Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: IX, sjednica: 14

PDF

88

  • Prijedlog zakona o patentu, prvo čitanje, P.Z.E. 679
03.10.2019.
Slijedeća točka dnevnog reda je:

- Prijedlog Zakona o patentu, prvo čitanje, P.Z.E. broj 679.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Da.
S nama je gospođa Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Pa pozivam državnu tajnicu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gospođu Branku Ramljak da da dodatno obrazloženje.
Izvolite.
Poštovani gospodine potpredsjedniče sabora, uvažene zastupnice i zastupnici, pred vama je Zakon o patentu, Prijedlog Zakona o patentu, prijedlogom tog zakona predlaže se revizija nacionalnih postupaka zaštite izuma koje provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo na način da se uspostavlja učinkovitiji, transparentniji sustav od sada važeći.
Ovaj prijedlog novog zakona donosi se s ciljem unapređenja sustava zaštite izuma koji je u okviru provedbe i strategije poticanja inovacije RH za razdoblje 2014. – 2020. i ukupnog unapređenja nacionalnog inovacijskog sustava.
Naime, u provedbi postojećeg Zakona o patentu utvrđeni su određeni nedostaci i nejasnoće koji rezultiraju nedovoljnom učinkovitošću postupaka zaštite izuma patentom te pravnom nesigurnošću u provedbi prava temeljem zaštićenog izuma.
Navedeni problemi vezni uz pravnu nesigurnost utvrđeni su i u strategiji poticanja inovacija pod mjerom 24 uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva kojom je predviđeno njihovo rješavanje.
Uzroci nedovoljne učinkovitosti nacionalnih postupaka zaštite izuma uređenih odredbama važećeg Zakona o patentu, te pravne nesigurnosti proizlaze u bitnome iz postojećeg uređenja dvojnog sustava zaštite izuma u RH patentom i konsensualnim patentom.
Prema važećem zakonu patent se priznaje temeljem utvrđivanja u postupku supstancijalnog ispitivanja prijave patenta da izum zadovoljava sve zakonom propisane uvjete za priznanje patenta.
Konsensualni patent koji je uveden u nacionalni patentni sustav Zakonom o patentima iz 1999.g. radi ubrzavanja postupka zaštite izuma i smanjivanja inicijalnih troškova takvog postupka trebao je poslužiti kao pogodnost prvenstveno malim i srednjim poduzećima i fizičkim osobama koje bi skuplji i dugotrajniji postupak zaštite standardnim patentom odvratio od zaštite izuma.
Prema važećem zakonu konsensualni patent se priznaje temeljem skraćenog postupka ispitivanja u kojem se utvrđuje zadovoljavanje samo određenih, zakonom propisanih uvjeta.
Zadovoljavanje svih zakonom propisanih uvjeta za priznanje patenta utvrđuje se po potrebi tek naknadno u skupljem i dugotrajnijem postupku potpunog ispitivanja na zahtjev podnositelja zahtjeva za priznanje konsensualnog patenta ili zainteresirane strane. U pravilu, ako je izum uspješno komercijaliziran i ili u slučaju spora sa zainteresiranom stranom. Ako je u takvom naknadnom postupku potpunog ispitivanja potvrđeno da je izum zaštićen konsensualnim patentom zadovoljava sve propisane uvjete za zaštitu patentom, umjesto konsensualnog patenta za izum priznaje se standardi patent, u suprotnom ukida se zaštita konsensualnim patentom.
S obzirom da se prema važećem zakonu postupak priznavanja bilo standardno, bilo konsensualnog patenta vodi temeljem iste prijave za zaštitu izuma, te da tek nakon službene objave prijave za koju je međunarodnim pravnim okvirom propisana obavezna odgoda od 18. mjeseci od datuma prijave, podnositelj odlučuje želi li izum zaštititi standardnim ili konsensualnim patentom, prosječno je trajanje postupka priznavanja konsensualnog patenta približno 28 mjeseci, što dovodi u pitanje svrhu uvođenja ove vrste zaštite izuma.
Pored toga, u primjeni zakona dolazi do učestalih problema zbog nedovoljnog razumijevanja razlike između pravnih koncepata standardnog i konsensualnog patenta, prvenstveno u postupanjima povodom sumnje u povredu prava gdje dolazi do nedoumica oko opsega prava koje pruža konsensualni patent u odnosu na standardni patent.
Iz tog razloga prijedlogom novog Zakona o patentu, cjelovito se revidira postojeći institut konsensualnog patenta čime se očekuje rješavanje navedenih problema i nejasnoća.
Umjesto sadašnje zaštite izuma konsensualni patentom uvodi se zaštita izuma uporabnim modelom putem jednostavnijeg i kraćeg registracijskog postupka čime se primjerenije ostvaruje svrha uvođenja alternativnog načina zaštite izuma.
Predloženim zakonom uređuju se odvojeni postupci priznavanja patenta i registracije uporabnog modela, te će se postupak registracije uporabnog modela voditi temeljem posebne prijave koja će se po dovršetku formalnog ispitivanja objaviti kao registrirano pravo.
Predviđa se da će se na ovaj način trajanje postupka zaštite izuma revidiranim, pojednostavljenim institutom skratiti sa sadašnjih 28 mjeseci na približno 6.
Bitna razlika u odnosu na postojeće zakonsko rješenje odnosi se i na uvođenje ograničenja predmeta zaštite uporabnim modelom u odnosu na konsensualni patent sukladno svrsi uvođenja ovog pojednostavljenog koncepta, te se predlaže da se uporabni model može registrirati isključivo za proizvod koji ne smije biti izum iz područja biotehnologije, kemijska ili farmaceutska tvar, niti izum čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu.
Također, predviđa se da nositelj uporabnog modela ne može zahtijevati ostvarivanje građansko pravne zaštite temeljem ovog neispitanog prava, nego je ono moguće tek nakon provođenja postupka potpunog ispitivanja i konverzije uporabnog modela u patent. Time će se svakako unaprijediti pravna sigurnost u provedbi patentnih prijava i provesti mjera 24 iz Strategija poticanja inovacija RH za razdoblje 2014.-2020.
Daljnji problem u primjeni važećeg zakona predstavlja postojeće uređenje postupka za priznanje patenta prema kojem se obrazloženje o utvrđenoj pantetibilnosti prijavljenog izuma dostavlja podnositelju prijave tek po dovršetku postupka ispitivanja supstancijalnih uvjeta za priznanje patenta koji postupak je po prirodi stvari dugotrajan i neizvjestan.
Kako bi podnositelj zahtjeva što ranije dobio procjenu o patentibilnosti izuma, svrsishodno je provesti prethodno pretraživanje stanja tehnike najbližeg razmatranom izumu i dati prethodno mišljenje o prijavljenom izumu u ranoj fazi postupka kao što je i uobičajeno u razvijenim patentnim sustavima.
