Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: IX, sjednica: 14

PDF

81

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, prvo čitanje, P.Z.E. br. 685
27.09.2019.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici nastavljamo s radom.
Danas je prva točka:

- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari smjesa kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje UREDBA (EZ) br. 1907/2006, prvo čitanje, P.Z.E. broj 685

Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.
Izvolite.
Hvala lijepo gospodine dopredsjedniče.
Poštovani gospodine dopredsjedniče, uvaženi saborski zastupnici na razini EU 2017. godine donesena je Uredba Komisije 2017/542 od 22. ožujka 2017. godine o izmjeni Uredbe broj 1272 iz 2008. godine Europskog parlamenta i vijeća o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa dodavanjem priloga o usklađenim informacijama povezanim s hitnim zdravstvenim intervencijama koja će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine.
U cilju usklađivanja s Uredbom komisije 2017/542 ovim zakonskim prijedlogom propisuju se obveze u vezi s usklađenim informacijama povezanima s hitnim zdravstvenim intervencijama i preventivnim mjerama za uvoznike i daljnje korisnike koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne na temelju njihovih učinaka na zdravlje ljudi ili fizikalnih učinaka.
Imenuje se HZZO kao tijelo za zaprimanje tih informacija, propisuje se obveza HZJZ za stavljanje na raspolaganje informacija o smjesama Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, propisuje se da troškove podnošenja informacija o smjesama snose uvoznici i daljnji korisnici te se dorađuje prekršajna odredba vezano uz postupanja po Članku 45. stavku 3. Uredbe 1272/2008 EZ.
Hvala lijepo.
Imamo dvije replike.
Zastupnik Glasnović se javio za prvu.
Poštovane kolege, gosti naši ja nisam razumio ni jednu stvar što ste vi rekli ovdje, ako je u pitanju danas ovaj nekakva pitam za ekologiju razgrađenog materijala za ambalažu itd. ništa nisam razumio.
Ali iz mojeg iskustva ja bi rekao da ovaj baš taj mehanizam za nadzor ovih naš, ekološkog sustava i nije baš na najboljem mjestu. Blizu gradova imate ko da smo u Kalkuti negdje ili na trećem svijetu ovaj otpad itd., to se ne rješava. A šta je svrha ovih propisa iz EU ako se to ne provodi na terenu?
Odgovor na repliku.
Hvala lijepo.
Uvaženi saborski zastupniče žao mi je ako niste to razumjeli, znači ovim se izmjenama uredbe radi transparentnije postupanje tako da uvoznici moraju prijavljivat HZJZ opasne smjese ili kemikalije uz visoke prekršajne odredbe ako to tako ne postupe pri stavljanju stvari na tržište.
Za drugu repliku javio se zastupnik Bulj.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi tajniče kemikalije koje ulaze u RH možete li mi reći, a svjedoci smo da ulaze, evo ja ću govoriti o glifosatu koji ulazi posredno il neposredno. Naravno dolazi tretiran glifosat, govorimo o tvarima koje se koriste u RH, Austrija je zabranila već taj ovaj kemijski spoj tj. taj pesticid koji se koristi na površinama, poljoprivrednim površinama i naravno da su kontaminirane smjese koje dolaze ili kao npr. kroz poljoprivrednu, uvoz poljoprivrednih ovaj prehrambenih proizvoda, kroz meso, pa čak i kroz soju. To vam je poznato.
Znači što ste poduzeli po pitanju čak EU je donijela određena ograničenja i vremenska, kada ćete javnosti objaviti koliko je prijavljenih opasnih tvari, opasnih poljoprivrednih proizvoda gdje je glifosat glavni problem?
Hvala.
Odgovor na repliku.
Hvala lijepo uvaženi zastupniče Bulj.
Znači gliofosfat isto kao i herbicidi i pesticidi po ovim izmjenama mora biti prijavljeni znači nadležnom HZJZ inače će biti znači kažem opet visoke prekršajne kazne za uvoznike.
Zastupnik Kirin javio se za treću repliku.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, nova pravila na svjetskoj razini, dakle globalno usklađen sustav koja su razina UN, EU je ugradila u uredbe o razvrstavanju, označavanju i pakiranju CLP sustav. Cilj je olakšati globalnu trgovinu i pomoći potrošačima.
Da li je to dobro i koliko svjetski i domaći manipulatori mogu zaobilaziti zakon i kada ih se otkrije jesu li sankcije primjerene težini prekršaja od otrovnih tvari i smjesa do banalizirano jabuka, biocida i pesticida.
Odgovor na repliku.
Uvaženi saborski zastupniče.
Smatramo da smo primjerenim novčanim kaznama postigli svrhu da neće biti isplativo uvoznicima ne prijavljivati i izlagati se tim kaznama.
Hvala lijepo.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ako ne onda otvaram raspravu.
Prvi klub koji se javio za sudjelovanje u raspravi je Klub zastupnika Most-a u njihovo ime govorit će zastupnik Miro Bulj.
Želim samo upozoriti saborske zastupnike da imamo neke tehničke poteškoće tako da će biti obaviješteni prije isteka vremena.
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi tajniče sa svojom suradnicom, kolegice i kolege.
Ovo je vrlo značajna uredba koju će primjenjivati hrvatsko zakonodavstvo, ali ja osobno uvaženi tajniče ne vjerujem da će u provedbi imati ikakve učinke. Jel vi nama ovdje niste kazali tko će provoditi i na koji način ćete vi to kontrolirati, koja su to tijela i da li ste odredili tijela koja će to kontrolirati ili ako su postojeća onda od toga nema ništa. Jel je činjenica da opasne kemikalije herbicidi, pesticidi koji su već zabranjeni u određenim državama EU gdje i Europska komisija poglavito Europski parlament već dugi niz godina se vode borbe. A moramo znati da multinacionalne kompanije kao što je Monsanto koja proizvodi taj još sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, spomenuo sam glifosat koji je vrlo opasan po ljudske živote, tako da u Americi imamo brojne sporove. To vam je ako je poznatije u narodu ako sluša, to vam je primjera u cidokoru se nalazi ta tvar koja je vrlo opasna i koja uzrokuje najteža oboljenja, a on je isključivo povezan i sa GMO proizvodnjom hrane, ali to znate da je Monsanto. Prema tome, njima je interes i već su zauzeli najveći dio sjemena u tržištu svjetskom pa tako i hrvatskom šta plasiraju po cijelom svijetu pa tako i Hrvatskoj.
Zbog toga sam i tražio Zakon o zabrani GMO-a isključivo zbog ovih tvari, a također prije nekoliko dana sam uputio ono što je već Austrija napravila i gdje se ostale članice EU spremaju, zabrani glifosata koji je vrlo opasan.
Moramo znati da uvoz koji je soja poglavito soja iz Sjeverne Amerike tj. iz Brazila u velikim količinama je na području EU, s tim se hrani npr. stoka i to dolazi na naše tržište jel moramo znati da smo mi trenutno najveći uvoznici svinjetine, znamo da je ta svinjetina dosta jeftina koja je uvozna. Tko to kontrolira, tko kontrolira kontaminiranu svinjetinu od kontaminirane soje koja je zaražena ovim najopasnijim herbicidom?
Jednostavno mi ne poduzimamo nikakve mjere da zaštitimo zdravlje naših ljudi. Vidimo da imamo povećanje broja tumora i drugih bolesti, da imamo sve više alergija poglavito kod mlađe populacije, a to je isključivo zbog toga što ne koristimo, što su naša polja u korovu. Mi imamo 700 tisuća hektara površina zemlje poljoprivrednog zemljišta koje je neobrađeno, a uvozimo u biti hranu koja je zatrovana s ovim, opet ponavljam poglavito glifosatom i ostalim herbicidima koje su opasne tvari.
I mi ovu uredbu koju ćemo ovdje prihvatiti, naravno da ćemo prihvatiti koja je vjerojatno dobra, ali naravno da moramo to kontrolirati. Ali koji su naši instrumenti? Jel da su postojali instrumenti zaštite ljudi i zdravlja onda ne bi bilo meso koje je kontaminirano opasnim tvarima bilo na policama u multinacionalnim kompanijama, a posljedica toga ne samo ovaj dio zdravstvene problematike koji je najbitniji nego ste uništili domaću proizvodnju s tim zaraženim kontaminiranim proizvoda prehrambenim. Postali smo najveći uvoznici prehrambenih proizvoda, poglavito kada govorimo o uvozu mesa koje je kontaminirano sa ovim tvarima koje Monsanto i druge jedna ili dvije multinacionalne kompanije jel znam da je Bayer sada da su oni fuzirali se i tako kontroliraju i sjeme, a naravno i herbicide, pesticide, a poglavito ovaj spoj koji je vrlo, vrlo opasan.
