e-doc

Saziv: VIII, sjednica: 3

59

Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2015. godinu, Predlagateljica: Pravobraniteljica za djecu

09.06.2016.

Sanader, Ante (HDZ)

Sljedeća točka je:

- Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2015. godinu
Podnositeljica: pravobraniteljica za djecu

Na temelju članka 18. Zakona o pravobranitelju za djecu, članka 19. Poslovnika pravobranitelja za djecu, članka 127. i 128. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Cjelovito izvješće se nalazi na web stranici Hrvatskoga sabora.
Raspravu je proveo Odbor za obitelj, mlade i sport.
Izvješća ste primili na sjednici.
Vlada je dostavila mišljenje.
Želi li predstavnik podnositelja dodatno obrazloženje?
Uvažena gospođa Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica.

Milas Klarić, Ivana

Uvažene zastupnice i zastupnici, poštovani predsjedavajući.
U ime svog ureda, svojih kolega, svoje zamjenice gospođe Radmilo i moje sve vas najljepše pozdravljam.
Podnosim ovo izvješće Hrvatskom saboru temeljem članka 18. Zakona o pravobranitelju za djecu. Izvješće o radu za 2015. godinu sastoji se od 230 i nešto stranica i naravno u obvezi smo podnijeti vam i sažetak od 30 stranica.
Ja sam sasvim sigurna da ste vi pročitali izvješće u cijelosti ili barem one dijelove koji vas posebno, zanimaju kojim se posebno bavite pa se nadam da ćemo upravo razgovarati o integralnom dijelu izvješća.
Svaki put kada podnosim izvješće o svom radu zapravo imam potrebu reći da to doista nije samo izvješće o radu iako se radi puno kroz godinu, iako bi popisa aktivnosti bilo dosta. Ono je zapravo ocjena stanja prava djece utemeljena prije svega najviše i najradije na razgovorima sa djecom i posjetama institucijama u kojima borave djeca, na prijavama koje uglavnom mom uredu dostavljaju mahom roditelji djece, majke, očevi, bake i djedovi, druge osobe koje brinu o djeci, o institucijama, njihovi liječnici, pedijatri, socijalni radnici. Izvješće temeljimo i na suradnji Međunarodnim institucijama kao što je … mreža pravobranitelja Europe, …. Mreža pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe, Eurochild, …. To su sve udruženja međunarodna kojima smo članovi. Također bismo surađujemo sa UN ovim odborom za prava djeteta, vijećem Europe, Europskim parlamentom, UNICEF-om itd., itd. Osim toga i u kontaktima s vama neposrednima ponekad zapravo razgovaramo o pojedinim pitanjima.
Što se tiče malo ovih tehnikalija da tako kažem, u 2015. imamo 1456 novih prijava povreda prava i 688 aktivnih predmeta od ranije zašto zapravo naravno neki su došli pod kraj godine pa po prirodi stvari ne mogu biti riješeni u godini dana. Međutim, mi neću reći predmete nego slučajeve vezano uz djecu pratimo kroz dugi niz godina jer vrlo često se nažalost događa da pojedina djeca, pojedine obitelji zapravo se pokaže da nije problem samo jedan, nego da se on kroz godine nastavlja a ponekad nažalost u nadležnim institucijama ne može ni riješiti dugi niz godina.
Mogu reći zapravo da imamo jedna blagi pad, sitni ali ipak pad pojedinačnih prijava. Ja bih rekla da je to dobro. Ja kad sam stupila na dužnost rekla sam da je cilj smanjenje predmeta a ne povećanje jer to bi negdje značilo da ipak institucije rade svoj posao i da je to načelno dobro. Osim pojedinačnih povreda imali smo oko 1902 opće inicijative, oko 2000 telefonskih poziva. Mi zapravo kažemo da ne dajemo pravne savjete ali zapravo de facto to radimo, moje kolege to rade svakodnevno.
Također radi vaše informacije, ja nastojim biti realna pa od ovih otprilike od 1500 prijava povreda ja uvijek kažem da su to prijave povreda prava ne nužno i povrede. Vrlo često nam se javljaju roditelji, obično prvo jedan roditelj a onda drugi roditelj djeteta sa posve oprečnim zahtjevom oko istog djeteta. Ako govorimo o 2015.godini ono što je doista obilježilo proteklo izvještajno razdoblje u cijeloj Hrvatskoj i naravno ne samo vezano uz djecu ali specifično vezano uz djecu je bio ovaj izbjeglički val kojem smo svjedočili. Moj ured odnosno ja bavili smo se djecom u pokretu a osobito djecom bez pratnje. To je posebno ranjiva skupina djece koja je kao takva često izložena nasilju, potencijalnoj trgovini ljudima itd.
Osobno sam više puta sa svojim kolegama bila u Opatovcu, Slavonskom Brodu a zapravo mogu reći, sitno se vraćajući unazad dvije godine da je negdje zapravo 2013.godine anticipiramo mogućnost nastanka ove situacije da smo još tada slali preporuke Vlade RH, Ministarstvu socijalne politike, MUP-u, naročito Pravosuđa i da ta zapravo suradnja traje i danas, da nastojimo i naše Europarlamentarce i Vladu upozoriti na neke specifičnosti i nužno zaštite prava djece u pokretu.
Od prošlo godišnjih aktivnosti koje su nam bile značajne. Bili smo domaćini mreže pravobranitelja Jugoistočne Europe i organizirali smo konferenciju „Najbolji interes djeteta.“ Vezano uz ovih otprilike 1500 prijava povreda prava djece sasvim sigurno vas zanima koje su to one koje su po sadržaju i učestalosti najčešće, dakle najtipičnije. Godinama, zapravo od osnivanja ureda to nije nešto novoga, pa tako i ovoj godini najveći broj prijava odnosi se na pravo na život uz roditelje i roditeljsku skrb. Nešto manje od trećine i zapravo to je ova situacija o kojoj vam govorim da nam se vrlo često javlja ili jedan roditelj ili često i dva s tvrdnjama da upravo onaj drugi povređuje prava djece i vrlo često zapravo su to uz sav trud institucija, Centar za socijalnu skrb, sudova, policije, državnog odvjetništva i svih uključenih ponekad nažalost prilično nerješive situacije jer kao što ste vjerojatno svi svjesni, obiteljski odnosi i nekakvi emocionalni odnosi, pogotovo kad su vezani uz dijete su vrlo teško rješivi institucionalno odnosno očito da su najteže rješivi rekla bih vezano uz pitanje djece.
Druge po učestalosti su prijave obrazovanih prava, rekla bih da to i ne čudi jer većina djece barem u dobi osnovne škole koja je obvezna naravno jest uključena u sustav obrazovanja ali imamo dakle po učestalosti prvo su one koje pretežu u sustavu osnovne škole, zatim vrtićke dobi, dakle predškolskog obrazovanja a zatim srednjoškolskog obrazovanja. Kad kažem povrede prijave obrazovnih prava ne mislim samo na obrazovna prava u užem smislu nego i na druge povrede prava kao što je nasilje nad djecom, među djecom, zdravstvena prava u sustavu obrazovanja.
Treće nam ove godine iskaču da tako kažem povrede odnosno prijave zdravstvenih prava i ako vas interesira što preteže unutar zdravstvenih prava, to je zapravo jedan trend rekla bih negativni odbijanja cijepljenja djece.
A četvrto po redu nasilje nad djecom od strane odraslih i među djecom koje zapravo postaje rekla bih sve, sve veći problem. Ona se događa zapravo svugdje, i u obitelji i u institucijama u kojima su smještena djeca, u školi, oko škole, na sportskim terenima. Dakle, aj bih rekla da to nije naravno samo pravno pitanje. To je i šire, društveno, sociološko pitanje zbog čega dolazi do toga pa možda ćemo imati priliku razgovarati.
Ovo su 4 kategorije najčešćih prijava i one su iz godine u godinu dosta slične brojčano. Naš je osjećaj ako to tako mogu reći iz razgovora sa djecom i ako nemamo puno prijava formalno ili ih ne vodimo isključivo kao takve da se zapravo dosta četo krše pravo djece na participaciju odnosno sudjelovanje djece u svim aspektima društvenog, obiteljskog života, sudjelovanje u pravosudnim postupcima itd. itd.
Tu se uopće javlja pitanje i što su to, gdje bi to djeca trebala sudjelovati, što su to pozitivni sadržaji za djecu, što to društvo u globalu, mediji nude djeci, u čemu to djeca sudjeluju itd. itd.
Gdje su rješenja? Vrlo teško je to sažeti, ali ja bih rekla, dakle bez obzira na temu da se rješenja uvijek nalaze unutar tri stvari, prije svega stalno praćenje što mi je i dužnost i poboljšanje normativnog okvira.
Mi vrlo često kažemo naši su zakoni sjajni, ali nije dobra praksa. To nije sasvim točno jer svakodnevno nailazimo na propise gdje se uočava potreba određenih izmjena naravno i to je sasvim normalno rekla bih. Drugo je ova dosljedna i dobra primjena propisa koje imamo. Ona naravno ovisi i o materijalnim i o kadrovskim uvjetima i nužnosti edukacije ljudi koji rade u svim sustavima. I treća je ona famozna potreba mijenjanja svijesti. To naravno nikad nije jednostavno, to naravno nikad ne ide brzo. Ali nužnost promjene svijesti ili eventualno relativno spori tempo možda u odnosu na nečija očekivanja ne znači i pravo da tako kažem odustajanja od zahtjeva za stalnim poboljšanjem i za stalnim budnim praćenjem stanja ljudskih prava, a dakako prije svega tu mislim na stanje prava djece.
Dakako uvijek je pitanje individualne odgovornosti, znanja, kompetencija, hrabrosti, poštenja svake pojedine osobe koja živi s djetetom, radi s djecom da postupa u najboljem interesu djeteta. To su ovi podaci koje bih ovako izdvojila kao osnovni izvješća ne ulazeći ovaj čas u sadržaj koji je dosta opsežan rekla bih.
A sada bih ako mi dopustite kratko prešla preko pet točaka koje u izvješću nisu nabrojena pod tim naslovima zato što ona i ne mogu pripasti pojedinom pravu nego bih rekla da je riječ o pet pojava, odnosno o pet kako ih ja vidim gorućih problema u Hrvatskoj, a koji se tiču djece i života djece.
Prije svega rekla bih da je to kako i za prošlu godinu, tako i za cijeli niz godina. Na žalost u zadnjih par godina to je siromaštvo. Siromašno smo društvo i naravno djeca žive u pravilu sa svojim roditeljima, djeca žive u obiteljima. Ako i žive u institucijama opet su to institucije koje ovise o ekonomskoj naravno moći društva, odnosno države u cjelini. I naravno da siromaštvo utječe na sve aspekte ljudskih života, pa tako i na sve aspekte života djece.
Prije svega tu mislim na obrazovanje. Djeca odnosno njihovi roditelji imaju poteškoće sa nabavkama udžbenika, velike su razlike po pitanju mogućnosti lokalne zajednice, pitanje financiranja prijevoza, smještaja djece u učeničke domove, one djece koji su osobito iz nekih ruralnih ili udaljenijih krajeva kao što su otoci, prehrana djece. Pravo na zdravlje u smislu čekanja na pedijatrijske i specijalističke preglede.
Naravno siromaštvo utječe i na mogućnost zapošljavanja stručnog kadra, pa u nekim dijelovima nemate pojedinih struka gotovo uopće. Nema dovoljan broj pedijatara, ne postoji dovoljan broj logopeda ili nekih drugih stručnjaka koji se bave pravima djece.
Utjecaj siromaštva naravno i na slobodno vrijeme negativno u smislu mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima i mogućnosti roditelja da plaćaju aktivnosti sve češće i češće su zapravo riječ o aktivnostima koje su naplatne, a na žalost sve manje je tog barem u nekim lokalnim zajednicama koje djeci mogu priuštiti besplatne sadržaje, socijalna zaštita i mogućnosti izdvajanja za djecu su ugrožena.
Naravno opet rješenje jačanje gospodarstva, bez toga nema ni boljeg socijalno-ekonomskog položaja djece. Ali s druge strane rekla bih i u trenucima krize i siromaštva kad smo već u situaciji u kojoj jesmo, možda pitanje na neki način postavljanja prioriteta. Neka društva su uspjela i u trenucima krize ipak se odlučiti staviti djecu doista na prvo mjesto i negdje zapravo sva istraživanja, to sam sasvim sigurna, znate da ulaganja u djecu dugoročno nikad nisu trošak, da se štednja u nekoj dobi u početku djetinjstva zapravo dugoročno uvijek pokaže kao trošak kasnije zbog potrebe aktivnosti različitih institucija, tretmana itd. itd.
Drugo što sam željela istaknuti je ono što primjećujem svakodnevno u pozivima rekla bih nekad očajnih građana je silno nepovjerenje u sustav. Žale nam se građani na nefunkcioniranje različitih dijelova sustava i Centra za socijalnu skrb i sudova i policije i Državnog odvjetništva. Ja bih rekla nema sustava koji i ako radi nešto i ne griješi, međutim najviše prigovora i rekla bih da to zapravo jest ozbiljno imamo na pravosuđe.
Zašto to smatram najozbiljnijim? Zato što pravosuđe zapravo dolazi na kraju. Svi ovi sustavi vrlo često nešto i odrade, međutim pravosuđe je to koje na kraju vrlo često vezano uz djecu donosi odluke. Odluke se u mnogim slučajevima donose izuzetno sporo, a vremenski tijek za dijete i za odraslu osobu nije isto. Ako vi imate odluku o roditeljskoj skrbi koju ne donosite nekoliko godina, dakle dijete u dobi od tri godine i dijete u dobi od 10 godina je dakle sasvim rekla bih ako mi to dopustite druga osoba.
Spomenula bih nekako čini mi se to pomalo eskaliralo ove godine jedno izrazito nepovjerenje u struku. U demokratskom društvu kakvo je hrvatsko apsolutno je legitimno propitivati odluke nadležnih tijela, prosvjedovati, izražavati sumnju i to je sasvim u redu.
Međutim, rekla bih da za to postoje predviđene procedure i nedopustivi su rekla bih incidenti gdje ulica odlučuje o životu djeteta, a imali smo takvih primjera u ime nadležnih tijela kao što su centri za socijalnu skrb, sudovi i slično. Dakle, gubi se nekako povjerenje u struku, gubi se povjerenje u nastavnike, svi su postali bolji nastavnici od nastavnika, bolji pravnici od pravnika, bolji liječnici od liječnika. Dakle, propitivanje da ali u predviđenoj demokratskoj proceduri.
Treće, ono što zapravo također godinama zabrinjava, puno se u ovoj godini govorilo, ovo izvještajno razdoblje govorimo o protekloj godini i u ovoj godini posebno o demografskoj politici. Ja o tome ne bih jer nije predmet jer smo u prošlogodišnjem izvješću. Međutim, nedostatak doista obiteljske politike konzistentne i uopće nepostojanje kvalitetne obiteljske politike nema podrške obiteljima, roditeljstvu, teško ljudi usklađuju roditeljsku i obiteljsku obvezu. Djeca su silno puno vremena sama. Imate istraživanja da djeca provode dnevno 5 sati za različitim oblikom kompjuter, televizija, mobiteli, 5 sati. Sasvim sigurno se pitate gdje uopće stane tih 5 sati tijekom dana ali evo to su rezultati istraživanja. Nema dovoljno usluga za djecu, neusklađena su radna vremena predškolskih institucija, nema boravaka za djecu, mlađe. Dakle, imate negdje u pravilu do 2. razreda osnovne škole, to su još uvijek složit ćete se mala djeca za biti satima kod kuće. Tako da to doista vidimo kao kontinuirani problem.
Ono što brine i što je ja bih rekla bolna točka Hrvatske ali ne samo Hrvatske nego i drugih zemalja, time naravno nama pretpostavljam nije i ne mora biti ništa lakše, to su silne razlike u mogućnostima, u financijskim mogućnostima a onda i u uslugama koje pružaju različite jedinice lokalne samouprave i uprave.
Dakle, mi u mnogim situacijama nemamo nekakvu diskriminaciju u smislu propisa međutim de facto na teritoriju Republike Hrvatske imamo silnu razliku u mogućnostima koje različite lokalne jedinice pružaju djeci. Od obrazovanja do zdravstvenih usluga, podrške mentalnom zdravlju djece koja postaju silan zapravo problem. Djeca u ruralnim sredinama, djeca na otocima, iz nekih područja gotovo da i nemamo prijava. Recimo Lika, Gorski kotar, čovjek se pita je li tamo situacija baš doista tako dobra? Najviše prijava očekivano imamo iz Zagreba pa onda Split, Rijeka. Da li je situacija tamo doista tako dobra ili se ljudi mire sa situacijom ili zapravo možda uopće nemaju iako imamo regionalne urede možda uopće nemaju tehnička sredstva u smislu interneta i mogućnosti da nam se jave čak i kad bi to htjeli.
Čini mi se možda, vrlo često, ja ću vam reći sasvim osobno na ovom mjestu sam sad već 2 i nešto godine i jedna od najvećih frustracija u ovom poslu je kad krenete recimo u sustav obrazovanja onda vam kažu ali osnivač škole je lokalna zajednica. Pa sad ministarstvo tu baš ne može ništa. Pa osnivač bolnice je županija pa tu ne možete ništa. Čini mi se možda da bi doista bilo, svjesni smo kakva je dakle i demografska i obiteljska slika, populacijska slika. Da bi neke stvari doista trebale biti odlučivane na nacionalnoj razini. Dakle, naravno da pri tome ne mislim da sve škole u Hrvatskoj trebaju biti unificirane međutim jedan minimum standarda, jedna osnova mora doista biti jednaka i djetetu u Zagrebu i djetetu u Zagorju i djetetu na Lastovu. Jer to im zapravo na neki način jamči jednaku mogućnost. Nema jednakih ljudi ali jednaku startnu poziciju i osiguravanje dakle razvoja punih potencijala.
I moja privatna, profesionalna a rekla bih definitivno boljka stanja i kršenja prava djece u Republici Hrvatskoj su djeca bez roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca s malignim bolestima, palijativna skrb, djeca s kroničnim bolestima, djeca s problemima u ponašanju. Zagreb kako tako. Maknite se samo 50-ak km, jučer sam bila u posjeti jednoj ustanovi pokraj Zagreb, dakle riječ je o Zaprešiću, kolege nam zapravo kažu u Zaprešiću nema logopeda uopće.
Roditelji su očajni, u nekim područjima u Hrvatskoj, pri tome najviše mislim na Slavoniju na Dalmaciju na ova područja Like, Gorskog kotara, otoka nema institucija posebice tu mislim na djecu s teškoćama, ADHD, djeca s poremećajima iz autističnog spektra, roditelji lutaju i roditelji su očajni. Roditelji ne znaju više gdje naći pomoć. Nema dovoljno institucija, nema dovoljno specijaliziranih stručnjaka. Tamo onda naravno i gdje postoji silan pritisak i ponovno je skopčano s novim troškovima jer ako morate doći negdje u Zagreb da biste nešto obavili to su troškovi i ne možete naravno imati kontinuitet ako ste toliko udaljeni od svog mjesta stanovanja.
Rekla bih dakle da je ovih 5 stvari koje sam pokušala ukratko reći doista su negdje, ima ih svakako još ali da su ključni problemi djece, odnosno kršenja prava djece u Hrvatskoj. Prošla godina bila je zapravo obilježena i parlamentarnim izborima, kad god su neki izbori lokalni, parlamentarni, predsjednički imamo svu silinu prigovora sa rekla bih to tako svih strana. Uvijek se nekome ne sviđa nešto što je napravio kandidat ove ili one opcije. Ono što mi godinama upozoravamo i pokušavamo reći i hrvatskoj javnosti i DIP-u dakle ne manipulacija djetetom u predizborne svrhe ali da razgovor u programima o pravima djece.
Međutim, isto tako moram biti realna, imamo i upite. Nije svako slikanje ili svako pojavljivanje s djecom kršenje dječjih prava.
Mi smo ovaj čas maloprije imali mlade ljude u publici, mogla su to biti djeca, da ih sretnete na hodniku pa da vas zamole da stanete. U krajnjoj liniji bilo bi u najmanju ruku nepristojno odbiti.
Dakle, kad dijete dođe u posjetu predsjedniku Vlade, predsjednici republike to ima ponekad funkciju edukacije djece o radu institucija. Dakle i tu treba biti jasan. Dakle jedno je predizborno vrijeme i očita jasna manipulacija a drugo je jedno da kako kažem normalno sudjelovanje djece i u društvenom pa ako hoćete i na taj način nekakvom političkom životu.
Ono što se sve više primjećuje zadnjih godina čini mi se da je ove godine pomalo eskalira je svojevrsna ja bih rekla komercijalizacija prava djece i komercijalizacija djece uopće. Dakle mi u društvu imamo sasvim sigurno različite probleme koji nas muče, ali kao da ih nemamo snage artikulirati ili o njima razgovarati argumentirano, međutim onda u to gurnemo djecu i onda to postaje dakle problem o kojemu se razgovara. Pa imate djecu na prosvjedima, za razno razne, po razno raznim temama posve svejedno koja se očito djece ne tiču direktno ili se neće ticati dugi niz godina ili ih se tiče sporadično. Tu doista savjetujemo prije svega roditelje a posebno male djece da ne koriste djecu, da ih ne guraju u potencijalno opasne situacije gdje u krajnjoj liniji možemo doći do nekakvih sukobljenih mišljenja, prosvjeda ili slično.
Proteklo izvještajno razdoblje obilježio je i štrajk sjetit ćete se prosvjetnih radnika na početku školske godine koje je trajalo više od tjedan dana, zapravo je na neki način paraliziralo sustav, mnogi roditelji su iz dana u dan, iz sata u sat bili u nedoumici hoće li odvest dijete u školu, pri tom najviše mislim naravno na manju djecu sa starijom nije dobro, ali barem fizički ne morate voditi, hoće li odvesti djecu u školu, neće. Roditelji su dobivali zbunjujuće poruke o opravdanim satima, o neopravdanim, o čuvanju djece. Uopće dakle ne dvojeći u pravo odraslih na štrajk koje u krajnjoj liniji zajamčeno i Ustavom pa to samo po sebi govori koliko je to pravo naravno važno.
Bili smo zapravo stava da nikako nije primjerno pozivati djecu da odustanu, dakle štrajk odraslih da, ali ne pozivati djecu da odustaju od svog prava na obrazovanje. To je bila jedna ako hoćete vrlo, jednostavnim rječnikom pozicija odustani dijete od svog prava da bih ja ostvario svoje.
Dakle to smo ocijenili kao nedopustivim i čini mi se da je to za proteklu godinu najbolji primjer nužnosti postojanja samostalne i neovisne i specijalizirane institucije za zaštitu prava djece u smislu pravobranitelja za djecu. Naime, da ste imali recimo poziciju, da imate rekla bih, dakle vrlo otvoreno ću reći da imate samo pučkog pravobranitelja kolegica ili kolega bi morao balansirati između prava odraslih koja su zajamčena Ustavom i prava djece.
A kad god imate sukobljena prava odraslih i djece, djeca se ne mogu politički organizirati, djeca ne mogu se sindikalno organizirati, djeca jednostavno htjeli ne htjeli gube. Dakle morate imati nekog ko će biti glasnogovornik prava djece. U ostalom to je i preporuka UN-ovog odbora za prava djece u smislu jačanja neovisnosti institucija.
I dozvolite mi na kraju ova godina je bila složit ćete se, ponešto, svaka je specifična, svaka zna biti zabavna na svoj način, burna, nekad malo manje, nekad malo više, to je dobro, nije nam dosadno. Ova godina složit ćete se bila je proteklih tjedana ponešto obilježena i raspravom o radu pravobraniteljskih institucija i neovisnih institucija. Inače pa naravno onda tako danas je na redu i moje.
Pravobranitelji nisu tijela izvršne vlasti, pravobranitelji nisu sudovi, centri za socijalnu skrb državna odvjetništva, policija, inspekcija, pravobranitelji ne mogu biti odgovorni za stanje u zemlji jer pravobranitelji ne izvršavaju odluke, dakle to nisu tijela izvršne vlasti. Pravobranitelj prati rad tijela izvršne vlasti na lokalnoj i nacionalnoj razini, prati usklađenost nacionalnog sa Ustavom RH i međunarodnim dokumentima, daje preporuke za poboljšanje sustava međutim nije tijelo izvršne vlasti i ne može biti odgovorno za stanje ljudskih prava ili za stanje dječjih prava u državi.
Zaštita ljudskih i dječjih prava doista jest posao pravobranitelja i vrlo često volim naglasiti i to mora na neki način čini mi se biti jasno pravobranitelji štite u ovom konkretnom slučaju pravobranitelj za djecu štite ljudska prava sve djece na teritoriju RH čak i onih koji nisu državljani, recimo primjer za to vam je ova bila krizna situacija ali i svakog pojedinog djeteta.
Dakle ne nužno i isključivo djece kao grupe što naravno radi, nego i svakog pojedinog djeteta jer dijete je naravno individua, ljudsko biće sa ljudskim pravima koje mu pripadaju neovisno o nekoj grupi, roditeljima ili slično.
Zaključila bih na kraju negdje vrlo često izrijeke da je mjera demokratičnosti razvoja i stupnja jednog društva kvalitete ako hoćete to tako svijesti da je mjera za to upravo poštivanje ljudskih prava i to poštivanje i tim više i najviše ljudski prava onih koji su najranjiviji u društvu a to su djeca, starije osobe, potrebiti, socijalno ugroženi itd.
Gandi je rekao čak da je u korelaciji i patriotizam i ljudska prava i da zapravo nema patriote bez poštivanja ljudskih prava. To mi se nekako noćas vidjelo.
Na kraju bih još samo rekla nekoliko odredbi iz mog temeljnog zakona po kojem radim a to je Zakon o pravobranitelju za djecu. Članak 3. kaže da pravobranitelj djeluje neovisno i samostalno, da nitko ne smije davati upute o radu i da pravobranitelji i zamjenici ne smiju pripadati niti jednoj političkoj stranci. Članak 4. kaže da se pravobranitelj imenuje na vrijeme od 8 godina. Mogli bi pretpostavljam govoriti o tome je li to dugi period ili kratki. Sličan mandat imaju, dakle isti mandat imaju svi pravobranitelji, suci itd., itd.. To vrijeme jest jedno jamstvo neovisnosti.
Međutim, htjela bih vam samo još nešto reći. U članku 14. suprotno članku 4. kaže da ne prihvaćanje godišnjeg izvješća pravobranitelja znači mogućnost razrješenja pravobranitelja.
Ako ste neovisna institucija koja ima mandat na 8 godina a svaku godinu ste u poziciji da vam se zbog ne prihvaćanja izvješća mandat prestaje to zapravo de facto znači da vi niste neovisan pravobranitelj i na kraju proizlazi što može biti možda za neku osobu dobro ali načelno s pozicije institucije nije dobro da mjera neovisnosti onda na kraju se mjeri točno onolikom mjerom neovisnosti koliko se osjeća ili koliko jest neovisan čelnik institucije koji takvu instituciju vodi.
Rekla bih, ako mi dopustite, još samo jednu rečenicu, da je odnos i prema ljudskim pravima a tako i pravima djece da se mjeri i odnosom prema institucijama koje služe zaštiti tih istih ljudskih prava.
Hvala vam najljepša.