Prijedlogom novog zakona uređuje se da će se podnositelja prijave već u ranoj fazi postupka obavijestiti o procijeni ispunjava li ili prijavljeni izum ne ispunjava temeljne uvjete.
Očekuje se da će tako ranije saznanje prijavitelja patenta rezultirati većom učinkovitosti nacionalnih postupaka za zaštitu izuma u RH budući da će se omogućiti učinkovitije upravljanje rizicima postupka od strane podnositelja zahtjeva za priznanje patenta u smislu mogućnosti podnošenja dozvoljenih izmjena prijave prije njezine objave.
Uz navedeno problem predstavlja što s obzirom na nisku patentnu aktivnost u RH i ograničenje u zapošljavanju i plaćama u državnoj upravi, Državni zavod za intelektualno vlasništvo nije u mogućnosti u potpunosti osigurati dovoljne ljudske kapacitete sa specijalističkim znanjima u područjima najnovijih i visokih tehnologija koja su potrebna za kvalitetnu provedbu postupka patentne zaštite izuma iz ovih područja.
Stoga se ovim zakonskim prijedlogom predlaže i uređenje kojim se omogućava da temeljem Sporazuma o suradnji Državni zavod za intelektualno vlasništvo s Europskim patentnim uredom prethodno pretraživanje stanja tehnike i davanje pisanog mišljenja o prijavi nacionalnog izuma po potrebi provede Europski patentni ured koji posjeduje najrazvijenije stručne kapacitete u ovim područjima. Time bi se osigurala visoka razina kvalitete priznatih nacionalnih patenata i u područjima naprednih i visokih tehnologija.
Uz navedeno u svrhu veće jasnoće zakona predlaže se i uvođenje definicija važnih pojmova te se unapređuju odredbe i nedostaci koji su nam zamijećeni u provedbi.
Napominjemo da su odredbe predloženog novog zakona kao i odredbe važećeg usklađene s odredbama za RH obvezujućih međunarodnih ugovora te odgovarajućom pravnom stečevinom EU.
S obzirom na to da se predloženim zakonom unapređuju određeni aspekti postojećeg uređenja sustava patentne zaštite te se ne uvode dodatne nadležnosti Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo ili drugih državnih tijela u postupcima priznanja odnosno registracije prava, njihovog održavanja i poništaja niti se uvode dodatne financijske ili druge obveze nositeljima prava koje proizlaze iz zakona, provedba ovog zakona neće zahtijevati osiguravanje dodatnih financijskih sredstava iz Državnog proračuna RH.
Zaključno, izmjenama koje bi se uvele donošenjem novog Zakona o patentu očekuje se povećanje učinkovitosti nacionalnih postupaka za zaštitu izuma u našoj zemlji, osiguranje preduvjeta za visoku kvalitetu provedbe nacionalnih postupaka patentne zaštite u području najnovijih i visokih tehnologija kao i povećanje pravne sigurnosti u provedbi prava priznatih zaštitom izuma čime će se osigurati povoljnije okruženje za inovacijske aktivnosti u RH, ali i za jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća učinkovitijim korištenjem patentnog sustava.
Hvala.
Na vaše izlaganje imamo tri replike. Prva je kolegica Mrak Taritaš.
Izvolite kolegice Mrak Taritaš.
Hvala lijepa potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena državna tajnice gospođo Ramljak.
Vi ste u svom izlaganju između ostalog rekli da je relativno mali broj prijava patenta koja imamo na razini Hrvatske, da ćete ovim novim zakonom omogućiti da cijeli postupak bude učinkovitiji i brži. Ako se ne varam sada je na nekakvih 18 mjeseci pretpostavka da će biti na 6.
Ono što mene zanima, koliko ima zahtjeva na razini godinu dana? Koliko naši sugrađani su odlučili podnijeti zahtjeve na razini EU i koji je to odnos? I koliko je otprilike na razini EU, sigurna sam da imate taj podatak, godišnje se prijavljuje odnosno godišnje ima zahtjeva?
Hvala lijepo.
Hvala.
Sljedeća replika je kolegica Sunčana Glavak.
Izvolite.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice.
Prema DZS-u 84% prijavitelja patenata su fizičke osobe. Hrvatska je posljednjih godina sve uspješnija u izumima ili patentima pa tako me raduje činjenica što će ono što je i navedeno u predloženim izmjenama i dopunama zakona ili cjelovitom zakonu koji nismo imali uokvireno na jednom mjestu imati pomoći Europskog patentnog ureda s obzirom na podkapacitiranost domaćih resursa.
Ono što bih samo htjela skrenuti pozornost u ovom prijedlogu možda da se u nomotehnički ili u izričaju promijeni, a to je što je uobičajeno u razvijenim patentnim sustavima, mislim da bi bilo puno praktičnije možda u državama razvijenijih patentnih sustava pa tako da možemo i u izričaju prilagoditi do drugog čitanja.
Hvala vam lijepa.
Hvala.
Sljedeća replika Željko Jovanović.
Izvolite.
Hvala lijepo.
Potpredsjedniče, uvažena državna tajnice, kolegice i kolege.
Potpuno suprotno od ovog što smo maloprije čuli, Hrvatska je na apsolutnom začelju po broju patenata. 2009. bilo je prijavljeno Europskom patentnom uredu 15, a 2018. 7, dakle to je katastrofalan prosjek. Samo Nikola Tesla imao je četiri puta više patenata nego Hrvatska u 10 godina.
Ministarstvo znanosti predlaže i novi nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanosti koji također upravo ovdje pokušava riješiti neke probleme koji bi povećali broj patenata posebno u sustavu akademske zajednice i suradnji znanosti i suradnje znanosti s gospodarstvom, pa čude ogromne prepreke s kojima se taj nacrt zakona susreće obzirom da nastoji uvesti veću suradnju znanosti s gospodarstvom, više patenata u akademskoj zajednici i realnije odnose akademske zajednice sa stvarnim potrebama hrvatskog društva.
Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ, kolegice Jelkovac, kolegica Bedeković, kolegica Glavak? Ako ne, otvaram raspravu. Ali prije otvaranja tzv. rasprave krećemo sa iznašanjem stajališta
Pozdravimo učenike i učenice Turističko ugostiteljske škole u Splitu i njihove nastavnike koji su nam se pridružili u sabornici.
Dobar dan i dobro došli, lijep pozdrava. /Pljesak./
Završili smo s iznošenjem stajališta, kolega Bulj molim hvala.
Završili smo s iznošenjem stajališta, dakle krećemo s raspravom o Prijedlogu Zakona o patentu, prvo čitanje, P.Z.E. broj 679.