Samo da kažem da je u Americi čovjek koji je održavao okoliš škole pod svom zaštitom kada je travu išao uništavati jel vidjeli ste šta ostaje iza cidokora, samo zemlja, nema travke, nema korova, troskot ne ostaje. I ako mi to ne zabranimo da se koristi u poljoprivredi, ali na našim površinama se to koristi i nekontrolirano, ali je veći problem, ali imamo još uvijek očuvanu tu poljoprivredno zemljište ali je napuštano, ciljano napuštano.
Nažalost, još jednom bih upozorio da se moramo zaštiti ovih uvoznih proizvoda, moramo se zaštiti, a očito je cilj bilo isprazniti našu Slavoniju, Zagoru, Gorski kotar, sve te poljoprivredne površine i OPG-ove, domaća gospodarstva isprazniti, ostaviti našu zemlju koja je relativno još uvije čista praznom. A od iduće godine moramo znati da stranci u Hrvatskoj mogu, strane pravne fizičke osobe kupovati poljoprivredno zemljište. Ovo je sve usko posljedično, znam da sam otišao malo u širinu jer jednostavno drugačije ne možemo razgovarati o ovoj problematici, prije svega što taj utjecaj na zdravlje stanovnika RH košta i zdravstveni sustav, a mi uvozimo njihovu jeftinu robu. Oni su uništili našega poljoprivrednika, jel vidimo da je povećanje tumora, čak Hrvatski zavod za javno zdravstvo u zadnje vrijeme redovito i ne informira koliki je broj karcogenih bolesti, tumora u povećanju a svjedoci smo da Ministarstvo zdravlja bi trebalo štiti naše ljude, ali to ne radi. Možemo mi sve uredbe prepisati kolegice i kolege, možemo direktive EU ako nemamo provedbena tijela, ako su štetočine unutar ministarstava koje pogoduju uvoznim lobijima uvozeći štetnu hranu, prehrambene proizvode jel Hrvatska ima najveći porast uvoza.
Samo u 2018. godini je smanjena proizvodnja mliječnih proizvoda 10,5%, a sa OPG-ova domaćih za 17% u odnosu na 2017. godinu. Znači mi imamo problem što su štetočine unutar ministarstava institucija koje bi morale štiti zdravlje naših građana i ne dozvoliti uvoz pogotovo od Monsanta i tih multinacionalnih kompanija. I zbog toga ja otvaram ova pitanja o zabrani GMO-a gdje se nećemo složiti, ali ja otvaram ta pitanja da pričamo o zdravlju naših ljudi.
Mi uvozimo opasne prehrambene proizvode, ponavljam koji su tretirani sa glifosatom kojega je već Austrija zabranila, ne tako daleka država od nas, vrlo opasan. Pa vidite samo kada cidokorom polijete korov i zbog toga trebamo naglašavati značaj domaće proizvodnje, domaćih prehrambenih proizvoda jel ovo šta nama preko uvoza uvaljuju to je bolest, smrt, alergije, poglavito za našu djecu i starije. I to košta naš zdravstveni sustav, uništava našu poljoprivredu i to je jedini i prazni naravno, demografska slika je takva kakva je zbog toga što smo dozvolili zbog neprovođenja zakona dozvolili smo da uvozni lobiji rade što god žele, za Judine škude koje su davali unutar ministarstva imamo na policama multinacionalnih tvrtki ili tih kompanija ili centara, imamo najviše strane proizvode koje zasigurno nisu kvalitete kakve oni daju svojim građanima. I to je ključna bitka, ključna bitka je hrana, voda i zrak i mi moramo zaštiti i vodu i hranu, proizvodnju od ovih uvoznih prehrambenih proizvoda, poglavito koji su zaštićeni ne samo u ambalaži nego u mesu koje kupujemo na policama za vrlo jeftino.
To možda građanima dobro djeluje, možda je lijepo bilo kada su se pojavili centri onda vam s Novog Zelanda dođe kilu janjetine, smrznute, pakirane dođe deset kuna. Naravno da to dođe, ljudi nisu novčano u mogućnosti više kupovati dok za kvalitetnu janjetinu, za janjetinu našega sela, moje Zagore, Paga ili ne znam odakle bilo je neisplativo i naši poljoprivrednici nisu bili konkurentni. A vjerujte mi da je veliki uzrok i to su prepoznali čelnici svih zemalja EU je opasnost od opasnih tvari herbicida i pesticida, a pogotovo glifosata i Monsantove kemije, ponavljam koji kontroliraju i sjeme. Mi nemamo ni banku sjemena, Hrvatska nema banku sjemena i napravili su nas ovisnim o svojim proizvodima koji su tretirani na ovaj način i koji se jedino mogu tretirati sa njihovim herbicidima i o tome trebamo razgovarati.
Nisam ja govorio niti upozoravao što su neki govorili GMO inženjering, navrtanje ili cijepljenje voćke, ne govorim ja o tome, ja govorim o kemiji, o kemiji koja utječe na zdravlje naše djece.
Mene zanima, evo vi ste Ministarstvo zdravlja, koliko su povećane alergije naše djece u odnosu na prije 30 godina jer ne kontroliramo, nije nam interes. Možemo mi ovaj zakon donijeti ako nama tajnik ili ministar, bilo bi dobro da ovdje ministar ponekad dođe u Sabor ovo je njegovo isto ministarstvo pa da kaže koliki su ti povećanja određenih bolesti zbog kojih se poglavito prehrambenih proizvoda koje ne kontroliramo.
Evo na kraju bi još jednom rekao sve šta je u interesu i šta je pozitivno i nama ne bi trebale toliko ni uredbe EU nego bi trebalo biti interes Ministarstva zdravlja da štiti od opasnih tvari i smjesa naše građane jel to košta naše Ministarstvo zdravlja, utjecaj loši na zdravlje ovih opasnih tvari, ja ću ga napominjati glifosat, poglavito on i ostala kemijska sredstva, ali glifosat napominjem zbog toga što je usko vezan sa GMO-om i Monsantom, usko vezan i njima je interes i dosta dobro uspijevaju preuzeti kompletnu proizvodnju sjemena, napraviti narode ovisnima, poglavito naš narod jel mi nemamo banku, ja ne znam postoji li i naravno da smo prisiljeni trenutno uvoziti njihovu jeftinu, zagađenu hranu, prehrambene proizvode.
I ovome treba ozbiljno uvaženi tajniče govoriti jer troškovi Ministarstva zdravlja su ogromni zbog ovih što su se prodali za Judine škude i ne rade svoj posao kao što rade, zbog onih koji nisu štitili kroz ministarstva ili poljoprivrede ili svih ministarstava nisu štitili domaću proizvodnju s kojom bi Hrvatska trebala biti brend.
700 tisuća hektara poljoprivrednoga zemljišta je trenutno u Hrvatskoj pod korovom, neobrađeno, čisto. To je naš resurs, to je naš potencijal i Hrvatska bi morala po tome biti prepoznatljiva poglavito jel živimo od turizma, to bi trebala biti naša dodatna vrijednost, a ne da imaju Monsanto i ostale tvrtke veću dobit od turizma u RH zbog toga što uvozimo tu kontaminiranu prehrambene proizvode koje utječu na zdravlje ljudi. Umjesto da potičemo domaću janjetinu, Paški sir mi u biti obrnuto, mi uvozimo Paški sir iz Italije koji nije vidio Pag je prošao brod kada su uvodili kraj Paga, u tom trenutku je vidio sir. Ne štitimo domaću proizvodnju, zbog toga imamo ogromne troškove Ministarstva zdravlja, imamo demokratski slom zbog toga što nismo poticali naše ljude da ostaju na tom području a mi, nama je očito puno lakše plaćati Ministarstvu zdravlja da ima veće troškove za bolesti i alergije, tumore, najteže bolesti zbog glifosata i ostalih herbicida i pesticida koje proizvodi isključivo da bi stvorili ovisnost svih a da u biti i zbog toga i je ovaj lom.
Zbog toga sve što je dobro, uvaženi tajniče, evo na nekoliko pitanja sam govori koliko je povećanje tumora, koliko uvozimo hrane nekontrolirane koja je hranjena npr. sojinom sačmom. Znamo da preko milijarde eura uvozimo svinjetine koja je jeftina na policama, hrvatske svinjetine nema, nema mog dalmatinskoga pršuta, jedino što se suši u nas, nema proizvodnje domaće. To ste postigli sa nečinjenjem.