Sanader, Ante (HDZ)

8 replika.
Nastaviti ćemo nakon pauze u 15 sati.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

(NASTAVAK NAKON STANKE U 15 SATI.)
Uvažene zastupnice i zastupnici. Nastavljamo sa radom.
Replika na uvodno obrazloženje pravobraniteljice za djecu. Uvažena zastupnica Margareta Mađerić.

Mađerić, Margareta (HDZ)

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Uvažena gospođo pravobraniteljice.
Nakon vašeg opsežnog izlaganja kojim smo evo i došli u popodnevno zasjedanje Sabora na kojem ćemo raspravljati o vašem izvješću. Prije nego što krenu rasprave u ime kluba. Pitala bih vas jer smatram da ste u vašem izvješću izostavili jedna izuzeto važan osvrt a vezano ustvari i na percepciju rada vas kao pravobraniteljice i vezivanje uz donošenje Obiteljskog zakona 2014.godine.
Naime vi ste kao pravobraniteljica i na televizijskim radijskim emisijama, na tribinama a bili ste i članica radne skupine za izradu tog Obiteljskog zakona koji je opće poznat kao Obiteljski zakon bivše ministrice Milanke Opačić koji je trebao biti kruna njezinog djelovanja. Pretvorio se ustvari u jedan sramotan čin. Prozivali su ga svi, suci, odvjetnici, udruge lijeve, desne, uspjelo se spojiti nespojivo u kritiziranju upravo tog Obiteljskog zakona ali vi ste i dalje zdušno branili taj zakon.
Međutim, u siječnju 2015.godine Ustavni sud kao što je i poznato taj Obiteljski zakon suspendirao radi nepodnošljivo velikog broja primjedbi koji su se odnosili na sve dijelove toga zakona. Ono što je moje pitanje. Ako ste već sudjelovali u ocjeni Obiteljskog zakona 2014. pa zatim u ocjeni Obiteljskog zakona iz 2015.godine braneći ga i hvaleći ga, iz kojeg ste razloga odbili sudjelovati u radnoj skupini sadašnjeg Ministarstva socijalne politike i mladih koji vas je korektno i pristojno u ožujku 2016.godine pozvao u radnu skupinu i da li ste onda vi objektivni i politički neutralni kao što ste iznijeli u vašem izvješću. Dakle, želite, sudjelovali ste u radnoj skupini Milanke Opačić, ne želite sudjelovati u radnoj skupini novog ministarstva iako po članku 8. Zakona pravobraniteljice za djecu, pravobranitelj može sudjelovati u postupku izrade nacrta prijedloga propisa koji se odnose na prava djece i kojima se uređuju pitanja od značaja za djecu a Obiteljski zakon to definitivno jest.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor.

Milas Klarić, Ivana

Hvala.
S obzirom da nije replika, onda zaslužujete. Hvala vam zapravo na pitanju jer bilo je u javnosti sličnih pitanja na koja sam doduše odgovarala ali ponovno zbog vas osobno i zbog javnosti.
Rekli ste da postoji percepcija javnosti o zakonu. Upravo kao što riječ kaže percepcija je percepcija a struka je struka. Opće poznat kao loš zakon, opće poznat je jedna paušalna ocjena nekog propisa. Sramotan čin ne znam, kao znanstvenik s doktoratom iz polja iz obiteljskog prava sudjelovala sam u izradi Obiteljskog zakona iz 2014. jer sam smatrala da je to moja dužnost kao građanke RH i kao znanstvenice koja se bavi tim područjem.
Da kojim slučajem 2015.godine nisam pravobraniteljica za djecu najvjerojatnije bih sudjelovala u radnoj skupini gospođe Bernardice Juretić u izradi nekog drugog propisa, obiteljskog ili nekog drugog iz tog područja kao znanstvenik s područja obiteljskog prava ako bi me netko pozvao u tu radnu skupinu. Međutim, bitna je razlika biti znanstvenik i biti pravobranitelj. Kad ste pravobranitelj onda ste nacionalno neovisno tijelo. Točno je da u zakonu piše da se može, međutim može kao što danas čuli nekakve dvojbe, može, mora, u pravu može ne znači i mora. A moja procjena načelno ne samo za ovi propis nego doista načelno je da nije dobro sudjelovati u radnim skupina koje naravno organizira po prirodi stvari tijelo izvršne vlasti što naravno ne znači da nećete dati svoje primjedbe, prijedloge, kritike, pohvale što sam ja i napravila i što sam u kontaktu i u dopisima sa Ministarstvom socijalne politike i napravila.
Kad govorimo, to vam moram reći jer profesionalno ne bi nikako mogla jednostavno prešutiti tu činjenicu, ne postoji mogućnost da Ustavni sud RH suspendira neki propis bez ocjene ustavnosti. Ja mislim, možda se varam, ne mogu reći da znam praksu Ustavnog suda od početka osnivanja. Mislim da se to u RH do Obiteljskog zakona nikad nije dogodilo i da je time Ustavni sud RH prekršio svoje ovlasti, prekršio članak 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i ušao u nadležnost Sabora RH određujući koji će propis biti na snazi, da li sam objektivna, odgovor je da.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Da, ja vas molim da se svi držimo vremena. Ima vremena i u završnom obraćanju objasniti nešto što niste eventualno stigli.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Marija Budimir.
Izvolite.

Budimir, Marija (HDZ)

Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana pravobraniteljice.
Evo slušala sam vaše izlaganje i čitala kao i svih ovih godina vaše izvješće je na stvarno opširnih 230 stanica. Vi me ispravite ako griješim. Nisam uočila ali vjerujem da je i u opisu vašeg rada i u djelokrugu suradnja sa Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba. Imate li saznanja koliko znači u nekakvom vašem istraživanju i suradnji, koje podatke o vrstama zlostavljanja, o dobi djece koja su zlostavljana i da li na temelju toga možemo proizvući nekakve zaključke iz kojeg bi se moglo vaše djelovanje i dalje vidjeti. I jeste li možda zadovoljni sa vašom vidljivošću u javnom mnijenju.
Ja osobno iskreno, evo imali smo, u izvješću imate, navodite jako puno postupanja. Ali vaša vidljivost u javnim istupima moje osobno mišljenje vaše, da li ste zadovoljni i da li biste mogli dati više. I evo sada smo u šestom mjesecu kada se piše državna matura i moram priznati da imamo sve više srednjoškolaca za vrijeme nastave po kafićima. Imate li saznanja, prigovore roditelja da su ta djeca nisu adekvatno zbrinuta jer mi smo djecu, roditelje poslali na nastavu u školi. Ali evo organizacijski izgleda da škole se ne znaju ili ne mogu organizirati, a pozivali su i djecu na nastavu subotom, iako znamo da u Zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju piše da se nastava odvija u pet radnih dana osim isključivo nekim posebnim okolnostima.
Hvala.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku uvažena pravobraniteljica.

Milas Klarić, Ivana

…/Govornica naknadno uključena./… dosta dobru. Naravno ne spominjemo u izvješću poimence suradnju sa svakom institucijom ili udrugom, ali naravno surađujemo i s njima. Od nasilja nad djecom pišemo u poglavlju poglavito nasilje nad djecom. U porastu nam je nasilje, u padu nam je nasilje u obitelji, u porastu je nasilje nad djecom u institucijama. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova jer mi baratamo službenim podacima govore o padu od 18,6%.
Međutim, ono što nas brine nije toliko, veselimo se padu naravno. Ono što nas brine je pojavnost i ne znam kako bih rekla agresivnost i posljedice nekih slučajeva. Ako ste danas čitali dnevne, jedne od dvoje najtiražnijih dnevnih novina u Hrvatskoj onda ste na žalost mogli pročitati upravo o jednom takvom slučaju koji je doista šokantan.
Ono što se često događa vezano uz nasilje jesu daljnje nasilje zapravo u pravosudnim postupcima gdje su djeca izložena ispitivanju višekratno, gdje se na žalost ne koriste tehničke mogućnosti koje poliklinika i neke druge institucije imaju da se dijete ne vještači.
Nastava, kafići doista alarmantno. Brinu nas norijade, male norijade, užasno puno pijemo. Nacija smo koja smo visoko na žalost na vrhu u lošem smislu po alkoholizmu. Djeca taj trend slijede apsolutno. I gasimo požare, zazivamo policiju, liječnici organiziraju dežurstva, korijeni su očito negdje drugdje. Možda u onoj usamljenosti djece o kojima smo pričali ili u prihvatljivosti društvenoj. Subota, škola, slažem se. I onaj spomenuti štrajk je negdje trebalo nadoknaditi, djeca su preopterećena.
…/Upadica Tepeš: Vrijeme./…
I još samo vidljivost, možda. Pitali ste. Uvijek se može bolje i nikad nisam apsolutno zadovoljna. Međutim, ja nisam vlasnik medija i ne posjedujem medije, niti tiskovine, niti elektroničke. I načelno odgovaram uvijek medijima kad me nešto pitaju. Ja ne želim niti mogu na silu medije.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Evo ja vas molim, uvijek možete zapisati u završnom obraćanju ćete imati prilike reći sve.
Sljedeća replika uvažena zastupnica Nada Murganić.
Izvolite.