Prva prijavljena u ime Kluba zastupnika HDZ-a je zastupnica Ljubica Maksimčuk.
Izvolite kolegice Maksimčuk.
Hvala potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvažena državna tajnice i ravnateljice Zavoda za intelektualno vlasništvo, pred nama je danas Prijedlog Zakona o patentu. Patentom se štite izumi koji predstavljaju inovativna rješenja tehničkih problema. Nositelj patenta stječe pravo isključenja drugih od komercijalne primjene zaštićenog izuma. Trajanje zaštite patentom vremenski je ograničeno na rok od 20 godina, kao i kod drugih prava temelji se na teritorijalnom principu slijedom intelektualnog vlasništva. Svrha sustava patentne zaštite je poticanje tehnološkog razvoja, inovacija i ukupnog društvenog napretka. Potreba za takvim poticajem putem sustava patentne zaštite proizilazi iz činjenice da rezultati inovacijskog procesa predstavljaju nova znanja te prava koja se stječu patentom doprinose smanjenju navedenog rizika i osiguravaju poticaj za ulaganje u inovacijske aktivnosti.
Nacionalni sustavi patentne zaštite, kao i sustavi drugih prava intelektualnog vlasništva u visokom stupnju su međusobno usklađeni međunarodnim ugovorima i multiteritorijalnim sustavima zaštite, a u EU zajedničkom pravnom stečevinom.
Pravni aspekt te patentnog sustava koji nisu usklađeni na međunarodnoj razini EU moguće je utvrditi sukladno utvrđenim nacionalnim potrebama.
Ovaj Prijedlog Zakona o patentu ima za cilj unapređenje postojećeg pravnog uređenja uspostavom učinkovitijih postupaka zaštite izuma u postupcima koji se provode na nacionalnoj razini te uspostavom transparentnijeg sustava patentnih prava pri čemu se predloženim izmjenama ne zadire u obvezujuće odredbe koje proizilaze iz međunarodnih sporazuma kojih je RH članica.
Novi Zakon o patentu, tj. ovaj ispred nas sadrži odredbe međunarodnih ugovora koji je RH i članica i to Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva, Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, Ugovor o suradnji na području patenta i Konvencije o priznanju europskih patenata i Odredbe o patentnom pravu.
U primjeni važećeg zakona o patentu uočeni su problemi zbog nedovoljnog razumijevanja razlike između pravnih koncepata patenta i konsenzualnog patenta od različitih dionika u sustavu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva, a osobito u postupanjima povodom sumnje u povredu prava.
Važeći Zakon o patentu je višekratno mijenjan i dopunjavan pri čemu nije objavljivana pročišćena verzija teksta pa će donošenjem novog zakona olakšati korištenje sustava patentne zaštite njegovim krajnjim korisnicima.
Postojeći naziv konsenzualnog patenta dovodi u zabludu nedovoljno upućene korisnike patentnog sustava u RH time što riječ patent implicira da je riječ o ispisanom pravu pa se predlaže novi naziv uporabni model. Naziv uporabni model je primjereniji budući da se u patentnom sustavu koji uređuje ovakvu vrstu izuma najčešće koristi taj naziv.
Propisivanje ograničenja predmetne zaštite uporabnim modelom na način da se iz općeprihvaćene izuzetke koji se odnose na predmet zaštite patentnom od zaštite isključe izumi koji se odnose na postupke, izumi iz područja biotehnologije, izumi iz kemijskih i farmaceutskih tvari te izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku i moralu.
Ovim zakonom se predviđa razdvajanje postupka, priznavanje patenta od postupka registracije i uporabnog modela na način da se postupak registracije uporabnog modela vodi temeljem posebne prijave koja će se u što kraćem roku po dovršetku formalnog postupka objaviti kao registrirano pravo.
U odnosu na postojeće zakonsko rješenje gdje se potraživanje stanja tehnike provodi istovremeno sa ispitivanjem patentibilnosti izuma zaštita koja se zahtjeva tek nakon što je prijavljena, objavljena u službenom glasilu i nakon što je zatraženo potpuno ispitivanje te prijave, novim zakonom se predlaže uvođenje prethodnog istraživanja stanja tehnike najbližeg izumu i davanju prethodnog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma od strane Europskog patentnog ureda koji posjeduje stručne kapacitete za što je potrebna odgovarajuća prilagodba zakona.
Ovim zakonom će doći do jednostavnije i jasnije primjene zakona. Donošenjem ovog Zakona o patentu unaprijediti će se pravna sigurnost u provedbi patentnih prava jasnim razdvajanjem instituta patenta od revidiranog instituta, neispitanog patenta za kojeg se uvodi uvrježeni naziv uporabni model.
Time će se provesti mjera 2.4 uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva i strategije poticanja inovacija RH 2014./2020.
Povećanje učinkovitosti i kvalitete postupka patentne zaštite i povećanje pravne sigurnosti kod provedbe patenta unaprijediti će poslovno okruženje za ulaganje u inovacije te će imati povoljniji učinak na gospodarstvo.
Ovaj zakon pridonijeti će jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, osiguranjem uvjeta za učinkovito korištenje patentnog sustava od strane domaćeg gospodarstva što će povećati njihovu konkurentnost na zajedničkom tržištu EU ali i na vanjskim tržištima.
Također provedba ovog zakona neće iziskivati dodatna financijska sredstva u proračunu RH. Zbog toga ali i zbog svih ovih povoljnijih učinaka koji će proizvesti ovaj zakon Klub zastupnika HDZ-a će ga podržati.
Hvala.
Hvala vam.
Nastavljamo sa raspravom u ime kluba zastupnika.
Sljedeći u ime Kluba zastupnika SPD-a je kolega Maras Gordan, izvolite kolega Maras.
Hvala vam lijepa kolegice i kolege, zastupnici i zastupnice, poštovani učenici dobrodošli u Hrvatski sabor.
Danas razgovaramo o jednoj vrlo važnoj temi i za Hrvatsku i za gospodarstvo i za razvoj naše zemlje, radi se o zakonu koji je Prijedlog zakona o patentu koji obuhvaća intelektualno vlasništvo odnosno koje ima za cilj unaprijediti postojeće pravno uređenje uspostavom transparentnijeg sustava patentnih prava i revizijom postupaka za zaštitu izuma koji provodi država na način da se uvodi koncept registracijskog prava naziva uporabni model.