I dok ne pogledamo istinu u oči, imati ćemo još praznija sela, ne može biti država bogata, nije to Miro Bulj izmislio niti bilo tko od nas, nema bogate države koja ne koristi svoj resurs a to je selo. Selo je ono koje bi trebalo biti glavno na čelu, selo na čelo. Selo je ono koje proizvodi i prehrambeni proizvod i hrani grad.
Mi imamo dvije trećine zbog ovakve politike koju smo provodili pogodujući i Monsantu i ostalim tvrtkama, imamo dvije trećine Hrvatske prazne, neobrađene. I ono što je obrađeno napušta se. I naravno 1.1., sve je ovo posljedično, cijeli je to ciklus planiran od 1.1., od iduće godine, strane pravne i fizičke osobe mogu kupovati poljoprivredno zemljište u RH dok hrvatske pravne i fizičke osobe ne mogu u Mađarskoj kupiti poljoprivredno zemljište. Da li je to jednakost u EU? Da li je to štićenje interesa građana RH?
Nama je interes ne samo donositi propise, ako donosimo samo propise radi propisa da bi se Andrej Plenković hvalio u EU kako mi smo primijenili njihovo zakonodavstvo, ako mi ne štitimo zdravlje, ako ne podižemo svijest značaja, proizvodnje domaće hrane i opasnosti kemije, tj. herbicida i pesticida kao što je glifosat koji je povezan isključivo najviše sa Monsantom uz proizvodnju GMO proizvoda onda mi nemamo elemente za opstanak na ovome području, nemamo a uvjete imamo koje nam je priroda i Bog dao. Mi nemamo snage zaštiti svoje, na svome stvarati novu dobit, demografsku sliku popravljati nego sve je spalo na uvozne lobije koje su štetočine koji za Judine škude u biti štetočine a u biti su trebale raditi u interesu naroda.
Zbog toga uvaženi tajniče očekujem odgovore na ova pitanja kolike su štete od herbicida i pesticida, poglavito glifosata na zdravlje stanovnika RH jer je sve manje domaćih proizvoda a sve više GMO proizvoda.
Hvala lijepo.
Za daljnje sudjelovanje u raspravi javio se Klub zastupnika HDZ-a, u njihovo ime govoriti će zastupnik Vlatko Kopić.
Poštovani državni tajniče, pomoćniče ministra, uvažene kolegice i kolege.
Predmetnim zakonom, odnosno implementacijom navedene uredbe kao što je rečeno utvrđuje se nadležno tijelo i zadaće nadležnog tijela za provedbu Uredbe 12/72 iz 2008. Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. godine o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548 EEZ-a i Direktiva 1999/45 EZ te izmjenjuje i dopunjuje Uredba EZ br. 19/07 iz 2006. godine.
Osnovni zakon je noveliran 2013. i 2018. godine radi dodatnog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU kao i radi omogućavanja provedbe reformske mjere u nacionalnom programu reformi za 2018. godinu kao i za objedinjavanje gospodarskih inspekcija u okviru državnog inspektorata.
U 2017. godini na razini EU donesena je Uredba Komisije EU 2017/542 od 22. ožujka 2017. godine o izmjeni Uredbe 1272 2008. Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa dodavanjem priloga o usklađenim informacijama povezanim hitnim zdravstvenim intervencijama koje će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine.
RH na temelju obveze iz Uredbe prijavila je Europskoj komisiji Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao imenovano tijelo u smislu navedene odredbe iz uredbe.
Ovim predmetnim prijedlogom utvrditi će se Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao imenovano tijelo u RH za provedbu iz uredbe prema kojoj će uvoznici i daljnji korisnici koji stavljaju smjese na tržište EU dostavljati informacije kako je propisano uredbom komisije.
Tj. informacije o smjesama dostavljati će se elektroničkim putem na hrvatskom ili engleskom jeziku, navedenom zavodu putem centralnog portala Europske agencije za kemikalije, dobro poznati PCN portal.
Takve primljene informacije o smjesama Hrvatski zavod za javno zdravstvo bez odgode stavlja na raspolaganje Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
HZJZ i Centar za kontrolu otrovanja informacije o smjesama mogu koristiti samo za formuliranje preventivnih i kurativnih mjera u svezi s liječničkim upitima, a napose u hitnim slučajevima te za provedbu statističkih analiza radi utvrđivanja potrebe poboljšanja mjera upravljanja rizikom.
Nadalje, sa ovim zakonskim prijedlogom utvrdit će se obveze za uvoznike i daljnje korisnike koji stavljaju u smjese na tržište RH. Jednako tako, ovim zakonskim prijedlogom omogućit će se i lakši prijenos informacija o sastavu smjese i podupiranje statističke analitike povezanih slučajeva otrovanja s kemikalijama, a sve u svrhu zaštite javnog zdravlja.
I na kraju, želim naglasiti da za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati nikakva dodatna financijska sredstva u državnom proračunu RH.
Stoga iz svega navedenog, Kluba zastupnika HDZ-a će poduprijeti navedeni prijedlog zakona.
Hvala.
Za pojedinačno sudjelovanje u raspravi javio se zastupnik Miro Bulj.
Hvala lijepo.
U ime kluba sam rekao sve, samo evo, poslije izlaganja kada imamo mogućnost pojedinačne rasprave, vidim da nema neki veliki interes, što nije dobro jer trebamo razgovarati o ovim stvarima. Značajne su za zdravlje naših građana.
Vidimo da je sve veće obolijevanje naših građana, poglavito opasnim bolestima, sigurno da je to utjecaj kemikalija koji se uvoze, pesticidi, herbicidi i sve ostalo, poglavito rekao sam Monsantnov glisofat i slične pojave koje su druge države već počele zabranjivati, ja sam naveo primjer Austrije koja je zabranila taj proizvod koji je direktno povezan sa GMO proizvodnjom sjemena.
Ja bih samo, znači multinacionalna kompanija kao što je Monsanto, to sam rekao, samo bih kazao da nije samo problem pakirane proizvode, kemikalije koje ulaze i tvari. Problem je ono što mi jedemo. Tko to kontrolira? Tko kontrolira svinjetinu koliko je sojine sačme koja je glisofatom tretira, tko to kontrolira na policama?
Tko, mene zanima tko kontrolira i da li se uopće kontrolira i koliki su uzroci toga mesa, znači kojega uvozimo, ja samo o mesu govorim koje se nalazi na policama, ja sam pitao i tajnika, koliko je povećanje raznih bolesti.
To je lako usporedivo jer je činjenica da je se Hrvatska puno više hrvatsko poljoprivredno zemljište puno više prije obrađivalo nego sada. Tu su jasna pitanja. Ja sam dao i zakon istovjetan kao što je Austrija donijela da potaknem o zabrani glifosata jer je to tvar koja je vrlo opasna. Kad je Austrija mogla, u EU se puno pričalo o toj tvari, tj. o tom koji se koristi u pesticidima i naravno da trebamo o tome govoriti otvoreno.
I ja bih volio da se organiziraju i okrugli stolovi i da struka kaže svoje stavove i onih koji su za i oni koji su protiv. Međutim, u nas je to tabu tema jer uvozni lobiji odgovara da uvoze tu svinjetinu i da bude na policama trgovačkih lanaca puno jeftinija nego što može naš domaći proizvođač proizvesti primjer, rekao sam svinjetinu, a mi, vidi se da nam raste uvoz. A i spomenuo sam da imamo ogromne površine zemljišta koje su neobrađene, 700 tisuća hektara.
Još jednom ponavljam da je vrlo bitno zaštiti naše građane. U ovoj uredbi se to traži, međutim, Hrvatska je donijela puno, ovaj Sabor je puno direktiva, uredbi koje su prepisane, ali u provedbi nula, provedbi nula.
Znači ovo, najveći je problem što će biti u provedbi da bi zaštitili zdravlje svih nas, poglavito naše djece da ne jedu jabuke tretirane sa glifosatom i sličnim kemikalijama gdje je mogućnost oboljenja višestruka, alergije koje se događaju, znači mi moramo štiti zdravlje, mi moramo promicati da se domaće prodaju koje je kontrolirano 100%, ali na kraju to nije se radilo, nije se radilo isključivo zbog toga što oni koji su bili obavezni to provoditi, nadležna tijela, institucije nisu radili svoj posao.