Murganić, Nada (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana pravobraniteljice.
Ja ću zaista biti kratka i u toj svojoj replici ću potencirati samo dvije stvari čisto da vama lakše omogućim prostor da preciznije i kraćem vremenu odgovorite.
Svakako Obiteljski zakon. Vi jako dobro znate da se u javnosti vrlo često se vaše ime vezalo za taj Obiteljski zakon koji znamo i sami nije sretno završio. Vaša interpretacija je kritika prema Ustavnom sudu koji je suspendirao taj zakon. Međutim, mene zanima da li se vi osjećate imalo odgovornom zbog propusta, odnosno zbog pravne nesigurnosti i zavrzlama koje su nastale zbog toga što se jedno vrijeme struka primjenjivala jedan zakon, pa novi zakon. Pa su brakorazvodi počeli ovako, pa onako.
Naime, konkretno pitanje. Da li ste kao pravobraniteljica imali saznanja kako je u praksi saživio taj Obiteljski zakon, odnosno koje je probleme izazvao. Mislim pri tome, kratko samo ću reći, jer nije ni tema Obiteljski zakon, ali vezano za djecu, dugotrajnost brakorazvodnih postupaka, obaveza sudjelovanja, zajednički plan skrbi o djetetu. Brakorazvodi traju po godinu dana. S time se prolongira mogućnost dobivanja alimentacije od strane roditelja koji nije sa djetetom itd.
Dakle, da li smatrate da ste tu odgovorni, da li smatrate da je bilo problema koji su išli na štetu djeteta. Vaša dužnost je u svakom slučaju štititi dijete. U izvještaju ne vidimo taj kritički osvrt ni u vašem uvodnom izlaganju, iako smo vidili da ste nas poučili o Zakonu o pravobraniteljici, upozorili na način kako se imenuje i razrješuje pravobraniteljica, na rok imenovanja pravobraniteljice. Štošta što saborski zastupnik zna ili bi trebao znati. Ali ova pitanja su upućena vama.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Vrijeme.
Odgovor na repliku.

Milas Klarić, Ivana

Svakako pokušat ću bit kratka.
Poglavlje o Obiteljskom zakonu, iako kao što dobro kažete nije tema izvješća ali poglavlje i ono što je važno u proteklom izvještajnom razdoblju iz Obiteljskog zakona imate u poglavlju o roditeljskoj skrbi.
Ne, apsolutno se ne osjećam odgovornom. Odgovorno za donošenje propisa uvijek i jedino može biti predlagatelj i izvršno tijelo, a donositelj propisa je Sabor RH, a za primjenu može biti odgovoran jedino onaj koji primjenjuje taj propis.
A ako me pitate da li osobno mislim da je Obiteljski zakon iz 2014. pa i petnaeste bio dobar ja mislim da je, ja mislim da poboljšava pravni položaj djeteta u bitnom i osoba s duševnim smetnjama iako me to ne pitate.
I utoliko prva saznanja nakon 4 mjeseca primjene nije donesena nijedna odluka Županijskog suda u Zagrebu. Prva saznanja iz anketa 90 i nešto centara za socijalnu skrb je da ljudi s terena hvale zakon koji je kako vi kažete Ustavni sud suspendirao. Dakle, ja sam ponosna što sam sudjelovala u radu u toj radnoj skupini i dajem, evo niste me to pitali ali da mogu sve ponoviti isto opet bih napravila isto jer mislim da je taj zakon napravljen kvalitetno.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Sljedeća u replici je uvažena zastupnica Sandra Krpan.
Nema je?
Sljedeća je u replici uvažena zastupnica Ana Komparić-Devčić, izvolite.

Komparić Devčić, Ana (SDP)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Pa pravobraniteljice za djecu prije svega vam želim čestitati na vašem radu i na ovom izvješću koje ste nam danas podastrli.
U svom uvodnom izlaganju spomenuli ste, ja ću se osvrnuti na dvije stvari. Jedno je cijepljenje i kao liječnica smatram da je to veliki problem. Smatram da je pravo roditelja da odbije cjepivo zapravo ugrožavanje prava djeteta da bude cijepljeno. Kako ćemo to riješiti i na koji način? Ja mislim da bismo se svi zajedno trebali zabrinuti i pokušati naći najbolje rješenje da u interesu djece i njihove budućnosti da nađemo način da to cjepivo koje je obavezno u Republici Hrvatskoj da sva djeca i prime. To je jedan dio.
A drugi dio već ste nešto odgovarali kolegici, ja isto smatram da je veliki problem konzumacija alkohola među mladima. Mislim da naše službe i inspekcije ne rade svoj posao, da policija ne radi svoj posao. Dat ću primjer iz Rijeke. Imamo noćni klub koji organizira brucošijadu, ali ne za prvu godinu fakulteta nego za prvi razred srednje škole. Počinje u 23 sata i ako uzmete litru votke dobijete separe. To je prestrašno, neprihvatljivo! Jer da naše inspekcije rade posao onda djeca od 14 godina ne bi mogla niti biti vani u 23 sata, a kamoli konzumirati alkohol, uzeti litru votke i dobiti separe.
Dakle, institucije su zakazale potpuno. Smatram da su i roditelji zakazali jer ako roditelj dozvoli svome djetetu da u 23 sata odlazi u nekakav noćni klub gdje zajedno sa svojim prijateljima 14-godišnjacima i 15-godišnjacima konzumira alkohol onda zaista je vrlo teško očekivati i od institucija da se tome suprotstave. Dakle, svi smo zakazali i svi moramo poraditi na tome da naša djeca
… /Upadica Tepeš: Vrijeme./…
Hvala vam ali samo sekundu.
Da naša djeca zaista prestanu konzumirati alkohol u dobi od 14 i 15 godina.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Odgovor na repliku.

Milas Klarić, Ivana

Ako smijem potvrditi ovo što ste rekli, slali smo preporuke Državnom inspektoratu koji rade izvide međutim nemaju ovlasti osim naplate novčanih kazni, zatvoriti lokale. Imali smo nekoliko primjera noćnih klubova u Zagrebu.
Ono što nam je problem je reklamiranje piva koje se ne tretira kao alkohol nego kao prehrambeni proizvod i nažalost konzumacija alkohola se na neki način propagira posebice vezano uz sportske događaje, jedan od njih će početi koliko sam sitno obaviještena i sutra. Evo, to je žalosno. Slažem se.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika, uvaženi zastupnik Tomislav Žagar.
Nema ga.
Sljedeća replika, uvaženi zastupnik Ladislav Ilčić.
Izvolite.

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Hvala.
Poštovana pravobraniteljice na kraju svojeg govora problematizirali ste zakonsko rješenje po kojem vi svake godine podnosite izvješće Hrvatskom saboru dovodeći to u korelaciju vaše nezavisnosti. Dakle u smislu ako vi podnosite svake godine Izvješće o radu pa čak i da ga mi možemo kritizirati onda valjda vi više niste nezavisni. Dakle, nije mi točno jasno koji bi tada vaš prijedlog bio. Znači, nisam dosadašnjih godina kad nije bilo kritika na vaš rad čuo da ste se bunili da nije dobro podnošenje izvješća Saboru niti ste to dovodili u korelaciju sa manjkom vaše nezavisnosti, odnosno drugim riječima podsjećam samo na Zakon o pravobranitelju po kojem Hrvatski sabor vas bira, kojem vi podnosite izvješće i nas su birali hrvatski građani, mi imenujemo vas, dakle podsjećam na nekakve temelje demokracije, i gdje bilo kakav govor o tome da vi niste nezavisni zato jer vi nama podnosite izvješće oštro osuđujem. Jer mi smo zastupnici i predstavnici hrvatskih građana koji su nas izabrali. Mi smo vas odabrali, vi ste odgovorni hrvatskim građanima koje mi zastupamo.
I dakle sasvim neprihvatljivim ocjenjujem vašu ocjenu dakle kad ste rekli nas biraju, meni je mandat 8 godina, a ja trebam podnositi svake godine izvješće pa sad tu se dovodi u pitanje vaša nezavisnost. Dakle, to nikako ne mogu podržati, dapače oštro osuđujem takav pristup jer ispada kao da su svi političari zavisni. A mi nismo zavisni, mi smo predstavnici građana. I vi kao naša izlaslanica za dječja prava trebate odgovarati nama jednako kao što mi odgovaramo građanima.
Hvala lijepa.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Odgovor na repliku, uvažena pravobraniteljica.

Milas Klarić, Ivana

Hvala vam lijepo zastupniče Ilčić.
Inače se mi redovito pratimo u našem radu i cijenim, jedan ste od rijetkih koji temeljito prati moj rad. Međutim, izgleda da ste me krivo čuli. Nisam se žalila na činjenicu da moram podnositi izvješće niti da vi o tome imate apsolutno legitimno pravo raspravljati niti da me možete kritizirati. Ja sam govorila o nečemu sasvim drugom. Ja sam govorila o činjenici da je neprihvaćanje, dakle neprihvaćanje odnosno neizglasavanje izvješća razlog za razrješenje a to bi u normalnom tijeku stvari trebalo biti samo zbog kaznenog djela gubitka hrvatskog državljanstva, sposobnosti kao što je to riješeno u Zakonu o pučkom pravobranitelju.
I to je moj prijedlog i to je mislim jedan od ja ću vjerojatno to i napraviti i predložiti Saboru i možda potaknuti pitanje zapravo ustavnosti takvog rješenja obzirom da imamo 4 pravobranitelja koji praktički rade isti posao u istoj situaciji a zakonodavno rješenje, dakle ne nije podnošenje izvješća problem, nije kritika problem, nije nezadovoljstvo problem, problem je mogućnost razrješenja zbog neizglasavanja izvješća. Kolegica pučka pravobraniteljica ima sasvim drugo zakonsko rješenje koje je sasvim u redu rekla bih.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Nema.
Otvaram raspravu.
U ime Kluba zastupnika HRID-i i nezavisnog zastupnika Šandora Juhasa Irena Petrijevčanih Vuksanović.
Izvolite.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovana pravobraniteljice za djecu, kolegice i kolege ovo nije klasično izvješće, ovo je ujedno izvješće o stanju dječjih prava u Hrvatskoj. I prvenstveno pozivam kolegice i kolege da tome tako pristupaju. Niti je ovo rasprava o Obiteljskom zakonu iako se dotiče djelom Obiteljskog zakona.
Ono što je prije svega meni ovdje bitno da je prije nekoliko dana sam čitala u medijima i to me jako zabrinulo, mediji su prenijeli ne znam je li to točno ili nije da je planirano da će se odbijanjem izvješća u Saboru po istom principu maknuti tri pravobraniteljice a jedna od njih bila bi i ova pravobraniteljica za djecu koja ovdje sjedi.
Ako je to tako ja onda mogu reći da će Sabor učiniti još jedan korak unazad. I ja osobno, a i moj klub u tome nećemo sudjelovati. Jer tko god je proučio materiju koja je pred nama objektivno govoreći mora se složiti s tvrdnjom da je ovdje posao zaštite djece i zaštite dječjih prava a to je prije svega posao sukladno zakonu ove pravobraniteljice za djecu bio potpuno u skladu s legislativom. Čak mogu bez zadrške reći da je taj posao rađen sa više nepristranosti i sa više nezavisnosti nego što je bilo na Ustavnom sudu.
I nažalost s obzirom na to koliku smo razinu političke neodgovornosti viđali zadnjih tjedana od osoba koje najviši državni dužnosnici ne čudi me da su pravobraniteljice sve tri u paketu unaprijed osuđene. Jer po nakaradnoj praksi upravljanja državom opet je po ne znam koji put važnije od toga što je napravljeno, je li netko u ovom ili u onom taboru i od sposobnosti je opet važnija podobnost. I jadni mi s takvim modelom upravljanja i jadni mi s takvim modelom upravljanja ne samo državom nego i javnim poduzećima i javnom upravom.
Osnovna svrha pravobraniteljice, osnovna svrha pravobranitelja je neovisno praćenje stanja prava u državi. Kao što smo čuli svake godine podnose ovdje izvješće u Saboru. Ali ako je unaprijed dogovoreno da izvješće mora biti odbačeno makar ga i matični odbor prihvaća onda je to stvarno poražavajuće za Hrvatsku, a poražavajuće i za nas ovdje.
A kroz 2015. pročitala sam svaku stranicu vrlo pozorno. Vidim da je ovaj Ured pravobraniteljice za djecu radio ono što je trebao u skladu sa zakonom, a to je upozoravao, ukazivao, savjetovao na mnoge probleme i nedostatke sustava u okviru svojih nadležnosti i zakona. A problema je bilo prilično.
I ja vas ovdje upozoravam da mi bi se stvarno trebali baviti stvarnim problemima a tih problema toliko je puno da sam se morala fokusirati na jedan, a to je pravosuđe u interesu djece. Primjerice bolje bi nam bilo da po hitnoj proceduri donesemo izmjene zakona koji dosad nije riješila ni jedna Hrvatska vlada. I to je velik problem hrvatskog pravosuđa a zove se blage kazne za seksualne delikte nad djecom.
A da bude još gore uz te blage kazne još se ne izriče ni sigurnosna mjera zabrane rada s djecom, ali se ne izriče čak ni mjera zaštitnog nadzora po toj izrečenoj blagoj kazni zakona. I zašto se to dosad nikad nije stavilo u hitnu proceduru Sabora, a stavljale su se neke stvari koje blago rečeno nisu bile hitne? Zašto? Zato što to ne gura ni jedan lobi, zato što to nije strateška tvrtka koju treba prodati ili zato što je to manje bitno od ideologije?
Ja čak imam i pripremljen prijedlog izmjene zakona u slučajevima spolnog iskorištavanja djece u dogovoru sa strukom, u suradnji i ja vas sad s ove govornice pozivam kolegice i kolege da me podržite u tome, podržimo pozitivne izmjene legislative koja ide za dobrobit naše djece ali ne samo u slučajevima spolnog iskorištavanja i zlouporabe djece nego i u drugima. Jel normalno da u istoj prostoriji sijedi dijete žrtva spolnog zlostavljanja i počinitelj dok dijete iznosi svoj iskaz? Po sadašnjem zakonu to je praksa.
Ostavljeno je na slobodu sucu, ako sudac odluči da sjedi, ako ne odluči, dakle sučeva slobodna odluka. Jer normalno da dijete mora višekratno davati iskaz umjesto da se na jednom mjestu osigura hitne medicinska, psihološka i pravna pomoć? I jedan opunomoćenik koji će dijete zastupati od početka do kraja tog tegobnog procesa. Jel to tak neizvedivo ili je to skupo? Pa nije ni skupu ni neizvedivo, dakle samo treba odluka mjerodavnih i nas ovdje.
Jel trebam navoditi još primjera? Kao primjer osobe koja je zbog višegodišnjeg seksualnog iskorištavanja udomljene djece izdržala blagu kaznu, vrlo blagu zatvorsku kaznu i još nije ni nastupila rehabilitacija taj čovjek posve legalno po hrvatskim zakonima osniva udrugu koja se želi baviti pazite sad apsurda prevencijom i zaštitom od seksualnog zlostavljanja u obiteljima socijalnih slučajevima i domovima za djecu. Pa mislim da stvarno moramo urediti ovu legislativu.
Isto tako nije dovoljna potvrda o nekažnjavanju kad se netko želi zaposliti i raditi s djecom. Pa mi dobro znamo da ta potvrda nije pokazatelj prethodne osuđivanosti i kao takva je manjkava. Jednostavno treba umjesto toga uzeti podatke iz kaznene evidencije iz Ministarstva pravosuđa.
Ma generalno govoreći zakonodavni okvir je manjkav, to smo čuli i od pravobraniteljice za djecu i ne samo kada je dijete žrtva seksualnog iskorištavanja nego kada je dijete žrtva bilo kojeg kaznenog ili prekršajnog postupka. I to je ono s čime se treba ovaj Sabor više baviti.
Zakonodavni okvir je manjkav čak i kada je dijete svjedok. Zašto se s djecom postupa kao s odraslim osobama? Neovisno o tome jesu li oštećenici ili svjedoci. Pa je li nije dovoljno traumatičan sam taj nesretni događaj nego još i institucije moraju stvarati dodatnu traumu toj djeci?
Zaista nedostaju jasna postupanja i varira se od slučaja do slučaja. Prepušteno je na autonomiji određenim osobama, određenim institucijama. I to ovisi dakle o tome kakav je tko sudac, socijalni radnik, pravnik, odvjetnik, policajac. A to bome ne jamči da će postupanje prema djeci uvijek biti adekvatno i jednako.
I čuli smo da pritužbe građana pravobraniteljici se često odnose i na sporost sudova, na neprimjeren tretman djece, na neupućenost i na nezainteresiranost institucija koje bi se trebale baviti s djecom. I vidimo iz svega ovog da je itekako potrebna zakonska izmjena i itekako su potrebna jasna pravila. I ovi problemi se bez toga ne smiju urediti.
A u konačnici tako nećemo pomoći samo djeci nego i cijelom sustavu. Jer kada su pravila jasna onda nema djelovanja po vlastitom nahođenju kako je sada slučaj.
I čuli smo da je prošlu godinu obilježila jedna složena pravna situacija i prijepori vezani uz Obiteljski zakon. U siječnju 2015. suspendiran odlukom, suspendiran je novi Obiteljski zakon odlukom Ustavnom suda.
I kao što znamo pravobraniteljica se obratila Saboru, Vladi i Ustavnom sudu. I što je učinila? Koliko sam ja pratila a vi me ispravite ako griješim a sigurna sam da ne griješim, postupala je u skladu sa zakonom i postupala je u skladu sa UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta samo u okviru svojih nadležnosti. I to je po meni ispravan put.
I kako sam rekla na početku problema je puno od nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, već u vrtiću do naselja u susjedstvu, do cyber naselja, naselja putem interneta itd..
Ja podražavam ovo izvješće i ono što naročito pohvaljujem je ideja dječjeg proračuna a to je da se na temelju procjene financijskih potreba za djecu i na lokalnoj i na državnoj razini po sektorima osiguraju sredstva i to na način da ta sredstva ostanu zaštićena od svih rezova.
Jer šta se događa a to smo čuli da prava djece, jednakost ovise o tim sredstvima. I to je nedopustivo. Ne mogu djeca u Lici imati jedne mogućnosti a djeca na Kvarneru druge kako je sada slučaj. Dakle ovise o budžetu lokalne sredine. E pa to je posao države osigurati što veću pravednost i što veću jednakost i u tim dječjim pravima.
I mene ovdje zanima zašto u Zakon o socijalnoj skrbi koji je donio i neke pozitivne pomake nije ušao i niz prijedloga koje je donio ured ove pravobraniteljice za djecu. Zašto? Koliko vidim svi su ti prijedlozi išli u svrhu bolje zaštite djece. Evo mene zanima odgovor na to pitanje.
I sve ovo zapravo pokazuje dvije stvari. Prvo da to nisu slučajevi pojedinih obitelji kako je ovdje i možda krivo interpretirano. Ne ovdje nego u javnosti, nego je zapravo to sve skupa presjek stanja društva i to je svima jasno, kolektivne frustriranosti, teškog života zbog manjka novca u pojedinim obiteljima, nezaposlenost itd.. Ali je ono što jako važno a to se tiče nas, drugo, nedorečeni i manjkavi propisi i nedovoljna suradnja nadležnih tijela. To je mantra koja vrijedi za sve od informatizacije u javnoj upravi pa do rada ovih nadležnih tijela.
I mi lakše možemo riješiti propise nego što možemo riješiti loše stanje u društvu iako je povezano jedno s drugima. Ali itekako trebamo biti svjesni odgovornosti za obje ove stvari. Jer da nije bilo lošeg upravljanja ne bi bilo ni nekih propisa a ne bi onda bilo ni ovog stanja u kojem smo sada.
I to naročito naglašavam zašto? Pa zato jer imam osjećaj i vjerojatno ne griješim da će se i ova rasprava pretvoriti u ideološku raspravu. I to bi bilo doista obeshrabrujuće a da ne kažem i žalosno jer ja osobno niti sam birala ovu pravobraniteljicu a niti ću glasovati za njezino razrješenje. Uopće ne želim sudjelovati u ideološkim raspravama i pozivam sve vas da ne sudjelujemo u tome nego da se fokusiramo na ono što kažem a to je izmjena legislative.
I jedino u čemu ću sudjelovati će biti objektivna i argumentirana rasprava jer tako nama i dolikuje. I moramo biti svjesni da prije svega sada trebamo zastupati interese djece a ne stranaka, a na nekih interesnih skupina ili nekih drugih grupacija.
Hvala lijepo.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika uvažena zastupnica Marija Budimir.
Izvolite.