Znači imamo ja bih rekao naše zakonodavstvo koje moramo prilagoditi i onim standardima koji su na snazi u Europi ali ono što je posebno bitno, bitno je da imamo jedan temelj koji je vrlo važan a to je Strategija poticanja inovacija RH od 2014. do 2020. godine koja osigurava uvjete za učinkovitije upravljanje rizicima svih mogućih oblika vezano uz i uz registraciju patenata i uz moguće njihovo ja bih rekao i zloupotrebu ali na kraju krajeva omogućuje da u Hrvatskoj imamo jedan stabilan, regulatorni okvir koji će omogućiti ljudima da zaštite svoje intelektualno vlasništvo i da od toga gospodarstvo ima primjerenu korist.
Hrvatska, ja bih rekao nažalost i gospodarstvo Hrvatske u proteklom periodu usporava. I kada gledamo u ovom trenutku mi smo zemlja koja što se gospodarstva tiče kaska dosta za prosjekom EU ali ono šta je posebno i zabrinjavajuće je da i naše gospodarstvo usporava od stopa preko 3% koje smo imali 2016., 2017., '18.-ta se stopa rata BDP-a konstantno smanjuje. I ova godina će vjerojatno l2019. završiti ispod 2%.
Ono šta ne koristimo dovoljno a to je da ne koristimo niti ne komercijaliziramo kreativnost naših ljudi a u Hrvatskoj postoji jako puno kreativnih, inovativnih ljudi koji patentiraju svoje stvari ali jednostavno nemaju niti pristup kapitalu, niti pristup tržištu koji bi im omogućio da hrvatsko gospodarstvo od toga ima značajne koristi.
Kada pogledamo još i radno okružje koje pogotovo kada se radi primjerice o visokim tehnologijama, IT industriji, gdje je znanje, odnosno inženjeri koji rade su prijeko potrebni uopće da bi razvili neki proizvod kojih ima zbilja puno, pogledajte samo koliko je tvrtki nastalo u proteklih nekoliko godina sa nekim softverskim rješenjima i kada vidimo koliko je u biti skupo imati zaposlene u tom području onda se postavlja pitanje zbog čega ne omogućimo i zbog čega većina tih inovatora odlazi iz Hrvatske, odlazi primjerice u Englesku, doduše, sada će Engleska doći u određene probleme odlaskom iz EU, ali odlazi u susjedne zemlje, odlazi u SAD, jer jednostavno u Hrvatskoj im je teško i gotovo nemoguće niti doći do kapitala niti razvijati svoj proizvod kada dobiju neki kapital zbog toga što su troškovi, što su troškovi zbilja veliki.
Ono što ja mislim da moramo, na što moramo obratiti pažnju, mislim da je vrlo važno imati jednu pravnu sigurnost. Moramo imati nešto što omogućuje ljudima da zaštite jednostavno i na jednom širem tržištu svoje izume, ali moramo im omogućiti rekao sam da te izume komercijaliziraju. Ono što je zaprepašćujuće recimo da kada kompariramo Hrvatsku sa nekim korporacijama, cijela naša zemlja ima puno manje inovacija šta govori o tome kako je i naša znanost povezana sa
Znači treba tisuće i tisuće inovacija da bi se došlo do nekog kvalitetnog proizvoda koji možete onda gospodarski iskomercijalizirati.
Hrvatska u inovacije i znanost ulaže premalo. Mi ne možemo sa tom razinom ulaganja dostići suvremeni svijet i kada pogledamo šta se dešava u EU, evo ja sam prije nekoliko dana bio u Finskoj zemlji koja po prirodnim bogatstvima uopće se ne može s nečim posebno pohvaliti, geopolitičkim također zbog toga što je to zemlja koja ima svoju neovisnost jedva stotinu godina i koja je bila konstantno pod nekim. Prvo pod Švedskom pa onda od 1808. pod Rusijom i jednostavno nisu se mogli razvijati, ali kada su dobili priliku shvatili su u šta se treba ulagati i to je jedna vrlo uređena zemlja koja je shvatila da su znanost i inovacije nešto što im može donijeti gospodarski probitak.
I onda ne treba čudit što postoje tvrtke poput Nokia-e u Finskoj, poput Supersela to su tvrtke koje su narasle, doduše Nokia u zadnjih dvadesetak, tridesetak, ali tvrtka koju sam posjetio koja se bavi inovacijama u području gaming industrije je od 2011. A to je fascinantno da vidite koje su tu u biti dodane vrijednosti uspjela sa stotinjak zaposlenih doći do toga da se kapitalizira preko jednog dalekoistočnog fonda u vrijednosti 50% tvrtke 2 milijarde dolara.
Znači četvorica vlasnika su za 50% svoje tvrtke u kojoj je radilo samo stotinu ljudi dobili su 2 milijarde dolara i to vam pokazuje da je Finska prepoznala inovativnost pogotovo u softveru i čita niz tvrtki tamo postoji Angry Birds također poznati njihov proizvod koji su milijarde dolara proizvodnje uspjele iskonzumirati odnosno producirati u tom segmentu.
I sada zašto to govorim? Govorim zato šta u Hrvatskoj nažalost nemamo tu vrstu podrške toj industriji, niti kroz plaće, niti kroz potporu u fazi financiranja jer te se industrije obično financiraju ne klasičnim dominantnim u Hrvatskoj načinom financiranja koji naši poduzetnici većinom koriste bankarsko financiranje jer tamo to obično tako ne ide nego idu ili potpore direktne države, a uz potpore države idu još i određene fondovske ponude i investicije koji je u Hrvatskoj totalno ne razvijen i onda na taj način dolaze do kapitala koji je nekada malo rizičniji, ali kada uspije u stanju je ostvariti enormne dodane vrijednosti.
To govorim iz još jednog razloga jer vidim da jako puno tvrtki u Zapadnoj Europi u tehnološki razvijenim gospodarstvima ulaže u ono što je i sada vrlo važno i u inovacije i u prevenciju i zaštitu okoliša. Tu je Finska jedna od lidera u EU i to govorim zato što u Hrvatskoj ima jako puno inovatora koji to rade, pogotovo u sjevernom dijelu Hrvatske nekoliko tvrtki koje su se tu probile i egzistiraju na europskom i svjetskom tržištu, ali još uvijek imaju podršku malu od države. Nekada nije samo podrška u smislu dobiti novac nego je podrška i aplicirati i pokazati svoj proizvod u nekom gradu ili u nekoj županiju, primjerice u gospodarenju otpadom.
Gospodin Đuro Horvat je tu jedan od najpoznatijih inovatora što se tiče toga čak i u europskim razvojima ili Kompanija Rasco koja je prezentirala svoje multifunkcionalno vozilo za prikupljanje otpada i čišćenje cesta koje prodaje po cijelom svijetu. Ali uvijek takvim tvrtkama treba omogućiti i to su inovatori kada vidite koliko je na njihovim proizvodima inovacije onda shvatite da takve tvrtke treba značajno poduprijeti jer ta razina razvoja inovacija garantira visoki prihod i garantira ono šta Hrvatska treba, a to je da imamo veliki GDP po glavi stanovnika da bi uspjeli financirati opet određene druge stvari, a ulaganje u znanost je preduvjet toga. Znači ukoliko ne ulažemo u svoje obrazovanje i u znanost, pogotovo u visoko školstvo ne možemo očekivati da će biti bolje u budućnosti.
