pravno onda je to izvođač a ne voditelj ili pardon, šef gradilišta kod izvođača. Zna se šta je njegov posao i šta je njegova odgovornost za obavljeni posao ili za neobavljeni posao. A ovo ste dobro rekli što se tiče tih osiguranja, očigledno da im to ništa ne koristi. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Slijedeća replika, poštovani kolega Milorad Batinić, izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Državni tajniče, znači dvije su ključne stvari koje su ovim zakonom regulirane, mogućnost izbora, da li želim biti član komore ili ne želim, na meni je da procijenim koje benefite dobivam time ali nisam u obvezi i drugo, u natječaju nema diskriminacije kao što je bilo do sada ako nisi član komore.
Činjenica je da u stvarnom životu vjerujem da postoje određeni benefiti i određene pogodnosti za one koji su članovi komore, međutim nije garancija jer možemo svakodnevno vidjeti i iskustva, vlastita iskustva na radilištima, 3 puta su rušili rubnjake, postavljali nove, šef radilišta je bio član komore, nema garancije. Asfaltirano malonogometno igralište, ponovno su morali šef radilišta imat. Znači garancije nema. A što se tiče odgovornosti, onaj tko je potpisao ugovor, taj odgovara i materijalno.
Zahvaljujem.
Slijedeća replika, poštovani kolega Saša Đujić, izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče, vi ste sada rekli kako je obvezno članstvo uvedeno 2015. g., koliko se ja sjećam vi ste tada bili zamjenik ministra Vladi kad se to uvodilo, tako da čisto samo radi toga, da se zna ali u nijednom trenutku u svom obraćanju niste nam rekli, pričali ste o komorama, meni je žao što niste jedinstveni kad su i ostale komore u pitanju.
Vi ste ovdje praktički od riječi od riječi citirali kolegu Marasa samo u onom trenutku kad on govori o gospodarskoj komori i o obrtničkoj komori a vi sada pričate ovdje o i ja se slažem s vama ovo što ste rekli samo mi je žao što se niste slagali tada u našoj Vladi kada ste blokirali upravo te stvari kad se pričalo o komorama.
Ali ono što je najbitnije, ovo sa članstvom u komori, ne članstvom, neće ubrzati izdavanje građevinskih dozvola u praksi niti će ljudi brže dobivati građevinske dozvole niti će zaustaviti pad Hrvatske po brzini izdavanja građevinskih dozvola.
Zahvaljujem.
Kolega Uhlir, ništa.
Slijedeća replika, poštovani kolega Tomislav Žagar, izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, iznijeli ste pa ja pretpostavljam i s pravom neke kritike na rad komore vezano za njihove seminare, troškove koji nameću inženjerima, jedino jedno pitanje sukladno čl. 61. i 62. Zakona o komori. Jel provodite nadzor?
Ministarstvo, piše u čl. 61., ministarstvo prati i nadzire zakonitost rada komore u obavljanju poslova na osnovi danih joj javnih ovlasti. Dakle i ono je tijelo s javnim ovlastima ispod ministarstva. Tko ide tamo, kad ide tamo i jel se provjerava točno što oni rade, na koji način se to provjerava što se radi?
Naravno, možete reći sad iako u onoj .../Govornik se ne razumije./... u skladu sa zakonom, ne mora njihovo poslovanje biti nužno na korist struke i na korist svih inženjera koji su u tom sustavu, ali tu nemojte vi sad prat ruke kao Pilat, pa idite, razgovarajte s tim ljudima, natjerajte ih da rade onako kako će biti na korist i razvoju gospodarstva i razvoju struke i na kraju krajeva onda razvoju cijeloga društva.
Zahvaljujem.
Slijedeća replika poštovana kolegica Ana-Marija Petin, izvolite.
Uvaženi predsjedavajući ispričavam se, imam jako ozbiljan problem, radi se o Karlovačkom centru za socijalnu skrb i…
Poštovani kolega Pernar, ja bi vas lijepo molio, niste dobili riječ, dozvolite kolegici da kaže, a onda ćemo dalje razgovarati, sjedite molim vas.
g. Brkić, meni je Centar za socijalnu skrb zove moju ženu na razgovor …/Govornik se ne razumije/…, po mome sudu bez osnove i ja tražim otkaz za one iz centra za socijalnu skrb……/Govornik se ne razumije/…moju obitelj.
Poštovani kolega Pernar, temeljem čl. 239. izričem vam opomenu, molim vas da sjednete.