Budimir, Marija (HDZ)

Hvala potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovana kolegice, evo u većini vašeg izlaganja mogu se složiti, vidim da ste se dosta bavili ovom problematikom i dali ste neke konstruktivne prijedloge. Ali ima dio na koji se ne mogu složiti a to je slaganje sa medijima.
Mislim da je to vrlo neozbiljno, evo imali ste primjer Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je prihvaćeno, znači kontra natpis u medijima. Pučka pravobraniteljica nije prihvaćeno izvješće ali ona ostaje pučka pravobraniteljica. Pravo saborskih zastupnika je da na neki način daju svoje mišljenje, da raspravljaju o izvješću a na glasanju vidjeti ćemo hoće li ono biti prihvaćeno ili neće biti prihvaćeno.
I unaprijed evo imali smo samo nekoliko izlaganja i ja nisam primijetila da je itko u ovom izlaganju bio ideološki i da je krenulo u ideološku raspravu nego više vezano je bilo uz konkretne primjere problematike sa djecom.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku uvažena zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Zahvaljujem na replici poštovana kolegice.
Ja sam rekla da pretpostavljam i izražavam bojazan da bi se ovo moglo pretvoriti u ideološku raspravu, nisam rekla da se pretvorilo.
A što se tiče medija također sam rekla da izražavam bojazan i da se nadam da to nije točno, jer ako je točno onda će Hrvatski sabor učiniti korak unazad.
I ponavljam, ono što sam rekla u svom izlaganju, dakle, pozivam na konstruktivnu i na objektivnu raspravu koja je prvenstveno u interesu naše djece. Dakle, mimo stranačkih, mimo ideoloških i mimo svakih drugih stavova koji mogu ovdje biti redundantni.
Dakle ako želimo kormilo usmjeriti u tom smjeru onda sam rekla da ću biti s tog izuzeta. Samo sam, ako ste pozorno slušali. To je bio smisao rasprave.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Replika, uvažena zastupnica Margareta Mađerić.

Mađerić, Margareta (HDZ)

Hvala lijepa.
Kolegice zastupnice, također u većini djela vašeg izlaganja se s vama slažem posebice u djelu da treba mijenjati propise, zakone, sve koji će posebice ovdje razgovaramo o djeci, omogućiti bolje i ono što je najvažnije zaštitu dječjih ljudskih prava ali se ne mogu složiti jer između ostalog i sami mi, dakle Hrvatski sabor je demantirao ono što ste ovdje iznijeli a i ono što je bilo izneseno prije dva, tri tjedna u medijima, da će Hrvatski sabor rušiti sve tri pravobraniteljice.
Jer iako nije prihvaćeno izvješće pučke pravobraniteljice ono nema u svome zakonu predviđeno da ako se izvješće ne prihvaća da mandat će prestati. Dakle, s te strane pučka pravobraniteljica i dalje je pučka pravobraniteljica i sami znamo, evo sutra će biti tjedan dana izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je prihvaćeno u Hrvatskom saboru. Također je pravobraniteljica i dalje pravobraniteljica gospođa Višnja Ljubičić.
Što se tiče pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. U mom je bilo radnom tijelu jednoglasno prihvaćeno izvješće. Temeljem toga mogu zaključiti također da će u tom djelu ići rasprava. Što se tiče pravobraniteljice za djecu, tek je krenula rasprava, teško je ocijeniti da li će dobiti podršku ili ne, a ako neće onda će to biti jedno dakle pravobraniteljstvo u tom naravno slučaju. Ja ne želim prejudicirati, govoriti nešto unaprijed što ne znamo kako će zastupnice i zastupnici glasovati.
Ali bih htjela vrlo kratko prokomentirati ono oko čega se polemizira vezano uz izvješća. Pa izvješće i jest na raspravi da bismo argumentirano ako smatramo da postoji razlog za kritiku i kritički raspravljali i to je legitimno pravo svih zastupnica i zastupnika jer kada bismo mi trebali onda hvaliti, podržavati i reći da je sve sjajno, divno i predivno. Onda ne bi bilo niti svrhe podnošenja izvješća. Ako Hrvatski sabor imenuje pravobraniteljice pa onda je Hrvatski sabor i taj koji treba raspravljati o izvješću a zastupnice i zastupnici iznositi svoje stavove o tim izvješćima.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvažena zastupnica, izvolite.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Dapače kolegice, nije niti u jednoj stavci sporno da Hrvatski sabor treba objektivno i konstruktivno raspravljati o ovom izvješću niti sam to ja rekla jednom riječju.
Dapače, Hrvatski sabor, to je njegov elementarni posao, Parlament dolazi od riječi parlare, što znači rasprava itd. znači to uopće nije upitno. Međutim ako ste se osjetili prozvanom ili iz nekog razloga ovako reagirate da obrazlažete svrhu Sabora, mislim da to meni nije potrebno jer ja sam toga itekako svjesna.
Željela sam ukazati na puno ozbiljnije probleme od nekakvih rasprava koje možda kojim slučajem ne bi bile konstruktivne. Puno je problema koje ja zapravo nisam niti spomenula. Krše se, u puno kategorija se još krše prava djece a čak nije ni u ovom izvješću stigla pravobraniteljica za djecu spomenuti koju uzgred rečeno ja osobno niti ne poznam niti sam kao što sam rekla ju birala. Prema tome, ja zaista potpuno objektivno nastupam bez ikakvih drugih primisli.
Ono što je meni bitno također ovdje spomenuti, dakle, ima jedan slučaj psihijatrijske bolnice Lopača gdje se djeca zapravo liječe da tako kažem protu pravno jer ta bolnica nije niti registrirana za psihijatrijsko liječenje djece i jeste li uopće svjesni koliko danas djece se liječi u psihijatrijskim bilo dnevnim bolnicama bilo specijaliziranim odjelima i recimo o tome u javnosti nitko ne govori da je veliki porast djece koja imaju potrebu za psihijatrijskim liječenjem. Toliko velik je to problem koji evo nisam stigla spomenuti da je KBC Osijek morao proširiti prostor, KBC Split je morao dodati odjel za psihijatrijsko liječenje djece adolescenata a KBC je morao uvesti osnovnu školu jer djeca koja leže na tim odjelima ne smiju propuštati redovnu nastavu.
Hvala lijepa.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika uvaženi zastupnik Branko Bačić.
Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, u vašoj se raspravi zalažete za neovisnost pravobraniteljice za djecu i unaprijed problematizirate eventualnu odluku o prihvaćanju odnosno ne prihvaćanju njenog izvješća. Ja iskreno ne znam kakva će biti na kraju odluka po ovom izvješću ali ono što je neprihvatljivo za mene i skandalozno da u ovom Visokom domu i to zamjeram i gospodinu potpredsjedniku Doma i čak sam mislio dignuti pločicu za povredu Poslovnika da nije upozorio gospođu pravobraniteljicu koja je danas u nekoliko navrata problematizirala odluku Ustavnog suda.
Skandalozno je da jedan državni dužnosnik kojega imenuje Sabor u Hrvatskome saboru problematizira odluku Ustavnog suda da li je on dobro, kvalitetno ocijenio da li je pojedini zakon u skladu sa Ustavom ili nije. Možete si zamislit da neki službenik, činovnik države u Njemačkoj ocijeni, daje sebi za pravo ocjenjivati rad Ustavnog suda Njemačke. Mora biti isti trenutak primoran na ostavku i ja gospodine predsjedniče mislim da ste trebali u nekoliko navrata reagirati kada je gospođa pravobraniteljica problematizirala tu odluku i ne samo da je tu, nego je rekla kad bi bila ponovno u prilici da bi opet pisala isti zakon koji je protuustavan.
Prema tome, već samom tom izjavom ovdje u Saboru po meni gospođa pravobraniteljica ne može dobiti pozitivno od Sabora, prihvatiti izvješće o njenom radu jer ovim izjavama je pokazala da apsolutno ne poštuje jedinu instituciju u RH koja je može ocjenjivati da li je pojedini zakon ili pod zakonski akt u skladu sa Ustavom.
Hvala.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Odgovor na repliku, uvažena zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Ja nemam potrebu ovdje govoriti o radu Ustavnog suda.
kolegica i izvjestiteljica će reći što misli o tome i nemam potrebu nikoga braniti. Međutim, ono što se tiče Ustavnog suda, a što je evidentno, a iako ovo nije rasprava o Ustavnom sudu je to da je Ustavni sud, a tu se morate složiti sa mnom ako ste objektivni imao nekoliko spornih odluka. A i među ostalim gospođa Omejec za to vjerojatno nije ni dobila treći mandat.
Ali cijelo ovo izvješće kako sam rekla ujedno je zapravo i presjek stanja hrvatskog društva. A ono što meni nije dobro to je nepostojanje kontinuiteta. A ako će biti pravobraniteljica za djecu smijenjena onda je to nepostojanje kontinuiteta. Ja ne kažem da je netko bogom dan, ali ako je netko dobro radio posao i nema objektivnih zamjerki, onda ne vidim zašto bi se taj kontinuitet narušavao.
A zašto nepostojanje kontinuiteta nije dobro? Pa nije dobro iz niza razloga? Zato što smo mi država koja inače ne vodi računa o kontinuitetu, a to sam rekla. Inače nam javna uprava nema kontinuiteta i to je generalni problem i u našoj državnoj i u javnoj upravi i u institucijama.
Dakle, dobre stvari se bacaju jednako kao i loše sa svakom smjenom vlasti. I krene se pa se stane i to stalno ide tako. Dakle, sve strategije, svi zakoni. Pitanje da li bi uopće dobar dio toga bio donijet da nismo išli pridruživat se EU. Mi to dobro znamo. I sad su neke strategije svrha same sebi. Zašto? Pa zato što zapravo nema istinske volje da se one provedu, a to je loše i to je nepostojanje kontinuiteta i to je ono na čemu mi nikako da naučimo kao država, a imamo dobre primjere skandinavskih zemalja na koje se ja uvijek volim pozvati, koje drže do kontinuiteta. I kad jedna Vlada napravi dobro, druga točno stane gdje treba i onda se nadoveže.
Hvala lijepa.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika uvažena zastupnica Ana Komparić Devčić.
Izvolite.

Komparić Devčić, Ana (SDP)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Pa kolegice, ja se sa vama slažem da je ova pravobraniteljica dobro radila svoj posao i da je ovom Saboru podastrijela zaistinu stanje dječjih prava u Republici Hrvatskoj.
Ono što ste vi problematizirali u svojoj raspravi, a to je stanje u pravosuđu, odnosno kako se postupa s djecom u sklopu pravosuđa. Ista je rasprava ili slična kao jedan od ključnih problema u raspravi o pravobraniteljici za ravnopravnost spolova bilo je isto pravosuđe.
Očito imamo problem koji se tiče pravosuđa kad su u pitanju nasilje nad djecom ili nad ženama, a problem je u tome što je to naše pravosuđe izuzetno zatvoreno. Isproblematizirali ste svjedočenje same djece da moraju svjedočiti po nekoliko puta za isti događaj. Ako sam ja dobro informirana mi u sklopu policijskih postaja imamo prostorije koje su osposobljene za snimanje svjedoka i gdje bi djeca mogla dati jer prvo dolaze u policiju svoj iskaz, snimiti i da se djeca više ne maltretiraju da po nekoliko puta pred svojim zlostavljačem moraju ponavljati jednu te istu priču što je strašno.
A kad govorimo o samim pravobraniteljicama onda ću se ja sa vama složiti. Da, pučka pravobraniteljica nije, izvješće joj nije prošlo. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova HDZ je glasovao suzdržano. Šta se tiče pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom njoj je istekao mandat, tako da trenutno nemamo pravobraniteljicu za osobe sa invaliditetom što je sramota za ovu zemlju.
A što se tiče pravobraniteljice za djecu ja isto mislim da je poanta da se pravobraniteljicu smijeni.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvažena zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović.
Izvolite.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Hvala lijepa.
Dakle, ovo što ste rekli svjedočenje djece u istoj prostoriji sa zlostavljačem je autonomija suca da odlučuje o tome da li će to biti u istoj sobi ili ne. I to ovisi, dakle to je po slobodnom nahođenju suca, pa na koncu i po njegovim karakternim osobinama koliko je empatičan itd. To nije dobar put. To treba urediti država i to ne može biti prepušteno sucu kao individualna odluka.
Ono što je dobro u tom izvješću i ono što ja vidim kao dobar prijedlog pravobraniteljice za djecu i to sam pohvalila je osnivanje tih regionalnih centara. A regionalni centri znače da se na jednom mjestu zapravo riješi hitna medicinska, pravna, stručna i svaka druga pomoć tom djetetu koje je pretrpilo da tako kažem to teško kazneno djelo.
I ne vidim razloga zašto se to ne bi omogućilo. To zaista nema veze ni sa čim. To je nešto što je nad svih podjela, to je nešto što ako zaista razmišljamo unaprijed, ako smo zabrinuti za našu djecu, ako želimo da nam bude društvo uređenije, suvremenije i zdravije da tako kažemo i mentalno i u svakom drugom smislu je to preduvjet koji moramo omogućiti.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika, uvaženi zastupnik Blaženko Boban.
Izvolite.