Također želim ovdje istaknuti da nažalost naš Državni zavod za intelektualno vlasništvo nema dovoljno ljudske kapacitete upravo za ove najnovije visoke tehnologije. Moramo vidjeti na koji način pa možda i tu primijeniti određeni outsourcing ukoliko ne možemo platiti, a znamo da u javnom sektoru ne možemo platiti novac koji ljudi dobivaju koji rade te poslove u privatnim tvrtkama. Treba vidjeti na koji način možemo se tu povezati da bi pratili potrebe koje su nam potrebne, a pogotovo zato šta kažem EU značajno radi na tom pitanju.
Možda, možda ne bi bilo loše da posebno vidimo da se osnuje određena institucija koja bi se bavila upravo inovacijama u visokim tehnologijama jer još jednom kažem, vrlo važno je napraviti sve kako bi, kako bi mogli ovaj pratiti i razvijena gospodarstva na tom, na tom pitanju.
Tako da evo na kraju svoje rasprave ovdje želim reći da ćemo podržati ovaj zakon, mislim da je to korak naprijed, ali ovdje moramo upozoriti da RH nažalost kaska za određenim zemljama, da RH nažalost ne prati dinamiku investicija u visoku znanost odnosno u znanost, u investicija u nove, u nove tehnologije i razvoj novih tehnologija IT-ja, znači da imamo, da imamo porezno zakonodavstvo koje ne stimulira također investiranje u to, znači možda stimulira, ali ne u onom dijelu kao što to rade neke druge zemlje, da imamo jako visoka porezna opterećenja na te, na te ljude koji rade, primjerice inženjere u IT-ju i da ukoliko želimo napraviti određeni korak naprijed da moramo o tome voditi računa, tako da iako će ovaj Zakon o patentu unaprijediti postojeće pravno uređenje i putem transparentnijeg sustava patentnih prava i revizijo postupaka za zaštitu izuma, moramo izraziti svoje nezadovoljstvo što država još više ne investira i ne omogućuje ljudima da budu kreativni i inovativni jer to se vidi iz još jednog primjera koji sam vam maloprije rekao, protektan gembl ima tri puta više inovacija nego RH. Znači, jedna kompanija …/Govornik se ne razumije/…ima više inovacija nego što ima RH i to značajno i to vam govori da bez takvih stvari ako korporacije ne uspijevaju ne može uspjeti ni RH, ni njeno gospodarstvo, dok to ne shvatimo, dok ne budemo imali 2-3%, mi ovdje pričamo o ulaganju u obranu i spominju se NATO standardi, da li ćemo kupiti Gripene ili F-16 ili nešto, a ne pričamo o tome da uložimo u plaće nastavnika više, ne pričamo o tome da uložimo u naša sveučilišta, ne govorimo o reformi sveučilišta u Gradu Zagrebu koja je zacementirano kao armirani beton, tamo ne možeš napraviti promjenu nikakvu jer rektor se bira na način na koji jedan tromi sustav omogućuje da uvijek bude jedna te ista osoba, znači defakto je nesmjenjiv, znači dok nema te propuzivnosti, dok izvrsnost ne pobjeđuje, dok nema inovativnosti i u upravljačkim modelima naših sveučilišta, fakulteta, teško je očekivati da ćemo imati i u jednom, i u jednom drugom dijelu, tako da evo zahvalio bih se predlagateljima na ovom prijedlogu, ali apeliram još jednom da se vodi računa o tome da RH jako malo izdvaja za znanost i da RH tu mora biti aktivnija da bi na kraju krajeva svi od toga imali više koristi. Hvala lijepa.
Hvala zastupniku Marasu.
Sada krećemo sa pojedinačnom raspravom, prvi prijavljeni je zastupnik Maras, izvolite zastupniče Maras.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Ovako malo kad pređeš iz pozicije u poziciju, mislim na iz pozicije u opoziciju, nego sa jednog mjesta na drugi, s točke a na točku b, u biti, a kažeš dosta stvari koje si već mislio reći pojedinačno, mislim da su vrlo razumske odnosno da, da ih ljudi razumiju, nemaš puno za dodati, ali još jednom možeš prisnažiti neke stvari koje misliš da su jako bitne, a to je prvenstveno da kao zastupnik odnosno kao ministar, a i kao državni dužnosnik sam jako puno radio sa tvrtkama koje su inovativne, mogu tu navesti čitav niz kompanija, najviše kažem u tom dijelu IT-ja kada vidite tvrtke poput tvrtke g. Sabola Fotomed koja je napravila jednu aplikaciju koja, koja rješava zadatke onda vidite u biti koliko prostora postoji, koliko tvrtki ima ili tvrtke koje su napravile određene aplikacije za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom i probile se na svjetsko tržište, vidiš u biti koliko postoji i koliko ima prostora na jednom globalnom tržištu i koliko malo u biti danas treba da dobra ideja odnosno ne treba malo, treba jako puno truda, ali treba puno manje resursa jer je dostupnije to na svjetskom tržištu nego šta je to bilo nekada. Znači, možeš, možeš uspjeti sa određenom idejom, naravno mora biti ideja dobra i moraš uspjeti ostvariti određena, određena sredstva koja ti onda omogućuju da se dalje razvijaš, ali bez potpore države odnosno bez potpore okruženja, prvenstveno tu mislim na akademsku zajednicu, teško možeš uspjeti. Znači, imamo danas u RH problem šta akademska zajednica odnosno visoko školstvo ne prati potrebe tržišta, mogu reć da na sreću u Gradu Zagrebu imamo jedan vrlo kvalitetan fakultet koji se bavi računarstvom, FER je sigurno, pa vjerojatno i najbolji fakultet u Gradu Zagrebu odakle izlaze izvrsni inženjeri koji, koji bez problema nalaze posao. Ono šta je problem, šta ih jako puno nalazi posao van RH, ono šta je problem šta naše gospodarstvo nema više koristi od toga i to je onaj klasični problem koji, danas smo mogli vidjeti ovdje i na Markovom trgu, da mi školujemo ljude za neka druga gospodarstva i za neke druge države. I onda si čovjek postavlja pitanje a zašto država ne vodi o tome račun i zbog čega ne omogući ljudima da ostanu raditi u RH uz određene uvjete koji bi bili slični, ne moraju biti isti jer nije moguće da budu isti kao šta su u nekim drugim zemljama ali danas medicinske sestre ili liječnici ili inženjeri računarstva se opravdano pitaju zašto bi ostali u Hrvatskoj na plaći 2 ili 3 puta manjoj nego što mogu dobiti 200 ili 300 km dalje.