Znači nisu u Hrvatskoj štetočine ni korov ni troskot ni ništa nego su štetočine oni koji su unutar ministarstava a nisu radili svoj posao nego su pogodovale uvoznim lobijima.
Ja sam vas pitao tajniče, imate li vi pokazatelje u posljednjih godina, 10-tak, 20-tak u porastu određenih bolesti, alergija, koje su uzrok baš kemikalije i ove tvari kao što se glifosat koji je, ponavljam još jednom, koji je zabranjen već u Austriji. Znači njihov parlament je izglasao zabranu, znači ne govorimo o državu u Južnoj Africi ili Južnoj Americi, nego u državi koja je članica EU, koja nije daleko od nas.
Prema tome, moramo ozbiljno razgovarati, ja ovo govorim kao čovjek i saborski zastupnik jer mi je obaveza otvarati ta pitanja jer je povećanje teških bolesti u RH koje plaća Ministarstvo zdravlja, tj. naši građani. Mi moramo štiti naše zdravlje prije svega, drugo ono što nam je Bog dao, domaća proizvodnja. Mi to moramo napraviti i moramo zabraniti sve tvari koje utječu na zdravlje. Ja mislim da će dr. Kirin, vidim da je on da je .../Govornik se ne razumije./... vidim da je u par navrata odobravao određene smjernice koje sam slao.
Evo, očekujem od vas, tajniče, odgovore na ova značajna pitanja, pitanja koja postavljaju naši građani, a to je što se sa prehrambenim proizvodima koji se uvoze, ali su tretirani tim smjesama i tvarima kroz herbicide, pesticide, koje su druge članice već zabranile i EU, koja proizvodi Monsanto, da budemo precizni.
Zanima me koliki su učinci u stvari povećanja u zadnjih 20, 30 godina, imate li ikakve po pitanju povećanja određenih bolesti i znate li uzroke povećanja tih bolesti, da li i jedna od toga prehrana na području RH, prehrambeni proizvodi koji su iz uvoza i koji nemaju kvalitetu koju bi trebali biti i koji su tretirani tvarima s kojima ne bi smjeli biti tretirani i ne bi smjeli biti na našim policama.
Hvala lijepo.
Zastupnik Kirin javio se za repliku.
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče.
Uvaženi zastupniče, iz vašeg izlaganja sam shvatio da ste protiv GMO-a, protiv pesticida zato što imaju kumulativno djelovanje i štetni su i oni su kancerogeni ali shvatio sam da ste više protiv pesticida nego protiv GMO-a, onome što ste rekli.
Sjeme terminator, daje sterilne plodove, kako bi poljoprivrednici bili prisiljeni da uvijek ponovno kupuju sjeme za sljedeću sjetvu. Što mislite, da li bi u borbi protiv globalne poplave GMO-a moglo pomoći uzgoj domaćeg sjemena?
Odgovor na repliku.
Što se tiče tretiranja kemikalija, ja jednostavno pratim što se događa u Europskom parlamentu da je nastao sukob lobista koji su za glifosat koji je vrlo opasan, to znate i onih koji su protivnici.
I ja želim da se otvori ta rasprava, ja sam osobno protiv, iz svega što sam iščitao i presuda koje su donesene poglavito u SAD-u na oštećenicima koji su teško oboljeli zbog tih kemijskih spojeva.
Što se tiče GMO-a ona je usko povezana, Monsanto je usko povezano i jedno i drugo, GMO i herbicidi i pesticiti, proizvodnja i oni žele tu dominaciju apsolutnu i po pitanju sjemena i herbicida. A što se tiče domaće proizvodnje vjerujem da Hrvatska može imati banku sjemena i niti jedna uredba ako je Hrvatska potpisala ne smije Hrvatskoj zabraniti da ima svoju banku sjemena koju mogu naši ljudi znači unaprijediti sa normalnim postupcima a nikako stvarati ovisnost o Monsantu, njihovim herbicidima, njihovim pesticidima koji imaju loš utjecaj na zdravlje naših ljudi.
Hvala.
Zastupnik Maras javio se za repliku.
Hvala lijepa.
Kolega Bulj u vašoj raspravi ste istaknuli zabrinutost sa kvalitetom mesa koje se nažalost danas u Hrvatskoj većinom uvozi pa me zanima konkretno kako mislite da će se ova uredba odraziti na tom području. Znači da li će naši građani imati veću sigurnost što se tiče kvalitete mesa koja je sada na najvišim mogućim razinama?
Znači iz Hrvatske se iz godine u godinu sve više mesa uvozi a minimalno se ili gotovo isto proizvodi. Znači sad već imamo negdje oko 25, 26 tisuća tona mesa koje se godišnje u Hrvatsku uvozi šta je više skoro duplo od onoga što proizvodimo u RH.
Znači, mislite li da će to povećati kvalitetu i zaštitu naših potrošača?
Odgovor na repliku.
Nažalost sve ove uredbe koje mi donosimo imaju svoje pomake, ali da će ovo nešto unaprijediti jer vidim da tajnik ne daje odgovore na ključna pitanja, poglavito na pitanja uvozu prehrambenih proizvoda.
Ja sam spominjao primjer svinjetine koju doslovno uvozimo svake godine u milijardama kuna, u milijardama eura, to je prešlo, koja je isključivo hrani se sa tretiranom hranom, stočnom koja je tretirana glifosatom i to je dokazano, to je dokazano. Znači imamo opasnu hranu po zdravlje ljudi i stanovnika.
I ja sam jednom rekao i stojim iza toga da Hrvatski sabor, hrvatska Vlada i nadležna tijela ako ne poduzmu mjere, Hrvatski sabor zakonodavno djeluje i nema snagu ali nadležna tijela ne poduzmu mjere zaštite od tih opasnih tvari, kemijskih spojeva, herbicida, pesticida. Znači naša djeca su pokusni kunići.
I zato me zanima imate li nekakve rezultate utjecaja bolesti, povećanja i koje se .../Govornik se ne razumije./... povećavaju jer vjerujete mi da je 100% to razlog prehrane.
Zastupniče Bulj, isteklo je vrijeme.
Zastupnik Mišić javio se za repliku.
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Bulj, naravno da smo svi nezadovoljni pesticidima ali drugog rješenja nema. Mi smo otvorena zemlja, ja bih predložio da se zakon i jabuke i meso i sve zakonski odredi da od 6 mjeseci ne smije biti starije.
Da li bi svijet preživio danas da nema toga? Da li bi naše jabuke isto i u Borincima i okolo da nisu tretirane bilo toliko rodne kao što jesu danas. Prema tome, ja mislim da to trebaju stručnjaci odrediti šta će biti ali uvoz u Hrvatskoj bi trebalo najstarije 6 mjeseci biti. Mi smo otvorena zemlja ne možemo zabraniti uvoz i ostalima ali bi mogli propisati zakonom da meso 6 mjeseci staro, jabuke ili povrće ne može biti starije.
To je ono od čega se mi možemo braniti i naše proizvode prodati.
Hvala.
Odgovor na repliku, zastupnik Bulj.
Kolega Mišiću hvala lijepa na konstruktivnom pitanju i konstruktivnoj raspravi koja otvara brojna pitanja, naravno da i to vaše pitanje se postavlja da li bi bila mogućnost uopće mogućnosti prehrane da nije proizvoda koji se tretiraju sa opasnim tvarima.
Međutim, baš ovaj koji ja spominjem glifosat je cidokor, ako znate kad se polije nema troskoti, već je Austrija zabranila jer ima ogromne posljedice, uzroke ogromnih posljedica po pitanje zdravlja ljudi. Znači povećanje bolesti i naš zdravstveni sustav to košta, naravno svako liječenje košta alergija.
Prema tome, tu moramo naći mjeru ali Hrvatska mora imati svoju znači, svoju banku sjemena a nikako biti ovisna o Monsantu. Vjerujte mi, Monsanto je počeo gubiti sporove u SAD-u u milijunima, desetinama milijuna dolara. To možete provjeriti.
I naravno da treba stručna rasprava ali ne smijemo bježati od ovoga pitanja. Ako Austrija brani ne vidim niti jedan razlog zbog čega bi mi uvozili kontaminirane opasnim otrovima proizvode.
Hvala vam zastupnik Bulj.
Za pojedinačno sudjelovanje u raspravi javio se također i zastupnik Maras.
Izvolite.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege zastupnici.