Boban, Blaženko (HDZ)

Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena zastupnice Irena, kroz svoju raspravu ste spomenuli dječji proračun i apsolutno se sa vama slažem ja oko toga. Ali dopustite da s nekim iskustvom od 12 godina iz lokalne uprave vam nešto kažem.
Dakle, lokalne uprave su u obvezi imati i Savjet mladih i obvezu su imati dječje gradsko, odnosno općinsko vijeće. Ne znam općinsko, ali za gradsko znam da u obvezi su imati. I jedne godine upravo za to dječje gradsko vijeće osigurali smo pare, novac u proračunu, ovo upravo što vi govorite. Revizija nam je stavila primjedbu, žalili smo se. Žalili smo se i pravobraniteljici. To je bilo unazad šest godina i dobili odgovor da nismo postupili u skladu sa zakonom.
Dakle, slažem se sa vama da i u zakonodavnom smislu treba neke stvari regulirati jer kako mogu djelovati unutar jedne lokalne uprave tijela poput Savjeta mladih ili Dječjeg gradskog vijeća, a da nemaju osigurana sredstva u proračunu.
I zamislite pravobraniteljica, ne govorim o ovoj pravobraniteljici, ja kažem tome ima šest ili sedam godina odgovara lokalnoj upravi na primjedbu revizije da nismo, jer mi smo osigurali novac, i odgovara na primjedbu revizije da nismo smjeli tako postupiti pravobraniteljica nama odgovara je, niste u skladu sa zakonom postupili. Umjesto da se izvrši pritisak na zakonodavca sa strane pravobraniteljice pa i to je u konačnici jedna od njenih obveza, kako te tako i ove današnje ovdje, da se uistinu ako ta tijela u gradskom vijeću odnosno u jednoj lokalnoj zajednici trebaju po zakonu biti formirana moraju biti osigurana i financijska sredstva.
Hvala vam lijepa.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvažena zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović, izvolite.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Podržavam dakle svaki rad za dobrobit djece, međutim čest problem je u našoj državnoj javnoj upravi kao što sam rekla da nam se institucije međusobno i tijela sudaraju. I dakle sudara nam se lokalna i državna razina i praktički su u koliziji. Zašto je to tako? Pa zato što im to propisi omogućavaju. Dakle, kad bi se propisi regulirali krovno pa bi išlo piramidalno od gore prema dolje onda bi sve te kolizije praktički nestale.
Ali ovo što ste vi rekli zapravo je na neki način državni proračun na lokalnoj razini ali ovo što sam ja rekla je dječji proračun na državnoj razini. Prema tome, to je taj piramidalni oblik gdje bi se na taj način uredilo od vrha prema niže jel' tako. To je ono što je smisao.
I mislim da i tu ne bi trebalo biti zapreka jer ste sami sad naveli koji su sve problemi na lokalnoj razini i koja su sve sudaranja. Prema tome, i više nego potrebno je uređenje legislative i u tom smislu.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika, uvažena zastupnica Sabina Glasovac, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Petrijevčanin Vuksanović apostrofirali ste jedan vrlo bitan dio izvješća pravobraniteljice za djecu gdje ona upozorava zapravo na činjenicu da se u odgojno-obrazovnim ustanovama zapošljavaju osobe koje su osuđene za određena kaznena djela protiv života, tijela, slobode prava čovjeka, obitelji, mladeži, braka itd. Ili pak s druge strane osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak za ista ta djela.
Činjenica jest da zapravo na taj način se krši Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji vrlo jasno u članku 106. propisuje da takve osobe ne smiju biti zapošljavane u školama. Međutim, problem jest u tome što pravobraniteljica je ukazivala i upozoravala ministarstvo da treba obavijestiti dakle škole odnosno školske odbore da prilikom zapošljavanja provjeravaju vodi li se, odnosno jesu li te osobe osuđene za određena kaznena djela što znamo da se može dobiti samo u Ministarstvu pravosuđa iz evidencije o kaznenim djelima odnosno kaznenim postupcima.
Nažalost, te upute i naputci ministarstva nisu urodili plodom i morat ćemo intervenirati u sam zakon i propisati da se dostave zapravo potvrde o tome ne samo da se protiv njih ne vode kaznena djela što su dužni dobiti od svojih nadležnih sudova nego i da potvrdu zapravo i ovu druge vrste dostave.
Ono što je određeni pomak koji se dogodio u prosincu 2014. godine kroz izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju jest činjenica da se po prvi put dosada osobe za koje se u toku dakle obavljanja svog posla steknu saznanja da su osuđene ili da se protiv njih pokrenuo kazneni postupak, da automatizmom moraju biti suspendirane ili im se mora otkazati ugovor o radu što do 2014. godine nije bio slučaj. Dakle, postojalo je diskrecijsko pravo poslodavca da može ali i ne mora otpustiti odnosno suspendirati takvu osobu.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvažena zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović, izvolite.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Da, upoznata sam s tim promjenama u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i tu je jako bitna suradnja Ministarstva pravosuđa, znanosti, obrazovanja i sporta, Ureda pravobraniteljice i još nekih eventualno institucija. To da se praktični do nedavno nije uopće provjeravalo je li osoba osuđena za kaznena djela spolne delikte iz zakona o tim pravnim posljedicama je i više nego poražavajuće za sve nas, naročito za izvršnu vlast.
Da li će se to urediti, to praktički opet ovisi samo o nama. Ali s jedne strane dakle mi smo sad opet u apsurdnoj situaciji, s jedne strane potrebno je osigurati zaštitu djece a s druge strane istodobno zakonska prava osumnjičenoga protiv kojeg još nije pokrenut kazneni postupak. I sad to je praktički apsurd jer prema postojećem zakonu takvu osobu osumnjičenika dakle kad još nije osuđen pravomoćno nije moguće suspendirati iz posla u radu s predškolskom i školskom djecom. Dakle, tu bi trebalo na neki način omogućiti školama da imaju mogućnost nekakvih radno etičkih mjera. I to je ono što također je Ured pravobraniteljice na neki način predlagao i ja se nadam da će se to omogućiti u suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.
Hvala.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika, uvaženi zastupnik Ladislav Ilčić, izvolite.

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Poštovana gospođo Petrijevčanin Vuksanović jedan dio svoje rasprave ste posvetili predviđanju hoće li ovo izvješće proći ili neće proći pri čemu ste nekakve odluke koje ste čuli i unaprijed stavili u kontekst nekakvih predrasuda i neargumentiranih stavova a svoju raspravu u smislu argumentiranih iznošenja činjenica.
Pa bih samo htio ukazati da to ne mora biti tako, odnosno da to nije tako jer svi se mi pripremamo za ovu raspravu i neki od nas i prate rad pravobraniteljica tijekom godine prema tome nikako ne bih htio da se nekakve odluke koje mi imamo ili nekakva mišljenja unaprijed osuđuju kao predrasude a naravno da svatko od nas i sluša mišljenje svih drugih i tijekom ove parlamentarne rasprave donosi konačnu odluku. Ali ipak velim mislim da je netočno ovako suditi.
Druga stvar, stavili ste ideološku raspravu u jedan kontekst nečeg automatski neargumentiranog i beskorisnog i to danas čujemo od mnogih političara. Oštro se protivim tome, naime djeca su, svako dijete je prvenstveno jedna vrijednost kao i ljubav roditelja prema djeci kao i obitelj, sve su to vrijednosti.
Vrijednosti su one koje pokreću čovjeka, koje pokreću društvo. Dakle ne bi bilo hrvatske države da nije bilo ljubavi branitelja prema domovini što je vrijednost. Roditelji ne bi rađali djecu, znate da nitko ne rađa djecu zbog poreznih olakšica ili dječjih doplataka bez obzira koliko to dobre mjere bile. Nego upravo zato jer to smatraju da je to dobro, jer su to vrijednosti.
Danas se dovodimo u jednu opasnost da čim netko govori o vrijednostima da ga se proglasi da vodi neargumentirane i bespotrebne ideološke rasprave. Pa evo samo bih htio da dozvolite da kad govorimo o djeci da govorimo o vrijednostima i da to ne bude isključeno iz ove parlamentarne rasprave.
Hvala lijepa.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Odgovor na repliku uvažena zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović.
Izvolite.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Zahvaljujem.
Iako ste mi imputirali nešto što ja nisam rekla čak ste možda prešli jednu granicu na koju sam ja upozoravala. Sve ovo što ste rekli dakle su upravo konstrukcije na koje sam ja upozoravala ali ne u smislu ideološkom.
Dakle koga vi zastupate u ovoj raspravi? Ja zastupam djecu. Jer ja vam ovo ne govorim zato što moram, zato što to netko želi, zato što sam nekom obećala dakle moja današnja rasprava ide isključivo u tom smjeru što želim iskreno i dobronamjerno pomoći djeci. …/Upadica se ne čuje./… Ne znam, ja vas pitam koga vi zastupate? Dakle želim dobro za našu djecu, ne za moju djecu, nego i za vašu djecu dakle neovisno o ideologiji i neovisno o stranačkoj pripadnosti i neovisno o stranačkoj pripadnosti njihovih roditelja.
I reći ću vam jednu stvar gospodine Ilčić, ja sam vjernik odnosno vjernica da se izrazim gramatički pravilno, ali draže mi je to pokazivati dijelima. Jer kako što znate Papa Franjo koji je vrhovni poglavar Katoličke crkve a to dobro znate je umjesto strogošću i stegom upravo krenuo Katoličku crkvu voditi u obrnutom smjeru, dakle blagošću, razumijevanjem i otvorenošću. I to je vraćanjem onom Isusovom nauku a nasuprot tome stoje vam Farizeji koji su brojali Isusu korake i nasuprot toga su veliki svećenici koji su Isusu zamjerali prevelik liberalizam.
I ja vas pitam dakle kolega kome ste vi bliži u istupima?

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Dajem riječ uvaženoj pravobraniteljici za djecu.
Izvolite.

Milas Klarić, Ivana

…/Govornica naknadno uključena./… izdvojiti samo dvije stvari koje smatram da su silno važne. Kolegica Petrijevčanin Vuksanović pomenula je djecu u psihijatrijskim ustanovama. Imamo silno veliki broj djece koji su na psiho-farmacima, nedostaju nam prevencije mentalnog zdravlja, nedostaje nam dječjih psihijatara, supspecijalizacije. Točno, otvoren je u Splitu odjel, nema liječnika u Osijeku, nisu dostatni uvjeti. Još uvijek točno u Lopači su djeca smještena, Lopača nije institucija u kojoj bi djeca trebala biti smještena.
Mi kroz godine pratimo neke individualne slučajeve. Prije 3, 4 dana smo ponovno po ne znam koji put pitali Hrvatski zavod za zdravstvenog osiguranje kako je moguće da financira smještaj djeteta? To smo dali na znanje Ministarstvu zdravlja i pučkoj pravobraniteljici i doista očekujemo odgovor.
I još jedna stvar, ne smije nikako ostati neodgovorena jer doista je duboko pogreška u interpretaciji, uvaženi zastupnik gospodin Branko Bačić nije uočio finu nijansu rekla bih u pravilniku, posve jasnu između kritike rada neke institucije i nepoštivanja odluka.
Odluke, dakle prvo ja sam Ustavni sud spomenula temeljem pitanja gospođe Mađerić da ona nije pitanja ne bi ga ni spominjala, nisam imala potrebu. Kad je već pitala kolegica pa sam odgovorila.
Dakle svatko je dužan u RH kao i drugim državama koje imaju u konstituciji vlasti Ustavni sud poštivati odluku Ustavnog suda ali to nikako i ni na koji način ne znači da se odluke donesene ne smiju kritizirati. Gospodin je pitao šta bi kolege u Njemačkoj? Kolege u Njemačkoj pišu tomove, tomove, imate biblioteke knjiga i znanstvenih radova i članaka koji se odnose na kritiku rada Njemačkog ustavnog suda i na kritiku rada Europskog suda za ljudska prava. Dakle Nijemci su ponosni na svoj znanstveni rad koji se odnosi i na kritiku odluka Ustavnog suda.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika uvaženi zastupnik Ladislav Ilčić.

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Poštovana gospođo pravobraniteljice, još u onoj prethodnoj replici ne znam već kome je ispalo kao da nemate ništa protiv da mi, nemate ništa protiv da kritiziramo vaš rad valjda tak dugo dok pohvalno govorimo, a dok imamo mogućnost da ne budemo zadovoljni, da vas kritiziramo pa i do te mjera da odbijemo izvješće onda to smatrate udarom na vašu nezavisnost. To ne stoji.
Dakle jednostavno kako što vas je Hrvatski sabor imenovao, jednako tako ako je nezadovoljan vašim radom može vas i smijeniti. Dakle to je jednostavno logično, moramo tako postaviti nikako drugačije. Jer na ovaj način ispada da mi valjda ne bi smjeli kritički govoriti o vašem radu a vi bi smjeli kritički govoriti o odlukama Ustavnog suda bez obzira bile one ukinuće zakona ili suspenzija zakona. To je nelogično.
Hvala.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Odgovor na repliku uvažena pravobraniteljica.

Milas Klarić, Ivana

…/Govornica naknadno uključene./… u raspravu o Ustavnom sudu, no međutim idemo se vratiti ponovno još jednom. Dakle kritika rada Ustavnog suda je legitimna u ovoj državi, kritika rada pravobranitelja bilo kojeg je legitimna.
Međutim, i možete me kritizirati koliko hoćete, možete čak dignuti ruku protiv mog izvješća, možete me neizglasat, možete smijenit me. To uopće nije problematično. Ono što ja kažem je da to de facto znači da institucija pravobranitelja temeljem takve odredbe zakona nije neovisna i ja to imam pravo reći a vi me možete smijeniti. To je sve.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Sljedeći je u ime kluba hrvatskih laburist uvaženi zastupnik Jaroslav Pecnik.
Izvolite.