I onda dolazimo do onog naravno uvijek čuvenog pitanja a to je do smanjenja troškova rada i troškova koje trebaju ljudi platiti da bi im ostao dohodak i da bi od toga mogli dostojanstveno živjeti jer ovi koji razvijaju inovacije, te inovacije ne mogu bez kvalitetnih kadrova dalje nikako komercijalizirati i onda se postavlja pitanje još jednom kaže, zbog čega ne olakšati ljudima i pojeftiniti njihov rad, znači da ne bude financijsko opterećenje za te tvrtke veliko i zbog čega država, evo i kad se radi o obrtnicima paušalcima koji većinom koriste ja bi rekao te tvrtke da bi ih angažirali za neke projekte, država ide na njih grubo odnosno pokušava ih još dodatno porezno opteretiti ili zbog čega država ne omogući da se trošak za inovacije odnosno novac koji se ulaže u inovacije, maksimalno koristi kao porezna olakšica, znači mi moramo dignuti postotak koji ulažemo kao država i kao gospodarstvo u inovativnost i bilo bi logično i da tvrtke dobivaju porezne olakšice ukoliko investiraju u razvoj novih proizvoda što može biti opravdano i plaćama.
Naravno kod nas se uvijek misli da će netko prevariti na taj način, da će plaćati nekoga tko je radio na nečem drugom ali moramo ljude stimulirati da plaćaju ljude, da to bude priznato kao porezni trošak da bi došli do određenih rezultata. Znači bez toga nam ni neće trebati uopće Državni zavod za intelektualno vlasništvo jer neće biti inovacija.
Znači prosječna, evo još jednom ću reći pa čak i ispodprosječna korporacija .../Govornik se ne razumije./... na londonskoj burzi ili frankfurtskoj burzi, ima više inovacija nego RH i to je porazno, to je porazno i za naše sveučilište u gradu Zagrebu koji ima vrlo malo veze sa gospodarstvom koje se više bavi samo sobom odnosno kako opstati umjesto da se bavi time kako da se bolje poveže sa gospodarstvom i kako da imamo određene koristi od toga.
Kada vidiš, i to nema čak, evo tu nema g. Glasnovića li on obično govori o nekom mindsetu i ovome i onome, vidiš zemlje koje su puno iz rigidnijeg sustava izašle nego šta je to primjerice RH koja je bila u dosta liberalnom socijalističkom uređenju do 90-te godine, znači to nije bila Rusija, to nije bila Kina ali kad vidiš te zemlje što su napravile što se tiče znanosti, inovacija i tehnologija onda vidiš da to nema veze čak ni sa time nego da ima veze da li se neko odredi da je nešto važno i da ulaže u to.
Kad vidiš šta je napravio Huawei koji je sada brand koji se može uspoređivati sa Apple-om ili sa bilokojim drugim svjetskim brandom, vjerojatno na tablici brandova među prvih 20, 30 u svijetu a kao došao je iz zemlje koja nema potpuno takav sustav tržišni bio uređen kao šta su imale neke druge ili se sada razvija, sada je malo tržište otvorenije od 90-tih ili 80-tih godina ali opet su se razvili brandovi, razvile su se inovacije tako da Kina je siguran pozitivan primjer koji možemo gledati kako se ulaže u inovacije a nekada ljudi imaju određenu skepsu prema tom tržištu, po meni potpuno neopravdanu zbog toga šta oni ne samo da su se otvorili gospodarski svijetu nego su se otvorili i pameti i inovacijama i rade zbilja nevjerojatne stvari.
Kad vidite kako Huawei funkcionira, kakva je to kompanija, kakve proizvode nudi, onda vidite u biti da nema toga što se ne može ostvariti ukoliko imaš jasnu viziju i ukoliko znaš u kojem smjeru treba ići tako da ja bi volio da tako bude i u Hrvatskoj, volio bi da se u Hrvatskoj tvrtke brandiraju, da imamo brandove kao što su, evo Finska je zemlja od 5,5 milijuna stanovnika, ona nije ništa posebno po stanovnicima veća od Hrvatske, zašto Hrvatska nema brandove kao što ima Finska? Zbog toga šta ne ulaže i ne producira i ne podupire izvrsnost kao što to radi Finska i sa te strane je to čime ću zaključiti i još jednom zamoliti odgovorne da ulažu u inovativnost, da ulažu u visoko obrazovanje jer bez toga nema ni naše perspektive niti produktivnosti niti ćemo dići razinu BDP-a na ono koji je prosječni za EU a bez ulaganja u ljude i u znanost, toga sigurno neće biti. Hvala vama lijepo.
Hvala lijepo.
Imamo dvije replika, prva je poštovanog zastupnika Saše Đujića, izvolite.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Kolega Maras, vi ste spominjali poticanje i inovativnost i to je ključ svega, zašto mnogi naši ljudi kad odu van i onda ste rekli kako mnogi odlaze van zbog veće plaće i da su tamo plaće 2, 3 puta veće nego u Hrvatskoj i to je točno ali to nije jedini razlog nego mnogi naši ljudi kad odu van, upravo patentiraju genijalne ideje, genijalne izume, nije to zato što je tamo samo veća plaća nego su tamo i uvjeti bolji takvim ljudima i uvjeti za rad, uvjeti za njihovu inovativnost.
Pa recimo evo, Nikola Tesla da nije otišao u Ameriku nego da je ostao u Lici, vjerovatno ne bi cijeli svijet danas znao za njega tako da to je ono na čemu mi moramo radit, stvaranje uvjeta u Hrvatskoj, da naši mladi inovatori ostaju ovdje i da onda Hrvatska ima plodove toga rada a ne da se strane zemlje hvale kako su to njihovi znanstvenici nešto napravili, inovatori njihovi a u biti su ljudi iz prekooceanskih zemalja.
Odgovor poštovanog zastupnika Marasa.
Hvala lijepa.
Tesla je izaslan prije, znači mi umjesto da smo zgrabili Teslu i stavili ga u prvi plan, mi smo dopustili da primjerice susjedna zemlja ulazna vrata svoja nazove sa Teslom, jer da smo mi tako nešto napravili vjerojatno ne bi oni. Ili bivša tvornica Nikola Tesla, koja se sad zove Ericsson Tesla, po meni velikom privatizacijom mi smo morali inzistirati da ime ostane kakvo je i bilo. To mogli kad smo privatizirali tu tvrtku. Znači, nažalost mi smo imali određenih rezervi prema takvim genijalcima koji su par exelans promocija Hrvatske. Znači, naš sugrađanin odnosno čovjek, naš čovjek, naš gore list, Nikola Tesla koji pronosi Hrvatsku i promovira Hrvatsku po cijelom svijetu dugo nakon što je preminuo …/Upadica: Hvala./… trebao je biti ponos cijele Hrvatske puno prije nego što sada tek ljudi to shvaćaju.