Vrlo kratko ću govoriti o ovoj temi ali mislim da je bitno reći nekoliko stvari. Naravno da treba podržati ovaj zakon jer se radi o uredbi koja je definirana na području EU odnosno potvrđujemo i odluku i Europskog parlamenta, Europskog vijeća koja će sigurno doprinijeti većoj sigurnosti naših potrošača i kvaliteti na neki način tržišta koja u Hrvatskoj nažalost nije na onoj razini na kojoj je u nekim drugim zemljama EU.
Hrvatska je izložena u zadnjih nekoliko godina posebno povećanom uvozu mesa i mesnih prerađevina i u ovom trenutku duplo više se uvozi mesa i mesnih prerađevina nego šta proizvodimo u RH.
Ono što je paradoks je da se radi najčešće o uvozu iz susjednih zemalja. Znači kad pogledate recimo Italiju Hrvatska je njoj jedna od glavnih izvoznih tržišta za prerađevine od peradi i nevjerojatno je da u Hrvatskoj smo totalno uspjeli izgubiti tu vrstu proizvodnje i da Hrvatska uvozi dominantno, znači polutrajne i trajne prerađevine mesa. Znači kobasice odnosno mortadele ili određene druge proizvode.
Taj omjer potrošnje u Hrvatskoj je također nepovoljan za naše građane. Znači preko 50% mesa koje se troši u RH i koje se uvozi većinom iz susjednih zemalja se odnosi na polutrajne i trajne mesne prerađevine a samo 19% onoga što trošimo se odnosi na svježe meso i ono što je u biti kvalitetnije za naše sugrađane odnosno za one koji troše te proizvode.
Dok je sasvim suprotna situacija nažalost u drugim zemljama EU, kod njih je omjer da se polutrajni i trajni mesni proizvodi troše u manjem postotku negdje između 30 i 40% a svježi preko 40%. Sve ovo vam govori da je Hrvatska i hrvatski građani su jako izloženi kvaliteti odnosno nekvaliteti pojedinih proizvoda, svjesni smo koliko ta kvaliteta odstupa od onih proizvoda koji se prodaju primjerice u Njemačkoj i Italiji.
Znači prošle godine je uspjeh veliki bio i Europskog parlamenta koji je usvojio određene odluke po kojem kvaliteta proizvoda mora biti svagdje ista u EU. Nažalost Hrvatska u tom dijelu nije bila ravnopravna a još će dugo proći dok se to sve skupa ne implementira na zadovoljavajućoj razini pogotovo kada se radi o mesnim prerađevinama jer sam rekao nažalost naši sugrađani najčešće zbog egzistencijalni problema, odnosno nemogućnosti da kupuju kvalitetnije proizvode kao što to rade primjerice u nekim razvijenijim zemljama više troše proizvode niže kvalitete i više troše proizvode polutrajne i trajne koji obično imaju onda i nižu cijenu.
Znači zbog svega ovoga vrlo nam je zanimljiva ova uredba, žao mi je šta nije polučila malo veći interes za raspravu u Hrvatskom parlamentu jer ono šta naši građani jedu i ono što naši sugrađani troše svakodnevno bi trebao biti veliki interes i nas kao zastupnika i svih onih koji se žele pobrinuti da naši sugrađani imaju veću kvalitetu života.
Ne bih sad ulazio u ove teorije koje gospodin Bulj konstantno kada se radi o poljoprivredi priča vezano uz GMO odnosno određene korporacije. U ovom trenutku se kod nas što se tiče, što se tiče same mesne industrije naš problem svodi na to da malo proizvodimo a previše uvozimo.
I de facto kada vidiš kako se ta proizvodnja iz godine u godinu smanjuje i kako je primjerice u Slavoniji opustošena proizvodnja stočna, sve moguće stoke, gdje god, doslovce u nekim selima više nemate niti jednu kravu, to je ono, to je ono o čemu bi se hrvatska Vlada trebala brinuti.
Pogotovo to zabrinjava zbog toga što se konstantno iz mjeseca u mjesec i godine u godinu ova Vlada zadnje 3 godine hvali sa time da smo potrošili i utrošili velika sredstva EU. Nažalost to se nigdje ne vidi, znači ne vidi se konkretno na proizvodnji. Kako je moguće da mi koristimo dobro sredstva EU i da se milijarde kuna povlače iz eu fondova u poljoprivredu i stočnu proizvodnju a ta proizvodnja je na godišnjoj razini ista. Mislim tu nešto nije u redu. Ili taj novac odlazi netransparentno na koje kakve potrebe ili se troši nefunkcionalno. Jer nažalost naša poljoprivreda je u zadnjim desetljećima shvaćena dosta često i kao socijalna kategorija i kao način da se kupuju birači, da se dijeli novac a da se na kraju koristi od toga nema.
Sjetiti ću se jednog primjera gdje sam bio zabezeknut jednim programom koji je bio 2007. i 2008. a gdje se radilo preko HBOR-a opremanje određenih uzgojnih kapaciteta za krave, znači štala itd.., gdje se podijelilo, pa čini mi se skoro milijardu kuna, nešto malo manje od milijardu kuna i gdje se nije uspjelo vratiti niti možda 10-ak posto od tog iznosa.
I ti krediti su u crvenom i ti krediti su na kraju većinom vjerojatno sada i otpisani a radilo se o sljedećem, da je, nije tu bila potreba da se napravi proizvodnja koja će biti jeftina i koja će omogućiti ljudima koji su na selu da se bave poljoprivredom i da se poveća poljoprivredna proizvodnja. Tu se išlo za onima koji su projektirali te štale i uvozili opremu i banke koje su bile u suradnji sa državom dijelile pola kredita ili davale visoke kamatne stope.
Na kraju su jedino od tog koristi imali uvoznici koji su uvozili opremu i građevinari i projektanti koji su projektirali objekte. Ljudi na selu, znači poljoprivrednici nisu imali nikakve koristi od toga i banke koje su dobile kamate od kredita ili eventualno određene stvari koje su se mogle otplatiti, građani su na kraju ostali robovi tih kredita i sada se to polako otpisuje i vjerojatno se do sada otpisalo i u cijelosti.
Ali poanta je da je taj cjelokupni program nije služio za poljoprivredu nego za određene interesne lobije koji su bili zainteresirani da se samo građevinski dio odbije, a da ne kraju nitko nema što se tiče potrošača i proizvođača od toga prevelike koristi. I to je nažalost u Hrvatskoj konstanta.
Kada mi netko ovdje bude u Hrvatskom saboru u stanju objasniti zbog čega mi ulažemo milijarde kuna, a proizvodnja je konstantno ista i da je jedino mjerilo uspješnosti koliko smo kak ti povukli sredstava, a da nije mjerilo uspješnosti da li smo smanjili uvoz stoke i mesnih proizvoda i prerađevina, a povećali proizvodnju domaće stoke i mesnih prerađevina. Dok mi to neko ne pokuša objasniti kao kako je moguće da se taj novac troši, a da rezultata nema odnosno da mi pokaže taj primjer da se promijeni koncept mjerenja uspjeha na način kada budemo povećavali proizvodnju da kažemo da smo dobri, a ne kada budemo trošili novac na nefunkcionalne stvari ona ću priznati da je Ministarstvo poljoprivrede uspješno. Do tada dame i gospodo mi ćemo i dalje uvoziti meso i dalje ćemo biti zaineresirani za dobru kontrolu zbog toga što nismo sigurni koje je kvalitete meso koje dolazi u Hrvatsku.
Dobro je da se meso kontrolira, dobro je da ti troškovi padnu na one koji meso uvoze jer na kraju oni ostvaruju ekstra profite i to se mora dobro kontrolirati, ali nije dobro da u Hrvatskoj dvostruko manje proizvodimo mesa i mesnih prerađevina nego šta uvozimo jer za to nema nikakve potrebe.
Pogledajte zbog čega je jeftinije proizvoditi u Njemačkoj i u Italiji nego u Hrvatskoj. Niti su plaće tamo manje, niti je zemlja tamo jeftinija, niti su resursi s kojima se radi tamo jeftiniji, ali se očito više isplati u Njemačkoj Nijemcima i u Italiji Talijanima nego našim sugrađanima zbog toga što nemaju kvalitetnu podršku Vlade odnosno nemaju pravi sustav napravljen kakav bi on trebao biti.
Hvala vam lijepo.
Hvala.
Zastupnik Baričević javio se za repliku.
Gospodine potpredsjedniče.
Zahvaljujem kolegice i kolege.