I ja vas moram upozorit, ja takvo ponašanje neću tolerirat više i da se vi ne možete prema meni više odnositi tako, niti ti centri za socijalnu skrb……/Govornik se ne razumije/…
Poštovani kolega Pernar, temeljem čl. 240 izričem vam opomenu sa oduzimanjem riječi do kraja, do kraja rasprave.
…g. Brkić ovdje u HS jer se radi o mojem djetetu i mojoj obitelji i nikakav centar za socijalnu skrb neće maltretirati moju obitelj samo zato jer odbijamo cijepiti svoje dijete, to mora svim ovdje biti jasno, i nijednog drugog roditelja …/Govornik se ne razumije/…maltretirali roditelje u …/Govornik se ne razumije/…Centrima za socijalnu skrb zato što odbijaju cijepiti svoje dijete. To se više neće događati g. Brkić, neka samo šalju, ja ću vikati na sav glas, šutjeti više neću. To mora biti jasno g. Brkić.
Poštovani kolega Pernar, ja vas lijepo molim sjednite.
Ja živce svoje neću gubiti radi njih, niti ću se sekirati, tražim da prestane ovog trena progon moje obitelji i dati …/Govornik se ne razumije/… jamstva da će se postupak koji vodi Centar za socijalnu skrb u Karlovcu protiv moje obitelji zaustaviti.
Temeljem čl. 241. izričem vam stegovnu mjeru udaljenja sa sjednice HS do kraja današnjeg dana.
g. Brkić, ja ću …/Govornik se ne razumije/…dirati u moju obitelj …/Govornik se ne razumije/…ja moram vikati …/Govornik se ne razumije/…g. Brkić, možete me samo nositi iz HS. Hvala vam.
Zahvaljujem.
Molim vas napustite sabornicu.
Uvažene dame i gospodo.
Poštovane kolegice i kolege, određujem stanku od 15 minuta, do 14,05 sati, a saborsku stražu pozivam da kolegu Pernara udalje iz parlamentarne, iz plenarne dvorane. Hvala.

STANKA U 13,51 SATI
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,07 SATI

Poštovane kolegice i kolege zaključujem raspravu.
Zahvaljujem se još jednom državno tajniku Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja g. Željku Uhliru sa suradnicom na obrazloženjima i na odgovorima.
Glasovati ćemo o ovoj točki kada se za to steknu uvjeti.

127

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 659
31.10.2019.
Poštovane kolegice i kolege, sve vas srdačno pozdravljam.
Krenut ćemo sa izjašnjavanjem o amandmanima na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z. br. 659, predlagatelj je Vlada RH. Rasprava je zaključena, amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo, poštovani zastupnik Damjan Vucelić, poštovana zastupnica Snježana SAbolek, Klub zastupnika GLAS-a, Klub zastupnika HNS-a Liberalni demokrati. Pregleda amandmana dostavljen vam je elektroničkim putem.
Prelazimo na 1. amandman Kluba zastupnika HNS-a.
Molim predstavnika predlagatelja da se očituje o 1. amandmanu. Izvolite državni tajniče gospodine Uhlir.
Poštovani potpredsjedniče.
Amandman se prihvaća.
Zahvaljujem.
Postaje sastavni dio zakona.
2. amandman Kluba zastupnika GLAS-a.
Izvolite.
Amandman se ne prihvaća uz obrazloženje da je inženjer gradilišta i voditelj radova su ista profesija, a zakonom se propisuju minimalni uvjeti. Jedina razlika između inženjera gradilišta i voditelja radova je ta što voditelj radova može biti i geotehničke odnosno geoinženjerske struke što inženjer gradilišta ne može.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Mi ćemo tražiti glasanje o ovom amandmanu. Zapravo je riječ o tome da postoji jedan standard u Hrvatskoj, postoji standard vezan uz oblast graditeljstva. Ja apsolutno mislim da je dobro kada radite nekakve korake naprijed, dobro je da otvorite tržište, ali pri tom treba zaista napraviti jednu stručnu kvalitetnu raspravu. To nije bio slučaj kod ovih izmjena i dopuna zakona i apsolutno smo sigurni da će samim ovim biti nered u oblasti graditeljstva. I zbog toga se predlaže da se zadrže stručni uvjeti koji su pristup navedenoj profesiji kao što su bili i do sada.
Kao što sam uvodno rekla, molim glasanje o ovom amandmanu.
Hvala lijepa.
Zahvaljujem poštovanoj kolegici Mrak Taritaš.
Prelazimo na 3. amandman poštovanog zastupnika Damjana Vucelića.
Izvolite državni tajniče.
Amandman se ne prihvaća jel je obrazloženje isto kao pod točkom 2 odnosno razlika između inženjera gradilišta i voditelja radova je u tome što su ista profesija, a zakonom se propisuju minimalni uvjeti.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Vucelić.