Hvala.
Slijedeća je replika poštovanog zastupnika Željka Jovanovića.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa javio sam se kolega Maras jer ste spomenuli Finsku čisto da malobrojna publika u saboru i oni koji nas prate vide koliko smo zapravo loše jer 2018. je u Hrvatskoj prijavljeno 7 europskih patenata, a u Finskoj 1543 na broj stanovnika koji je podjednak. Dakle to pokazuje u kojoj mjeri tehnološki Hrvatska zaostaje i ako znamo da su inovacije, intelektualni kapitali poduzetništva tri ključna elementa u stvaranju konkurencijske prednosti gospodarstva pred nama je puno posla da osiguramo da Hrvatska dođe u bok, uz bok zemalja koje su tehnološki puno naprednije od nas i ono o čemu ste vi govorili ključno je tu upravo obrazovanje, od osnovne škole do akademske zajednice koja bi morala biti više orijentirana prema znanstveno istraživačkom radu, koja ima veze sa realnim životom i gospodarstvom, a to ovog trenutka u Hrvatskoj i na hrvatskim sveučilištima nije slučaj.
Hvala lijepa.
Slijedeći pojedinačni, a pardon oprostite, odgovor poštovanog zastupnika Marasa.
Hvala lijepa.
Posebno se razlika vidi kada krenemo na visoko školstvo. Znači nije slučajno da naša sveučilišta nisu, evo sad su se vratila na top 1000 u svijetu. Znači, to, to nije slučajno. Zašto Finska ima možda takvih 30 ili 50 među top 500, Engleska među top 100, Amerika da ne govorim, a Hrvatska ima 1 ili 2 među 1000 i normalno da se razlika mora vidjeti i normalno da većina, pogotovo kad gledamo poslove, sad kad putujete malo po Europi vidite koje poslove na koji način ljudi rade. Znači, svi poslovi koji bježe u visoku dodanu vrijednost omogućuju tim zemljama određeni standard, određene plaće itd., bez toga ni Hrvatskoj neće biti bolje. Preduvjet je veće ulaganje u znanost i obrazovanje.
Hvala lijepo.
Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava je poštovanog zastupnika Saše Đujića.
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, evo ja ću vrlo kratko se osvrnuti na zakon, dakle aktualni Zakon o patentu koji je sada na snazi je donesen 2004. godine i kroz ovaj period doživio je niz izmjena koje su trebale poboljšati tadašnji stari zakon i evo ja pozdravljam donošenje novog zakona. Izuzetno mi je drago da nakon 15 godina dobivamo potpuno novi cjelovitiji zakon i mislim da je on dobar. Mislim da ova rješenja koja vi predlažete i koja ste istaknuli u uvodnom svom izlaganju će uvelike poboljšati situaciju o kojoj su moji prethodnici govorili. Dakle, da je Hrvatska danas na začelju zemalja EU po korištenju patenata intelektualnog vlasništva, da mi kao narod još uvijek nemamo tu kulturu, mlada smo država pa nemamo uopće kulturu patenta ni zaštite svojih ideja. U pravili kod nas ljudi misle da mogu uzeti nečije intelektualno vlasništvo bez ikakvih sankcija i bez ikakvih posljedica, a da svako može koristit sve što mu se nudi, ali već smo puno napravili u odmaku zadnjih 20-tak godina po tom pitanju i uglavnom svaku izmjenu koja je na tragu toga da se te stvari poboljšaju, a se skrati proces zaštite koji se ovim novim prijedlozima ubrzava.
Dakle, mi smo do sada imali i sam, kad bi čovjek htio zaštititi svoje neko intelektualno vlasništvo, sam proces i trajanje tog procesa je možda neko i predugo trajalo, pa onda mogućnosti žalbi koje su imali bilo tko u biti, na, na, bilo koji čovjek se mogao žalit na pokušaj zaštite bilo kojeg drugog čovjeka što bi otežavalo proces, otežavalo sam postupak te zaštite, pa je u konačnici dovodilo i do krađe nečijih ideja i inovativnosti. To se sada ovim zakonskim rješenjima smanjuje. Neće to nestati, ali u svakom slučaju se smanjuje i to je dobro. Tako da evo, izuzetno sam zadovoljan dakle što se smanjuje proces zaštite, što se otklanjaju te mogućnosti zlouporaba i što je ovo poboljšanje, ali svakako treba nastaviti i dalje jer ovaj zakon je sada trenutno rješenje nekih problema koje smo uočili i nakon njegovog donošenja također će se pokazati neki novi problemi i neke nove, neki novi izazovi koji su pred nama i novo doba. Tehnologija donosi neke nove stvari i o svemu tome treba voditi računa i ako bude trebalo raditi i izmjene ovog zakona u budućnosti jer tehnologija ide tako brzo i tako brzo se razvija da treba ekspresno djelovati po mom mišljenju, dakle da ne čekamo 15 godina ponovo donošenje nekog novog zakona, ja mislim da nije loše da se nekad i cijeli zakon mijenja ako okolina to i uvjeti u okruženju to zahtijevaju i zato mi moramo biti, biti spremni odgovoriti na sve te izazove.
Stoga, puna podrška ovim izmjenama i samo apeliram na vas da pratite i ubuduće šta se dešava i da spremno dajete odgovorena na izazove koji su pred nama.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa.
I zadnja pojedinačna rasprava je poštovanog zastupnika Željka Jovanovića.
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Državna tajnice, kolegice i kolege, pa evo nekoliko rečenica uz ovu raspravu, također podržavam donošenje ovog zakona, mislim da će on stvoriti jedan okvir koji će barem smanjiti prepreke koje postoje za povećanjem broja patenata u Hrvatskoj. Već sam govorio danas kroz neke replike da tu ne stojimo dobro. Dakle 2018. imamo samo 7 prijavljenih europskih patenata, 2009. bilo je 15 a postoje brojni dokazi direktne veze i korelacije uspješnosti gospodarstva broja patenata.
Da ne nabrajam sve, evo SAD imaju čak 31 tisuću 136 europskih patenata, Njemačka 20 tisuća 800, Francuska 8 tisuća 610. A oni koji su u rangu Hrvatske su poput Maroka, Libanona, Namibije, Jamajke, Vijetnama, Kube, Perua, Srbije koji imaju ispod 10 patenata. Slovenija je čak 10x bolja od Hrvatske sa prijavljenih 70 patenata.
Prema tome, tu se vidi da postoji neki problem, to je sustavni problem. Dakle neće ga naravno promijeniti samo jedan zakon ali je bitno da taj zakon bar smanji prepreke koje postoje.
Mogli smo čuti na primjeru od ravnateljice Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, da su dva vrlo važna razloga uz neke ostale koji dovode do toga da je naš broj patenata mali. Jedno je nedostatak poduzetničke kulture a drugo je manjak glavnih nositelja značajnih tehnoloških investicija što su u pravilu znanstveno istraživački instituti i sveučilišta te inovativne velike, srednje i male kompanije. Kod nas to nije slučaj, uglavnom se radi o proizvodima iz srednje tehnologije a one nisu orijentirane značajno na inovativne proizvode.
S druge strane ako pogledamo neke članove akademske zajednice poput dr. Vinkovića ili državnog tajnika Antičića onda možemo čuti od njih da je zapravo mali broj patenata jedan od simptoma bolesti gospodarstva kako je to slikovito dr. Vinković rekao poput visoke temperature.
Koji su ključni problemi po njima koji se dijelom pokušavaju riješiti kroz ovaj zakon ali će se morati rješavati i kroz neke druge, to je da ne postoji motivacija za inovatore u akademskoj zajednici, da stvaraju nekakve spin-off tvrtke jer bi na taj način mi mogli povećati broj inovacija ali i osigurati da mladi poduzetni ljudi, ljudi koji imaju ideje ostaju u Hrvatskoj i kroz našu akademsku zajednicu koja je direktno povezana sa gospodarstvom vrlo brzo povećaju taj broj patenata.
Zbog toga i ovom prilikom ističem da nas čeka donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Zakona koji u svom tekstu ima prijedloge koji bi trebali poticati gospodarstvo utemeljeno na visokim tehnologijama te se nadam da će ovaj Zakon o patentima biti popraćen i drugim aktima koji će osigurati da u Hrvatskoj poraste broj inovacija jer će to onda značiti i uspješnije i poduzetnije gospodarstvo, konkurentnije gospodarstvo, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje boljih uvjeta za život i rad u Hrvatskoj.
Hvala lijepo.
Hvala lijepo.
Imamo jednu repliku, poštovanog zastupnika Vlaovića.
Izvolite.
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Jovanović spomenuli ste mali broj patenata.
S druge strane imamo veliki broj potpora koji idu za inovacije, nove proizvode i nove tehnologije.
Zašto nema novih patenata? Pa možda je uzrok i u samom obrazovanju jer često najveći broj patenata inovatora je iz redova STEM područja iz tehničkih znanosti a rad sa mladim tehničarima, sa zajednicama tehničke kulture je premalo i malo je predmeta koji prate ovu tematiku i mislim da treba tu mijenjati odnose u našem obrazovanju, povećati satnicu tih predmeta, omogućiti mladima da se bave tehničkom kulturom, sufinancirati taj rad da ne bude to samo prepušteno entuzijastima.
A s druge strane imamo i apsurde da smo npr. zaštitili Vegetu, njen recept ali su sastavnice, proizvodi koji čine tu Vegetu sve iz uvoza. I tu moramo tražiti rješenja kada već nešto zaštitimo da onda dignemo i domaću proizvodnju, da imamo sve sastavnice iz domaće proizvodnje i na taj način očuvamo konkurentnost domaćeg gospodarstva.
Hvala.
Odgovor poštovanog zastupnika Jovanovića.
Hvala.
Kolega Vlaović u potpunosti ste u pravu. Ako pogledamo naše mlade inovatore, učenike koji odlaze na takmičenja diljem svijeta ostvaruju i sjajne rezultate. Znači da mi imamo taj potencijal ali taj potencijal treba znati prepoznati i razvijati ga.
A uostalom, volimo se svi dičiti sa uspjesima Mate Rimca koji je upravo iz jednog takvog obrazovnog sustava sa svojom željom za inovacijama došao danas do jednog od najprepoznatljivijih ljudi u automobilskoj industriji što svjedoči i tome o potrebi vrednovanja tehničke kulture kroz osnovnoškolsko, srednjoškolsko obrazovanje.
A mi znamo da u Hrvatskoj postoji, evo prošli tjedan je u Rijeci bio obilježen Dan zajednice tehničke kulture gdje upravo na taj način se pokušavalo mlade potaknuti da se više bave tehničkom kulturom, usmjeravaju ih u STEM područja a onda vjerojatno među njima će biti i inovatora koji će povećati ovaj broj inovacija koji je u Hrvatskoj zaista skroman.
Hvala lijepo.
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovana državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gospođa Branka Ramljak, izvolite.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici.
Hvala lijepo na svim komentarima, na sugestijama, na podršci koju ste dali ovom Zakonu o patentu koji je u ovom razdoblju od 2004. do danas doživio stvarno jako puno izmjena i s obzirom na promjene u okruženju koje utječu na ovaj, zapravo na sve dionike koji koriste i primjenjuju ovaj zakon bilo je potrebe za donošenjem novog zakona.
Ja bih željela iskoristi i priliku evo gospođe Mrak Taritaš nema, uvažene zastupnice, mi smo i sada bili na stranicama Europskog patentnog ureda gdje se iz minute u minutu ažuriraju podaci o tome koliko je prijava po pojedinim zemljama u Europskom patentnom uredu jer smo mi članica tog Europskog patentnog ureda već od te 2004. godine.
Dakle naše brojke koje sad imamo, naravno da su one male i jasno da nismo zadovoljni i zato smatramo da će se i ovim zakonom potaknuti upravo ovo da se prijavljuje veći broj ljudi na cijele ove postupke su postupci sad bili jako dugotrajni, administriranja je bilo jako puno, dosta je i bilo problema sa netransparentnošću a sama učinkovitost je u konačnici izostala.
Dakle naše brojke govore da, brojke, pardon, Europskog patentnog ureda za Hrvatsku za treći kvartal ove godine da je prijava domaćih prijavitelja bilo 152. Prijava stranih prijavitelja podnesenih izravno u taj zavod, naš Državni zavod za intelektualno vlasništvo, 11 i naši koji su se na međunarodne prijave prijavljivali, 3, to je ukupno 166 prijava.
Moram kazati da je to u odnosu na prethodnih nekoliko godina povećanje, dakle govorim o 3. kvartalu ove godine, očekujemo da će do kraja ove godine, jasno, taj broj biti i veći. I gđi. također Glavak, uvaženoj zastupnici, da ćemo uvažiti njezine primjedbe i da ćemo nakon 2. čitanja to korigirati u zakonu.
Hvala lijepo.
Hvala lijepa. Time ćemo zaključiti raspravu u ovoj točci, a o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
PDF