Kolega Maras vi ste u početku svog pojedinačnog izlaganja kazali da ćete biti kratki, ali potrošili ste mogućnost po Poslovniku da budete maksimalni. Ali ne brine me to što ste vi bili maksimalni nego ova implementacija europske uredbe jednostavno o tome niste ništa kazali.
Konstatirate da je u Hrvatskoj non stop raste uvoz prehrambenih proizvoda, poglavito mesa što je definitivno činjenica, vi to konstatirate po staroj dobroj navici, držite predavanje ex katedra, ali interesira me imate li neko rješenje da se ta situacija popravi i da ona bude bolja? A kazat ću da ta erozija koja traje jako dugo je jako snažna bila u vrijeme ministra Jakovine koji je evo na hrvatsku poljoprivredu ostavio toliko štete koja će trajati i trajati.
Hvala.
Odgovor na repliku zastupnik Maras.
Hvala lijepo.
Kolega Baričević evo samo kratko pošto imam minutu. Znači prvo bio sam kraći, nekada budem i duži od deset minuta nego šta Poslovnik dozvoljava, tako da sam skratio.
Drugo, što se tiče rješenja, nemoguće vam je sada to u četrdesetak sekundi objasniti, ali pripremit ću vam jedan materijal da vidite rješenja SDP-a što se poljoprivrede tiče i šta bismo mi napravili kada vi već ne možete uspjeti tri godine pokrenuti stvar sa mrtve točke odnosno idemo još unazad. A ukoliko ste dobro slušali ja sam dao podršku ovoj uredbi, tako da sam i o njoj govorio.
Ali kada govorite o dokumentima, vi ste sada još svjež zastupnik pa to ne znate, možete malo govoriti o problematici koju ona obuhvaća i to bih vam preporučio jer naši građani su svjesni kako su veliki problemi u RH i očekuju od nas zastupnika da o tim problemima govorimo.
Hvala vam lijepo.
Hvala.
Zastupnik Vlaović javio se za repliku.
Hvala potpredsjedniče.
Kolega Maras, u pravu ste kada kažete da je izostala značajnija podrška i pomoć Vlade i Ministarstva poljoprivrede u razvoju poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Ova uredba bi trebala štititi potrošače u Hrvatskoj da znaju što jedu i da potaknu i domaću proizvodnju.
Nažalost, Vlada i Ministarstvo poljoprivrede su češće štitili uvozne lobije. I nije točno da je proizvodnja na istom nivou, pad je proizvodnje i u mlijeku i u mesu i u drugim prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj. I ono što je još važnije, svi oni koji su koristili eu sredstva da dignu nivo svoj proizvodnje, opreme farme su blokirani i među onih 260 tisuća blokiranih u RH nisu im otpisani krediti, a nekim velikim tvrtkama tipa Agrokora nažalost jesu.
A ono što je bitno da i porezna politika ne ide u smjeru da potakne domaću proizvodnju, dokaz je kada sam podero zakon ministru Mariću da smanjenje PDV-a na prehrambene artikle neće smanjiti odlazak naših građana u BiH da kupuju svoje proizvode, nažalost se pokazao točnim. Niti su pale cijene, niti su manje naši građani išli kupovati van i s pravom sam podero zakon. Evo ponovo.
Hvala.
Hvala. Molim vas da se držite rokova i prilikom nastupa.
Odgovor na repliku zastupnik Maras.
Hvala lijepo.
Razumijem vašu gorčinu i žestinu kada je ovako slikovito pokazujete što mislite o prijedlozima koje nam daje HDZ vezano uz poljoprivredu. Dovoljno je samo pogledati i ukucati recimo u pretraživač na Internetu poticaj za poljoprivredu i vidite tisuće i tisuće oglasa, tisuće i tisuće članaka i programa koji su pripremljeni, ali kad ukucate poljoprivredna proizvodnja u RH, tu nema niti jednog gotovo članka koji govori, u Hrvatskoj se više proizvodi nego što se proizvodilo 2018., '17. i '16.
To je nelogično. Kako je moguće da povlačimo sredstva iz EU, a nemamo rezultata od toga? Zaključak je da nije ili dobro planirano ili implementirano ili na kraju krajeva, nemamo ni viziju ni strategiju što bismo proizvodili kako bi sutra hrvatska poljoprivreda bila uspješnija.
Hvala lijepo.
Hvala. Zastupnik Lovrinović također se javio za pojedinačno sudjelovanje u raspravi.
Hvala potpredsjedniče Petrov.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani građani. Posebno vas pozdravljam koji nas pratite. Evo, danas je petak, neću ovdje brojati, ali možda ima jedno 5% zastupnika u Saboru, što zaista govori jer danas nema glasovanja pa prema tome, ovi, glasačka mašina danas očito nije predviđeno da glasa.
I prema tome, sve što mi govorimo ispada i raspravljamo da nije bitno za njih. Ali, evo, potpredsjedniče Sabora, tu nije predsjednik pa vama upućujem pitanje i zahtjev, prenesite predsjedniku Sabora, u prosjeku 230 dana čekam odgovore na moja zastupnička pitanja, a pretpostavljam i neki drugi zastupnici. Zašto se mi blokiramo? Mi smo ovdje zbog građana. Zašto nam institucije i adrese na kojim odgovaramo, ne odgovaraju. Sada prelazim na temu govora, ali oprostite, vi ste htjeli sada meni replicirati, što ja tu uopće govorim jer to nije tema.
Ja nemam drugog načina izraziti svoj stav, vidite, ovdje ste, ovdje ste me stavili u zadnju klupu, ja iz zadnje klupe govorim dvije godine, ali neću odustat. A sad govorim o temi.
Ma što vrijede nama uredbe i direktive EU? Što nam vrijede? Pa imamo mi i zakone domaće dobre. O kontroli hrane na našim granicama već, ali dragi građani, vama prije svega govorim jer znam da me ovdje političke strukture koje su dosad 25 godina vladale Hrvatskom, ma one, one nas ne slušaju uopće.
Vašu pomoć trebamo na sljedećim izborima da promijenimo Hrvatsku. Stanka Promijenimo Hrvatsku smatra da kontrola proizvoda, prije svega hrane, mora biti na granicama, ja vas podsjećam da je do prije 10, 15 godina da su postojali pokretni laboratoriji u malim vozilima. To su, oni su unutra imali sve, oni su mogli na licu mjesta napraviti analizu.
Je li znate dragi građani da tih motornih vozila pokretnih laboratorija više nema? Ukinuli su ih. Tko ih je ukinuo i zašto ih nema? Prekupci, nakupci, šverceri, znači oni dominiraju tržištem hrane, posebno kada je riječ o uvozu. Oni kontroliraju skoro sve. Ma gdje god pipnemo, ključni problem Hrvatske je korupcija. To su ti koruptivni lanci.
Pa nije ni čudo da Hrvatska na 100 ili 1000 stanovnika ima u zadnjih nekoliko godina najveći broj oboljelih od karcinoma. Pa zašto nas to čudi? Pa upravo zbog toga što se uvozi, oprostite na riječi, smeće od hrane, da nitko ne zna koliko je ta hrana stara, po kakvim se sve hladnjačama i skladištima povlačila, ali, dajte to Hrvatima pa nek oni jedu jer vjerojatno imaju bolji želudac od onih zemalja iz kojih se to izvozi. Prema tome, vi u Njemačku, Austriju, Dansku, e tamo ne možete izvesti lošu hranu. Ako se nešto, to je u par godina, to je ekscesni slučaj, incidentna pojava.
Neće, zašto? Jer tamo postoje zakoni, ali postoji nešto još važnije, da se kontrolira, nadzire i bori za interese, zaštitu zdravlja domaćeg stanovništva.
Ovdje to nije slučaj, ovdje je važno uvesti. Već zna se kako će se proći kontrole pa prema tome, nitko više ne zna, nema sljedivosti hrane i to je taj problem. Ako negdje i piše, uglavnom je to upitno, odnosno problematično.
Dakle, korupcija razdire sve u Hrvatskoj. Onog trenutka kad mi riješimo korupciju, mi korupciju jer nijedan narod ne može korupciju izbrisati do kraja. Kad je svedemo na jednu najnižu razinu, a to mogu samo novi ljudi, nova Vlada, nove stranke. Ne mogu ovi, pa nemojmo biti u zabludi. Obolijevat će sve veći broj građana upravo zbog toga. Pa spriječimo to, dragi građani. Znači, mi imamo, jednu vrstu, što bi rekli, hajmo koristiti Vladinu terminologiju, hibridnog rata na području prehrane. Pa pustite ovaj fake news što netko priča, SMS afere, tamo, ma ovo je hibridni rat.