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Poštovane kolegice i kolege.
Odmah u startu ja neću dugo nadam se, ali odmah u startu da kažem da ćemo mi ovo izvješće podržati jer ga smatramo objektivnim, preglednim, relevantnim i zapravo to je jedno specifično očitovanje duha, nacije i društva u kojem se trenutno nalazimo. Naravno i tih nekih socijalnih, ekonomskih, kulturoloških implikacija itd..
Budući da je ovdje puno toga rečeno, ja ću se ograničiti na nekoliko stvari ali prije svega oko ove neovisnosti pravobranitelja općenito, svih naših pravobranitelja pa onda i pravobraniteljice za djecu.
Mislim da bi, ja nisam pravnik ali ono što mislim da bi bilo dobro a to ja da pravobranitelji svi budu zapravo birani na 8 godina ali da imaju status nezamjenjivosti kao ustavni suci osim, ne znam ako u nekim stvarima ne naprave ono što je protivno svim uzusima i normama.
I time bi zapravo sve te priče onda prestale jer doista ubiti glasnika pravobranitelja ili pravobraniteljice zato što donosi loše vijesti, odnosno analizira konkretno stanje u društvu pa upozorava, umjesto da budemo zahvalni mi zapravo to vidimo kao neki problem. Ja doista nisam shvatio gospođu pravobraniteljicu da išta govori o tome da nju ne treba kritizirati nego je naprosto upozorila na jednu činjenicu koja je po meni također evidentna.
Gdje je onda neovisnost toga čovjeka koji po prirodi stvari će iznositi neugodne stvari za društvo. Naprosto to mu je zadaća. E i onda ste vi, zapravo dođete u jednu situaciju da zapravo počinjete nekom vrstom autocenzure, ovisi o čovjeku, se ponašati da, jer znate da negativnim izglasavanjem može doprinijeti tome da budete smijenjeni. Nitko nije nezamjenjiv ali mislim da bi ovaj prijedlog koji sam dao znači o toj nezamjenjivosti bio dobar put za tu neku, kako da kažem samostalnost i neovisnost svih pravobranitelja. Tako da, evo toliko o ovome.
Kada je govorila o 5 ključnih problema za djecu, pravobraniteljica je govorila o siromaštvu, o nepovjerenju u sustav, o tome da nema potpore za roditelje itd. I zapravo time je očitala jednu malu možemo reći poruku svima nama kojima je puna usta demografije kako zapravo demografske politike 1000 eura pa ćemo mi to riješiti.
1000 eura je ništa, to nije nikakva demografska politika, to je smiješno jer se zapravo iz ovoga vidi što bi bio bit demografske politike a nažalost cijeli niz stvari ovdje ne funkcionira. Prije svega neusklađenost recimo zakona za nadležnosti. Ako krenete od predškolskog odgoja. Predškolski odgoj je u nadležnosti lokalne samouprave, on ga financira a standarde donosi ministarstvo, donosi država.
I sada onaj tko propisuje standarde bilo bi logično da i plaća te standarde. Lokalna samouprava nema novaca za to. Primjerice Osijek je relativno, ajde recimo veći grad pa ima nešto novaca. Ali ako biste gledali u Centru za predškolski odgoj koji ima nekih 30-ak, nešto malo manje vrtića, znači obuhvaća zapravo većinu onoga što se u Osijeku zbiva na planu predškolskog odgoja onda tamo fali barem 50 odgajateljica da bi se poštovali standardi.
To kada kažete gradonačelniku ovaj se hvata za glavu jer naravno da nema novaca. Ni u ludilu mu ne pada. Ako dođe kontrola ona upozorava na tu činjenicu, šta ćemo onda. Prema tome tu je već jedan problem. A na stranu to što u glavama roditelja vrtići ne služe za odgoj djece. Naravno čast izuzecima, ali uglavnom im služi za čuvanje djece. I to je jedan veliki također problem.
Tako da tu nedostaje, ne samo odgojitelja, nedostaje logopeda, defektologa, psihologa, pedagoga, čega god hoćete i to sve zapravo treba plaćati lokalna samouprava i neka plaća ali onda ju treba poduprijeti u tome a ne naprosto dići ruke od svega toga.
Kada govorimo o tom izvješću kao takvom, ja sam nekoliko stvari mi se čini interesantnim, ne možda najbitnijim ali interesantnim jer evo na pragu smo novih izbora a pravobraniteljica govori da je prošla godina bila obilježena parlamentarnim izborima gdje je zapravo problem političari i djeca.
E sada ćemo ponovo imati navalu svega toga gdje će političari biti dobri, gdje će se uglavnom slikati sa djecom i to samo po sebi nije grijeh, naravno. Djeca će biti ponovno u fokusu ali gdje je ta granica koja će reći što je zlouporaba, što nije zlouporaba. Ja tu granicu vrlo teško mogu vidjeti i na zakonskoj i na bilo kojoj drugoj osnovi.
Jedina granica koju vidim to je granica u nama samima, u nekoj našoj moralnoj svijesti, savjesti i o tome što smatramo da su vrijednosti, što treba činiti i što ne treba činiti. Ali istovremeno smo i političari pa ćemo za taj neki vražji glas učiniti korak više što svakako nije dobro.
To se naravno čini onda ne samo u odnosu na politiku, to se čini i u odnosu na privatne interese, na korporativne interese, pogledajte reklame, djeca u reklamama itd.. Prema tome to je sve nešto što je vrlo, što je vrlo sporno.
Također se gospođa osvrnula i na štrajk prosvjednih radnika. To je također nešto što je vrlo osjetljivo i čemu svjedočimo da može ponovo doći do problema. A sada kako i na koji način ćete vi zapravo ostvariti kao prosvjetni radnik svoj štrajk ako na neki način ne „zlouporabite“ djecu. Kada kažem naravno mislim pod navodnicima.
To drugim riječima znači, poruku koju šaljete možete samo poslati tako da prekinete nastavu sa djecom. A kaže se da sve se mora činiti u interesu djece. Pa u interesu djece znači da postoji permanentno obrazovanje. Ali ako želite ostvariti svoja Ustavom zagarantirana prava vi se morate poslužiti nekim sredstvima, nekim oruđima koja su vam dana.
Ono što mislim da je jedino bitno u cijeloj toj priči a to je i što nije floskula a to je da ne treba, nastavnici ne bi smjeli pozivati djecu da ne dođu u školu. To je ono što nastavnici trebaju činiti. A sve ostalo je zapravo legitimno sredstvo borbe i naprosto zato što doista ako pogledate plaće tih ljudi, to su ljudi koji su u pravilu sa visokom stručnom spremom a sa vrlo niskim primanjima. Kada govorimo o tjelesnom kažnjavanju djece ono je u odgojne svrhe kažnjivo. Svi zaposleni u odgojnim, obrazovnim, zdravstvenim i vjerskim ustanovama, vjerske su tu posebno na neki način u fokusu bi trebali biti interese ne zato što su vjerske nego zato što su zatvorenije po prirodi stvari, zatvorenije u odnosu na druge pa mnoge stvari koje se tamo dešavaju zapravo ne izlaze na vidjelo nažalost.
Vidjeli smo, i sami smo svjedoci, čitamo novine što se zbiva u svijetu na planu seksualnih zlostavljanja što ne znači da u drugim segmentima toga nema ali ovdje ga ima. To je posebno osjetljivo. Ako čitamo da se u svijetu to dešava, mi smo dio svijeta, pa valjda se to dešava i kod nas. Ja ne bih želio da se kod nas dešava ali pretpostavljam logikom stvari da se to dešava i kod nas. Pa je to na neki način, nešto, jedna tera inkognito koja se ne dodiruje i koja se naprosto, o kojoj se na neki način i govori. Idem, pošto nema razloga, možda je sve idealno, ako je sve idealno onda super.
Znači, svi su oni dužni koji rade u tim institucijama prijavljivati nasilje nad djecom i prema predloženim novostima u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji povećavaju se kazne od 7 tisuća do 10 tisuća kuna, pa kazna zatvora od 45 dana, pa ako se ponovi djelo onda se kazna povećava na 15 tisuća kuna a kazna zatvora na 60 dana. Međutim, sve to meni se čini dosta malo, ja doista nisam čovjek koji je za čvrstu ruku, za neki rigorizam ali ako smo u prometu učinili to da doista drastično kažnjavamo vozače, ja vrlo često plaćam kaznu pa znam da me to košta u kućnom budžetu dosta, vozim nepažljivo vjerojatno ali činjenica je da onda znači pogotovo ovdje gdje su djeca u pitanju te kazne bi morale biti daleko žešće, daleko naprosto da sama kazna odvrati počinitelja u najvećoj mogućoj mjeri na ono što namjerava ili što će činiti.
Tako da kada se govori o ne toleranciji nasilja nad djecom onda moramo znati da se zapravo time želi reći da ako se tolerira nasilje u obitelji ili bilo gdje dalje da je zapravo to poruka javnosti da je nasilje dozvoljeno sredstvo, legitimno sredstvo ponašanja u nekim društvenim grupama u situacijama gdje se fizički jači i to naprosto treba iskorijeniti jer to je doista jedno zlo koje postoji u društvu.
I pravobraniteljica je činila, odnosno njena ekipa je radila jedno istraživanje koje pokazuje, ja sam bio zaprepašten time da 37% mladih iskazuje vjerojatnost da će kao roditelji koristiti tjelesno kažnjavanje kada budu u situaciji da budu roditelji. I to se odnosi na sve socijalno ekonomske grupe. Znači to nije da se sad odnosi na neke manje obrazovanje, neke ne znam kako god da nazovem te zajednice, znači bez obzira da li se radi o krajnje tradicionalnim ili krajnje liberalnim obiteljima, sredinama. Ti mladi uglavnom misle da nasilje dozvoljeno sredstvo.
Naravno kad kažem nasilje valjda svatko tko je bio otac ili majka pa vjerojatno je ponekad klepio svoje dijete tek toliko, jel? Ali to ne mislim da je nasilje iako naravno ovime izazivam nešto što će reći, ne, ne, to se ne smije činiti itd., vjerojatno ne ali činjenica je jedna da pod nasilje smatram ipak nešto ovaj, ipak nešto drugo. Tako da o psihološkom zlostavljanju da i ne govorim.
Također mislim da je vrlo važno što je pravobraniteljica upozorila na tzv. djecu u pokretu, na izbjeglički val, na djecu koju smo viđali i koju se bojim da ćemo ponovno viđati kada izbjeglički val krene i dođe do nas, da li će doći ne znam, ne bi volio ali činjenica je da situacija nije obećavajuća. I to upozoravam stoga što su dvije stvari zaključene i što mislim na čemu treba inzistirati i kod pravobraniteljice a to je da djeca koja nemaju roditelje e u tim perturbacijama se izgube roditelji, nestanu roditelji, tko zna što se sve zbiva da se toj djeci da skrbnik, jel i da se zapravo jednim terenskim radom kontrolom zapravo na neki način osiguraju standardi po najvišim međunarodnim mjerilima za tu djecu.
Govorim to stoga što je često bilo u našoj i u našim novinama, medijima i među ljudima govora o tome kako televizija namjerno prikazuje djecu da bi zapravo izazivala empatiju, sažaljenje prema migrantima jer onda naravno svi smo svjesni na djecu, pa kad vidimo one okice, jadnu djecu da je to nešto što nas onda na neki način tjera da budemo kao dobri prema njima a oni to ne zaslužuju. Mislim da je to vrlo nisko i vrlo podao način razmišljanja jer doista zapravo ako je interes djece prije svega u fokusu vidimo tu djecu pa svatko tko napušta svoj dom i kreće na taj put a ne može odlučivati jer je dijete jer mora ići sa svojim roditeljima, njega moramo zaštiti bez obzira što je pozadina a ja vjerujem da je pozadina naprosto bolji život, bijeg od rata, sve ono što smo i mi prošli prije 20, 30 godina što se zbivalo na ovim prostorima.
I sada još ovaj jednu stvar, to je takozvano pravo na očuvanje osobnosti a to ću reći samo stoga što mislim da ovdje se radi o pravu na spolni rodni identitet i odnosi se na ostvarivanje prava, interesa djece s rodnom distrofijom. Ja bi to zapravo pokazao kroz jedan primjer koji je prisutan u društvenim mrežama, pokrenuta je planetarna akcija protiv, na temu trans rodnosti gdje zapravo hajde recimo ti radikalno, ekstremno, konzervativni krugovi od rimokatoličkih do protestantskih ne isključujem jer tu razlike nema, jel, zapravo provode jednu akciju protiv snježne kraljice, filma snježna kraljica, protiv kraljice Else, ja kao deda to znam jer kupujem svojoj unuci to pa moram biti upućen u te stvari gdje se zapravo govori da se na jedan perfidan način želi a koliko ja znam Disneyjeva je produkcija jel da se želi na neki način promovirati homoseksualizam i niske ljudske strasti i da je to zapravo rađeno po nalogu grupa LGPT grupe i da zapravo one na neki način zagovaraju to pravo jer je jedna ne tinejdžerka tamo nešto napisala kako kraljica Elsa zapravo ne očekuje princa na konju da se zaljubi, da vječno i lijepo žive nego da trži neku srodnu dušu ženskoga roda.
E sad nama to smeta. Naravno mnogima to smeta, ne znam imaju predrasude, stereotipe itd. ali ne smeta da se recimo neka kraljica zaljubi u robota, da se zaljubi u čudovište, da se zaljubi u bilo šta drugo, e ali ovo smeta. Znači, naprosto upozoravam na jednu stvar, to je vrlo osjetljiva tema i zapravo bi trebalo na neki način, u čemu je opasnost? Da se zapravo na neki način negira ta stvarnost, realnost koju živimo, a to je prihvaćanje svog pravog rodnog identiteta. To je nešto što vi se s tim možete boriti, ali to je nešto što vas određuje i to se naprosto mora prihvatiti.
Budući da sam već pri kraju, ja bih samo onda prešao na nekoliko tehničkih stvari još a to je prijedlog povećati što je moguće više istraživanja po ovim pitanjima, povećati sredstva za rad pravobraniteljice i njene ekipe jer im nedostaje ljudi. Od 23 planirana 16 službenika radi. Što je više moguće obilaziti ustanove, institucije za skrb djece, jer to je zapravo onda neka vrsta i kontrole, pa onda hoćete, nećete tjerate ljude da ipak vode računa o tome što rade. Ja vjerujem da je to naporno, terenski rad malo …/Govornik se ne razumije./… ali to je nešto što zapravo daje čini mi se rezultate i to bi bilo sve.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika uvaženi zastupnik Ladislav Ilčić.

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Poštovani gospodine Pecnik, da riješimo ovu neovisnost.
Dakle, gospođa pravobraniteljica ima dužnost jednom godišnje nama podnosit izvješće. Mi smijemo reći jel' se slažemo, jel' smo zadovoljni ili nismo. Dakle, ona je na neki način ovisna o nama, jednako kao što i mi možemo četiri godine, ona može godinu dana raditi uvjetno rečeno što hoće naravno u okviru svojih zakonom predviđenih mogućnosti i nakon toga mi ocjenjujemo.
Jednako tako i vi i ja 4 godine za vrijeme svojeg mandata možemo raditi što hoćemo, naravno u okviru naših zakonskih pretpostavki i nakon toga izlazimo pred građane i oni nas ocjenjuju hoćete li vi ili ja ponovno biti u Saboru ili ne. I po Ustavu Republike Hrvatske sva vlast proizlazi od naroda. Prema tome, mi smo ovisni o narodu jer smo njihovi izaslanici. Gospođa pravobraniteljica je ovisna o tom istom narodu kojeg mi ocjenjujemo kao predstavnici, kao zastupnici tog naroda, da riješimo konačno tu neovisnost.
Prema tome, kad gospođa pravobraniteljica se žali na to da ona, da mi možemo jednom godišnje valjda srušiti njezino izvješće i da je to izraz neovisnosti, odnosno da na taj način rušimo njezinu neovisnost, odnosno nezavisnost onda jednostavno nema pravo.
I druga stvar, kad govorite o, ček zapisao sam, radikalnim ekstremnim katoličkim i protestantskim strujama koji valjda paranoično strepe od dva princa ili dvije princeze. I moram vas samo obavijestiti da da, ako proučite homoseksualnu propagandu i Ilgu i sve što oni rade. Da, oni imaju u zacrtanim svojim ciljevima da kroz dječje priče promoviraju homoseksualnost.
Dakle, to nije stvar naše paranoje nego njihove agende. Dakle, to je jednostavno činjenica. Jer ja želim kao otac djece da moja djeca čitaju priču sa dva princa. Ne želim. I imam na to pravo. Vi svojem djetetu možete davati same priče sa dva princa i dvije princeze, ali ja imam kao roditelj prav reći da ja to ne želim.
Hvala lijepo.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvaženi zastupnik Jaroslav Pecnik.

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Pa što se tiče pravobraniteljice mislim da je sve rečeno i ne treba ponavljati, vi ste to ponovili nekoliko puta. Ja sam vas, ja jesam malo gluplji, ali sam shvatio o čem se radi. Ali evo imam neki svoj stav o tome.
A što se tiče ovo što sam pričao o Elzi i svemu tome, pa naprosto sam se htio malo možda i našaliti. Ali sad ste me uvjerili jednu stvar, da je mašta moralnih čistunaca zapravo fantastična. Što vama sve pada na glavu to meni nije palo u pamet.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Replika, uvažena zastupnica Sandra Krpan.

Krpan, Sandra (SDP)

I poštovana pravobraniteljice i kolega Pecnik u svom izlaganju dotakli su se štrajka. Ovdje samo želim istaknuti da ne bih nazvala neprimjerenim pozivati djecu da ne dolaze na nastavu tih dana. Znate zašto? Zato što je sigurnost djece najvažnija.
Na ravnatelju ustanova je da osigura tu sigurnost. To je nemoguće učiniti kada je cijelo učiteljsko vijeće u štrajku. I ne bih se složila da je pozivati djecu da ne dođu taj dan na nastavu, da je to odustajanje od njihovog prava na obrazovanje, nego su tu učitelji stavili ispred pravo djece na sigurnost.
Ja osobno imala sam vrlo pozitivna iskustva i sa sindikatima u vrijeme organizacije štrajka. Kolektivnim ugovorom je propisano koji se poslovi ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. I doista mogu reći u svojoj školi, Primorsko-goranskoj županiji da se toga i pridržavamo.
Pravo djece na sigurnost je puno važnije u tim danima od prava djece da im se taj dan ukine obrazovanje.
Hvala.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvaženi zastupnik Jaroslav Pecnik.

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Ja se sa vama mogu složiti utoliko što doista smo čuli da ti smještajni kapaciteti nisu baš podobni, podesni. Ali ja sam zapravo više govorio o jednom drugom aspektu. Naravno, respektiram i ovo što vi govorite. Na koncu sam sam nastavnik, radim pa znam otprilike o čemu se tu radi.
Ali sam zapravo htio reći da ako već idete u taj štrajk onda kako da kažem barem djecu poštedite toga da im se naprosto ne igramo igre dođite, pa onda evo nema nastave. Znači u tom smislu naprosto da se odigra jedna poštena fer igra.
A ja sam sam u svom govoru govorio o tome, odnosno u mom istupu da sam potpuno svjestan da je zapravo vrlo teško prosvjetnim radnicima izvesti štrajk a da zapravo kako ćete, a djeca jesu tamo. Prema tome, već u startu imate jedan problem i jednu kako da kažem kontroverzu, ako tako mogu reći.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika uvažena zastupnica Marija Budimir.
Izvolite.

Budimir, Marija (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega Pecnik, evo da, složit ću se i ja. Štrajk je legitimno pravo prosvjetnih radnika i kao što je kolegica rekla, ravnatelj koji i nije član sindikata dužan je osigurati uvjete za djecu koja dođu na nastavu. I prosvjetni radnici koji štrajkaju obvezni su biti u školi, ali ne održavaju nastavu. Što znači da oni mogu sjediti i u svojim učionicama ili u zbornici zavisno od organizacije samog sindikalnog povjerenika i brinuti o sigurnosti te djece.
A ja bih se osvrnula na onaj dio vašeg izlaganja kojeg se stvarno ne mogu složit kada ste rekli da svatko od nas je sigurno ponekad udario dijete po guzici. I mi znamo da u zakonu je svaki oblik fizičkog kažnjavanja kažnjivo i u sabornici ovoj mi ne bi trebali to opravdavati jer samim time potičemo i kršenje zakona. Tako da kolega, evo kako je bilo prije 30 godina i sada i zakoni su bili drugačiji. Ne bih se složila u tom dijelu s vašim izlaganjem.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvaženi zastupnik Jaroslav Pecnik.

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Evo ja odmah priznajem svoj grijeh, ali ako netko može prepisati svoj rad ili može se lažno predstavljati i postati sudac Ustavnog suda valjda ja zato što sam jedanput lupio po stražnjici svoga sina mogu konkurirati za novi sastav Sabora.
Hvala.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika, uvaženi zastupnik Miro Bulj.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Hvala lijepa.
Kolega Pecnik naravno kad govorimo o pravobraniteljici za djecu dijelom ste bili u pravu da se djeca koriste i kod slučaja kad je štrajk, kad je prosvjed. Naravno da to moramo gledati sa više strana. Možda se ostvare njihova prava, a možda se i ne ostvare naravno.
Međutim ključni problem, neću ulaziti u ovaj vaš svjetonazorski dio istupa svak ima pravo u demokraciji da iznese svoj nastup s kojim se ja ne moram slagati naravno, međutim ovdje je pravobraniteljici poruka po Ustavu poglavito najbolje na djecu, sva djeca nemaju sva prava u Republici Hrvatskoj. To je bar u ovim ključnim elementarnim stvarima u ovome siromašnom društvu, poglavito u dijelovima nerazvijenih područja, brdsko-planinskih područja naše Slavonije jer tu djeca nemaju apsolutno nikakva prava. To su slabe općine, znači općine i gradovi, lokalna samouprava koja nema proračunska sredstva i to je ključ. Tu djeca nemaju besplatne udžbenike, nemaju osiguran prijevoz bez obzira, nemaju uopće mogućnost da im dođe vozilo jer nitko nije zainteresiran od prometnika u javnim natječajima da uopće dođe do tih mjesta. Ta djeca nemaju kako udžbenike tako ni za marendu osnovnu, znači dnevnu marendu da mogu kupiti nešto. Jer to su siromašni krajevi, to su nezaposleni, tu je ključ problema ta socijalna podijeljenost Hrvatske. Sve se svelo na …/Ne razumije se./… I u velikim gradovima je problem, međutim ovi krajevi su, tu je najveći problem ta decentralizacija koja nije provedena i regionalni razvoj koji bi trebao biti puno pravičniji prema nerazvijenim krajevima. Onda je tu osnovni ključ problema.
Najveći problem decentralizacija, a poglavito slabo razvijena područja. Taj regionalni razvoj je bio apsolutno promašena politika. I onda je to ključ problema, bar ravnopravno ta djeca da imaju osnovne stvari da bi se mogli školovati, da bi mogli napredovati. Hvala lijepo.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvaženi zastupnik Jaroslav Pecnik.