Izvolite.
Tražimo glasanje o tom amandmanu.
Vi ste sada rekli da to ne mogu biti dva posla znači voditelj i inženjer gradilišta da ne može biti ujedno i inženjer gradilišta, postavljamo pitanje zašto se propisuje obaveza komorama, ustrojavanje imenika voditelja radova i financijski troškovi sa tim u svezi kada su izjednačeni uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i voditelja radova i s tim u svezi uvjeti za upis u ta dva imenika.
Hvala.
Tražite glasanje.
Zahvaljujem.
Prelazimo na 4. amandman Kluba zastupnika GLAS-a.
Izvolite državni tajniče.
4. amandman se ne prihvaća. Odnosi se u biti isto kao i pod točkom 2 na 2. amandman jer inženjer gradilišta i voditelj radova su ista profesija, a zakonom se propisuju minimalni uvjeti.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Obzirom da je već onaj prethodni amandman koji predlagatelj nije prihvatio zapravo bez ove dve odredbe zakona su međusobno usko vezane, prema tome apsolutno je isto obrazloženje.
Ono što tražimo, tražimo da se ne radi nered, tražimo da ostane isto rješenje jel se to rješenje pokazalo godinama dobro. Ovim rješenjem se zapravo uvodi nered u jednu oblast koja je bila regulirana u kojem su svi oni koji djeluju u toj oblasti su zadovoljni tako da je ono bazično.
Apsolutno je nejasno zašto je predlagatelj odlučio ići u ove izmjene i dopune zakona jer oni koji po tom zakonu rade, po tom zakonu djeluju kaže ok, dobro je nastavimo tako dalje. Stoga lijepo molim izjašnjavanje odnosno glasanje o ovom amandmanu.
Tražite glasanje.
Zahvaljujem.
Prelazimo na 5. amandman poštovanog zastupnika Damjana Vucelića.
Izvolite državni tajniče.
Hvala lijepa.
Amandman se ne prihvaća jel je isto tako kao ovaj prethodni vezani uz amandman broj 2 sa istim obrazloženje inženjer gradilišta i voditelj radova su ista profesija, a zakonom se propisuju minimalni uvjeti.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Vucelić.
Izvolite.
Tražimo glasanje o navedenom amandmanu.
Hvala.
Zahvaljujem.
Prelazimo na 6. amandman Kluba zastupnika GLAS-a.
Izvolite državni tajniče.
Amandman se ne prihvaća iz razloga što ministarstvo preuzima vođenje evidencije voditelja projekata zbog uočenog neujednačenog postupanja komora pri upisu evidencija voditelja projekata.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegica Mrak Taritaš.
Izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Ja često imam osjećaj da se mi igramo, da se igramo zakona, da nam je dosta važno da veliki broj zakona dođe u ovu sabornicu u raspravu pa onda se tako igramo i ovim zakonima. Iza ovog stoje ljudi.
Ovo nisu krumpiri, ne možete ih prebacivati iz jednog u drugo. Pri tome bi se ministarstvo trebalo odlučiti da li će neke od poslova voditi ministarstvo ili će voditi komore. Primjera radi do sad je evidenciju o revidentima vodilo ministarstvo.
Sada je ministarstvo zaključilo da evidenciju o revidentima neće voditi on nego će voditi komore pa to ide komora. Ali bi bilo dobro da ministarstvo vodi evidenciju o voditeljima projekta pa to više neće raditi komora nego će raditi ministarstvo.
I tu se sve zajedno igramo sa ljudima, iza toga postoje ljudi, postoje profesije, postoje obaveze, postoje u konačnici investitori koji rade na ovom našem prostoru.
Prema tome to nisu krumpiri, ne možete ih sad prebaciti iz jedne vreće u drugu pa se onda malo zaigrati pa u prvu. Ono što je uvijek dobro, uvijek je dobro da postoji jedan kontinuitet, ovim zaista to sve zajedno narušavamo i stoga tražimo glasanje i o ovom amandmanu.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem.
Prelazimo na 7. amandman poštovane zastupnice Snježane Sabolek.
Izvolite državni tajniče.
Amandman se ne prihvaća isto kao uz obrazloženje uz amandman br. 6. jer je ministarstvo uočilo da komore neujednačeno postupaju prilikom upisa voditelja projekata u imenik.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegica Sabolek, izvolite.
Tražiti ćemo glasovanje o ovom amandmanu.
Evidencija voditelja projekta koji su do sada na temelju važećeg zakona vodile komore na temelju ove odredbe preuzima Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
Nisu zapravo jasni razlozi zbog kojih se nadležnost za vođenje ove evidencije prenosi ministarstvo a isto nije vidljivo ni obrazloženje uz ovu odredbu gdje je navedeno.
Dakle tražiti ćemo glasovanje.
Zahvaljujem.
Prelazimo na 8. amandman Klub zastupnika GLAS-a.
Izvolite državni tajniče.
Hvala lijepa.
Amandman se ne prihvaća jer ne mogu postojati 4 različita akta koji uređuju isto pitanje.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegica Mrak Tarištaš, izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, bilo bi možda uputnije da je malo detaljnije predlagač obrazložio zašto ovaj amandman ne prihvaća.
Naime između ostalog se 2015. godine je vezano uz stručno usavršavanje rečeno odnosno više to nije bila obaveza i kada smo tada bili ocjenjivani na ljestvici doing businessa to se je pokazalo kao nešto dobro što je Hrvatska napravila i samim time je u smislu izdavanja građevinskih dozvola rečeno to je korak naprijed.
2018. kada smo to vratili nazad u zakon naravno da je rezultat toga bilo i na ljestvici doing businessa pad vezano uz građevinske dozvole sa 126 na 150 mjesto.
Prema tome ne igrati se vođenja jednog ministarstva, ne igrati se vođenja jednog resora nego točno znati zašto nešto radimo. Pri tome s jedne strane obrazloženje za ove zakone je bilo smanjenje određenih troškova, stručno usavršavanje i povećanje tih troškova.
Pa s jedne strane smanjujemo troškove za inženjere u iznosu od 125 kuna mjesečno ali s druge strane im uvodimo obvezu koja je znatno veća a da ne spominjem obvezu koja je vezana uz voditelje projekta i u svakom projektu investitor će snositi 1 do 2% vrijednosti tog projekta. Dovoljno je samo da izračunamo što znači 1 i 2% od recimo jedne milijarde vrijednosti jednog projekta pa ćemo vidjeti zapravo da je ovo sve zajedno jedna velika šarena laž.
Stoga molim glasanje i ovom amandmanu.
Hvala lijepo.
Zahvaljujem kolegice Mrak-Taritaš.
Prelazimo na 9. amandman poštovane kolegice Snježane Sabolek.
Izvolite državni tajniče.
Hvala lijepa.
Amandman se ne prihvaća jer je identičan i 8. i obrazloženje kao uz 8. da ne mogu postojati četiri različita akta koja uređuju isto pitanje.
Zahvaljujem.
Poštovana kolegica Sabolek.
Izvolite.
…/Govornica nije uključena./…
Znači glasovati ćemo o ovom amandmanu.
Prelazimo na 10. amandman Odbora za zakonodavstvo.
Izvolite državni tajniče.
Amandman se prihvaća, radi se o nomotehničkom izražaju.
Amandman postaje sastavni dio zakona.
Zahvaljujem.
Nastavljamo dalje sa radom.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 659.
Predlagatelj je Vlada RH, a rasprava je zaključena. Amandmane je podnio Odbor za zakonodavstvo, zastupnik Damjan Vucelić, zastupnica Snježana Sabolek, Klub zastupnika GLAS-a, Klub zastupnika HNS-a, Liberalni demokrati.
Pregled amandmana dostavljen vam je elektroničkim putem, a izjašnjavanje o amandmanima proveli smo ranije na sjednici. Sada ćemo glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća. Idemo redom.
Prvi je amandman Kluba zastupnika HNS-a, on je prihvaćen.
Drugi Kluba zastupnika GLAS-a, Vlada nije prihvatila, pa moramo glasovati.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 3 zastupnika Damjana Vucelića, Vlada ne prihvaća. Molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Idemo na amandman br. 4, Kluba zastupnika GLAS-a, Vlada ga ne prihvaća. Molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 5 zastupnika Damjana Vucelića, Vlada ne prihvaća, molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 6 Kluba zastupnika GLAS-a, Vlada ne prihvaća, molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 7 zastupnice Snježane Sabolek, Vlada ga ne prihvaća, pa molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 8 Kluba zastupnika GLAS-a, Vlada ne prihvaća, molim glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 9 zastupnice Snježane Sabolek, Vlada ne prihvaća, i moramo glasovati.
Nije dobio potreban broj glasova.
Amandman br. 10 Odbora za zakonodavstvo je prihvaćen i postaje sastavni dio zakona.
Sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, molim glasujmo.
Utvrđujem da se većinom glasova, 69 za, 9 suzdržanih i 23 protiv donesen Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.
PDF