Ovdje jedemo svaki dan 2, 3 puta najmanje. Moramo znati što unosimo u naše želuce. Moramo znati čime se cijepimo, nema povjerenja u institucije koje provode nadzor, zašto, jer korupcija vlada. Ona je rak rana. Što dalje treba reći ovdje, hajmo sad na konkretne podatke.
Vi znate da mi iz stranke Promijenimo Hrvatsku žestoko kritiziramo. Ali zašto? Pa zato što naši stručnjaci, odbori razumiju problem, ali evo vam sad podatak i rješenja prijedloga. Slušajte ovo sad.
Hrvatska izveze kukuruza i pšenice oko 450 tisuća tona. I zato zaradi oko 100 milijuna eura. A naši su proizvoda zaista bez GMO-a i kvalitetni. Uvezemo u jednoj godini tijesta, peciva, kolača, smrtnutog tijesta 100 tisuća tona za 100 milijuna eura. Znači, svakom je jasno o čemu se ovdje radi. Izvozimo daske, uvozimo namještaj. Izvozimo svinjetinu, uvozimo znači lošiju svinjetinu.
I tako dalje i tako dalje. Ali, dakle manje-više ovo svi znamo, ja sam samo naveo konkretne podatke. Ima li neki instrument koji posebno pogoduje uvozu loše hrane? Ima, to se pored kontrola koje sam naveo, koje nisu efikasne za zaštitu kvalitete i znači zdravlja prehrambenih ispravnosti, zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda, to je devizni tečaj, gospodo.
Devizni tečaj u Hrvatskoj je 24 godine na istoj razini. On je potpuno nerealan. Zašto je devizni tečaj snažan instrument za uvoz svega i svačega, pa tako i hrane o kojoj danas uglavnom raspravljamo? Pa zato što se uz ovakav nerealan devizni tečaj isplati uvijek uvoziti. Ali taj devizni tečaj uništava sistematski iz godine u godinu, već 20 godina naše proizvođače hrane jer oni su zbog takvog nerealnog deviznog tečaja, a s druge strane im rastu troškovi proizvodnje, oni su sve manje konkurentni.
Nadalje, nadalje, nadalje. Visoke kamatne stope, prezaduženost naših farmera, stočara, poljoprivrednih proizvođača, oni jednostavno onemogućavaju konkurenciju, da budu konkurentniji na ovom tržištu.
U tom kontekstu, kolega Bulj, ja predlažem da vi i kolega Maras 7 dana da se zatvori Sabor, samo vas dvojica dođite pa raspravljajte uz direktan prijenos, pa nemojte pričat dok ja, pa poštujte ovo o čemu se radi. Ja vas slušam svaki dan, 20% vi oduzimate vremena. Ja govorim jednom u par dana, vi ovdje remetite red i mir. .../Upadica se ne čuje./... Ma nemojte pričati, pa vi .../Upadica: Ja vas molim zastupnici, zastupnici, molim vas za malo strpljenja i mira. Nastavite zastupniče./... Više ste se i Bogu i vragu popeli na glavu. A potpredsjedniče, vi to mirno gledate, je li?
Hajmo primjer soje. Vidite, Hrvatska na svu sreću proizvodi kvalitetnu soju u kojoj nema GMO-a, ali uvozi soju, uvozi soju u kojem obliku? Prerađevina ili u krmi za hranjenje stoke ili u mesnim prerađevinama i drugim prerađevinama gdje mi ne znamo, a sigurno ima GMO soje u tim proizvodima.
Dakle, gdje god okrenemo vidimo da su to problemi i upravo zbog toga mi iz stranke Promijenimo Hrvatsku zahtijevamo od Vlade i vas državni tajniče, da prenesete to, pod a) koji su naši prijedlozi, dakle mi ne kritiziramo samo, znači strogo kontrolirati hranu na granici. Kako je, što drugo treba napraviti. Stalno mičite inspektore, premještajte sa jednog na drugo mjesto, ali im povećajte plaća, da budu što manja meta korupcije i ovih nakupaca, prekupaca.
S druge strane, onemogućiti uvoz voća i povrća dok je naše svježe i dok se naše ne proda. To se može posebno, fino napraviti, sofisticiranim ekološkim standardima kakve radi Njemačka, pogledajte kako Njemačka onemogućava uvoz jabuka, hajde pogledajte.
Ili izvoz mandarina, itd., itd. U tom smislu još samo želim reći, PDV koji ste smanjili na hranu s 25 na 13% ne da je, on ništa nije dao, nije smanjio cijene, a povećao je uvoz loše hrane jer sad uvoznici ne moraju plaćati odmah toliki PDV već za tu razliku mogu uvesti dodatnu količinu smeća od hrane.
Hvala.
Prije nego dam povredu Poslovnika, ne znam po kojem pitanju, ja vam moram reći i upozoriti vas zastupniče Lovrinoviću da nije lijepo vrijeđati saborske zastupnike, tako, ako je u tom smjeru išla povreda Poslovnika, onda nema potrebe govoriti o tome da se netko popeo na glavu, koristi 20% vremena bez veze.
Dužnost saborskih zastupnika i njihov posao je upravlja raspravljati ovdje. I biti ovdje. Povreda Poslovnika, izvolite. .../Upadica: Točka 238./... Zastupniče Lovrinović, niste prvi digli povredu Poslovnika, molim vas sjednite.
Hvala lijepo predsjedavajući.
Povrijeđen je čl. 238., čl. 4. .../Upadica: Opomenuo sam. Zastupniče Bulj, nema potrebe, opomenuo sam saborskog zastupnika./... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./... Vi očito sidite na ušima kolega Lovrinović, ali, ja nisam riječi rekao, ja sam bio naslonjen i spremao sam se za raspravu u ime Kluba zastupnika Mosta-a završno .../Upadica: Zastupnik Bulj, isteklo vam je i vrijeme./... Znam da vam smetam.
Zastupnik Bulj, ja vas molim, zastupnik Bulj. Izvolite zastupnik Lovrinović, povreda Poslovnika, molim vas recite mi po kojoj točki.
Hvala lijepo g. potpredsjedniče.
Čl. 238., ja neću polemizirati sa maloprije .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./... ja vas niti upućivati bilo kakve, vas molim da držite ovdje reda. Nema veze, govorio ja ili bilo tko, dajte mira zastupniku da govori i ništa drugo. To je to.
Prije samo nego nastavimo sa replikama, prije nego nastavimo s replikama, budući da na vaše izlaganje ima dvije replike, ja vas samo zamolio da onako kako želite da se odnose prema vama, tako se i vi odnosite pa bih evo, predložio da kada imate svoje izlaganje da ne potrošite prve početne minute na nešto što nije tema izlaganja.
Zastupnik Maras imao je repliku na vaše izlaganje.
Hvala lijepo.
G. Lovrinović. Žao mi je što ste baš ovako reagirali jer evo, vaše interesantno izlaganje je zainteresiralo i kolege tu oko mene iz HSS-a i SDP-a i baš smo komentirali kako imate puno činjenica, podataka i baratate temom vrhunski, tako da mene još posebno onda zanima dalje, pošto ste ušli u tu problematiku, na koji način bi i na kojim granicama zaustavili stranu robu i rekli ste da bi povećali plaće inspektorima i mijenjali ih sa jednog na drugo mjesto.
Znači koji bi bio model mijenjanja pozicija inspektora i kolika bi po vama bila adekvatna plaća inspektora koji kontrolira na carini kvalitetu robe.
Evo, hvala lijepo.
Odgovor na repliku.
Poštovani kolega Maras, ta rješenja, već smo imali, vidite, ako ste bolje slušali, bili su pokretna motorna vozila, mini laboratoriji koji su praktično, zna se, gdje se kontrolira hrana koja se uvozi. Ne zaustavlja se, ona se mjeri na granici, ja sam slikovito rekao na granici. Zna se gdje se carini i gdje ona ulazi u Hrvatsku, gdje se preuzima. Na tim mjestima dakle.
S druge strane, postojao je u vojsci je poznat način premještanja znači časnika. Iz ovog grada u onaj grad, iz ovog mjesta, na onaj. Tako, tako bi morali porezni inspektori raditi i sve ostale slične funkcije, znači to nije problem, ali da bi se to napravilo, tim ljudima treba povećati plaće. I carinici, ali u ovom slučaju to su oni ljudi, stručnjaci koji kontroliraju, nadziru hranu. Prema tome, sa 4, 5 tisuća kuna oni sigurno nisu .../Govornik se ne razumije./... ne mogu živjeti i oni su meta onih koji šire korupciju.