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Ma evo kratko.
Ja mislim da je pravobraniteljica u svom istupu jasno naznačila da je siromaštvo jedan od temeljnih problema i s vama se mogu samo složiti u tome.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
U ime kluba SDP-a uvažena potpredsjednica Sabora, Milanka Opačić, izvolite.

Opačić, Milanka (SDP)

Hvala gospodine potpredsjedniče, gospođo pravobraniteljice, kolegice i kolege zastupnici.
Dosta se ovdje govorilo o Zakonu o dječjem pravobranitelju i o njegovoj neovisnosti. Ja moram reći budući da sam u ovom Domu od '92. godine mogu otprilike vidjeti kako se polako urušavala samostalnost pravobranitelja. Dakle, '90-e godine kada se donio prvi Zakon o pučkom pravobranitelju i kada se ustvari pučki pravobranitelj prvi puta i zakonski definirao to je zakon u kojem nemate ovu odredbu koja govori o tome da ako ne prođe izvještaj u Saboru da automatski prestaje mandat pravobranitelju. Svi ostali pravobranitelji budući da su dolazili poslije zakoni o osobama s invaliditetom i ravnopravnosti spolova imaju uvrštenu tu jednu odredbu da ukoliko ne prođe izvješće da oni automatski prestaju biti pravobranitelji.
Moram reći da u to vrijeme su pravobranitelji ovdje govorili puno drugačije, to se ne da mjeriti sa današnjim pravobraniteljima. Dakle, ovdje je još nekoliko ljudi iz tog vremena. Dakle, sjećamo se Ante Klarića i poslije njega Jurice Malčića, dakle dva pravobranitelja pučka koji su ovdje znali poprilično dobru lekciju držati satima o tome što ne funkcionira u državi, što bi i kako trebalo popraviti. Ali nikada nikome nije palo na pamet, nikad nikome da te pravobranitelje ruši, do vas sada. Dakle, i mi smo pustili pravobranitelje sve koji su bili da odrade svoj posao do kraja. Prema tome nikoga nismo rušili, vi ste prva saborska većina koja je odlučila srušiti i to ne sve pravobranitelje nego baš pravobraniteljicu za djecu, baš nju.
Ja otprilike mogu i znati razlog zašto je tome tako. Mislim da iza toga stoji jedna žena koja je nažalost svoju mržnju stavila ispred svega, ispred svoje struke, ispred onoga što je uložila sve godine u sveučilišni rad. Dakle, njezina mržnja osobno prema pravobraniteljici je puno veća sve ove godine od pameti, struke i od svega ostalog. Meni je žao što ste vi u HDZ-u upravo eksponenti te vrste mržnje. S mržnjom je teško polemizirati jer tu nema argumenata, ona je jedan iracionalan osjećaj. Dakle, tu nema nikakvih argumenata za i protiv.
Dakle, ovdje je bilo govora o puno problema koje djeca imaju. Da, ima u Hrvatskoj dječjeg siromaštva, mi smo to dječje siromaštvo pokrili sa programima putem sredstava iz lutrije, dakle putem udruga. Međutim, jednako tako vam moram reći da smo našli puno roditelja gdje oboje roditelja rade u državnoj upravi, gdje imaju sigurnu plaću svaki mjesec, a svojoj djeci nisu plaćali dječji doplatak. Dakle, jedno je dječje siromaštvo i ne imanje novaca od strane roditelja, a drugo su neodgovorni roditelji koji naprosto smatraju da njihovo dijete u školi ne treba imati topli obrok. Međutim, i toj djeci smo platili topli obrok kako bismo na neki način učinili svu djecu jednakom djecom u tom pogledu.
Govorilo se dosta i o ispitivanju djece na sudu. Dakle, ako se dobro sjećam još iz perioda kada sam se bavila zajedno sa gospodinom Orsatom Miljenićem koji je bio ministar pravosuđa tog dijela u ZKP-u postoji jedna odredba po kojoj je sudac dužan osigurati ispitivanje djeteta putem videolinka.
Nažalost većina sudaca to ne radi, ne radi zbog toga što ne žele. Mi smo slali naputke, slali smo na neki način upute da je dobro koristiti sve ovo što smo ovdje čuli, dakle svaka policijska postaja ima praktički jednu sobu iz sredstava Europskih fondova opremljenu za ispitivanje na jednom mjestu od strane istražnog suca i uz pomoć dakle svih onih koji trebaju iskaz od djeteta uzeti i uz pomoć naravno psihologa koji može djetetu u dobi koja je dakle, često su to i mala djeca 4, 5, 8 godina, dakle na primjereni način postavljati pitanja da ona ne budu sugestivna, da se na dijete ne vrši nikakav pritisak. A ono što je najvažnije da se dijete ne traumatizira jer je traumatizirano već samom činjenicom da je izvršeno spolno nasilje nad njim, onda ga se još dodatno traumatizira sa nekoliko ispitivanja.
Ali to ide doista na dušu sucima. Dakle koju god odredbu stavite, ja sam netko tko se godinama zalaže za to, međutim nisam uspjela jer su suci po Ustavu nedodirljivi, apsolutno nedodirljivi, ne možete im ništa nametnuti, možete napisati sto zakona, sto rokova unutra oni će i dalje provoditi svoje jer nemaju nikakvih sankcija.
I oni koji ne brinu o djeci, kojima nije stalo do djece ne žele se pomaknuti iz svoje fotelje sudačke do bilo koje policijske postaje u njihovom mjestu i to dijete ispitati putem video linka ne traumatizirajući ga i misliti malo o njemu i o njegovim interesima.
Ono što smo mi napravili a što se sad ponovno vidim ruši opet iz čistog jednog bijesa i ovog što sam rekla iracionalnog osjećaja mržnje prema svemu što je radila Vlada na čelu sa SDP-om to je Obiteljski zakon u kojem smo mi po prvi puta zaposlili u Centru za posebno skrbništvo posebne skrbnike za djecu i za osobe koje se lišavaju poslovne sposobnosti.
Dakle, po prvi puta imamo besplatne zastupnike za djecu. Dosada su to po odluci Centra za socijalnu skrb radili odvjetnici, njima se za to plaćalo, međutim najčešće zbog niskih tarifa a i zbog sasvim sigurno neimanja osjećaja za djecu najčešće odvjetnici nisu dolazili na sudske sporove i nisu obavljali ovo što naši posebni skrbnici u ovom trenutku rade, a to je da se bore isključivo za interese djece.
Sada po prvi puta imamo situaciju da posebni skrbnici uopće pitaju djecu o tome što oni misle u trenutku kada se nađu u sudskom sporu, po prvi puta. Događa se da se roditelji razvode, da se prepucavaju preko leđa djeteta a da nitko dijete ne pita niti kako se osjeća niti što uopće to dijete želi, a s druge strane odvjetnici koji su pisali tužbe protiv novog Obiteljskog zakona su ga pisali zbog toga što smo im ustvari uzeli posao, uzeli smo im novac i na tome su najosjetljiviji zbog toga što više ne idu oni dakle na sud, ne mogu više zaratiti sa dvoje partnera koji se svađaju u razvodu braka nego naprosto postoji jedna neovisna institucija i jedan neovisni skrbnik koji u sudskom sporu stupa isključivo kao zaštitnik djeteta i brani isključivo njegove interese. Dakle ne interese roditelja, ne interese odraslih nego interese djeteta.
Koliko vidim to se isto sada nastoji srušiti, u proračunu su sredstva smanjena za 70% za posao i djelatnost Centra za posebno skrbništvo ali gospodo iz HDZ-a vi možete birati hoćete li plaćati iz džepa građana sudske tužbe na Europskom sudu za ljudska prava ili ćete financirati Centar za posebno skrbništvo. I morate odlučiti je li vam stalo do djece i do osoba koje se lišavaju poslovne sposobnosti ili vam je stalo do toga da naprosto srušite određene zakone.
I oni koji su govorili o tome da je Ustavni sud zbog protuustavnosti srušio ustavni zakon ponovno vam govore neistine, to nije točno, ustavni zakon je suspendiran dok Ustavni sud ne odluči što je protuustavno u njemu. Dakle nije ništa odlučeno od strane Ustavnog suda da je protuustavno.
Vidim da se upute daju i preko telefona pa očito ljudi koje sam dotaknula gledaju ovaj prijenos i drago mi je da daju upute da čujem šta će sad reći pojedini zastupnici na ovo što sam rekla.
Što se tiče dakle još nekih prava koja naravno tište djecu, puno je sivih zona. Gospođa Petrijevčanin je govorila ovdje o onima koji su u nečemu što mi zovemo registar pedofila dakle osobe koje su osuđene za seksualno zlostavljanje djece, međutim to je jedan vrlo mali postotak. Nažalost puno veći postotak je onih za koje ne znamo, koji su tu negdje oko nas koji danas seksualno zlostavljaju djecu, nažalost se ne nalaze u tom registru i vrlo ih je teško otkriti.
Dakle, to je jedan a ja bih rekla puno veći problem od ovoga što ste vi ovdje govorili. Dakle postoji registar osuđenih pedofila, međutim on nas apsolutno ne može zaštiti od toga da netko ponovno nađe u radu sa djecom jer ukoliko nije osuđen za takvo djelo nažalost će nam se provući nekako ispod žita i ne znam uopće koja postoji, dakle nigdje u svijetu nisu našli niti jedan apsolutno mehanizam koji bi u potpunosti dakle mogao zaštititi djecu osim edukacije.
Dakle jedino možemo educirati djecu, raditi s njima, govoriti im o tome što i kako ih mogu vrebati sa interneta koji je danas djeci dostupan, zašto ne smiju dati da ih nitko dira po njihovim intimnim dijelovima tijela, zašto ne smiju svoje fotografije gdje su polugoli ili obučeni oskudno stavljati na Internet dakle na svoje facebook stranice. Dakle samo nam edukacija može pomoći da nam djeca ne upadaju u ralje seksualnih zlostavljača, sve drugo nažalost nije dovoljno.
Dakle, u ovom trenutku vidjet ćemo što će biti sutra sa glasanjem o izvješću dječje pravobraniteljice, ali po onome što smo ovdje čuli od ljudi koji su iz kluba HDZ-a ovdje govorili dječja pravobraniteljica će dobiti crveno svjetlo i još jedanput ću ponoviti da razlog je to što ste produžena ruka onih koji se obračunavaju sa, ali osobno sa gospođom Ivanom Milas Klarić jer ovo izvješće ne odstupa niti za milimetar od svih onih izvješća koja su prošle godine ovdje bila, niti njezin rad na bilo koji način odstupa od bilo kojeg drugog pravobranitelja iza kojeg smo sve ove godine stajali.
I gospođa Ivana Milas Klarić je prošla u ovom Parlamentu, ona je sveučilišna profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu i dakle crveno svjetlo može biti iz sasvim drugih pobuda ali ne zbog toga što nije radila svoj posao kako treba i štitila djecu.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Replika uvažena zastupnica Nada Murganić.
Izvolite.

Murganić, Nada (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Gospođo Opačić, ja sam zaista iznenađena sada sa vašom replikom sa koliko ste vi žući, sa vašom raspravom, sa koliko ste vi žući krenuli u svojoj raspravi na jedan vrlo ajde neću ni ja, truditi ću se da ne upotrjebljavam teške riječi ali krenuli ste vrlo neutemeljeno sa teškim optužbama isključivo prema klubu Hrvatske demokratske zajednice. Tako da se ja pitam da li mi imamo uopće pravo na kritiku, da li mi imamo pravo na uopće na raspravu.
Vi unaprijed znate da mi povođeni i pod utjecajem mržnje neke osobe mrzimo i mi ćemo onda tako puni bijesa, mržnje i racionalnim odnosom raditi ne znam što šta vjerojatno vezano za ovo Izvješće o radu pravobraniteljice.
Ja ne znam otkuda ste vi dobili te informacije tim više što još rasprava u ime kluba Hrvatske demokratske zajednice nije ni bila a pristup u kojem samo vi imate pravo na mišljenje, samo vi imate pravo na kritiku, mislim da nije dobar. Mi se zaista nećemo u puno toga složiti, nećemo se složiti oko socijalne politike, oko obiteljske politike. Ali mislim da bi se trebali složiti oko toga da u ovom Hrvatskom saboru imamo pravo iznositi svoja stajališta pogotovo ako su ona pristojna, uljuđena i biranim riječima.
Ja moram iskreno priznati da sam jedan moment mislila da će i potpredsjednik reagirati na tu toliku količinu mržnje, riječi mržnje koja je bila upućena nama a mislim zaista bez ikakvog razloga. Ja se pitam tko tu toliko mrzi.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Odgovor na repliku uvažena potpredsjednica Milanka Opačić.

Opačić, Milanka (SDP)

Dakle uopće mi nije palo na pamet da kažem da vi nemate pravo raspravljati, Parlament služi tome da se raspravlja.
Čak sam vam rekla da se '90.-tih godina kada sam ovdje bila zastupnica pučki pravobranitelji puno žešće raspravljali i puno više nam ovdje govorili o tome šta ne valja i držali nam lekcije, mnogi od njih nego što je to danas.
Ovi su pravobranitelji svi fini u odnosu na ono što smo mi ovdje imali prije zato što su se oni puno bolje i sigurnije osjećali nego oni sada. Zato su mogli to reći.
Nažalost je poslije politike ovo što sam vam rekla malo sve skupa dovela do toga da politika ustvari ima ključ u rukama a ne pravobranitelji koji bi trebali imati svoju samostalnost.
Što se tiče ovoga što sam ja govorila, ja sam naprosto samo slušala vaše zastupnike do sada i ništa drugo. Samo sam slušala njih. Dakle dvoje ljudi je ovdje reklo da su sve pravobraniteljice ostale, da će najvjerojatnije dječja dobiti negativnu ocjenu i da ćemo to vidjeti sutra na glasanju. Samo sam vas slušala, ništa drugo.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika uvaženi zastupnik Goran Marić.

Marić, Goran (HDZ)

Hvala lijepa.
Kolegice Opačić, kazali ste da mi iz HDZ-a iskazujemo mržnju prema pravobraniteljici. Ne znam jeste li vi svjesni što ste rekli. Mržnja je najjači oblik nenaklonosti prema nekome. Mržnja je zapravo prijezir prema nekom. Ona je ljudski osjećaj …/Govornik se ne razumije./… negativan osjećaj jedne izražene antipatije.
Recite mi kod koga ste to od nas vidjeli taj osjećaj? Imenom i prezimenom. Rekli ste da svi ovdje iskazujemo tu mržnju. Kod koga ste to primijetili? A zna se što su i uzroci mržnje. Ponekad zavist, ponekad ljubomora, ponekad neuzvraćena ljubav. Pa zar vi mislite da prof. Hrabar i ja ili netko od nas ovdje ima nesanicu zbog neuzvraćene ljubavi pravobraniteljice?
Ja nemam, hvala lijepa.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku uvažena potpredsjednica Milanka Opačić.
Izvolite.

Opačić, Milanka (SDP)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa evo meni je drago da ste napokon progovorili to ime.
Da, Dubravka Hrabar je osoba koja je naprosto svojim bijesom zbog toga što nije bila u radnoj skupini za Obiteljski zakon učinila sve da taj Obiteljski zakon dva puta sruši.
I drago mi je da je netko ovdje rekao, da, predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec zbog toga nije dobila 3. mandat. Jer znate, opet ću se vratiti u te neke godine koje su bile puno bolje, bile su ratne, bile su teške ali su po moralu i vrijednostima u politici bile puno bolje. Godine u kojima su u Ustavnom sudu bila izdvojena mišljenja kada su se donosile neke odluke. Toga zadnjih 10 godina nema. Kako diktira politika tako ustavni suci glasaju.
I ovdje točno se zna tko je odradio suspenziju Obiteljskog zakona i u čije ime. Za korist lobija, odvjetnika. Za korist lobija odvjetnika.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika uvažena zastupnica Irena Petrijevčanin Vukasnović.
Izvolite.

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Hvala lijepa.
Da se vratimo na meritum.
Dakle ja se slažem sa dijelom vašeg izlaganja gdje ste rekli da je edukacija jako bitna. Ali ono što je bila moja intencija je dakle o tome govori i nedavni slučaj u Varaždinu da su kazne u Kaznenom zakonu za pedofile sramotno niske.
Zakonski minimum za spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta, koliko sam upućena je od 1-5 godina. I pazite u kojim slučajevima, u slučajevima kada je počinitelj iz obitelji, u slučajevima teškog zlostavljanja, dakle teških ozljeda za dijete i u slučajevima kada je više počinitelja izvršilo to zlodjelo nad djetetom. Mislim 5 godina je stvarno sramotno.
A u slučaju smrti djeteta nakon tog zlodjela da tako kažem minimum je deset godina do maksimuma 40 godina. Jel to adekvatno? Jel ikad itko u Hrvatskoj dobio maksimalnu kaznu? Koliko znam nije. Isto tako ne bi smjelo biti dopušteno izricanje uvjetnih kazni za počinitelje kaznenog djela spolnog zlostavljanja djeteta i to je ono što sam ja mislila kad sam govorila o konkretnim izmjenama zakona, edukacija da, dapače, edukacija je preventivna mjera, ovo su konkretne mjere u legislativi.
I kad ste rekli da nema slučajeva zemalja, nisam dobro, ne znam sad točno ponoviti kako ste rekli. Ima dobrih primjera, naravno da je nemoguće to iskorijeniti ali ima primjera gdje zlostavljači dakle idu na psihijatrijsko liječenje kad su već evidentirani kao zlostavljači jer ta zlodjela najčešće ponavljaju jer čak negiraju počinjenje tih djela jer ne vide da je to zlodjelo. Ima slučajeva gdje je registar pedofila javan dakle i gdje se stalno nadopunjava i to je ono čemu mi trebamo težiti. Naravno da ne možemo sve spriječiti ali možemo maksimalno preventivno djelovati.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Odgovor na repliku, uvažena potpredsjednica Milanka Opačić.

Opačić, Milanka (SDP)

Počet ću od ovoga zadnjega dakle gdje su registri pedofila javni. Dakle, uvijek moramo razmišljati o tome da oni nekad imaju svoju djecu. Dakle, to bi dodatno bilo traumatiziranje njihove djece koja ne mogu odgovarati za zlodjela svojih roditelja pa i utoliko se i u drugim zemljama razmišlja o tome da se naprosto ta javnost nekako smanji jer s njom se ne postiže puno osim traume ove djece koja su ni kriva ni dužna.
Registar služi onima koji trebaju zapošljavati osobe koje to vide. Ja se mogu s vama složiti da su u zakonodavstvu uvijek može napraviti više. Međutim, moje pitanje, zašto naši suci daju najniže kazne. Zašto ne daju najvišu kaznu? Postoje neki ja bi rekla prešutni dogovori u nekim zemljama da se daju najviše kazne, da se izriču najviše kazne upravo zbog toga da to bude poruka društva da je to neprihvatljivo ponašanje. Zašto to naši ne rade? Ne znam. Očito nemaju baš puno sluha za drugu djecu osim ako nisu njihova u pitanju a i mislim da je jedno razmišljanje koje je poprilično konzervativno u našem društvu. To vam je isto i kod silovanja žena. To je kod jednog djela ljudi onako, šta si ga izazivala*? Zašto si nosila kratku suknju?
Dakle, traži se opravdanje za to umjesto da se kažnjava doista drastično onoga tko radi tu vrstu zlodjela. A kad sam govorila o tome da nema apsolutnih mehanizama zaštite djece. Vi ste govorili ustvari o zlostavljačima. Da, s njima se radi vani, postoje psiho tretmani u zatvorima, u zatvorima se radi kako ne bi bili ponavljači kada izađu van ali nažalost nema ni jednog onog apsolutnog zaštitnog mehanizma da zaštitimo djecu da negdje ne budu žrtva nekog pedofila eto osim edukacije djece da se sama znaju zaštiti. Samo to sam htjela.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika, uvažena zastupnica Ana Komparić Devčić.
Izvolite.

Komparić Devčić, Ana (SDP)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Pa kolegice, vi ste rekli na samom kraju da ćemo sutra imati prilike vidjeti kako će kolege iz HDZ-a glasati, hoće ili neće podržati pravobraniteljicu i da su oni ustvari odlučili smijeniti pravobraniteljicu za djecu. Ja tvrdim da su oni odlučili bili smijeniti pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova samo im ta igra nije uspjela jer nisu uspjeli skupiti većinu u ovom Saboru. Uspjeli su skupiti većinu za pučku pravobranitelju, za pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom nisu izabrali novu. Dakle, istkao joj je mandat, trenutno je nemamo a nadam se i u pamet i zdrav razum naših kolega i da sutra neće imati većinu za smjenu za pravobraniteljice za djecu koja je izvrsno radila svoj posao i koja nas upozorava na pravo stanje prava djece u RH.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvažena potpredsjednica Milanka Opačić.

Opačić, Milanka (SDP)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa kolegice Devčić, ja se jednako tako nadam da sutra neću biti dovoljna većina za izglasavanje ustvari negativnog mišljenja ovom izvješću upravo zbog toga što ovo izvješće još jedanput ću ponoviti ne odstupa niti za milimetar u kvaliteti u odnosu na sva prethodna mišljenja, odnosno izvješća koja su u ovom Domu dobila potporu kao što ni rad same pravobraniteljice ne odstupa niti za milimetar u odnosu na sve dosadašnje pravobranitelje koji su radili posao u skladu sa zakonom i štitili prava djece.
Dakle, pravobranitelji imaju na neki način široke ovlasti ali imaju i ograničeno moć djelovanja zbog toga što mnogim dijelovima vlasti još jedanput ću se ovdje referirati na pravosuđe kao i gospođa Petrijevčanin za koju mislim da je rak rana hrvatskom društvu u svim pogledima pa kada su u pitanju djeca i zaštita njihovih prava.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika, uvažena zastupnica Margareta Mađerić.

Mađerić, Margareta (HDZ)

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Uvažena također potpredsjednice Hrvatskog sabora. Vjerujte doista ne treba me nitko zvati na mobitel, na telefon da bi mi dao uputstva vezano uz vaš rad tj. nerad dok ste bili ministrica socijalne politike i mladih. Naime, ostat ćete u hrvatskoj javnosti zamijećeni kad jednostavno su vapili ravnatelji škola, profesori i učitelji pa i mediji kad su pokrenuli tu lavinu da u hrvatskoj imamo mnogo gladne djece.
Vi ste pokušali nešto o tome reći ne bili ste popeglali svoju katastrofalnu izjavu po kojoj ste ostali prepoznatljivi kad ste mrtvo hladno izjavili, ma ne, nemamo u Hrvatskoj gladno djece, eventualno ako je netko gladan onda su to Romi, pa to je sramotno. A druga vaša izjava da se i vi osjećate kao da živite na minimalcu ostvari govori koliko ste socijalno osjetljivi i koliko ste ustvari imali i sluha i razumijevanja za sve a posebice za one za koje itekako i dan danas sad dok ste bili ministrica trebalo skrbiti a to su ljudi koji teško žive, koji imaju najniža primanja u Hrvatskoj i koji iz mjeseca u mjesec jedva spajaju kraj s krajem.
A vezano za Obiteljski zakon. Pa tko bi mogao povjerovati da je profesorica Hrabar, spomenuo ju je kolega zastupnik Marić ujedinila ne ujedinjeno. Dakle, Obiteljski zakon i to je jedina i prava istina. Suspendiranje zbog nepodnošljivo velikog broja primjeni, Ustavni sud ga je suspendirao.
Nemoguće je da je i Caritas i nevladine udruge, da je Neva Tole, Sanja Sarnavka i Željka Markić da su se u tom dijelu ujedinile i da su svi eto pod utjecajem profesorice Hrabar bili protiv tog Obiteljskog zakona.
Jedina prava istina je da je taj zakon bio nekvalitetan, da ga niste dobro pripremili i zato je on suspendiran. Ali očito je teško priznati istinu. Ali ja to prepuštam vama. I što se tiče mržnje, pa recite molim vas tko tu koga mrzi, pa progovorite imenima i prezimenima.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Vrijeme.
Povreda Poslovnika uvažena zastupnica Sabina Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)

Poštovani gospodine potpredsjedniče, smatram da je kolegica Mađerić povrijedila Poslovnik u članku 238. gdje je zlouporabila institut replike kako bi omalovažila ili vrijeđala druge zastupnike u ovom slučaju kolegicu Opačić.
Mislim da kolega Mađerić može u ovom Hrvatskom saboru naravno davati svoj sud o radu bivše ministrice socijalne politike i mladih koja je radila svoj posao najbolje što je znala i umjela, vjerojatno je i u tome bilo određenih grešaka. Ali nikad nikome recimo nije poželjela neka crkne.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Povreda Poslovnika, uvažena zastupnica Margareta Mađerić.

Mađerić, Margareta (HDZ)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Smatram da je kolegica Glasovac povrijedila Poslovnik, članak 238. i stoga temeljem članka 239. pozivam vas da joj udijelite opomenu zbog toga što je dizanjem povrede Poslovnika u stvari odgovorila meni na repliku na što nije imala poslovničko pravo. A ovo je između ostalog kršenje Poslovnika što je učinila gospođa zastupnica i molim vas da joj udijelite opomenu.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Ja vas molim, dakle pretežno svi, da ne kažem skoro svi ili svi odlaze van teme i dnevnog reda u svim točkama i u raspravi. Ja to uvijek volim napomenuti da bi trebao prekidati svakoga u raspravi, izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2015. godinu. A svi, pogledajte vaše rasprave, svi odlazite van teme. Ja vas molim i apeliram na vas, na vašu savjest i ozbiljnost rada da se pridržavate teme. Ali da ne odlazite van teme i isto tako kad se radi o povredi Poslovnika.
Odgovor na repliku uvažena potpredsjednica Milanka Opačić.

Opačić, Milanka (SDP)

Gospodine potpredsjedniče, ja ću se vratiti naravno na temu jer po ovim rekla-kazala naprosto nemam namjeru se spuštat na tu razinu gospođe Mađerić.
Dakle, htjela bih reći što je vezano na Obiteljski zakon. Dakle, Obiteljski zakon će tek pokazati vrijeme koliko je dobar ili nije dobar. Još jedanput ću reći Ustavni sud nije odlučivao o ustavnosti, odlučivao je i izažao izvan svog zakonskog okvira. Nije smio suspendirati zakon jer za to nema niti jednu zakonsku osnovu.
Dakle, mi smo do sada plaćali izuzetno velike iznose za sudske tužbe na Europskom sudu za ljudska prava zbog toga što Obiteljski zakon nije bio usklađen sa konvencijama koje smo uredno potpisivali godinama, ali nismo uskladili Obiteljski zakon s tim. Po prvi puta je Obiteljski zakon sa tim usklađen i doista će vrijeme pokazati koliko su instituti u Obiteljskom zakonu dobri, a koliko nisu.
Nadam se da će novi Ustavni sud doista pročitati Obiteljski zakon i uhvatit se u koštac s tim da li je nešto unutra napisano u skladu sa Ustavom ili nije. A ako nije, ni prvi ni zadnji zakon koji će doživjeti te svoje dorade u hrvatskom Parlamentu u skladu sa onim što će Ustavni sud dati kao naputak.
I dakle, mislim da je Obiteljski zakon po prvi puta u središte stavio djecu i zaštitu interesa djece. Do sada to Obiteljski zakon nije imao, niti jedan od ovih mehanizama o kojima sam ja ovdje govorila, ni Centar za posebno skrbništvo, niti roditeljski plan po kojem se u zadnjih godinu dana razvelo više od 90% brakova.
Ako mislite da se ljudi moraju razvoditi uz pomoć, da odvjetnika koji tri godine mrcvare i njih i djecu na sudu da bi zaradili svoje plaće, onda gospodo vratite stari Obiteljski zakon. Ja mislim da je to loše za djecu. I mislim da je ovaj sustav u kojem se dvoje roditelja koji su se dogovorili da djecu imaju, pa kada se razvode imaju se pravo i dogovoriti kako će zajednički brinuti o toj djeci, da je to puno bolji način nego da ih razvlačimo po sudu i njih i djecu.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Vrijeme.
Replika uvažena zastupnica Sabina Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Kolegice Opačić, izrazili ste u svom izlaganju u ime kluba bojazan da bi zapravo sutra moglo biti izraženo negativno mišljenje o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu, a što bi onda temeljem članka 25. Zakona o radu, odnosno o pravobraniteljici za djecu bila podloga za njenu smjenu, odnosno za završetak njenog mandata prije isteka samog mandata.
Iskreno, ja ne vidim niti jedan argument zašto bi netko u ovoj sabornici dao negativno mišljenje o ovom izvješću. Prije svega iz ovog izvješća se potpuno jasno vidi da je pravobraniteljica štitila i izvršavala sve one obveze koje joj je zakon dao u djelokrug njezinog rada, da je štitila, pratila i promicala prav i interese djece. I na kraju krajeva, bez obzira na naše ovdje rasprave u Hrvatskom saboru koje mogu biti i kritične, mogu biti i negativne, ali pravobraniteljica mora neovisno i samostalno djelovati. To piše u članku 2., odnosno 3. navedenog zakona. Nitko joj ne smije davati upute i naloge u njezinom radu. Ne smije zajedno sa svojim zamjenicima pripadati niti jednoj političkoj stranci, niti sudjelovati u političkim aktivnostima.
Znači, njen mandat proizlazi iz ovog Sabora, ali njena suradnja i njen zadatak je suradnja sa djecom, sa njihovim roditeljima i štićenja prava djece. A ovaj Sabor se kroz svoje rasprave ne može prometnuti u nekoga tko pravobraniteljici treba nešto docirati, davati bilo kakve upute i naloge za njezin rad kako bi se ona autocenzurirala u svojim izvješćima ovisno o tome tko ima većinu u Hrvatskom saboru, bez obzira u kom trenutku koja opcija posjedovala tu većinu.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvažena potpredsjednica Milanka Opačić, izvolite.

Opačić, Milanka (SDP)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa kolegice Glasovac kada ste govorili o tome hoće li ovo izvješće biti sutra izglasano ili neće od strane većine ja se nadam da neće biti dovoljno ruku u ovom Parlamentu sutra da se glasa protiv ovog izvješća i da se na taj način smjeni pravobraniteljicu za djecu jer bi to bio jedan presedan. Dakle, dosada niti jedna pravobraniteljica i pravobranitelj nisu smijenjeni, svi su svoj mandat odradili do kraja.
Drugo, ja sam to zaključila na osnovu nekih replika iz kluba HDZ-a gdje je jedan zastupnik rekao da pravobraniteljici nikako ne može se izglasati izvješće zbog toga što se drznula kritizirati Ustavni sud i bilo što reći protiv bilo koje odluke Ustavnog suda. Što ne znači da odluke Ustavnog suda ne poštuje.
I drugo, gdje se nabrajalo koje su pravobraniteljice ostale, a onda se reklo za dječju pravobraniteljicu za nju ćemo vidjeti sutra. Dakle, ja samo slušam.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Replika, uvaženi zastupnik Ladislav Ilčić.

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Poštovana gospođo Opačić ja mislim da bi ova rasprava bila i najmirnija i najljudskija i najučinkovitija kad bi se zaista bazirala na argumentima. To se ne tiče sad samo vas nego i gospođe Irene Petrijevčanin Vuksanović i gospodina Pecnika. Ja kad sam govorio o tome da ona priča o ideološkim podjelama i stavljanje priče o ideološkim podjelama u startu kao neargumentirana i beskorisna rasprava nakon toga sam čuo da je gospođa Petrijevčanin Vuksanović govorila o strogosti i blagosti, pitala mene jesam li ja bliži kršćanstvu ili farizejstvu itd. Ja se zaista ne bih htio s tim opterećivati, htio bih da mi ona kaže što konkretno sam rekao krivo o spomenutoj temi.
Isto kad sam pitao gospodina Pecnika o tome kad sam rekao da ne bih htio da moje dijete čita priču sa dva princa on se nasmiješio da ne kažem podsmjehnuo i rekao da kako je rekao da mašta što nama sve pada na pamet. I sad evo ja zaista ne znam što bih sad na to rekao.
A što se vas tiče, dakle ova ideja znači da zbog vašeg odnosa sa profesoricom Hrabar koji znam da nije bio baš dobar i da je ona vas dosta kritizirala i vaš rad, da vi sad projicirate to na nas i da smo valjda mi svi, sve svoje što govorimo o radu pravobraniteljice za djecu zasnivali na tome što je rekla gospođa Hrabar i na njezinoj mržnji prema pravobraniteljici to zaista nije točno. Evo ja vam kažem da se ja sa profesoricom Hrabar zaista nisam uopće čuo u vezi ove teme niti smo ikad razgovarali u vezi te teme i da govorim na temelju onog što ja mislim.
Tako da sve te nekakve insinuacije, a pogotovo kad izgovorite rečenicu tko je odradio suspenziju Obiteljskog zakona to je jako bolno jer to ispada da netko može odraditi suspenziju. Znači da Ustavni sud je dovoljno podložan nekim lobistima da može odraditi suspenziju. A to izražava nepoštivanje odnosno omalovažavanje Ustavnog suda.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Odgovor na repliku, uvažena potpredsjednica Milanka Opačić, izvolite.

Opačić, Milanka (SDP)

Iza svega što sam ja ovdje rekla ja i dalje stojim, a što se tiče izglasavanja sutra izvješća i argumenata koje ćete izgovoriti ja ću pozorno slušati i vidjet ću ako ćete glasati protiv s kojim razlozima ćete biti protiv.

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Zahvaljujem.
Prekidamo s radom.
Nastavljamo sutra u 9,30.

(SJEDNICA PREKINUTA U 17,05 SATI.)

59

Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2015. godinu, Predlagateljica: Pravobraniteljica za djecu

10.06.2016.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: VIII, sjednica: 3

59

Sanader, Ante (HDZ)

Milas Klarić, Ivana

Sanader, Ante (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Mađerić, Margareta (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Milas Klarić, Ivana

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Budimir, Marija (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Milas Klarić, Ivana

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Murganić, Nada (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Milas Klarić, Ivana

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Komparić Devčić, Ana (SDP)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Milas Klarić, Ivana

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Milas Klarić, Ivana

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Budimir, Marija (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Mađerić, Margareta (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Bačić, Branko (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Komparić Devčić, Ana (SDP)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Boban, Blaženko (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Glasovac, Sabina (SDP)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Petrijevčanin Vuksanović, Irena (HRID)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Milas Klarić, Ivana

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Milas Klarić, Ivana

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Ilčić, Ladislav (HRAST)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Krpan, Sandra (SDP)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Budimir, Marija (HDZ)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Bulj, Miro (MOST)

Tepeš, Ivan (HSP AS)

Pecnik, Jaroslav (Hrvatski laburisti - Stranka rada)