A o tome kako to uštediti, pa evo ja u Saboru govorim već kako sam došao i mi znamo konkretno to rješenje.
Zastupnik Glasnović, javio se za repliku.
Poštovane kolege, ja slažem se sa g. Lovrinovićem. Pitanje korupcije, imate korelaciju između niskih plaća i lopovluka, to je svakodnevna stvar, ako nemate tog mehanizma, kontrolnog mehanizma, bit će još lopovluka. Naravno, to je mehanizam, na terenu se ništa ne .../Govornik se ne razumije./... mi imamo savršene zakone, dođe strateška razine do taktičke, ništa se ne događa, ali u isto vrijeme ja bih volio da tu dođe nekakvi eksperti po pitanju hrane, vode, energetike, da čujemo prave stvari, ove od eksperta, a ne diletanata jer mi postajemo žrtve kemofobije, da je sve otrovano, tako nije, u životu se nikad, povijesti čovječanstva, nikad se duže i bolje nije živjelo, a većina Hrvata pati od PTSP-a, piti jesti piti, da čujemo te ljude ovdje, da znamo o čemu se radi ovdje, a ne da tu sviramo neke stvari, neću reći tu stvar i svi ćemo postati paranoični da je sve otrovano.
Tako nije.
Hvala. Odgovor na repliku.
Ne mogu se ne složiti s kolegom Glasnovićem da je korupcija rak rana Hrvatske i evo, drago mi je da i vi kolega Glasnović potvrđujete da ako je korumpirano društvo da mi ne možemo utjecati na normalne procese, odnosno da smo ugroženi sa svih strana, a tako i sa lošom kvalitetom hrane.
Niske plaće su sigurno jedan od razloga širenja korupcije, ali to se ne radi samo na ovim poslovima kontrole zdravstvene ispravnosti hrane, vidite kako su male plaće državnim revizorima, sucima, znači USKOK-u, to su te kritične institucije koje se na taj način žele držati na uzici demotivirati ljude koji tako tamo rade. Time se slabe najvažnije institucije društva i tako društvo propada, a upravo zbog toga učinimo svi zajedno da konačno maknemo ovu Vladu sa scene i da dođu ljudi koji će od naše lijepe Hrvatske napraviti pravu državu.
Hvala.
Hvala.
Za završnu riječ u ovoj raspravi javio se Kluba zastupnika Mosta, u njihovo ime govorit će zastupnik Bulj.
Hvala lijepo.
Tema je vrlo bitna. Tema je strašno značajna. Volio bih da se u ovoj temi uključio naknadno i tajnik Ministarstva zdravlja da progovori o učincima dosadašnjih mjera o zaštiti od opasnih tvari u RH, poglavito po pitanju prehrambenih proizvoda, mi odgovore do sada nismo dobili.
Vjerujem da ćemo još glasnije, još češće i još više govoriti o ovoj temi. Zbog toga sam i dao Zakon o zabrani glifosata koji je zabranjen već, jedini korak koji sam napravio, znači kao zastupnik, jednostavno, nitko drugi nije predložio, a neki bi i zabranili govoriti, a sigurno su produkt i utjecaj, produkt i utjecaj u biti tih kompanija.
Ja vjerujem da će i ovi koji bi zabranili govoriti i glasati o Zakonu o zabrani glifosata koji je vrlo opasan kemijski spoj kojega kontroliraju multinacionalne kompanije koje imaju ogroman utjecaj, međutim, ovdje mi govorimo o mogućnosti Hrvatske koja nije iskoristila, to je 700 tisuća hektara površina, neobrađenih, poljoprivrednih koje su ekološki očuvane. Sela koja su ispražnjena i naša OPG-a jer nije se kontroliralo ni dosadašnjim zakonima.
HS je donio više uredbi i direktiva, sve uredbe koje su prihvatljive, većinom su prihvatljive, ali su neprovedive zbog toga što, ponavljam, štetočine unutar nadležnih institucija su veće štetočine od svih korova koji se nalaze na poljoprivrednom zemljištu koje je zapušteno jer se pogoduje uvoznim lobijima. Zbog toga imamo, zbog loše hrane koje uvozimo, koja je zatrovana kemijskim spojevima, ne samo u ambalaži, uvaženi tajniče, ne samo u ambalažama i pakiranjima, nego je zatrovana, nego je kontaminirano meso spominjem glifosat nekoliko puta, prije nekoliko dana dao sam taj zakon u proceduru. Vjerujem da ćete podržati taj zakon, ako vama smeta, ja dajem vama za pravo da to napravite, nemojte da budemo zadnja članica Europe koje će to napraviti jer imamo uvjete za drugačiji način proizvodnje, uzgoja poljoprivredne proizvodnje koja može smanjiti troškove i Ministarstva zdravlja i očuvati zdravlje naših ljudi, a naravno i di ćemo poticati i poljoprivrednu proizvodnju. Prema tome, nemojte kao i do sada, sve uredbe, sve direktive EU koje dolaze isključivo završavaju kao mrtvo slovo na papiru u stvarnosti.
Ja to mogu posvjedočiti po pitanju, evo proizvodnje, odakle dolazim, u Dalmatinskoj zagori u svim poljima, od Neretve do Krke. Tako je i u Slavoniji. Pa nemamo sustave navodnjavanja, nemamo sustava odvodnje.
Pa je li žalosno da mi u 2019. g. nemamo sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina u polju npr. kroz koji protječe rijeka Cetina, čista, bistra, mi nemamo sustav navodnjavanja.
Znači ciljano jer se sve napravilo da se u Hrvatskoj ne proizvodi i danas imamo 700 000 ha neobrađenoga zemljišta i zato su krivi uvozni lobiji. Ne smijemo dozvoliti da naš jedan kvadratni metar ne bude obrađen. Tolika je nepravda napravljena prema hrvatskom selu i seljaku da u Mađarskoj ne može kupiti poljoprivredno zemljište. Znači vi ne može kupiti poljoprivredno zemljište a iduće godine u Hrvatskoj pravne i fizičke osobe će moći kupiti poljoprivredno zemljište pa i u Hrvatskoj.
Prema tome, dao sam dva zakona koja nas navode na razmišljanje, to je Zakon o zabrani GMO-a i zabrani glifosata, kemijskoga spoja koji je vrlo opasan, koji se proizvodio 80-ih godina i vjerujem da ćemo zajedno ako je mogla Austrija, ako su mogle druge članice EU-a, da ćemo iznaći rješenje i snagu zaštititi zdravlje naših ljudi ne samo kroz ambalažu, ponavljam, ne samo kontroliranje ambalaža i što se nalazi kemijski spojevi koji se nalaze unutar nego pesticidi s kojima je već tretirano i kontaminirano prehrambeni proizvodi.
Moramo znati ono sva soja koja je uvezena iz Brazila, dovezena na području EU-a se hrani stoka i to meso je na našim policama. Mi moramo to napraviti zbog budućnosti naše djece inače Hrvatske u ovakvom obliku i demografski, već je prazna 2/3, neće postojati, hvala lijepo.
Hvala.
S ovim, ispričavam se, završna riječ u ime predlagatelja, državni tajnik Dulibić, izvolite.
Hvala lijepo g. dopredsjedniče, nisam se mislio javljati ali pošto smo skrenuli sa teme, moramo reagirati na neke stvari.
Prvo želim zahvaliti svim klubovima koji su podržali prijedlog ovog zakona a ovo što smo skrenuli van teme, moram napomenuti da hrana koja se uvozi u RH je zdravstveno ispravna, ona se kontrolira redovno putem Državnog inspektorata u nadležnim ovlaštenim laboratorijama, ukoliko se utvrdi da neka hrana nije zdravstveno ispravna, ona se povlači sa tržišta, hvala vam lijepo.
S ovim zaključujem raspravu, glasovat će se kad se steknu uvjeti.

81

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, prvo čitanje, P.Z.E. br. 685
02.10.2019.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe EZ broj 1271/2008 Europskog parlamenta i vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i kairanju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) 1907/2006, prvo čitanje, P.Z.R. broj 685.
Predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
Prihvaća se prijedlog navedenog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi rečene Uredbe i drugo, sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
Utvrđujem da je većinom glasova 80 za, 38 suzdržanih i 1 protiv donijet zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF